Pretraživanjem je pronađeno ovoliko pojavnica: 670

Prikaži sve pojavnice (Neko će vrijeme biti potrebno da se učita)

Pritisnite ovdje za izvješće Pojavnica u kontekstu

Pojavnice 201-300:

gazdine počele već pomalo vrijeđati i ja sam brzo popio svoju kavu, i rekao: »Oprostite, gospodin Pintarić, ja mislim, da ja kod vas više nemam duga i mislim, da mi više neće biti potrebno. Uostalom, ja se moram žuriti, jer u devet imam važan posao.« Žličicom sam još pobrao šećer iz šalice, jer šećer namočen u kavi vrlo volim, a onda sam platio i, pozdravivši hladno, otišao prema vratima. Čuo sam još kako Pintarić za mnom viče: »Što ste se odmah uvrijedili? Ali ako niste za Mrsk, bolje da i ne dolazite.« Ja nisam odgovorio ni

vrijeđati i ja sam brzo popio svoju kavu, i rekao: »Oprostite, gospodin Pintarić, ja mislim, da ja kod vas više nemam duga i mislim, da mi više neće biti potrebno. Uostalom, ja se moram žuriti, jer u devet imam važan posao.« Žličicom sam još pobrao šećer iz šalice, jer šećer namočen u kavi vrlo volim, a onda sam platio i, pozdravivši hladno, otišao prema vratima. Čuo sam još kako Pintarić za mnom viče: »Što ste se odmah uvrijedili? Ali ako niste za Mrsk, bolje da i ne dolazite.« Ja nisam odgovorio ni riječi, već sam mirno

ali pazite, sad ste još na zemlji, pa malo opreznije hodajte ulicom.« Čovjek se učinio kao da ne čuje, iako sam dosta glasno povikao za njim, i nestao je za uglom. Ja sam, ozlojeđen, prokleo nešto i ušao u obližnji bife. Naručio sam crnu kavu i srdito sam žličicom mrvio šećer na dnu. Nedaleko mene sjedila je pijana žena srednjih godina, koja je umornim, zamagljenim očima zurila u me. A onda je prasnula u glasan smijeh i rekla: »Čudno, kako vi sličite Viktoru. Možda ste vi njegov polubrat, jer pravoga brata on nema.« Ja sam i onako bio

sam u prvi bife, koji sam ugledao, i glasno i odrješito naručio kavu. Još sam zatražio jedan kolač punjen orasima, jedini, koji je još stajao na pultu pod staklenim zvonom, da ga ne bi ogadile muhe, i stao sam slasno jesti. Bio sam bijesan, tako da sam žlicom glasno lupao po šalici i mrvio šećer u njoj. »Neka ide sve do vraga«, rekao sam glasno, tako da me je gazda pogledao malo prestrašeno i rekao: »Gospodine, nemojte se uzrujavati, to se ne isplati. Danas je ionako sve postavljeno na glavu, pa bi i čudno bilo, kad bi sve bilo u redu. Sigurno vas je netko uzrujao. Ali

iznenada, baš kad sam se brijao. A da je britvica malo dublje zarežala, prerezao bih vrat. Već dugo mi neće brijaći aparat dati u ruke. Ona je otišla po mlijeko. Znam da je istina, jer odlazi s praznom kantom, a s punom se vraća. Mlijeko skuha u kuhinji. Ja jedem najradije šećer, koji ostane na dnu šalice. Sto put sam rekao: u Stenjevac više ne idem. Doktor mi je dugo gledao u oči. Ja sam se smijao. A sad mi je postalo sila...« Stari je ustao sa stolca i u papučama odstrugao iz sobe. Mene su uzrujale riječi staroga, a i neki je čudni miris bio u sobi.

je bila upravo završila svoj popodnevni kakao. Moram priznati da sam jelovnik donekle obogatio jelima i napitcima koji po mom laičkom sudu barem ne potiču stolicu, da se ne bi prije vremena desilo kakvo zlo. Ona je još pokušavala jezikom doseći dno šalice misleći da se ondje valjda slegnuo šećer kojega nije bilo, a kada preuzeh od nje oblizanu šalicu, pogledala me zaljubljeno i preglasno rekla: – Ona čini sve po svojoj glavi, a ti si mi kako moj sin. – Onda me udicom prsta pozove da se nagnem do nje i reče mi na uho – Je li čula, a? Neka čuje, neka!

prašine gore. Stajali smo na istom onom mjestu na kojemu smo prije petnaestak minuta, prije uzlaska na kat, odgonetavali jedan drugome misli. Ali ovoga puta nije on meni pokroviteljski stiskao mišicu na ruci, nego je nabadao jagodicom kažiprsta u svoju kutijicu eukaliptus–bombona i oblizivao šećer, a za mišicu sam uhvatio njega ja, uljudno i lijepo, povukao ga malo u stranu, i onda nesmetano zatvorio vrata iz kojih smo maločas ispali. I kada sam kakotako ta vrata uspio nabiti u zid i privremeno ih zakvačiti nekim čavlom koji je odonud stršio, Gospodin Doktor lagano zakoračivši

privući zgodnu djevojku a ne počiniti grijeh. Barem ne službeno priznat grijeh. Imao sam što i raditi: čekala me tetina priča koju sam stavio na stol. Upalio sam štelampu: i to mi se učinilo zgodnim. Odlučio sam da samoga sebe počastim, da uveličam sretni trenutak (“po baklavi šećer trusi”). Otišao sam do ormara s bocama i pronašao bocu francuskoga konjaka koju mi je netko nekada poklonio i koji sam čuvao... no, samo za sebe (“Aigle rouge”). Primakao sam lampu naslonjaču, stavio konjak na stolić, srknuo, zavalio se, srknuo opet i stao čitati:

kraja. Vezir odmah uputi bujruldiju na kadije, serdare, ajane i kapetane, koji objave zabranu krijumčarenja postavivši čuvare na svim skelama i graničnim prijelazima. Krijumčarenje je, međutim, bilo teško spriječiti, budući da su neki artikli, u prvom redu duhan, sol, kava i šećer koji su se uvozili preko Istambula, bili upola jeftiniji u Bosni i Hercegovini nego u zemljama što stajahu pod vlašću Austrije i Venecije. Osim toga i neke age i neferi bijahu nemarni prema krijumčarima puštajući im da se bave nesmetano tim poslom. Zbog toga vezir izdade

tko je krijumčar a tko nije – glavno se bilo dočepati nečije glave. Ali ni to nije pomoglo: krijumčari uspostave nove skele – prvo u Čapljini odakle su plovili u Dalmaciju, zatim u Novom i u Risnu preko kojih su krišom unosili na mletačko zemljište sir i vunu, te sol, kavu i šećer. Mlečani su, pak, imali i te kako računa uzimati takvu robu koja bijaše znatno jeftinija od robe što se uvozila preko dubrovačke skele. Zbog toga Dubrovčani bijahu na sto muka što da rade: puste li krijumčarima iz Hercegovine da, makar i s manjim količinama, prodiru na

ZLATOROG Ananas cvatan raste između naših kosti
na mjestu gdje se živi opasno, gdje se ljubi,
u noći gori zemlja a mjesec drži osti
šašav u ruci, moje tijelo se u tvom gubi
kao u zamagljenoj povijesti koja lije
alkohol, krv, i šećer sunčani; nismo prije (ako se dobro sjećam) ulazili u riječni
nanos gdje zrnca srebra čista iz vode bijele
uzdišu u planini na kojoj drhte vječni
šareni žmarci zvijezda i iz mene te žele
kosmati ljubavnici koji u srcu nose
atlas i ukosnice duge iz tvoje

od toga što je bila ljepša od zle maćehe!” Štefica je s mukom gutala kremšnitu. “Tako je. Ne bi bilo priče”, pomislila je Štefica i najednom briznula u plač. Suze su kapale na koricu posutu finim šećerom i ostavljale tragove. Plonk! Plonk! Plonk! – kapale su suze i otapale šećer. “Ni deke!” plakala je Štefica i jela kremšnitu. “Ni deke!” ridala je Štefica i iz hladnjaka izvadila jagode. Štefica je kroz suze vidjela jagode koje su provirivale ispod bijelog pokrova šećera i zagrabila žlicom. Isprva se Štefici činilo da guta ono što je bilo,

Matilda i u kojoj ona, Štefica, nikada neće biti... Ah, brže! Brže život što je čeka, brže, da ne ostare ljubavnici koje će ljubiti, brže, da se ne zaustave vlakovi kojima će putovati, brže, da ne presuše mora, brže, da se haljine ne pretvore u prah, brže, da se život ne otopi kao šećer na korici kremšnita, brže, vitlala je Štefica žlicom, brže, oblizivala je Štefica žlicu kao sam život, brže, tipkale su Štefičine misli, brže, strašno se svetila Štefica Cvek... A onda je osjetila slatkasti umor, u glavi joj se mutilo i šumjelo, činilo joj se da

Povrće (krumpir, grah, rajčice, paprika, kelj, peršin, celer, leća, mahune, luk i poriluk)
Salate razne NAMIRNICE ZA VEČERU: Isto kao za doručak NAMIRNICE ZA OPĆU UPOTREBU:
Kruh ili dvopek, brašno, šećer, sol, papar crni, riža, ulje, ocat
Alkoholna pića i koncentrate voćnih napitaka imenovani može kupovati u neograničenim količinama.
Kupac ili prodavač koji se ogluše o navedeni popis, podliježu odredbama Ministarstva pod br.

ponesen sobom, svojim sjajem, svojom riječju, potpuno se predao sebi, uživanju u sebi, uživanju zbog uživanja drugih u njemu, onoj čarobnoj nasladi, koja prožima svaku kost i svaku žilicu kad postaneš netko i nešto oko čega se sve vrti ili ti se čini da se vrti. Rastapao se u sebi kao šećer u vodi i neprestance brbljao i brbljao o “goulden Kaliforniji”, o zemlji čudesnoj i preobećanoj, posutoj samim zlatnim grumenčićima – pa šetaj i kupi! – o žutim rijekama što huče zlatom – pa peri i ispiri! – o bitkama kopača s razbojnicima, o pljačkašima i otimačima,

– Neka, neka! Ne nosim ja zlu krv na njega. A sad, gucni malo, pa razvezi o Jokašu, ma onako, po turski, natenane… Šimagu Malog nije dvaput moliti, odlomi još jednu šljivovicu i pljesnu se po koljenu da jezik bolje razveže: – E tu smo, pa neka smo! Kad se pašče na šećer naomeči možeš s njim što mu milo i nemilo. Dubit će ti i na repu, i na uhu, i na trepavici. Ne kažem da ti je ćaća pašče, ma vino je šećer. Ispariše “doleri”, ispariše dočići, ma krčma ispariti ne može. Selo se malčice isporavilo, nije više: lezi pa umri. Nekima

dvaput moliti, odlomi još jednu šljivovicu i pljesnu se po koljenu da jezik bolje razveže: – E tu smo, pa neka smo! Kad se pašče na šećer naomeči možeš s njim što mu milo i nemilo. Dubit će ti i na repu, i na uhu, i na trepavici. Ne kažem da ti je ćaća pašče, ma vino je šećer. Ispariše “doleri”, ispariše dočići, ma krčma ispariti ne može. Selo se malčice isporavilo, nije više: lezi pa umri. Nekima djeca u Americi, neke ti povuče, a i prosjački se puti pročistili. Ima ih podosta kojima mimo soli, žita i loja ostane koji banovac i za čašu vina. A

usraše se sileni žandari: Vlatko Maček poparu im svari, kralju Petru ljuti pozdrav daje: Vraćaj, more, sve hrvatske kraje, da sastavim svoju djedovinu, Hrvatsku mi šećer-banovinu: od Zagorja i od Međimurja, od Prigorja i od Moslavine, Posavine i sve Podravine, Slavonije, zemlje uzorite, Srijema ravna do bogata Šida,

društava i slože se u kartel sa društvima senjskim, Topićevim, Rismondovim i »Dubrovačkom plovidbom«, kako bismo dobili, reče, »narodnu trgovačku mornaricu«, i bili »financijalno slobodni«. Govorio je o nužnosti da Split postane »importna luka prekomorske robe« (nabrojio je šećer, kavu, mirodije, jeftine engleske i američke fabrikate) i »eksportna luka naših zemalja« (nabrojio je dalmatinsko vino, slavonsko i bosansko drvo i šljive, marvu). Završio je riječima: »Naš rad ne smije biti kao dosad, da podvijenih ruka, kao da nas nikakva briga ne mori,

bio je privezan tovar. Krsto Brodnjak ga je pogladio po ušima, pogledao u njegove tužne i vlažne oči, a životinja je pognula glavu pa je čelo protrljala o njegov trbuh. Filolog je posegao u džep i izvukao vrećicu sa šećerom koja mu je ostala od restoranske kave toga jutra; istresao je šećer na dlan, a magarac ga je polizao svojim toplim i vlažnim jezikom. Krsto Brodnjak ga je još jednom počešao između ušiju. Bilo mu je drago što ima posla s običnim živim bićem za koje se zna kako će reagirati, s bićem koje je krhko i smrtno, a osim toga vezano i nemoćno.

normalno stanje. Dobro je znao da su to fantazije, dobro je znao da će se normalno stanje teško opet uspostaviti, osim ako djelovanje praha i njegova virusa ne prestanu sami od sebe. Možda je djelovanje vremenski ograničeno? Možda će se već sutra Teri vratiti tumor, Frančeški šećer, don Špiri čir, Vici šepavost, a svima drugima njihove bolesti, njihove boli, njihov normalan ljudski život? To se nije moglo znati. Zasad, Lastovo je bilo prepušteno zdravlju, bilo je prepušteno svemu drugome što se moglo dogoditi. I dok je gledao crnu figuru Poklada kako se njiše

— više sama podmetala nego što si je ti izabrao, pa vidiš (želeći istodobno bez dvojbe nešto drugo) po-tko-zna-koji-već put onaj ugazani, umrljani + nabijeni snijeg na kojem se više ne raspoznaju ni glatke pruge od saonica, ni otisci cipela + klompi & on je ustajali žućkasti šećer iz konjušnice, na sve više nalik nego na silvestarsku bjeloću. Ali još nisi ni pristao na to što je izbilo preda te (zaboravivši ono što si tražio), a već se nameće nešto što teško da je u ikakvoj svezi s podmetnutom predodžbom & vjerojatno ni u kakvoj s traženom

iza tebe neka kola vojna nisu jer da jesu već bi davno protutnjila mimo tebe s dobrim tustim tovarnim konjima sodomskih privlačnih sapi barem da ih je rukom pomilovati ako ih već ne možeš zajašiti krkaju zrnatu zob i žuti šećer nisu spora ni zbog toga što su prenatovarena jer ne škripe nema teškog odjeka a ni konji se ne naprežu s klizavim porazmaknutim koracima kao da ih je stid ići brže ili ne žele naglom i bučnom vožnjom skrenuti na se

svemirske energije za najsavršeniju tvornicu na svijetu, tvornicu koja je kadra stvoriti ono što nije kadra proizvesti nijedna tvornica stvorena ljudskom rukom: Sunce, naime, omogućuje zelenim biljkama na našem planetu da iz čiste vode i čistog zraka stvaraju najvažnije hranjive tvari — šećer, brašno (škrob), ulje, celulozu, drvo, travu i mnoge druge hranjive tvari od kojih živi ne samo čovjek nego i sve živo na ovom planetu. Zar zaista iz čiste vode i zraka? Ta čudesna zemaljska tvornica, koja radi "na Sunčev pogon", zove se list zelene biljke. Onaj

iz tla vodu, a iz zraka njegov sastavni djelić — ugljični dioksid — te iz tih jednostavnih sastojaka stvaraju najvažnije hranjive tvari koje čine osnovicu svega života na našem planetu. Te su tvari poznate pod znanstvenim nazivom ugljikohidrati — šećer, škrob (brašno), celuloza, drvo, trava i sve zelenilo na našem planetu. Za sve te tvari, uključivši i biljno ulje, potrebna su samo tri elementa: ugljik (Carbonium), vodik (Hidrogenium) i kisik (Oxigenium). Sva se ta tri važna elementa nalaze u vodi (formula joj je H2O, to jest dva

se ta tri važna elementa nalaze u vodi (formula joj je H2O, to jest dva atoma vodika i jedan atom kisika) i zraku, koji je smjesa dušika, kisika i ugljičnog dioksida kojega je formula CO2.

zahvaljujući Sunčevoj energiji, razbija vodu na vodik i kisik (H i O), a ugljični dioksid na ugljik i kisik (C i O), i tada se, opet pomoću klorofila i Sunčeve energije, atomi ugljika, vodika i kisika prespajaju, među ostalim, i u ovakvu kombinaciju: C6H12O6, a to je grožđani šećer ili glukoza, najprirodniji šećer. Zanimljivo je da škrob, glavni sastojak brašna, ima vrlo sličnu formulu (C6H10O5) iz koje se također vidi da se u ugljikohidratima vodik i kisik uvijek nalaze u odnosu dva naprama jedan, to jest kao u vodi (H2O), i zato su ti spojevi i dobili takav

energiji, razbija vodu na vodik i kisik (H i O), a ugljični dioksid na ugljik i kisik (C i O), i tada se, opet pomoću klorofila i Sunčeve energije, atomi ugljika, vodika i kisika prespajaju, među ostalim, i u ovakvu kombinaciju: C6H12O6, a to je grožđani šećer ili glukoza, najprirodniji šećer. Zanimljivo je da škrob, glavni sastojak brašna, ima vrlo sličnu formulu (C6H10O5) iz koje se također vidi da se u ugljikohidratima vodik i kisik uvijek nalaze u odnosu dva naprama jedan, to jest kao u vodi (H2O), i zato su ti spojevi i dobili takav naziv (grčki

u ugljikohidratima vodik i kisik uvijek nalaze u odnosu dva naprama jedan, to jest kao u vodi (H2O), i zato su ti spojevi i dobili takav naziv (grčki hidor znači voda). Kao što zeleni list šećerne repe, šećerne trske, jabuke ili trešnje stvara iz vode i zraka šećer, tako i list pšenice, riže ili krumpira stvara škrob. Na sličan način zeleni list — i opet iz samog zraka i vode — stvara bezbroj drugih važnih sastojaka za život: celulozu, drvo (drveninu ili lignin), sve voće, sve trave, pašnjake i livade, pa i sve goleme šume na našem

sastojaka za život: celulozu, drvo (drveninu ili lignin), sve voće, sve trave, pašnjake i livade, pa i sve goleme šume na našem planetu. Sve to uspijeva stvoriti zelena biljka koristeći se Sunčevom energijom i pretvarajući je u kemijsku energiju koju unosi u stvorene proizvode — u šećer, škrob, drvo i ostale. Kad naš organizam troši šećer ili brašno, ili kad gori drvo, tada se oslobađa kemijska energija uskladištena — zahvaljujući Suncu — u ugljikohidratima. Čak i kad izgara treset, smeđi ili kameni ugljen — to je Sunčeva energija koju je zelena biljka

sve voće, sve trave, pašnjake i livade, pa i sve goleme šume na našem planetu. Sve to uspijeva stvoriti zelena biljka koristeći se Sunčevom energijom i pretvarajući je u kemijsku energiju koju unosi u stvorene proizvode — u šećer, škrob, drvo i ostale. Kad naš organizam troši šećer ili brašno, ili kad gori drvo, tada se oslobađa kemijska energija uskladištena — zahvaljujući Suncu — u ugljikohidratima. Čak i kad izgara treset, smeđi ili kameni ugljen — to je Sunčeva energija koju je zelena biljka uskladištila u sebi prije milijun, ili čak prije stotinu

fizičkog opterećenja nema uobičajenog porasta laktata, a jako rastu mokraćna kiselina i amonijak. Ovakvi rezultati indiciraju mjerenja mišićnih enzima. Korisna je prehrana s puno bjelančevina, dok šećer može djelovati povoljno ili nepovoljno, ovisno o zahvaćenom enzimu. Glikogenoza tip 2 (generalizirana glikogenoza, Pompéova bolest) uzrokovana je

i njihove prerađevine izvor su ugljikohidrata i vitamina skupine B, osim vitamina B12;
5. masnoće (maslac, margarin, razna ulja, majoneza) i slatkiši (šećer, džem i marmelada, med, kolači, puding i sl.), najvažniji izvor masti i energije i
6. pića (bezalkoholna) kao izvor vode u organizmu. Zdrav, uravnotežen jelovnik treba

običaji Eskima i drugih naroda upućenih pretežno na prehranu mesom i masnoćama. U dojenčeta ugljikohidrati daju 30-40% ukupne energije, nakon te dobi čak i do 60%. U dojenačkoj dobi osnovni je šećer laktoza u kravljem ili majčinu mlijeku. Laktoza je najmanje slatkog okusa od svih monosaharida i disaharida koji služe u prehrani, pa tako ne navikava dijete na preslatke obroke. O laktozi vidi i

8.1.10. Zasitnost i probavljivost hrane Uzimanje hrane treba biti praćeno ugodnim osjećajem utaženja gladi. Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, šećer i slatka hrana daju dobar osjećaj sitosti, dok posno meso, riba, voće i povrće slabije zasićuju. Izlaganjem hrane toplini kuhanjem ili pečenjem povećava se probavljivost njezinih osnovnih

iz humanog mlijeka, a samo 60% iz kravljega. Osim toga majčino mlijeko sadržava lipazu koja potpomaže razgradnju masti, dok je kravlje mlijeko nema. I majčino i kravlje mlijeko sadržavaju šećer laktozu, ali je koncentracija laktoze u majčinu mlijeku veća. Majčino mlijeko sadržava poseban ugljikohidratni faktor (bifidus factor) koji potpomaže pojavu i održavanje bifidus flore u

To je zapravo normalna, ali kontrolirana i ravnomjerno raspoređena prehrana za dijete određene dobi, s time da se izbjegavaju koncentrirani monosaharidi i disaharidi (šećer) u obliku slatkiša kao što su bomboni, čokolada, kolači, slatka pića i slatko voće. Broj potrebnih kalorija može se očitati iz postojećih tablica ili izračunati prema jednoj od

(100-200-500 mL tople fiziološke otopine). Zatim se sistematskim odgojnim mjerama dijete privikava na redovitu defekaciju, uz povremenu pomoć laksancijama. Postoji niz blagih laksativnih sredstava (mliječni šećer, parafinsko ulje, bisakodil, laktuloza). U praksi se često daje parafinsko ulje (1-2 žlice na večer). Međutim, te mjere moraju biti privremene. Njihova primjena ima samo cilj pripomoći bolesniku dok

iznositi približno 15 posto nakon prijelaznoga razdoblja od pet godina. Međutim, prosječna će carina najvažnijih skupina proizvoda biti dva do četiri puta viša, posebice najosjetljivijih proizvoda kao što su pšenica, brašno, mlijeko, mliječni proizvodi, goveđe i svinjsko meso, šećer, vino... Prema njegovim riječima, prilikom pregovora sa WTO-om vodilo se računa da više od pola milijuna seoskih gospodarstava nije spremno za nastup na otvorenom tržištu, nego tek njih oko 150.000. Svi će oni morati ući u registar poljoprivrednih proizvođača, što će biti

unosa kalorija koje uzrokuje jutarnja mučnina, tvrdi Rachel Huxleya, osigurava usmjeravanje energije buduće majke prema posteljici u razvoju. Ispitivanje provedeno na životinjama, tvrdi Rachel Huxleya, pokazalo je da se u početku trudnoće stvara više inzulina. Inzulin koji regulira šećer u krvi otpušta se kao reakcija na unos hrane. Povišena razina inzulina i inzulinskoga faktora rasta 1 (IGF- 1) potiče majčin metabolizam masti na račun razvoja fetusa, tvrdi Rachel Huxleya. Kontrolirajući unos hrane, jutarnje mučnine kontroliraju tu hormonalnu razinu i

Srbiji neće složiti oko jednoga kandidata, što se prvi put dogodilo, a i povjerovao je u propagandu o sjajnim rezultatima obnove i privrednom razvoju koji bi trebali biti garancija povjerenja širokih narodnih masa. Ali, široke narodne mase, koje svakodnevno stoje u redovima za brašno, ulje i šećer, shvatile su o čemu se radi. Ovaj put nije bilo konkretnih neprijatelja kao do sada- Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka... • Srbi su ostali sami sa sobom? - Da, a kao neprijatelj je naveden cijeli svijet, tako da je sve izgledalo potpuno irealno. Propaganda po kojoj je Srbija

provoz 24.720 kilograma šećera u BiH. Isto su tako na Goričanu 23. kolovoza prošle godine vozači R.B. (46) i S.K. (46) obojica iz Zenice prijavili svaki provoz po 24.660 kg šećera za Bosnu i Hercegovinu. Kako je kriminalističkom obradom utvrđeno, ni jedan od trojice vozača nije šećer razdužio na hrvatskoj izlaznoj carinskoj ispostavi, već su ga istovarili negdje u Republici Hrvatskoj. Time su se ogriješili o hrvatske carinske propise, tako da su sebi i drugima pribavili protupravnu imovinsku korist, a hrvatski državni proračun oštetili za 274.439 kuna utajenih

hendikepom, dijele tablete C vitamina ili sredstava za skidanje temperature. Naravno, ako ih imaju. Nedavno su od Plive dobili takvu pošiljku koju su odmah uspjeli i podijeliti. Pored toga, u Caritasu dijele i hranu koje, kako ističu djelatnici, nikad dovoljno. Paketi uglavnom sadrže ulje, šećer, brašno, tjesteninu i pokoju konzervu, ovisno o zalihama. Kako bi pomogli starijim sugrađanima, u sklopu Caritasa, djeluje i služba patronažnih sestara koje na volonterskoj osnovi obilaze bolesne i nemoćne. - Starost je teška i nosi svoje tegobe, ističe Jelena Brajša,

se uvoz kave, šećera, ulja... ZAGREB, 10. rujna - Carinska će uprava od ponedjeljka 11. rujna primjenjivati Naputak o carinjenju kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za vlastite potrebe. To se odnosi na uvoz pojedinih roba (npr. na kavu, deterdžent, šećer, ulje i sl.) bez obzira na vrijednost robe od 300 kuna, za koliko je putnik pri ulasku u zemlju oslobođen od plaćanja carine za nekomercijalnu robu. Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, pravo na oslobađanje od plaćanja carine za nekomercijalnu robu do ukupne

se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za vlastite potrebe, rekli su za Vjesnik u Carinskoj postaji Bregana, našem najvećem graničnom prijelazu prema Sloveniji. Dodaju da od robe široke potrošnje na koju će se od ponedjeljka plaćati carina kao što su kava, ulje, meso, mlijeko, šećer, slatkiši, deterdžent i drugi naši građani koji putuju u susjedne zemlje u shopping znaju da preko državne granice ne mogu po osobi prenijeti više od jedne litre mlijeka ili kilogram mesa. Novost je da ubuduće preko granice neće moći prenijeti više od kilograma kave, konditorskih

umjesto u toplom krevetu na kiši i hladnoći. Naši seljaci ne razumiju da je na svjetskom tržištu kilogram pšenice 40 lipa, a da njihovu pšenicu država plaća tri puta skuplje. Nije li to zaštita seljaka? Isto je tako s mnogo proizvoda, pa i šećerom. Državi je lakše uvesti jeftini šećer nego se hrvati sa seljacima oko šećerne repe, po skupljoj cijeni. Prema tomu država je radila i radi sve u interesu opstanka našeg sela, ali ne može ga obogatiti naglo. Ako to seljaci ne shvate na vrijeme posljedice će jače osjetiti. IVAN KOKOTZagreb

da će »u hodu« riješiti probleme koji se mogu pojaviti primjenom strožih propisa BREGANA, 11. rujna - Prvi dan primjene Naputka o carinjenju kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za osobne potrebe na jedan kilogram, odnosno litru (kava, deterdženti, šećer, ulje, slatkiši, sokovi i sl.) na našem najvećem graničnom prijelazu prema Sloveniji, Bregani, te u obližnjim slovenskim prodavaonicama »Begrosu« i »Jestvini« prošao je u »odmjeravanju snaga« manjeg broja kupaca i carinka, ali i u nepovjerenju »slovenskih trgovaca«. -

stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kod crnih sorti vina (starijih vinograda) i na pravim vinogradarskim terenima očekuje se dobra kvaliteta grožđa. Milat kaže da će se zbog visokog udjela šećera stvoriti povoljni uvjeti za proizvodnju predikatnih vina, iako šećer nije glavni čimbenik kvalitete, jer će izostati tzv. svojstva plemenite pljesni. S berbom treba požuriti, drži Milat, budući da ukupne kiseline padaju (dnevno do 1,5 gram po litri), posebice iz razloga što bi nadolazeće kiše mogle uzrokovati pojavu truleži grožđa.

na tržištu/Zagrebački »Kraš« među dvadesetak vodećih europskih kompanija Predstavnici europskoga odbora za dodjelu nagrade »European Candy Kettle Cluba« za 2000. godinu, u petak su ovo svečano priznanje, pokal u obliku tradicionalnog bakrenog kotla u kojem se nekada kuhao šećer, uručili Borisu Marčacu, predsjedniku Nadzorrnog odbora »Kraša« d.d.. Nagrada se od 1973. godine dodjeljuje za svjetska dostignuća u industriji koja se bavi proizvodnjom slatkiša. Među dvadesetak vodećih kompanija i menadžera ove se godine našao i zagrebački »Kraš« na

je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. Za hrvatski vanjsko-trgovinski deficit od 3,3 milijarde američkih dolara u minuloj godini, te dodatnih 500 milijuna dolara u ovoj, glavni krivci svakako nisu građani koji vani kupuju ulje i šećer, rekaoje Kajin. Njega ova situacija neodoljivo podsjeća na '80-te kad je Milka Planinc uvela vrlo nepopularne mjere zabrane uvoza živežnih namirnica. On smatra da bi se više kupovalo kod kuće kad bi bio niži PDV na hranu, koji se u razvijenim europskim zemljama kreće oko deset posto.

kubanskih tvornica. Uvjeta za uspješan povratak Rusije na kubansko tržite ima. Svojedobno je Moskva gradila na Kubi tvornicu za proizvodnju aluminija i nikla (Kuba je jedan od najvećih proizvođača nikla na svijetu). SSSR je isporučivao naftu, automobile i traktore, a u zamjenu kupovao šećer. Uz to, zastarjele kubanske tvornice trebaju rekonstrukciju i rusku opremu. U intervjuu kubanskoj televiziji, Putin je najavio da će se i dalje zalagati za ukidanje američke ekonomske blokade Kube i skidanje jednostranih sankcija Washingtona prema Havani. Potvrdio je i svoj stav,

kuna. Oni su od 13. srpnja do 27. kolovoza 1999. organizirali R. B. (42), S. K. (46), I. Lj. (42), A. O. (42), svi državljani RH s prebivalištem u BiH, te S. K. (43), državljana BiH, J. K. (47), J. K. (27), F. O. (35), P. K. (35) i R. B., svi državljani Slovenije, da kamionima prevoze šećer kupljen u Mađarskoj za više poduzeća u BiH. Vozači bi šećer istovarali na za sad neutvrđenim mjestima u RH, dok je na provoznu carinsku dokumentaciju djelatnik Carinarnice Ploče, ispostave Metković B. M. (28) iz Metkovića, fiktivno upisivao brojeve kontrolnika CI Metković i

R. B. (42), S. K. (46), I. Lj. (42), A. O. (42), svi državljani RH s prebivalištem u BiH, te S. K. (43), državljana BiH, J. K. (47), J. K. (27), F. O. (35), P. K. (35) i R. B., svi državljani Slovenije, da kamionima prevoze šećer kupljen u Mađarskoj za više poduzeća u BiH. Vozači bi šećer istovarali na za sad neutvrđenim mjestima u RH, dok je na provoznu carinsku dokumentaciju djelatnik Carinarnice Ploče, ispostave Metković B. M. (28) iz Metkovića, fiktivno upisivao brojeve kontrolnika CI Metković i ovjeravao originalnim pečatom i krivotvorenim potpisima carinskih

koja je s Moskvom održavala »specijalne odnose«. Kao važna sovjetska strateška točka prema hladnoratovskom neprijatelju SAD-u, Kuba je uživala veliku »bratsku pomoć« SSSR-a, što joj je pomoglo u teškim desetljećima američkoga embarga. Za uzvrat, dobivala je sovjetsku naftu za svoj šećer, a sovjetski su vojni, građevinski i ostali stručnjaci pridonosili njezinom razvoju. No nakon raspada SSSR-a i komunizma, Moskva više nije ni mogla, a ni htjela ulagati u daleki otok, tako neprijateljski nastrojen prema novom prijatelju Washingtonu. Putin sada posjećuje Kubu ne više

kako se očekuje između 90 do 93 tisuće tona šećera uz prijelaznu zalihu osječke šećerane od 30 tisuća tona. »To bi činilo dostatnu količinu za potrebe Republike Hrvatske«, dodao je predsjednik Uprave IPK Tvornice šećera Osijek zaključivši kako stoga neće biti potrebno uvoziti šećer. Na koncu on je napomenuo kako su za tri četvrtine od ukupne sirovine osječke šećerane proizvođači velika poljoprivredna poduzeća, primjerice IPK, Belje, Vupik, Agrotovarnik, Hana, Orahovica, Valpovo i drugi, dok ostalu četvrtinu čine individualni proizvođači. Na pitanje

pogoršati simptome niza bolesti, uključujući autizam, shizofreniju, depresiju, tjeskobu i napadaje panike. Autori »Mindova« vodiča sastavili su popis hrane koja može negativno utjecati na raspoloženje: umjetni okusi i konzervansi, čokolada, kava, jaja, mliječni proizvodi, naranče, šećer, proizvodi od pšenice. Prehrana koja povoljno utječe na duševno zdravlje uključuje mnogo voća i povrća, sardine, tunjevinu, losos, bundeve i orahe. Autorica knjige nutricionistkinja Amanda Geary sastavila je jelovnik koji navodno popravlja raspoloženje, a sastoji se od:

raspoloženje, a sastoji se od: sardina, tunjevine ili lososa, zelene salate s avokadom i bučinim sjemenkama, tjestenine od integralnog brašna te pirjanog voća sa sušenim marelicama i bananama na biskvitu od zobenih pahuljica i orasima. Ta kombinacija hrane polako otpušta šećer, za razliku od kofeina i čokolade, koji trenutačno popravljaju raspoloženje, ali nakon toga slijedi nagli pad. »Mnoge osobe koje mi se obraćaju i koje pate od tjeskobe, napadaja panike ili PMS-a, kažu kako su osjetile znatno poboljšanje duševnoga zdravlja čim su

je »demokratski i vrlo otvoren«. (K. Cikoja) Od ponedjeljka preko granice po starom! ZAGREB, 16. rujna - Primjena odredaba Naputka od 11. rujna 2000., koje se odnose na količinsko ograničavanje bescarinskog uvoza osam grupa proizvoda (šećer, ulje, kava, deterdžent, konditorski proizvodi, voće i povrće i bezalkoholna pića, mlijeko i mliječni proizvodi) odgađa se do sniženja carinskih stopa i snižavanja domaćih cijena na druge načine, odnosno približavanja domaćih cijena onima u inozemstvu. Te promjene stupaju

sve teže i teže. Još je podsjetio da je njegov klijent uhićen upravo nakon povratka s terapije u Rijeci.Zdravstveno stanje prvooptuženog Tihomira Oreškovića, koji boluje od šećerne bolesti, nešto je bolje nego u četvrtak navečer kada mu je, nakon povratka iz Gospića u Rijeku, porastao šećer u krvi. Upravo je zbog toga u petak, prema riječima njegovog odvjetnika Željka Dumančića, odveden i na specijalistički pregled izvan zatvorske zgrade. Preostala trojica osumnjičenih Ivan Jovanović, Martin Marković i Joso Miletić osjećaju se dobro. (Hina/D. Herceg)

iz Čakovca, Josip Višnjić (46) iz Ivanovca i Franjo Vugrinec (48) iz Palovca. Posebno zanimljiv je šestooptuženi Stjepan Deglin (55), iz mjesta Visoko u Varaždinskoj županiji, koji je 1995. godine bio vlasnik tvrtke »Kiklop« d.o.o. u Zagrebu. Prema optužnici, on je preuzeo prošvercani šećer, prodao ga bez unošenja u poslovne knjige, čime je ostvario nepripadnu korist od 141.906 kuna koliko je trebao platiti ondašnji porez na promet. Gdje je, pak, završilo ulje, utvrditi će se u kaznenom postupku. Drago Ovčar Splitska

i navod iz nekih novina da je Katarina Bakija, ravnateljica Carinske uprave, članica HSLS-a, te podsjetio da je njihov kandidat za to mjesto bio Goran Hill. HSLS je uvijek bio za potpunu liberalizaciju trgovine, rekao je Fižulić istaknuvši da je kod nas hrana skupa, jer je carinska zaštita na šećer, ulje, mlijeko, mliječne prerađevine, mesne prerađevine i proizvode od brašna, iznimno visoka što domaćim monopolistima donosi velik profit. Hrvatski kupci se pak ponašaju racionalno i odlaze u nabavku u susjedne zemlje u kojima je hrana jeftinija, i samo za to vani godišnje ostave

i drugih obveza iz Mađarske u Hrvatsku uvezao ukupno 597.500 kilograma šećera u vrijednosti od 1,42 milijuna kuna, te 275.117 litara jestivoga ulja. Tako je stečena, na štetu proračuna Republike Hrvatske, nezakonita imovinska korist u ukupnom iznosu od 3.217.954 kuna. Prošvercani šećer i ulje kupovao je Stjepan Deglin, u to doba direktor i vlasnik tvrtke »Kiklop« d.o.o. u Zagrebu. On se u istražnom postupku branio da nije kriv i da nije znao za porijeklo šećera, iako je u svom prvom iskazu Ivan Kosi izjavio da se na vrećama vidjelo porijeklo šećera, da je posao

Osim o osnivanju »zločinačke organizacije«, Perković je predložen da svjedoči o ubojstvu i pokušaju ubojstva Željka Šobota, no on je sucu odgovorio: »Osobe koje ste spomenuli nisam poznavao, znam samo iz novina i priča. Ja sam sve rekao u istrazi i nemam što dodati. Imam povišeni šećer i narušenog sam zdravlja zadnjih deset godina«. Sudac Ratko Šćekić mu je tada pročitao iskaz koji je dao istražnom sucu Radovanu Ortynskom u svibnju ove godine, u kojem je svjedok rekao da se njegov sin bavio prodajom građevinskog materijala i da je gradio kuću, dok je svjedok

ove se godine smanjio interes za sjetvu šećerne repe jer šećerana u Osijeku još nije podmirila svojim kooperantima prošlogodišnji dug u iznosu od 30 milijuna kuna. To znači da se neće zasijati planiranih 30.000 hektara šećerne repe, odnosno Hrvatska bi na godinu mogla uvoziti šećer. Što se tiče sjetve pivarskoga ječma, i pored organiziranog otkupa tvornice slada u Novoj Gradiški, zbog pomanjkanja sjemena neće biti zasijano planiranih 6000 hektara, već 5000 hektara. Iako još nije poznato hoće li kukuruz ući u sustav poticaja za predstojeću sjetvu,

»susretljive« prijedloge odbio, jer na to mjesto, prema procjeni prijateljice koja vidi i koja je tada bila sa mnom, ne bi mogla stati niti manja prtljaga a kamoli odrastao pas. Ogorčen takvim ponašanjem djelatnika »Croatiabusa«, slijepi se mladić, k tomu i dijabetičar, kojemu je šećer ovih dana izrazito povišen, obratio Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Prema riječima predsjednice udruge, Mire Katalenić, nakon što su doznali što se dogodilo, odmah su telefonski nazvali odgovorne u »Croatiabusu« i direktora tvrtke Leona Sulića.

napuštaju, a stariji koji nemaju kamo, svoje staračke dane provode na škoju koji ih kroz život nije nimalo mazio. Ilija Gromovnik oduševio poklonike folklornog portugisca! Sada se podrumari i enolozi »preznojavaju« kako pomiriti visoki šećer i niske kiseline, organizatori srednjoeuropskog »Vinoforuma 2000.« kako što bolje provesti završnicu te priredbe (na Krku), dok poklonici mladoga portugisca uživaju u svome miljeniku PERO GABRIĆ Oko stotinu i pedeset vinogradara, vinara, podrumara, bačvara,

prilike, pa je među ostalim »poslao« i sušu, ali i ponukao pedantnije kroničare da prelistaju stare papire i iskopaju podatak kako se ista ovakva (pre)rana berba dogodila točno prije pedeset godina, dakle 1950.! Opća je procjena i ocjena ove berbe- nešto manji urod od lanjskoga, visok šećer i niske kiseline, što znači da se sada u podrumima radi na »pomirbi« slatkoga i kiseloga. Dakle, na potezu su pravi podrumari i enolozi! No, kako će ova berba izgledati- količinski? E, to je već znatno škakljivije pitanje, jer su procjene različite od izvora do izvora, a

su uzdržavali i nju i kći, »budući da je Željko često bio po zatvorima, pa sam gotovo sav novac polagala na štedne knjižice«. Kasnije je registrirala tvrtku, preko koje je izvozila namještaj u Bosnu i Hercegovinu, a u vrijeme galopirajuće inflacije, mešetarila je čekovima i uvozila šećer iz Mađarske, izjavila je drugooptužena, te dodala da je poslovni prostor u kojem je otvorila salon namještaja potpuno je legalno kupljen. Irena Dragičević Meseku na još mjesec dana produljen pritvor u Makedoniji SKOPJE, 23.

su izvela »Na rijeci Kupi Sisak je grad« (što je ime njihove audio kazete), »Himnu Tičeka« i naravno omiljene »Zvončiće«. Nakon toga je Zabavni orkestar Građansko-željezničarske glazbe pod ravnanjem Miroslava Nikolića oduševio publiku besmrtnim skladbama Glenna Millera. No, šećer, zna se, dolazi na kraju. Nakon defilea manekenki iz Studija za ples i rekreaciju »Harlequin« iz Siska, koje su nosile prekrasne odjevne modele kreatorice Božice Steković, na pozornicu su mirise i okuse Dalmacije donijeli mladi glazbenici iz popularne klape »Dalmati«, poznate po

hektaru proizvodnja bi bila na razini od 1,25 milijuna tona. Uz prosječnu digresiju (postotak šećera u repi) od 14 posto osigurala bi se proizvodnja 146.000 tona šećera, što bi bilo dovoljno za podmirivanje jednogodišnjih domaćih potreba. Ovako će Hrvatska sljedeće godine morati uvoziti šećer. Što se tiče problema sa šećernom repom, Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da ne može jedna tvornica šećera, u ovom slučaju ona osječka, koja se nalazi u stečaju, kupovati drugu. Uz to, on smatra da naša agrarna politika obiluje brojnim

kaže Kunst. Kampanju, u kojoj se htjelo diskreditirati URSH prikazujući ga kao filijalu desnoga krila HDZ-a i ostatak poraženih desničarskih snaga koje izazivaju kaos, kaže Kunst, počela je Slobodna Dalmacija, a nastavili su Novi list sa dva teksta dan za danom, Arena i, kao šećer na kraju, Nacional. Kunst je tužio Frenkija Laušića (Slobodna Dalmacija), jer je za URSH napisao da je »po broju članova mizeran, te da ga financira ASH«. Tužio je i Mladena Plešea (Nacional) zbog napisa u kojem URSH naziva »prirepkom HDZ-a, koji prema uputama i scenariju Drage

7. mjesto na Igrama / Bez obzira što će možda neki domaći cinici, koji hrvatski nastup u Sydneyu nazivaju turizmom dvije stanice od južnoga pola, pokušati minorizirati i nastup odbojkašica, naše su djevojke u svakom pogledu dostojno nosile hrvatski dres Pobjeda za kraj! Možda nije šećer, ali nije ni pelin. Ipak je lijepo, a za sportaša i poticajno, jer ne odlazi doma traumatiziran porazom, završiti natjecanje pobjedom. Hrvatske odbojkašice koje su u igri oscilirale cijelog olimpijskog turnira, pa tako i u posljednjoj utakmici u Sydneyu, ipak su na kraju, u završnici

nervozni, pa i neurotični, zbunjeni i smušeni, a samo nas mali korak dijeli od opasne zaboravljivosti. Nije naime »ugodno« zaboraviti na poslovni sastanak, platiti račune, »rundu« u kafiću... Memoriju nagrizaju i problemi sa sluhom ili vidom, visoki krvni tlak, povišeni šećer ili kolesterol, upozorava se u napisu: »Kako ojačati pamćenje«. Kako pobijediti zaboravljivost? Ima li nade? Stručnjaci tvrde da ima! Preporučuju prehranu koja uključuje što više voća i povrća, odmaranje mozga uz križaljku ili lagano štivo, odlazak u kino ili na

Telekomom i VIP-Netom kao i da od 1. siječnja, u smislu djelovanja pružalaca usluga, treba biti liberaliziran i Internet. Ulaskom u WTO stupaju na snagu i niže carinske stope za uvoz prehrambenih artikala, pa se više neće događati da, primjerice, u raznim varijantama carinska opterećenja za šećer narastu i do 260 posto, a za jestivo ulje 150 posto. Na prigodnoj konferenciji, kojoj su bili nazočni i Neven Mimica, višegodišnji i, prema općoj ocjeni, iznimno uspješan pregovarača za ulazak u WTO, te Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva, predstavljen je prvi hrvatski

kad su iznosile 20 posto, a do 2005. trebale bi pasti na 14 do 15 posto, pojasnila je Spevec. Od Nove godine niže carine vrijedit će za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, među kojima pomoćnica ministra ističe meso, mlijeko i mliječne prerađevine, konditorske proizvode, šećer, čokoladu, sokove, sladoled, kobasice... Carina na uvoz piva smanjit će se sa sadašnjih 40 na 32 posto, s tendencijom daljnjeg pada na nultu stopu. Inače, carina na uvoz tog pića do kraja studenoga iznosila je više od 70 posto. »Carine na poljoprivredno-prehrambene proizvode

bit će moguće uvesti tisuću tona smrznutog svinjskog mesa. Zanimljivo je da će se moći uvesti i 26,5 tona pšenice uz redovitu carinu od 9,6 posto plus 3,8 eura po kilogramu, iako Hrvatska ima znatnih tržišnih viškova pšenice. Uz to, na uvoznim su listama uz carine rafinirani šećer i šećer od trske, te ukupno 150 tona čokoladnih proizvoda. Adriano Milovan i Marinko Petković Početkom 2001. Ina mijenja cijene naftnih derivata Cijene će se svakih 15 dana usklađivati sa promjenama svjetskih cijena nafte i

moguće uvesti tisuću tona smrznutog svinjskog mesa. Zanimljivo je da će se moći uvesti i 26,5 tona pšenice uz redovitu carinu od 9,6 posto plus 3,8 eura po kilogramu, iako Hrvatska ima znatnih tržišnih viškova pšenice. Uz to, na uvoznim su listama uz carine rafinirani šećer i šećer od trske, te ukupno 150 tona čokoladnih proizvoda. Adriano Milovan i Marinko Petković Početkom 2001. Ina mijenja cijene naftnih derivata Cijene će se svakih 15 dana usklađivati sa promjenama svjetskih cijena nafte i derivata,

tvrdi Laslo, bez »utrostručenja poticaja« domaći proizvođači hrane će propasti u Svjetskoj trgovinskog organizaciji (WTO), jer se otvaranjem domaćega tržišta na njemu mogu očekivati ne samo jeftinije sirovine, nego i jeftiniji gotovi prehrambeni proizvodi, kao što su brašno, ulje i šećer. Naime, zabrinjava da je i ovogodišnji plan sjetve predložen bez bilanci proizvodnje i potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćemu tržištu. Budući da poljoprivrednici ne poznaju pravo stanje na domaćemu tržištu, sijat će i ubuduće ono što im se više

S... Lako me je sad za osvojeno zlato tapšati po ramenu, ali gdje ste bili prije? IVANA BRKLJAČIĆ, svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva • Pijete li kavu? - Volim popiti kavu s mlijekom i dva šećera uz obaveznu čašu mineralne. • Odudara li šećer od sportskog života? - Ma, nije to ništa opasno. Najvažnije je biti umjeren u svemu. Jedna slatka kava tjedno doista nije opasna za sportski život. Uvijek je popijem prije natjecanja. • Nakon osvojene titule svjetske juniorske prvakinje u bacanju kladiva novinari vas

seriju matičnih ključeva i odvijača koji su bili na vrhu. Ispod alata bilo je više uredno zamotanih paketa. Prvi paket koji je dodala Winstonu izgledao je čudno, a opet nekako poznato. U njemu je bila nekakva gusta pjeskovita masa koja se na dodir runila pod prstima. – Da ovo nije šećer? – rekao je. – Pravi šećer. Ne saharin nego šećer. A evo ovdje kruh – pravi bijeli kruh, ne ona naša gadost – i mala staklenka pekmeza. A evo i konzerve mlijeka... ali gle! Na ovo sam zbilja ponosna! Morala sam je umotati u malo vreće, jer... Ali nije mu

koji su bili na vrhu. Ispod alata bilo je više uredno zamotanih paketa. Prvi paket koji je dodala Winstonu izgledao je čudno, a opet nekako poznato. U njemu je bila nekakva gusta pjeskovita masa koja se na dodir runila pod prstima. – Da ovo nije šećer? – rekao je. – Pravi šećer. Ne saharin nego šećer. A evo ovdje kruh – pravi bijeli kruh, ne ona naša gadost – i mala staklenka pekmeza. A evo i konzerve mlijeka... ali gle! Na ovo sam zbilja ponosna! Morala sam je umotati u malo vreće, jer... Ali nije mu trebala reći zašto ju je umotala. Miris je

alata bilo je više uredno zamotanih paketa. Prvi paket koji je dodala Winstonu izgledao je čudno, a opet nekako poznato. U njemu je bila nekakva gusta pjeskovita masa koja se na dodir runila pod prstima. – Da ovo nije šećer? – rekao je. – Pravi šećer. Ne saharin nego šećer. A evo ovdje kruh – pravi bijeli kruh, ne ona naša gadost – i mala staklenka pekmeza. A evo i konzerve mlijeka... ali gle! Na ovo sam zbilja ponosna! Morala sam je umotati u malo vreće, jer... Ali nije mu trebala reći zašto ju je umotala. Miris je već ispunjavao sobu, jak,

korištenje prijevoznih sredstava, vrtlarenje, kuhanje i slično. Gotovo u cijelosti bio je sastavljen od riječi koje već imamo – riječi kao što su udari, trči, pas, stablo, šećer, kuća, polje – ali u usporedbi s današnjim engleskim leksičkim blagom njihov je broj bio krajnje malen, a značenja su im bila daleko uže i strože definirana. Bile su očišćene od svih dvosmislenosti i nijansi značenja. U idealnom

udruga. Tihomir Ponoš Počela prerada repe u osječkoj Tvornici šećera OSIJEK, 31. kolovoza - U krugu osječke Tvornice šećera potpaljivanjem vatrenih peći simbolično je u petak označen početak prerade šećerne repe u šećer. Kako je istaknuto, ove godine očekuje se urod od 435.000 tona repe i proizvodnja 50.000 tona šećera. Predsjednik Uprave osječke Šećerane Miroslav Kos rekao da je Tvornica u posljednjih nekoliko godina bila i na rubu stečaja zbog nesređenog tržišta, borbe s nelojalnom

već 1. srpnja dočekat će pet posto skuplje obvezno osiguranje motornih vozila. Inače, zadnji je puta to osiguranje povisilo cijene 1999. godine. Uz ovakve činjenice, osiromašenim građanima Hrvatske malo znači traženje Europske komisije da se ukine carina na čokoladu, tjesteninu i šećer iz Europske unije ili, pak, neznatno pojeftinjene lijekova na tržištu. Sindikalna košara, koja slikovito prikazuje minimum životnog standarda četveročlane obitelji, potvrđuje da se taj standard osjetno pogoršava, što može biti uzrokom nizu negativnih pojava i stanovitoj

djeci oboljeloj od dijabetesa ZAGREB, 3. svibnja - U Hrvatskoj od dijabetesa 1. tipa (inzulinski ovisnog dijabetesa) boluje oko 700 djece mlađe od 14 godina, a taj broj svake godine raste. Ta djeca primaju injekcije inzulina četiri puta na dan, a isto toliko puta moraju mjeriti šećer u krvi. Redovita samokontrola osnovni je preduvjet za zdraviji i kvalitetniji život svakog dijabetičara, jer se samokontrolom postiže bolja regulacija šećera u krvi. Dobra regulacija šećera u krvi odgađa, ili u potpunosti otklanja pojavu komplikacija vezanih uz šećernu bolest kao

udari. Hrvatsko zdravstveno osiguranje već godinama ne može u dostatnoj mjeri osigurati bolesnoj djeci nužno potrebne trakice za mjerenje šećera u krvi. Stoga su ih roditelji bolesne djece prisiljeni sami kupovati, ili je određeni broj djece prisiljen manji broj puta na dan mjeriti šećer u krvi, čime se povećavaju izgledi za pojavu komplikacija. Zagrebačko dijabetičko društvo stoga je pokrenulo humanitarnu akciju za kupnju tih zdravstvenih pomagala namijenjenih najsiromašnijoj djeci dijabetičarima, a sredstva za tu svrhu bit će prikupljena novcem od karata

Herjavec u ponedjeljak ujutro, na sjednici klupskoga Upravnoga odbora, napustiti fotelju čelnoga čovjeka varaždinskoga kluba. Herjavec nam je to i potvrdio: - Bilo je i previše napetosti zadnjih mjesec dana, sve mi je postalo prenaporno. U dva sam navrata na utakmicama išao po vodu i šećer i defintivno moram otići na kardiološki pregled. Emotivan sam, sve duboko proživljavam i sad plaćam danak, rekao je Herjavec u uvodu i potom naglasio: - Nisam zadovoljan načinom na koji smo završili prvenstvo! I tu ću gorčinu isprati povlačenjem s predsjedničke funkcije.

industrija, u prvom redu konditorska, otvoreno traži pomoć države u prijelaznom razdoblju do 2006. godine. »Slatki« napominju da bi im život mogao zagorčati pre(veliki) uvoz iz EU-a, koji je sad 30 puta veći nego izvoz. Prerađivači i sad uvoze velike količine repromaterijala (šećer, brašno, mlijeko u prahu i dr.). Nadalje, domaći proizvođači, na godinu, mogli bi doći u još teži položaj i zbog izvoznih kvota, kad bi pritisak uvozne robe mogao postati »neizdrživ«. Država, pak, mora osigurati nadzor provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

To je prvi institucionalni okvir na putu Hrvatske, prema EU. Sporazum, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, dosta je složen za »čitanje«, ali takvi su svi EU sporazumi. Primjerice, osnovni poljoprivredni proizvodi (žitarice, meso i živa stoka, voće i povrće, uljarice, šećer) imaju rješenja na šest lista, kojima još treba dodati i podskupine spomenutih proizvoda. Nažalost Hrvatska nije dobila veće izvozne kvote ili manje carine za goveđe meso, iako je poznato da u našoj zemlji nema opasnosti od kravljeg ludila, slinavke i šapa. No, budući da

obitelj osim toga dobije i vreću od 50 kilograma brašna te nešto higijenskih potrepština. Nedavno je stigla pošiljka sa čak 20.000 jaja pa smo jedno vrijeme dijelili veće obroke jaja, ali uglavnom svaka obitelj dobije najnužnije za život- salamu, povrće, ulje, nešto sira, rajčice, šećer... No, humanitarne pomoći je sve manje, a zahtjevi su sve veći i veći, vele nam u Caritasu. Kako je vrijeme pred branje grožđa, cesta prema graničnom prijelazu s BiH na Strmici je dosta prometnija nego inače. U trgovinu mješovite robe koja se nalazi na bosanskoj strani i

BiH. U »Konzumovoj« prodavaonici u prizemlju bivše robne kuće uvjeravamo se da je cijena kilograma šećera rečenih 6,78 kuna. Voditelj dućana kaže da ga i ne pakiraju i vreće jer su svjesni da ga po toj cijeni nitko na vreće niti ne bi kupovao. Neki kupci dobacuju da je hrvatski šećer bolji od uvoznog kojemu zamjeraju slabiji slador, zbog čega vino ima manju gradaciju, objašnjavaju nam. Gdje oni kupuju šećer, pitamo ih, ali umjesto odgovora dobivamo odmahivanje rukom i zagonetni smiješak. Na kninskom Zavodu za zapošljavanje koji se nalazi u samom

6,78 kuna. Voditelj dućana kaže da ga i ne pakiraju i vreće jer su svjesni da ga po toj cijeni nitko na vreće niti ne bi kupovao. Neki kupci dobacuju da je hrvatski šećer bolji od uvoznog kojemu zamjeraju slabiji slador, zbog čega vino ima manju gradaciju, objašnjavaju nam. Gdje oni kupuju šećer, pitamo ih, ali umjesto odgovora dobivamo odmahivanje rukom i zagonetni smiješak. Na kninskom Zavodu za zapošljavanje koji se nalazi u samom središtu grada i dalje stoji natpis »Dajte nam posla« koji najbolje ilustrira socijalno-gospodarsko stanje u gradu kojem nije pomogla

drveća. Nadam se, da ovaj prijedlog neće završiti u nečijoj ladici, da će konačano biti pokretač, da se dobije još jedan vrijedan i potreban objekt. Pišem iz razloga, jer dobro poznajem taj svoj rodni kraj. JOSIP SAKOMANZagreb Isti šećer, cijena različita! Stalne i svakodnevne reklame u dnevnom tisku, u čemu prednjači Večernji list, o niskim cijenama, bilo kojih proizvoda, prehrambenih artikala, tekstila, odjevnih predmeta, namještaja, elektrotehnike, bijele tehnike služe samo zavaravanju potrošača.

veća konkurentnost na tržištu. U SAD-u već postoji 60 takvih biljaka, i u komercijalnoj uporabi. Primjerice, zahvaljujući promjeni gena, američka soja ima puno bolji sastav aminokiselina. Govori se o genetski modificiranoj ribi i šećernoj repi koja navodno daje puno zdraviji šećer. No, tek bi druga generacija transgeneričnih biljaka trebala popraviti kvalitetu prehrane koja je narušena u utrci za sve većim profitom U tom slučaju, znanost više ne bila »upregnuta« u smanjenje troškova multinacionalnih kompanija. Marinko Petković

odustala od svoje jedine prave socijalne mjere. URSH u priopćenju ističe da bi u situaciji kad je dvije trećine stanovništva Hrvatske osiromašeno, Vlada trebala i dalje štititi cijene proizvoda i usluga nužnih za preživljavanje. Stoga bi kontrolu cijena trebalo proširiti na ulje, šećer i druge proizvode od životne važnosti, te na komunalne usluge. »Ukidanjem kontrole cijena mlijeka i kruha Vlada je još jednom pokazala nedefiniranost i kontradiktornost u pogledu tržišne orijentacije. S jedne strane, ukida kontrolu cijena i zalaže se za njihovo slobodno

u kojoj je dvije trećine stanovništva Hrvatske krajnje osiromašeno. Udruga radničkih sindikata Hrvatske smatra da bi Vlada trebala i dalje štititi cijene proizvoda i usluga nepohodnih za preživljavanje, te da bi kontrolu cijena trebala proširiti s kruha i milijeka i na ulje i šećer, te još neke proizvode od životne važnosti, kao i na kontrolu cijena komunalnih usluga. »Ukidanjem kontrole cijena kruha i mlijeka, Vlada je još jednom pokazala da nema definiran stav u vezi tržišne orijentacije i da je u svojim nastupima kontradiktorna. S jedne strane ukida kontrolu

istraživači uzgojili miševe s deaktiviranim genom, miševi nisu oboljeli od raka, nego su došli na svijet s vrlo niskom razinom šećera u krvi i vrlo brzo su uginuli. Dr. Stephane Schurmans, koja je vodila istraživanje, kaže da SHIP2 koči proizvodnju inzulina- hormona koji kontrolira šećer u krvi. Bez gena SHIP2 razina inzulina može izmaći kontroli i opasno sniziti razinu šećera u krvi. Dr. Schurmans kaže da bi istraživanje moglo imati dvije primjene. Oboljeli od dijabetesa tipa 2 imaju visoku razinu šećera u krvi jer je njihovo tijelo otporno na

članica NATO-a ne može staviti veto na naše odluke«, a Atlantski će savez i dalje odlučivati ono što želi, svidjelo se to Rusiji ili ne, a suradnja u zajedničkom interesu moguća je i potrebna jer će »obje strane izvući koristi iz nje«, pomirljivo je zaključio Robertson, dodajući šećer na kraju konstatacijom »odgovor je više u kemiji nego li u aritmetici!«. Drugim riječima proći će još mnogo vremena prije nego što do isplate dođu kamate sakupljene u postavljanju i NATO-a i Rusije na istu antiterorističku stranu. Atmosfera dobre volje i sremnosti na suradnju

prirode na tragu onih velikih znalaca magazina Life što su prirodu znali pretvoriti u umjetnički spektakl. Vjesnikova izložba gostovala je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, KD Vatroslav Lisinski i sisačkoj Galeriji INA-Rafinerije, a ide i u Vukovar i Beč, a možda i London i SAD. Kao šećer na kraju predstavljanja izložbe predočen je set kartolina- razglednica s motivima Dubrovnika i Trstenoga, svjetski vrijedan dizajn Dragice Petrović i Srećka Cveka iz tvrtke ADU d.o.o. Osim Vesne Kusin i Ranka Markovića, Vjesnikovu projektu pridonijeli su i Vesna Gajski

Bibliografija rezultata

Vjekoslav Majer [1963], Život puža (Zora, Zagreb), 1-136 pp. [broj pojavnica] [Majer_Zivot_puza].

Slobodan Novak [1968], Mirisi, zlato i tamjan (Večernji list, Zagreb, 2004), 236 pp. [broj pojavnica] [Novak_Mirisi].

Ivan Slamnig [1972], Bolja polovica hrabrosti (Večernji list, Zagreb, 2004), 118 pp. [broj pojavnica] [Slamnig_Bolja_polovica].

Rasim Filipović [1974], Krijumčari (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb), 918-941 pp. [broj pojavnica] [Filipovic_Krijumcari].

Luko Paljetak [1978], Ludo pjevanje u planinama. Pjesme (Nakladni zavod Znanje, Zagreb), 67 pp. [broj pojavnica] [Paljetak_Ludo_pjevanje].

Dubravka Ugrešić [1981], Štefica Cvek u raljama života (Večernji list, Zagreb, 2004), 112 pp. [broj pojavnica] [Ugresic_Stefica].

Barbieri, Veljko [1983], Epitaf carskoga gurmana () [broj pojavnica] [Barbieri_Epitaf].

Ivan Raos [1984], Prosjaci i sinovi (Matica hrvatska, Zagreb, 2005), 591 pp. [broj pojavnica] [Raos_Prosjaci].

Nedjeljko Fabrio [1989], Berenikina kosa (Školska knjiga, 1999, Zagreb), 404 pp. [broj pojavnica] [Fabrio_Berenikina].

Pavao Pavličić [1990], Koraljna vrata (Večernji list, Zagreb, 2004), 216 pp. [broj pojavnica] [Pavlicic_Koraljna].

Tomislav Ladan [1990], Bosanski grb II. (Mladost, Zagreb), 195–368 pp. [broj pojavnica] [Ladan_Bosanski_grb_II].

Tomislav Ladan [1990], Bosanski grb. a work in progress. Svezak prvi (Mladost, Zagreb), 196 pp. [broj pojavnica] [Ladan_Bosanski_grb_I].

Gabrijel Divjanović [1997], Čovjek i svemir (Školska knjiga, Zagreb), 224 pp. [broj pojavnica] [Divjanovic_Covjek_i_svemir].

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000403].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000603].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001003].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000705].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001106].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000911].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000412].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000912].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000513].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000913].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001213].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000615].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001215].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000916].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001116].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000917].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000519].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000921].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000222].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001222].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000324].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000524].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000924].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001124].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001224].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000327].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000527].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000929].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001030].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001130].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001230].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000731].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001031].

George Orwell (prijevod Antun Šoljan) [2001], 1984. (Alfa, Zagreb), 308 pp. [broj pojavnica] [Orwell_1984].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010901].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010502].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010504].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010604].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011104].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010105].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010305].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010106].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010107].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010108].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011209].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010410].

Prikaži sve pojavnice (Učitavanje će trajati malo duže)

Pritisnite ovdje za izvješće Pojavnica u kontekstu