Hrvatski jezični korpus: rezultati

Hranom nazivamo sve što čovjek unosi iz okoline kao gradivo (gradivu tvar) ili gorivo (izvor energije), a služi održavanju života, rastu, obnavljanju organa i tjelesnim aktivnostima.

Ljudski organizam za svoje potrebe crpi iz hrane osnovne sastojke hrane, hranjive tvari: to su bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali i oligoelementi. Zbog svog univerzalnog značenja za život voda se ubraja u hranu. Ostatna vlakna (celuloza, pektin, lignin i druge), koje su najčešće neprobavljiv dio hrane, također se ubrajaju u osnovne sastojke hrane.

Hrana je dostupna čovjeku u obliku pojedinih namirnica. Svakodnevna praksa pri planiranju prehrane pokazala je da je korisno podijeliti sve namirnice na 6 skupina na osnovi zastupljenosti pojedinih hranjivih tvari u svakoj od tih skupina namirnica. To su:
1. mlijeko i mliječne prerađevine (sir, jogurt, vrhnje i dr.), koje su glavni izvor bjelančevina i kalcija;
2. meso, riba i jaja, važan izvor bjelančevina, željeza i vitamina B12;
3. voće i povrće kao izvor vitamina C i drugih vitamina, minerala i ostatnih vlakana;
4. žitarice i njihove prerađevine izvor su ugljikohidrata i vitamina skupine B, osim vitamina B12;
5. masnoće (maslac, margarin, razna ulja, majoneza) i slatkiši (šećer, džem i marmelada, med, kolači, puding i sl.), najvažniji izvor masti i energije i
6. pića (bezalkoholna) kao izvor vode u organizmu.

Zdrav, uravnotežen jelovnik treba sadržavati odgovarajuće količine svake od nabrojenih skupina namirnica (vidi odlomak 8.5).

U nastavku ovog odlomka prikazane su osnovne hranjive tvari i njihovo značenje za rast, razvoj i zdravlje djece.

8.1.2. Bjelančevine

Bjelančevine, osim što služe kao temeljno gradivo za izgradnju stanica, imaju i bezbroj drugih specifičnih funkcija. U nedostatku ugljikohidrata i masti, organizam ih upotrijebi i kao izvor energije - gorivo.

Dnevne potrebe proteina u prvoj su godini 1,5 g/kg na dan s tim da su u prvim mjesecima života čak 2,3 g/kg na dan, a krajem prve godine 1,2 g/kg na dan. Poslije dnevne potrebe za proteinima u hrani vjerojatno ne prelaze 1 g/kg na dan čak ni u fazama ubrzanog rasta kao što je pubertet (tablica 8.1).

Ovi podaci vrijede samo za proteine visoke biološke vrijednosti, tj. one koji 50% svog dušika pružaju u obliku esencijalnih odnosno semiesencijalnih aminokiselina. To su u prvom redu bjelančevine majčina mlijeka i sirutke kravljeg mlijeka te jajeta. Biljne bjelančevine sadržavaju samo 32-38% dušika iz esencijalnih aminokiselina. Ako su proteini manje biološke vrijednosti, njihova se količina u hrani mora povećati za oko 50%.

Biološka vrijednost proteina za prehranu čovjeka određena je njihovim aminokiselinskim sastavom. Esencijalne su aminokiseline onih 9 koje organizam ne može sintetizirati,

page prethodnih

page sljedećih

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].