Hrvatski jezični korpus: rezultati

već ih mora unijeti; za čovjeka su to valin, leucin, izoleucin, lizin, treonin, triptofan, fenilalanin, metionin i histidin. Tirozin i cistin označavaju se kao semiesencijalne jer se u organizmu mogu sintetizirati iz esencijalnih aminokiselina fenilalanina odnosno metionina. Za novorođenče je i cistin esencijalna aminokiselina jer je cistationaza, enzim koji razgrađuje metionin, još inaktivan. Taurin je aminokiselina koja ne ulazi u sastav tjelesnih proteina, nego je jedna od važnih slobodnih aminokiselina mozga u razvoju. Taurin služi u novorođenčadi i za konjugaciju žučnih kiselina (taurokolna kiselina) koje sudjeluju u emulgiranju masti. Budući da je u fetusa i novorođenčeta endogena produkcija taurina otežana, neki ga drže uvjetno esencijalnom aminokiselinom u novorođenačkoj dobi. Taurin se u toj dobi unosi u organizam mlijekom, u majčinu ga ima 10 puta više nego u kravljem. Posljednjih se godina neka tvornička mlijeka za dojenčad obogaćuju taurinom da bi se po svom sastavu što više približila majčinu mlijeku. Korist od tog postupka nije još dokazana.

Organizam nema zaliha proteina poput zaliha ugljikohidrata u obliku glikogena u jetri i masti u masnom tkivu. Prehrana s puno bjelančevina može povećati količinu proteina u organizmu do najviše 5%, a ta se količina vrlo brzo potroši u gladovanju ili uz nizak unos proteina hranom. Ako sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline nisu istodobno prisutne u potrebnim odnosima na mjestima sinteze proteina, sinteze neće biti, a višak aminokiselina neće biti sačuvan za poslije, nego će u tijeku nekoliko sati biti upotrijebljen u druge svrhe, pretežno kao gorivo. Za dobro iskorištavanje proteina iz hrane potrebno je stoga da su oni po količini i kvaliteti ravnomjerno raspoređeni u tijeku dana i iz dana u dan.

8.1.3. Ugljikohidrati

Prehrana u našoj kulturi bogata je ugljikohidratima. U velikom dijelu svijeta oni su najveći izvor energije u organizmu, ali su važni i kao nosači ostatnih vlakana i donatori ugljika u brojnim metaboličkim funkcijama organizma. Iako su ugljikohidrati nezamjenjivi u unutarnjoj ekonomiji tijela, oni nisu esencijalni u nutritivnom smislu jer se mogu sintetizirati endogeno iz aminokiselina i iz masti. To dokazuju prehrambeni običaji Eskima i drugih naroda upućenih pretežno na prehranu mesom i masnoćama.

U dojenčeta ugljikohidrati daju 30-40% ukupne energije, nakon te dobi čak i do 60%. U dojenačkoj dobi osnovni je šećer laktoza u kravljem ili majčinu mlijeku. Laktoza je najmanje slatkog okusa od svih monosaharida i disaharida koji služe u prehrani, pa tako ne navikava dijete na preslatke obroke. O laktozi vidi i odlomak 8.2.3.1. Uz miješanu prehranu treba izbjegavati pretjerane količine saharoze i više upotrebljavati polisaharide. Za saharozu je dokazano da pospješuje zubni karijes. Također treba upućivati na pravodobno ukidanje noćnog hranjenja bočicom koje inače pridonosi karijesu, osobito prednjih sjekutića. Roditelje treba upozoriti da su gotovi pripravci dojenačke miješane hrane (žitarice, povrće, voćne kašice) izrađeni s dovoljnom količinom ugljikohidrata te ih ne treba dodatno šećeriti, jer bi se time povećao energetski unos i potencijalno izazvalo pretjerano debljanje.

Preparati žitarica za prehranu dojenčadi obogaćeni željezom korisni su jer pridonose sprečavanju sideropenije u dobi do godine dana.

8.1.4. Masti

Masti su u prehrani najvažniji izvor i zaliha energije, čine hranu ukusnom, služe kao nosilac liposolubilnih vitamina, izgrađuju sve stanične membrane i davaoci su ugljikovih atoma za brojne metaboličke procese u organizmu. Zastupljene su obično s oko 20% u ukupnom dnevnom energetskom unosu, a pri prehrani mlijekom u dojenčeta čak u količini od 35 do 50%.

Prema duljini svojih lanaca masne se kiseline dijele na one s dugim lancem (14 i više ugljikovih atoma), sa srednjim lancem (6-12 ugljikovih atoma) i kratkim lancem (manje od 6 ugljikovih atoma). S obzirom na postojanje ili nepostojanje dvostrukih vezova u njihovoj molekuli

page prethodnih

page sljedećih

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].