| Dobro došli na stranice Hrvatskoga jezičnog korpusa |  |
| naslovnica | Riznica | dokumentacija | |
Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].
živi. Ona se mijenja u istog djeteta iz dana u dan, a ovisi i o sezoni. Zato se mogu dati samo vrlo okvirne procjene koje se kreću između 10 i 30 kcal/kg (42 i 126 kJ/kg) na dan. Dnevne potrebe za energijom u razvojnoj dobi prikazane su na slici 8.1, a na tablici 8.1. (u odlomku 8.1.2) navedene su dnevne potrebe vode, energije i bjelančevina. Za grubu orijentaciju o dnevnim energetskim potrebama treba znati da novorođenče u prvom tjednu nakon rođenja dobiva malo, a troši puno energije i opskrbljuje se iz intrauterino stečenih tkivnih zaliha i iz malih količina hrane unijete izvana. U drugom i trećem tjednu života energetske potrebe rastu na 100-120 kcal/kg (420-504 kJ/kg) na dan i takve ostaju cijelu prvu godinu. Nakon prve godine života dnevne potrebe za energijom opadaju svake tri godine za po 10 kcal/kg (42 kJ/kg) na dan do potreba odraslih koje su 40-50 kcal/kg (168-210 kJ/kg) na dan. 8.1.10. Zasitnost i probavljivost hrane Uzimanje hrane treba biti praćeno ugodnim osjećajem utaženja gladi. Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, šećer i slatka hrana daju dobar osjećaj sitosti, dok posno meso, riba, voće i povrće slabije zasićuju. Izlaganjem hrane toplini kuhanjem ili pečenjem povećava se probavljivost njezinih osnovnih sastojaka. Tako npr. kuhanje mlijeka smanjuje kazeinske ugruške i omogućava bolju digestiju. Termička obrada hrane s druge strane uništava neke vitamine, posebno vitamin C. 8.1.11. Aditivi u hrani Aditivi su prirodne ili sintetizirane tvari koje se dodaju namirnicama da bi se povećala njihova kakvoća, trajnost, konzistencija, boja, okus ili miris. Njihova proširenost u industriji hrane je golema i gotovo nema osobe koja s njima ne dolazi u dodir. Aditivi u hrani mogu imati štetne posljedice za zdravlje, jer u nekih osoba dovode do alergijskih reakcija. 8.2. DOJENJE 8.2.1. Povratak kulturi dojenja Žene su nekoliko milijuna godina othranjivale svoju mladunčad na dojci.
Posljednjih 50 godina prehrana kravljim mlijekom zauzima sve više maha u
razvijenim i nerazvijenim zemljama. Hambraeus to naziva „jednim od
Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija]. |
|||||
