18.10.5.2. Dijeta

Prehrana dijabetičnog djeteta mora biti takva da uz održavanje normalne težine omogući normalan rast i razvoj djeteta. To je zapravo normalna, ali kontrolirana i ravnomjerno raspoređena prehrana za dijete određene dobi, s time da se izbjegavaju koncentrirani monosaharidi i disaharidi (šećer) u obliku slatkiša kao što su bomboni, čokolada, kolači, slatka pića i slatko voće. Broj potrebnih kalorija može se očitati iz postojećih tablica ili izračunati prema jednoj od jednostavnih formula:• kilokalorije na dan = 1000 + (100 x dob u godinama)

ili

• kilokalorije na kg tjelesne težine na dan

= 90 - (3 x dob u godinama);

Primjer za dijete od 6 godina koje je ima težinu od 22 kg:
• po prvoj formuli: kcal/dan = 1000 + (100 x 6) = 1600 kcal;
• po drugoj formuli: kcal/kg na dan = 90 - (3 x 6) = 72 kcal/kg na dan; 72 kcal/kg na dan x 22 kg = 1584 kcal/dan
Što se tiče planiranja obroka koje se provodi uz pomoć dijetetičara najpogodnijima su se pokazale upute i tablice koje je objavila Američka udruga za dijabetes pod naslovom: Planiranje obroka s popisom za međusobnu zamjenu namirnica (tzv. ADA-tablice koje se rabe i u nas). U ovom sistemu namirnice su podijeljene prema sastavu u 6 skupina:
mlijeko i zamjene,
povrće A i B i zamjene,
voće i zamjene,
kruh i zamjene,
meso i zamjene,
masnoće i zamjene.

U svakoj od skupina navedene su količine različitih namirnica koje sadržavaju približno jednake količine ugljikohidrata, masti, bjelančevina i kalorija. Budući da u danim količinama imaju jednaku hranjivu vrijednost, namirnice iz iste skupine mogu se po želji slobodno međusobno zamjenjivati.

Dijeta je obično sastavljena tako da sadržava oko 15% energetskih izvora iz bjelančevina, 50 - 55% iz ugljikohidrata i 30 - 35% iz masti. Uz tri glavna obroka (zajutrak, ručak i večera) dijete dobije još dva do tri manja obroka (oko 10, 17 i 21 sat), s time da se obroci nastoje uzimati svaki dan u približno isto vrijeme. Prije napornijeg rada ili tjelovježbe preporučuje se uzimanje dopunskog obroka (obično 10-15 g ugljikohidrata).6

18.10.5.3. Tjelesna aktivnost

Tjelesna je aktivnost jedna od vrlo vrijednih mjera u liječenju i regulaciji šećerne bolesti, pa se stoga i potiče u djece dijabetičara. Ona pomaže u prvom redu da se uz pomoć inzulina glukoza brže i lakše iskorištava u stanicama i iskoristi za energetske potrebe. To je posebno korisno nakon uzimanja većih obroka, jer se na taj način sprječava nagli porast koncentracije glukoze u krvi. Tjelesna aktivnost koja je u skladu s dobi, spolom i mogućnostima bolesnika važna je ne samo za njegovo tjelesno već i psihičko zdravlje.

Kod planiranja tjelesne aktivnosti preporuča se da: 1. Ako je moguće, bude svakoga dana približno jednake jačine i da se provodi u približno slično vrijeme. 2. Ako se radi o tjelesnoj

page prethodnih

page sljedećih

---

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].

---