| Dobro došli na stranice Hrvatskoga jezičnog korpusa |  |
| naslovnica | Riznica | dokumentacija | |
Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija].
Oduvijek je smrtnost umjetno hranjene dojenčadi bila višestruko veća od smrtnosti dojene djece. I danas je u velikom dijelu nerazvijenog svijeta ta razlika jasno uočljiva, budući da je suvremena kvalitetna umjetna prehrana zbog siromaštva ili neobrazovanosti nedostupna širokim slojevima stanovništva. Nakon Drugog svjetskog rata razvila se u svijetu opsežna industrija prerađevina kravljeg mlijeka namijenjenih isključivo prehrani dojenčadi. Potpunija znanja o higijeni i njihova praktična primjena, uz druge tehničke novosti (hladnjaci, materijali za dudice i bočice) i uz agresivnu reklamu pridonose širenju umjetne prehrane dojenčadi. U bogatim zemljama to se ostvarilo gotovo bez rizika infekcije, pothranjenosti ili deficitarnih bolesti. U razvijenom svijetu posljednjih decenija jača pokret vraćanja dojenju kao prirodnom i najboljem načinu prehrane dojenčadi; ipak velik broj zdrave djece dobiva još i danas kravlje mlijeko u nekom od manje ili više prerađenih oblika, pa je nužno poznavati principe i provedbu umjetne prehrane dojenčadi. 8.3.2. Razlike između majčina i kravljeg mlijeka 8.3.2.1. Sastav majčina i kravljeg mlijeka Razlike u sastavu majčina i kravljeg mlijeka iznesene su prije u tekstu (vidi 8.2.3.1) i na tablici 8.5. Kravlje mlijeko ima trostruko više proteina i minerala od majčina i za oko trećinu manje šećera. Uz to je kravlje mlijeko redovito kontaminirano, a majčino je praktički sterilno. Svježe izmuzeno kravlje mlijeko ima 2.000 do 200.000 klica u mL. Taj se broj brzo povećava razmnažanjem postojećih klica ako mlijeko nije pravilno uskladišteno ili ako je sekundarno onečišćeno zbog nehigijenskog rukovanja. Naši propisi zahtijevaju da mlijeko za dojenčad ne smije sadržavati više od 50.000 klica u mL, a koli-titar mora biti negativan. Majčino mlijeko sadržava brojne imunosno aktivne tvari specifične za ljudsku vrstu, koje štite ljudsko mladunče od infekcije. 8.3.2.2. Probavljivost majčina i kravljeg mlijeka Kravlje mlijeko ima puno veći puferski kapacitet od majčina, pa je za probavu iste količine kravljeg mlijeka potrebna veća količina kiseline u želucu nego za probavu majčina mlijeka. Kazein kravljeg mlijeka zgrušava se u želucu u grublje i viskoznije ugruške, pa se teže probavlja od proteina majčina mlijeka, kojeg ima manje i koji se finije flokulira. Masti su u kravljem mlijeku dobrim dijelom sastavljene od lakohlapljivih masnih kiselina: maslačne, kapronske i kaprilne, koje nadražuju crijevo i izazivaju bržu peristaltiku; i ostale zasićene masne kiseline kravljeg mlijeka teže se probavljaju od nezasićenih masnih kiselina majčina mlijeka. Dojenče resorbira već u prvom tjednu života 90% masti iz humanog mlijeka, a samo 60% iz kravljega. Osim toga majčino mlijeko sadržava lipazu koja potpomaže razgradnju masti, dok je kravlje mlijeko nema. I majčino i kravlje mlijeko sadržavaju šećer laktozu, ali je koncentracija laktoze u majčinu mlijeku veća. Majčino mlijeko sadržava poseban ugljikohidratni faktor (bifidus factor) koji potpomaže pojavu i održavanje bifidus flore u crijevu. Toga učinka nemaju ugljikohidrati kravljeg mlijeka. 8.3.3. Vrste mlijeka za umjetnu prehranu dojenčeta Umjetna se prehrana dojenčadi može u načelu osnivati na primjeni kravljeg mlijeka, mlijeka drugih sisavaca (koze, ovce) ili na bezmliječnoj umjetnoj prehrani upotrebom zamjena biljnog podrijetla (npr. zrno soje). Za iznimne i rijetke medicinske indikacije gdje upotreba bilo kojeg mlijeka nije moguća, postoje polusintetski pripravci hrane za dojenčad. U praksi, kao osnovna „sirovina” za prehranu dojenčeta kravljim mlijekom mogu danas poslužiti (od najbolje, prema manje dobrim zamjenama):
tvornički pripravci mlijeka za dojenčad (tvornička
dojenačka mlijeka) namijenjeni isključivo
Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [broj pojavnica] [Mardesic_Pedijatrija]. |
|||||
