Click here for a KWIC Report

This page contains the first 25 occurrences. Please follow the link(s) at the bottom of the page to see the rest of the occurrences your search found.

hiliti (se), mučiti (se) himba, obmana himbezan (im. ž. r.), obmana, varka hin (prid.), lažan, lažljiv, prevrtljiv hin (im.), prijevara, laž hitar, vješt hitren / hitran, brz, vješt hitrija, brzina, vještina, lukavost, domišljatost hitrinja, v. hitrija

proslaviti se služica, sluga smaći, smaknuti, oduzeti, skinuti smagati, svladavati smakati se, namakati se, natapati se smamija, prijevara, himba smamiti, omamiti smarsiti, zamrsiti smeren’je, poniženje; poniznost smicati se, pomicati se; klizati se

vrućiti se, grijati se, topliti se, razgarati se vrulja, izvor vsihe, v. svihe vuhliti, varati, hiniti vuhlost, himba, prijevara vuhlostvo, himbenost z, s; iz zabav (im. ž. r.), nevolja, bol, smetnja; posao, zanimanje zabaviti se, zadržati se, zaustaviti se

naočale pa će u silnoj čednosti i komičnoj sramežljivosti: - Spectabilis domine, iz vaših glasovitih alegata u parnici protiv grofice O... E, kako sam ih dugo i pomnjivo pisao! Mnogo li je znoja proteklo s moga čela... Zato baš, spectabilis, jer vjerujem u slutnje, ova muška prijevara s crvenim pticama na današnji dan kada je grofica Olga bila u našoj kancelariji, ova muška prijevara jest malum omen... - Idite, idite...... eto na čašu vina pak, domine Dugan, neka okrijepe svoju bablju dušu koja vjeruje u slutnje i sanje. Sreća da nijesu "jus študirali",

glasovitih alegata u parnici protiv grofice O... E, kako sam ih dugo i pomnjivo pisao! Mnogo li je znoja proteklo s moga čela... Zato baš, spectabilis, jer vjerujem u slutnje, ova muška prijevara s crvenim pticama na današnji dan kada je grofica Olga bila u našoj kancelariji, ova muška prijevara jest malum omen... - Idite, idite...... eto na čašu vina pak, domine Dugan, neka okrijepe svoju bablju dušu koja vjeruje u slutnje i sanje. Sreća da nijesu "jus študirali", kakav li bi to bio fiškal koji bi u slutnje vjerovao i možda još na lotriju stavljao... -

je slobodno. - Iš s puta!- odrinu rutavac gospodina adlatusa kano da vrapce tjera, pa i ne pokucavši uniđe ravno u fiškalovu sobu. S Podgorskim na širokom, kožnatom divanu sjedilo je djevojče Jelena. Rutavac uperi oči u djevojku. - Pravo ima! Ona ima fini nos! Prijevara! Prijevara! Prijevara!- zamrmlja rutavac, a bijesne je oči točio po fiškalovoj sobi... - Dijete, možeš u svoju sobu. Nova stranka. Konferencija! Jelena se udalji. - Nova stranka!- podrugljivo naglasi rutavac i baci svoje koštunjavo i zgrbljeno tijelo na divan

- Iš s puta!- odrinu rutavac gospodina adlatusa kano da vrapce tjera, pa i ne pokucavši uniđe ravno u fiškalovu sobu. S Podgorskim na širokom, kožnatom divanu sjedilo je djevojče Jelena. Rutavac uperi oči u djevojku. - Pravo ima! Ona ima fini nos! Prijevara! Prijevara! Prijevara!- zamrmlja rutavac, a bijesne je oči točio po fiškalovoj sobi... - Dijete, možeš u svoju sobu. Nova stranka. Konferencija! Jelena se udalji. - Nova stranka!- podrugljivo naglasi rutavac i baci svoje koštunjavo i zgrbljeno tijelo na divan bez svakoga

Iš s puta!- odrinu rutavac gospodina adlatusa kano da vrapce tjera, pa i ne pokucavši uniđe ravno u fiškalovu sobu. S Podgorskim na širokom, kožnatom divanu sjedilo je djevojče Jelena. Rutavac uperi oči u djevojku. - Pravo ima! Ona ima fini nos! Prijevara! Prijevara! Prijevara!- zamrmlja rutavac, a bijesne je oči točio po fiškalovoj sobi... - Dijete, možeš u svoju sobu. Nova stranka. Konferencija! Jelena se udalji. - Nova stranka!- podrugljivo naglasi rutavac i baci svoje koštunjavo i zgrbljeno tijelo na divan bez svakoga

napadnute protiv pustolova, premda takve ptice još nijesu dolazile u ovaj kraj, napose u zimsko doba. Moj prijatelj grof Laca je davno umro. Ja imam jasna i nedvoumna svjedočanstva. - A ha, ha, ha! Dakle ja sam mrtav! O, ti si mudra glavica. Skrbnik moga djeteta! Dakako! A kada tamo... o, prijevara!...- zakrvavile rutavčeve oči, i njegovo zgureno tijelo stade se dizati s divana. - Ti me ne poznaješ! Dapače, dobro me poznaješ. Dakako! Ja živ Laca... živ... neću moći dokazati protiv tvojih svjedočanstava da sam živ! A ti... ćeš brak sklopiti s groficom Olgom... i

će ga tužiti. Murelli da poludi! Ima još popare! Sudac, razgovarajuć se s trgovcem Stipom i župnikom, navrnu riječ i na onaj brodolom pod Lučicom, i na Murellijev križić. Kad začu da nije bilo Murellija u Lučici, kad se je razbila lađa, što će sudac, nego da se čudi? Sudac veli:- Prijevara, zavedenje viših vlasti! Stat ću ja na rep toj lisici! Murelli gotovo pomahnitao i pobjesnio. Anastazija čupa si kose, te vičući i grozeći se mužu, da će se utopiti, da će od jada skočiti u more, razblažuje mu time donekle bol i čemer i oslađuje mu gorke časove. Ida

jošte i sada nešto po glavi. Mota mi se, da!... Humanista! No, pak bi li ti znao koji svoj govor, Vanča? - Bih. Ja i taj već znam. - Šta, ovaj? Kakav ovaj?- zinu Mecena. - Taj govor što ga vi učite sada... - O, derane, pa kako si se usudio? Kako si se usudio! Prijevara grdna. Zar je to zahvalnost za moja dobročinstva? Ovo je moja tajna a ti si se usudio, indolentni mužek ti! - Nijesam ga ja učio nego mi je sam od sebe ušao u glavu čitanjem dok se vi učite... i prepisivanjem... - Ušao... ušao... u glavu?- stavi dobrotvor ozbiljno

luda čovjeka! Prije smrt nego to. Evo, koji su bili: Šišo, Peran, Gjurko i ja i Bog mi te veselio; ko hoćeš dakle od ovih da bude? — Ha, Peran — Peran — vala! tebi je Peran i sveti Antun sve isto, a ja se bojim, da baš ne bude on, koji ti radi o hili Hila, prijevara. . Spominješ li se one pojate? ko je bio s tobom, kad si je upalio? — Peran. Pak prije tri dni počelo se ćukati, tako da ti se je odmah trebalo naći u Trebinju i postati nekoliko, dok je posao izdušio. — Vala, čuj me! ovdje nema druge nego raditi sam o sebi.

da se i ona na sličan način izusti doma, ne bi li čuo Ivur, koji će to odmah doglasiti Vuli, da vide bruku, što će od toga postati. Marija se je u početku protivila toj igri, jer se je bojala, da se što zla ne dogodi, ali kad se i Mato složi s Iveljom i počne je glaviti, kako bi ta prijevara mogla zar opametiti Vulu i dovesti ga napokon na to, da se nje za vazda okani, privolje i obeća, da će učiniti po njihovoj želji. — Čim dodje dakle doma, počne potajno govoriti, da bi drage volje otišla o Vlasićima u grad, kada bi imala s kim. Ivur to dočuje, posokoli je,

a Frankulinu naredi: kapetane, svi momci na noge, svaki na svoje mjesto. - Svijetli kneže, bih li zapalio top?- osovi se Keko uzbuđenim glasom. - Čemu da svijet plašimo? Nagrnula bi sva sela u Ozalj. Petar je tako govorio, ali je ipak pomislio da bi mogla biti kakva prijevara, izdaja. Istina, iz prodola čuo se plač djece, ali tko može znati nije li u onoj povorci naoružanih ljudi, samokresa, bodeža, sjekira? Na zapovijed kapetana Keka, koji je potrčao u stražarnicu, zatrubi trublja, malo zatim nasta škripa vrata, zveket oružja, trka vojnika

Danajci išta
Da bez prijevare daju? Ulìksa tako zar znate?
Il’ su se u drvu tome zatvòrili, skrili Ahivci,
Ili je naprava ta na zator zidima našim,
Kuće da pregleda naše i uspne se gradu na vršak,
Il’ je prijevara druga; oj čuvajte konja se, Teukri!
Bilo što bilo, ja se i dárâ danajskih bojim.
Rekne i golemo koplje zavrtî s velikom snagom
Zvijeri u bok i trbuh krivùljastî, gdje se je sklap’o.
Koplje zatrèptî i

kraljica gine te ne mari zȁ opâst Ijubeć,
Tada Saturnova kći progovori Veneri ovo:
»Dašto, izvrsnu slavu i pobjedu stječete velju
I ti i djetić tvoj! Božànstva li velikog, slavnog,
Jednu gdje ženu svlada prijevara bogova dvaju!
Sada je očito meni,— bojeći se našega grada
Da su ti sumnjive bile Kartage visoke kuće.
Ali gdje je već konac? i čemu žurba tolìkâ?
Za što ne bismo mir uglavili radije i

krene.
Tada se prestraši Nis i kao bez pameti neće
Da se sakriva dulje u mraku, tòlikê boli
Ne mogući podnosit ovako poviče: »Na me,
Na me, o Rutulci, mače okrenite! evo me, ja sam,
Koji učinih to, prijevara moja je, a taj
Nit je učinio što nit mog’o je, tako mi neba,
Tako zvijezda, što znadu, drugára samo je odveć
Ljubio nesretnog!«— Reče, al’ snažno sagnani veće
Prodje kroz rebra mač i bijele

Stenije tad i Anhemola ȍd roda starog
Retova (ložnicu taj je oskvrnio maćehe svoje).
I vi Daukovi sini blizànci na rutulskom polju
Padoste, Laride, Timbre, veòma slični, te nisu
Vas raspoznavali mati ni otac (prijevara slatka);
Al’ sad različna Palant obìljêžja dade vam strašna,
Jer mač tebi, o Timbre, Evàndrov otkinu glavu,
Tebe pak odsječena, o Laride, desnica traži,
Željezo hvataju prsti al’ dršćuć i na

zvanja (liječnike, učitelje, odvjetnike i t. d.). Ova kategorija ljudi najslabije udioništvuje u kriminalitetu. Društveni položaj, gospodarstveno stanje, porod i odgoj moćno ih štite protiv kušnje zločina. Na žalost ipak ih ne štite potpuno, osobito ne protiv lihvarenja, prijevara i zločina protiv ćudorednosti. Statistika, koja je godine 1899. za neka od ovih zvanja napose provedena, dokazuje, da su od 10000 viših sudskih činovnika 3 kazneno osudjena, od isto tolikog broja odvjetnika 56, liječnika 70, učitelja 30. Polovica osudjenih odvjetnika

osudjeno 169 seljaka. Radi zlobne oštete tudjega vlasništva osudjeno je 104 seljaka. Što se uzroka tiče, valja zlobnu oštetu tudjega vlasništva usporediti s krvavim zločinstvima, jer i ovomu je uzrok isti: piće i posjedovne razmirice. Još je spomena vrijedna prijevara, radi koje su osudjena 52 seljaka, većinom radi krivorote, i pogibeljna prijetnja, radi koje su osudjena 33seljaka. Iz ovih se podataka razabire, da je naš seljak pošten, ali surov, da mu je dosta popiti čašu vina više, ili posjedovna razmirica, pa će planuti i uništiti

31. Razlozi toj činjenici jesu: siromaštvo i povodom toga nemogućnost ženidbe. Samostalni obrtnici počinili su takodjer najviše krvavih zločina t. j. 46 od 113 svih zločina, što ih počiniše. Zatim dolazi kradja u 23 slučaja, otpor protiv javne oblasti u 16 slučajeva i prijevara u 10 slučajeva. Prema tome počinjaju razmjerno više od seljaka kradju i prijevaru, a manje zlobnu oštetu tudjega vlasništva. I pomoćno osoblje obrtničko sudjeluje najjače kod krvavih zločina, t. j. u 78 slučajeva od 182 zločina, što ih počiniše. Onda dolazi kradja sa

tudjega vlasništva. I pomoćno osoblje obrtničko sudjeluje najjače kod krvavih zločina, t. j. u 78 slučajeva od 182 zločina, što ih počiniše. Onda dolazi kradja sa 60 slučajeva, otpor protiv javnih vlasti sa 7 slučajeva, zlobna ošteta tudjega vlasništva sa 7 slučajeva i prijevara sa 6 slučajeva. Iz toga se vidi, da obrtničke pomoćnike vode k zločinu isti uzroci, koji i njihove gospodare, jer razmjerno jednako sudjeluju kod istih zločina. Samostalni trgovci počiniše svega 18 zločina, od toga najveći broj prijevara, t. j. 6, dakle

vlasništva sa 7 slučajeva i prijevara sa 6 slučajeva. Iz toga se vidi, da obrtničke pomoćnike vode k zločinu isti uzroci, koji i njihove gospodare, jer razmjerno jednako sudjeluju kod istih zločina. Samostalni trgovci počiniše svega 18 zločina, od toga najveći broj prijevara, t. j. 6, dakle trećinu svih zločina, što ih počiniše; 4 kradje, 4 teške tjelesne ozljede, 2 krivotvorenja novca, jedno globljenje i jednu pogibeljnu prijetnju. Kad bi kod nas lihvarenje bilo kažnjivo, kao što bi već davno trebalo da bude, bez sumnje bi i kod nas kao i

4 kradje, 4 teške tjelesne ozljede, 2 krivotvorenja novca, jedno globljenje i jednu pogibeljnu prijetnju. Kad bi kod nas lihvarenje bilo kažnjivo, kao što bi već davno trebalo da bude, bez sumnje bi i kod nas kao i drugdje trgovci najjače participirali na tom zločinu, a ovako je prijevara njihov najjači zločin. To je posve prirodno, jer je kod trgovca najlakša prilika za prijevaru i za lihvu. Pomoćno osoblje trgovačko počinilo je 23 zločina, od toga preko polovinu kradja, naime 12. Ovdje doista vrijedi ona latinska: occasio facit furem, t.

od toga 6 pronevjerenja i jednu zloporabu uredovne vlasti. Razlozi: lahkoumnost i zgodna prilika za općinske bilježnike i blagajnike, koji ubiraju javni novac. Jednako nije tako dobro ni sa javnim službenicima i pomoćnim osobljem, podvornicima, jer ovi počiniše 18 zločina, od toga 7 prijevara i 6 teških tjelesnih ozljeda. Nadničari bez pobliže oznake — bez sumnje gradski nadničari, jer oni na selu se vode napose — počiniše 156 zločina, od toga 75 krvavih zločina, — dakle polovicu, 41 kradju, 13 prijevara, 11 otpora protiv javne vlasti.

Results Bibliography

Ante Kovačić [1882], Fiškal (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 146 pp. [word count] [AKovacic_Fiskal].

Eugen Kumičić [1883], Začuđeni svatovi (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 130 pp. [word count] [Kumicic_Svatovi].

Ante Kovačić [1888], U registraturi (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 215 pp. [word count] [Kovacic_U_registraturi].

Mato Vodopić [1893], Marija Konavoka (Matica hrvatska, Zagreb), 164 pp. [word count] [Vodopic_Konavoka].

Eugen Kumičić [1894], Urota Zrinsko-Frankopanska (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 291 pp. [word count] [Kumicic_Urota].

Publije Virgil Maron (prijevod Tomo Maretić) [1896], Eneida (Matica hrvatska, Zagreb), 272 pp. [word count] [Eneida].

Josip Šilović [1913], Uzroci zločina (Matica hrvatska, Zagreb), 164 pp. [word count] [Silovic_Uzroci_zlocina].

Retrieve all occurrences (This may take some time to download)

Click here for a KWIC Report