Radi zlobne oštete tudjega vlasništva osudjeno je 104 seljaka. Što se uzroka tiče, valja zlobnu oštetu tudjega vlasništva usporediti s krvavim zločinstvima, jer i ovomu je uzrok isti: piće i posjedovne razmirice.

Još je spomena vrijedna prijevara, radi koje su osudjena 52 seljaka, većinom radi krivorote, i pogibeljna prijetnja, radi koje su osudjena 33seljaka.

Iz ovih se podataka razabire, da je naš seljak pošten, ali surov, da mu je dosta popiti čašu vina više, ili posjedovna razmirica, pa će planuti i uništiti tudji život, zdravlje i imetak.

Isto je takav razmjer izmedju pojedinih zločina i kod seoske služinčadi i seoskih nadničara. Samo je izmedju seljaka, njegove služinčadi i nadničara razlika, da ovi posljednji razmjerno prema krvavim zločinima jače sudjeluju kod kradje i kod čedomorstva. Dok naime kod seljaka imamo svega 13 slučaja čedomorstva, imamo ih kod seljačke služinčadi i nadničara 31. Razlozi toj činjenici jesu: siromaštvo i povodom toga nemogućnost ženidbe.

Samostalni obrtnici počinili su takodjer najviše krvavih zločina t. j. 46 od 113 svih zločina, što ih počiniše. Zatim dolazi kradja u 23 slučaja, otpor protiv javne oblasti u 16 slučajeva i prijevara u 10 slučajeva. Prema tome počinjaju razmjerno više od seljaka kradju i prijevaru, a manje zlobnu oštetu tudjega vlasništva.

I pomoćno osoblje obrtničko sudjeluje najjače kod krvavih zločina, t. j. u 78 slučajeva od 182 zločina, što ih počiniše. Onda dolazi kradja sa 60 slučajeva, otpor protiv javnih vlasti sa 7 slučajeva, zlobna ošteta tudjega vlasništva sa 7 slučajeva i prijevara sa 6 slučajeva. Iz toga se vidi, da obrtničke

Previous page

Next page