Pretraživanjem je pronađeno ovoliko pojavnica: 94

Pritisnite ovdje za izvješće Pojavnica u kontekstu

Pojavnice 1-94:

Junona, žena Jupiterova, glavna božica neba, mjeseca i braka Jupiter, vrhovni bog italskih naroda, zaštitnik pravde, istine i braka Jurinić, Lovrinac (Lovrenac); Lovro (Lovrinac) Juranić, hrvatski plemić koji je sudjelovao i poginuo u Sigetskoj bitki 1566.; u proboju na čelo nosio kraljevsku zastavu Kadmo, u grčkoj mitologiji sin sidonskoga kralja Agenora i njegove žene Telefase, utemeljitelj Tebe u Beociji

koje mu za dugo osiguravaju nezaboravnost: Vašek, Žilica u »Citari i bubnju«, Grabancijaš, Eroška u »Knezu Igoru«, Triquet u »Onjeginu«, Šujski u »Borisu Godunovu«, Pop u »Soročinskom sajmu«, Siebel, Juranić i t. d., i t. d. U silnoj svojoj radinosti i zaposlenosti dvostruke ličnosti, operetne i operne, Šepec postizava prave rekorde. U vidnim ulogama nastupa preko 3400 puta, kroz deset godina u eri tuškanačkog kazališta pjeva

uglavnom kreće od premijere početkom studenoga 1994. godine. Glazbeno ju vodi dirigent Mladen Tarbuk, režija je Krešimira Dolenčića, scenografija Dinke Jeričević, kostimi Ike Škomrlj i Dženise Medvedec, a koreografija Sonje Kastl. Poznata su i ostvarenja kao što su Eva Ivanke Boljkovac, Juranić Hrida Matića, Sokolović Ivice Gržanića, dok je novijeg datuma Sulejman u tumačenju Ivice Šarića, ovoga puta s velikom memorijskom pogreškom u prvoj slici, ali i svekoliko velikim angažmanom u ocrtavanju slavohlepnoga turskog sultana. »Nikola Šubić Zrinski« je glazbena

Dubravko Detoni: Musica Danieliana za glasovir i orkestar, Sanja Drakulić: High Spirits za trio gitara, Anđelko Igrec: Stabat mater, za alt solo i gudački kvartet, Olja Jelaska: Pinina haljina za gitarski trio, Ivo Josipović: P.P.M.C. (Pater Perotinus Milenium Celbrat) za orkestar, Zoran Juranić: Govori mi o Augusti, operna farsa u tri slike s epilogom, Anđelko Klobučar: Koncert za orgulje i timpane, Krešimir Seletković: Dance macabre za 14 limenih puhača i Antun Tomislav Šaban: Tri aspekta simfonijskih puhača. (K. R.) »Maršal«

gdje je među petnaestak dobitnika potrebno istaći akademika Andru Mohorovičića. Vrhunac svečanosti otvorenja »25. osorskih glazbenih večeri« bio je uvodni koncert »Zagrebačkih solista« u Katedrali Marijina Uznesenja. U ime »Hrvatskog društva skladatelja«, maestro Zoran Juranić otvorio je festival dodijelivši godišnju nagradu HDS–a »Osorskim glazbenim večerima« i ravnatelju Danielu Marušiću u povodu 25. obljetnice neprekinutog djelovanja uz slijedeće obrazloženje: »U relativno skromnom zanimanju što su ga pokazivali hrvatski ljetni festivali

od ove godine uručuje dobitniku u Čakovcu na skladateljev rođendan 11. svibnja, a vraćen je i nekadašnji naziv priredbe koja se proteklih godina odvijala pod imenom Čakovečki dani hrvatske glazbe »Josip Štolcer Slavenski«. Istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i muzikolog Zoran Juranić (1947.), koji je već jednom dobio tu nagradu, ali kao dirigent (1992.), ovaj put je nagrađen i kao skladatelj za svoju opernu farsu »Govori mi o Augusti« (prema literarnom predlošku Luke Paljetka), praizvedenu na prošlogodišnjemu zagrebačkom Muzičkom biennalu. Radi se o

Tako je uz dirigiranje, svoju osnovnu djelatnost i dragocjeni muzikološki rad na redakcijama zaboravljenih djela hrvatske glazbene baštine (upravo ove nedjelje ravnat će u Rijeci obnovom Zajčeve opere »Lizinka«, koja je njegovom zaslugom prije nekoliko godina oteta zaboravu), Juranić napisao i dvadesetak orkestralnih, komornih, vokalnih, zborskih i scenskih djela. Za ovu svečanu prigodu nije bilo moguće u čakovečkom Centru za kulturu prikazati nagrađeno djelo, pa su stoga predstavljena druga dva reprezentativna laureatova opusa. Dojmljive »Pjesme

je na kraju za narodnim obredom »Okolo žnjačkoga venca« Zlatka Grgoševića, djelom koje je nedavno izveo drugim povodom (uz obilježavanje stote godišnjice skladateljeva rođenja). Solisti su bili Martina Matić i Ranko Belić. Primajući nagradu »Josip Štolcer Slavenski«, Zoran Juranić je izjavio da će to biti još jedan poticaj da u budućnosti skladanje, koje je do sada bilo u drugom planu u odnosu na dirigiranje, zauzme prvo mjesto u njegovu umjetničkom životu. Višnja Požgaj Brešanov »Maršal« u Cannesu

s redateljem Vladom Štefančićem osmišljava Albinijeva »Baruna Trenka«. Bit će to prvi naslov što repertoarno potpisuje novi ravnatelj osječke Opere, mladi dirigent Mladen Tutavac koji vodi ovu sezonu u tzv. »v. d.« statusu, dok mu je umjetnički savjetnik dosadašnji ravnatelj Zoran Juranić. Sljedeći operni naslov Verdijev je »Krabuljni ples«. Redatelj predstave bit će prvi put u osječkome HNK Krešimir Dolenčić, dok će dirigirati Zoran Juranić i Mladen Tutavac. »Tajni brak« Domenica Cimarose, jedna od najšarmantnijih komičnih opera i jedino djelo toga

Mladen Tutavac koji vodi ovu sezonu u tzv. »v. d.« statusu, dok mu je umjetnički savjetnik dosadašnji ravnatelj Zoran Juranić. Sljedeći operni naslov Verdijev je »Krabuljni ples«. Redatelj predstave bit će prvi put u osječkome HNK Krešimir Dolenčić, dok će dirigirati Zoran Juranić i Mladen Tutavac. »Tajni brak« Domenica Cimarose, jedna od najšarmantnijih komičnih opera i jedino djelo toga žanra iz doba klasike koje uspješno podnosi konkurenciju Mozartovih remek djela, prvi put će se pojaviti na osječkome repertoaru. Prema zanimljivoj ideji skladatelja i

afrodizijak- otud im i naziv »jabuka ljubavi«. Talijani su plod nazvali »pomodoro«- zlatna jabuka, a hrvatski naziv »rajčica« dolazi prema njemačkom Paradiesapfel, rajska jabuka. (Hina) Kultura Zoran Juranić Vjesnikov Laureat »Vjesnikova« glazbena nagrada »Josip Štolcer Slavenski« dodijeljena skladatelju Zoranu Juraniću za opernu farsu »Govori mi o Augusti« ZAGREB, 14. travnja - Hrvatski skladatelj srednje generacije, poznati dirigent i muzikolog Zoran Juranić

Juranić Vjesnikov Laureat »Vjesnikova« glazbena nagrada »Josip Štolcer Slavenski« dodijeljena skladatelju Zoranu Juraniću za opernu farsu »Govori mi o Augusti« ZAGREB, 14. travnja - Hrvatski skladatelj srednje generacije, poznati dirigent i muzikolog Zoran Juranić dobitnik je »Vjesnikove« nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za najbolje odnosno najznačajnije novo djelo hrvatske glazbe praizvedeno u 1999. godini. Nagradu mu je pribavila njegova operna farsa »Govori mi o Augusti« koju je na prošlom Zagrebačkom biennalu praizvela Zagrebačka

i gotovo djetinjom razigranošću jednim udarcem neutralizira realizam i romantičarsku emfazu. Uvažavajući takav pristup i poimanje operne estetike, u prvom se trenutku čini da sadržaj Paljetkove »Auguste« nije prikladan za glazbenu pozornicu koja ne želi sići s opernog tla. No skladatelj Juranić našao je odgovarajuću inspiraciju za glazbeno ruho od reda karikiranih likova, kao i zanimljivog suprotstavljanja dvaju polova farse: Kralja, koji živi u predstavi, ali nema imena, i Auguste koju se ne vidi, i koja ostaje samo ime, s opisom idealne žene, i opisom praćenim

do 23. srpnja, nakon čega će biti postavljena u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti. Goran Jovetić U očekivanju zrelosti Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Premijera opere »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija / Dirigent Zoran Juranić, redateljica Dora Ruždjak-Podolski / Mladi pjevači opravdali povjerenje Mladost se dokazala - tim riječima mogao bi se sažeti dojam posljednje ovosezonske operne premijere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Mladi su postavili i otpjevali omiljenu operu »Madame

Kako ističe Jurinić, imamo kronični manjak kadra, ali je isto tako opća situacija uvjetovala nemogućnost zapošljavanja. Ne sredi li se situacija, postoji mogućnost da naši fizioterapeuti počnu u potrazi za poslom odlaziti u inozemstvo, gdje je struka vrlo tražena, rekao je Juranić. (Željka Frelih) »Cvijet u srcu grada«- najava za ovogodišnji »Floraart« na Prisavlju Lončanice crvenih, žutih i bijelih gerbera gotovo je svaki drugi građanin, u nedjelju u jutro, nosio u naručju u središtu grada. Još je

koji se boje otkaza. »Revanšizma neće biti. Oni, koji su radili profesionalno, ne trebaju se bojati, posebice ne vozači i činovnici«, rekao je Klarić. (Mirela Lilek) Za istu sam operu dobio nedavno i »Vjesnikovu« nagradu u Čakovcu Zoran Juranić, skladatelj i dirigent Prijedlog da se Nagrada Grada Zagreba dodijeli Zoranu Juraniću, podnijelo je Hrvatsko društvo skladatelja. Nagrada mu je dodijeljena za djelo »Govori mi o Augusti«, opernu farsu u tri slike s epilogom, praizvedenu u okviru Muzičkoga biennala 1999.

mi o Augusti«, opernu farsu u tri slike s epilogom, praizvedenu u okviru Muzičkoga biennala 1999. godine. - Jako sam ponosan. Ne samo zato što sam nagrađen, već zato jer sam dobio nagradu grada u kojemu nisam rođen, ali u kojemu živim i radim punih 35 godina, rekao nam je Juranić. Drago mi je i to, dodao je, što sam za istu operu dobio Vjesnikovu nagradu »Josip Štolcer Slavenski«, koja mi je prije desetak dana uručena u Čakovcu. Obje je nagrade, kaže, dobio neočekivano i posebno je ponosan s obzirom na kvalitetu kandidata koji su mu konkurirali za

i posebno je ponosan s obzirom na kvalitetu kandidata koji su mu konkurirali za Nagradu. Osim njega, Zagrebovu Nagradu u kategoriji »Glazba« dobila je i operna prvakinja, sopranistica Božena Ruk-Fočić. Opera »Govori mi o Augusti« plod je dugog, isprekidanog rada i, kako kaže Zoran Juranić, riječ je o najvećem zadatku na kojemu je ikad radio u skladateljstvu. Upravo zbog toga mu je drago da je publika tako dobro prihvatila tu operu. Opera »Govori mi o Augusti« igrala je u Zagrebu desetak puta, a poziv za gostovanjem stigao je i iz Dubrovnika i Rijeke. »Zbog

Upravo zbog toga mu je drago da je publika tako dobro prihvatila tu operu. Opera »Govori mi o Augusti« igrala je u Zagrebu desetak puta, a poziv za gostovanjem stigao je i iz Dubrovnika i Rijeke. »Zbog toga se nadam i želja mi je da opera i dalje ostane na životu«, kaže Juranić, pozdravljajući i zahvaljujući mladoj ekipi s kojom je radio, a posebno tenorima Miljenku Đuranu i Nevenu Mrzlečkom. Za Nagradu Grada Zagreba u kategoriji »Glazba« stiglo je 14 prijedloga. Uz dva dobitnika, kandidati su bili: operni pjevač Vitomir Marof, Zagrebački

koja vas nakon čitanja može ostaviti u mnogim raspoloženjima, ali nipošto ravnodušnim. Ulomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Mladena Gavran. Branka Džebić »Govori mi o Augusti« skladano je desetljećima Skladatelj Zoran Juranić, dobitnik Vjesnikove glazbene nagrade »Josip Štolcer Slavenski«: Vjerujem da je žiri prepoznao ne samo rezultate truda, nego i određene skladateljske postavke kojima sam se vodio u pisanju, kako sam je nazvao, operne farse »Govori mi o Augusti« / Bilo je to u ljeto 1976. kada sam,

se zagrijao da ga uzmem za libreto. Iduće dvije godine razgovarao sam s piscem zbog rada na libretu, a idućih, dugih godina, povremeno sam nalazio vremena za skladanje, koji put po tri mjeseca bjesomučnog rada, a zatim s potpunim prekidima, čak i do četiri godine Skladatelj Zoran Juranić dobitnik je Vjesnikove nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za godinu 1999.; nagrada mu je pripala za njegovu opernu farsu »Govori mi o Augusti«, praizvedenu u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u tijeku Muzičkog biennala suvremene glazbe. Izvedbom je ravnao sam skladatelj,

o Augusti«, praizvedenu u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u tijeku Muzičkog biennala suvremene glazbe. Izvedbom je ravnao sam skladatelj, a scenski je djelo postavila mlada ekipa na čelu s redateljicom Stephanie Jamnicky. Iako laureat za skladateljsko ostvarenje, maestro Juranić u hrvatskoj je glazbenoj javnosti poznatiji kao dirigent i pobornik za obnavljanje zaboravljenih djela starijih hrvatskih skladatelja. Stoga je prvo pitanje u ovom razgovoru bilo: jeste li očekivali ovu nagradu? - Iskreno da kažem, nisam. Čak nisam znao ni da me je žiri

i scenskog protoka predstave. Nadežda Jonke kao Kate, Željko Grofelnik kao Komesar i Buga Marija Šimić kao Dijete nastavljaju niz dobrih epizoda nove »Butterfly«. Predstavom u ponedjeljak, 16. lipnja- bila je to druga repriza poslije nedavne premijere- ponovno je ravnao Zoran Juranić. Čini se da bi svim pjevačima odgovarao barem malo brži tempo, baš kao i orkestru, kako bi dobio više kompaktnosti, jer dobra osnova postoji. Solidan zbor uvježbao je Robert Homen. Preglednu režiju ostvarila je Dora Ruždjak-Podolski. Scenski ugođaj predstave, sklad boja

a sada živi u rečenom domu umirovljenika te je svojom nazočnošću na predstavljanju knjige uveličala priredbu, budući da je rođena davne 1913. godine. Na predstavljanju je o autoru svoja sjećanja kazivala i supruga Vera Puhlovski, a o samom izdavačkom projektu govorio je urednik Stjepan Juranić i Josip Novak. Sead Begović U čast velikom političaru i biskupu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Održana svečana sjednica posvećena 185. obljetnici rođenja i 95. obljetnici smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Mladen Sedar, u kategoriji kazalište i film Ivica Boban i Krsto Papić, u kategoriji sport Ozren Bonačić, u kategoriji tehnička kultura i zaštita okoliša Nikola Perčin i časopis za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije »Priroda«, u kategoriji glazba Božena Ruk-Fočić i Zoran Juranić, u kategoriji likovna i muzejska djelatnost Slavko Šohaj, u kategoriji književnost i publicistika prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, u kategoriji zdravstvo, socijalna skrb i humanitarna djelatnost Autonomna ženska kuća Zagreb, u kategoriji gospodarstvo Končar-Inženjering za

zasluga pripada rijetko složnu zajedništvu u želji da kazalište postigne uspjeh u zahtjevnu projektu koji svojom veličinom i složenošću potvrđuje ugled kuće. Tomu izazovu nisu mogli odoljeti ni ključni umjetnički suradnici u izvedbi opere »Carmen« Georgesa Bizeta, dirigent Zoran Juranić, redatelj Petar Selem i mlada pjevačica međunarodnog ugleda Martina Tomčić, kojoj je osječka »Carmen« prva. Ona je diplomirala Visoku glazbenu školu u Grazu i magistrirala pjevanje, a s uspjehom je već gostovala po Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Češkoj i

ima potrebne snage za brojne uloge, a draž prvim izvedbama dali su zanimljivi gosti. Osijeku je trebala napokon jedna predstava modernog promišljanja i pristupa operi što ga je ostvario redatelj Petar Selem u suradnji sa svojim umjetničkim suradnikom Antunom Marinićem. Dirigent Zoran Juranić osigurao je primjerenu glazbenu izvedbu odlično pripremljenog orkestra i vrlo dobrog zbora (zborovođa Simon Dešpalj), doduše na početku pomalo razbarušenih u međusobnim odnosima u prvome činu. Orkestar je kao cjelina zasjao toplom liričnošću svojih intermezza, a skupni i veliki

Zrinski da se spuste gradska vrata i ispali top. Raznovrsni komadi bakra, tuča, željeza i još koječega što se našlo- načini dugi prolaz kroz osmanlijsko mnoštvo. U trenutku ispaljivanja topa Zrinski je poveo svoje vitezove u juriš, svjestan žrtve. Do njega je jurio Lovro Juranić, noseći kraljevski barjak. Po svome završetku, taj junački pothvat sličio je herojskom završetku Leonide i njegovih tri stotine Spartanaca u Termopilskom klancu u borbi s Perzijancima, dva tisućljeća prije Sigeta. Obje epopeje su veoma slične kako po junaštvu, tako i po brojčanom

ova vedra komedija iz mornarskog života izvedena u Hrvatskoj još prije tridesetak godina, i to u Zagrebu, u dramaturškoj obradi Vladana Švacova, koji je »mediteranizirao« priču što se u originalu zbiva u Engleskoj. Taj je, scenski zanimljiv i duhoviti, predložak, kako je kazao maestro Juranić, iskorišten i ovoga puta u Rijeci, s time da su ubačeni i oni brojevi što su bili izostavljeni u zagrebačkoj izvedbi. No osim odlične priče, istaknuo je Juranić, ovo djelo na scenu donosi brioznu glazbu koja je neposredna i lako se pamti. Redateljica Stephanie Jamnicky kazala

priču što se u originalu zbiva u Engleskoj. Taj je, scenski zanimljiv i duhoviti, predložak, kako je kazao maestro Juranić, iskorišten i ovoga puta u Rijeci, s time da su ubačeni i oni brojevi što su bili izostavljeni u zagrebačkoj izvedbi. No osim odlične priče, istaknuo je Juranić, ovo djelo na scenu donosi brioznu glazbu koja je neposredna i lako se pamti. Redateljica Stephanie Jamnicky kazala je pak da je u suradnji s ostatkom umjetničke ekipe pokušala «oživiti» karakteristično malo primorsko mjesto te niz malih pojedinačnih priča. Uz to je izrazila

operete »Momci na brod« Zajcu je odmah nakon praizvedbe tiskao poznati bečki nakladnik Spina, što dodatno svjedoči o uspjehu djela, kao i kadrila, koju je prema popularnim melodijama iz operete priredio Eduard Strauss. Glazbeni materijal za riječku izvedbu redigirao je maestro Zoran Juranić. Bio je na čelu muzikalne, poletne glazbene izvedbe odličnog orkestra i zbora (zborovođa Krunoslav Kajdi) koja je u potpunosti predstavila svježinu i brioznost nadahnute Zajčeve glazbe, posebno naslovne teme. Kako predstava traje tek malo više od sat vremena, možda je prilika da

Matice hrvatske Novi Marof i izdavačke kuće »Tonimir« iz Varaždinskih Toplica: »Ivan Rabuzin- razgovori, umjetnost i život«. Izdanje sadrži najreprezentativnije razgovore koje su poznata novinarska i spisateljska imena vodila s Rabuzinom od 1963. do 2001., kako su istaknuli Stjepan Juranić iz nakladničke kuće »Tonimir«, odnosno Matija Kopijar iz Matice hrvatske Novi Marof. O velikom majstoru s puno je duha govorio i Stjepan Hajduk iz Muzeja Varaždinske Toplice, pisac predgovora, istaknuvši literarnu vrijednost razgovora u kojima Rabuzin objašnjava svoje stvaralaštvo

o ljetovanju« Carla Goldonija i »Don Juan ili ljubav prema geometriji« Maxa Frischa. Na sceni »Habunek« pripremaju se tri izvedbe: »Gola Europa« Mirka Valenta, »Splendid« Jeana Geneta, »Proslava« Thomasa Vinterberga/Mogens Rukova/Bo hr Hansena. Ravnatelj Opere Zoran Juranić izjavio je da će Opera osim na svoje glazbene snage računati i na goste. U novoj sezoni najavljeno je šest novih premijernih izvedbi: »Lizinka« Ivana pl. Zajca, »Oganj« Blagoja Berse- djelo koje je hrvatsku Operu uvelo u modernu, »Idomeneo« W. Mozarta, »Capuleti i Montecchi«

i logično uprizorenje opernog sižea koji lako može odvesti u dosadu statičnosti. Samo je jedna promjena, poslije Tebaldove smrti, protekla pomalo nespretno. Svježim idejama nadopunjavale su je kostimografkinja Cristina Aceti i suradnica za scenski pokret Silvia Gatti. Dirigent Zoran Juranić pozvao je u Zagreb inozemne gošće, redateljicu i njezine suradnice, inače asistentice u milanskoj Scali, nakon dviju uspješnih predstava u Osječkoj operi. Postavljanjem Bellinijeve »Mjesečarke« na kraju prošle sezone počeo je oživljavati toga kod nas zanemarenog skladatelja,

mnogo traži, ali im i mnogo daje kroz širinu i plemenitost melodijskih linija. Okupio je brojčano lijepu ekipu mladih glasova i dao im mogućnost da studioznim radom uđu u uloge, svladaju pjevačko-tehničke zahtjeve i dovršeni rezultat rada predstave publici. U radu s orkestrom maestro Juranić iskazao je svoju dobro znanu vrlinu ustrajnog, promišljenog pristupa, što je urodilo podatnim, dinamički profiliranim muziciranjem. Muški zbor (zborovođa Robert Homen) maksimalno se iskazao u pjevačkom i glumačkom smislu. Ljepote ranoga talijanskog belkanta nema i ne može

otvorenom prostoru na Forumu ispred crkve sv. Donata na kojoj se vihorila festivalska zastava, kratka i sažeta, zgodnom pričom te nadahnutom virtuoznom glazbom po uzoru na Offenbacha i Suppea, pokazala se idealnom za svečano otvorenje Festivala. Izvedbom je ravnao maestro Zoran Juranić, pasionirani istraživač i prezenter Zajčevog velikog i još uvijek nedovoljno poznatog opusa. Tako je i zadarska publika mogla upoznati to šarmantno djelo u vrlo dobrom izdanju kojem su jedinstveni, ukusan i funkcionalan scenski okvir dali redateljica Stephany Jamnicky,

Dugo se vremena smatralo da je dubrovački skladatelj napisao sedam simfonija (koje je obradio Stjepan Šulek), međutim, poslije je nađena još jedna partitura u biblioteci Franjevačkoga samostana, koja je bila nepotpuna, a nosila je naziv »Uvertira«. Obradio ju je dirigent i skladatelj Zoran Juranić i danas se ona izvodi kao Osma simfonija u G-duru, koja se našla na čelu festivalskog koncerta Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Zatim je uslijedila majstorova Treća simfonija u D-duru. Hrvatski skladatelj Boris Papandopulo jedno svoje djelo je nazvao »Hommage ŕ

autori uz redovite koncertne repertoare i manifestaciju koja se svake godine održava u Puli imali dovoljno prilike za plasman svojih novih djela. Žiri je birao kandidate u tri kruga glasovanja, od čega je u prvi krug ušlo četrnaest skladatelja: Željko Brkanović (dvije skladbe), Zoran Juranić, Vjekoslav Nježić, Pavle Dešpalj, Ivo Josipović, Igor Kuljerić, Olja Jelaska, Mladen Tarbuk, Dubravko Detoni, Miroslav Miletić, Davorin Jagodić, Krešimir Seletković, Berislav Šipuš i Pero Gotovac. U drugome krugu u uži su izbor ušli Berislav Šipuš s ciklusom

o zvanju dirigent. Uz nastup Društvenog orkestra HGZ-a pod vodstvom maestra Igora Gjadrova, koji taj ansambl vodi od 1957. godine, u povodu izlaska knjige govorili su dr. Biserka Cvjetičanin i Vladimir Stojisavljević, a samu su knjigu predstavili urednik Josip Burjan, recenzenti Zoran Juranić i Karlo Kraus te Vjekoslav Šutej, Haris Nonveiller i Frano Matušić. Svi su istaknuli dragocjenost ovog izdanja, na kakvo se čekalo dugo godina, a Zoran Juranić i Vjekoslav Šutej izravno su zahvalili Igoru Gjadrovu i kao svojemu profesoru, koji ih je uveo u svijet

su dr. Biserka Cvjetičanin i Vladimir Stojisavljević, a samu su knjigu predstavili urednik Josip Burjan, recenzenti Zoran Juranić i Karlo Kraus te Vjekoslav Šutej, Haris Nonveiller i Frano Matušić. Svi su istaknuli dragocjenost ovog izdanja, na kakvo se čekalo dugo godina, a Zoran Juranić i Vjekoslav Šutej izravno su zahvalili Igoru Gjadrovu i kao svojemu profesoru, koji ih je uveo u svijet dirigiranja, najsloženijeg i možda najodgovornijeg zvanja u glazbenoj umjetnosti. Istakli su vrijednost u sistematičnosti iznesene građe, što će i studentima i profesionalnim

bolji je od Salvatorea Licitre, Piera Giuliaccija i drugih koji slove kao vodeći Trubaduri / Lijep mladodramski verdijanski glas Galie Todorove Gorčeve u ulozi Leonore / Zapaženi Zlatomira Nikolova u ulozi Azucene, Vitomir Marof kao grof Luna, Nadežda Jonke u ulozi Ines i drugi / Zoran Juranić dirigirao sa žustrim tempima uz raspoložene soliste, orkestar i zbor Nova operna sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu počela je potkraj prošloga tjedna dvjema izvedbama »Ere s onoga svijeta« Jakova Gotovca, od kojih je prva bila posvećena 20. obljetnici

Skopske opere. Poslije »Ere« počeo je niz izvedaba Verdijeva »Trubadura«. Tako se ta predstava u režiji Nenada Turkalja, scenografiji Aleksandra Augustinčića i kostimima Ljubice Wagner nakon nešto više od godinu dana vratila u repertoar. Glazbeno ju je preuzeo dirigent Zoran Juranić. Njegovo pouzdano vodstvo sa žustrim tempima i vrlo dobrim, raspoloženim orkestrom i zborom, naznačilo je dobru disponiranost ansambala na početku nove sezone. Odlični solisti velikih, bogatih glasova upotpunili su više nego dobar dojam te raspjevane i glazbeno dinamične predstave

gostovanja, međusobne razmjene scene i kostima, pozivanja u posljednji tren nekog solista da spasi predstavu, ali vrlo malo i sporadično, kao iznimka koja potvrđuje pravilo. Gostovanje Osječke opere u Zagrebu pokazalo je da se sve zapravo svodi na dobru volju. Kada je maestro Zoran Juranić postao ravnatelj Zagrebačke opere, odmah je, na početku sezone, pozvao ansambl Osječke opere, kojemu je niz godina bio na čelu, da u Zagrebu prikaže dvije predstave, i to standardnog repertoara. Većina uobičajenih gostovanja inače otpada na domaća djela u raznim prigodama.

opis i ocjenu iz krasnog Zidićeva pogovora, otkriva kao književno čudo. K. R. Buđenje uspavane ljepotice Šarmantna, vedra i razigrana predstava decentnog, prozračnog scenskog uprizorenja i dotjerane glazbene izvedbe / Maestro Zoran Juranić potakao je ansambl Riječke opere na angažirano muziciranje Drugi put u zadnjih deset godina probuđena je iz dubokog sna opera »Zlatka«, ta »usnula ljepotica« Ivana pl. Zajca, kako ju je nazvao dirigent negdašnje osječke i sadašnje riječke predstave, te redaktor glazbe,

je ansambl Riječke opere na angažirano muziciranje Drugi put u zadnjih deset godina probuđena je iz dubokog sna opera »Zlatka«, ta »usnula ljepotica« Ivana pl. Zajca, kako ju je nazvao dirigent negdašnje osječke i sadašnje riječke predstave, te redaktor glazbe, maestro Zoran Juranić. Premijera u Hrvatskome narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci izvedena je u okviru tradicionalne manifestacije »Zajčevi dani« što ustrajno otkriva i promiče velik i raznolik Zajčev skladateljski opus, u kojemu istaknuto mjesto zauzimaju glazbeno-scenska djela, opere i

korištenje slavonskog folklornog idioma rehabilitira ga kao našeg nacionalnog skladatelja. Veliki prizori poput finala prvog i drugog čina odaju pak njegovo majstorstvo u građenju velikih glazbenih ansambala s izražajnim solističkim dionicama u stilu paradne talijanske opere. Zoran Juranić potakao je ansambl Riječke opere na angažirano muziciranje. Orkestar se iskazao već u uvertiri što ju je Zajc naknadno skladao i u nju uveo niz glazbenih tema i motiva iz opere. Izvedbu je ispunilo mnogo živog tempa. Odlično uvježbani zbor (zborovođa Krunoslav Kajdi) dao je puni

kuna i Podravske banke na 20 tisuća kuna. »U Hrvatskoj ima 5000 slijepih osoba, od kojih samo 35 njih ima psa vodiča. Razlog tomu je što jedan pas i njegova obuka iznose 50 tisuća kuna«, rekla je Iva Simov iz marketinga DJD-a Zagreb. Cilj ove akcije je, kako nam je rekla Dubravka Juranić, direktorica DJD-a Zagreb, nabaviti i odškolovati petnaestak pasa. Na Cvjetnom trgu zatekli smo i Dijanu Pleštinu koja je došla podržati akciju. Supruga Ivicu Račana ispričala je zbog obaveza. »Ovakve akcije apsolutno su potrebne, jer služe za pomoć osobama s dodatnim potrebama.

»Povijest opere« ZAGREB, 28. studenoga – U izdanju kuće Golden marketing objavljen je hrvatski prijevod knjige »Povijest opere« Michaela Raeburna, izdane u Velikoj Britaniji 1999. godine. Izdanje su predstavili Vilko Težak, Zoran Juranić, Nedjeljko Fabrio i Antun Petrušić, a nastupili su i pjevači Luciano Batinić i Antonio Boroša. Knjiga odgovara potrebama široke čitalačke publike, ali i struke. Nedjeljko Fabrio osvrnuo se i na povijest zagrebačke operne kuće, navodeći citate iz kritika i napisa o hrvatskoj

Hrvatskoj za 2001. godinu. Priznanja su primili prof. dr. Želimir Sladoljev za područje tehničkih znanosti, dr. sc. Alemka Markotić za područje medicinskih znanosti, prof. dr. Ranko Matasović za područje filoloških znanosti, prof. dr. Cvjetko Milanja za područje književnosti, Zoran Juranić za područje glazbene umjetnosti, akademski slikar Mladen Pejaković za područje likovnih umjetnosti te prof. dr. Julijo Martinčić, prof. dr. Slobodan Brant i prof. dr. Dario Vretenar za područje prirodnih znanosti i matematike. Svečanosti su prisustvovali Stjepan Mesić,

svijet moći počinje se u sebi trošiti i konačno raspadati. Ima jedno mjesto u Zrinjskom koje je dubiozno, a to je legalizam, ono mjesto Živio kralj itd. Ja sam na tom mjestu htio dati mali znak, mali upitnik, naime kada Juranić kaže, a zašto kralj ne teče junakom u pomoć? Zrinjski mu odgovara – Ne zbori tako sinko, ustrajat na tom mjestu valja, pa nek se ruši cio svijet. Na tom mjestu reagiranje zbora je na strani Juranića. Međutim, htjeli smo reći

Držića, Dubrovnik, 17. studenoga 1985., sc. Zlatko Kauzlarić-Atač, ko. Goranka Murtić i Ruta Knežević, iz. scg. Vesna Šir Giuseppe Verdi, Macbeth – HNK, Zagreb, 21. travnja 1986., sc. Božidar Rašica, ko. Silvia Strahammer, scp. Sonja Kastl, dir. Zoran Juranić Giuseppe Verdi, Macbeth – Jugoslavenski festival opere i baleta, Ljubljana, Križanke, 4. srpnja 1986., dir. Zoran Juranić Charles Gounod, Faust – HNK, Split, 21. siječnja 1987., sc. Zlatko Kauzlarić-Atač, ko. Silvia

Macbeth – HNK, Zagreb, 21. travnja 1986., sc. Božidar Rašica, ko. Silvia Strahammer, scp. Sonja Kastl, dir. Zoran Juranić Giuseppe Verdi, Macbeth – Jugoslavenski festival opere i baleta, Ljubljana, Križanke, 4. srpnja 1986., dir. Zoran Juranić Charles Gounod, Faust – HNK, Split, 21. siječnja 1987., sc. Zlatko Kauzlarić-Atač, ko. Silvia Strahammer, ko. Miljenko Štambuk, dir. Loris Voltolini Charles Gounod, Faust – HNK, Zagreb, 1. ožujka 1987., dir. Loris

ko. Silvia Strahammer, ko. Miljenko Štambuk, dir. Loris Voltolini Charles Gounod, Faust – HNK, Zagreb, 1. ožujka 1987., dir. Loris Voltolini Giuseppe Verdi, Macbeth – Ljetna pozornica, Opatija, 20. srpnja 1987., dir. Zoran Juranić Modest Petrovič Musorgski, Boris Godunov – HNK, Split, 21. prosinca 1987., sc. Zlatko Kauzlarić-Atač, ko. Danica Dedijer, scp. Sonja Kastl, dir. Vjekoslav Šutej Giuseppe Verdi, Nabucco – Théâtre

pred vratima – Pozorišne igre Bosne i Hercegovine, Jajce, 2. lipnja 1990. Giuseppe Verdi, Il Trovatore – HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka, 5. listopada 1990., sc. Dorian Sokolić, ko. Ružica Nenadović Sokolić, dir. Zoran Juranić Ruben Radica; Prazor – HNK, Zagreb i Muzički biennale, Zagreb, 6. travnja 1991., sc. Zlatko Kauzlarić-Atač, ko. Danica Dedijer, scp. Miljenko Štambuk, dir. Pavle Dešpalj Ivan pl. Zajc; Nikola Šubić Zrinjski – HNK Ivana

12. studenoga 1999., sc. i ko. Flavio Arbetti, scp. Antun Marinić, dir. Nada Matošević Ivan Gundulić, Dubravka – HNK, Zagreb, 30. prosinca 1999., sc. Raffaele del Savio, ko. Danica Dedijer, scg. Jakov Gotovac, scp. Antun Marinić, kor. Mark Boldin, dir. Zoran Juranić Frano Parać, Judita – Splitsko ljeto, HNK, Split, 14. srpnja 2000., sc. Matko Trebotić, ko. Irena Sušac, scp. Antun Marinić, dir. Nikša Bareza Frano Parać, Judita – Muzički biennale, HNK, Zagreb, 22. travnja 2001., dir.

Giuseppe Verdi, Nabucco, prva verzija – Festival Ljubljana, Križanke, 5. srpnja 2001., dir. Tiziano Severini Georges Bizet, Carmen – HNK, Osijek, 9. studenoga 2001., sc. Marin Gozze, ko. Dora Argento, scp. Antun Marinić, dir. Zoran Juranić Giuseppe Verdi, Il Trovatore, peta verzija – Teatro Umberto Giordano, Foggia, 7. prosinca 2001., sc. Giuseppe Izzo, sc. Jolanda, dir. Tullio Colacioppo U ovom su popisu nabrojene važnije predstave, premijere i gostovanja, a koje

predanjem nesretnom djevojačkom liku koji moć dužnosti, zakona i časti doživljava jačom od moći ljubavi. Predstava se izvodi u režiji Caterine Panti Liberovici, scenografiji prema ideji Matka Trebotića, kostimima Cristine Aceti i scenskom pokretu Silvije Gatti. Dirigent Zoran Juranić bio je na čelu vrlo dobre glazbene izvedbe što su je upotpunili raspoloženi i dobro disponirani orkestar i zbor, tenor Tvrtko Stipić i bas Dalibor Hanzalek s odlično ostvarenim ulogama Tebalda i Capellija te bas Ivica Trubić kao Lorenzo. Davor Schopf

Hrvatskom narodnom kazalištu presnimljena na CD u četvrtak je predstavljena u HNK-u. Tadašnju izvedbu u povodu 100. godišnjice nastanka i 70. godišnjice autorove smrti, snimio je Hrvatski radio, a danas je snimka nezaobilazni dio kulturne baštine – rekao je direktor opere HNK Zoran Juranić. »Aida« je ostala dokument visoke izvedbene razine zagrebačke opere u kojem su se susreli afirmirani pjevači – Ljiljana-Molnar Talajić u ulozi Aide i Ljiljana Cvejić kao Amneris te Franjo Petrušanac koji je pjevao Kralja i mladi umjetnici koji su tek počinjali, poput dirigenta

dokument visoke izvedbene razine zagrebačke opere u kojem su se susreli afirmirani pjevači – Ljiljana-Molnar Talajić u ulozi Aide i Ljiljana Cvejić kao Amneris te Franjo Petrušanac koji je pjevao Kralja i mladi umjetnici koji su tek počinjali, poput dirigenta Nikše Bareze, nastavio je Juranić. Digitalizirano izdanje »Aide« po Juraniću je prvo izdanje ove vrste u Hrvatskoj i početak sustavnog promicanja glazbene produkcije ove vrste. Direktor HRT-a Mirko Galić kao motiv za izdavanje opere naveo je želju da se mladim generacijama predstavi jedna velika predstava i za

Ive Knezovića i kostimima Barbare Bourek. Ugodan vizualni dojam scene i kostima ne može nadomjestiti čitav niz loših mizanscenskih rješenja i boravak pjevača većinom u dubini pozornice. Šlampasti orkestar i nedotjerani zbor u cjelini mogu dobiti jedva prolaznu ocjenu. Dirigent Zoran Juranić trudio se dati što više belkantističkog zamaha. Prosjek korektnosti ostalih izvođača, tenora Nikše Radovanovića u ulozi Pinkertona, dviju Suzuki- Sofije Ahmed i Diane Hilje, i glasovno izražajne Kate Pinkerton Grazielle Bracuti premašuje samo bariton Davor Radić kao

Pospiš-Baldani i Milan Horvat, uz dirigente Kazushija Onoa, Pinchasa Steinberga i druge. Umjetnički ravnatelj natjecanja je Igor Kuljerić, dok žiri, koji prati nastupe natjecatelja sa sastavom Zagrebačke filharmonije, čine Gianni Paulo Coral, Vladimir Benić, Tamas Gel, Stanko Horvat, Zoran Juranić, Berislav Klobučar, Pascal Rophé, Tonko Ninić i Tiziano Severini. Od šesnaest prijavljenih kandidata, dvojica su odustala. Ostali dolaze iz Poljske, Slovenije, Češke, Koreje, Francuske, Kolumbije, Italije, Japana, Bugarske i dvojica kandidata iz Hrvatske, Ivan Repušić i Luka

je prigodom nastupilo deset solista, pretežito mladih te vrlo kvalitetnih i perspektivnih, što je dobar znak. No, usavršavanje je nužno, ne samo kod većine solista, već i u orkestru kojemu često nedostaje preciznosti i tonske ujednačenosti, posebno u dionici violina, iako je maestro Juranić osigurao solistima muzikalnu i autoritativnu pratnju. (Orkestar se predstavio samo jednom samostalnom točkom, uvertirom operi »Nabucco« Giuseppea Verdija). Uvjerljiv bartion Saša Ivaci, koji se predstavio Arijom grofa Almavive iz Mozartovog »Figarovog pira« i monologom

u dvorištu« i ulogu Žene u »Noževima u kokošima« Teatra Exit i Ivica Vidović za ulogu Buhice u »Antigoni u New Yorku« Teatra Rugatino i Teatra ITD. Za Vjesnikovu nagradu za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski« bili su nominirani: Srećko Bradić, Stanko Horvat, Zoran Juranić, Milko Kelemen, Anđelko Klobučar, Ivo Malec, Miroslav Miletić, Vjekoslav Nježić i Berislav Šipuš. »Golik« Fadilu Hadžiću U hrvatskoj kulturi Fadil Hadžić je ostavio duboka traga s toliko raznolikih sposobnosti, ali s uvijek

Neprijeporna glazbena ljepota Scenografija Ive Knezovića snažno je obilježila ovu predstavu naglašene dramatike, vezane pretežno uz glazbu strojeva /Trenutačne mogućnosti orkestra Zagrebačke opere nisu dostatne za zahtjeve Bersine partiture / Dirigent Zoran Juranić prečesto je dopustio preglasno sviranje orkestra, što je narušilo mnoge lijepe trenutke glazbe Nova sezona Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu počela je dvjema predstavama opere »Oganj« Blagoja Berse, što su u četvrtak i petak s dvije solističke podjele izvedene

sudbinski su protkani strojem kao simbolom nadolazeće, ili u slučaju ovoga uprizorenja, zahuktale industrijalizacije što je Ivo Knezović ingeniozno izrazio scenografijom. Trenutačne mogućnosti orkestra Zagrebačke opere, na žalost, nisu dostatne za zahtjeve ove partiture. Dirigent Zoran Juranić prečesto je dopustio preglasno sviranje orkestra, što je narušilo mnoge lijepe trenutke glazbe. Režijska postava Božidara Violića od izvedbe do izvedbe doživljava oscilacije, što upućuje na teškoće u njezinu razvoju od zamisli do provedbe na sceni. Bersini likovi zahvalni

Europe koju je Zajc osnovao, tek na subotnjoj premijeri, prvi put od godine 1937. postavila i izvela neko cjelovito Zajčevo glazbeno-scensko djelo koje nije opera »Nikola Šubić Zrinjski«? A ni toga vjerojatno ne bi bilo da vjerni i uporni promicatelj Zajčeva opernog opusa maestro Zoran Juranić nije postao ravnateljem Zagrebačke opere. To su neka od pitanja, među koja svakako spada i ono što je redatelj zapravo htio reći, što su se nametnula poslije subotnje premijere vesele romantične opere u tri čina. Dok su se u proteklo desetljeće i pol Zajcom bavili Riječka i

Urednica knjige je Erika Krpan, a izdavači Cantus i Hrvatsko društvo skladatelja. Uslijedile su čestitke Pere Gotovca i Antuna Tomislava Šabana, predsjednika i tajnika Hrvatskog društva skladatelja, koje je slavljeniku darovalo 10.000 kuna. Direktor Zagrebačke opere Zoran Juranić poklonio je Turkalju Srebrnu plaketu HNK, jer je Turkalj bio vezan uz Operu od 1935., kada je kao 12-godišnji dječak gledao praizvedbu »Ero s onoga svijeta« Jakova Gotovca. U ime Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog čestitao mu je direktor Lovro Lisičić. Dvorana »Lisinski« bila

ostali prepušteni vlastitom (ne)snalaženju, naročito bezsadržajni u orkestralnim glazbenim taktovima između pjevačkih frza, kojima opera obiluje. U njima redatelj nije izvukao nijedan pokret, gestu, izraz lica, pogled, ništa. Glazbeni dio bio je dosljedno razrađen. Dirigent Zoran Juranić znao je izraziti eklektičnost Bersina skladanja. Provodni motivi bili su izražajni, posebno se isticao lijep Lenkin motiv. Pojedini orkestralni ulomci odgovarajuće su naglašavali prijeteću dramatičnost, akustičkim opisom mehaničkih pokreta stroja i naglašenim efektom ritma kao

uspješno polaže audiciju u Bečkoj državnoj operi. Biserka Cvejić pratila je njoj posvećenu predstavu opere u kojoj je glavna mezzosopranska uloga jedna od najtežih, a ona je kao Eboli doživljavala najveće uspjehe. Toplim riječima i aplauzom pozdravili su je ravnatelj Opere Zoran Juranić i brojna publika. Sjedila je u cvijećem ukrašenoj loži kazališta u kojemu je rekla zbogom publici, ne želeći da naruši neprekinuti tijek uspjeha i maksimalnih pjevačkih dometa. Otada se, punih 25 godina, bavi pedagoškim radom, ne s manjim uspjehom. Svjetske operne kuće

morao obratiti poslodavcu, pa vlasnicima (jer je osnivač HNK država pa intendanta bira Vlada na prijedlog ministra, što valjda novinari ne znaju), optuživši sindikat »da ne postoji pisani trag da su se obratili upravi«. To, naravno, demantiraju sindikalisti. Međutim, i Zoran Juranić, ravnatelj Opere, ističe da je bio »preskočen« u slijedu komunikacije između Sindikata i Uprave. Nakon toga se javlja za riječ Damir Kovač u ime nezadovoljnih djelatnika tehnike HNK koji imaju plaću od 3. 385 kuna. Mladen Tarbuk na to svima odgovara da se vodi vlastitim

u zagrebačkoj izvedbi. Smareglia se smatrao talijanskim skladateljem, rođen je u Puli od majke Hrvatice i oca Talijana, a rodnoj je Istri poklonio operu »Istarska svadba«, jedno od svojih najboljih djela. Na programu koncerta u HNK, kojim će ravnati direktor Zagrebačke opere Zoran Juranić, naći će se odlomci šest Smareglijevih opera, a pored orkestra Opere HNK nastupit će solisti Ivanka Boljkovac, Antonija Boroša, Željka Martić, Olga Radmanovac, Diana Hilje, Ivica Gržanić, Saša Ivaci, Davor Radić, Ozren Bilušić i Ivica Trubić. N. T.

opere, eklektik koji povezuje talijansku kantabilnost i slavensku osjećajnost s germanskom zanatskom perfekcijom i osjećajem za formu. Ispred svoga vremena i zbog sukoba s izdavačkom kućom Ricordi, bio je izopćen iz talijanskih opernih kazališta. Koncert je priredio maestro Zoran Juranić, koji se već četvrt stoljeća zalaže za izvođenje Smareglinih djela. Odabrao je ulomke iz šest opera, prikazujući velik Smareglin tematski i glazbeni raspon, od oživljavanja povijesnih tema do realističkog prikazivanja psiholoških sukoba, od igre neumitne fatalnosti do

»Oceani«, kao i u ostalim orkestralnim ulomcima i preludijima, predočio zanimljivosti instrumentacije, smjelost harmonija, bogatstvo kontrapunktičkog tkiva. Nadasve, pak, neposrednost i iskrenost skladateljeva izraza te majstorski smisao za dočaravanje raznolikih ugođaja. Zoran Juranić ostvario je čistoću i preciznost svirke, profinjenu liričnost, raskoš orkestralnih boja u ujednačenosti orkestralnih skupina. Vokalne dionice sastavni su dio opernog simfonizma. Smareglino wagnerijanstvo, što mu je u Italiji donijelo samo nevolje, neprijatelje i nesreću,

je kako je Puccini, za razliku od Verdija, puno moderniji, a time i bliži. On je ujedno izrazio i nadu kako je to tek početak uspješne suradnje Talijanskog instituta, talijanskog Veleposlanstva i Opere HNK. Dirigent svečane izvedbe »Madame Butterfly« bit će ravnatelj Opere HNK Zoran Juranić. Režiju potpisuje Dora Ruždjak Podolski, scenografiju Ivo Knezović, a kostimografiju Barbara Bourek. (Hina) Djetinjstvo, snovi i sjećanja ZAPREŠIĆ – Od četvrtka na večer u Muzeju Matije Skurjenog može se pogledati

koja, kako tvrdi, do sada nikada nije bila izvedena. Krajač je kazao kako svoj redateljski rad u predstavi posvećuje svom profesoru i mentoru Kosti Spaiću. U ulozi Nikole Šubića Zrinskog, kao hrvatskog bana i zapovjednika Sigeta, nastupit će Siniša Hapač. Dirigenti predstave su Zoran Juranić i Mladen Tutavac, scenografiju potpisuje poznati hrvatski slikar Zlatko Kauzlarić-Atač, kostimografiju Ika Škomrlj i Dženisa Pecotić, a autorica koreografije je Sonja Kastl. (Hina) Zavjet intimi malih stvari SPLIT – U

glazbenih projekata, rekli su u četvrtak Zagrebu čelni ljudi HNK. O uspjehu hrvatskih mladih umjetnika koji su posredstvom spomenute Udruge uspješno položili audicije za sudjelovanje na budućim projektima u inozemstvu, govorili su intendant Mladen Tarbuk, ravnatelj Opere Zoran Juranić i poslovna ravnateljica HNK Jasna Jakovljević. Audiciju je uspješno položilo petero mladih umjetnika, među kojima su tri operne pjevačice Valentina Fijačko, Ivana Kladarin i Helena Lucić, pjevač Josip Šego i dirigent Sanjin Dešpalj. Tarbuk je, upoznavajući

nacionalnih kazališta. No, od svega se nije dogodilo ništa ili tek neko sporadično posuđivanje. Zasigurno ni toga primjera intenzivnije razmjene čak triju opernih predstava u istoj sezoni na relaciji Osijek – Zagreb ne bi bilo, da im poveznica nije isti čovjek. Maestro Zoran Juranić, ravnatelj Zagrebačke opere i dugogodišnji voditelj Osječke opere, kao njezin ravnatelj ili umjetnički savjetnik, koju dužnost ponovo sada obavlja, zna što kojoj kući treba i koja čime raspolaže. Zato je lako sam sa sobom postigao dogovor. No, kada u igru treba ući

prometnih nesreća u Primorsko-goranskoj županiji. U četvrtak oko 22.20 sati na otoku Krku na prometnici između Krka i Malinske u blizini benzinske crpke »Adria Petrol« u sudaru dvaju osobna automobila poginule su tri osobe. Nesreću je izazvao vozač »renault megana«, RI 879-HF, Juraj Juranić (30) iz Punta, koji je vozeći prema Malinskoj zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem. »Megan« se zanio i prešao na lijevu stranu ceste. Iz suprotnoga pravca u tom trenutku naišao »VW golf«, bosansko hercegovačkih oznaka 755-E-331, kojim je upravljao

inozemnim iskustvom, prepoznati šire značenje jedne takve zamisli. Romina Perić Razriješen intendant Mladen Tarbuk Za v. d. intendanta zagrebačkoga HNK Vlada imenovala Jasnu Jakovljević / Ostavku dao ravnatelj Opere HNK Zoran Juranić zbog neslaganja s Mladenom Tarbukom o izboru solista za »Rigoletta« ZAGREB – Mladena Tarbuka, intendanta zagrebačkog HNK, Vlada je u četvrtak razriješila te dužnosti i za v.d. intendanta imenovala Jasnu Jakovljević. Tarbuk je razriješen na prijedlog

se glavnina, 9,1 milijun kuna odnosi na nepodmirene honorare. Natječaj za novog intendanta HNK raspisat će se odmah, najavljuju iz Vlade. Osim na intendantskoj funkciji središnje nacionalne kazališne kuće, dogodila se i promjena u vođenju Opere HNK. Njezin ravnatelj Zoran Juranić dao je ostavku. »Bio sam prisiljen dati ostavku, jer se nisu poštovali dogovori između intendanta i mene«, kazao nam je u četvrtak telefonski Zoran Juranić, koji je uputio pismenu ostavku intendantu Tarbuku. Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno

funkciji središnje nacionalne kazališne kuće, dogodila se i promjena u vođenju Opere HNK. Njezin ravnatelj Zoran Juranić dao je ostavku. »Bio sam prisiljen dati ostavku, jer se nisu poštovali dogovori između intendanta i mene«, kazao nam je u četvrtak telefonski Zoran Juranić, koji je uputio pismenu ostavku intendantu Tarbuku. Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno angažiranje solista za operu 'Rigoletto'«, čija je premijera najavljena za 18. ožujka ove godine. Juranić je Tarbukov izbor nekih solista smatrao nepotrebnim, no Tarbuk nije

vođenju Opere HNK. Njezin ravnatelj Zoran Juranić dao je ostavku. »Bio sam prisiljen dati ostavku, jer se nisu poštovali dogovori između intendanta i mene«, kazao nam je u četvrtak telefonski Zoran Juranić, koji je uputio pismenu ostavku intendantu Tarbuku. Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno angažiranje solista za operu 'Rigoletto'«, čija je premijera najavljena za 18. ožujka ove godine. Juranić je Tarbukov izbor nekih solista smatrao nepotrebnim, no Tarbuk nije uvažavao njegove primjedbe. Kao dirigent te opere, Juranić smatra da je izbor

između intendanta i mene«, kazao nam je u četvrtak telefonski Zoran Juranić, koji je uputio pismenu ostavku intendantu Tarbuku. Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno angažiranje solista za operu 'Rigoletto'«, čija je premijera najavljena za 18. ožujka ove godine. Juranić je Tarbukov izbor nekih solista smatrao nepotrebnim, no Tarbuk nije uvažavao njegove primjedbe. Kao dirigent te opere, Juranić smatra da je izbor solista njegova umjetnička domena te je uvrijeđen postupkom intendanta dao ostavku. »Kako sam Tarbuku već prije usmeno najavljivao

Povod je, objašnjava Juranić, Tarbukovo »samovoljno angažiranje solista za operu 'Rigoletto'«, čija je premijera najavljena za 18. ožujka ove godine. Juranić je Tarbukov izbor nekih solista smatrao nepotrebnim, no Tarbuk nije uvažavao njegove primjedbe. Kao dirigent te opere, Juranić smatra da je izbor solista njegova umjetnička domena te je uvrijeđen postupkom intendanta dao ostavku. »Kako sam Tarbuku već prije usmeno najavljivao ostavku ako se ne budu poštovali dogovori, ovaj je postupak logična posljedica događaja«, kazao je Juranić. Dodajmo da je u

Kao dirigent te opere, Juranić smatra da je izbor solista njegova umjetnička domena te je uvrijeđen postupkom intendanta dao ostavku. »Kako sam Tarbuku već prije usmeno najavljivao ostavku ako se ne budu poštovali dogovori, ovaj je postupak logična posljedica događaja«, kazao je Juranić. Dodajmo da je u četvrtak Uprava HNK odbacila sve glasine o navodnom kriminalu i pljački, ističući kako je financijsko stanje te kazališne kuće u suglasnosti s hrvatskim propisima. Dotadašnji intendant Tarbuk priopćio je kako je neovisna revizijska tvrtka

Živahna i nepredvidiva skupina glumaca, koja je osvježila hrvatsko kazalište 70-ih i 80-ih godina, pod vodstvom svojega osnivača Zlatka Viteza na scenu je postavila musical »Fric i pjevačica« tandema Tahir Mujičić – Boris Senker, kojemu se za ovu prigodu priključio skladatelj Zoran Juranić. Riječ je o novoj verziji djela koje je premijeru doživjelo godine 1993. na pozornici Hrvatskoga kazališta u Pečuhu. Prikladno skraćena, dinamizirana i stilu »Histriona« prilagođena glazbena komedija, priča je o školovanju nekolicine momaka u vojnim školama Austrougarske

zgradi Županijskoga suda, kao i na Trgovačkom i Prekršajnom sudu. U Rijeci su štrajkali svi službenici i namještenici, osim Porezne uprave koja je bila u tzv. bijelom štrajku. Carinski pregled vozila trajao je mnogo dulje nego obično, potvrdila je povjerenica Sindikata Slavica Juranić. Iako je većina službenika i namještenika u Osijeku podržala štrajk, dio ih je ipak morao raditi. Tako su, primjerice, održane sve rasprave zakazane na sudovima, dok su djelatnici policije, pravosudne policije i carine bili u tzv. bijelom štrajku. Sindikati su

bit će premijerno izvedene tri jednočinke. Riječ je o operama »Pingvini« Zorana Juranića, »Tribun« Mauricija Kagela i »Fabularium animale« Silvija Foretića koje će postaviti njemački operni redatelj Andreas Bode, a kao dirigenti nastupit će sami autori Silvije Foretić i Zoran Juranić. Baletni repertoar obogatit će tri nova naslova. Prva premijera bit će suvremeni balet »Coppélia na Montmartreu« Léa Delibesa koju potpisuje mađarski koreograf Youri Vŕmos, a zakazana je za 27. listopada. Na HNK-ovu pozornici 23. ožujka ponovno će se naći koreografija

Žarak. U skladu s glazbenim i scenskim danostima koreografkinja Sonja Kastl je dobro postavila baletne brojeve, a svjetlo i projekcije D. Šesnića su dopunjavali scenu. Solisti Sanja Uroić-Ljutićkao Eva, Vesna Baljak kao Jelena, Berislav Jerković kao Alapić, Nikša Radovanović kao Juranić, Josip Slam kao Paprutović, Damir Fatović kao Sokolović i Predrag Stojić kao Mustafa svojim su pjevom bili na visini zadatka. Vlaho Ljutić kao Nikola Šubić Zrinski i Berislav Puškarić kao Sulejman Veliki izdvajali su se i zasjali su u pjevačkom i glumačkom smislu. Operni zbor

U sklopu sekcije Forum u subotu će premijerno biti prikazana hrvatsko-bosanskohercegovačko- njemačka produkcija »Armin« hrvatskog redatelja Ognjena Sviličića. U sklopu festivala mladih taleneata »Berlinale Campus« sudjelovat će i mlade hrvatske filmske umjetnice Marija Škaričić, Vanja Juranić i Tatjana Božić. U sklopu Berlinalea se održava i najveći svjetski filmski sajam Europian Film Market (EFM) na kojem će se prvi put u organizaciji hrvatskog Ministarstva kulture, biti predstavljena i hrvatska filmska produkcija. Međunarodni žiri na čelu s

prvi nastup Društvenoga orkestra, koji je 1827. označio početak jedne iznimne tradicije. Ove večeri glazbenicima i neglazbenicima, a svima amaterskoga karaktera, uz sudjelovanje nekolicine gostujućih profesionalaca, uglavnom studenata Muzičke akademije u Zagrebu, ravnao je Zoran Juranić. Iz zbirke Nikole Udine-Algarottija pohranjene u HGZ-u, načinio je odabir večernjega programa. Riječ je o simfonijama Andreasa Pintzgera i Ignaza Pleyela, Simfoniji- uvertiri za operu »Rikard Lavljeg Srca« Ferdinanda Robuschija, motetu »Felices coeli« Pasqualea Anfossija, u

brojala 250-ak ljudi, redateljevo viđenje triju različitih načina propitivanja odnosa autora prema društvenoj zbilji. Bilo da je riječ o raskrinkavanju političke retorike (Kagel), poigravanju s ljudskim manama kroz prizmu basni (Foretić) ili uzaludnom traženju ljudskih vrijednosti (Juranić), zajedničkom niti ukazuje se redateljevo ispitivanje apsurdnih trenutaka društva, odnosno njegovih najosjetljivijih mjesta koja pogađaju u suštinu ljudskoga postojanja. A pitanje koje Bode postavlja ostaje lebdjeti i nakon završetka troipolsatne glazbeno-teatarske geste, bezimenom

nastojao karakterizirati nastajuće situacije na sceni. Ipak, glazba je stalnim donošenjem novoga ostala zarobljena u jednoličnosti. Paradoksalno, konstatno razvijanje rezultiralo je jednoličnom dosadom. Svojom prvom operom »Govori mi o Augusti«, praizvedenoj na jednom od prošlih Biennala, Juranić je ostvario mnogo bolja glazbena, scenska i dramaturška rješenja. Mirta Špoljarić Koncerti u šest država Ovogodišnji Festival posvećen je ulasku Hrvatske u Europsku uniju VARAŽDIN - Novi ravnatelj

ov i on velik broj Turak na smrt dade. Odsiče i glavu Radivoj veziru, to za ljubav pravu grada i za viru: sad imaju slavu i pokoj u miru. SAMOGA JURANIĆA VOJVODE Ovdi lipote venac, ovdi junaštva kita leži zemljom pokrita, mlad Juranić Lovrenac, koga, koje viđahu, kruto ljubihu vile; kako nebeske strile Turci ga se bojahu. Vilam žalost veliku Tatari učiniše, bana i Siget udriše u ovomu vojniku. Plače vila lipotu, ban hrabrenost plače,

Bibliografija rezultata

Marko Fotez [1943], Kazalištni feljtoni (nepoznat, Zagreb), 269 pp. [broj pojavnica] [Fotez_Kazalistni_feljtoni].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001004].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000408].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000710].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000513].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000913].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000415].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000617].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000522].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000524].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000525].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000628].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001128].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000531].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011110].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011113].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010821].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011123].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011126].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010330].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021005].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021105].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020706].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020809].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020411].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021211].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020919].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021019].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021121].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020929].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021129].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020430].

Petar Selem [2002], Doba režije (Školska knjiga, Zagreb), 484 pp. [broj pojavnica] [Selem_Doba_rezije].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030303].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030207].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030308].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031010].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030311].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030611].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030915].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030217].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031219].

NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030526].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040402].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040313].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041113].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041116].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041216].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041117].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041127].

NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041129].

NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051010].

NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050225].

NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050725].

NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051229].

NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20060708].

NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070502].

NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070210].

NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070420].

NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070324].

NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070427].

Pavao Ritter Vitezović [n.d.], Odiljenje sigetsko () [broj pojavnica] [Vitezovic_Siget].

Pritisnite ovdje za izvješće Pojavnica u kontekstu