Variva

Pod varivom razumijevamo na zafrig stavljeno povrće, koje se u glavnom dijeli na sočivice, zelenje i krumpir. Sočivice i krumpir nazivamo zimskim varivom, a zeleno povrće ljetnim. Prvo je teže probavno no hranjivije, a uživamo ga zimi, a drugo je slabo hranjivo, jer sadržaje mnogo vode, a hranjivu vrijednost dobiva tek onda, kad se stavi na zafrig od masti i brašna. Zeleno varivo uživamo ljeti, no i ono je vrlo korisno, jer hranu u želucu razrijedi, a želučani sok može u hranu laglje prodirati.

Svako povrće moramo najprije očistiti i oprati, onda staviti u hladnu vodu, kuhati, a nekoje povrće vrelom vodom popariti. Sočivice (grah, grašak i leću) valja najprije izabrati, dobro oprati i još dan prije u vodu namočiti. Da se mekanije skuhaju, doda se na vršku noža malo sode bicarbone. Sočivice treba kuhati u mnogo vode, a ako ova pokuha, mora se doliti drugom kipućom vodom. Sočivice valja soliti kad su već skoro kuhane.

Zeleno povrće: zelje, kelj, poriluk, špinat moramo vrelom vodom popariti i ostaviti da nekoliko časa stoji, dok izvuče neku gorčinu.— Poslije se metne u vruću slanu vodu da se kuha. Mahunjače se pristave u toliko hladne vode, da budu samo vodom pokrivene. Sole se istom onda, kad su mekane.

Sve zeleno povrće naglo se kuha, da zadrži zelenu boju, doda se sode bicarbone i pazi se na to, da se ne kuha čvrsto pokriveno, već se između šerpinje i poklopaca stavi kuhača. Kod velikih količina špinata, kelja i t. d. kuha se povrće u nekoliko puta, samo se mora paziti, da svaki put voda ponovno zavrije.

Kad su variva na zafrigu, bolja su ako se kuhaju polagano i kod slabe vatre. Prigori li varivo, moramo ga smjesta pretresti u drugu šerpinju, a ako je potrebno, mora se staviti na novi zafrig. Kod pravljenja zafriga valja paziti, da je mast dobro vruća prije nego se stavi brašno. Osim toga treba ga neprestano miješati, dok brašno

page prethodnih