u velikoj mjeri poboljšati. Sprint mora postati baza treninga, on se mora redovito provoditi, dok se potpuno ne usvoji i mehanizira.

Ugrijavanje

Ugrijavanje je jedan od vrlo važnih faktora o kojemu ovisi pravilnost treninga i uspjeh na natjecanju. Ugrijavanje se uglavnom sastoji iz trčkaranja (kaskanja), iz raznolikih gimnastičkih vježbi, ubrzanja i sprinteva. Skakači provode raznolike vježbe za odraz uz nekoliko pokusnih skokova. I bacači uz ostali rad izvode i vježbe sa spravom, kojom izvode nekoliko bacanja i na snagu.

S prikladnim vježbama povećava se ugrijavanjem cirkulacija krvi, a time količina topline koju proizvodi tijelo. Proces ugrijavanja nije stalan, nego varira, a ovisi o samom pojedincu i godišnjoj dobi u kojoj se vrši trening i natjecanje. Procesom ugrijavanja, koje je potrebno prije svakog rada, mišići proširuju svoju funkciju, postaju elastični i mekši, trenje se smanjuje, tijelo lakše vrši pokrete, srce je pripravnije za teži rad, a pluća na apsorbiranje dovoljne količine kisika.

Ugrijavanje će biti dovršeno pojavom znoja, što je najbolji znak da je tijelo zagrijano. Od tog časa potrebno je paziti da se tijelo ne ohladi do samog početka natjecanja, što je česti slučaj.

Mnogi naši atletičari ne polažu mnogo pažnje na ugrijavanje, misleći, da ono nije toliko potrebno i da se time samo umaraju. Ako se i ugrijavaju, ne čine to u dovoljnoj mjeri, onoliko koliko je potrebno da bi se organizam pripravio za napor koji ga očekuje, pa zato često zaostaju i uspjesi.

Koliko ćemo vremena upotrebiti za ugrijavanje određuje instruktor i atletičar, jer za to nema stalnog pravila. Mnogi atletičari ugrijavaju se na pr. više prije dnevnog treninga nego prije samog natjecanja. Griješi se i u tome, što se ugrijavanje prekida iz bilo kakvog razloga, pa se opet nastavlja. Takvo je ugrijavanje površno

Previous page