okolnostima, pa je prema tome potreban poseban studij i specijalan postupak sa svakim atletičarom.

Upoznavanjem atletičara upoznat će se granice mogućnosti do kojih pojedinac može doći, pa će se prema tome načiniti i plan treninga za svakog atletičara. To će biti njegov vlastiti trening, a ne kopija bilo kojeg istaknutog rekordera. Samo tako će se doći do uspjeha, atletičar će dobiti samopouzdanje i snažnu volju da svlada najveće napore, da postigne onoliko, koliko mu dopuštaju njegove mogućnosti i sposobnosti.

RAZNI VIDOVI TRČANJA U TRENINGU

Da bi trkači mogli potpuno razviti sve svoje osobine i postići ono što im nedostaje (brzinu, izdržljivost ili osjećaj tempa), u trening se uključuju razne vrste trčanja od kojih su najpoznatija:

Ponavljajuće trčanje . Ova vrst trčanja sastoji se u pretrčavanju i opetovanju pojedinih manjih dijelova pruge u raznim kombinacijama. Tako razvijamo brzinu i izdržljivost kod atletičara. Na pr. 3 X 40 m, 2 X 200 m, 2 X 300 + 400 m, 2 X 200 + 600 m i t. d. Između pojedinih trčanja uzima se odmor od 2―10 min. Takav način trčanja omogućuje razvitak brzog ritma, a provodi se sa pol ili tri četvrtine brzine. Primjenjuje se poslije dvije nedjelje treninga na staži i kombinira s promjenljivim trčanjem.

Intervalno trčanje. ― Jedan oblik ponavljajućeg trčanja je intervalno trčanje. Kod ovoga trčanja podijeli se duljina pruge na manje duljine, pa se u treningu te duljine pretrčavaju onom brzinom, kojom se trči na natjecanju. Između pojedinih trčanja uzimaju se intervali odmora koji se svakim treningom skraćuju. Ti su intervali odmora u početku 8―10 min, te se kod svakog slijedećeg treninga vremenski snizuju, svaki put po 30 sek., dok ne dođu do intervala od 30 sek. Poslije

Next page