Vjetrovi mogu biti stalni ili povremeni, te puhati na većim ili manjim površinama. Stalni vjetrovi, na pr. pasati, nastaju pod utjecajem stalnih područja visokog odnosno niskog tlaka. Mjesni vjetrovi uzrokovani su nejednolikim zagrijavanjem tla nad nekim područjem, prema tome da li postoji ili ne šumski pokrov, snježe površine i t. d. Ovakvi su vjetrovi od najvećeg značaja u planinama.

Od stalnih su vjetrova od izvanrednog značenja za osvajanje Himalaja monsuni, koji duvaju u području Indijskog oceana. Donoseći ljeti nevrijeme i snijeg, onemogućili su uspjeh već mnogim ekspedicijama.

Kod lijepog vremena opažamo u planinskim predjelima od 9 sati ujutro do zalaza sunca pretežno vjetar iz doline, a noću s vrhova. Ti vjetrovi mogu na prijevojima i sedlima doseći i znatnu brzinu.

Od mjesnih vjetrova, koji duvaju u Alpama, vrijedno je spomenuti fen (Föhn), koji nastaje, kad se na jednoj strani planine vlažan zrak uspinje i ohlađuje. Uslijed sniženja temperature on postaje zasićen te gubi vlagu u obliku oborina. Kad prijeđe vrh ili bilo, počne se spuštati u dolinu, kod čega se zagrijava (1°C na svakih 100 m), a kako je prilikom uspinjanja izgubio vlagu, postaje suh i topao.

Javlja se najčešće između listopada i svibnja. On je veoma opasan, jer uzrokuje naglo topljenje snijega u proljeće, te lavine. Značajno je, da su za vrijeme duvanja fena vrhovi pokriveni oblacima koji naliče na ribe smještene jedna pored ili jedna ispod druge.