Welcome to the Croatian Language Corpus |
home | Riznica | documentation | |
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].
Rosulja pada jednolično i polagano u obliku veoma sitnih kapljica, često iz magle. Snijeg se sastoji iz pravilno raspoređenih ledenih kristalića. Kod temperature od 0°C pada kao mokri snijeg u većim nakupinama. Kod vrlo niskih temperatura pada u obliku pojedinih iglica i kristalića. Takav snijeg zovemo pršićem. Zrnati snijeg sastavljen je od snježnih kristala, na kojima su se nakupile kapi magle. Solika nastaje kad se snježne pahuljice kod temperatura bližih 0°C prilikom padanja zaobljuju u neprozirne kuglice, koje odskakuju od tla. Često pada prije snijega ili zajedno s njim. Sugradica se sastoji od prozirnih zrna zaleđene vode. Pada kod temperature iznad 0°C. Kao jezgra često joj služi solika. Prilikom udarca o tlo ne odskakuje. Tuča (grad) su neprozirne ledene kuglice promjera 5—50 mm, koje padaju samostalno ili u nakupinama, najčešće za ljetnih popodneva uz grmljavinu. Njihov postanak još nije potpuno objašnjen. KRETANJE ZRAKA Zračne mase atmosfere ne miruju. Pod utjecajem sunčane energije nalaze se one u stalnom kretanju i premještanju, bilo u vertikalnom bilo u horizontalnom smjeru. O vertikalnom strujanju zraka, kao i činiocima koji ga uvjetuju, govorili smo već kod temperature zraka. Vjetar. Vodoravno strujanje zraka zovemo vjetar. On nastaje uslijed nejednakog zagrijavanja raznih predjela zemljine površine, a preko nje i zraka. S područja višeg struji zrak u područje nižeg tlaka. Teoretski bi to strujanje moralo biti pravilno i teći u smjeru najvećeg pada tlaka. Međutim, uslijed okretanja zemlje i trenja na površini, strujanje se sad više sad manje otklanja od toga smjera i dobiva često vrtložni značaj. Znatan utjecaj na promjenu smjera vjetra imaju i veliki planinski masivi. Jačina vjetra na nekom području može biti uvjetovana i mjesnim prilikama. Tako, na primjer, kod planinskih lanaca koji teku poprečno na
smjer vjetra, dolazi u privjetrini i u zavjetrini do
zastoja vjetra s vrtložnim gibanjem, dok se na sedlima,
grebenju i vrhovima vjetar znatno pojačava. U poprečnim se
dolinama vjetar stišava, dok se u onima, koje teku
usporedo sa smjerom vjetra, znatno pojačava.
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine]. |