Welcome to the Croatian Language Corpus   Croatian
   home |  Riznica |  documentation |   
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].
Next page

-- 119 --

Rosulja pada jednolično i polagano u obliku veoma sitnih kapljica, često iz magle.

Snijeg se sastoji iz pravilno raspoređenih ledenih kristalića. Kod temperature od 0°C pada kao mokri snijeg u većim nakupinama. Kod vrlo niskih temperatura pada u obliku pojedinih iglica i kristalića. Takav snijeg zovemo pršićem.

Zrnati snijeg sastavljen je od snježnih kristala, na kojima su se nakupile kapi magle.

Solika nastaje kad se snježne pahuljice kod temperatura bližih 0°C prilikom padanja zaobljuju u neprozirne kuglice, koje odskakuju od tla. Često pada prije snijega ili zajedno s njim.

Sugradica se sastoji od prozirnih zrna zaleđene vode. Pada kod temperature iznad 0°C. Kao jezgra često joj služi solika. Prilikom udarca o tlo ne odskakuje.

Tuča (grad) su neprozirne ledene kuglice promjera 5—50 mm, koje padaju samostalno ili u nakupinama, najčešće za ljetnih popodneva uz grmljavinu. Njihov postanak još nije potpuno objašnjen.

KRETANJE ZRAKA

Zračne mase atmosfere ne miruju. Pod utjecajem sunčane energije nalaze se one u stalnom kretanju i premještanju, bilo u vertikalnom bilo u horizontalnom smjeru.

O vertikalnom strujanju zraka, kao i činiocima koji ga uvjetuju, govorili smo već kod temperature zraka.

Vjetar. Vodoravno strujanje zraka zovemo vjetar. On nastaje uslijed nejednakog zagrijavanja raznih predjela zemljine površine, a preko nje i zraka. S područja višeg struji zrak u područje nižeg tlaka. Teoretski bi to strujanje moralo biti pravilno i teći u smjeru najvećeg pada tlaka. Međutim, uslijed okretanja zemlje i trenja na površini, strujanje se sad više sad manje otklanja od toga smjera i dobiva često vrtložni značaj.

Znatan utjecaj na promjenu smjera vjetra imaju i veliki planinski masivi. Jačina vjetra na nekom području može biti uvjetovana i mjesnim prilikama.

Tako, na primjer, kod planinskih lanaca koji teku poprečno na smjer vjetra, dolazi u privjetrini i u zavjetrini do zastoja vjetra s vrtložnim gibanjem, dok se na sedlima, grebenju i vrhovima vjetar znatno pojačava. U poprečnim se dolinama vjetar stišava, dok se u onima, koje teku usporedo sa smjerom vjetra, znatno pojačava.

Next page


Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].

© 2006-2009 by the Institute of Croatian Language and Linguistics

Powered by PhiloLogic
with extensions by D. Ćavar