Welcome to the Croatian Language Corpus   Croatian
   home |  Riznica |  documentation |   
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].
Next page

-- 111 --

kad se nalazimo na površini mora. Težina toga stupca, uz temperaturu od 0°C, može držati ravnotežu sa stupcem žive visokim 760 mm. Na tome se načelu i osniva sprava kojom mjerimo tlak zraka, t. j. barometar. Što se više penjemo od morske površine, sloj zraka iznad nas postaje sve tanji, uslijed čega se tlak smanjuje. U najnižim slojevima atmosfere opada on na svakih 10 m visinske razlike otprilike za 1 mm stupca žive. Što se više udaljujemo od morske površine, to se opadanje postepeno smanjuje. Na smanjivanju tlaka s visinom temelji se i približno određivanje nadmorske visine pomoću barometra. Međutim se i u istoj nadmorskoj visini tlak zraka mijenja uslijed promjena temperature i količine vlage, što nam omogućuje predskazivanje vremena pomoću barometra.

Promjenom tlaka mijenja se i gustoća zraka. Najgušći zrak imamo uz morsku površinu, dok je s visinom gustoća znatno smanjena. Veoma rijetki zrak u visokom gorju uzrokuje kod planinara t. zv. visinsku bolest, koja znatno oteščava kretanje i ometa istraživanje i osvajanje najviših vrhova na zemlji.

[unresolved image link]

Sl. 42. Princip živinog barometra

Temperatura zraka. Glavni je izvor zračne topline sunce. Međutim, sunčane zrake veoma neznatno zagrijavaju zrak izravno. Od njih se zagrijava površina zemlje, koja zatim šalje toplinu u atmosferu. Najprije se ugrijavaju slojevi zraka, koji su najbliži zemlji. Ugrijani zrak postaje lakši i diže se uvis, a na njegovo mjesto dolazi hladniji zrak. Za takvo je zagrijavanje potrebno i neko vrijeme, zato i najviše odnosno najniže dnevne temperature zraka ne padaju u podne odnosno pola noći, već dva do tri sata kasnije.

Jačina zagrijavanja ovisi o kutu upada sunčanih zraka, kao i o obliku i boji zemljine površine. Uslijed toga i nastaju razlike u temperaturi između ljeta i zime, kao i na raznim krajevima svijeta. Znatno će se jače zagrijavati ravne i gole pješčane i kamenite površine, nego more i površine pokrivene šumom ili snijegom. To je nejednoliko zagrijavanje uzrok mnogih promjena i pojava u atmosferi.

Vlaga zraka. Najveći dio vodene pare dobiva zrak sa površine mora i jezera. Količina vlage koju može sadržavati jedinica volumena zraka ograničena je. Ona ovisi o temperaturi i tlaku. Što je zrak topliji, to može u njemu biti više vodene pare. Ako zrak sadrži

Next page


Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].

© 2006-2009 by the Institute of Croatian Language and Linguistics

Powered by PhiloLogic
with extensions by D. Ćavar