Welcome to the Croatian Language Corpus |
home | Riznica | documentation | |
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine].
kad se nalazimo na površini mora. Težina toga stupca, uz temperaturu od 0°C, može držati ravnotežu sa stupcem žive visokim 760 mm. Na tome se načelu i osniva sprava kojom mjerimo tlak zraka, t. j. barometar. Što se više penjemo od morske površine, sloj zraka iznad nas postaje sve tanji, uslijed čega se tlak smanjuje. U najnižim slojevima atmosfere opada on na svakih 10 m visinske razlike otprilike za 1 mm stupca žive. Što se više udaljujemo od morske površine, to se opadanje postepeno smanjuje. Na smanjivanju tlaka s visinom temelji se i približno određivanje nadmorske visine pomoću barometra. Međutim se i u istoj nadmorskoj visini tlak zraka mijenja uslijed promjena temperature i količine vlage, što nam omogućuje predskazivanje vremena pomoću barometra. Promjenom tlaka mijenja se i gustoća zraka. Najgušći zrak imamo uz morsku površinu, dok je s visinom gustoća znatno smanjena. Veoma rijetki zrak u visokom gorju uzrokuje kod planinara t. zv. visinsku bolest, koja znatno oteščava kretanje i ometa istraživanje i osvajanje najviših vrhova na zemlji. Temperatura zraka. Glavni je izvor zračne topline sunce. Međutim, sunčane zrake veoma neznatno zagrijavaju zrak izravno. Od njih se zagrijava površina zemlje, koja zatim šalje toplinu u atmosferu. Najprije se ugrijavaju slojevi zraka, koji su najbliži zemlji. Ugrijani zrak postaje lakši i diže se uvis, a na njegovo mjesto dolazi hladniji zrak. Za takvo je zagrijavanje potrebno i neko vrijeme, zato i najviše odnosno najniže dnevne temperature zraka ne padaju u podne odnosno pola noći, već dva do tri sata kasnije. Jačina zagrijavanja ovisi o kutu upada sunčanih zraka, kao i o obliku i boji zemljine površine. Uslijed toga i nastaju razlike u temperaturi između ljeta i zime, kao i na raznim krajevima svijeta. Znatno će se jače zagrijavati ravne i gole pješčane i kamenite površine, nego more i površine pokrivene šumom ili snijegom. To je nejednoliko zagrijavanje uzrok mnogih promjena i pojava u atmosferi.
Vlaga zraka. Najveći dio vodene pare
dobiva zrak sa površine mora i jezera. Količina vlage koju
može sadržavati jedinica volumena zraka ograničena je. Ona
ovisi o temperaturi i tlaku. Što je zrak topliji, to može
u njemu biti više vodene pare. Ako zrak sadrži
Mirko Zgaga — Ivo Gropuzzo [1952], Kroz visoke planine. Priručnik za planinare i alpiniste (Sportska stručna biblioteka, Zagreb), 308 pp. [word count] [Zgaga-Gropuzzo_Planine]. |