Welcome to the Croatian Language Corpus   Croatian
   home |  Riznica |  documentation |   
Mario Jareb [2006], Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine (Školska knjiga, Zagreb), 666 pp. [word count] [Jareb_Ustasko-domobranski_pokret].
Next page

-- 211 --

c) Letci i ostali promidžbeni materijali

Dostupni izvori iz prve polovice tridesetih godina pokazuju da su letci imali važnu ulogu u pokušajima da se ustaško-domobranske ideje prenesu stanovništvu u domovini, jer se u njima vrlo često govorilo o pojavi i zapljeni letaka. Tako je u obrazloženju optužnice protiv Jurja (Juce) Rukavine i drugova iz lipnja 1933. spomenut i cijeli neotvoreni sanduk s „propagandističkim novinama i letcima”.[ERROR: no reftable :]

„Juraj Rukavina i drugovi na optuženičkoj klupi”, Jutarnji list, god. XXII., br. 7692., 30. lipnja 1933., str. 4.

O širenju letaka govorilo se je i u optužnici protiv Mije Seletkovića i drugova, u kojoj je prvooptuženom Miji Seletkoviću na teret stavljeno i to „da je mjeseca jula 1930 u inostranstvu u Pečuhu predao nekolicini ostalih optuženih veću količinu letaka čijim se sadržajem propagira promjena sadašnjega stanja i poretka u državi”, a Antun Budrovac optužen je da je „17 jula 1930. od optuženog Simona Mikića primio letake, čitao ih i tumačio seljacima”.[ERROR: no reftable :]

„Veliki proces proti Hrvata u Beogradu”, Hrvatski domobran (tjednik, Buenos Aires), god. II., br. 1., 12. lipnja 1931., str. 4.

Pojavu letaka u to vrijeme spominjali su i ustaški autori za vrijeme NDH, pa tako i nezaobilazni Mijo Bzik.[ERROR: no reftable :]

BZIK, Mijo, „Četrnaest godina ustaške borbe”, Ustaški godišnjak 1943., str. 106.

Sve upućuje na to da je iza pojave dijela letaka stajao Gustav Perčec u inozemstvu.[ERROR: no reftable :]

U HDA, elaborat Ustaški pokret od 1918. do 1941., str. 24., stoji da se preko Janka Puszte prebacivao i „ustaški propagandni materijal, napose letaci, koje je sastavljao i štampao Perčec, pa ih ubacivao u zemlju, (...)”.

Dostupni izvori potvrđuju i da su pojedinci i skupine u domovini također tiskali letke te ih potom dijelili. Tako u jednom izvješću koprivničke policije iz listopada 1932. u kojem je opisana ilegalna ustaška djelatnost u tom kraju stoji da letke „koje su nanašali teške uvrede najuglednijim i nacionalnim radnicima naročito državnim činovnicima, i njihovim porodicama, pisao je Borić Franjo a otisnuti su na šapirografu ovdjašnjeg kotarskog suda (...)”.[ERROR: no reftable :]

Riječ je o dijelu uredovnog izvješća Predstojništva gradske policije u Koprivnici od 31. listopada 1932., KRUŠELJ, U žrvnju, str. 152.

Uporaba letaka bila je u to vrijeme uobičajen i prikladan način širenja političkih ideja i političke promidžbe te nije nikakvo iznenađenje što ih je upotrebljavala i ustaška organizacija. Letci su zbog razmjerno jednostavne izradbe i zbog laganog prenošenja i širenja vrlo prikladni u uvjetima ilegalnog rada. Uporaba letaka u širenju promidžbe nije bila karakteristična samo za prvu polovicu tridesetih godina nego i za cijelo razdoblje do travnja 1941.

Ustaška je organizacija tijekom prve polovice tridesetih godina, osim letaka, izdala niz naljepnica („poštanske marke”), a otkovala je i svoj novac.



Next page


Mario Jareb [2006], Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine (Školska knjiga, Zagreb), 666 pp. [word count] [Jareb_Ustasko-domobranski_pokret].

© 2006-2009 by the Institute of Croatian Language and Linguistics

Powered by PhiloLogic
with extensions by D. Ćavar