Click here for a KWIC Report

moja, to je slavno, to je znamenito... rođen biti iz onog istog mjesta otkuda i naš veliki Ilir Ljudevit Gaj! Gospodo moja, dakle, ja ne m... o... gu na ino nego da bog pož... i... vi prijatelja Ilira iz Krapine Podgorskoga! Nijemci potegnuše iz vrčeva do dna i pozvaše konobara na platež. Sada Iliri udariše u pjesmu iz svega grla. - Gospodo moja!- ustane pjesnik mjereći škiljećim okom Podgorskoga- ja molim riječ. Nijemci platiše i naručiše nove vrčeve pive. - Mi smo, gospodo, Iliri, uda velikoga tijela ilirskoga. Mi to ispovijedamo svuda i

hipoteke — a hipoteku izmislio sam djavo, ne gospodin Bog, — najzad i to nije bilo dosta, — pa je Moravče uviek ostalo nedogotovljeno. Pak što je od svega? Gjuka nije prijatelj nikakim računom ni bilježkam, — pa je redovito zaboravio na platežne rokove kamata, glavnica silno rasla, — i vrag je hipoteka, — Moravče ode. A krasno je imanje, — bolje od Kamenice — i starina Paštrovića; Kamenicu dobiše po ženitbi. — Tko je sada u Moravču? — Tȁ —

davne protivnike, te se kod čašice vina dade zavesti, da je zapjevao: "Udri, udri..." No sve to ipak ne učini, da se Krnjetić iznevjeri svojoj staroj zastavi. Al-! Došli mu na ovrhu radi zadnje četvrti poreza. To ga već silno usplahirilo, bijaše bo tek nekoliko dana, što je minuo platežni rok. No poreznik ne poznavaše šale. Jedva se jedvice namolio Krnjetić, da ga pričekaju još kojih osam dana, da dotle proda svoje tovljene volove. Cijene su dobro stajale, bila je jaka prođa u Ugarsku. No eto ti nesreće. U Lici, tamo daleko dolje kod Gračaca ili Udbine, buknula

nego li je kuća došla pod krov, pa onda daj pozajmi na hipoteke, a hipoteku izmislio sam đavo, ne gospodin Bog. Najposlije i to nije bilo dosta, pa je Moravče uvijek ostalo nedogotovljeno. Pak što je od svega? Đuka nije prijatelj nikakvim računima ni bilješkama, pa je redovito zaboravio platežne rokove kamata. Glavnica silno rasla- i vrag je hipoteka- Moravče ode. A krasno je imanje- bolje od Kamenice- i starina Paštrovića. Kamenicu dobiše po ženidbi. - Znamder još uvek onaj Kranjac- koji je hipoteku dal i koji je na dražbi dostal- čekaj- kak se ono

Franje Josipa lično i Ljudevita Košuta. Košut je naime kao guverner u emigraciji dao štampati kod tiskara Daya u Londonu mađarske banknote sitnije vrijednosti, koje su imale biti izdane u ime narodnog odbora i poslužiti kao platežno sredstvo u budućoj provali talijansko-mađarskoj u Ugarsku i u namjeravanom ratu Italije s Austrijom. Na intervenciju iz Beča engleska je policija zaplijenila ogromnu već zalihu i obustavila štampanje. Ovaj akt smatran je

ogrlicama i dugoj kovrčavoj kosi. Tu će on biti dvorski slikar njihovih veličanstava i njihovih lordovskih milosti, zadovoljan i nezadovoljan, ekskluzivan, dobro plaćen a uvijek bez novaca. A antipod tog aristokrate kista pod svaku cijenu, emigranta već za onda u zemlju boljeg plateža, — njegov antipod Jacob Jordaens ne miče se tako reći iz ovog svog grada na Šeldi i tu razblažuje sebe i druge svojim zdravim i humoristički nastrojenim realizmom Jordaensov je »leitmotiv« tako reći nepromjenljivi bogati i zadovoljni flamanski seljaci oko

vlasti, vodeći pri tom brigu samo o onomu što joj pomaže u tom nebuloznom poslu. Da su tom cestom putovali miroljubivi putnici, skromni u zahtjevima, platežni, uljuđeni i darežljivi, bez obzira na tromost narodnog duha koju Dandolo s pravom pripisuje prošlim režimima, da nije bilo nezajažljive

gdje mu je bio štab, Montrichard mi je velikodušno ustupio polovicu utrška od rasprodanih imanja šestorice osuđenih na smrt, ako nađem platežne kupce koji će namah izbrojiti novac. Tako velikodušan nije ni radi mene ni radi Glumčevića, već stoga što zna koliko carevu maršalu, čija

svojim novcem licitiraju što se i koliko treba proizvoditi. Poduzeća, pak, kao središta proizvodnje, organiziraju takvu proizvodnju (što uključuje izbor vrste proizvoda, primijenjene tehnologije i obujma proizvodnje) za koju pretpostavljaju da će njezinom prodajom, s obzirom na platežno sposobnu potražnju, maksimizirati korisnost (izraženu veličinom profita po izvršenom ulogu, odnosno veličinom kapitalnog dobitka). Maksimizirajuća ponašanja ovih dviju temeljnih kategorija ekonomskih entiteta u okviru tržišno organiziranog gospodarskog sustava, dovode do

indeks – način mjerenja monopolske moći jednak zbroju postotnih tržišnih udjela na kvadrat svih poduzeća u jednoj grani koji u čistom monopolu ima vrijednost 10 000, a u savršenoj konkurenciji 0. Hiperprodukcija – proizvodnja koja je veća od platežno sposobne potražnje. Hipoteka – pravo zaloga na nekretninama radi osiguranja naplate nekog potraživanja. Holding društvo – poduzeća kojima je cilj kupovanje onolikog paketa dionica nekih društava (po vodoravnoj ili okomitoj

za pasoše, putne isprave. Glavni posao pisca, međutim, bilo je da glavnom administratoru, bivšem bilježniku donese, svaki put iz drugog sela i od drugog gazde, vino za ručak.” Vodio je potom evidenciju u gostionici, „ali kako junaci njegova djela ’Moji dužnici’ nisu izvršili svoju platežnu obvezu, to je autor bankrotirao”. Potom je odgojitelj u križevačkom đačkom domu, no i tu je nakon jedne godine dobio otkaz kad je otkrio (i javno obznanio) nedolično ponašanje „sina komandanta garnizona”. I Balogov spomenuti životopis i romani

za uzimanje naziva „kuna” i „banica”: „Ime novca jest ime prastarog hrvatskog novca. U vrijeme, kada je prije više od tisuće godina bila utemeljena nezavisna hrvatska država, rabilo se je kao platežno sredstvo, (...), kod hrvatskog naroda krzno od kune”, a banica „je stariji sitniji hrvatski novac, što su ga kovali hrvatski banovi, a još se i danas u narodu spominje” te je zaključeno da

neće nitko tražiti da je plati. Melita bila je tako dobar jamac uz svoga supruga da njegovo jamstvo nije ni dolazilo na vagu. Kada su minula tri mjeseca i mjenica dospjela, prihvatnik se nije javio. Novčani zavod u čijim je rukama bila mjenica, sjetio je brzojavom Artura na njegovu platežnu dužnost, ali je dobio od njega odgovor da on nije kadar platiti nego neka se obrate na prvoga žiranta, koji je spreman mjenicu iskupiti. Branimir bijaše taj dan odsutan iz Zagreba. Imao je neki važni poslovni dogovor s ocem, pa je naglo otputovao na Rijeku otkud se je imao treći dan

Results Bibliography

Ksaver Šandor Gjalski [1886], Pod starimi krovovi. Zapisci i ulomci iz plemenitaškoga svieta. (Matica hrvatska, Zagreb), 200 pp. [word count] [Gjalski_Pod_starimi].

Ksaver Šandor Gjalski [1913], U noći: Svagdašnja povijest iz hrvatskoga života (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 190 pp. [word count] [Gjalski_U_noci].

Ksaver Šandor Gjalski [1929], Pod starim krovovima: Zapisi i ulomci iz plemenitaškog svijeta (Bulaja naklada, 1999., Zagreb), 169 pp. [word count] [Gjalski_krovovi].

Milutin Nehajev [1932], Rakovica (Matica hrvatska, Zagreb), 296 pp. [word count] [Nehajev_Rakovica].

Slavko Batušić [1941], Od Siene do Haarlema. Putopisi, eseji, biografije, impresije (Savremena biblioteka, Zagreb), 221 pp. [word count] [Batusic_Od_Siene_do_Haarlema].

Ivan Aralica [1998], Graditelj svratišta (Školska knjiga, Zagreb), 424 pp. [word count] [Aralica_Graditelj].

Đuro Benić [2001], Osnove ekonomije; 3., izmijenjeno i dopunjeno izdanje (Školska knjiga, Zagreb), 711 pp. [word count] [Benic_Ekonomija].

Stjepan Hranjec [2004], Dječji hrvatski klasici (Školska knjiga, Zagreb), 400 pp. [word count] [Hranjec_Djecji].

Mario Jareb [2006], Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine (Školska knjiga, Zagreb), 666 pp. [word count] [Jareb_Ustasko-domobranski_pokret].

Josip Eugen Tomić [n.d.], Melita () [word count] [Tomic_Melita].