Pritisnite ovdje za izvješće KWIC

Na ovoj stranici prikazano je prvih 25 pojavnica. Molimo da slijedite poveznicu u dnu stranice da vidite ostale razultate pretraživanja.

počiniti samo mati, ako usmrti svoje dijete u porodu. Usmrti li ga otac u porodu, počinja umorstvo. Najjače sudjeluju žene kod drugih kulturnih naroda i kod nas u zločinu potvore. Ma da žene zaostaju i u tom zločinu za muškarcima, kaže Aschaffenburg, da je potvora posebni ženski delikt. Često je predmet potvore spolni atentat, a njene žrtve poglavito sveštenici i liječnici. Nije vazda ta potvora ni sasvim prosta izmišljotina, jer su joj podlogom histerička poremećenja sjećanja i krivo shvaćena bolesna uzbudjenja. Ovakve potvore dogadjaju se i poslije narkoza i

veća pogibelj. Oprez bio je na mjestu, to više što je i Starčević bio optužen i osuđen radi sličnog delikta u isto vrijeme. Rasprava je započela 5. rujna 1862. Kvaternik je okrivljen radi smetanja javnog mira i poretka, delikt je počinjen brošurom »Politička razmatranja na raskršću hrvatskoga naroda, posvetio ih svim razborito mislećim Hrvatom Evgenij Kvaternik, hrvatskih zakona odvjetnik, svezak II.« U dvorani bilo je oko 40

će se, polako... A onda se oba odbiju jedan od drugoga; Silvestar im pomrča svako svjetlo: Mrkoglavi postade “smrtni”, a Bikanu “ljuti i priljuti” neprijatelj. V. Ni mjesec dana nije prošlo od onog nesretnog popodneva s Mrkinim Sivonjom (delikt Silvestrova jarca Mrkana potpuno je pao u zaborav), a koji li se vrag sve ne svrze kroz Silvestrovo mozganje. Sve pokrupnjalo oko njega, jedino se on, Silvestar, usitnio, i nema više one samosvijesti i osovljenja “u se i u svoje kljuse”. Sve mu se nekako bistrilo u glavi kao da je i on

Apotpuno izbačen iz upotrebe, uništen i zaboravljen. – Ali zašto?! – I to ima svoj razlog. Athanatik Adavao je povoda zloupotrebama kudikamo više nego Athanatik B. Kad su kod državnih organa učestale malverzacije, delikt zloupotrebe Athanatikaizjednačen je s najtežim zločinom: s veleizdajom, pa je kažnjavan smrtnom kaznom. I to strijeljanjem u leđa. No ni to nije bilo naročito efikasno. “Fućkam ja na strijeljanje”, – govorio je čovjek odlazeći na stratište, – “ako

nakon gledanja i slušanja TV-snimke bitno ispravljene tako da glavni dio rečenice glasi: “... i zato se, naravno, da bi ga se pacificiralo pristupa stvaranju sve gadnijih legenda o Hrvatima“. Kako je onda moguće podignuti optužnicu i na njoj ustrajati za verbalni delikt, u koji svakako tzv. neprijateljska propaganda spada, bez raspolaganja čitavog teksta intervjua ili bar onih dijelova, koji se prema izboru tužitelja utužuju? Odgovor, naravno nije u okolnosti, što se u sudskom spisu nalaze neke fotokopije nekih, kako to optužba kaže “ustaških ili

Ono što, međutim, najviše plaši, ističe, jest da smo u fazi pregovaranja i pridruživanja Europskoj uniji, te da će na temelju Schengenskog sporazuma, sve policije zemalja EU-a imati uvid i u naše fajlove, pa tako i u ove političke. »S obzirom da Zapad ne poznaje politički delikt, u kakve će nas kriminalce oni svrstati?«, pita na kraju građanin koji je zbog odgovorne funkcije u hrvatskom društvenom životu želio ostati anoniman. Tragom pitanja o dosjeima političkih zatvorenika iz vremena bivše Jugoslavije- o tome jesu li oni ponovo u policijskoj

the HTML source. Teme dana Europske zemlje većinom zabranjuju nacističke simbole, a neke i komunističke! Francuska: Veličanje nacizma nije mišljenje, nego delikt koji se goni po službenoj dužnosti / Velika Britanija: Isticanje neonacističkih simbola kažnjivo samo kad je u funkciji širenja rasne mržnje i netolerancije / Italija: Bez problema se može prošetati Rimom s kacigom na kojoj se mogu naći svi stranački ili politički simboli, ali,

iz BiH, ta bi se brojka mogla smanjiti na šest do osam tisuća ljudi«, izjavio je Budaković dodajući kako za takvo što postoji i suglasnost hrvatske strane u BiH, odnosno ministra obrane Miroslava Prce. (Hina i Marko Olenković) Francuska uvodi delikt mentalne manipulacije Obitelj ugroženog člana neke sekte mogla bi podići tužbu i bez njegove privole/Sudu bi za presudu bila dovoljna i samo načela rada sekte / Dvojbe u javnosti hoće li ta odredba ugroziti slobodu udruživanja ili slobodu savjesti PARIZ, 29. lipnja

je teško dokazivo da su one bile ranjivi kao »slabije osobe«. U 1998. godini francusko pravosuđe pokrenulo je 280 postupaka protiv raznih nezakonitih radnji sekta, ali od stotinjak se odustalo zbog nedostatka dokaza, a samo 48 završilo je presudama. »Mentalna manipulacija« kao novi delikt definirana je u prijedlogu novog zakona kao: »vršenje teških i opetovanih pritisaka nad nekom osobom, s ciljem stvaranja ili korištenja stanja zavisnosti, da bi se (ta osoba) sa ili bez njezinog pristanka, navela na radnju ili propuštanje nezakonite ili za tu osobu teško štetne

francuske lige za prava čovjeka Michel Tubiana ne dovodi u pitanje slobodu savjesti, »ovu ili onu ideju i vjerovanje, nego djelovanja koja narušavaju tu slobodu«. Glavna predlagateljica zakonskog teksta zastupnica Catherine Picard (socijalisti) istakla je, međutim, da će se novi delikt mentalne manipulacije primijeniti samo na posebne slučajeve rada sekta. »Nikada neka udruga koja poštuje demokratska načela i prava ljudi nije prisiljavala svoje članove da odustanu od svojih sloboda, da se dovedu u situacije oskudice ili bijede, da prestanu brinuti za potrebe svoje

da to napiše, nema razlike. Nastavio on s dnevnikom ili ne nastavio, nema razlike. Misaona policija će ga i ovako i onako uhvatiti. Počinio je – a bio bi počinio i da uopće nije stavio pero na papir – osnovni zločin koji u sebi sadrži sve ostale. Zvao se: misaoni zločin, mentalni delikt. Misaoni zločin nije nešto što se može vječno skrivati. Možeš se uspješno izvlačiti neko vrijeme, pa čak i godinama, ali prije ili kasnije sigurno će te uhvatiti. Bilo je to uvijek noću – uhićenja su se odvijala beziznimno noću. Nenadan trzaj iz sna, gruba ruka koja

pravilu. Riječi od kojih su bile složene mogle su pripadati kojoj god vrsti, mogle su se slagati kojim god redom i sakatiti na koji god način, samo ako to omogućuje da se lako izgovaraju, dok tek naznačuje njihovo podrijetlo. U riječi zlodum (misaoni zločin, mentalni delikt), na primjer, dum je dolazilo na drugo mjesto, dok je kod dumpol (nekoć Misaone policije ili od milja mislicije) dolazilo na prvo – u potonjoj riječi policija je izgubila posljednja tri sloga kao nepotrebna. Zbog većih poteškoća da se

njegov je interes, kao i interes općine Stupnik, samo industrijska zona, odnosno područje oko velikog trgovačkog centra »Mercatonea«, tvrdi Stupničanin Stjepan Crnečki. SANDRA-VIKTORIJA ANTIĆnovinar, Zagreb B.a.B.e ne vide da je politički delikt S. Letice manji od onog V. Pusić Konstataciju Sanje Sarnavke iz B.a.B.a da se »mnogolični« Slaven Letica svojim djelovanjem iskazao kao svim političkim mastima premazani beskrupulozni promicatelj sebe samoga niti želim, a niti bih imala čime osporiti. Međutim, gnjev B.a.B.a.

to što je razlika između izvorne izjave Vesne Pusić, date u Saboru pred TV kamerama, i smisla ovoga intimnog razjašnjenja za B.a.B.e malo prevelika i nategnuta do pucanja po šavovima logike, ostaje činjenica da je govoreći »pro domo sua« Slaven Letica ipak počinio manji politički delikt. Naime, trudeći se da za svoju udrugu izbori bolju poziciju, minorizirajući pritom važnost drugih, on ipak nije osporio legitimitet svim udrugama. Boreći se pak za poziciju svoje političke stranke, a time i partitokratski sustav odlučivanja, Vesna Pusić je legitimitet osporila svim

(?!) ili kako bi tamo ozlijeđena (za što je imala liječničko uvjerenje) i nastupila. I njezina famozna izjava kako ne želi ići u Tunis bez svojeg trenera, što je u prvi mah protumačeno kao ucjena HAS-a i HOO-a, može se protumačiti pogrešnom interpretacijom u novinama, pa ni to nije delikt podložan kažnjavanju. Disciplinskoj komisiji, tako, nije preostalo drugo negoli donijeti oslobađajuću odluku. M. Šarec Osječani do boda s igračem manje U iznimno zanimljivoj utakmici gledatelji na Poljudu vidjeli su po četiri

danas u Hrvatskoj i jer je pola Hrvatske na nogama. »Možete zatvarati oči pred tom činjenicom, ali to ništa ne mijenja na stvari«, istaknuo je ocijenivši da su Račan i njegovi suradnici grubo optužili suprotni politički tabor. Upitao je hoće li se u Hrvatskoj opet uvesti verbalni delikt, te zašto netko ne bi imao pravo reći premijeru da laže ako to misli. Potvrdivši da prosvjednici u dijelu Hrvatske imaju potporu HDZ-a, Sanader je rekao da prosvjedi svjedoče o tome da je hrvatska javnost osjetljivija od vlasti kad su u pitanju nacionalni interesi. Upitao je

Vladi se već razgovaralo o problemu nemogućnosti sankcioniranja govora mržnje, poticanja na diskriminaciju i netoleranciju. Drago mi je da ćemo u tome dobiti podršku NVO-a. Treba reći zbog čega je danas to pitanje prisutno. Mi baštinimo iskustvo nedemokratskog sustava u kojemu je verbalni delikt često bio zloupotrebljavan za obračun s političkim neistomišljenicima. U trenutku kada je nastajao važeći Kazneni zakon, iz njega su prilično neselektivno nestale odredbe koje bi omogućile sankcioniranje govora mržnje. To ozbiljno pitanje traži i ozbiljnu pripremu takvih odredbi

tvrditi, pa tako vjerujemo ni Gredelj da je za to »kriva država«, a nimalo suci, koji se inače ne mogu požaliti na mala primanja. Osim toga, i među samim sucima već jednom treba uvesti reda, jer ne izgleda baš uvjerljivo da čovjek koji je sudio u vrijeme komunizma, primjerice, za verbalni delikt (i to na teške kazne zatvora) danas opet sudi, kao da se ništa nije dogodilo, ali se to ovog puta ne zove verbalni delikt već- »uvreda i kleveta«. Gredelj bi prije svega trebao kao predsjednik udruge »pomesti ispred svojih vrata«, a tek onda dijeliti lekcije drugima. Koliko

primanja. Osim toga, i među samim sucima već jednom treba uvesti reda, jer ne izgleda baš uvjerljivo da čovjek koji je sudio u vrijeme komunizma, primjerice, za verbalni delikt (i to na teške kazne zatvora) danas opet sudi, kao da se ništa nije dogodilo, ali se to ovog puta ne zove verbalni delikt već- »uvreda i kleveta«. Gredelj bi prije svega trebao kao predsjednik udruge »pomesti ispred svojih vrata«, a tek onda dijeliti lekcije drugima. Koliko nam uistinu funkcionira pravna država najbolje govori i nedavni primjer, kad je potpredsjednik Vlade Slavko Linić podnio

sadržaja s Interneta. Kažnjivo je, međutim, ako netko navodi dijete da snima pornografske fotografije, makar za osobnu uporabu. • Ima li slučajeva da su žene kazneno odgovarale zbog spolnih delikata nad djecom? - U 18 godina, koliko radim kao sudac, ne pamtim da je takav delikt napravila žena. I inače, žene u odnosu na muškarce toliko su malo suđene, da je Kazneni zavod u Požegi gotovo prazan. • Ima li slučajeva da se incestuozni očevi nakon izdržane zakonske kazne vraćaju u porodicu, kao da se ništa nije dogodilo? - I ne samo to. Ima

burnih ratnih godina na Kosovu. UÇPMB se prvi put u javnosti pojavljuje 26. siječnja 2000. godine u selu Dobrosin, tijekom sprovoda dvojici braće albanske nacionalnosti, Ise i Shaipa Saqipija, koje su ubili »srpski policajci«. Bilo je to razdoblje kad je nastavljeno suđenje za verbalni delikt dvojici poznatih albanskih aktivista, Rize Halimija (gradonačelnika Preševa) i Sevdaila Husenija (pisca i borca za ljudska prava), a ubojstva osam Albanaca pokrenula tisuće Albanaca na napuštanje domova i sklanjanje na Kosovo, u Gnjilane, Uroševac i Vitinu. »Situacija s

oduzme zakonsko pravo da vrše vlast, da se maknu i zamijene na ustavni način, bez pribjegavanja sili”. U toj je definiciji zaboravljena bitna značajka političke odgovornosti po kojoj se ona upravo razlikuje od svih drugih oblika odgovornosti, a ta je da se za političku odgovornost ne traži delikt, ni djelo, ni protupravnost u bilo kojem smislu, niti krivnja u najblažem obliku. Politička odgovornost je po svojoj naravi čista odgovornost za efekt, a u praksi i više od toga: mehanizmi političke odgovornosti mogu se pokrenuti kad god politički mandanti nisu zadovoljni s

izražava zadovoljstvo. On se nada da se ovom odlukom jača povjerenje građana u pravnu državu, »jer svatko zna da ono što vrijedi za obične porezne obveznike, treba vrijediti i za velike političke stranke«. CDU je, i prema priznaju njezinih najutjecajnijih članova, učinio delikt jer je na »crnim računima« u Švicarskoj i Lichtensteinu držala ilegalni novac u visini najmanje od 18 milijuna DEM. Istodobno CDU je Bundestagu podnio knjigovodstveno izvješće u kojem se ne navodi novac sa »crnih računa«. Kad je skandal došao do javnosti u hessenskom

stambenim zgradama i vežama, itd. Kod svih razbojstava, u 44 slučaja oštećeni su maloljetnici, a u 187 slučaja žrtve razbojničkih napada bile su žene. Najbrojnija, pak, meta uličnih razbojstava bili su mobiteli. Naime, u 142 slučaja žrtve su ostale bez mobitela. »Razbojstvo kao delikt velegrada teško je spriječiti. Nasilan je i ozbiljna prijetnja, a kako nerijetko osim materijalne štete dođe i do ozljeđivanja, žrtvama ostaju dugotrajne posljedice straha, nesigurnosti i nepovjerenja«, napominju u zagrebačkoj policiji. Naglašavaju i »civilizacijski problem«, jer

a ovi danas to vraćaju. Da, vraća se vrijeme »Tita i Jovanke«, kada si za banalni vic mogao tucati kamen na Golom otoku dvije-tri godine. Da, to je prvi korak ka opetovanom uvođenju verbalnoga delikta, jer izvrgnuti ruglu Predsjednika možeš samo »dugom jezičinom«, a što je to nego delikt brbljanja. Oni pristojniji su u povratku službene zaštite Predsjednika RH vidjeli opće pooštrenje represije u društvu. I stavili prigovor. Baš me nekako zanima je li takva reakcija uslijedila zato što Hrvati ne drže do svojega Predsjednika ni kao do lanjskoga snijega, ili je

Bibliografija rezultata

Milutin Nehajev [1932], Rakovica (Matica hrvatska, Zagreb), 296 pp. [broj pojavnica] [Nehajev_Rakovica].

Mirko Božić [1956], Kurlani, Gornji i Donji (Večernji list, Zagreb, 2004), 288 pp. [broj pojavnica] [Bozic_Kurlani].

Vladan Desnica [1957], Proljeća Ivana Galeba (Večernji list, Zagreb, 2004), 346 pp. [broj pojavnica] [Desnica_Proljeca].

Vlado Gotovac [1981], Tri slučaja (M. Boban, Melbourne), 199 pp. [broj pojavnica] [Gotovac_Tri_slucaja].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001114].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000617].

NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000630].

George Orwell (prijevod Antun Šoljan) [2001], 1984. (Alfa, Zagreb), 308 pp. [broj pojavnica] [Orwell_1984].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010405].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011206].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010210].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011011].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010914].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011015].

NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010423].

Eugen Pusić [2002], Nauka o upravi (Školska knjiga, Zagreb), 392 pp. [broj pojavnica] [Pusic_Uprava].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020614].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021118].

NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021020].

Prikaži sve pojavnice

Pritisnite ovdje za izvješće KWIC