Welcome to the Croatian Language Corpus   Croatian
   home |  Riznica |  documentation |   
Mario Jareb [2006], Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine (Školska knjiga, Zagreb), 666 pp. [word count] [Jareb_Ustasko-domobranski_pokret].
Previous paragraph

Next paragraph

U članku pod naslovom „Hrvatski kovani novac”, Nezavisna hrvatska država (GUS – Italija), god. II., br. 32. od 1. listopada 1934., objavljena je „Odredbu o rukovođenju sa hrvatskim kovanim novcem” od 13. rujna 1934., str. 3. U članku je navedeno da je ista odredba prethodno objavljena u Ustaši. Vijesniku hrvatskih revolucionaraca, broj za rujan 1934. Ona pokazuje da je kovanica kovana na temelju Odredbe Glavnog ustaškog stana o utemeljenju i kovanju hrvatskog novca od 30. ožujka 1934. U svrhu raspolaganja tim novcem ustrojena je u sklopu ustaške organizacije „Pjeneznica Glavnog ustaškog stana”, odnosno neka vrsta blagajne. Kovanica je sadržavala simbole istovjetne onima na naljepnicama: hrvatski grb koji je počinjao srebrnim poljem, ustaški znak, troplet i natpis „Za nezavisnu državu Hrvatsku”. Tu je kovanicu opisao i objavio Irislav DOLENEC, Hrvatska numizmatika od početaka do danas, Prvi hrvatski bankovni muzej Privredne banke Zagreb, Zagreb, 1993., str. 87. Osobito uspjele slike te kovanice objavio je isti autor i na str. 84. Dolenec taj novac naziva „promičbenim novcem”. NARA, M1203, svitak 5, Zahtjev jugoslavenske vlade od 30. studenoga 1934., str. 10., pokazuje da je kovanica kovana u mađarskoj državnoj kovnici u Budimpešti.

Zanimljivo je tadašnje ustaško-domobransko tumačenje razloga za uzimanje naziva „kuna” i „banica”: „Ime novca jest ime prastarog hrvatskog novca. U vrijeme, kada je prije više od tisuće godina bila utemeljena nezavisna hrvatska država, rabilo se je kao platežno sredstvo, (...), kod hrvatskog naroda krzno od kune”, a banica „je stariji sitniji hrvatski novac, što su ga kovali hrvatski banovi, a još se i danas u narodu spominje” te je zaključeno da hrvatski narod „ima eto za svoj novac i svoje stare narodne historijske nazive iz vremena hrvatske

-- 213 --

narodne i državne samostalnosti, dok mnogi drugi narodi i države toga nemaju (...)”.[ERROR: no reftable :]
Previous paragraph

Next paragraph


Mario Jareb [2006], Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine (Školska knjiga, Zagreb), 666 pp. [word count] [Jareb_Ustasko-domobranski_pokret].

© 2006-2009 by the Institute of Croatian Language and Linguistics

Powered by PhiloLogic
with extensions by D. Ćavar