NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000630].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 250586 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rubeša: Pitati me žalim li zbog zabrane »Starta« isto je što i pitati Tuđmana žali li što je general JNA</p>
<p>Zabrane dvaju brojeva »Studentskog lista« i jednog broja »Starta« provedene su s nelagodom, ali potpisao sam ih, jer su bili ostvareni zakonski razlozi za zabranu /Budući da je pogriješila tadašnja sudbena vlast, bio sam razočaran oslobađajućom presudom ubojicama obitelji Zec i otišao sam iz tužiteljstva, tvrdi odvjetnik Tihomir Rubeša, navodni kandidat za novoga državnog odvjetnika / Čudi me da mi Krunislav Olujić prigovara zbog komunističke prošlosti, jer je nakon 1971. ušao u SKH, a bio je toliko revan član da je predložen i za CK SKH, a za vrijeme HDZ-a je bio javni tužitelj, predsjednik Vrhovnog suda i ravnatelj UNS-a / Prihvatit ću dužnost državnog odvjetnika, ako mi bude ponuđena, jer imam i stručne i moralne uvjete za to</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Do jeseni bi trebao biti imenovan novi državni odvjetnik, a kao ozbiljan kandidat u javnosti se spominje Tihomir Rubeša. Na njegov su račun ovih dana izrečene i neke optužbe na koje odgovara u razgovoru za Vjesnik. Rubeša je bio zamjenik zagrebačkoga okružnog javnog tužitelja u bivšem sustavu, pa sve do 1992. godine kada odlazi iz tužiteljstva. Sada radi kao odvjetnik, a član je SDP-a.</p>
<p>• U vezi s Vašim mogućim imenovanjem za javnog tužitelja opet se izvlači slučaj ubojstva obitelji Zec. Krunislav Olujić optužio Vas je da su zbog Vaših propusta, dok ste bili zamjenik tužitelja, oslobođeni ubojice obitelji Zec. Nakon toga ste se, kaže Olujić, neobjašnjivo povukli iz tužiteljstva. Što možete reći o tome?</p>
<p>- Riječ je o olako izrečenoj objedi, koja nije utemeljena na činjenicama. Do izdvajanja zapisnika koji su mogli poslužiti kao dokaz u postupku (u zapisnicima je bilo priznanje okrivljenih za ubojstvo obitelji Zec, op. aut.) došlo je zato što istražni suci pri ispitivanju osumnjičenih za ubojstvo nisu osigurali nazočnost odvjetnika. Svi tadašnji zamjenici tužitelja, uključujući mene, tražili su nazočnost odvjetnika pri saslušanju, što je bila i zakonska obveza. No, tadašnji predsjednik Okružnog suda u Zagrebu je smatrao da ta nazočnost nije neophodno i zbog, rečeno nam je, štednje, pa odvjetnici nisu angažirani. O tome sam odmah obavijestio tadašnjeg zagrebačkog okružnog tužitelja Gorana Mikuličića i prvog zamjenika republičkog tužitelja Ivana Kerna, no ni oni nisu imali razumijevanje u tom pogledu. Ne vidim zato tu nikakav svoj propust. Zato bih volio da se jave kolege koje sam spomenuo i istražni suci koji su obavili to ispitivanje. O suđenju za ubojstvo obitelji Zec i o mom postupanju u tom slučaju nešto bi trebao reći i tadašnji predsjednik Sudskog vijeća Mitko Naumovski. No, prije nego što je oslobađajuća presuda stigla u Državno odvjetništvo, ja sa otišao od tamo i nisam mogao odlučivati o podnošenju žalbe na presudu. Poznate su mi okolnosti zbog kojih žalba nije uložena, no o tome bi drugi trebali progovoriti.</p>
<p>• Slučaj Zec je bio razlog Vašem odlasku iz tužiteljstva?</p>
<p>- To je bio jedan od glavnih razloga, jer sam vidio da se ne može raditi po zakonu. Budući da je u tom slučaju pogriješila sudbena vlast, bio sam razočaran oslobađajućom presudom ubojicama. Osim toga, u stručnom i svakom drugom pogledu nisam mogao prihvatiti ljude koji su dolazili na čelna mjesta u tužiteljstvo.</p>
<p>• Vaš tadašnji šef Željko Olujić, koji je u to doba bio državni odvjetnik, kaže da ste izvršavali sve zadaće koje Vam je dao.</p>
<p>- Željko Olujić je propustio reći kojim sam ja to povodom »bespogovorno» ispunjavao njegove zadaće. Bilo je to samo u jednom slučaju i to kad su u Virovitici bila lišena slobode dvojica oficira tadašnje JNA, osumnjičeni da su dijelili oružje pobunjenim Srbima. Iz spisa je proizlazilo da je to činio samo jedan od njih, operativac KOS-a Štrbac. O svemu me je obavijestio tadašnji savjetnik u SZUP-u Josip Vugrinc, koji mi je obrazložio kontekst događaja. Rekao sam da ću ići u istragu samo za tog KOS-ovca, a da ću za drugoga odbaciti prijavu, jer nema osnovane sumnje. No, Vugrinc mi je rekao da predsjednik Republike inzistira da se obojicu pritvori, što sam odbio u odnosu na ovoga drugog. Nakon desetak minuta je došao Željko Olujić i izdao mi obveznu uputu da idem u istragu za obojicu tih oficira. Tu sam istragu onda i pokrenuo, ali sam objasnio zašto nema elemenata za istragu za drugog oficira. Da sam bio u pravu, pokazalo se poslije u istrazi, jer su moj tadašnji nadređeni Goran Mikuličić i Anto Nobilo uspjeli ishoditi od Olujića odobrenje da se ne ide u postupak protiv toga drugog oficira i on je pušten.</p>
<p>• Krunislav Olujić Vam spočitava zbog Vaše komunističke prošlosti i projugoslavenske opredijeljenosti 1971. godine. Kako to komentirate?</p>
<p>- Točno je da smo Krunislav Olujić i ja 1971. godine bili na suprotnim stranama. Činjenica je da nisam nikad bio nacionalist. Međutim, čudi me da mi on prigovara, jer je nakon tih zbivanja ušao u SKH, a bio je toliko revan član da je predložen i za Centralni komitet SKH. Ne znam zato je li se on to, prigovarajući meni, »pere« zbog toga dijela svoje prošlosti. Vjerovao bih da su njegove objekcije iskrene da za vrijeme HDZ-a nije bio javni tužitelj, predsjednik Vrhovnog suda i ravnatelj UNS-a. A, dok je Franjo Tuđman bio živ, ni lijevo krilo Dinama nije moglo igrati bez njegove suglasnosti.</p>
<p>• Uz Vaše se ime povezuje i zabrana dvaju brojeva »Studentskog lista« 1988. godine te zabrana jednog broja »Starta» 1989. Tada ste bili zamjenik zagrebačkoga javnog tužitelja. Posebno je upečatljivo ostalo to da je »Studentski list« zabranjen zbog navodne uvrede predsjednika Zaira. Kako sada sve to objašnjavate?</p>
<p>- Postojao je tada zakon kojim je bila predviđena mogućnost privremene zabrane određenih publikacija. No, konačnu odluku o zabrani donosio je sud. Zanimljivo je da u tom kontekstu nitko ne proziva sud. Točno je da sam potpisao te tri zabrane. Jedna je bila za Studentski list, na traženje tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova, koje je upozorilo javnog tužitelja Hrvatske na članak o zairskom predsjedniku Mobutuu, koji je dolazio u Jugoslaviju. Intervenciju je tražila i zairska ambasada. Druga je bila također zabrana Studentskog lista, a radilo se o članku u kojem je u negativnom kontekstu apostrofiran rad SK. Potpisao sam rješenje o zabrani i tadašnji Okružni sud u Zagrebu je donio rješenje o toj zabrani. Moram reći da su sve te zabrane provedene s nelagodom. Kad je riječ o zabrani Starta, to je učinjeno zbog intervjua Miroslava Šolevića, zbog raspirivanja međunacionalne mržnje. U tom kontekstu, bilo je poslije priča da je pravi razlog zabrane bio tekst o Zvonimiru Šeparoviću. No, tom gospodinu moram reći da si ne umišlja da je Start zabranjen zbog njega.</p>
<p>• Te zabrane imale su politički karakter, a nakon njih je redakcija »Studentskog lista« raspuštena te dovedeni novi ljudi. Je li Vam žao zbog tih zabrana?</p>
<p>- Jesu li tadašnji javni tužitelj Hrvatske ili Zagreba dobili od Službe državne sigurnosti, odnosno ondašnjeg Centralnog ili Gradskog komiteta SKH neke signale o postojanju tih tekstova u novinama, ne znam. Sa stajališta tadašnjih krugova, očito je sadržaj zbog kojih su neke novine zabranjene bio politički neprihvatljiv. No, za mene je bilo važno da su bili ostvareni zakonski razlozi za zabranu. Mislim pak da je pitanje o tome je li mi žao zbog tih zabrana danas neumjesno. To je isto kao da ste pitali Franju Tuđmana je li mu žao što je bio general JNA. Nemam si što predbaciti, jer je sve te odluke potvrdio sud. No, svakako mi je žao što je do svega toga došlo. No, zakon nam je nalagao da tako postupimo. Kad su se stekli zakonski uvjeti, to smo morali učiniti.</p>
<p>• Vaši oponenti Vam prigovaraju da ste partijski čovjek, koji će bez oklijevanja ispunjavati naloge svake vlasti. Što o tome kažete?</p>
<p>- Smiješno je odgovoriti s da ili ne. To bi se moglo vidjeti tek ako budem izabran. No, uvijek sam postupao isključivo po zakonu i u sklopu službe po obveznim uputama nadređenih. Izvan toga nisam provodio ničije naloge niti sam podlijegao bilo kakvim političkim pritiscima.</p>
<p>• Jeste li dobili kakvu službenu ponudu za mjesto državnog odvjetnika?</p>
<p>- Ne. No, već sam rekao da bih prihvatio tu dužnost, ako mi bude ponuđena. Smatram da imam i stručne i moralne uvjete za tu dužnost.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tretira li SAD demokraciju isto kao nekada španjolski misionari kršćanstvo u Latinskoj Americi?</p>
<p>Zapad želi od demokracije učiniti suvremenu religiju i teži konvertiranju drugih, tvrdi šef francuske diplomacije Hubert Vedrine / Francuzi drže da na Zapadu postoji tendencija da se demokracija smatra načinom vjerovanja na koji se samo mora obratiti, kao i da je riječ o evolucijskom procesu za koji nitko nema čarobnu formulu / Američka državna tajnica Madeleine Albright i poljski ministar vanjskih poslova Bronislav Geremek su uvjereni da su sve zemlje prijemčive za demokraciju / Iako Amerikanci tvrde da ne žele nametati demokraciju Europi, SAD je globalna sila i demokracija, pa je jasno da želi širiti svoj utjecaj na druge zemlje, ističe dr Anđelko Milardović</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - »U Varšavu je 108 zemalja došlo poduprijeti demokraciju, ali samo ju je 107 zaista podržalo«, izjavit će neimenovani američki dužnosnik na Međunarodnoj konferenciji o demokraciji, održanoj u ponedjeljak i utorak u glavnom gradu Poljske. Na konferenciji, čiji su inicijatori biti SAD i Poljska, okupili su se ministri vanjskih poslova i visoki državni dužnosnici iz 108 zemalja, koji su raspravljali o pitanjima demokracije, njenom razvoju, razumijevanju njezinih vrijednosti, a zacijelo najjače političko ime bila je američka državna tajnica Madeleine Albright. Iako je konferencija trebala završiti prihvaćanjem tzv. varšavske deklaracije kao službenog dokumenta, koju su trebale potpisati sve zemlje sudionice, odbijanjem Francuske da potpiše taj dokument nastao je pravi incident. »Francuska se neće pridružiti toj izjavi«, kazao je njezin veleposlanik Benoit d'Aboville. Razlog? Pariz i Washington, sada je to sasvim očito nakon mnogih razmimoilaženja, različito promišljaju demokraciju.</p>
<p>Zapad želi od demokracije učiniti suvremenu religiju i teži konvertiranju drugih, objasnio je šef francuske diplomacije Hubert Vedrine. Francuzi drže da na Zapadu postoji tendencija da se demokracija smatra načinom vjerovanja na koji se samo mora obratiti, kao i da je riječ o evolucijskom procesu za koji nitko nema čarobnu formulu. Istodobno, američka državna tajnica Albright i poljski ministar vanjskih poslova Bronislav Geremek uvjereni su da su sve zemlje prijemčive za demokraciju. Upravo je tu suštinska razlika u koncepciji razvoja demokracije...</p>
<p>Albright tvrdi da SAD »nije došao u Varšavu nametati demokraciju, jer bi to bilo kontradiktorno« budući da se »samo diktatori nameću, a demokracija je stvar izbora«. Gotovo je sigurno da su u pozadini tog događaja te francuskog odbijanja da potpiše »varšavsku deklaraciju« - višegodišnje tenzije između SAD-a i Francuske, što se najbolje očitovalo u političkim igrama u vezi s ulaskom pojedinih zemalja u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). »Taj spor je posljedica tradicionalnog neslaganja Francuske s prekoatlantskim, uvjetno rečeno saveznicima, odnosno SAD-om. Prisjetimo se samo kakav je odnos Francuska imala prema SAD-u dok je još bio živ Charles de Gaulle. On je bio političar koji se zalagao za ujedinjenje Europe i za veću ulogu nacionalnih država te veliku ulogu Europe u oblikovanju vlastitog života u odnosu na SAD. To je jedan aspekt konflikta«, objašnjava dr. Anđelko Milardović, politolog i urednik nakladničke kuće »Pan-Liber«. On podsjeća i na latentan sukob tih dviju zemalja, a upravo je Hrvatska bila žrtvom tog »prepucavanja« zbog čega se odgađao njezin ulazak u WTO. »To se vidjelo u stavku koji je govorio o filmskoj kulturi. Francuzi su zastupali stav pluralnosti kultura i obrane vlastitog kulturnog identiteta, smatrajući da kulturni američki hegemonizam ugrožava pojedine kulturne identitete, prije svega francusku filmsku industriju«, ističe dr. Milardović.</p>
<p>Doduše, Albright je kazala da Amerikanci nisu došli nametati demokraciju Europi, ali... »Naravno da nisu, ali SAD je globalna sila i demokracija i jasno je da želi širiti svoj utjecaj na druge zemlje«, uvjeren je dr. Milardović. SAD i dio zapadnih europskih zemalja traže od država u tranziciji da, ako žele biti dijelom tzv. Velike Europe i europske zapadne civilizacije, prihvate zapadne standarde. Još je u Agendi 2000 jedan od bitnih uvjeta, da zemlje uopće mogu ući u europsku obitelj - ispunjavanje demokratskih standarda, odnosno poštivanje ljudskih prava, manjinskih i sloboda medija. Pokušava li, međutim, Zapad doista od demokracije učiniti pravu religiju? »Dio Zapada da, i to tip političke religije tako što određenim zemljama u tranziciji želi nametnuti standarde koje ni sami nemaju u svojim zemljama. Primjerice, nameću se modeli ljudskih i manjinskih prava koje nemaju ni najrazvijenije europske zemlje, pa ni SAD«, smatra dr. Milardović. Uostalom, trebalo bi samo pogledati izvješća Amnesty Internationala koja potvrđuju kršenja ljudskih prava upravo u SAD-u, koji se diči najrazvijenijom svjetskom demokracijom...</p>
<p>»U svakom američkom filmu može se vidjeti kršenje ljudskih prava - od ubojstava do rasne segregacije, kršenje useljeničkih prava... Slično je i u Velikoj Britaniji i drugim zapadnoeuropskim zemljama, gdje su imigracijski zakoni tako napisani i formirana je takva migracijska politika da to na fin i elegantan način potiče ksenofobiju, a na terenu desne radikalne operativne skupine tu ksenofobiju provode u politiku i jedan vid ponašanja«, objašnjava dr. Milardović. On smatra da se time zaista od demokracije želi učiniti neka vrsta religije, savršenstvo, nametnuti tranzicijskim zemljama pravila kojih nema ni u zemljama koje ih propisuju! Doduše, tajnica Albright će u Varšavi iznijeti prijedlog da u UN-u i ostalim međunarodnim organizacijama demokratske države osnuju interesne skupine koje bi svojim pogledom na svijet učinkovitije zastupale pitanja demokracije. Je li to samo politička floskula? »Jednim se dijelom i o tome radi. Ali, ako svaka zemlja ima svog predstavnika u UN-u, ne znam zašto osnivati posebne interesne skupine za promicanje demokracije. No, osnivanje tih skupina je politički prijedlog i kad bi on bio produktivan u praktičnom smislu, ne znam zašto bi kome smetao«, zaključuje dr. Milardović.</p>
<p>No, zanimljiv je prijedlog o tome, koji se čuo u Varšavi, da na iduću konferenciju, 2002. u Seoulu, ne treba pozvati Rusiju, ako nastavi napadati Čečeniju. Osim nje, vrata bi mogla ostati zatvorena i Zimbabveu, iako je glavni tajnik UN-a Kofi Annan upozorio da treba poštivati rezultate tamošnjih izbora. Uostalom, kazao je Annan, najveći izazov jačanju ideje demokracije je borba kako da se demokracija uistinu provodi!</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zoran Pusić: Demokracija nije američki izvozni proizvod, nego »institucionalizacija slobode«!</p>
<p>Unatoč teškoćama na koje demokracija nailazi, ona, kao sustav i politika, nema alternativu. Pred Vladom je mnogo posla, jer je naslijedila sve pretpostavke da se demokratski procesi ne ostvaruju brzo. Svoju demokraciju Hrvatska mora prilagoditi razini demokracija u Europskoj uniji. Istaknuo je to Tonino Picula, ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare koju je u četvrtak organizirao Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) u povodu dvaju nedavno održanih skupova u Varšavi.</p>
<p>»Kooperacija sa svijetom je bitna, jer je ovaj naraštaj političara svjestan da svijet nije prepreka, nego pretpostavka demokraciji«, ocijenio je Picula. »Skupovi u Varšavi su javno posvjedočili zajednički senzibilitet ljudi iz nevladinih organizacija i ljudi iz vlada da demokraciju treba ohrabrivati«, rekao je Picula. Naime, pojasnio je Zoran Pusić, predsjednik GOLJP-a, u Varšavi je početkom tjedna održan Svjetski forum o demokraciji, na kojem je sudjelovalo 300 istaknutih pojedinaca, stručnjaka i aktivista nevladinih organizacija iz 83 države, koji su u svojim sredinama i svijetu poznati po obrani i promociji vrijednosti otvorenoga, demokratskog društva.</p>
<p>»Održan je i sastanak političara, većinom ministara vanjskih poslova iz više od 100 zemalja, pod nazivom 'Prema zajednici demokracija'«, rekao je Pusić, dodajući da su zaključci Foruma o demokraciji čitani na ministarskoj konferenciji, a u radu Foruma sudjelovali su i istaknuti političari iz raznih zemalja. »Ta suradnja nevladina i vladina sektora sa zajedničkim ciljem da u svim zemljama na vlast dođe demokracija, da svijet postane zajednicom demokracija važan je događaj i u razvoju demokracije i u uspostavljanju civilnoga društva«, ocijenio je Pusić. On je dodao da je velik problem, naročito mladih demokracija, da demokratski izabrani lideri ne krenu putem korupcije. »U mnogim zemljama treba pokazati i to da demokracija nije europski ili američki izvozni proizvod, nego svojevrsna 'institucionalizacija slobode'«, ustvrdio je Pusić, zaključivši da se politički pluralizam pokazao jednim od nužnih uvjeta, ali ne i dovoljnim za razvoj i očuvanje demokracije. »Unatoč tome što je demokracija put opasnosti i stalno pred iskušenjima i problemima, dvije je trećine država odlučilo izgrađivati svoj sustav kao demokratski«, rekao je Picula te istaknuo da u Hrvatskoj demokraciji na putu stoje ekonomsko-socijalni problemi. Ipak, zaključio je, nedvojbena je Vladina opredijeljenost za jačanje demokratskih procesa.</p>
<p>Ivan Zvonimir Čičak, bivši predsjednik HHO-a, ustvrdio je da sada u Hrvatskoj između Vlade i nevladinih organizacija nema gotovo nikakve suradnje na konkretnim projektima, naročito ne u vezi s ljudskim pravima. »Najbolji doprinos demokraciji u praksi bio bi kad bi se u sve strukture vlasti uključili i predstavnici nevladinih organizacija«, rekao je Čičak, predloživši Piculi da u Ministarstvu vanjskih poslova osnuje savjet u kojemu bi bili predstavnici nevladina sektora. Picula je odgovorio da treba vidjeti »kako će se realizirati ta zajednička obveza suradnje«. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Mali princ« u hladnom ratu Havane i Washingtona</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - »Mali princ vratio se u domovinu. To je trenutak koji smo svi priželjkivali i za kojim smo svi čeznuli«, patetične su riječi kojima je komentator državne televizije Rafael Serrano popratio dolazak zrakoplova kojim se mali Elián González vratio na Kubu. Taj će dan, srijeda, 29. lipnja 2000., ostati zabilježen u kolektivnom pamćenju Kubanaca kao svojevrsna pobjeda »male Kube« u borbi za skrbništvo nad šestogodišnjim dječakom, u borbi u kojoj je s druge strane bila moćna i bogata kubanska zajednica u SAD-u, dio američkih utjecajnih političara te dio američke javnosti.</p>
<p>Elián se odlukom američkoga suda, kojom je potvrđeno pravo djeteta da odrasta sa svojim ocem, vratio kući nakon sedam mjeseci ogorčene (i skupe) pravosudne bitke njegovih rođaka na Floridi da ostane s njima. Koristeći tragičnu sudbinu dječaka, koji je u studenome prošle godine preživio potonuće brodice i smrt svoje majke, oni su ga samouvjereno i bahato proglasili maskotom svoje borbe protiv Fidela Castra i komunističkog režima u Havani.</p>
<p>Eliánu je, kako javljaju agencije, na havanskom aerodromu priređen topao, ali diskretan doček bez velike pompe. Sramežljivoga i zbunjenog dječaka dočekali su članovi obitelji i školski prijatelji koji su uzvikivali njegovo ime i mahali kubanskim zastavicama, a najviši državni dužnosnik na dočeku bio je predsjednik Nacionalne skupštine Ricardo Alarcón, koji je bio i savjetnik mališanovom ocu Juanu Miguelu u borbi za skrbništvo.</p>
<p>Držeći se obećanja da neće nastaviti »cirkus« kakav su američki mediji napravili oko Eliána te da ga neće koristiti u dnevnopolitičke svrhe, kubanske su vlasti pozvale narod da ne izlazi na ulice te da »zadrži dostojanstvo i bude discipliniran«. U skladu sa službenim stavom da Eliána »treba poštedjeti presnažnih emocija i nepotrebne zbrke«, na aerodrom čak nije došao ni Fidel Castro, koji je više puta naglasio da dječaku treba omogućiti da se što prije vrati u »normalan život«. Čeka li dječaka doista »normalan život«, pitaju se mnogi koji su pratili dramatičnu sagu o njemu. Koliko je poznato, neko će vrijeme zajedno sa članovima obitelji provesti na nekom skrovitom mjestu u Havani, a pohađat će posebnu školu u kojoj će »nadoknaditi propušteno školsko gradivo« i u kojoj će ga učitelji i psiholozi »pripremiti« za povratak u grad Cárdenas, gdje je živio prije svoga traumatskog iskustva.</p>
<p>Prije odlaska iz Washingtona, njegov otac Juan Miguel González, 31-godišnji turistički radnik, zahvalio je svima koji su mu pomogli u Sjedinjenim Državama. »Unatoč obiteljskoj patnji kroz koju sam prolazio, ovdje sam upoznao divne i pametne ljude«, rekao je Juan Miguel, naglasivši da vjeruje da se »na novom međusobnom razumijevanju može graditi prijateljstvo kubanskog i američkog naroda«.</p>
<p>Iako analitičari drže da je još dalek put do normaliziranja odnosa tih dviju zemalja, činjenica je da američki predsjednik Bill Clinton prošlih sedam mjeseci uvijek govorio da je dječakovo pravo biti s ocem i očevo pravo biti sa svojim djetetom te da je svo vrijeme pozivao sve strane da ostave politiku po strani i prepuste odluku o dječaku američkim sudovima. Iako neki na Kubi još govore da je Eliánov povratak »pobjeda nad američkim imperijalizmom«, službena Havana pokazala je da zna cijeniti nepristrani stav koji je američka administracija zadržala prema kubanskom dječaku, unatoč gospodarskom embargu koju su SAD nametnule tom karipskom »crvenom otoku« prije četiri desetljeća.</p>
<p>U Havani se, javljaju agencije, unatoč suzdržanosti koju pokazuju temperamentni, ali disciplinirani Kubanci osjeća zadovoljstvo i olakšanje zbog Eliánova povratka. Kampanja kojom su milijuni Kubanaca na ulicama tražili povratak dječaka, učinila je da se Elián i njegov otac doživljavaju gotovo kao junaci kubanske revolucije. No, koliko će to pomoći malom Eliánu, koji je osjetio blagodati »američkog načina života« da se prilagodi svom siromašnome okruženju i bez velikih trauma vrati u kubansku stvarnost?</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nagibni vlak: Oštra konkurencija cestovnom i zračnom prometu, posebno u turističkoj sezoni</p>
<p>Vjesnikovi novinari na promotivnoj vožnji nagibnim vlakom »Regio Swinger« od Zagreba do Rijeke/Vlak je tu, za željezničare zahtjevnu dionicu, svladao za samo dva i pol sata vožnje/Dan ranije, od Splita do Zagreba vozio je za dosad nezamislivih pet sati i 22 minute!/Oduševljenje splitskoga gradonačelnika Ivice Škarića: »Ovaj vlak, kad je već stigao, ne smijemo pustiti iz Hrvatske« </p>
<p>Nagibni vlak »Regio Swinger« oborio je u srijedu na relaciji Zagreb-Rijeka još jedan hrvatski rekord. Dan nakon što je taj vlak, proizveden u pogonima njemačkog DaimlerChrysler ADtranza, stigao od Splita do Zagreba za dosad nezamislivih pet sati i 22 minute, zahtjevnu dionicu od Zagreba do Rijeke svladao je za samo dva sata i 30 minuta.</p>
<p>Već kod jutarnjeg polaska sa zagrebačkog Glavnog kolodvora oko Swingera se, osim uzvanika, okupila i grupica znatiželjnih prolaznika. Nakon što je na prvom peronu izvedena i statična prezentacija nagibnih mogućnosti, uobičajenu početnu skepsu zamijenilo je iskreno divljenje. Vlak je na put ispratio direktor Hrvatskih željeznica, Dragutin Šubat. »Vjerujemo da bismo s ovakvim vlakovima, na relacijama koje Zagreb povezuju sa Splitom, Rijekom i Osijekom, vrlo brzo postali snažna konkurencija cestovnom i zračnom prometu, pogotovo u turističkoj sezoni«, rekao je Šubat. </p>
<p>Svoje mogućnosti Regio Swinger u punom je svjetlu pokazao dan ranije, na putu iz Splita u Zagreb. Iako je već i najavljeno trajanje vožnje - oko pet i pol sati - za naše uvjete izgledalo gotovo nevjerojatnim, Swinger je bez problema u Zagreb stigao još brže, za samo pet sati i 22 minute. »Splitski gradonačelnik Škarić bio je toliko zadovoljan viđenim, da je rekao da ovaj vlak, kad je već stigao, ne smijemo pustiti iz Hrvatske«, prenio nam je Šubat.</p>
<p> Dionica za Rijeku, međutim, za željezničare je uvijek predstavljala poseban izazov, zbog svojih brojnih zavoja, uspona i nizbrdica. Trebalo je, dakle, vidjeti kako će se crveni Swinger snaći na toj pruzi. </p>
<p>U vlak dopadljivog izgleda ulazi se jednostavno, kroz dovoljno široka vrata, bez prestrmih stepenica na koje smo navikli kod »običnih« vlakova. Elegantna unutrašnjost prilično je minimalistička - redovi dvostrukih sjedala protežu se kroz dva velika klimatizirana odjeljka, među kojima se nalazi prostor s neobično velikim WC-om, prilagođenim potrebama hendikepiranih osoba.</p>
<p>Već nakon nekoliko minuta vožnje u Swingeru postaje jasno da ovakav vlak uistinu nema pretjerane veze s onim kompozicijama na kakve smo navikli na hrvatskim prugama. Prvo što se u vožnji primjećuje, jest da nema onoga poznatog »tudum-tudum« zvuka, sinonima za beskrajno dosadne višesatne vožnje vlakom. I bez ove primjedbe, vožnja Swingerom teško bi se mogla nazvati dosadnom.</p>
<p> Ubrzo po izlasku iz Zagreba, primjećujemo, vlak postiže uobičajenu brzinu za promet otvorenim prugama. Uobičajenu? Vraga, vozimo se 140 na sat, toliko barem pokazuje brzinomjer u upravljačkoj kabini, ali to putnik na svome mjestu neće ni osjetiti. Da nešto nije u redu (sve je u redu, ali nikako nije uobičajeno), shvatili smo nakon nešto više od dvadeset minuta od izlaska iz Zagreba, kad smo vidjeli da upravo prolazimo kroz centar - Karlovca. »Kad se samo sjetimo da smo se inače dovde znali truckati po sat i više vremena«, zadovoljni su putnici. Osim zamjenika ministra prometa Pavla Komadine i predstavnika ADtranza, vožnju vlakom isprobali su, naime, i brojni drugi uzvanici i željeznički stručnjaci. </p>
<p>Pravi su izazovi, međutim, tek pred nama - slijedi Gorski kotar sa svojim usponima i brojnim zavojima. U jedan upravo ulazimo pa ruke nesvjesno pružamo prema čašama na glatkom stoliću, ugrađenom u naslon prednjeg sjedala. »Sad kad se nagnemo, to bu sve odletilo...«. Vozač očito ne usporava, ulazimo u zavoj prilično brzo, naginjemo se, ali ne događa se - ništa. Sve je na svom mjestu: čaše, kao ni kava i sokovi nisu se pomakli ni za milimetar, iako crvena grdosija u zavoju zna »zaleći« i do osam stupnjeva. U čemu je štos? U tome što se stolići, kao i putnička sjedala, nalaze upravo na visini na kojoj se djelovanje bočnih sila, uzrokovanih naginjanjem, ili poništava ili je minimalno.</p>
<p>No, upravo s tim silama bore se konobari, kao i svatko tko se pri prolasku kroz zavoje pokušava prošetati do WC-a ili do druge strane vlaka. Putnik koji stoji, naime, u jačim će zavojima vjerojatno »poljubiti« i lijevi i desni red sjedala, što daje pravu sliku o tome koliko se Swinger izvija »peglajući« zavoje. </p>
<p>Koliko primjećujemo iznutra, čini se da je vlak jednako impresivan i izvana - gdjegod prolazimo, kroz sela, polja ili gradove, svi prolaznici zaustavljaju se, pokazuju ga i ostalima, mašu nam... Tako je i u Ogulinu, gdje se nakratko zaustavljamo. </p>
<p>Nešto kasnije dolazimo i do najviših dijelova pruge u Gorskom kotaru, nakon kojih će uslijediti spuštanje prema Rijeci. Swinger i dalje juri bez ikakvih problema, ostavljajući za sobom zavoje, kao i sve brojnije tunele. Pred nama se pojavljuju obrisi kvarnerskih otoka, a pruga sve više počinje vijugati nizbrdo. »Prava muka na putu za Rijeku obično počinje tek kad dođemo dovde«, prisjećamo se dosadašnjih iskustava s nekih sporijih putovanja. Ovo će, više ni ne sumnjamo, ići puno, puno brže. Na kolodvoru u Rijeci - doček. Mnoštvo ljudi, kamere, novinari, željeznički radnici i znatiželjnici. Pomoćnik ministra Pavao Komadina još je u Zagrebu rekao kako očekuje udobnu, brzu i sigurnu vožnju, pravu buduću poveznicu Zagreba i južne Hrvatske. Ono što smo imali prilike vidjeti, u potpunosti se poklapa s tim njegovim riječima. Od odlaska iz Zagreba prošla su dva i pol sata. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Otkazi u Nami: Hoće li se samo 500 radnika vratiti s burze natrag na posao?</p>
<p>Odsad će biti otvorene samo dvije Namine kuće, u Ilici i na Kvatriću / Svim radnicima Name otkazuje se radni odnos i upućuje ih se na Zavod za zapošljavanje / S otvaranjem dviju robnih kuća s burze će se povući izvjestan broj Naminih radnika, kaže predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH), Ana Knežević</p>
<p>- Odlukom stečajnog upravitelja Name, Mladena Jedlička, otkaz će dobiti 1300 Naminih radnika. Jedličko je već dao nalog za pisanje otkaza, a odlučio je i da odsad budu otvorene samo dvije Namine robne kuće, u Ilici i na Kvaternikovu trgu. Rekao je to za Vjesnik voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS), Mario Iveković, komentirajući vijest kako u Nami počinje »lavina« otkaza.</p>
<p>Ivekovićeve su konstatacije rezultat sastanka koji je Namin stečajni upravitelj održao u srijedu s povjerenicama dvaju sindikata koji djeluju u Nami, Dragicom Petrinjak i Amalijom Jelić. </p>
<p>- Svim radnicima Name otkazuje se radni odnos i upućuje ih se na Zavod za zapošljavanje. S otvaranjem dviju robnih kuća s burze će se povući izvjestan broj Naminih radnika, a pretpostavlja se da će se on kretati između 500 i 600, kaže predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH), Ana Knežević. Dodaje kako je stečajni upravitelj informirao Namine sindikalne povjerenice da će robne kuće u Ilici i na Kvaternikovu trgu biti opskrbljene robom iz ostalih Naminih robnih kuća i njihovih zaliha. Vrijednost zaliha, prema riječima čelnice STH, iznosi 17 milijuna kuna, a novac koji će se dobiti njihovom prodajom, trebao bi osigurati dio novca za otpremnine i zaostale zaposleničke plaće. </p>
<p>Čelnik HUS-a ne gleda s optimizmom na takav način pribavljanja novca za tri zaostale plaće i otpremnine.</p>
<p>- U ovom trenutku nema smisla govoriti o tome da će se zaostale plaće i otpremnine namiriti prodajom zaliha, jer se ne zna koliko će se brzo te zalihe prodavati, kao ni to, kako će se dijeliti novac od njihove eventualne prodaje. Neki su članovi STH, kako čujem, s radošću dočekali vijest da bi radnici sami mogli unajmljivati Namine prostorije, barataju čak i s navodnom najamninom od sedam njemačkih maraka po četvornom metru, kaže Iveković, dodajući kako mu nije jasno na temelju čega bi se tako nešto uopće moglo provesti.</p>
<p>Ana Knežević također govori o sedam njemačkih maraka kao visini najma koji bi vrijedio za Namine radnike, ali i za njih samo uz uvjet da će zaposliti i što veći broj onih radnika koji i dalje budu na burzi.</p>
<p>- Uskoro će se razgovarati i s mogućim strateškim partnerom koji je i ranije pokazivao interes za Namu. Riječ je, naime, o velikogoričkoj »Slobodi«. Sada treba vidjeti je li riječ o ranije dogovaranom preuzimanju sedam robnih kuća ili o nekom novom prijedlogu, istaknula je Ana Knežević, dodajući kako bi se tek nakon toga moglo govoriti o iznajmljivanju ostatka prostora radnicima. </p>
<p>O već spominjanoj mogućnosti da se prodajom neke robne kuće namire potraživanja radnika, čelnica STH kaže kako se budućim kupcima može uvjetovati da zaposle što više radnika, a da im se za uzvrat snizi cijena onoga što kupuju. Uz to, Ana Knežević upozorava na činjenicu da je stečaj otvoren u najnezgodnije vrijeme, te da se u naredna dva mjeseca vjerojatno neće dogoditi nekakav spektakularan preokret, no za to vrijeme pokušat će se ustanoviti točno što je čije.</p>
<p>Po mnogima, na budućnost Name utjecat će i sve snažnija strana konkurencija, ali i platežna moć potencijalnih kupaca. Čelnica STH s tim u svezi, ističe kako egzaktni pokazatelji govore da je ulazak stranih trgovačkih lanaca već umanjio promet domaćim trgovcima za čak 25 posto. </p>
<p>- Osim toga, sve je manja i kupovna moć naših građana, koji, primjerice, sve više odlaze u shopping u Mađarsku, a Mađari ipak istodobno bilježe pad prometa, kaže Ana Knežević. Dodaje, međutim, kako u Naminu budućnost ipak vjeruje, ali je vidi u specijalizaciji svake njezine robne kuće.</p>
<p>Na pitanje, znači li otvaranje stečaja i kraj sindikalne borbe u Nami, Mario Iveković odgovorio je da izjave u tom smislu predstavljaju očito nepoznavanje zakona, jer u međunarodnim konvencijama nigdje ne piše da sa stečajem prestaju i sindikalne djelatnosti. I Ana Knežević misli kako će se sindikalna aktivnost Naminih radnika nastaviti bez obzira na stečaj. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Iveković upozorava Račana i Linića da je preustroj pokradenih tvrtki - utopija </p>
<p>Voditelj Županijskog ureda HUS-a, Mario Iveković uputio je u četvrtak otvoreno pismo premijeru Ivici Račanu i potpredsjedniku Vlade, Slavku Liniću u kojem ih podsjeća na trenutnu situaciju u kojoj se nalaze radnici Šavrića.</p>
<p>»Nakon nešto manje od godinu dana, 'preustroj' Šavrića približava se svom, kraju. Svim preostalim zaposlenicima do 30. lipnja priprema se raskid ugovora, uz godišnji odmor i blistavu perspektivu na Zavodu za zapošljavanje«, piše Vladinim dužnosnicima Iveković, dodajući kako su »'tekovine preustroja' prazni i opustošeni Šavrićevi pogoni u Jankomiru, Bregani i Vrbovcu, dok se za Durmanec očekuje da će za nekog novog poslodavca ipak raditi 50-ak radnika Šavrića«. Iveković upozorava da, unatoč obećanom preustroju, neizvjesna sudbina očekuje 100-tinjak radnika zaposlenih u Krapini, »tvrtki koja je«, piše, »pod kontrolom bivšeg direktora Šavrića, koji je najodgovornija osoba za današnje probleme zaposlenika.«</p>
<p>Iveković, zbog svega od Račana i Linića traži da za sjednicu Vlade pripreme odluku kojom bi se u praksi provela, »vaša obećanja da će se u stečajevima prioritet staviti na potraživanja radnika«.</p>
<p>»Svi su razumni na primjeru Šavrića vidjeli da je uspješan preustroj u pokradenim tvrtkama - čista utopija, pa nam ostaje jedino da tražimo i ono malo što nam pripada, prije nego i to netko potroši ili uništi«, zaključuje Mario Iveković.(mf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kovačević: Ministarstvo nije odbilo izdati lokacijsku dozvolu za veleposlanstvo SAD-a </p>
<p>Od Ministarstva je zatraženo samo mišljenje u odnosu na sadašnje stanje urbanističkih planova koji zahvaćaju i Buzin, gdje bi se trebalo graditi novo veleposlanstvo/Izmjenom planova izdat će se i lokacijska dozvola </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja »nije odbilo izdati lokacijsku dozvolu za novi objekt američkog veleposlanstva jer izdavanje takvih dozvola nije u nadležnosti Ministarstva, već isključivo Grada Zagreba, točnije Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet«, javljeno je u četvrtak iz kabineta ministra Bože Kovačevića.</p>
<p>Ministar je tako demantirano napis u riječkom Novom listu od četvrtka, u kojem između ostaloga stoji da je »ministar Kovačević nakon rušilačkih pohoda, na najboljem putu da izazove međunarodni incident«, zato, jer je »donio odluku kojom odbija izdati lokacijsku dozvolu za izgradnju nove zgrade američkog veleposlanstva«.</p>
<p>U objašnjenju iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja se kaže da se »Ministarstvu 20. lipnja za mišljenje o cijelom slučaju obratio Gradski ured za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet Grada Zagreba«, jer je riječ o lokaciji u Buzinu, istočno od Velikogoričke ceste, koja se nalazi u obuhvatu i Prostornog i Urbanističkog plana.</p>
<p> Prema Prostornom planu, dio parcele nalazi se izvan granica građevinskog područja i namijenjen je poljoprivredi. Prema Urbanističkom planu, parcela se nalazi u zoni u kojoj se namjena i način gradnje određuje detaljnim planovima uređenja.</p>
<p>Nakon što su iz Gradskog ureda za prostorno uređenje zatražili mišljenje Ministarstva, dobili su odgovor da je na tom području za gradnju potreban detaljni plan uređenja, a kako njega nema, lokacijska se dozvola ne može izdati. </p>
<p>Međutim, izdavanje lokacijske dozvole isključivo je u nadležnosti Gradskog ureda za prostorno uređenje i ako se usvoje izmjene u sadašnjim urbanističkim planovima, izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju novoga američkoga veleposlanstva bit će moguće. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Promovirane pjesme o Zagrebu </p>
<p>U Klubu Zagrepčana u četvrtak je na konferenciji za novinare najavljena promocija CD-a, kasete i notnog zapisa o Zagrebu »Kak' te ne bi' imal' rad'« koja će se održati u petak, 30. lipnja u 20 sati u Hotelu »Holiday«, a vodit će ju Zvonko Špišić. Riječ je o pet skladbi za koje je glazbu napisao Siniša Doronjga-Simpi, stihove Drago Britvić, a pjeva ih Tomislav Brajša.</p>
<p>- Klub Zagrepčana želi manifestirati specifičnu kulturu Zagreba koja nas je osvajala generacijama, rekao je dopredsjednik Kluba Silvije Degen. Dodao je i kako Klub Zagrepčana želi njegovati topli i pozitivni duh Zagreba koji se odnosi na prošlost i budućnost. Pjesme »Bruderšaft sa Zagrebom«, »Listek od tam«, »Priča s Okrugljaka« »Na Gumenjaku« i naslovna, »Kak' te ne bi' imal' rad« govore upravo o zagrebačkim temama i najljepšim dijelovima grada, a prije svega odišu ljubavlju prema Zagrebu. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>I na jesen sajam knjiga u Mimari </p>
<p>Predstavljanjem kataloga, u četvrtak je u Muzeju Mimara najavljen sajam knjiga »Libera </p>
<p> - jesen 2000«.</p>
<p>- Nakon uspješnog proljetnog sajma, koji je okupio oko 5000 posjetitelja i na kojem je prodano oko 2000 knjiga, odlučili smo u Muzeju Mimara organizirati od 30. rujna do 4. listopada i drugi sajam ove godine, objasnio je predsjednik organizacijskog odbora sajma Eduard Hemar. Jesenski je sajam pobudio i veći interes nakladnika pa bi na njemu trebalo sudjelovati oko 100 nakladnika, a osim tržišne, sajam ima i izložbenu važnost. Namjera je organizatora, naime, upoznati posjetitelje s trenutnom hrvatskom djelatnošću. Tom će prilikom biti ponuđeno oko 2000 naslova uz popuste od 20 do 50 posto, a za vrijeme održavanja sajma u multimedijalnom centru Muzeja Mimare organizirat će se i cjelodnevni prateći programi - projekcije, predstavljanja i manji koncerti.</p>
<p>Organizatori sajma knjiga »Libera - jesen 2000« su Izdavačka kuća Stari grad i Hrvatski športski muzej pa će u sklopu sajma biti postavljena izložba Povijest olimpizma. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Promocije doktora znanosti</p>
<p>U petak, 30. lipnja, u 12 sati održat će se u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, promocija doktora znanosti biomedicine i zdravstva, Medicinskoga fakulteta, na kojoj će biti promovirani:</p>
<p> Darko Antičević, Zlatko Balog i Smiljka Popović-Suić (oftalmologija), Biserka Bergman-Marković (interna medicina), Ante Ćorušić i Dubravko Habek (ginekologija, opstetricija i reproduktivna medicina), Nenad Ilić (kirurgija), Miroslav Jelić (fizikalna medicina i rehabilitacija), Željko Kaštelan (urologija), Martina Lovrić Benčić, Darko Mikuš i Dinko Stančić-Rokotov (farmakologija i toksikologija) i Irena Slaviček (psihijatrija).</p>
<p>Istoga dana u 14 sati održat će se promocija doktora humanističkih, tehničkih i društvenih znanosti Filozofskog fakulteta, Strojarstva i brodogradnje i Fakulteta političkih znanosti na kojoj će biti promovirani:</p>
<p> Melita Ambrožić (informacijske znanosti), Morana Čale, Antun Česko, Hrvojka Mihanović-Salopek, Divna Mrdeža Antonina (književnost), Vesna Girardi Jurkić (arheologija), Dubravko Kučanda i Nada Vajs (jezikoslovlje), Nikša Krnić, Damir Ciglar, Dražen Bajić i Ivica Smojver (strojarstvo), Vlatko Cvrtila, Vladimir Isaić, Zoran Kurelić i Zdravko Petak (politologija).</p>
<p>U petak u 16 sati održat će se promocija doktora prirodnih znanosti Prirodoslovno matematičkoga i Građevinskoga fakulteta na kojoj će biti promovirani:</p>
<p>Aleksandar Maksimović (fizika), Darko Kontrec i Valentin Mirčeski (kemija), </p>
<p> Dubravka Hranilović, Irena Martinović, Snježana Mihaljević, Meta Povž, Mirjana Skočibušić, Tvrtko Smital, Željka Vidaković Cifrek i Snježana Vujčić Karlo (biologija), Dražen Balen (geologija), Sanja Faivre (geografija), Vesna Dragičević, Krešimir Fresl, Mustafa Hrasnica, Meho Saša Kovačević, Zlatko Maglajlić i Tatjana Rukavina (građevinarstvo).</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez struje u petak</p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda električnih uređaja, u petak, 30. lipnja, struje neće imati:</p>
<p> od 8 do 13 sati: Radnička cesta 27, 43, Rapska 52</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati:</p>
<p>od 7 do 16 sati: Hercegnovski put 2-24, 1-13, Poljane 2-42, 1-33, Resnički put 1-3, Dobropoljska, Ćelijska, I senjski odvojak, Vranička</p>
<p>od 8 do 16 sati: Samoborska 155-169, 294-348, Vrhovskog, Lučićeva, Dolečki zavoj, Nova loza, Stojdraška 1 do kraja, 4 do kraja</p>
<p>od 8 do 14 sati: Brozova 34-42, Sunekov odv. 2-14, 1-7, Sunekova do 20, Krapinska do 24, II - V Trnjanski nasip, Trnjanski nasip 51-63, 73-101, 50-58, 90-100, Križna; u Sesvetama: Brestovečka 28-58, 31-53, Gecanova</p>
<p>od 8.30 do 14 sati: Prilesje 35-69, Prilesje III-V odvojak</p>
<p>od 9 do 11.30 sati: Zvečaj, Sovinec, Gračanska 102-136, 127-149.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pobjednica hrvatskog natječaja u prestanku pušenja Vesna Peuc</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Prvu nagradu na hrvatskom natječaju »Prestani pušiti i budi dobitnik!« osvojila je Vesna Peuc iz Karlovca. Ona je dobila kolekciju kozmetičkih proizvoda tvrtke »Krka-Farma«, dok je drugu nagradu, poklon paket sokova »Jamnice«, dobio Dragutin Božić iz Zagreba. Treća nagrada, poklon paket trajnih slastica tvrtke »Zagreb,« pripala je Domagoju Bartakoviću također iz Zagreba. Time je završen četverotjedni natječaj, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom ministarstava zdravstva te zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Natječaj je na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) organiziran po četvrti put, a cilj mu je potaknuti pušače da prestanu pušiti. Prvi natječaj, 1994. godine, okupio je 60.000 sudionika iz 13 zemalja, drugi 1996. gotovo 70.000 ljudi iz 25 zemalja, treći održan prije dvije godine čak 200.000 sudionika iz 48 zemalja, a ove su godine sudjelovale 82 zemlje sa 400.000 natjecatelja. Budući da je riječ o međunarodnom natječaju dodjeljuje se i super-nagrada. Ove je godine nagradu u vrijednosti od 10.000 američkih dolara osvojila studentica iz Čilea Crista Yavar, a dobitnici šest dodatnih nagrada, od po 2.500 dolara su iz ječaja iz Rusije, Kube, Kenije, Kiribatija, Maldiva i Ujedinjenih arapskih emirata. (T.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Norveškoj oživjela priča o morskoj sireni</p>
<p>OSLO, 29. lipnja</p>
<p> - Živa »morska sirena« obnaženih grudi postavljena je nedavno na stijenu iznad jednoga norveškog fjorda kao atraktivan mamac za turiste.</p>
<p>»Jedan je čovjek čak skočio s palube broda i doplivao do mene«, izjavila je prva profesionalna sirena, trideset sedmogodišnja majka dvoje djece, Line Oexnevad.</p>
<p>»Većina ljudi, ugodno iznenađena mojim ribljim kostimom i dugom plavom kosom, samo promatra i maše mi«, izjavila je sirena nadodavši kako je ovo već peti put da glumi sirenu u fjordu Lyse u zapadnoj Norveškoj.</p>
<p>»Posljednji put doduše bilo je malo hladnije, no ja sam, pored bakrene sirene iz Kopenhagena, jedina sirena koju znam«, kazala je Line, koja je inače zaposlena kao medicinska sestra u obližnjem Stavangeru. Atraktivna Norvežanka priznala je kako ne zna pjevati poput sirena iz bajki, no idući će put najvjerovatnije ponijeti radiokazetofon. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umro talijanski glumac Vittorio Gassman</p>
<p>RIM, 29. lipnja</p>
<p> - Talijanski glumac Vittorio Gassman umro je u četvrtak u Rimu u 77. godini od srčanog udara, objavila je njegova obitelj. </p>
<p> Prvak tragedije i komedije, nevjerojatan glumac, u stanju tumačiti sve uloge, Gassman, rođen 1. rujna 1922. u Genovi, smatran je u Italiji glumcem par excellence. </p>
<p> Na filmu ili u kazalištu tumačio je od 1943. godine gotovo sve uloge i snimao pod režijskom palicom najvećih talijanskih redatelja od Dina Risija do Ettorea Scole preko Maria Monicellija. </p>
<p> Poznat je po ulogama u »Gorkoj riži« (1949.) G. De Santisa i »Anni« (1951.) A. Lattuade. Ženi se 1952. s američkom glumicom Shelley Winters i odlazi u SAD. Ubrzo se rastavši, vraća se u Italiju, osniva kazališnu kuću Teatro Popolare Italiano, nastupajući istodobno u talijanskim filmovima. </p>
<p> Najuspjelija mu je uloga ona slijepog oficira u »Mirisu žene« (1974.) Dina Risija, za koju je nagrađen na festivalu u Cannesu. </p>
<p> Do 1984. odigrao je više od 100 uloga, najčešće s redateljem Dinom Risijem. </p>
<p> Osamdesetih godina kazališnu aktivnost sve više pretpostavlja filmskoj. Od kazališta se rastao u veljači 1999. godine. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Glumice C. Cardinale i M. Vitti oglasile se povodom smrti Gassmana</p>
<p>RIM, 29. lipnja</p>
<p> - Talijanske glumice Claudia Cardinale i Monica Vitti među prvima su u četvrtak odale počast glumcu Vittoriju Gassmanu, preminulom u Rimu u 77. godini. »Činilo se da je besmrtan«, rekla je Claudia Cardinale. Glumica koja živi u Parizu snimila je jedan od svojih prvih filmova 1958. godine s Vittoriom Gassmanom u glavnoj ulozi - »Obično nepoznati lopovi« Maria Monicellija. »Bio je drukčiji od ostalih, netko poseban, kultiviran, čovječan«, ocijenila je sa svoje strane Monica Vitti koja je bila Gassmanova učenica u kazališnoj školi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Elena Posavec vratila se s uspješne operacije u Parizu</p>
<p>ČAKOVEC, 29. lipnja</p>
<p> - Od srijede navečer ponovno se radost i veselje uselilo u kuću obitelji Posavec u Prelogu. Doma se iz Pariza, s teške operacije, vratila 16-mjeseČna Elena Posavec, kojoj je presađen dio jetre što joj je darovao njezin otac, 21-godišnji Dražen Posavec.</p>
<p>Elena Posavec rodila se bez žučnih vodova, koji vode žuč od jetre do tankoga crijeva. Početkom ove godine liječnici su upozorili Elenine roditelje, Danijelu i Dražena, da će im dijete živjeti najdulje nekoliko mjeseci ako joj se u međuvremenu ne presadi jetra. To je 28. travnja tijekom 17-satne operacije obavljeno u Klinici »Bicetre« u Parizu.»Sve je tijekom boravka u Parizu prošlo izvanredno«, kazao je u četvrtak Dražen Posavec. Malena i ja dobro se osjećamo i idućega utorka idemo na pregled docentu dr. Jurčiću u Zagreb. Na pregled i kontrolu u Pariz ići ćemo vjerojatno za tri do četiri mjeseca, a do toga Elena mora uzimati niz lijekova i pridržavati se posebnih uputa koje su nam dali francuski liječnici pojasnio je Dražen Posavec.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>SAD: Požar blizu nuklearnog centra Hanford izmaknuo kontroli</p>
<p>SEATTLE, 29. lipnja</p>
<p> - Požar koji je u utorak izazvala prometna nesreća u četvrtak je izmaknuo kontroli blizu nuklearnog centra Hanford, na jugoistoku amerčke države Washingtona, pa su tisuće ljudi u okolnim mjestima prisiljene na evakuaciju. Nijedna od zgrada Hanford centra nije neposredno oštećena vatrom, a s obzirom na smjer širenja plamena, najosjetljiviji dijelovi skladišta ostat će izvan njegova domašaja, priopćila je uprava centra. Vatra je u srijedu prisilila 2.500 stanovnika Benton Citya i Yakima Rivera na evakuaciju. Požar, koji je u utorak izazvala automobilska nesreća na obližnjem autoputu, oštetio je 25 kuća i drugih zgrada u Benton Cityju. Nuklearno skladište na 1.450 četvornih metara nastalo je 40-ih godina kao dio projekta Manhattan kojim je stvorena prva atomska bomba. Desetljećima je Hanford bio kompleks za proizvodnju plutonija, a sada je uključen u najveći ekološki projekt za razgradnju nuklearnog otpada na svijetu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Medij koji je promijenio sliku svijeta</p>
<p>Velika dvorana »Školske knjige« / Predstavljena knjiga Želimira Koščevića »Fotografska slika - 160 godina fotografske umjetnosti« / Knjiga se bavi fenomenologijom i estetikom toga medija od njegova nastanka do danas</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Kada je fotografska vještina bila 1839. godine obznanjena, malo je tko pomislio da će ona uspjeti »uhvatiti« gotovo uživo cijeli jedan svijet i vrstu koja ga je napučila - piše Želimir Koščević u uvodu svoje knjige pod nazivom »Fotografska slika - 160 godina fotografske umjetnosti« što je predstavljena u četvrtak u Velikoj dvorani Školske knjige. Ta dimenzijama mala, ali važnošću velika knjga koja se bavi fenomenologijom, estetikom i poviješću fotografije, govori o tom mediju od njegova nastanka pa do današnjih dana. Sadrži šest poglavlja i 34 fotografije domaćih i stranih autora, a za njihovo objavljivanje priskrbljena su autorska prava. Izdavač je zagrebačka »Školska knjiga«.</p>
<p>Kada razmišljam o fotografiji, pred očima mi je uvijek litografija francuskog slikara Honoréa Daumiera »Nadar, fotograf« iz 1862. godine, kazao je predsjednik uprave »Školske knjige« dr. Dragomir Mađerić. Ta litografija prikazuje francuskog fotografa Félixa Tournachona Nadara (1820.-1910.) kako u balonu iznad Pariza snima taj grad. Na balonu i na svim zgradama velikim slovima piše »Fotografija«, te se na taj način vizionarski govori o mediju koji je promijenio sliku svijeta. Dr. Mađerić je naglasio da Hrvatska ima veliku fotografsku baštinu koju može isticati s ponosom. Zaključio je da o tom mediju treba više govoriti na razini osnovnog i srednjeg školstva, te da je Koščević ovom malom knjigom napravio veliku stvar za profesionalne fotografe, amatere i sve one koji se zanimaju za taj medij.</p>
<p>Izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani Petar Dabac se osvrnuo na, kako je kazao, relativno kratak, ali bogat i buran život fotografije. Smatra se da je godina rođenja tog medija 1839., a njezin tvorac Louis-Jacques Mandé Daguerre (1787.-1851.). No, stvar nije tako jednostavna, jer je na pronalasku fotografije radilo više pojedinaca. Fotografija se pojavila zato jer je bila potrebna, odnosno novostasalom građanstvu su trebale jeftine slike koje su bile vjerne originalu i koje su se mogle kopirati. Dabac je izrazio nadu da će knjiga »Fotografska slika - 160 godina fotografske umjetnost« pomoći da taj medij u nas konačno dobije mjesto koje i zaslužuje u okviru likovnih umjetnosti.</p>
<p>Konstatacije da je fotografija mrtva (zbog pojave novih tehnologija), s čime se ne slažem, i činjenica da naša golema fotografska baština nezaustavljivo propada, potaknuli su me da napišem ovu knjigu - kazao je Želimir Koščević. Jedan od razloga za pisanje knjige je i taj što se kod nas fotografija često krivo interpretirala, govorilo se samo o onome vidljivom, analize poruka koje one upućuju su se izostavljale. Koščević je pojasnio da je naslov knjige »Fotografska slika« stoga što je svaka fotografija slika, a svaka slika nije nužno fotografija. Činjenica je da osim fotografskih priručnika u Hrvatskoj ne postoje izdanja koja se šire bave tim medijem, a to je također bio jedan od razloga zbog kojeg je valjalo napisati ovakvu knjigu, zaključio je Koščević.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zrakoplovnom nesrećom do teatra</p>
<p>Eurokaz 2000 - festival novog kazališta / Performance »Sigurno« englesko-njemačke kazališne skupine Gob Squad u Tvornici / »Molimo ne raspravljati o Kući lutaka« talijanskog kazališta Clandestino u tunelu Grič</p>
<p>Što sam bio bliže Zemlji, ona je postajala sve manja, sve dok je nisam primio između kažiprsta i palca. Stavio sam je u usta i progutao... i osjećao sam se doista... doista... sigurno - moto je predstave »Sigurno« (Safe) britansko-njemačke kazališne skupine Gob Squad koja je u zagrebačkoj Tvornici, u srijedu i četvrtak na večer, dočarala gledateljima svoj put do zvijezda i prisilno spuštanje. Na tragu sada već kultnog engleskog teatra Force Entertainment, koji je prošle godine oduševio i začudio Eurokazovu publiku, mladi umjetnici okupljeni oko Gob Squada s lakoćom se poigravaju mitovima potrošačkog društva dokazujući kako im je zabavnije biti na pozornici, nego se prikloniti predstavljanju neke tuđe realnosti.</p>
<p> Njihov multimedijalni performance govori o zrakoplovnoj nesreći, o snovima članova rock banda, o slavi koju nastoje dostići i užasu koji slijedi nakon neispunjenja žudnji. U procjepu između mogućeg i nemogućeg, privida i stvarnosti, odsanjanih iluzija i buđenja ostvaruje se predstava »Sigurno« što svjedoči o nesigurnostima kraja ovog stoljeća i našim neizvjesnim pozicijama u njemu.</p>
<p>Projecirani prizori na platnu ilustriraju mnogo više stanja, nego zbivanja na pozornici gdje šestero izvođača u fragmentima iskazuju krhotine priče, pokušavajući odsvirati nekoliko songova i predstaviti se publici, vješto se snalazeći u rasutom scenskom materijalu koji odbija načela konvencionalnih kazališnih pristupa. Radnja se odvija unatrag, s mjesta avionske nesreće i u retrospektivnom pogledu prati putovanje do slave u apsurdnoj svakodnevici u kojoj se sve samo naizgled čini mogućim. »Ostavljam vam svoje knjige, roditelje, svoj stari Machintosh, baku, svog dečka...«, poručuju članovi Gob Squada.</p>
<p> Parodični odmaci, ironični komentari, persiflaže... prate izvedbu »Safe« koja neke od opsesivnih motiva naše stvarnosti izlaže podsmijehu, nastojeći zabavu s pozornice prenijeti u gledalište. Granice između teatra i života mladi umjetnici čini nesigurnim, pokazujući kako danas doista sve može biti element scenske igre u iskazu koji nema pretenziju propitivati velike i važne teme, već osluškivati što se događa u sjedstvu, na ulici, u vlastitoj sobi, koncertnoj dvorani, zračnoj luci...</p>
<p> Po sličnim načelima kazališnog eksperimenta koje koriste u predstavi »Otelo«, prije nekoliko dana izvedenoj u zagrebačkom SKUC-u, članovi teatra Clandestino iz Bologne prikazali su dvadesetminutnu izvedbu »Molimo ne raspravljati o Kući lutaka« u tunelu Grič. I dok se na platnu (koje prisvaja funkciju scenografskog elementa) nižu dokumentaristički prizori rastanka Ibsenova para u nekoj napuštenoj kući blizu mora, u pozadini se vide siluete njih dvoje što se na kraju predstave približavaju platnu i potom nepovratno razdvajaju.</p>
<p>Forma je ovdje važnija od sadržaja, odnosno, ona zaposjeda sadržaj u izvedbi čija se dinamika ostvaruje u dijalogu te sučeljavanju govora i tijela kroz zanimljivu strukturu scenskog iskaza. Ulazeći u intimu ibsenovskih likova, premještenih u naše vrijeme, redatelj Pietro Babino i dvoje glumaca nastoje udvostručiti perspektive prijenosa u aktualnoj interpretaciji dijela dramskog teksta s kraja prošlog stoljeća.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Višnjić ponovno Hamlet</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Nakon godine dana, Goran Višnjić ponovno će zaigrati glavnu ulogu u »Hamletu«, predstavi koja je nastala u suradnji zagrebačkog Hrvatskoga narodnog kazališta i dubrovačkog Kazališta Marina Držića i koja je prije sedam godina promovirala Višnjića, tada studenta treće godine Akademije dramske umjetnosti. Višnjićev boravak u Hrvatskoj i konferencija za novinare povodom obnavljanja »Hamleta« privukli su, u četvrtak, veliki broj novinara, koje su više od predstave zanimale nove uloge najpoznatijeg hrvatskog glumca.</p>
<p>- Zadovoljan sam što je Goran ponovno među nama i što ponovno, nakon pune godine stanke, radimo »Hamleta«, kazao je redatelj predstave Joško Juvančić, još jednom zahvalivši Višnjiću što je otkazao svoje američke obveze da bi još jednom mogao zaigrati u kazalištu.</p>
<p>Goran Višnjić je, s druge strane, ispričao kako je prije početka pokusa imalo veliku tremu, jer se bojao da se ničega neće sjetiti. No, kazao je, već se nakon prvih par scena vratio dobar osjećaj rada na predstavi. Mislim da je ova predstava svake godine sve bolja i bolja. Osobno nisam zadovoljan onime što sam pružio u prvoj sezoni, mislim da sam to mogao i bolje, kazao je Višnjić i dodao kako se nada da će i sljedeće godine moći igrati u »Hamletu«. Što se pak tiče njegova rada u televizijskoj seriji »Hitna služba«, koja mu je donijela popularnost, Višnjić je kazao kako je upravo potpisao ugovor na još dvije godine.</p>
<p>Shakespeareov »Hamlet« će biti prikazan u zagrebačkom HNK 2. i 4. srpnja, a igrat će i na Dubrovačkim ljetnim igrama. (Iva Uščumlić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Festival bajki</p>
<p>DUBROVNIK, 29. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Kulturnog društva ASTER, od 30. lipnja do 2. srpnja, bit održan drugi Festival pripovjedanja bajki i priča Sesame, otvori se! Programi za djecu i odrasle održavat će se u Taverni Sesame, Lazaretima, Parku Gradac i u prostoru parka Radio Dubrovnika. Pripovijedanje bajki uz glazbu, Dogodilo se jednom, predstava Nahod ptica Braće Grimm OŠ Lapad, Po jabuku od zlata tebi i meni, ako ti mene ne ostaviš, neću ni ja tebe nikada, neki su od sadržaja trodnevnog festivala koji će u Dubrovniku okupiti pripovjedače, glumce i glazbenike: Jasnu Held, Michaelu Sauber, Terezu Gović, Suadu Saćiragić, Eduarda Marčić i Lare Hrdlička. Uz pripovijedanje bajki u 19 sati i 30 minuta i u 21 sat, tijekom festivala, u Lazaretima bit će održane i posebne radionice o simbolima i pralikovima u bajkama, glumačkim vježbama i izradi lutaka koje će voditi Urlike Moeckel, Michaela Sauber i Jasna Held. Festival pripovijedanja bajki i priča, na neki način, najavit će brojna dubrovačka festivalska događanja. (D.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Vicko Andrić« Ivanu Matejčiću</p>
<p>Konzervatorska galerija Ministarstva kulture u Splitu / Konzervatoru Ivanu Matejčiću dodijeljena Nagrda Slobodne Dalmacije »Vicko Andrić« za konzervatorska istraživanja i prezentaciju karolinškog sloja arhitekture i umjetnosti u Istri / Ta nagrada pridonosi zaštiti spomenika jer se jača svijest o važnosti spomeničke baštine</p>
<p>SPLIT, 29. lipnja</p>
<p> - Ovogodišnja nagrada »Vicko Andrić« za zaštitu kulturne baštine u Hrvatskoj, koju već devetu godinu za redom dodjeljuje »Slobodna Dalmacija«, otišla je u ruke profesora Ivana Matejčića, pročelnika nedavno utemeljenog Konzervatorskog ureda u Puli. Profesor Matejčić izvršio je konzervatorska istraživanja i prezentaciju karolinškog sloja arhitekture i umjetnosti u Istri. Dobitniku najprestižnijeg hrvatskog priznanja u konzervatorskoj disciplini u četvrtak je u splitskoj Konzervatorskoj galeriji Ministarstva kulture uručena plaketa, odnosno nacrt akvedukta prvog hrvatskog konzervatora Vicka Andrića, rad akademskog kipara Kažimira Hraste.</p>
<p>Ocjenjivački sud u sastavu Joško Belamarić, Miljenko Domijan, Hrvoje Giaconi, dr. Vladimir Marković, Ferdinand Meder, dr. Radoslav Tomić i Ivan Ugrina u obrazloženju nagrade ističu Matejčićeva istraživanja vanserijskih spomenika poput Crkve sv. Tome kraj Rovinja, Sv. Marije Velike kraj Bala, kripte novigradske katedrale i nekih drugih. U tim istraživanjima Matejčić je uočio karolinšku stilsku fazu, premda su svi u literaturi bili imenovani i datirani kao spomenici kasnoantičke, bizantske ili ranoromaničke arhitekture.</p>
<p> Ivan Matejčić je u istarskoj povijesti uspostavio kopču koja je nedostajala. Riječ je doista o antologijskim primjerima ranosrednjovjekovne arhitekture i skulpture bez kojih se fenomen karolinške kulture i u europskim okvirima više neće moći cjelovito razmatrati, stoji uz ostalo u obrazloženju nagrade. Nagradu »Vicko Andrić« ovogodišnjem dobitniku Ivanu Matejčiću uručio je glavni urednik »Slobodne Dalmacije« Josip Jović.</p>
<p>Predsjednik ocjenjivačkog suda Joško Belamarić i pomoćnik ministra kulture Miljenko Domijan istaknuli su važnost nagrade koja afirmira konzervatorsku disciplinu, uvlači je u svakodnevne pore života i promiče kulturu na jedan od najplemenitijih načina. Miljenko Domijan također je pohvalio trud splitskih stručnjaka i konzervatora koji već dvije godine rade na oživljavanju i restauriranju Dioklecijanovog akvedukta na Bilicama.</p>
<p>Dobitnik nagrade Matejčić mišljenja je kako svaka nagrada ili priznaje te bilo kakvo pojavljivanje konzervatora u javnosti i medijima, pridonosi zaštiti spomenika jer se jača svijest o važnosti spomeničke baštine u najširim slojevima.</p>
<p>- Nadam se da će i oni koji u ovom trenutku odlučuju o tome koliko će se novaca izdvajati za zaštitu spomenika čuti za ovu nagradu jer će na takav način postati benevolentniji u smislu pružanja novčane potpore.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vrhunska tajna u Amadeu</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Nakon gotovo stoljeća i pol »Amadeov teatar«, zahvaljujući skupini entuzijasta, ponovo je oživljen u njegovoj rodnoj zgradi, današnjemu Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Tako će tradicionalno Histrionsko ljeto zamijeniti gornjogradska kazališno-glazbena klupska scena »Amadeo« koja je će zagrebačkoj publici ponuditi niz dramskih predstava, ali i odabran glazbeni program za koji se pobrinuo Neven Frangeš.</p>
<p> Već u petak, 30. lipnja, nova scena otvara svoja vrata pretpremijernom kazališnom predstavom Božidara Oreškovića »Vrhunska tajna«. Riječ je o tzv. političko-špijunskom SF-u, žanru koji je osmislio sam autor. »Svoju 'Vrhunsku tajnu'«, kaže Orešković, »zamislio sam kao SF koji Hrvatsku vidi u izmijenjenim okolnostima. Komad počinje glasom spikera koji iz neke strašne budućnosti najavljuje hologramski zapis o dvojici anonimnih agenata koji žive u vremenu kad je čitav svijet Hrvatska«. U predstavi će nastupiti okušani glumačko spisateljski tandem Zvonimir Zorčić i Božidar Orešković, za glazbene efekte pobrinuo se Luka Kunčević, a kostime je izradila Marija Žarak. »Amadeo« vas poziva na vatromet dijaloških kalambura i duhovitih doskočica koje nudi »Vrhunska tajna«. (B. Dž)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dragocjene rasprave s hrvatskim filozofima</p>
<p>Japanski filozof Hideki Mine, sudionik rasprave o filozofiji vremena na Danima Frane Petrića u Cresu: Možda je upravo pojam vremena i vremenitosti jedan od ključnih pojmova za razumijevanje procesa globalizacije, za dijaloško približavanje tradicija i kultura</p>
<p>U raspravi o filozofiji vremena na netom završenom međunarodnom filozofskom skupu Dani Frane Petrića, što je po deveti put zaredom održan u rodnome mjestu toga hrvatskoga renesansnoga filozofa i polihistora, zanimljivo izlaganje o modalitetima kao pojmovima vremena održao je Hideki Mine, profesor s japanskoga sveučilišta Kwanseigakuin. S obzirom na to da je u Japanu ipak teško naći dobra poznavatelja Petrićeve filozofije, zamolili smo profesora Minea za kraći razgovor o motivima bavljenja renesansnim temama, kao i specifičnoj recepciji i velikoj popularnosti Heideggerove filozofije u Japanu.</p>
<p>• Što Vas je potaknulo da čak iz Japana dođete na creški simpozij o filozofiji vremena?</p>
<p>- Zahvalan sam mojim prijateljima i kolegama filozofima iz Hrvatske koji su me pozvali da sudjelujem u radu ovog vrijednog simpozija. Neke od njih, a prije svega gospodina Pavu Barišića, poznajem već duže vrijeme. Naime, početkom devedesetih sudjelovao sam na filozofskim skupovima koje su zajednički organizirali filozofi iz Zagreba i Augsburga. Kako sam tada boravio u Augsburgu, imao sam priliku upoznati i neke vaše filozofe s kojima sam kako tada, tako i danas, dijelio zajedničke filozofske interese, te vodio zanimljive diskusije o različitim filozofskim pitanjima.</p>
<p>• Ovogodišnja je tema skupa u Cresu filozofija vremena. Gdje u suvremenoj filozofiji vidite mogućnost za otvaranje jednog novog horizonta filozofskog promišljanja problematike vremena?</p>
<p>- To je zanimljivo, ali vrlo teško pitanje. Pitanje vremena oduvijek je bilo prisutno u svakodnevnom ljudskom iskustvu i oduvijek se čovjeku postavljalo kao problem. Tako je i danas. Nas filozofe zanima učiniti temu vremena filozofskom temom kao što je to bio slučaj kroz cijelu povijest filozofije. U tom smislu pred nas se u doba globalizacije postavljaju posebni izazovi. Možda je upravo pojam vremena i vremenitosti jedan od ključnih pojmova za razumijevanje procesa globalizacije, za dijaloško približavanje tradicija i kultura.</p>
<p>• U svom ste izlaganju »Modaliteti kao pojmovi vremena« govorili o Heideggerovoj ontologiji. Svojevremeno je recepcija Heideggera u Japanu bila zanimljiv fenomen, a i danas japanski filozofi smatraju njegova djela bliskim i intrigantnim. Zbog čega je baš Heidegger zanimljiv Japancima?</p>
<p>- Heideggerova kritika zapadnjačke metafizike iznimno je važna za rasprave o europskoj metafizici, o europskoj odnosno zapadnjačkoj filozofiji uopće, te za shvaćanje njezinih temelja. Japanski su filozofi, u svome nastojanju da se približe Europi, tj. da se upoznaju s europskom tradicijom, u Heideggeru pronašli jednu od njezinih najistaknutijih figura. Čak bih rekao da preko Heideggera mi Japanci možemo u velikoj mjeri doznati što europska filozofija i što europska tradicija uopće jest. Zbog toga su već od tridesetih godina mnogi Japanci odlazili na studij u Njemačku, od kojih većina kod Heideggera. To je dijelom bilo slučajno, no rekao bih da je tu ipak postojala određena nužnost. Mislim pritom na budističko mišljenje koje je u određenim točkama zanimljivo promatrati kako u usporedbi s Heideggerom, tako i s njemačkom filozofskom tradicijom u cjelini.</p>
<p>• Koliko ste upoznati s hrvatskom renesansnom filozofijom?</p>
<p>- Na žalost, ne previše. Iako je i renesansa bitna za upoznavanje Japanaca s europskom tradicijom, renesansa je manje prisutna u našim filozofskim raspravama. Zbog toga mi je osobito drago da prisustvujem jednom ovakvom skupu na kojemu se raspravlja i o temama iz renesansne filozofije, te o vašim istaknutim predstavnicima renesanse.</p>
<p>Tonči Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Listovi intimnih tema</p>
<p>Uz grafičku mapu »Zalog« zagrebačkoga slikara Želimira Borića / Predgovor Đuro Vanđura / Izdavač Atelijer design & sitotisak »Straža«, Zagreb </p>
<p>Već je rečeno da su radovi zagrebačkoga slikara Želimira Borića (1943.) detalji mediteranskog pogleda na svijet, snovi o suncu i njegovim bojama, sjećanja i čuđenje istodobno. Sumarnost i jednostavnost motiva u njegovu djelu, reći će kritičar Đuro Vanđura, nisu kubističke analize bitnih, primarnih oblika, nego sjetna izmaglica nejasnoća. Kao da se tu pred nama rađaju crkvice, cvijeće, kućerci i dimnjaci iz koprene zaborava, ili ih je bljesak svjetla rastočio do samo prepoznatljivih oblika i silueta.</p>
<p>No, to je Borićev ritam, njegov rukopis, koji je u posvemašnjem suglasju s nježnom pastelnošću palete i sfumatnom atmosferom svakog motiva. Tankoćutno vibriranje roskastih nijansa kraj plavkastih tonova, ili dominacija svijetlog tirkiza koji je izgrađen s mnogo okera, žutih ili zelenih tirtaja, dopušta još mnogo rezova istih likovnih naboja. To je ujedno Borićeva monumentalnost, veličina što ju ne ograničava ni jedna dimenzija i koja ne sputava dojam u promatrača.</p>
<p>Slično ćemo ustanoviti i u povodu Borićeve grafičke mape »Zalog« što je nedavno predstavljena u Zagrebu, u Galeriji »Art centar«. Mapa sadrži šest listova u boji veličine 347 x 337 milimetara. To su listovi: »Vrijeme«, »San«, »Tren«, »Zalog«, »Postelja« i »Odaja«, o kojima u predgovoru mapi isti likovni pisac opet progovara kao o duhovnoj apstrakciji što je sazdana prema materijalnoj stvarnosti. Mapa je šesterostruko jedinstvo Želimira Borića u trojstvu motiva, tema i kolorističke realizacije, piše Vanđura, a motivi su Borićeva okolina, ambijenti bivstva, nadahnuća ili stvaralačkog izazova. Tu možemo prepoznati začudnost sjevernjačkih krovova, kristaličnost mediteranskih gradnji, ali i toplinu pustog krajobraza u ljetnom ditirambu ili detalj na jutarnjoj trpezi.</p>
<p>Borićeve teme su intimne, doživljaji osobnosti i zrcala duše prema motivskoj okolini. U takvu ozračju, kako ga definira likovna kritika, posebno zanimljiv je umjetnikov jezik simbola. Mapa je nazvana po listu »Zalog«, po motivu jabuke što se našla na tanjuru na stolu za kojim se blaguje. Što autor hoće? Time kaže neka jabuka bude zalog harmonije između žene i muškarca, znak da će se ostvariti nada o skladnu životu među njima. Moderno vojevanje spolova nagriza zdravu jezgru egzistencije, a to se jednako odnosi i na okoliš ako ga se ne čuva. U tome smislu pejsažne motive u mapi Borić naziva »Postelja« i »Odaja«, da nedvosmisleno progovori o svom poimanju prirode i odnosu prema njoj. Treća dimenzija je svijet duha, svijet umjetnosti i meditacije, koji umjetnik doseže prikazom starih crkvica (»San«, »Tren, »Vrijeme«). Krug je zatvoren. »Zalog« podsjeća da primljenu obvezu valja ispuniti.</p>
<p>Za grafičku mapu »Zalog« autor je izveo šest listova u tehnici sitotiska (svilotiska) nastalih 1999. Grafike su otisnute na 350-gramskom kartonu »Fabriano 5« u nakladi od 130 primjeraka. Svaki list je potpisan od autora olovkom i numeriran, od 1/130 do 130/130 plus 20 EA. Grafike su pripremljene i otisnute u Atelijeru design & sitotisak »Straža« u Zagrebu, koji je i izdavač mape, a urednik je Vladimir Straža. Grafičku opremu potpisuje Želimir Borić.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Veličanstveni Francesco Toldo odveo Talijane u finale</p>
<p>Talijanski nogometaši svladali su Nizozemsku boljim izvođenjem 11-eraca i tako se plasirali u finale Europskog prvenstva. Veći dio utakmice Talijani su igrali sa desetoricom igrača, u prvih 90 minuta igre Nizozemci su dvaput pucali 11-erce, a »azzuri« su protiv sebe imali 11 nizozemskih nogometaša, 45.000 domaćih navijača i njemačkog suca Markusa Merka</p>
<p>AMSTERDAM, 29. lipnja (Od posebna izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Velika i hrabra Italija izdržala je sve nalete i plasirala se u finale nogometnog prvenstva Europe! Svladali su, naime, Talijani momčad Nizozemske 3-1 (0-0, 0-0, 0-0) tek nakon izvođenja 11-eraca, bila je to grandiozna talijanska pobjeda koju su ostvarili u grotlu amsterdamske »Arene«.</p>
<p> Protiv sebe su imali 11 nizozemskih nogometaša, 45.000 domaćih navijača i njemačkog suca Markusa Merka, međutim Italija je sve izdržala, Italija je nakon šest godina i finala SP u SAD, opet u završnici velikog natjecanja. Više nego zasluženo, jer čak su 93 minute (od ukupno 127 odigranih) bili na travnjaku s igračem manje, budući da je zbog drugog žutog kartona u 34. minuti isključen Zambrotta. To je isključenje bilo opravdano, zaslužio je oba žuta kartona, međutim prema istom kriteriju i pokoji je Nizozemac također trebao otići van zbog kartona prije kraja dvoboja, ponajprije Stam ili Frank de Boer. Ali Nijemac Merk očito je dobro znao i naučio instrukcije, no, ni njegovo pristrano suđenje koje je nalikovalo nerijetko i otvorenoj pljački nije spriječilo hrabre Talijane da uzmu puni plijen.</p>
<p>Vratar Francesco Toldo bio je talijanski anđeo čuvar! Obranio je ukupno tri 11-erca, za takav je svoj učinak, dakako, zavrijedio najvišu moguću ocjenu. Nizozemska je, inače, promašila ukupno pet 11-eraca, tri im je Toldo obranio, jednom su tukli preko vratiju (Stam) jednom je Kluivert uzdrmao vratnicu. Sudac Merk u regularnom je dijelu dosudio dva kaznena udarca za domaćina, prvoga već pet minuta nakon isključenja Zambrotte, valjda je Nijemac želio što prije riješiti utakmicu, »zaključati je« i poslati Nizozemsku u finale, koje je UEFA toliko željela. Jer, onakav 11-erac kakvoga je Merk dosudio u 39. minuti protiv Italije, doista nema veze sa zdravim razumom, niti sa poštenim suđenjem....Obostrano naguravanje Neste i Kluiverta u 16-ercu Merk je prekinuo dosudivši 11-erac za Nizozemsku. Čak ni svim nizozemskim igračima nije bilo jasno što je Nijemac dosudio! No, srećom po Talijane raskrilio se na vratima Toldo i fantastično obranio udarac Franka de Boera. </p>
<p>U igri 11 protiv 10 Nizozemska nije stvorila previše šansi, niti je nadigrala odlično postavljene i odlično vođene Talijane. Naime, ako je Toldo junak utakmice na travnjaku, onda je talijanski izbornik Dino Zoff svakako junak s klupe. Jer, on je svojim načinom vođenja momčadi, pravodobnim izmjenama igrača i promjenama njihovih pozicija na travnjaku pokazao zašto zapravo postoje treneri. Recimo samo da je Italija utakmicu počela s dva napadača, a na travnjaku je u 120. minuti, kad je imao deset igrača, Zoff u postavi imao čak tri napadača! I to dovoljno govori da unatoč brojčanom hendikepu nije talijanski izbornik »bunkerom« nakanio čuvati »nulu«, sjajno je primjetio da je zapravo prenošenje lopte na nizozemski dio travnjaka najbolja obrana, a istodobno su postojale i velike šanse da se ugrozi Van der Sar u protunapadima. </p>
<p>Drugi 11-erac za Nizozemsku u regularnom tijeku Merk je dosudio u 61. minuti, bila je to jedna od njegovih malobrojnih točnih procjena. Naime, Iuliano je srušio Davidsa pola metra u svome 16-ercu, kazneni udarac izveo je Kluivert i pogodio - vratnicu! Nakon drugog promašenog 11-erca Nizozemci su, bilo je to očito, psihološki potonuli. Izvanredni srednji branič Italije, Alessandro Nesta fantastično je gospodario svojom obranom, odlično su mu asistirali Cannavaro i Maldini, Italija je bila fantastično posložena. A kad je Zoff na travnjak poslao svježe napadače Delvecchia i Tottia, zakuhalo se i ispred vratiju Nizozemaca! U dva navrata, u 93. i 100. minuti Delvecchio je prodro u 16-erac domaćina i tukao, međutim oba je puta Van der Sar izvrsno reagirao i sačuvao svoju mrežu. Što je vrijeme više odmicalo bilo je sve sigurnije da Talijani jednostavno ne mogu primiti pogodak, pa da Merk produži utakmicu i do subote. Tako je i bilo, nedirnutih mreža završilo je 127 minuta igre (sa sučevim produžecima), a pri izvođenju 11-eraca Toldo je odveo svoju momčad u raj. Obranio je, naime, udarce Franku de Boeru (opet, ovaj će ga dugo, dugo sanjati!) i Bosveltu, Stam je tukao preko vratiju, samo je Kluivert zabio za Nizozemsku. A za Talijane su bili precizni Di Biagio, Pessotto i Totti (kako je zločesto pucao »Panenka« načinom!), dok je Maldinijev udarac Van der Sar obranio. Italija je, eto, priredila svkako najveće iznenađenje prvenstva, posve zasluženo su »azzuri« došli u finale i bit će zanimljivo vidjeti kakav će otpor u nedjelju u Rotterdamu pružiti Francuzima.</p>
<p>• Stadion »ArenA«</p>
<p>ITALIJA - NIZOZEMSKA 3-1 11 m (0-0, 0-0, 0-0)</p>
<p>ITALIJA: Toldo 10 - Cannavaro 8,5, Nesta 9, Iuliano 7,5, Maldini 8,5 - Zambrotta 5,5, Albertini 6,5 (Pessotto 6,5), Di Biagio 7, Fiore 6,5 (Totti 7) - Inzaghi 6 (Delvecchio 7), Del Piero 7,5</p>
<p>NIZOZEMSKA: Van der Sar 8,5- Bosvelt 7, Stam 6, F. de Boer 5,5, Van Bronckhorst 7 - Cocu 5,5 (Winter 6), Davids 7,5; Bergkamp 6,5 (Seedorf 6) - Overmars 7,5, Zenden 7 (Van Vossen 6); Kluivert 6,5</p>
<p>SUDAC: Merk (Njemačka) 5, GLEDATELJA: 50.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zambrotta, Iuliano, Zenden, Toldo, Maldini, Davids, Van Bronckhorst, Di Biagio, Stam, CRVENI KARTON: Zambrotta (34, drugi žuti)</p>
<p>JEDANAESTERCI: Di Biagio - 1-0, F. de Boer - Toldo obranio; Pessotto - 2-0, Stam - preko vratiju; Totti - 3-0, Kluivert - 3-1; Maldini - Van der Sar obranio, Bosvelt - Toldo obranio.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Francesco TOLDO</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sjajni rezultati hrvatskih atletičara i plivača</p>
<p>GORICA, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatski atletičari i plivači imali su u četvrtak najuspješniji dan po broju osvojenih odličja na 9. ljetnim igrama mladeži Alpe - Jadran u talijanskom gradu Gorici. U četvrtak su naši atletičari sa tri zlatne i četiri srebrne medalje bili nešto uspješniji od plivača koji su osvojili dvije zlatne i tri brončane medalje. Ako je u srijedu prva »zvijezda« bila Blanka Vlašić, prvo ime u našoj reprezentaciji u četvrtak svakako je bio sjajni Josip Gadanac koji je zlatnom odličju u dalju u četvrtak pridodao i zlato u skoku u vis, te srebro na četiri puta sto metara, pa je tako sa tri odličja postao najuspješniji atletičar na igrama mladeži. </p>
<p>Zlato je pomalo neočekivano s novim hrvatskim rekordom za mlađe juniore u vremenu 21,88 u utrci na 200 metara osvojio Ivor Tit Jurišić. Najlakše do medalje došao je u bacanju kugle Edis Elkasović koji je s hicem od 16,82 metra osvoji zlato i postavio najvrjedniji rezultat u muškom dijelu atletskih natjecanja, dok je taj primat kod djevojaka u srijeud izborila Blanka Vlašić sjajnim skokom od 1,88 m.</p>
<p> Zlatno odličje kod plivača osvojio je Duje Draganja u disciplini sto metara delfin s rezultatom 57,96 kao i naša štafeta 4 puta sto u vremenu 3:38,77. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tarango opet izbjegao rukovanje</p>
<p>LONDON, 29. lipnja</p>
<p> - Amerikanac Jeff Tarango, koji je već ušao u povijest Wimbledona kad je 1995. godine, nezadovoljan suđenjem Brune Rebeuha napustio teren prije završetka dvoboja s Nijemcem Mronzom, još je jednom pokazao zašto je »najzločestiji« među tenisačima. Ovaj put, istina, nije nikoga izvrijeđao niti je njegova supruga ikoga pljusnula... Tarango se, naime, nakon poraza nije želio rukovati sa suparnikom, sunarodnjakom Paulom Goldsteinom. Razlog: Tarango je smatrao da je Goldstein glumio ozljedu kad je kod rezultata 7-7 i 8-8 u petom setu zatražio pomoć trenera, samo da bi dekoncentrirao suparnika.</p>
<p>Tarangu je ovo, prema vlastitom priznanju, treći put u karijeri da se nije želio rukovati sa suparnikom - učinio je to u Šangaju Indijcu Paesu i na »French Openu« Urugvajcu Filippiniju.</p>
<p>- Paes me namjerno pogodio loptom s pola metra udaljenosti. Filippini je duga priča, no osnova je u tome da me tokom meča nazivao pogrdnim imenima, rekao je Tarango.</p>
<p>No, zaboravio je reći kako je i on znao pribjegavati takvim sredstvima. Lani je u Umagu, primjerice, usred meča viknuo Španjolcu Clavetu da su gledatelji za njega rekli da je »ružan i glup«.</p>
<p>Činjenica da je Paul Goldstein s istog sveučilišta kao i Tarango nije previše impresionirala kontroverznog Amerikanca. Također, nije mu zasmetala ni Goldsteinova izjava da mu Tarango, za razliku od mnogih drugih američkih igrača, na početku karijere nikad nije pomogao savjetom.</p>
<p>- Goldstein zapravo nikad nije došao da bismo se upoznali. Uostalom, što sam mu mogao reći? »Dobro došao u svlačionicu, ali pazi da se ne saginješ kad ti ispadne sapun«, rekao je Tarango. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rijkaard ponudio ostavku</p>
<p>AMSTERDAM, 29. lipnja</p>
<p> - Nakon Ericha Ribbecka i Humberta Coelha, Nizozemac Frank Rijkaard treći je izbornik koji je postao žrtvom EP-a! Naime, po dolasku na konferenciju za novinare poslije utakmice Nizozemska - Italija Rijkaard je rekao:</p>
<p>- Nismo ostvarili uspjeh i spreman sam snositi posljedice. Odlazim, više neću biti nizozemski izbornik. Ova moja odluka nema veze s ovom utakmicom, to sam odlučio davno ranije, još prije dvije godine kad sam preuzimao ovaj posao, a definitivno sam sebi potvrdio u srijedu da odlazim nakon što završimo nastup na EP, započeo je Rijkaard i nastavio:</p>
<p>- Ispadanje u polufinalu za mene je veliko razoračanje, posebno sam razočaran načinom na koji smo ispali. Imao sam na raspoložbi sjajne igrače, fantastične dečke i najviše mi je zbog njih žao što nismo uspjeli. Bilo nam je krasno zajedno, ali finale nismo vidjeli i stoga je moja odluka konačna. Ove dvije godine na izborničkoj funkciji za mene su golemo iskustvo, malo ću se odmoriti, ali ću sigurno ostati raditi u ovome sportu, nogomet je moj život. Ali, ne više kao nizozemski izbornik...</p>
<p>• Jeste li tako odlučili zato jer vam treba vremena da se oporavite nakon razočaranja?</p>
<p>- Ne! U nogometu postoji nepisani zakon da nakon određenog vremena trener mora otići, posebno kad se ne ostvari uspjeh. A mi nismo uspjeli i ja odlazim. </p>
<p>• Možete li objasniti kako je vaša momčad promašila dva 11-erca tijekom utakmice i još tri pri odlučujućim udarcima s bijele točke?</p>
<p>- Ne znam, teško je to sad objasniti. Mi nakon svakog treninga vježbamo izvođenje 11-eraca, dakle nitko ne može reći da se nismo pripremali. Ali nemam objašnjenja za ove raritetne promašaje. </p>
<p>• Jeste li iznenađeni igrom Italije?</p>
<p>- Ne, Italija je igrala upravo onako kako smo mi i očekivali. Ne može nam nitko osporiti da nismo dominirali, i sa 10 i sa 11 igrača. I da smo poveli nakon prvog 11-erca, sve bismo do kraja držali pod kontrolom. Međutim, nakon drugog neiskorištenog 11-erca, pali smo u psihološki ponor, Italija je dobila tu psihološku prednost, a mi smo s igračem više čak počeli razmišljati kako je dobro zadržati i neodlučeni rezultat. Ta psihološka prednost Talijana poglavito se odrazila pri odlučujućem izvođenju 11-erca, posebno nakon što je Di Biagio zabio prvi. </p>
<p>• Zašto je Frank de Boer bio prvi izvođač za Nizozemsku, a već u regularnom tijeku nije iskoritio kazneni udarac?</p>
<p>- U normalnim okolnostima Frank je izvrstan izvođač 11-eraca. On je iskazao veliku hrabrost kad je prvi uzeo loptu i ja mu zaista ne mogu ništa zamjeriti. Vrlo mi je žao zbog našeg neuspjeha, posebno zbog sjajnih igrača koji su zaslužili finale. Rekao sam im u svlačionici da odlazim, oni su bili posve slomljeni, utučeni, strahovito su teško podnijeli poraz, pričao je Rijkaard. </p>
<p>Najbolji igrač utakmice, vratar Francesco Toldo bio je pred novinarima kratak:</p>
<p>- Hvala svim suigračima bili su divni! Ovako tešku utakmicu mogu izdržati samo najhrabriji i smatram da smo zasluženo pobijedili i ušli u finale.</p>
<p>Poslije Tolda pred novinare je došao talijanski izbornik Dino Zoff:</p>
<p>- Moji su igrači bili pravi heroji, junački su odigrali s igračem manje praktički cijelu utakmicu. Napravili smo veliki, veliki posao, iskazali smo golemo zajedništvo, uspjeli smo se na vrijeme prilagoditi novonastaloj situaciji na terenu i nadoknadili smo brojčani hendikep. Čak nas je isključenje Zambrotte ujedinilo i podarilo nam novu snagu, Italija je danas imala prave mušketire u sastavu, doslovce mušketire!</p>
<p>• Možete li nam prokomentirati suđenje?</p>
<p> - Eh,... Nikad nisam ništa rekao protiv suca, to je moja životna deviza. Ni sad neću reći baš ništa protiv njega. Možda je ponekad presudio neke stvari drukčije nego što sam ja mislio da treba, ali, Bože moj, on sudi, a ne ja! </p>
<p>• Što ste rekli sjajnom vrataru Toldu u svlačionici?</p>
<p>- A što mislite da sam mu rekao? Rekao sam »hvala ti golmane, bio si fantastičan, bio si najbolji«! Što da mu još kažem! </p>
<p>• Strahujute li da ćete u finalu protiv Francuza biti umorni, nekoliko vam se igrača žali i na ozljede?</p>
<p> - Nije nam lako u fizičkom smislu u ovim trenucima. Ali, pred nama su gotovo tri dana za oporavak. Pa unatoč tome što smo odigrali tešku utakmicu, unatoč tome što se dosta igrača žali na ozljede naše su šanse protiv Francuza 50-50. Imamo izvanrednu obranu, možda i najbolju u talijanskoj povijesti, do sada smo napravili dobar posao a nadam se da ćemo ga u nedjelju i okončati na najbolji način.</p>
<p>• Bili ste vrlo kritizirani u medijima prije dolaska na EP. Što sad kažete na te kritike, što odgovarate kritičarima?</p>
<p>- Ma što bih im odgovorio. Te su kritike više bile demagoške naravi, nisu bile ni oštre ni žestoke da bih se njima bavio. Pustite kritike, ovo je naša večer slavlja, rekao je Zoff uoči odlaska iz dvorane. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Osibov i Kosić otputovali sa Zagrebom u Francusku</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Još se uvijek ne zna koja je od dviju Zagrebovih uprava legitimna. Unatoč tomu, nogometaši iz Kranjčevićeve otputovali su na dvotjedne pripreme u Francuskoj, gdje će odigrati i četiri utakmice.</p>
<p>Među 20 putnika ima i iznenađenja, što potvrđuje da se klub najvjerojatnije nagodio s nekim igračima koji nisu našli novi angažman. Riječ je ponajprije o Domagoju Kosiću, koji je još neki dan govorio da ga zanima nastup u klubu koji se bori za naslov prvaka. Nikako ne za sredinu ljestvice, spominjući pritom dogovor s Hajdukom.</p>
<p>Na popisu putnika za Francusku 12 sati prije odlaska nije bilo ni imena Marija Osibova. I on je prijetio odlaskom u Hajduk, ali se u četvrtak rano ujutro ipak našao u autobusu za Albertville. Bilo je i neizvjesnosti oko Marija Čižmeka (bio je posuđen Brotnju), koji je zadovoljan novim trogodišnjim ugovorom. Među putnicima je bio i Antonio Franja, pa se očekuje reakcija Hrvatskog dragovoljca iz kojeg su već prigovarali kad je Franja, samoincijativno, sa Zagrebom nedavno boravio u Maleziji. Kako je Lapić odustao od puta, uz Tomića je kao vratar otputovao i Mihačić, poznat po nekoliko nespretnih golova primljenih u najvažnijim Zagrebovim utakmicama prošle sezone.</p>
<p>U Francusku su još otišli Vejić, Pirić, Stavrevski, Verhas, Perić, Panić, Surač, Rendulić, Šimić, Čačić, Popović, Lovrek, Sombolac, Vraić i Štrok. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Polufinale o kojem će se još dugo razgovarati</p>
<p>Je li postojao jedanaesterac za Francusku? Nema dvojbe, Abel Xavier je igrao rukom, pomoćni sudac Sramka je to dobro vidio. Problem je u tome što je trebalo odigrati još samo nekoliko minuta do izvođenja jedanaesteraca i Portugalci nisu mogli prihvatiti da bi takva sudačka odluka mogla odrediti pobjednika...</p>
<p>BRUXELLES, 29. lipnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Je li to bio finale prije finala? Jesu li Francuzi teško izborenom 2-1 (1-1, 1-1, 0-1) pobjedom protiv Portugala u Bruxellesu već čvrsto stavili ruke na pokal namijenjen osvajaču naslova? Po mnogo bi čemu moglo biti tako, sigurno je tek da će ovaj polufinale još dugo biti temom nogometnih razgovora.</p>
<p>Tri minute prije kraja drugoga produžetka zlatnim golom Zinedinea Zidanea, nakon opravdano dosuđenog 11-erca, Francuska je dohvatila pobjedu! Taj je 11-erac uzrokovao nemile scene u režiji ljutitih, bijesnih i očajnih Portugalaca, koji su izgubili kontrolu i malo je nedostajalo pa da netko i udari pomoćnoga suca, Slovaka Igora Sramku, na čiju je intervenciju glavni sudac Günter Benkö dosudio kazneni udarac. </p>
<p>Što se zbilo? Poslije Wiltordova udarca, lopti se na putu prema praznim vratima ispriječila ruka Abela Xaviera. Glavni sudac to najprije nije vidio i pokazao je korner. Međutim, zastavicu je visoko podignuo pomoćnik Sramka, Benkö je došao do njega i nakon nekoliko rečenica pokazao je 11-erac! Potom su uslijedili silni prosvjedi Portugalaca, nakon nekoliko minuta Zidane je izveo udarac i postigao gol, utakmica je bila završena. Portugalski su nogometaši još dugo opsjedali suce, Nuno Gomes je zbog pljuvanja Benköa dobio crveni karton, potom je suca pljunuo i Bento (ostao je nekažnjen), naguravao ga je Rui Jorge koji je predvodio razjarene Portugalce... Na kraju, prije izlaska s travnjaka, Nuno Gomes je bacio sucu dres u lice!</p>
<p>- Poklonio sam mu majicu! Neka mu ostane za uspomenu, neka se zauvijek sjeća Bruxellesa i ove prijevare, kroz suze je govorio Nuno Gomes novinarima pola sata nakon dvoboja.</p>
<p>Je li postojao taj 11-erac? Nema nikakve dvojbe, Abel Xavier je igrao rukom, Sramka je to dobro vidio i odmah signalizirao glavnome sucu o čemu je riječ. Problem je nastao u tome što je trebalo odigrati još samo nekoliko minuta do izvođenja 11-eraca i Portugalci nisu mogli prihvatiti da bi takva sudačka odluka mogla odrediti pobjednika. No, za razliku od njih, slovački je sudac bez imalo emocija, poput robota se pridržavajući pravila igre, upozorio glavnoga na prekršaj, nimalo ga nije zanimalo igra li se 10., 20., ili 115. minuta. Nove Fifine upute o suđenju, na osnovi kojih su pomoćni suci dobili goleme ovlasti (eto najboljeg primjera), ovaj su put glave stajale Portugalce, a Francuzima su donijele radost. A prije dva tjedna, 16. lipnja u Bruggeu, baš su Francuzi bili žrtvom novih ovlasti pomoćnih sudaca.</p>
<p>Zbila se, naime, gotovo identična situacija na utakmici Češka - Francuska. Pavel Nedved je, pri rezultatu 1-0 za Francusku, bio srušen oko 16-erca, a njemački je sudac Markus Merk dosudio prekršaj. No, nije bio siguran je li prekršaj bio unutar ili izvan kaznenoga prostora, a istodobno je vidio da drugi pomoćni sudac drži zastavicu u zraku. Odmah je otrčao do njega, kratko se savjetovao i pokazao 11 m! Česi su izjednačili (Francuska je na kraju ipak pobijedila 2-1), a kasnije se, na tv-snimci, vidjelo da je pomoćni sudac u nevolju gurnuo Merka, jer prekršaj je bio izvan 16 m! Ljudski faktor...</p>
<p>Razlika je, dakako, u tome što su suci prvi put pogriješili, a sad su bili u pravu! Ruka na loptu, ili lopta na ruku, vječita dvojba koju koriste neodlučni, pada u vodu ako vidimo da je ta lopta išla prema vratima i jedina je pogreška suca Benköa bila što Xavieru nije pokazao i crveni karton. Sve ostalo je bilo čisto... </p>
<p>I izjednačujući je pogodak Francuza podigao prašinu, i nama se na licu mjesta, na stadionu u Bruxellesu, činilo da je Anelka nakon dodavanja Thurama bio u zaleđu. Međutim, kad smo pogledali tv-snimku, moglo se uočiti da je Sramka opet bio u pravu ne označivši zaleđe, jer je Anelka bio u crti s obrambenim portugalskim igračima. Zanimljivo, portugalski se nogometaši kod ovoga detalja nisu previše bunili, iako je situacija bila znatno sumnjivija nego kod dosuđenog 11-erca! Ali, igrala se 51. minuta, a kad je dosuđen kazneni udarac bila je 115. minuta i svi su već očekivali 11-erce.</p>
<p>Uz Austrijanca Güntera Benköa kao da se lijepe neobične utakmice. Ostao je u sjećanju, naime, kao četvrti sudac koji je zamijenio glavnoga Nielsena na utakmici Belgija - Turska. Podsjetimo, Nielsen je tada ozlijedio prepone, nije mogao nastaviti dvoboj i Benkö je uskočio s klupe! A sad je Benkö opravdanim, ali na nesvakidašnji način dosuđenim 11-ercem u suradnji s pomoćnikom Sramkom, navukao na sebe portugalski bijes. Bi li takav 11-erac Benkö dosudio i za Portugal, protiv Francuske? Nikad to nećemo doznati. Kao što nikad nećemo doznati je li Wiltordova lopta zaista išla u gol, ili bi i bez pomoći Xavierove ruke završila pokraj vratiju...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ima li Talaja rješenje za Martinu Hingis?</p>
<p>U šesnaestini finala Wimbledona Silvija Talaja će u petak (15 sati) igrati protiv Švicarke Martine Hingis / Davenport se provukla, Kafeljnikov, Pierce, Safin i Coetzer otpali / Priveden Damir Dokic</p>
<p>LONDON, 29. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Silvija Talaja nikad dosad nije igrala u Wimbledonu tako dobro kao ove godine. Lani i preklani je u Londonu ispadala u 1. kolu (jednom je, istina, prethodno prošla kvalifikacije), no ove sezone to je sasvim druga priča. Ni protiv Irine Spirlee u prvom kolu niti protiv Mirjane Lučić u 2. kolu nije izgubila set, a što je još važnije, pritom je pokazala da ima dobra rješenja za igru na travi, pa uopće nije nemoguće da u petak u šesnaestini finala (teren broj 1, 15 sati) vrlo ozbiljno ugrozi i Martinu Hingis, najbolju tenisačicu svijeta.</p>
<p>- Silvija ima šanse da pobijedi Martinu, ali će za početak morati odlično servirati. No, već na turniru u Berlinu u svibnju pokazala je da može igrati ravnopravno s Martinom i već tada je mogla proći daleko bolje od poraza 6-7, 3-6, jer je imala dvije set-lopte. Mislim da Silviju ne treba otpisati, jer će ona biti ta koja će u meč ući bez pritiska. Bio bih zabrinutiji da igra protiv Lindsay Davenport, koja bi ju servisom mogla »izbaciti« s terena. Hingis to ne može, rekao nam je trener Silvije Talaje Englez Mark Petchey. S tim se složila i Talaja, rekavši kako očekuje dobar meč u kojem bi uz dobar servis mogla iznenaditi tenisačicu koja je trenutno na prvom mjestu WTA-liste. </p>
<p>Protiv Mirjane Lučić, koju je svladala sa 6-2, 6-2, Talaja je odigrala vrlo disciplinirano, a posebno mnogo problema suparnici je zadavala odličnim skraćenim loptama, koje mogu biti jak adut i u dvoboju s Martinom Hingis. Švicarka, koja je Wimbledon osvojila 1997. godine, također je svjesna da bi joj ovo mogao biti vrlo težak meč:</p>
<p>- Talaja je definitivno igračica koju se ne smije podcijeniti. Sjećam se Berlina, znam i da je imala nekoliko pobjeda nad igračicama koje su među deset najboljih na svijetu. Ipak, mislim da sad igram bolje nego u Berlinu, rekla je Hingis.</p>
<p>Unatoč pobjedi nad Kineskinjom Yi Švicarka je bila pomalo razočarana, jer je njezin novi dečko, Šveđanin Magnus Norman, finalist nedavnog »French Opena«, izgubio. Komentirajući konstataciju Serene Williams kako »igra Martine Hingis pada kad uđe u vezu s nekim tenisačem« Švicarka je odgovorila:</p>
<p>- Ne znam ima li ona ikakvog iskustva, pa mi nije jasno kako može govoriti o tome. Za sada se ne može reći da ne igram dobro, rekla je Hingis, koja je prošle godine u Wimbledonu izgubila već u 1. kolu, pa onda sa švicarskim tenisačem Ivom Heubergerom završila na odmoru na Cipru.</p>
<p> Četvrti dan turnira donio je još nekoliko poraza favorita. Kod tenisačica, najjače je odjeknulo ispadanje pobjednice »French Opena« Mary Pierce, koju je sa 7-6, 7-6 svladala Španjolka Magui Serna. Blizu ispadanju bila je i Amerikanka Lindsay Davenport, jer je Ruskinja Jelena Lihovceva u odlučujućem, trećem setu, vodila 3-0 i imala tri lopte za 4-0. No, više nije osvojila ni gem. Kod tenisača, otpali su Rusi Kafeljnikov i Safin, no petak bi mogao donijeti probleme i za prvog nositelja, Amerikanca Petea Samprasa. On je, naime, protiv Slovaka Kučere, u meču u kojem je na kraju pobijedio, ozlijedio gležanj. U petak će u šesnaestini finala vjerojatno igrati protiv sunarodnjaka Gimelstoba, ali je pitanje hoće li biti sasvim spreman.</p>
<p>U konkurenciji tenisačica, u četvrtak je pobjedu upisala i Australka Jelena Dokic, no na kraju je priča dana bio njezin otac Damir, koji je otprije poznat po ponašanju koje odskače od pravila. Ovaj put se, nakon razgovora, posvađao s jednim engleskim novinarom i potom mu razbio mobitel. Nakon toga intervenirala je policija, koju je Dokic dočekao s engleskom zastavom, a dok su ga izvodili s terena Dokic nije izgledao sasvim svjesno i neprestano je ponavljao »Engleska je slobodna zemlja«...</p>
<p>• Neki rezultati, pojedinačno, tenisači, 2. kolo: SAMPRAS (1) - Kučera 7-6 (9), 3-6, 6-3, 6-4, Gimelstob - Llodra 7-6 (3), 6-3, 6-4, Godwin - A. Martin 7-5, 6-4, 6-3, Bjoerkman - Dosedel 6-4, 6-3, 6-0, ENQVIST (9) - Clavet 7-6 (2), 7-6 (6), 7-5, Vinck - Levy 6-4, 7-6 (2), 7-5, Goldstein - Tarango 3-6, 6-2, 5-7, 6-2, 10-8, Gambill - M. NORMAN (3) 4-6, 6-4, 6-2, 6-2, O. Rochus - M. NORMAN (3) 6-4, 2-6, 6-4, 6-7 (4), 6-1, Pozzi - O'Brien 7-6 (6), 6-3, 6-4, B. Black - Hrbaty 6-3, 7-5, 6-2, Johansson - KAFELJNIKOV (5) 6-1, 7-6 (0), 6-4, Gustafsson - Mirni 6-4, 6-3, 6-1, Schuettler - Escude 6-4, 7-6 (3), 7-6 (5), RAFTER (12) - Woodbridge 6-3, 6-3, 6-4, Haas - Vinciguerra 6-3, 7-6 (3), 6-3, Schalken - C. Rochus 6-4, 6-3, 6-1, Damm - SAFIN (15) 7-5, 7-6 (4), 6-3, Golmard - Koubek 7-6 (4), 4-6, 6-1, 6-2;</p>
<p>tenisačice, 2. kolo: Appelmans - Boogert 7-5, 3-6, 9-7, Smašnova - Marosi-Aracama 6-2, 5-7, 6-2, Dechy - Black 4-6, 6-2, 6-1, V. WILLIAMS (5) - Sugiyama 6-1, 6-4, Jeyaseelan - MARTINEZ (4) 6-4, 6-1, Raymond - Kandarr 6-2, 6-1, Sidot - Kurnjikova 6-3, 6-4, Torrens-Valero - Grzybowska 7-6 (6), 7-5, Miškina - Clijsters 6-4, 6-2, Dokic - Leon Garcia 7-6 (5), 6-1, Osterloh - COETZER (12) 7-6 (0), 6-2, Wartusch - Stevenson 7-6 (6), 6-3, Serna - PIERCE (3) 7-6 (5), 7-6 (4), Capriati - Shaughnessy 7-6 (1), 6-2, DAVENPORT (2) - Lihovceva 3-6, 6-3, 6-3.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mirjana Lučić zaboravila hrvatski?</p>
<p>LONDON, 29. lipnja</p>
<p> - Mirjana Lučić definitivno više ne govori hrvatski, barem kad su u pitanju hrvatski novinari.</p>
<p> Praksu koju je započela u Parizu prije mjesec dana nastavila je i u Wimbledonu, no ovaj put je posebno podvukla da je takva njezina odluka konačna i da ju neće mijenjati. A da bi one koji su u to sumnjali dodatno uvjerila, vrlo koncentrirano je ignorirala sve pokušaje jednog kolege koji je uporno postavljao pitanja na hrvatskom.</p>
<p> Jednostavno, manirom iskusne glumice iz Hollywooda ostavljala je dojam da je jezik kojeg sluša za nju potpuna nepoznanica i da ga ne razumije baš kao što ne razumije ni jednu riječ mandarinskog narječja kineskog jezika.</p>
<p>Razloga za ovakav stav Mirjana Lučić pronašla je u novinarima koji su, navodno, iskrivljavali njezine riječi. To »navodno« je, dakako, novinarska opaska, a od srijede je utoliko čvršća što Mirjana Lučić, unatoč svim inzistiranjima da navede barem neki primjer (rečenicu ili tekst) gdje je pogrešno citirana nije uspjela odgovoriti. </p>
<p>Samo je uopćeno rekla kako »nisu svi novinari isti«, no da je bilo »mnogo slučajeva u kojima su riječi iskrivljene«.</p>
<p> Bez ijednog argumenta za tu tvrdnju, tako da je konferencija za novinare nalikovala razgovoru roditelja i djeteta koje se inati pa na svako pitanje »zašto?« odgovara sa »zato!«.</p>
<p>Ipak, koliko god Mirjana inzistirala na razgovoru na engleskom jeziku (a u što se tijekom meča s Talajom uklapala i njezina sestra Ana bodreći ju riječima »good try, that's it«, »be a fighter«, »keep working« i slično), njezina obitelj očito još zna hrvatski. Jer, kako drugačije protumačiti činjenicu da druga Mirjanina sestra u posljednje vrijeme uredno šalje poruke elektronskom poštom jednom hrvatskom novinaru komentirajući njegove tekstove o Mirjani objavljene na internet stranici tih novina. Novinari su, »uz još neke ljude u Hrvatskoj«, razlog i zašto Mirjana Lučić više neće igrati ni za reprezentaciju, iako je nejasno zbog čega bi to trebalo biti povezano. Prije će biti da bi nastup za hrvatsku reprezentaciju mogao odmoći u nekoj drugoj sferi, primjerice, oko dobivanja američkog državljanstava koje je, opet navodno, kompletna obitelj već zatražila. No, to Mirjana Lučić nije željela ni potvrditi niti opovrgnuti - samo je rekla kako nema komentara.</p>
<p> Ni prvi, a vjerojatno niti posljednji put. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Helsinki po medalju i olimpijske norme</p>
<p>U petak u Helsinkiju počinje plivačko EP na kojem se brojna hrvatska reprezentacija nada jednoj medalji (Kožulj) i ispunjavanju olimpijskih normi / Milošević otkazao nastup na EP zbog želje da se što bolje pripremi za OI u Sydneyu</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - U Helsinkiju u petak počinje Europsko prvenstvo u plivanju u velikim bazenima, koje će potrajati do 9. srpnja. Hrvatsku plivačku vrstu na tom će prvenstvu predstavljati čak 21 natjecatelj, uz plivačice i plivače u Helsinki putuju i naši daljinski plivači, kao i predstavnice u sinkroniziranom plivanju.</p>
<p>Kad je riječ o olimpijskim kandidatima, na EP će nastupiti Marijan Kanjer, Krešimir Čač, Marko Strahija, Tomislav Karlo, Ivan Mladina, Gordan Kožulj, Sandro Tomas, Ante Mašković, Duje Draganja, Smiljana Marinović i Tinka Dančević. Uz trenera i izbornika Dmitra Bobeva u Helsinkiju će biti i direktor reprezentacije, prof. Ivan Varvodić.</p>
<p>U daljinskom će plivanju nastupiti Stjepan Ptičar i Slavica Ozretić. Hrvatsko sinkronizirano plivanje predstavljat će Angelina Halambek, Danijela Gošek, Martina Juroš, Tatjana Oruč, Petra Čačić, Margareta Jakovac, Vlatka Matić i Majda Čukelj, koje je odredila izbornica Ljiljana Špoljarić-Petković.</p>
<p>Naš njbolji plivač Miloš Milošević odlučio je propustiti ovo natjecanje kako bi se što bolje spremio za Olimpijske igre u rujnu u Suydneyu. Milošević - koji je na nedavnom mitingu Zlatni medvjed u Zagrebu pobijedio na 50 m leptir s odličnim vremenom, 24.49, i bio ispred Britanca Marka Fostera - opravdava se umorom i pripremama za OI.</p>
<p>- Doista nisam najbolje spreman, iako nisam u slaboj formi. Mene nastupi na europskim prvenstvima ne zanimaju, pogotovo ako nisam siguran u odličan plasman. Moram se potpuno posvetiti Igrama, tamo nešto želim napraviti. A poslije Olimpijskih igara u Sydneyu nastupat ću samo u utrkama na malim plivalištima, kategoričan je Milošević. </p>
<p>Što hrvatska plivačka vrsta može u Sydneyu? Osvojiti medalju? Nije nemoguće, posebice u utrci na 100 metara leđno u kojoj će nastupiti Gordan Kožulj. Uz Kožulja, olimpijske su norme ispunili Kanjer, Čač, Strahija i Karlo, što će u Helsinkiju pokušati i ostali naši plivači. Ako netko i ne uspije, bit će još vremena za ispravljanje propuštenog na mitinzima nakon EP u Helsinkiju. </p>
<p>- U našem programu EP u Helsinkiju je predviđeno kao usputna stanica prema Sydneyu, Olimpijske igre ipak su ove godine glavni cilj. U jakoj europskoj konkurenciji mogu se postići odlični rezultati, dakle s lakoćom ispunjavati norme, veli trener reprezentacije Dmitar Bobev.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bagarića izabrali Bullsi, Sesar u Boston</p>
<p>Prvi izbor ovogodišnjeg NBA »drafta« je centar Kenyon Martin koji će sljedeće sezone igrati u New Jerseyu / Na »draftu« su izabrana i dvojica hrvatskih igrača; Dalibora Bagarića su kao 24. »pick« uzeli Chicago Bullsi, dok je Sesar izabran kao 47. i odmah preusmjeren iz Seattlea u Boston</p>
<p>MINNEAPOLIS, 29. lipnja</p>
<p> - Iako nije bio siguran kao što su to, primjerice, bili Shaquille O'Neal ili Tim Duncan, Kenyon Martin je bio najveći kandidat da bude prvi izbor ovogodišnjeg NBA »drafta« održanog u Minneapolisu. Prognoze su se obistinile i Martin je postao novi član New Jersey Netsa koji su imali privilegiju prvi birati pojačanje za novu sezonu.</p>
<p>Martin je proveo sve četiri godine na sveučilištu, što je sve rjeđa pojava među mladim košarkašima koji imaju potencijal zaigrati u najjačoj ligi na svijetu. U svojoj posljednjoj sezoni na sveučilištu Cincinnati Martin je prosječno postizao 18.9 koševa, uz šut iz igre od 56.8 posto, te imao 9.7 skokova i 3.45 blokada po utakmici što mu je priskrbilo naslov najboljeg sveučilišnog igrača godine. Igra na poziciji centra i mogao bi se sjajno uklopiti u sastav Netsa koji su odlično pokriveni na svim ostalim pozicijama.</p>
<p>Jedina stvar koja je mogla udaljiti Martina od toga da postane prvi izbor na »draftu« je ozljeda koljena koju je zadobio početkom ožujka i zbog koje je propustio NCAA doigravanje. No, izgleda da su u Netsima sigurni da ta ozljeda neće uništiti Martinovu karijeru.</p>
<p>Da je ovo bila godina visokih igrača potvrđuju i igrači izabrani od drugoga do petoga mjesta, redom krila. Tako je drugi izbor bio Stromile Swift (Louisiana State) koji će sljedeće sezone igrati za Vancouver, treći Darius Miles koji u NBA dolazi izravno iz srednje škole i tako nastavlja trend koji je pokrenuo Kevin Garnett sredinom 90-tih godina. Veliko povjerenje u Milesa imali su »scouti« Los Angeles Clippersa.</p>
<p>Četvrti izbor je Marcus Fizer (Iowa State) koji će pojačati Chicago, dok je peti Mike Miller (Florida) kojega je izabrao Orlando. Prvi branič izabran na ovogodišnjem »draftu« je dojučerašnji Martinov suigrač sa sveučilišta, DerMarr Johnson koji će igrati za Atlantu.</p>
<p>Na ovogodišnjem »draftu« izabrana su i dvojica hrvatskih igrača. Dalibora Bagarića su, kao 24. »pick« uzeli Chicago Bullsi, dok su Josipa Sesara izabrali Seattle Supersonicsi kao 47. »pick«, ali su prava na njega odmah proslijedili u Boston za dva izbora drugog kruga »drafta« sljedećih godina.</p>
<p>Osim dvojice naših igrača, ove godine je na »draftu« izabrano još 12 neameričkih košarkaša. Od njih je prvi izabran Francuz Jerome Moiso, kojega su kao 11. izbor uzeli Boston Celticsi, 16. je izabran Turčin Hidayet Turkoglu, kojega su uzeli Sacramento Kingsi, a odmah nakon njega od neameričkih igrača izabran je - Bagarić. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Olimpijski proračun još uvijek u manjku</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Iako je do početka Olimpijskih igara u Sydneyu ostalo samo 77 dana, Organizacijski odbor (SOCOG) još nije riješio financijske i prometne probleme. Predsjednik Koordinacijskog povjerenstva Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), Belgijanac Jacques Rogge, obavio je prošlog vikenda posljednju, 11. inspekciju u Sydneyu i utvrdio da SOCOG još uvijek nije zatvorio financijsku konstrukciju, odnosno da u olimpijskom proračunu još uvijek nedostaje oko 150 milijuna australskih dolara te da će sydneyski gradski prijevoznici teško ispuniti svoju zadaću za Igara, od 15. rujna do 1. listopada.</p>
<p>SOCOG se nada da će do početka Igara prodati dovoljno ulaznica za olimpijska natjecanja i tako popuniti spomenutu rupu u proračunu, no Rogge je napomenuo kako je plan prodaje ulaznica »iznimno ambiciozan« s obzirom na broj stanovnika Australije (18 milijuna). Naime, zanimanje Australaca za OI moralo bi biti veće nego na bilo kojem sličnom natjecanju u povijesti. Dodatni udarac organizaciji XXVII. ljetnih olimpijskih igara zadale su nezgode na sustavu prigradskih željeznica u Sydneyu. U posljednjih nekoliko mjeseci vlakovi su čak šest puta iskakali iz tračnica i uzrokovali velika zakašnjenja. SOCOG je brzo reagirao, ishodivši smjenu čelnog čovjeka gradskog prijevoznog poduzeća, pa je na to mjesto došao voditelj olimpijske službe prijevoza, Ron Christie. Međutim, ni on na nedavnoj konferenciji za novinare nije mogao jamčiti da će prijevoz za Igara funkcionirati bez teškoća. Gradske i prigradske željeznice morat će od 15. rujna do 1. listopada prevesti čak 18 milijuna putnika više nego inače.</p>
<p>Jedan veliki problem SOCOG je, međutim, uspio riješiti. Naime, starosjedioci Australije, Aboridžini, prijetili su da će demonstracijama za Igara zagorčati život organizatorima. Ipak, nakon pregovora su Aboridžini odustali od prosvjeda, a zauzvrat će im SOCOG dopustiti da u Olimpijskom parku podignu svoj kulturno-umjetnički paviljon. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Mesić odbio navode da je podržao Kleinovu inicijativu o vojnom savezu BiH, Hrvatske i Srbije!</p>
<p>Hrvatska i BiH, kad za to dođe vrijeme i SRJ, mogle bi formirati zajedničku vojnu postrojbu, izjavio je u četvrtak pomoćnik ministra obrane Federacije BiH Sulejman Budaković / Agotić: »To je nečija proizvoljna procjena. Mesić nije o tome uopće govorio«</p>
<p>SARAJEVO/VARŠAVA, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kad za to dođe vrijeme i SR Jugoslavija, kojima bi se priključile neke zemlje iz okruženja mogle bi formirati zajedničku vojnu postrojbu koja bi djelovala po uzoru na Eurocorpus, izjavio je u četvrtak u Sarajevu pomoćnik ministra obrane Federacije BiH Sulejman Budaković. On je dodao kako je zamisao o uspostavi regionalne vojne postrojbe potekla od voditelja misije UN-a u BiH Jacquesa Kleina, te kako je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić »dao inicijalnu suglasnost« za Kleinov projekt.</p>
<p>Predsjednik Mesić u četvrtak je u Varšavi ekskluzivno za Vjesnik komentirao Budakovićevu izjavu: »Ne, ne u tom smislu. Mi ćemo biti u NATO-u i u tom smislu ćemo pripadati čitavom tom obrambenom sustavu. Ja sam predložio da se bosanska vojska u BiH formira po uzoru na višenacionalni bataljun poljsko-litvanski pa da bosanska vojska više nema tri izvora financiranja, tri komande, nego da bude pod jednom komandom, ali formirana kao ovaj bataljun«, kazao je Mesić.</p>
<p> »Za nas je sada najvažnije da Hrvatska ne plaća vojsku u drugoj državi, da Srbija ne plaća vojsku u drugoj državi, a da BiH na kraju ima vojsku, a treba ju, po meni, tako strukturirati kako je strukturiran poljsko-litvanski bataljun«, dodao je.</p>
<p>Predsjednik Mesić nije dao suglasnost za stvaranje zajedničke komponente hrvatsko-bosansko-hercegovačke vojske, a kamoli uz njih i Vojske Jugoslavije, rekao je u četvrtak u Varšavi savjetnik predsjednika za vojna pitanja Imra Agotić. »To je nečija proizvoljna procjena. On nije o tome uopće govorio«, rekao je Agotić. </p>
<p> Mesić je u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim predsjednikom Aleksandrom Kwasniewskim rekao da bi iskustva zajedničkog poljsko-litavskog bataljuna koji će u četvrtak popodne posjetiti u pratnji Agotića i načelnika Glavnog stožera HV-a Petra Stipetića, mogla biti korisna pri ustroju vojske BIH. »Točno, on je to rekao, ali nikakva mješovita hrvatsko-bosansko-hercegovačka, a kamoli i jugoslavenska vojska«, rekao je Agotić. »Bio je u pitanju možda model za spajanje tri komponente vojski na prostoru BiH«, naglasio je, odgovarajući na novinarsko pitanje da komentira Budakovićevu izjavu.</p>
<p> Predstavljajući na konferenciji za novinstvo zadaće koje u BiH treba realizirati kako bi se proveli zaključci posljednje sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH, održane u svibnju u Bruxellesu, Budaković je rekao kako je zamisao o uspostavi regionalne vojne postrojbe potekla od voditelja misije UN-a u BiH Jacquesa Kleina. »SRJ bi se takvom projektu naravno mogla priključiti tek nakon demokratskih promjena u toj zemlji«, istaknuo je Budaković.</p>
<p>Budaković je također kazao da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić već dao inicijalnu suglasnost za takav projekt, ali u njega bi trebalo uključiti i druge zemlje regije poput Italije ili Mađarske. »Jasno je da se tu ne radi o stvaranju neke nove JNA, nego o primjeni pozitivnih iskustava iz drugih sličnih regija«, rekao je Budaković.</p>
<p>Pomoćnik ministra obrane Federacije BiH najavio je da će se sljedećih mjeseci provesti aktivnosti kako bi se stvorile pravne i političke pretpostavke koje bi trebale dovesti do uspostave prve zajedničke vojne postrojbe na razini države BiH. »Očekujemo da će takva postrojba veličine brigade biti formirana sljedeće godine i nakon toga pridružiti se nekoj od mirovnih misija UN-a«, objasnio je Budaković. Istaknuo je da zaključci sa skupa u Bruxellesu nedvojbeno upućuju i na potrebu uspostave jedinstvenog ministarstva obrane na razini BiH. To bi tijelo trebalo nastati iz sadašenjeg Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SCMM) koje ima uglavnom savjetodavnu ulogu. Nakon uspostave ministarstva na državnoj razini, prema riječima brigadira Budakovića, pristupit će se i uspostavi jedinstvene vojske BiH. »Stajalište je bošnjačke strane da bi takva vojska u prvoj fazi trebala imati 10.000 do 12.000 profesionalnih pripadnika. Nakon što se NATO djelomice ili u potpunosti povuče iz BiH, ta bi se brojka mogla smanjiti na šest do osam tisuća ljudi«, izjavio je Budaković dodajući kako za takvo što postoji i suglasnost hrvatske strane u BiH, odnosno ministra obrane Miroslava Prce. (Hina i Marko Olenković)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Francuska uvodi delikt mentalne manipulacije</p>
<p>Obitelj ugroženog člana neke sekte mogla bi podići tužbu i bez njegove privole/Sudu bi za presudu bila dovoljna i samo načela rada sekte / Dvojbe u javnosti hoće li ta odredba ugroziti slobodu udruživanja ili slobodu savjesti</p>
<p>PARIZ, 29. lipnja</p>
<p> - Zastupnici francuske nacionalne skupštine izglasali su u prvom čitanju zakonski prijedlog s proširenom kazneno-pravnom podlogom za suzbijanje nedopuštenog djelovanja sekta. Među nekoliko novih odredbi najviše je pažnje, uz polemike i dvojbe, izazvalo uvođenje delikta »mentalne manipulacije« kao jednog od novih pravnih oružja francuskih sudova u suzbijanju ilegalnih radnji sekta. Namjera autora francuskog zakonskog prijedloga je da se »mentalna manipulacija« u sudskoj praksi poveže isključivo sa ponašanjima unutar nekih sekta, koja sada nisu utuživa ili dokaziva pred sudovima, a radi se o eklatantnim deliktima »pranja mozgova« žrtvama. </p>
<p> Za »mentalnu manipulaciju predviđaju se kazne od 3 godine zatvora i novčana kazna od 300 tisuća franaka. Novi zakon bi omogućio sudovima i da narede raspuštanje ili zabranu rada neke sekte, ako je njoj ili nekome od njezinih vođa bila prethodno izrečena presuda za kažnjivo djelo u dva navrata. To uz ostalo znači i da kažnjeni vođe neke sekte ne bi mogli osnivati neko drugu sektu pod novim imenom. Ograničilo bi se i propagiranje sekta, tako što se primjerice njihove prostorije ne mogu locirati u krugu od 100 ili 200 metara od škola, bolnica ili staračkih domova.</p>
<p> Sektofobija ili sektomanija, pitaju se Francuzi u polemikama. Prema službenim izvješćima, u Francuskoj je izbrojeno djelovanje 172 različite sekte koje okupljaju od 400.000 do 500.000 sljedbenika ili simpatizera. Navodi se i da se oko 6000 djece odgaja pod utjecajem sekta. </p>
<p>U Francuskoj, inače, nisu dosad bili zabilježeni neki drastični slučajevi nedopuštenog djelovanja sekta, poput krvnih delikata. Najveći broj sekta, koje vuku korijene iz raznih »disidentskih« pokreta svih velikih svjetskih religija, a osobito su brojne razne vrste azijskih, budističkih ili hinduističkih religioznih podučavanja i »kontemplacija«, djeluju bez ozbiljnijih sukoba s zakonom. Delikti sekta o kojima se u posljednje vrijeme sudilo u Francuskoj, odnosno puno pisalo u tisku, vezani su uglavnom za slučajeve poreznih utaja ili ilegalno obavljanje medicine. Jedan kazneni postupak za takva djela vodi u Parizu protiv pripadnika Scijentološke crkve. </p>
<p>Nezakonite radnje unutar nekih sekta po sadašnjim propisima kvalificiraju se kao tradicionalna kaznena djela: suci bi mogli izreći presude za seksualne agresije ili silovanja, ubojstva (samoubilačke sekte), financijske prijevare (na prijevaru uzimanje novca od sljedbenika ) i sl. Kaznena odgovornost za takva djela unutar sekta izvodi se iz delikta »zloporabe slabije osobe«, koji je uveden u francusko zakonodavstvo 1994. godine. No u praksi je, tvrdi se u parlamentarnim izvještajima koji su poslužili kao temelj za donošenje novih propisa, francusko pravosuđe bez odgovarajućih pravnih sredstava. Odgovornost za sva takva kažnjiva djela, ukoliko ih je bilo, teško su se dokazivala zbog »zavjere šutnje« unutar sekta ili teške dokazivosti da se na žrtve sekta djelovalo kao na »slabije osobe«. Ta definicija mogla se na sudu u praksi primijeniti kada se radilo o zaštiti djece, ali gotovo nikako i starijih osoba koje sektama pristupaju kao punoljetne osobe, pa je teško dokazivo da su one bile ranjivi kao »slabije osobe«. U 1998. godini francusko pravosuđe pokrenulo je 280 postupaka protiv raznih nezakonitih radnji sekta, ali od stotinjak se odustalo zbog nedostatka dokaza, a samo 48 završilo je presudama. </p>
<p>»Mentalna manipulacija« kao novi delikt definirana je u prijedlogu novog zakona kao: »vršenje teških i opetovanih pritisaka nad nekom osobom, s ciljem stvaranja ili korištenja stanja zavisnosti, da bi se (ta osoba) sa ili bez njezinog pristanka, navela na radnju ili propuštanje nezakonite ili za tu osobu teško štetne radnje«. Takva nova definicija delikta dopuštala bi ubuduće francuskom sudu da pokrene kazneni postupak ne pitajući za pristanak žrtvu sekte. Čak ako je ta osoba odrasla i odgovorna i pristupila je svojevoljno sekti, članovi njezine obitelji mogli bi se ubuduće pri pokretanju tužbe jednostavno pozvati na činjenicu o nanesenoj psihičkoj ili imovinskoj šteti. A sudu bi bilo dovoljno da analizira doktrinu ili praksu sekte i konstatira postojanje štete na strani žrtve. </p>
<p>Predstavnici tri francuske sekte, Scijentološke crkve, Raël i Moon, održali su zajedničku konferenciju za tisak u susjedstvu Nacionalne skupštine i dok je tamo izglasavan prijedlog novog zakona osudili su ga kao »posmrtno zvono demokraciji« i izraz atmosfere sektofobije u Francuskoj. Raëlijanci, koji tvrde da su bili u dodiru sa vanzemaljskim bićima iz Svemira, izjavili da će pred tim zakonom kolektivno potražiti politički i vjerski azil u SAD-u. </p>
<p> Suzdržanost ili kritike prema uvođenju delikta »mentalne manipulacije« izrazili su predstavnici svih glavnih francuskih vjerskih zajednica. Protestantski tjednik Reforme posvetio je toj temi seriju članaka upozoravajući na zablude do kojih može dovesti emotivna fiksacija na sekte. Otac Jean Vernette, delegat francuskog katoličkog episkopata za pitanja sekti drži da bi umjesto pokušaja da se protiv nezakonitih radnji sekta vodi borba uvođenjem novog kaznenog delikta »mentalne manipulacije«, bilo bolje prihvatiti prijedloge iz Vijeća Europe o stvaranju nezavisnog promatračkog tijela europskih stručnjaka koji bi bili »pluridisciplinarni i rigorozno objektivni«. Predsjednik francuske lige za prava čovjeka Michel Tubiana ne dovodi u pitanje slobodu savjesti, »ovu ili onu ideju i vjerovanje, nego djelovanja koja narušavaju tu slobodu«. </p>
<p>Glavna predlagateljica zakonskog teksta zastupnica Catherine Picard (socijalisti) istakla je, međutim, da će se novi <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> mentalne manipulacije primijeniti samo na posebne slučajeve rada sekta. »Nikada neka udruga koja poštuje demokratska načela i prava ljudi nije prisiljavala svoje članove da odustanu od svojih sloboda, da se dovedu u situacije oskudice ili bijede, da prestanu brinuti za potrebe svoje obitelji, da dovedu u pitanje svoje zdravlje, sigurnost, moral ili odgoj svoje djece«, izjavila je Picard.</p>
<p> Prijedlog zakona su u prvom čitanju izglasali zastupnici vladajuće pluralne ljevice i desne oporbe u Nacionalnoj skupštini jednoglasno, a proslijeđen je po uobičajenom postupku i Senatu. Francuska ministrica pravosuđa Elisabeth Guigu, prihvaćajući u ime vlade inicijativu poteklu izvorno iz redova parlamentaraca, sugerirala je da se prije njezinog konačnog usvajanja provede »dodatno razmišljanje« o definiciji novog delikta mentalne manipulacije. »Uvođenje tog delikta izgleda mi korisno za žrtve (sekti), kako bi im se omogućilo bolje nastupanje pred sudovima, a također i za pokretanje i vođenje istražnih radnji i tužbenih postupaka«, složila se Guigou. »No ne bi trebalo da ta odredba može ugroziti temeljne ljudske slobode kao što je sloboda udruživanja ili sloboda savjesti«, rezimirala je smisao preostalih dvojbi francuska ministrica pravosuđa.</p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izrael ucjenjuje SAD mogućom prodajom radarskog sistema Kini</p>
<p>ANKARA, 29. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Da u politici nije ništa slučajno potvrđuje najnovija izraelsko-američka bura koja se podigla oko najavljene telavivske prodaje radarskog sistema za rano upozorenje »phalcon« Kini. Ona je dobila gotovo dramatične razmjere u trenutku kada je američka državna tajnica Madeleine Albright u srijedu pokušavala uvjeriti izraelskog premijera Ehuda Baraka i svog domaćina Davida Levyja da zbog srednjoistočnog mira naprave gotovo radikalne teritorijalne ustupke.</p>
<p>Riječ je o povlačenju izraelskih postrojbi s cjelokupnog područja Zapadne obale i pojasa Gaze, te dijelova istočnog, arapskog dijela Jeruzalema. Takav prethodni dogovor osigurao bi uvjete za najavljeni trojni američko-izraelsko-palestinski summit, te zacrtao konačna rješenja raspleta srednjoistočne mirovne enigme. Dakako, da bi to dalo i naznake razrješenja izraelsko-sirijskog spora oko Golanske visoravni koja je također okupirana tijekom šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967.</p>
<p>Suočavajući se s žestokim američkim mirovnim pritiscima, iza kojih stoje i glavne židovske organizacije u svijetu, Izrael je ponovo odgovorio svojevrsnom političkom ucjenom. Zaprijetio je, naime, da će pristupiti isporuci »phalcona« Kini. Taj ugovor je potpisao bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu. To bi ugrozilo vojno-strategijsku sigurnost ne samo najvećeg washingtonskog štićenika Tajvana, već i američke postrojbe razmještene uz kinesku obalu.</p>
<p>Ukratko, Izrael je zaprijetio Amerikancima »osvetničkom trgovinom« ako se ne podrži njegova mirovna platforma s Arapima. To je dovelo u pitanje i već najavljeni summit američkog predsjednika Billa Clintona s izraelskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom. Uzbuna se digla i u samom američkom Kongresu. Tu je, što se rijetko dešava, došlo do postizanja jedinstvenih »antiizraelskih stajališta« republikanaca i demokrata. Amerikanci su zaprijetili i uskraćivanjem pomoći Tel Avivu koja godišnje dostiže 2,8 milijardi dolara. Vjerojatno nimalo slučajno, s Albright se u Izraelu našao i zamjenik sekretara američkog trezora Stuart Eizenstat, kako bi potkrijepio takvu mogućnost. </p>
<p>Nakon svega, sada su sve oči uprte u najavljeni američki posjet izraelskog ministra obrane Ephraima Seha. Do njega će, kako se tvrdi, doći sljedeći tjedan. Tada bi se mogao saznati i konačni odgovor Barakove vlade glede prodaje »phalcona«, ali i vizije mirovnog sporazuma s arapskim zemljama. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić: Hrvatska se želi priključiti projektu plinovoda Norveška - Poljska - Jadran</p>
<p>VARŠAVA, 29. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Drugog dana radnog posjeta Poljskoj hrvatski predsjednik Stipe Mesić razgovarao je s predsjednicima Sejma i Senata Maciejom Plazynskim i Alcytom Grzeskowiak, a nakon toga je otišao na radni ručak s poljskim premijerom Jerzyem Buzekom. U izjavama za novinare, Mesić i Buzek istaknuli su da je potrebna tješnja suradnja na političkom planu u pogledu priključivanja europskim integracijama, ali i na unapređenju robne razmjene kod koje, spomenuo je poljski premijer, mogućnosti nisu ni izdaleka iskorištene.</p>
<p>Jedan od konkretnih projekata o kojem je bilo najviše riječi jest gradnja plinovoda Norveška - Poljska - Jadran. Buzek je izjavio da su pri kraju razgovori koje je godinu dana vodio s premijerima Norveške i Danske. Priključivanje Hrvatske tom projektu - u kojem su već Litva, Latvija, Estonija i Slovačka, a zainteresirana je i Ukrajina - šef poljske vlade nazvao je sjajnom idejom koja će omogućiti gradnju važnog plinovoda u ovom dijelu Europe. Poljska je vrlo zainteresirana za diverzifikaciju izvora plina, raspolaganje energijom te za njezinu razmjenu.</p>
<p>O detaljima projekta razgovarat će uskoro premijeri Hrvatske i Poljske, obavijestio je Mesić novinare, a Buzek je potvrdio da očekuje skori dolazak hrvatskog predsjednika Vlade. »Pripremamo vrlo konkretne prijedloge razgovora i suradnje na mnogim područjima«, rekao je Buzek, naglasivši kako su za dobru suradnju dviju država potrebni česti susreti. Predsjednik Mesić istaknuo je da je potrebna bolja promidžba hrvatskog turizma u Poljskoj. Ovo je narod od 40 milijuna stanovnika, koji brzo razvija svoje privredne potencijale i to je za nas izuzetno zanimljivo turističko tržište, kazao je Mesić.</p>
<p>Hrvatski predsjednik naglasio je da obje zemlje imaju iste strateške ciljeve, te da od Poljske Hrvatska očekuje pomoć u približavanju europskim integracijama. Potrebu uzajamne suradnje dviju zemalja naglasio je i Buzek, rekavši da je Poljska vrlo zainteresirana za suradnju s Hrvatskom jer »neovisna, stabilna i demokratska Hrvatska znači mir, stabilnost i sigurnost na balkanskom poluotoku«.</p>
<p>U četvrtak poslijepodne Mesić je odletio u vojnu bazu Orzysz, gdje je smješten poljsko-litvanski bataljun LITPOLBAT, osnovan prije tri godine u sklopu Partnerstva za mir NATO-a. Kako ističu poljski domaćini, bataljun koji se sastoji od 750 vojnika obiju narodnosti, zanimljiv je prilog Poljske u izgradnji vojne suradnje izvan struktura vojnih paktova (Poljska je u NATO-u, a Litva nije). Nakon upoznavanja sa strukturom i zadaćama bataljuna, predviđen je povratak hrvatskog predsjednika u Zagreb.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ministar Picula s Klubom trojice o stabiliziranju Balkana </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula od četvrtka sudjeluje na dvodnevnom sastanku Kluba trojice koji se održava u dvorcu nedaleko od Bruxellesa. Najnoviji sastanak Kluba, koji su 1996. pokrenule Njemačka, Francuska i Velika Britanija, posvećen je analizi stanja u jugoistočnoj Europi te opcijama za stabilizaciju stanja. U strateškom dokumentu pod nazivom »Klub trojice i Balkan« ističe se da je termin »zapadni Balkan« koji EU rabi već nekoliko godina, treba zamijeniti nazivom »jugoistočna Europa«. Time bi se i formalno potvrdilo, smatraju predstavnici triju vodećih zemalja među europskom petnaestoricom, da je regija bivše Jugoslavije dio Europe. Klub trojice neformalni je forum za razmjenu mišljenja i usmjeravanje europskih integracija. Na sastanku u Bruxellesu sudjelovat će i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch, voditelj UNMIK-a Bernard Kouchner, koordinator Pakta stabilnosti Bodo Hombach, glavni tajnik NATO-a George Robertson te glasnogovornik NATO-a Jamie Shea. (V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Afera Zavrč« zatvorena, tajna ostaje i dalje </p>
<p>LJUBLJANA, 29. lipnja</p>
<p> - »Afera Zavrč«, već glasoviti slučaj od prije dvije i pol godine, kada je slovenski vojni kombi s dvojicom obavještajaca i prepun skupocjene moderne špijunske opreme u siječnju 1998. »zalutao« na hrvatsko ozemlje kod Dubrave Križovljanske, susjednoga mjesta slovenskoga Zavrča, što ga je zarobila i zadržala hrvatska policija, trebala bi, čini se, barem službeno, konačno biti zatvorena. To se može zaključiti prema vijestima da je Državni zbor (slovenski parlament) na zatvorenoj sjednici u srijedu prihvatio završno izvješće parlamentarnoga istražnog povjerenstva o »okolnostima i posljedicama« te špijunske afere, što ga je vodio Mirko Zamernik, zastupnik Socijaldemokratske stranke (SDS) Janeza Janše.</p>
<p>Izvješće istražnoga povjerenstva o »aferi Zavrč« razmatrano je na zatvorenoj sjednici, što je vrlo rijedak slučaj u slovenskome parlamentu, zato što nosi oznaku »strogo povjerljivo - vojna tajna«. Stoga je predsjednik povjerenstva Zamernik javno izrazio svoje »duboko nezadovoljstvo« što je sadržaj njegova izvješća, usprkos službenoj tajnosti, već »dotovo posve poznat javnosti«, dakako zahvaljujući »neposlušnim« medijima. Zasad je službeno objavljeno samo to kako je Državni zbor, u svojoj konačnoj odluci, preporučio vladi da temeljito prouči stanje u ministarstvu obrane (MORS), a posebno u vojnoj Obavještajno-sigurnosnoj službi (OVS), čiji su pripadnici bili i dvojica »uhoda« koje su uhitili hrvatski policajci i, nakon »temeljite istrage«, pustili ih kući.</p>
<p>Ta odluka, dakako, posve odgovara Janezu Janši, ministru obrane u novoj desničarskoj vladi premijera dr. Andreja Bajuka, to više što je šef istražnoga povjerenstva Zamernik član njegova SDS-a. Naime, Janši će to izvješće jamačno poslužiti da za »vrlo loše stanje« u MORS-u, čemu je posljedica bila i »afera Zavrč«, optuži bivšu vladu dr. Janeza Drnovšeka, koja je tim »skandalom«, navodno, opteretila hrvatsko-slovenske odnose i otežala rješavanje međusobnih otvorenih pitanja. Naime, izvori bliski istražnome povjerenstvu tvrde kako ulazak vojnoga »špijunskog kombija« na hrvatsko ozemlje, vjerojatno, i nije bio slučajan nego »podmetnut«. Sada se zna da se istražno povjerenstvo sastalo devet puta, da je saslušalo 14 svjedoka i posjetilo mjesto događaja kod Zavrča.</p>
<p>Izjave svjedoka u mnogo su čemu proturječne, u njima ima mnogo nejasnoća, kako se tvrdi u izvješću Zamernikova povjerenstva. Ipak, kako tvrde pouzdani izvori, u izvješću se, barem neizravno, za tu špijunsku aferu ističe politička odgovornost tadašnjega ministra obrane Tita Turnšeka, ali i ministra vanjskih poslova Borisa Frleca i čak premijera Drnovšeka. Zna se da je samo Turnšek tada snosio odgovornost za tu aferu i podnio ostavku na svoju dužnost. No, u međuvremenu, Drnovšekova je vlada pala, a nekadašnja oporba, koja je zahtijevala istragu, sada sačinjava vladu koja, očito, i to izvješće želi iskoristiti za obračun s njezinim »grijesima«. Naprotiv, sadašnja oporba smatra kako istraga uopće nije bila potrebna i kako istražna povjerenstva, stvarana po zahtjevu bivše oporbe imaju preširoke ovlasti, a male učinke.</p>
<p>Koliko su »procurile« pojedinosti iz »strogo povjerljivoga« izvješća, dvojica su djelatnika OVS-a, koji su se s kombijem i opremom zaputili u Hrvatsku, izjavili kako su, prema dobivenoj zadaći, »tražili lokaciju za smještaj goniometra«, ali pritom, kako piše ljubljansko Delo, nije jasno zašto su se vozikali naokolo i »zalutali« preko granice. Jesu li trebali snimati neke hrvatske vojne i strateške objekte? Odgovora na to pitanje, navodno, nema u izvješću, ali ga sigurno zna hrvatska strana koja je zarobila kombi s cijelom opremom i još ga i danas drži kao »plijen«. U Sloveniji se pitaju: zašto dvojica »uhoda«, kada su shvatili da su »upecani«, nisu uništili špijunsku dokumentaciju i izbrisali kompromitantne podatke u vozilu? Tako su Hrvati, otkriva Delo, došli do brojeva mobilnih telefona ljudi iz najbliže pratnje hrvatskoga predsjednika Tuđmana i dokaze o prisluškivanju nekih postrojbi Hrvatske vojske. Zato je sud u Varaždinu pokrenuo optužbu protiv dvojice slovenskih obavještajaca, koji su, u međuvremenu, dobili otkaz na svojemu poslu i nisu se odazvali pozivu da se pojave pred hrvatskim sudom. Upravo zato hrvatska strana još ne namjerava vratiti zarobljeni kombi, usprkos zalaganju i obećanjima predsjednika Kučana i Mesića.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zubak: Pitanje je hoće li u idućoj godini HVO moći računati na sredstva iz hrvatskog proračuna</p>
<p>Apliciranjem rezultata općinskih izbora na nova izborna pravila sasvim je izgledno da bi savez oporbenih stranaka, među koje bi u Federaciji BiH ušla i Stranka za BiH Harisa Silajdžića, mogao pobijediti koaliciju HDZ-SDA, a ako bi se tome priključile i neke liberalnije i demokratske stranke iz Republike Srpske, onda bi se mogao poraziti i treći nacionalistički partner - SDS</p>
<p>Koncem travnja jedan je utjecajni međunarodni analitičar rekao: »Ako bih birao ljude koji mogu napraviti BiH kao funkcionalnu državu, izabrao bih Lagumdžiju, Zubaka, Dodika, Prlića, Oručevića i Ivanića.« Danas, dva mjeseca kasnije, čini se da je formiranje saveza čiji bi jezgru činila upravo navedena šestorica gotova stvar. O tome smo, uoči sabora njegove stranke, razgovarali s Krešimirom Zubakom, predsjednikom Nove hrvatske inicijative.</p>
<p>• Gospodine Zubak, ovih se dana dosta spekulira o širokom oporbenom savezu koji bi na parlamentarnim izborima pokušao srušiti HDZ BiH, SDA i SDS. Je li istina da će u taj oporbeni blok ući stranke iz obadva entiteta te da su u razgovore uključeni i ljudi iz HDZ-a (Jadranko Prlić i Neven Tomić) te iz SDA (Safet Oručević)?</p>
<p>- Prije više mjeseci, točnije nakon prestanka funkcionairanja Vijeća ministara u ranijem sastavu, u ovdašnjim krugovima počelo se javno iznositi stavove da bi za BiH bilo najbolje kada bi se formirala vlast po principu zastupljenosti osoba koje imaju politički i stručni rejting, iskustvo i volju da povedu BiH drugim, pozitivnim smjerom. Među te osobe ubrajani su i gospoda koju navodite. Međutim, s približavanjem izbora taj koncept postaje sve manje izgledan, ali je apliciranjem rezultata općinskih izbora na nova izborna pravila (izborne jedinice) sasvim je izgledno da bi savez oporbenih stranaka, među koje bi u Federaciji BiH ušla i Stranka za BiH (Harisa Silajdžića, mogao pobijediti koaliciju HDZ-SDA, a ako bi se tome priključile i neke liberalnije i demokratske stranke iz Republike Srpske, onda bi se mogao poraziti i treći nacionalistički partner - SDS. Dakle, više se ne govori o osobama, već o strankama.</p>
<p>• Hoće li unutar tog bloka biti i tješnjih koalicija (poput koalicije SDP-HSLS unutar šestorke u Hrvatskoj)? Koji su Vaši potencijalni partneri u tom pogledu?</p>
<p>- Malo je vjerojatno da bi se unutar tog bloka pravili čvršći politički savezi-koalicije, ali je sasvim moguć dogovor o postizbornom koaliranju radi konstituiranja tijela vlasti. Mi smo tijekom lokalnih izbora imali dobru suradnju sa SDP-om, a spremni smo i na suradnju s nekim drugim strankama.</p>
<p>• Kako stoje stvari s ujedinjavanjem NHI-jjjja s HSS-om BiH i Hrvatskom narodnom zajednicom? U jednom trenutku to je bilo predstavljano kao gotova stvar.</p>
<p>- S obzirom na naše stajalište da nema nikakvih potreba da u BiH djeluje nekoliko stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom, a koje imaju istu ideološku i političku matricu, ponudili smo tim strankama ujedinjenje po modelu kako su se ovdje objedinile svojedobno SDP i UBSD. Mi smo svoju političku obvezu izvršili - ponudili smo integriranje i ta ponuda i dalje stoji.</p>
<p>• Rezultati nedavnih općinskih izbora daju naslutiti da bi - barem u Bosni, u Hercegovini još nema takvih naznaka ili su one manje zamjetne - alternativa HDZ-u mogao biti SDP. Kako to tumačite? Može li se onda reći da je, nakon HDZ-a, NHI-ju najveći politički suparnik SDP BiH?</p>
<p>- Hrvatima u BiH, prije nego drugima, potrebne su promjene sadašnjeg stanja. Ljudi nam odlaze. U livanjsko-duvanjskom kraju, gdje HDZ ima deset godina apsolutnu vlast, otišao je ogroman broj ljudi, mladih, stručnih, sposobnih. Dakle, tamo nije bilo drugih na koje bi se mogla prebaciti odgovornost ili tražiti izgovor za stanje u kojem se nalazimo. Zbog čega je to tako? Pogrešna politika, nekompetentna i korumpirana vlast. To treba promijeniti, i mi podržavamo sve one koji žele promijeniti ovu korumpiranu i nesposobnu vlast. Poradi toga SDP nama nije konkurencija.</p>
<p>• Svojevremeno ste, nakon raskida s HDZ-om, u jednom članku iznijeli mišljenje da je Alija Izetbegović promijenio ciljeve svoje politike. Kako Vam danas izgleda Izetbegovićev politički kurs?</p>
<p>- SDA više ne zna »kud veže kud driješi«. Bori se tobože za cijelovitu BiH, a ne želi surađivati sa SDP-om i drugim strankama koje to isto žele, iz ideoloških razloga. Koaliraju, pak, sa HDZ-om koji optužuju za podjelu BiH! Dakle, izgleda da im je važnija ideologija nego cjelovita BiH, što sam uvijek mislio.</p>
<p>• Kako će BiH izgledati za deset godina? Hoće li postojati entiteti? Je li vjerojatna »konfiguracija« BiH, ona na kojoj će insistirati međunarodna zajednica, u skladu s Vašim političkim ciljevima?</p>
<p>- Teško je to sada reći: mi vjerujemo da će se na koncu realizirati naš slogan: »BiH poput Švicarske«.</p>
<p>• Vaši nedavni susreti s hrvatskim dužnosnicima u Zagrebu te izjave koje se tiču financiranja hrvatske kopmponente Vojske Federacije BiH izazvali su burne reakcije. Federalni ministar obrane ustvrdio je da su netočne Vaše izjave o zloporabama tih sredstava ... </p>
<p>- Ministar Prce nije odgovorio na jednostavna pitanja: koliko je hrvatska komponenta u vojsci Federacije BiH dobila u prvih pet mjeseci ove godine iz proračuna Republike Hrvatske i Federacije BiH i koliko je potrebno novca za pune plaće vojnika. Budući da se on bavi politikantstvom, a ne svojim poslovima, ja ću vam reći: iz proračuna Republike Hrvatske dobila je 21 milijun, a iz proračuna Fedracije BiH 39 milijuna DEM, ukupno,dakle, 60 milijuna DEM za prvih pet mjeseci ove godine. Vojnici dobivaju tek 60 posto svoje plaće.</p>
<p>Za punu redovitu plaću vojnicima potrebno je ukupno 10 milijuna DEM mjesečno. Dakle novaca ima za pune plaće a oni dobivaju 60 posto. Gdje je ta razlika? Za što se troši? Po čijem nalogu gospodin Prce to čini kada je proračunima predviđeno da se ta sredstva isključivo, ili prije svega, koriste za plaće? </p>
<p>• Imate li Vi saznanja o tome?</p>
<p>- Mi imamo neke informacije. Ali o tome drugi put.</p>
<p>• Je li točno da su, kako piše jedan sarajevski tjednik, predsjednik Mesić i premijer Račan rekli da je završeno s hrvatskim financiranjem HVO-a?</p>
<p>- Da. Ako se ovako nastavi, sasvim sigurno da u idućoj godini mi više nećemo moći računati na ta sredstva.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tučnjava u sarajevskom HDZ-u!</p>
<p>SARAJEVO, 29. lipnja</p>
<p> - Sukobi unutar sarajevske županijske organizacije HDZ BiH kulminirali su u srijedu fizičkim obračunom između članova dviju suprotstavljenih struja - jedne predvođene aktualnim predsjednikom sarajevskog HDZ-a Mladenom Bevandom i tajnikom Vencelom Lasićem, te druge koju čine predstavnici nedavno rasformiranog općinskog odbora stranke u naselju Ilidža. </p>
<p>Vjesnikov novinar je jedini od predstavnika medija bio svjedokom opće tučnjave do koje je došlo nakon što su pripadnici osiguranja po nalogu tajnika Lasića pokušali spriječiti Svevlada Hoffmanna, glasnogovornika odbora na Ilidži da uđe u prostorije Središnjice HDZ-a BiH u Sarajevu, gdje je trebala biti održana izborna skupština Ilidžanskog ogranka stranke. Hoffmann je tom prilikom zadobio nekoliko snažnih udaraca, no ipak je uspio ući u dvoranu, gdje je sastanak nakon žučnih rasprava ipak održan. U nova tijela stranke na Ilidži ponovo su izabrani praktično isti ljudi koji su sjedili u rasformiranom odboru, tako da je propao pokušaj županijskog čelništva da preuzme nadzor nad tim najbrojnijim ogrankom.</p>
<p>Inače, sukobi u sarajevskom HDZ-u dostigli su vrhunac nakon općinskih izbora kada je ta stranka dobila samo 2,35 posto glasova, što je njezin najlošiji rezultat koji je ozbiljno doveo u pitanje legitimitet te stranke da predstavlja sarajevske Hrvate. Naime, sarajevski Hrvati čine oko pet posto biračkog tijela u glavnom gradu, a HDZ sada ima tek polovičnu podršku.</p>
<p>HDZ-ovci za Ilidže za neuspjeh okrivljuju županijsko čelništvo koje je vrh HDZ-a BiH dosad podržavao, zbog čega je i došlo do rasformiranja odbora na Ilidži. Također, pokrenut je i stegovni postupak protiv Hoffmanna nakon njegovih izjava u medijima, no nije jasno je li procedura provedena na način sukladan statutu stranke. (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tanjug: Mamula napisao knjigu da bi mu Hrvatska vratila vilu u Opatiji </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Analizirajući prije mjesec dana promoviranu knjigu »Slučaj Jugoslavija« autora Branka Mamule, admirala koji je osamdesetih godina bio načelnik generalštaba bivše JNA i savezni sekretar za narodnu obranu nekadašnje države SFRJ, jugoslavenska državna agencija Tanjug tvrdi da se radi o Mamulinom jednostranom tumačenju povijesti raspada države. U sklopu toga, ističe Tanjug, optužuje sve ostale, a od krivnje amnestira jedino sebe. Agencija pritom tvrdi da se radi o osobi koja je tijekom svoje karijere materijalno zlorabila položaj.</p>
<p>Tanjugov komentator drži da je »indikativno« što je autorovo viđenje opisano »čistim hrvatskim jezikom iako je Mamula po nacionalnosti Srbin, a knjiga objavljena pod patronatom separatističkog čelništva Crne Gore«. Ocjenjuje se također da »Mamula, kojeg danas u Kotoru osiguravaju jake snage MUP-a Hrvatske, bez imalo srama tvrdi da vojno rukovodstvo JNA snosi odgovornost zbog toga što nije izvršilo državni udar gurnuvši tako armiju u ruke velikosrpskog nacionalizma kojeg oličava predsjednik SRJ Slobodan Milošević«.</p>
<p> Kao odgovor na pitanje zašto Mamula baš na ovaj način tumači povijesni tijek događaja, Tanjug nudi objašnjenje: »Vjerojatno zato što je u zamjenu za patetičnu ispovijed koja vrvi od falsifikata i paušalnih ocjena, prethodno dobio obećanje predsjednika hrvatske vlade Ivice Račana da će mu biti vraćena raskošna vila u Opatiji koju je napustio prije početka krvavog građanskog rata u Hrvatskoj, a koja vrijedi više od milijun maraka«. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kohl pred istražnim povjerenstvom Bundestaga oštro napao političke protivnike</p>
<p>Bivši njemački kancelar, kojem je javnost nadjenula nadimak Don Kohleone, optužuje se zbog pronevjere jer je niz godina od tajnih sponzora primao novčane darove koji nigdje nisu bili uknjiženi / »Nikad u svom životu nisam bio potkupljiv, a imena sponzora ne želim otkriti jer oni sami žele ostati anonimni«, izjavio je Kohl</p>
<p>BERLIN, 29. lipnja</p>
<p> - Sedam mjeseci nakon otkrivanja tajnih bankovnih računa Kršćansko demokratske unije (CDU), glavni akter tog skandala, bivši kancelar i šef CDU-a Helmut Kohl svjedočio je pred istražnom komisijom. Kohla se optužuje zbog pronevjere jer je niz godina od tajnih sponzora primao novčane darove koji, što je protivno zakonu, nigdje nisu bili uknjiženi.</p>
<p>»Ne pada mi ma pamet otkriti imena mojih sponzora«, izjavio je odmah na početku u svom poznatom arogantnom tonu bivši kancelar članovima komisije i brojnim znatiželjnicima. Da ne bi bilo zabune o tome tko pred komisijom odgovara, pobrinuo se sam Kohl već na početku. Obilato se koristeći strategijom »napad je najbolja obrana«, bivši je kancelar oštro napao sve političke protivnike na čelu, dakako, s članovima komisije koja je zapanjeno pratila što joj Kohl sve predbacuje. Iza činjenice da je morao čekati punih sedam mjeseci da bi dobio priliku pred javnošću i komisijom dokazati svoju nevinost, krije se zavjera političkih protivnika kojima je jedino stalo do toga da unište ugled i djelo jednog »časnog građanina Europe i Njemačke«. </p>
<p>Kohl je drvlje i kamenje posebice sasuo po njemačkim socijaldemokratima, nazivajući poziv SPD političara na bojkot firmi koje su sponzorirale CDU, neviđenom praksom u poslijeratnoj Njemačkoj. Još prije nekoliko dana, Kohl je SPD-ovo ponašanje usporedio s nacističkim metodama za vrijeme Trećeg Reicha, na što je javnost reagirala sa zgražanjem. Niti činjenica da je dan prije komisija objavila čvrste dokaze da je u noći nakon gubitka izbora iz Kohlovog ureda nestalo ili je bilo uništeno gotovo jedna trećina dokumenata, između ostalog i dosjea o kontroverznoj prodaji istočnonjemačke rafinerije Leuna francuskom Elf Aquitaineu, nije bivšeg šefa CDU-a izbacila iz takta. I tako, umjesto da dobije odgovore na neke od gorućih pitanja koji bi pomogli ne samo rasvjetljavanju slučaja nego i samom CDU-u za koji je pitanje hoće li se ikad u potpunosti oporaviti od ovog najvećeg poslijeratnog političkog skandala, javnost je saznala da »komisija nastoji uništiti šesnaest uspješnih godina CDU-ove vladavine« i da postupci političkih protivnika »nemaju mnogo veze s funkcioniranjem pravne države«.</p>
<p>»Nikad u svom životu nisam bio potkupljiv, a imena sponzora ne želim otkriti jer oni sami žele ostati anonimni«, zaključio je Kohl. Čast i vjernost su vrline koje Helmut Kohl drži važnijima od služenja njemačkom Ustavu i njemačkim zakonima na čije je kreiranje na kraju krajeva i on sam dobrim dijelom i utjecao. Da su to principi koji podsjećaju na ustroj kriminalnih organizacija poput Mafije, njemačka je javnost već odavno uvidjela i shodno tome bivšem kancelaru podarila nadimak Don Kohleone.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Iako nezadovoljna prijedlogom EU-a, Austrija spremna na suradnju </p>
<p>LISABON/BEČ, 29. lipnja</p>
<p> - Austrija će surađivati sa stručnjacima iz Europskog suda za ljudska prava koji će, prema portugalskom prijedlogu, procijeniti situaciju u zemlji, objavio je u četvrtak kancelar Wolfgang Schüssel. Portugalski plan predviđa da će nakon procjene trojice stručnjaka Europska unija ponovo razmotriti opravdanost sankcija nametnutih Beču u veljači, nakon ulaska desničarske Slobodarske stranke (FPÖ) u vladu. Schüssel je, međutim, naglasio da nije zadovoljan činjenicom što plan nije otišao i korak dalje, čime je Europska unija propustila riješiti pitanje sankcija. »Planom ne možemo biti zadovoljni. Pravo rješenje bilo bi bezuvjetno ukidanje sankcija«, izjavio je kancelar na konferenciji za novinare. »No, unatoč tome surađivat ćemo s predsjednikom Suda Luziusom Wildhaberom i trojicom stručnjaka koje će on imenovati«, dodao je Schüssel.</p>
<p>Kancelar nije odbacio mogućnost raspisivanja referenduma na kojem će se Austrijanci izjasniti o sankcijama. Istaknuo je da Austrija nije bila konzultirana pri pisanju prijedloga i da ne odobrava njegov sadržaj. </p>
<p>Ranije u četvrtak portugalski je premijer Antonio Guterres objavio da se četrnaest članica Europske unije složilo se s njegovim prijedlogom koji bi mogao voditi ukidanju političkih sankcija. U svojoj izjavi, Guterres navodi da je dobio »ovlasti od ostalih 13 članica EU-a da zatraži od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu imenovanje troje stručnjaka koji će nakon procjene stanja sastaviti izvještaj o Austriji«.</p>
<p>Izvještaj će se temeljiti na odnosu vlade prema manjinama i imigrantima, poštovanju »zajedničkih europskih vrijednosti« kao i političkom razvitku Slobodarske stranke (FPÖ), čiji je ulazak u vladajuću koaliciju u veljači doveo da diplomatske izolacije Austrije od strane njezinih europskih partnera. U priopćenju portugalske vlade, koje je uslijedilo nakon izjave premijera, naglašava se da će »diplomatska izolacija i dalje ostati na snazi«, te se ne navodi nikakav vremenski rok za sastavljanje izvještaja niti za ukidanje sankcija. Guterresov glasnogovornik je potvrdio agenciji Reuters da je službeni Beč obaviješten o koracima EU-a.</p>
<p>No, Jörg Haider, koji i nakon prošlomjesečnog povlačenja s čela FPÖ-a još uvijek dominira strankom, odbacio je u četvrtak mogućnost podvrgavanja monitoringu, jer »Austrija nije Ruanda gdje vojna diktatura masakrira ljude«. On je ponovio svoj zahtjev za održavanje referenduma o sankcijama, koji bi pokazao da se Austrijanci protive tim »nepravednim« mjerama. Parlamentarni zastupnik Slobodarske stranke Peter Westenthaler predložio je da troškove referenduma snosi EU, objašnjavajući da se tu radi o informativnoj kampanji Unije. (Reuters/jš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Umjesto da markira ključne probleme i usmjeri pozornost njihovu uklanjanju, po objavljenim »osnovama za ustroj školstva RH« ostalo je nejasno zašto se ide u reformu sustava</p>
<p>Nedavno je Ministarstvo prosvjete i športa objavilo »osnove za ustroj školstva Republike Hrvatske«, uz napomenu da je to prijedlog za javnu raspravu. Iako se nisam namjeravao uključivati u ovu raspravu, jer sam se pitao kako je moguće da neki opstoje kao 'vječni reformatori' (iako mi nisu poznate njihove ozbiljnije znanstvene reference), ali me je objavljen »prijedlog osnova za ustroj školstva« potaknuo da ipak reagiram.</p>
<p>Gledano u cjelini »prijedlog osnova« je preopširan, redundantan, opterećen nepotrebnim deskripcijama i apstraktnim načelima. Ocjene o sadašnjem sustavu su većinom impresionističke, proizvoljne, vrlo difuzne itd. Tako, na primjer, u sklopu ocjena o sadašnjem sustavu na jednom mjestu se kaže kako u njemu vlada »diskriminacija gotovo polovice učenika u svakoj generaciji polaznika srednjih škola koji nemaju mogućnosti za nastavak na visokom školstvu« (str. 6.). Što ova tvrdnja znači? Ako znači diskriminaciju u smislu neuključivanja u visoko školstvo, onda takva tvrdnja nema smisla, jer i u mnogo razvijenijim zemljama samo 40-tak posto učenika nastavlja s visokim obrazovanjem. Ili što znači tvrdnja: »Mnogi sustavni nedostaci i proturječnosti koje se mogu iskazati kao sadašnje stanje školstva važni su kao indikatori autoritarne, odnosno suvremene i emancipativne škole koja priprema mladi naraštaj za sve životne funkcije...« (str. 6.). U poglavlju o načelima ustroja i teorijskim odrednicama nepotrebno se i naročito preopširno, te konfuzno, raspravlja o organizacijskim, pedagoškim, vrijednosnim i drugim aspektima školskog sustava i procesa školovanja. Umjesto toga i takve razvučenosti trebalo je u prijedlogu istaknuti glavne okosnice novog sustava u organizacijskom, sadržajnom i vrijednosno-teleološkom pogledu. Zar je potrebno pisati o načelima kao što su mnogostranost izvora informiranja, automatizam prilagodbe škole, odgojno djelovanje škole, obrazovno djelovanje škole (zar stvarno treba pisati članak o obrazovnom djelovanju škole?!) itd. Sve to opterećuje predloženi prijedlog i zamagljuje bitne stvari.</p>
<p>Mislim da je trebalo istaknuti samo ključne probleme u našem školstvu, te odmah ići na prijedlog novoga školskog ustroja. A ključni problemi u našem školstvu jesu identičnost osnovnog i obvezatnog obrazovanja, programska uskoća ili ograničenost (naročito na razini osnovne škole), nestandardiziranost ocjenjivanja i vrednovanja učenika, obrazovna neprohodnost, sloboda izbora itd. Trebalo je, dakle, markirati stvarno ključne probleme i usmjeriti pozornost njihovu uklanjanju. Bez toga nije baš posve jasno zašto se ide u reformu sustava.</p>
<p>U prijedlogu reforme nisu pokazane neke ključne znanstvene reference na koje bi se trebalo osloniti u projektiranju reforme, kao što nije kazano kojem modelu obrazovnih sustava ili kulturnom krugu obrazovanja smjeramo. Vjerujem da upravo u tome treba tražiti objašnjenje zašto se pozornost u prijedlogu daje većinom organizaciji (institucionalizaciji) sustava, a vrlo malo programskoj koncepciji i sadržajnoj utemeljenosti obrazovanja. Nije jasno zašto se ponovno obavezno obrazovanje naziva osnovnim, jer bi tako osnovana škola u nas trajala devet godina, umjesto sadašnjih osam. U Europi i diljem svijeta osnovno i obvezno školstvo nisu identične pojave. U pravilu osnovna škola traje najviše šest godina, a ostatak obveznog školovanja veže se na različite načine za niže srednje obrazovanje, koje može biti diversificirano (na primjer u Njemačkoj, ali i općeobrazovno (Nizozemska, Japan itd.).</p>
<p>U koncipiranju našeg obrazovanja moramo se u nekim stvarima ugledati na japansko obrazovanje, a o tome govore i neki europski stručnjaci. Zanimljivo je da je u Japanu naglasak na kvalitetnom općem obrazovanju svih učenika, a manje na specijalističkom, posebnom, defirenciranom obrazovanju. Naglasak je na zajedničkom kulturnom kapitalu za sve učenike, pa je zato japanski srednjoškolski obrazovni sustav više generalistički, a manje specijalistički. To je zanimljivo, ako znamo da je Japan velika ekonomska i tehnološka sila u svijetu. U Japanu čak više od 70 posto učenika upisuje općeobrazovne smjerove, a samo oko 30 posto vokacionalistički usmjerene. Pa čak i u stručno-tehničkim školama 50 posto programa na općeobrazovni karakter. Prema tome, japanski obrazovni sustav nije podlegao modelu »industrijskih potreba«. Dok se engleski obrazovni sustav prilagođava industrijskim zahtjevima, japanski se prilagođava znanstvenom i kulturnom kapitalu itd. Dok je u Engleskoj ocjenjivanje učenika na kraju nižeg-srednjeg obrazovanja u funkciji oštre selekcije i isključivanja iz daljnjeg obrazovanja, u Japanu je ocjenjivanje u funkciji motivacije za daljnje obrazovanje, za uključivanje u permanentno obrazovanje. Jednakost u obrazovanju treba danas tumačiti ne kao nivelaciju svih nego kao uključivanje u procese učenja i napredovanja. Upravo zato s pravom tvrdi A. Giddens (teoretičar trećeg puta u politici) da nova politika definira jednakost kao uključenost, a nejednakost kao isključenost. On također ističe kako je i visoka nezaposlenost povezana s velikodušnim i dugotrajnim povlasticama te s lošim obrazovnim standardima. Zar u nas u Hrvatskoj nije socijalna država shvaćena kao »davanje povlastica i pomoći«, a ne kao ulaganje u ljude i razvoj. U nas je više na djelu politika ljudi-ovisnika, a manje ljudi-poduzetnika. Giddens ističe da je smjernica nove politike trećeg puta »ulaganje u ljudski kapital, a ne izravna ekonomska pomoć«. On također ističe da su znanje i konkurentnost važniji negoli prirodni resursi, a danas je manje od 20 posto radne snage u većini razvijenih gospodarstava zaposleno u industriji, a taj udio i dalje pada i tako se bitno smanjuje potreba za nekvalificiranom i nisko kvalificiranom radnom snagom, a napose za usko profiliranom itd.</p>
<p>Iz svega se dade zaključiti kako naglasak moramo staviti na opće obrazovanje i općeobrazovne škole, na moderno znanstveno-tehnološko obrazovanje, ali i na suvremeno društveno obrazovanje (obrazovanje za demokraciju i poduzetništvo). Nedopustivo je da se gotovo cjelokupno društveno obrazovanje naših učenika na razini viših razreda osnovne škole svodi na povijesno obrazovanje (povijest). Zato je veoma važno razraditi novu programsku strukturu osnovnoga i srednjeg obrazovanja, ali prema unaprijed definiranoj koncepciji.</p>
<p>Predlažem da se razmisli o temeljnom modelu osnovnoga i srednjega obrazovanja prema formuli 6+3+3, a ne kako je predloženo 3+3+3+3. Tako bi osnovno obrazovanje trajalo šest godina, a obvezatno devet godina. Osnovno obrazovanje bi se izvodilo u prva četiri razreda u obliku razredno-predmetne nastave, a u posljednja dva razreda u obliku predmetne nastave. Niže srednje obrazovanje moralo bi biti općeobrazovno, ali ne u cjelini jedinstveno. Mislim da bi se moglo blago dijeliti u dva tipa škole (možda glavnu i opću), odnosno u dva smjera. U opću bi se upisivali najbolji učenici (ovisno o školskim ocjenama, motivaciji, sposobnostima), a takvih bi moglo biti najviše 20 posto iz svake osnovne škole. Nešto slično kao i u Češkoj. Glavna razlika između glavne i opće niže srednje škole bila bi u izboru 15-20 posto najboljih učenika, te u težini programa. Učenicima iz ovog tipa škole bio bi omogućen izravan upis u gimnazijsko obrazovanje. Na ovaj bi se način nešto ranije formirala osnova za obrazovno natjecanje (za konkurenciju u obrazovanju). Naravno, o ovome se može raspravljati, ali je bit u tome da se nađe što fleksibilnije rješenje između načela jednakosti i slobode u obrazovanju, te između fenomena i genoma u razvoju i formiranju ljudske ličnosti putem obrazovnog sustava.</p>
<p>Što se tiče ocjenjivanja ono mora biti numeričko uz određeno opisno, a prijelaz u viši razred mora biti s pozitivnim ocjenama. Mi živimo u demokratskom i tržišnom društvu u kojem će znanje i konkurentnost igrati sve veću ulogu. Učenici to moraju učiti i sustavom ocjenjivanja. Ovo su samo najkraće naznake o novom konceptu razvoja obrazovanja u nas. I usput recimo da visoko školstvo mora odrediti uvjete nižim stupnjevima obrazovanja, a ne obratno, kako se to predlaže u analiziranu prijedlogu. Možda je to i posljedica intertnosti Sveučilišta i nedostatna interesa za visokim kvalitetnim obrazovanjem (prema teoriji kvalitete) svih studenata.</p>
<p>Prof. dr. sc. VLADIMIR VUJČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zablude i dogme o mirovinskoj reformi se nastavljaju, a najveći gubitnici su invalidi rada</p>
<p>Invalidi rada (70.000) su generacije, koje su stečena prava ostvarili bolešću (čl. 55) nakon radnog vijeka od 25 ili 30 godina.</p>
<p>Ministri, predsjednik Hrvatskog državnog sabora, zastupnici u Hrvatskom državnom saboru, umirovljenici (čl. 172 ZOMO) su ostvarili stečena prava, a istodobno su oduzeta invalidima rada.</p>
<p>Na invalidima rada sustavno se krše pravne norme, pravna znanost, Ustav Republike Hrvatske i međunarodne norme o ljudskim pravima. Pozivanje institucija vlasti na pravnu državu je vrhunac cinizma u kojem sustav gubi na uvjerljivosti.</p>
<p>Samozadovoljstvo i egocentrizam bivšeg sustava iziritirali su ljude izmučene ratom, održavanjem Države, nesigurnošću svakodnevnice.</p>
<p>Nakon izbora i velikih najava o socijalnoj pravdi očekivale su se promjene u učinkovitosti institucija vlasti i pročišćavanje svih komunikacijskih zagušenih kanala na relaciji vlasti i građana, ali i propuhivanje začepljenih dijelova sustava.</p>
<p>Ustavni sud, Vlada, Hrvatski državni Sabor nisu u »mogućnosti uočiti očite nelogičnosti Zakona o mirovinskom osiguranju) čl. 55, čl. 172. u odnosu na čl. 174. ZOMO).</p>
<p>Iživljavanje na račun invalida rada se nastavlja. Socijalni programi propalih poduzeća provodili su se i provode na račun Mirovinskog osiguranja. Invalidi rada iz propalih poduzeća upućivani su na privremenu naknadu, a novim Zakonom o mirovinskom osiguranju »prevedeni« su u invalidsku mirovinu. Invalidi rada sa SRV su također »prevedeni« u invalidsku mirovinu (apsurd, ako nije lakrdija). Takav način rješavanja ljudskih sudbina poznat je iz nedavne povijesti. Sustav »prevođenja« invalida rada sastoji se u oduzimanju primanja i svođenje invalida rada na kategoriju socijalnih slučajeva.</p>
<p>Tzv. mirovinska reforma mirovinskog sustava bila bi diletantska da iza nje ne postoje interesi pojedinaca i skupina uobličeni putem osiguravajućih društava (II. i III. stup).</p>
<p>Mirovinska reforma je jedna od najvažnijih reformi u državi i ne provodi se na brzinu i prepisivanjem mirovinskih zakona drugih država. Mirovinska reforma se provodi studiozno utemeljena na realitetu. Mirovinska reforma u Republici Hrvatskoj je postavljena na nebulozama »kad bi bilo da bi bilo«.</p>
<p>Dana 1. srpnja 2000. godine trebalo je započeti izdvajanje dijela doprinosa na osobne račune mirovinske štednje u obveznim mirovinskim fondovima u tzv. drugom i trećem mirovinskom stupu.</p>
<p>Kako da se provodi reforma drugog i trećeg stupa, kada ne funkcionira prvi stup.</p>
<p>Ne postoje brojni podzakonski akti. Ne postoji usklađenost s drugim zakonima što je temelj za skladno funkcioniranje sustava (Zakon o radu, Zakon o socijalnoj skrbi itd.)</p>
<p>Zablude i dogme o mirovinskoj reformi se nastavljaju, a najveći gubitnici su građani Republike Hrvatske - invalidi rada.</p>
<p>Zainteresirane skupine i pojedinci inzistiraju na ubrzavanju provedbe tzv. mirovinske reforme. Ne uzbuđuje ih što Agencija i Registar nisu u funkciji. Zanimaju ih samo Mirovinski fondovi - Osiguravajuća društva tj. skupljanje kapitala. Obrazloženja koja se gomilaju zavijena su u staniol s obećanjima bez pokrića.</p>
<p>Zakon o mirovinskom osiguranju je neetičan. Njegova je bit oduzeti stečeno invalidima rada. Izravno zadire u dignitet stečenih prava invalida rada.</p>
<p>Stavovi političara ne mogu izmijeniti ono što je evidentno u Zakonu o mirovinskom osiguranju u čl. 55 tj. u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju u čl. 126.</p>
<p>Potrebno je ukinuti čl 174. Prijelazne i završene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, jer je njegova primjena presedan u zakonskoj praksi.</p>
<p>Predlaže se za invalide rada, ocijenjeni prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju do 31. prosinca 1998. godine, prijelazno razdoblje od 10 godina u kojem bi se na invalide rada i nadalje primjenjivale odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.</p>
<p>Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju daje mogućnost provedbe gore predloženoga, a time stvara podlogu za vladavinu prava. </p>
<p>KREŠIMIR-ZLATKO MILKOVIĆ, dipl. prof. defec.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zašto su nezapažene obljetnice Zlatka Tomičića</p>
<p>Iznimno nezapaženo prošla je proslava 70. obljetnice života i 50. obljetnice rada književnika Zlatka Tomičića. Riječ je o čovjeku koji je 1972. kao urednik Hrvatskog književnog lista bio osuđen na pet godina robije, o kojem se godinama u vrijeme komunizma nije smjelo ništa pozitivno napisati.</p>
<p>Tomičić je svoje obljetnice proslavio u Kutjevu. Tamo je, tom prigodom, promovirao i svoju najnoviju knjigu putopisa, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske okupilo se relativno mnogo njegovih štovatelja i čitatelja. Dosad je objavio tridesetak knjiga, poezije, romana, drama...</p>
<p>Godinama uređuje i izdaje časopis Ognjište. Zbog pomanjkanja financijskih sredstava izlazio je jednom na godinu. Sada je od Ministarstva kulture primio dopis kako više »ne mogu« financirati takve kulturne časopise, iako su mu i dosad udjeljivali (pre)skromna sredstva. Često ga prešućuju, pa čak i na Hrvatskoj televiziji, na kojoj je od stvaranja hrvatske države dobio manje minuta nego u vrijeme komunizma, kada je bio na »crnoj listi«!</p>
<p>Hrvatsko društvo književnika nije mu čestitalo obljetnice. Nije dobio ni jedno važnije priznanje ili nagradu. A mnogo je trpio za najosnovnija prava hrvatskoga naroda. U poznim godinama bio je i dragovoljac Domovinskoga rata. Osim toga, iza njega je književni opus koji se ne može »prekriti« samo tako!</p>
<p>Što je »skrivio« Tomičić da se pojedinci prema njemu ovako odnose, pogotovu danas, kad smo ostvarili ono za što su godine proveli na robiji i ljudi poput njega?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vjerski ekskluzivizam vodi duhovnom osiromašenju čovjeka</p>
<p>Na pitanje Gordana Pandže »Vodi li vjerski ekskluzivizam duhovnom osiromašenju čovjeka?« (Vjesnik, 19.6. 2000.) iskustveno, a vjerojatno i znanstveno, možemo tvrditi da vjerski ekskluzivizam, doista, vodi duhovnom osiromašenju čovjeka, pogotovo ako je ekskluzivnost neumjerena sa stajališta harmoničnog razvitka materije i duha.</p>
<p>Srećom, zakonodavac je u našim prilikama sveo tu ekskluzivnost na razumljivu mjeru ostavljajući pravo (ne)izbora toga predmeta kao opće obaveze. Raduje me što se pruža šansa za preispitivanje odgovornosti konkretnih ljudi za pronalaženje oslonca svom svjetonazoru, bez obzira na uvjete u kojima smo još daleko od pune svijesti što to znači. Ovom tvrdnjom dovodim u sumnju tezu g-dina Branka Černickog kako je »sasvim prirodno da svatko svoj svjetonazor smatra najispravnijim da se ne bi izgubio u magli indiferentnosti« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 26.6.2000.)</p>
<p>Naime, prirodno je da svatko svoj svjetonazor vječito preispituje sa stajališta procesa uravnoteženja stvaranja (života) i razaranja (smrti), nastojeći da mu se vjera i znanje što više približe kako bi svojom Savješću uvijek bio zaštitni znak pobjede trenda stvaranja.</p>
<p>Teško je vjeru, tu istinsku ljudsku potrebu, izvući iz ralja ideologije, ali ja vjerujem da će doći do slučaja kad će monizam i pluralizam biti lice i naličje jednog te istog pojma ma kako ga mi nazvali. Osobno osjećam Dijalektiku kao graditeljicu mostova između razvitka i materije i duha.</p>
<p>O manipuliranju vjerom i »nevjerom povijest je zabilježila mnoge lekcije. Vrijeme je da naučimo kako se mačem vjera ne spašava. Pitam se, nije li, možda, oblik mača i institucioniranje vjere u školski sustav? Nije li bolje za samu vjersku zajednicu da ona svoje vjernike integrira kroz Crkvu koja se dokazala i dokazuje kao pogodan model integracije?</p>
<p>KARLO MARKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Međimurska policija na granici uhitila još 65 stranih ilegalaca</p>
<p>ČAKOVEC, 29. lipnja</p>
<p> - U gotovo dramatičnim okolnostima djelatnici PU međimurske su u četvrtak nešto prijepodneva na županijskoj cesti između Badljićana i Preseke, u neposrednoj blizini hrvatsko-slovenske državne granice, onemogućili ilegalni prelazak skupini od 65 stranih državljana.</p>
<p>Policijska ophodnja zamijetila je kolonu u kojoj su bila tri osobna automobila i jedno teretno vozilo, kamion »Iveco«, a kada su ih pokušali zaustaviti kolonu jedan osobni automobil, BMW, pobjegao je preko zelene granice u Sloveniju, dok je drugi, »ford escort« registracije ČK 520-BI, da bi onemogućio policajce u zaustavljanju kolone, udario u službeno policijsko vozilo. Zatim je i »ford« nastavio vožnju prema zelenoj granici između Hrvatske i Slovenije, na cestovnoj vezi između Preseke i Središča ob Dravi.</p>
<p>Policajcima je ipak uspjelo zaustaviti »mercedes«, također čakovečke registracije, ČK 485-AN, u kojem su bila dva hrvatska državljana, J.B. (35) iz Belice i S.D. (24) iz Pribislavca. Zaustavljen je i kamion slovenskih nacionalnih oznaka LJ-J1-65 L. Na vratima kamiona je natpis Avtoprevozništvo Mirko Petrovič - Ptuj, kojim je vlasnik, Mirko Petrovič (48) nastanjen u Ptuju, i upravljao.</p>
<p>Sva tri vozila su prepraćeni su zatim u prostorije PU međimurske, gdje je tijekom cijelog dana trajala identifikacija zatečenih stranih državljana. Kako nas je izvijestio Branko Sušec, donačelnik Odjela analitike u PU međimurskoj, u skupini je bilo 60 Iranaca i pet Afganistanaca, od toga 12 djece, a najmlađem djetetu su tek tri mjeseca. Ovo je dosad u Međimurskoj županiji najveća na jednom mjestu zatečena skupina stranih ilegalaca. Protiv svih će biti proveden upravni i prekršajni postupak.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Devetnaest turskih državljana zatečeno u kamionu</p>
<p>BABINA GREDA, 29. lipnja</p>
<p> - Uz ugostiteljski objekt »Šokadija«, na autocesti Zagreb - Lipovac, kod Babine Grede, policija je zatekla strance-ilegalce.</p>
<p>U četvrtak rano ujutro, oko 3 sata, djelatnici PU vukovarsko-srijemske zatekli su teretni automobil »mercedes«, registracijske oznake ŽU-163-T, kojim je upravljao Zoran C. (28) iz Županje. Pregleom vozila dežurni su prometni policajci uočili neobičan »teret« - kamion je prevozio 19 turskih državljana.</p>
<p>Svi su privedeni u VIII. PP Županja gdje je u tijeku kriminalistička obrada nad ilegalnim putnicima. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bivši Tutin tjelohranitelj i ostali optuženi za prostituciju poriču krivnju</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Izjavom da se ne osjećaju krivim, te predlaganjem novih dokaza, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje, u kojem je Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv trojice državljanina BiH, Dragana Kovača (34), zvanog »Đole«, Mladena Topčića (34), zvanog »Mlađo«, Veselina Marinova (34), bivšeg tjelohranitelja Mladena Naletilića Tute i Nevenke Pavičić (49), zvane »Nina«, radi kaznenog djela međunarodne prostitucije.</p>
<p>Naime, na raspravi u četvrtak branitelj optuženog Kovača, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković predložio je sucu Zorislavu Kalebu da se iz zapisnika izdvoji dio iskaza svjedokinje Ane Radeve. Naime, kako je ustvrdio Pavasović, zapisnik djelomično nezakonit, stoga što policija nije zahtijevala od državnog odvjetništva da se dopusti ispitivanje Ane Radeve kao hitna istražna radnja, te se na sudu ne može koristiti kao dokaz. S tim prijedlogom odvjetnika Pavasović Viskovića složili su se i Topčićev branitelj, odvjetnik Stjepan Vokić, te Marinovljeva braniteljica, odvjetnica Višnja Drenški Lasan.</p>
<p>Na sljedećoj raspravi, a na prijedlog državne odvjetnice Sanje Božićević, zastupnice optužnice, saslušat će se svjedoci, Damir i Ivana Vejin, koji su također sudjelovali u ovom »biznisu«.</p>
<p>No, prije samog predlaganja novih dokaza, na upit suca Kaleba gdje je rođen, Marinov, koji je, kako je naveo u osobnim podacima, časnik HVO-a sa završenom obavještajnom akademijom KGB-a u Sofiji, kazao da je rođen u Varni u Bugarskoj, a ne u Sarajevu kako stoji u optužnici, objasnivši to »specifičnošću posla kojeg je obavljao«.</p>
<p>Potaknuta izjavama prve trojice optuženih, kako su odlikovani dragovoljci Domovinskog rata, Nevenka Pavičić je pak izjavila kako u njenim osobnim podacima u optužnici ne stoji da je i ona dragovoljac Domovinskog rata. Navela je kako je bila zatočena u logoru na Manjači, te kako je i ona odlikovana. </p>
<p>U svojem pak iskazu, drugooptuženi Topčić kazao je kako mu je uhićenje »namjestio« nedavno suspendirani viši operativac Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala PUZ-a, Željko Dolački, za kojeg je naveo kako ga je dulje vrijeme ucjenjivao i prijetio mu. Na to je sudac sudac Kaleb reagirao primjedbom kako o tome može govoriti u svojoj obrani.</p>
<p>Podsjećamo, optužene se tereti da su u razdoblju od srpnja 1998. godine do 6. listopada prošle godine, na području Zagreba, Trogira i Neuma, pronalazili mlađe ženske osobe koje bi za novac nudile svoje seksualne usluge. Prema optužnici, Kovač je iz Madžarske doveo Bugarku Anu Radevu (26), te je predao Topčiću, koji je djevojku zaposlio u trogirskom noćnom klubu »Caligula«, gdje je »radila« sa šest Madžarica i dvije Ukrajinke. Lanac prostitucije Kovač i Topčić kasnije su organizirali u neumskom hotelu »Sunce«, dok je pak Kovač jednu Ukrajinku, umjetničkog imena Olja, prodao Nevenki Pavičić za 4.500 DEM, koja se također bavi prostitucijom, i to iz razloga, kako je navela, zbog teške obiteljske situacije. Suđenje se nastavlja u rujnu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Krišto tvrdi da je od Marčinka novac dobivao za kupnju deviza</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - U istražnom postupku koji se vodi protiv Marka Marčinka, bivšeg predsjednika »Glumina banke«, u četvrtak je istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu, Krešimir Devčić saslušao svjedoka Mirka Krištu. Naime, postojala je indicija da je na račun Mirka Krište stizao stanoviti iznos novca, koji je on podizao i predavao Marčinku. </p>
<p>Kako smo doznali od odvjetnika Ladislava Gruičića, Marčinkovog branitelja, istina je da je stanoviti iznos novca stigao na račun Krište, ali je to bilo, naveo je svjedok pred sucem, za kupnju stranog novca. Naime, kako nam je odvjetnik rekao to se dogodilo 1992. godine, kada je u cijeloj državi bila nestašica deviza. Mnoga su poduzeća za svoju sanaciju trebala takva sredstva, koja su se polagala u banku, pa podizala i proslijedila za razne potrebe. To je u to vrijeme, navodi odvjetnik, bila praksa u cijeloj državi kada su postojala dvije najače ilegalne grupe prodavača deviza. Jedna je bila na Trgu bana Jelačića, dok je druga bila na uglu Draškovićeve i Ulice Račkoga, gdje je čak i država za svoje potrebe nabavljala devize. </p>
<p>Svjedok je na sudu rekao kako je samo jednom novac za takve potrebe »legao« na njegov račun, a radilo se o iznosu od 3,500.000 tadašnjih hrvatskih dinara. Svjedok se, međutim, ne sjeća je li taj novac podizao Marčinko ili netko drugi. </p>
<p>Da podsjetimo, Marka Marčinka se tereti da je kao predsjednik Uprave »Glumina banke«, sebi i drugim osumnjičenima, na štetu banke, protupravno pribavio imovinsku korist, odobravanjem kredita iznad dozvoljenog minusa na žiro-računima, izdavanjem kratkoročnih kredita off shore kompanijama, te sklapanjem ugovora između »Glumina banke« i tih poduzeća, a na štetu same banke. Naime, na račune tih poduzeća iz odobrenih je kredita otvorenih u banci doznačeno 145 milijuna kuna.</p>
<p>Protiv Marčinka se vodi i istražni postupak, zbog kupoprodaje dionica »Glumina banke«. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pucao na trudnicu i pobjegao, ali je uhićen na graničnom prijelazu Bregana</p>
<p>ZAGREB 29. lipnja</p>
<p> - U srijedu oko 23 sata na području Susedgrada na Trgu hrvatskih Pavlina, ispred kućnog broja 10, nepoznata osoba pokušala je vatrenim oružjem ubiti Đenanu Liko (25), koja je u petom mjesecu trudnoće.</p>
<p>U spomenuto vrijeme žena je ulazila u zgradu, a nepoznata osoba je prema njoj ispalila nekoliko hitaca iz vatrenog oružja. Jedno zrno pogodilo ju je u prsa, prouzročivši na tijelu prostrijelnu ranu, ali kako je naknadno utvrđeno nije došlo do oštećenja kostiju i unutarnjih organa. Nepoznati počinitelj »atentata« pobjegao je s mjesta događaja Đenaninim osobnim automobilom, »mercedesom« registracijskih oznaka ZG 2479 - E, u nepoznatom pravcu. Ranjena Đenana Liko uspjela je doći do svog stana, pa je nazvala hitnu pomoć i policiju. Liječnička pomoć pružena joj je u bolnici »Sveti duh«, gdje je utvrđeno da je izvan životne opasnosti. Budući da je teško ozlijeđena žena u petom mjesecu trudnoće obavljen je dodatni pregled kojim je utvrđeno da život nerođenog djeteta nije ugrožen.</p>
<p>Nakon dojave o događaju policija je odmah poduzela sve predviđene mjere za ovakve situacije, širu i užu blokadu mjesta događaja, a ekipa za očevide izašla je na mjesto događaja. U 23,55 sati na graničnom prijelazu Bregana zaustavljen je spomenuti »mercedes« kojim je osumnjičeni pokušao prijeći državnu granicu. S obzirom da je u automobilu bio sam vozač, za kojeg se sumnja da je mogući počinitelj ovog pokušaja ubojstva, policajci granične policije uz uporabu tjelesne snage uhitili su ga i priveli u službene prostorije. Nakon toga preuzeli su ga kriminalistički službenici Sektora kriminalističke policije, koji utvrđuju sve okolnosti ovog kriminalnog događaja.</p>
<p>Osoba uhićena na državnoj granici u pokušaju bijega s osobnim automobilom, za kojim se tragalo je makedonski državljanin Mustafa Adnan (28).</p>
<p>Dora Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Osumnjičeni u »slučaju Salonit« na liječenju u zagrebačkim bolnicama</p>
<p>SPLIT, 29. lipnja</p>
<p> - Jozo Ćurković, direktor i vlasnik »Gradnja trgovine« i Ivan Jukić, predsjednik uprave »Salonita« i »Katrana«, za kojima se tragalo, te Marijan Klarić, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica, aktualni pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza od 26. lipnja ove godine, hospitalizirani su u zagrebačkim bolnicama i prema izjavama njihovih liječnika bit će zadržani do daljnjeg.</p>
<p>Ćurković je na Kardiološkom odjelu Kliničke bolnice Dubrava, Jukić na Neurološkom odjelu na »Svetom duhu«. U istoj bolnici na Internom odjelu je i Marijan Klarić. Izvijestio je to u četvrtak splitske novinare glasnogovornik PU splitsko-dalmatinske Leo Tauber, odbacujući izjave prijavljenih u malverzacijama s dionicama »Salonita«, o kojima je Vjesnik pisao, a čiji su akteri navedeni hospitalizirani gospodarstvenici, da je riječ o osobnim obračunima čelnika PU s prijavljenima.</p>
<p>»Mi smo dovoljno ozbiljna institucija da se ne bavimo takvim stvarima«, izjavio je Tauber. Uz spomenute, za štetu od 8,5 milijuna njemačkih maraka počinjenih kaznenim djelima zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zloporabe položaja i ovlasti, sklapanja štetnog ugovora i zloporabe stečaja, prijavljeni su i Mijo Stipić, predsjednik nadzornog odbora »Salonita« i »Katrana«, te prokurist »Gradnja trgovine«, kao i mr. Mirko Mihalj, direktor tvrtke HMO, koji su nakon saslušanja kod splitskog istražnog suca upućeni na daljnji postupak u zagrebački Županijski sud.</p>
<p>Istražni sudac, naime, donio je rješenje o nenadležnosti splitskog suda. Za Franjom Marijićem, direktorom »Novog salonita« još se traga, a prijava je podnesena i protiv Mirjane Pejković, bivše članice Uprave HŽ-a. Prijavljeni su i članovi »Salonitova« Nadzornog odbora Zdravko Barišić, Ante Šola, Mihovil Rismondo, te Alojzije Šupraha. Na popisu sumnjivaca su i Davor Slišković, direktor »Fin Tradea« i suvlasnik »Adut Konzaltinga«, potom direktor te tvrtke i suvlasnik »Fin Tradea«, Ivan Lejo, Ankica Čolak, direktorica zagrebačke podružnice Splitske banke, te predsjednik bančine uprave Tomo Bolotin.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Francuska će pomoći Hrvatskoj uključiti se u svjetske tržišne tokove </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - U sklopu posjeta Hrvatskoj, predstavnici francuske Udruge poslodavaca MEDEF International i Interministarske misije za jugoistočnu Europu MIESE sastali su se s ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem i suradnicima. Razgovarali su o približavanju Hrvatske europskim integracijama i mogućnostima koje se otvaraju francuskim investitorima u tom procesu. Ministar Jakovčić je naglasio da će Hrvatska u sklopu procesa približavanja europskim integracijama inzistirati na invididualnom pristupu koji će joj omogućiti brže pridruživanje Europskoj uniji. Također je rekao da Zagreb ima sve pretpostavke vodećega grada i središta u jugoistočnoj Europi. Predstavnike MEDEF-a i MIESE-a zanimali su posebno projekti gradnje cestovne, željezničke i informatičke infrastrukture u Hrvatskoj. Francuski veleposlanik Albert Turot istaknuo je kako je važno uključivanje Hrvatske u svjetske tržišne i informatičke tokove u čemu može računati na francusku podršku, posebice u dijelu usavršavanja ljudskih potencijala državne uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Preko riječke luke povećava se promet za Mađarsku </p>
<p>RIJEKA, 29. lipnja</p>
<p> - U bakarsku luku za rasute terete 8. srpnja treba stići brod sa 70.000 tona rudače za Mađarsku, a taj cjelokupni posao je povjeren poduzeću Luka Rijeka, špediteru Transadriji i Hrvatskim željeznicama koje će u 70 dana tu rudaču prevesti do Mađarske. U skladu s dogovorom, do kraja godine bi se u Bakru trebalo prekrcati još 80.000 tona rudače također za Mađarsku. Sve to pokazuje da Mađari misle ozbiljno kad je u pitanju riječka luka, a treba podsjetiti da je zadnji brod sa rudačom za Mađarsku u Rijeci prekrcan prije 12 godina. </p>
<p> Istaknuo je to, između ostaloga, direktor riječke Luke Miran Cofek na konferenciji za novinare u četvrtak, dodavši da Luka, ove godine, planira pretovariti 3,3 milijuna tona tereta, što je za 800.000 tona više nego lani. </p>
<p> Oko tri četvrtine mađarskog prometa preko riječke luke otpada na žitarice. S obzirom da se posljednjih godina sezona prekomorskog izvoza mađarskog kukuruza svela na dva, tri mjeseca, Luka će, da bi taj posao obavila što kvalitenije, za taj posao iskoristiti i dio svojih skladišta na Škrljevu. Preko riječke luke kreće i izvoz mađarskog drva (oko 600 prostornih metara mjesečno).</p>
<p> Prema Cofekovim riječima s Austrijancima se dogovara izvoz njihovih prehrambenih proizvoda preko Rijeke. Preko riječke luke za Italiju se uvozi ugljen, a Slovaci izvoze lim, Česi željezo i papir, ima i nešto prometa za BiH, a planira se i pretovar roba za Jugoslaviju. Otvaranje većih investicijskih ciklusa u Hrvatskoj znači i više posla riječkoj luci, u čiju obnovu treba dosta investirati, ako se želi da ona što skorije postane konkurentna ostalim sjevernojadranskim lukama.</p>
<p> S obzirom da je »Luka« prije tjedan dana dobila koncesiju na pet lučkih terminala, Cofek je napomenuo da je sada lakše dogovarati suradnju sa stranim strateškim partnerima, spremnim za ulaganje u lučka postrojenja i kapacitete. </p>
<p> Cofek nije htio komentirati najavu triju lučkih sindikata da će 7. srpnja prosvjedovati. Na prosvjedu će radnici zatražiti njegovu smjenu te zatražiti da objasni zašto nije tražio koncesiju na cjelokupno lučko područje koje »Luka« koristi. Cofek je jedino napomenuo da nije točno da »Luka« nije tražila koncesiju na kontejnerski terminal, koju nije dobila. Dodao je da se ne bi bavio emocijama već poslom, istaknuvši da drži da trenutačno sindikalne vođe govore vođene emocijama. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Crna Gora za dugoročnu gospodarsku suradnju s Hrvatskom</p>
<p>Na sastanku hrvatskih i crnogorskih gospodarstvenika u Budvi izražena i želja da se sklopi sporazum o slobodnoj trgovini između dvije države/ Direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Dunja Konjevod naglasila da su upravo komore institucije koje trebaju povezati hrvatska i crnogorska poduzeća / Nada se da će ovaj sastanak te uzvratni posjet Privredne komore Crne Gore Hrvatskoj napraviti dobar most prema još boljim odnosima </p>
<p>BUDVA, 29. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Crne Gore u Budvi je u četvrtak održan sastanak oko tristo hrvatskih i crnogorskih gospodarstvenika. »Komore su počele određenu suradnju već tijekom prošle godine, a brojnost hrvatskog izaslanstva i predstavnika crnogorskih tvrtki koji su došli na ovaj sastanak dovoljno dokazuje da se želi dalja suradnja. Neka su je poduzeća već i počela, neka su obnovila prijateljstva koja su postojala prije ovih nesretnih desetak godina, a dosta je novih s obje strane koje nemaju kontakata. Upravo su komore te institucije koje ih trebaju povezati« - naglasila je Dunja Konjevod , direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK.</p>
<p> Istaknula je kako se nada da će ovaj sastanak te uzvratni posjet Privredne komore Crne Gore Hrvatskoj napraviti dobar most prema još boljim odnosima. Govoreći o poteškoćama Dunja Konjevod je naglasila da sustav viza onemogućuje brži i fleksibilniji dolazak crnogorskih poduzeća na hrvatsko tržište. »Drugi je problem platni promet, iako smo čuli da ima naznaka da se to riješi, iako se pojedina poduzeća uspješno snalaze i sada preko inozemnih banaka. Hrvatska ima vrlo liberalan sustav i male carine, koje su pristupom WTO-u još smanjene, te mislim da postoji šansa da crnogorska poduzeća budu konkurentna u Hrvatskoj. Želimo da se u perspektivi sklopi sporazum o slobodnoj trgovini jer konkurencija je u svijetu žestoka, a u interesu nam je surađivati sa susjedima s kojima se znamo i razumijemo« - izjavila je među ostalim predstavnica Hrvatske gospodarske komore.</p>
<p> S crnogorske strane okupljenim se gospodarstvenicima obratio Vladimir Vukmirović, predsjednik Privredne komore Crne Gore rekavši kako je prema napravljenim analizama vidljivo da su mogućnosti za gospodarsku suradnju s Hrvatskom daleko veće od do sada ostvarenih. »Prošlogodišnja robna razmjena Crne Gore od oko sedam milijuna dolara s Hrvatskom simbolična je i ne zadovoljava interese dvaju gospodarstava i njihovih mogućnosti. U prijašnjem je razdoblju ta suradnja bila značajna na području metalurgije, metaloprerađivačke industrije, šumarstva, drvne i papirne industrije te kemijske industrije i energetike kao i poljoprivrede i prehrambene industrije, prometa, trgovine, pomorskog gospodarstva i turizma.</p>
<p> Crnogorski su gospodarstvenici zainteresirani za dugoročnu suradnju s hrvatskim partnerima, izvoz na hrvatsko tržište te za osnivanje zajedničkih poduzeća - kazao je među ostalim Vladimir Vukmirović dodajući kako će pored političke podrške Crna Gora za provođenje reformi tijekom ove godine imati i značajnu financijsku podršku EU-a i SAD-a.</p>
<p> Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predstavljeno poduzeće Ina-Crna Gora</p>
<p>KOTOR, 29. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević u četvrtak je u Kotoru predstavio poduzeće Ina-Crna Gora koje će crnogorsko tržište snabdijevati plinom i ostalim naftnim derivatima. Ovo je poduzeće, koje je u vlasništvu hrvatske Ine, počelo djelovati početkom lipnja uvozom i prodajom plina u bocama na tržištu Crne Gore preko vlastitog skladišta i maloprodaje u Tivtu te osam skladišta i svih benzinskih crpki domaćega Jugopetrola.</p>
<p> Kako je među ostalim naglašeno sam početak poslovanja poduzeća premašio je očekivanja. Dosad je uvezeno i na tržište plasirano oko 1500 boca plina. »Odlučili smo se vratiti na crnogorsko tržište jer smatramo da sa susjedima možemo jako dobro surađivati. Osnivanjem poduzeća Ina-Crna Gora u suradnji s Jugopetrolom odlučili smo probati ovladati susjednim tržištima ne stvarajući pri tom konkurenciju Jugopetrolu, već dopunjavajući tržište onim proizvodima koje JP nema.</p>
<p> »Sjedište Ine-Crne Gore u zgradi Jugopetrola u Kotoru svjedoči da nema riječi o konkurenciji, već o suradnji« - istaknuo je među ostalim Tomislav Dragičević. Ognjen Dragović, direktor ovog poduzeća, naglasio je kako je za početak poslovanja na crnogorskom tržištu odabrana distribucija plina u bocama te kako će se raditi na tome da taj Inin proizvod, kojega dosad nije bilo na ovom području, bude dostupan u čitavoj Crnoj Gori. Generalni direktor Jugopetrola Kotor, Nikola Dragomanović, smatra da je nakon smirivanja strasti i početka zaboravljanja posljednjih događaja došlo vrijeme za poslovnu suradnju, koju je Jugopetrol s Inom započeo još prošle godine kada je potpisan i Ugovor o kupovini 110.000 tona dizelskog goriva i 70.000 tona motornih benzina ukupne vrijednosti 407.855 USD, od čega je dosad realizirano 12.635.000 USD. Kako je najavljeno nakon usklađivanja zakonskih akata, na crnogorskom će se tržištu uskoro naći i Inina motorna ulja, za kojima vlada velika potražnja. Ina je do 1991. godine preko Jugopetrola prodavala Crnoj Gori oko 400.000 tona goriva, 4000 tona maziva i 1500 tona plina u bocama i cisternama godišnje. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Francuski Hachette dao ponudu za »Tisak«</p>
<p>Phillipe Hautrive (lijevo), predstavnik Hachettea, demantirao je glasine da će oni sigurno dobiti posao uz potporu jednog od izdvača </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Predstavnik francuskoga novinskog distributera »Hachette distribution services« u izaslanstvu francuske Udruge poslodavaca (MEDEF), direktor Odjela za međunarodni razvoj te kompanije, koja posluje u 16 zemalja diljem svijeta, Phillipe Hautrive, rekao je kako je hrvatskoj Vladi i izdavačima dao ponudu za preuzimanje »Tiska«. »U proteklih nekoliko dana imali smo brojne kontakte s predstavnicima Vlade, pravosuđa (stečajnim upraviteljem), kao i sa dvadesetak izdavača u Hrvatskoj. Predočen im je scenarij o izgledu distribucije tiskovina u Hrvatskoj u slučaju da naša poslovna ponuda bude prihvaćena«, rekao je Hautrive na konferenciji za novinare organiziranoj na kraju višednevnog posjeta delegacije MEDEF-a Hrvatskoj. </p>
<p>Hautrive je dodao kako su glasine da će oni dobiti posao, i to uz potporu jednog od izdavača, potpuno netočne i naglasio kako će »Hachette« u Hrvatsku doći tek ako mu podršku da većina izdavača koji posluju na hrvatskom tržištu. »U slučaju da uđemo u Hrvatsku, zalagat ćemo se za modernizaciju poslovanja i slobodu tiska, pošto je i to važna komponenta za uspješno poslovanje u našoj branši«, poručio je Hautrive.</p>
<p>Nazočnost francuskih poduzetnika na hrvatskom tržištu nedovoljna je u odnosu na konkurentske zemlje, a naša je želja i razlog posjeta promijeniti takav odnos, rekao je predsjednik MEDEF-a François Perigot. Izaslanstvo MEDEF-a je tijekom boravka u Zagrebu razgovaralo sa gotovo svim ministrima hrvatske Vlade, s predsjednikom Mesićem i svojim kolegama iz Hrvatske udruge poslodavaca. U izaslanstvu MEDEF-a bili su predstavnici dvadesetak velikih francuskih tvrtki i banaka (primjerice Alcatel, Bouygues, BNP, Credit Lyonnais, Gaz de France) iznimno zainteresirnih za ulaganje u Hrvatsku. Francuske tvrtke žele ulagati u brojne projekte od infrastrukture (projekti kao zagrebačka zračna luka, autocesta Zagreb - Rijeka, željeznička pruga Beli Manastir - Ploče, riječka luka), projekte zaštite okoliša (zaštita voda u okolici Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, zbrinjavanje otpada na smetlištu Jakuševac), energetske projekte (energetska postrojenja u Ernestinovu i Žerjavincu), projekte vezane uz skladištenje i distribuciju plina, telekomunikacijske projekte (isporuka optičkih i podvodnih kabela, proširenje GSM mreže), medijske i turističke projekte (marine, luke), i tako dalje. Vladi je predložen i projekt nabave 200 protupožarnih vozila, uz potporu financiranja preko francuskih poslovnih banaka, s tim da bi 40 posto proizvodnje bilo obavljeno u Hrvatskoj.</p>
<p>Prema Perigotovim riječima, MEDEF-u je cilj pomoći francuskim tvrtkama da investiraju u Hrvatsku i omogućiti im kontakte s osobama koje donose političke odluke. Političku je potporu izaslanstvu pružio Roger Fauroux, predsjednik Međuministarskog vijeća za jugoistočnu Europu i koordinator Pakta o stablinosti, ujedno i bivši ministar u francuskoj vladi. I Perigot i Fauroux naglasili su kako su impresionirani »odlučnošću i hrabrošću hrvatske Vlade« da se u potpunosti otvori prema svijetu i orijentira na tržišno gospodarstvo te provede sve potrebne reforme u hrvatskom gospodarstvu.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bjelovarska banka seli se u Zagreb</p>
<p>BJELOVAR, 29. lipnja</p>
<p> - Na glavnoj redovnoj skupštini dioničara Bjelovarske banke u četvrtak je donesena odluka da se Belovarska banka d.d. udruži s Trgovačkom bankom iz Zagreba i Čakovačkom bankom. Banka će promijeniti ime i sjedište, koje će ubuduće biti u Zagrebu. </p>
<p> Tako će još jedna od posljednjih stabilnih firmi iz Bjelovara otići u Zagreb, a s njom će otići i novac od poreza koji će sada puniti gradski proračun metropole. Ionako tanki proračun Bjelovara ostaje bez devet milijuna kuna, koliko je poreza u prošloj godini platila Bjelovarska banka. Na isti je način proračun Bjelovara i županije ostao i bez poreza koji je plaćala »Sirela« d.d. To automatski znači još manje novca za sport, kulturu i ostalo, čega je ionako u ovom gradu bilo premalo. I čega će biti sve manje.</p>
<p> Tako će građani ovoga grada i županije koji su svojim novcem i svojim povjerenjem uzdigli Bjelovarsku banku nepravedno biti zakinuti, kažnjeni. Iz perspektive ostalih županija metropola počinje nalikovati na aždaju koja otima i proždire. Nakaradni sistem koji je trenutno na snazi ne stimulira gradnju industrije ni bilo čega u drugim županijama. Dapače, stimulira gradnju i otvaranje svega i svačega jedino u Zagrebu. Zagreb ne postaje pretrpan jer on to već odavno jest. Na povjerenju i novcu ovoga kraja Bjelovarska je banka iz predzadnje (od 21) banke u Hrvatskoj izrasla u desetu od šezdeset. U deset godina temeljni joj je kapital porastao deset puta, bila je prva privatizirana u Hrvatskoj, prva je imala strane ulagače, prva dobila certifikat ISO 9001. Ovogodišnji joj je prihod 176,178.000 kuna, a dioničari će dobiti 450 kuna po dionici. Dobro za banku i dioničare. Građanima će biti, odlaskom banke na drugu adresu, uskraćen dio novca za razvoj grada, županije, uređenje ulica, gradnju sportskih objekata.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Devizne rezerve 3,1 milijarde američkih dolara </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem svibnja iznosile su 3,1 milijarde američkih dolara, preliminarni je podatak iz lipanjskog Biltena HNB-a. To je ujedno i najviša razina međunarodnih pričuva središnje banke posljednjih godina, proizlazi iz prezentiranih podataka. Jedino su u prosincu lani iskazane devizne pričuve HNB-a premašile tri milijarde dolara (kada su iznosile 3.025 milijuna UDS).</p>
<p> Istodobno devizne su pričuve poslovnih banaka krajem svibnja iznosile 1,83 milijarde USD.</p>
<p> Iz prezentiranih podataka proizlazi da su međunarodne pričuve središnje banke krajem svibnja bile veće za 5,5 posto ili 160 milijuna dolara nego u mjesecu prije. U usporedbi pak s početkom godine devizne su rezerve HNB-a krajem prošlog mjeseca bile za 247 milijuna USD ili 8,6 posto veće nego krajem siječnja (kada su iznosile 2.853 milijuna dolara). </p>
<p> Podaci o strukturi međunrodnih rezervi HNB-a pokazuju da se 165,9 milijuna dolara odnosi na specijalna prava vučenja te 0,2 milijuna dolara na rezervnu poziciju u MMF-u, a 2.934 milijuna dolara na devize, u čemu na valutu i depozite 2.240 milijuna te na obveznice i zadužnice 694 milijuna dolara.</p>
<p> Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu (MMF, 1993), napominje se u metodološkim objašnjenjima u Biltenu HNB-a. Uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica.</p>
<p> Devizne pak rezerve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka, a predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Elektrogospodarski sindikat traži smjenu Gorana Granića </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) traži smjenu Gorana Granića s mjesta predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede (HEP) te skidanje rasprave o strategiji energetskog razvitka Hrvatske sa sjednice Vlade u petak, izvijestio je na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednik Sindikata Dubravko Čorak. </p>
<p> Gorana Granića, premijerova zamjenika, sindikat drži odgovornim što su iz rasprava o energetskoj budućnosti Hrvatske isključeni sindikati i ukupna javnost. »Strategija energetskog razvitka ne može biti u rukama samo jednog čovjeka, već o njoj svoje mišljenje trebaju dati i zaposlenici HEP-a kao i cjelokupna javnost«, naglasio je Čorak. Uz to sindikat smatra da je Granić kao savjetnik za energetiku bivšeg premijera Zlatka Mateše odgovoran za sklapanje štetnog ugovora s Enronom.</p>
<p> Sindikat također smatra da Vlada ne bi trebala raspravljati o strategiji energetskog razvitka prije jeseni, do kada bi trebalo provesti javnu raspravu. U protivnom, nitko, pa ni sindikat, ne može jamčiti održavanje socijalnog mira u HEP-u, čijim bi prekidom mogla biti ugrožena turistička sezona, rekao je Čorak.</p>
<p> Član središnjeg odbora sindikata Mirko Marinović poručio je potrošačima kako sindikat ne želi štrajk, već samo zahtijeva da se prije donošenja odluke o budućnosti HEP-a i strategiji energetskog razvitka o tome provede stručna i argumentirana javna rasprava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Cronet obilježio 100.000 korisnika Simpa usluga </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatske telekomunikacije (HT) obilježile su u četvrtak uključivanje 100.000 korisnika svoje prepaid usluge Simpa u HT-ovu mobilnu mrežu Cronet. </p>
<p>Prema riječima zamjenika predsjednika Uprave HT-a i direktora za poslovni razvoj i marketing Armina Herberta Schuberta broj korisnika usluga mobilne telefonije HT-a neprestano raste, posebice u prepaid usluzi, koju je HT uveo potkraj prosinca prošle godine, a povećava se i broj korisnika HiNeta, najvećega hrvatskog davatelja Internet usluga.</p>
<p> Tako HT trenutačno ima više od 350.000 korisnika usluga mobilne telefonije. Od toga je 160.000 pretplatnika Cronetove postpaid usluge, 100.000 korisnika prepaid usluge Simpa, dok se 95.000 odnosi na korisnike Mobitel mreže (099). Broj korisnika u HiNetu premašio je 113.000.</p>
<p> Podsjetivši na redovitom susretu s novinarima u četvrtak na nove usluge koje je HT uveo u posljednjih nekoliko mjeseci uz povoljnije tarifne modele, Schubert je najavio da će do kraja godine hrvatski Telekom ponuditi i niz novih wap usluga kako bi korisnicima omogućio što kvalitetniji pristup sadržajima Interneta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Nadzor prisluškivanja stranačkim ili stručnim ljudima?</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Iako je prošlo više od mjesec dana od donošenja izmjena Zakona o unutarnjim poslovima prema kojima nadzor nad prisluškivanjem i praćenjem građana treba provoditi Državno povjerenstvo, to tročlano tijelo još nije imenovano. Problem je, naime, u različitim stajalištima stranaka o tome trebaju li taj delikatan posao obavljati stranački ljudi ili stručnjaci, odnosno u inzistiranju SDP-a da u to tijelo uđe njegova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović. Upravo zbog toga u četvrtak nije ni održana sjednica Odbora na kojoj je trebalo biti odlučeno o članovima Povjerenstva. Predsjednica Odbora Đurđa Adlešić najavila je novu sjednicu Odbora za sljedeći tjedan, nakon koje bi se prijedlog članova Državnog povjerenstva mogao naći pred Saborom na njegovoj izvanrednoj sjednici. »Razgovarala sam s ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom koji mi je rekao da kašnjenje s izborom Povjerenstva nije naštetilo Ministarstvu. Stoga sam predložila još jedne međustranačke konzultacije jer je važno da u Povjerenstvu budu nestranačke i stručne osobe. Osim toga, nećemo da to budu ljudi koji su na bilo koji način sudjelovali u zloporabama službi«, izjavila je u četvrtak Đurđa Adlešić, odbivši reći odnosi li se to na kandidata DC-a Miroslava Šeparovića.</p>
<p>Neslužbeno se, pak, može čuti da je ona u nezavidnoj situaciji u kojoj pokušava izbjeći sukobe sa SDP-om, ali i izgurati svoj stav, koji je ujedno stav većine članova Odbora, da nadzor nad prisluškivajem i praćenjem građana trebaju provoditi nestranački, stručni i neovisni ljudi. HSLS je, naime, obećao dati podršku SDP-ovu kandidatu, no nije računao da će stranka inzistirati na imenovanju Ingrid Antičević-Marinović u to tijelo. Upravo zbog toga je i HDZ ponovo počeo inzistirati na imenovanju svog člana, bivšeg šefa UNS-a Ivana Jarnjaka od čije je kandidature bio odustao poštujući zalaganje za stvaranjem nepolitičkog tijela. HSS se, nakon što je predložio svog člana Slavka Kokovića, ipak predomislio i sad predlaže stručnjaka Antuna Blažinčića iz Križevaca. DC, pak, kandidira bivšeg šefa HIS-a Miroslava Šeparovića. Od nestranačkih imena, u igri su istražni sudac poznat po raskrinkavanju zagrebačkog podzemlja Radovan Ortinsky, te sudac Damir Kos. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Đapić: Račanova je Vlada u socijalnoj neosjetljivosti nadmašila čak i HDZ</p>
<p>SPLIT, 29. lipnja</p>
<p> - »Za razliku od državnog vrha, koji je s oduševljenjem prihvatio inicijativu o održavanju konferencije zemalja bivše Jugoslavije u Zagrebu, HSP je dužan upozoriti hrvatsku javnost da je takva ideja prvi korak prema konačnom oživljavanju balkanske unije«, rekao je čelnik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare u četvrtak u Splitu. I dok predsjednik Slovenije Milan Kučan mudro poručuje da će pažljivo razmotriti ideju o sudjelovanju svoje zemlje na toj konferenciji, hrvatski predsjednik Stipe Mesić bez pogovora pristaje na diktat međunarodne zajednice, istaknuo je Đapić i dodao da će Hrvatska zato pretrpjeti nesagledive posljedice. »Pakt o stabilnosti nije Hrvatskoj donio obećanu financijsku pomoć Zapada, ali joj je nametnuo obvezu da posredovanjem predsjednika Mesića organizira sramotnu konferenciju na kojoj bi sudjelovali i predstavnici Miloševićeva režima«, naglasio je Đapić. </p>
<p>Najavu pokretanja stečaja u 208 tvrtki on je ocijenio kao najbolju potvrdu nesposobnosti Račanove Vlade, koja je u socijalnoj neosjetljivosti »nadmašila čak i HDZ-ovu vlast«. Ne samo da nova Vlada nije sposobna sanirati gospodarske i socijalne probleme, već je zatajila i u pripremi turističke sezone za koju se počela pripremati sredinom lipnja, kazao je Đapić. On je zatražio od ministra policije Šime Lučina da javnosti podnese iscrpno izvješće o požarima, za koje Đapić tvrdi da su u najvećem broju bili podmetnuti. </p>
<p>Velimir Kvesić je osudio izjavu ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića o tome da je HDZ-ova vlast usporavala ekshumacije zbog prešutnog dogovora s Beogradom. »Pančić bi trebao podastrijeti dokaze za takvu monstruoznu optužbu, a ako to ne može, njegova eventualna isprika ništa ne bi značila. Jer, ako je i to slagao, onda tražimo političke glave, a ne isprike«, rekao je Kvesić. Savez udruga HOS-a podupire blokadu ceste u Orahovici, rekao je i dodao da je blokada »reakcija na sramotnu politiku koju Vlada provodi prema braniteljima«. »Pozivam sve branitelje da takvu politiku uhvate za rogove i slome joj kralježnicu«, poručio je Kvesić. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Đukić: Policija, sudovi i uprava pokazuju netrpeljivost prema srpskim povratnicima </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Žaljenje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog stradanja hrvatskih građana i šteta nanesenih Hrvatskoj, čelnik Srpske narodne strane Milan Đukić ocijenio je u četvrtak na konferenciji za novinare »fer i korektnim«. »Đukanović nema svoju državu i ispriku nije dao u njezino ime«, rekao je Đukić i dodao da je crnogorski predsjednik priznao da je Jugoslavija izvršila agresiju na Hrvatsku. »Da je Crna Gora država, to bi bila humana gesta isprike zbog zlih djela koje su njezini građani počinili«, rekao je Đukić. </p>
<p>On je pohvalio hrvatsku Vladu za rezultate postignute na međunarodnom planu, ali joj je predbacio da je »što se tiče ljudskih prava krenula drumom«, a provedba tih prava ide šumom«. »Vlada piše i poboljšava zakone, ali ih administracija na terenu tumači i provodi na svoj način«, ustvrdio je. »U dvotjednu obilasku Hrvatske uočio sam najveći stupanj ugrožavanja ljudskih prava od 1990. do danas. To se očituje u netrpeljivosti djelatnika MUP-a, upravnih službi i sudova prema srpskim povratnicima srpske. Vidi se da to činovništvo pripada određenoj politici. Suočeni s novim zakonima, oni se ponašaju poput ranjene zvijeri«, tvrdi Đukić. </p>
<p>Po njegovu mišljenju, sudstvo sve više postaje »politički organ, umjesto da prati provođenje zakonâ«. Prigovorio je Ministarstvu pravosuđa zato što ne provodi Zakon o konvalidaciji. Đukić pita i zašto Ministarstvo nije omogućilo obnovu sudskih procesâ građanima optuženim za teška djela, neovisno je li riječ o Srbima ili Hrvatima. Do toga bi trebalo doći, jer je utvrđeno da je sudstvo bilo politizirano i da se presuđivalo na temelju politike, a ne pravde, rekao je.</p>
<p>Đukić se požalio i na Zakon o popisu stanovništva, »jer osim diskriminirajućih, taj zakon nema drugih ciljeva. Protiv sam uvođenja nacionalne neopredijeljenosti u popisu, jer će to štetiti Srbima«.</p>
<p>Đukić smatra da se zakonom o Jasenovcu taj logor dijeli na dvije države, Hrvatsku i BiH, jer se, osim u Jasenovcu, stratišta na koja su odvođeni logoraši nalaze u Gradini u BiH, pa se to mora regulirati, ali i pozvati UN na pokroviteljstvo tog spomen obilježja. »Žrtve se moraju imenovati imenom i prezimenom, kao i zločinci, jer se time sprječava devastacija istine i licitacija broja stradalih, koju je provela bivša državna komisija«, naglasio je. Đukić smatra i da je povratak Srba u Hrvatsku predmet političke manipulacije, te predviđa »političku odmazdu političkih grupa koje žele naštetiti pravnom poretku i demokratskim promjenama u Hrvatskoj«. (Igor Zovko)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ivanišević: Veće gradove treba osamostaliti i izdvojiti iz županija</p>
<p>Ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević rekao je to na okruglom stolu o reformi lokalne samouprave, založivši se za regionalni ustroj Hrvatske / U Hrvatskoj postoji pet povijesnih regija (Primorje, Dalmacija, Gorska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Slavonija) uz izdvojene sub-regije (Istra, dubrovački kraj, Međimurje, Baranja, Istočna Slavonija i zapadni Srijem), smatra Ivanišević </p>
<p>ZAGREB, 29 . lipnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog pravnog centra (HPC) u četvrtak je održan prvi dan okruglog stola pod nazivom »Stručne osnove za reformu lokalne samouprave u Hrvatskoj«, na kojem je uz ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepana Ivaniševića sudjelovao i veći broj pravnika iz cijele Hrvatske. Okrugli stol je sazvan u okviru znanstvenog projekta HPC-a koji traje sedam mjeseci, a tema mu je decentralizacija lokalne samouprave i uprave, kao i zakonodavne regulative vezane uz tu problematiku te njezin teritorijalni ustroj. </p>
<p>Ministar Ivanišević, koji je vodio znanstveni projekt dok nije imenovan na mjesto ministra, u uvodu je naglasio potrebu zaustavljanja daljnjeg usitnjavanja jedinica lokalne uprave i samouprave, te nužnost njihova povezivanja i okrupnjavanja, uz veće osamostaljivanje većih gradova (do 20 gradova) i njihovo izdvajanje iz okvira županija, kako bi postali »motor decentralizacije«. Istaknuo je da su jedinice lokalne samouprave »skrojene na takav način da osiguraju sustav centralističkog upravljanja«, budući da je njihov veliki broj pogodan za nadzor koji provodi prevelik broj županija, kojima se pak upravlja iz jednog centra.</p>
<p>Trenutačno u Hrvatskoj postoje 542 jedinice lokalne uprave i samouprave, od čega su 122 grada i 420 uglavnom siromašnih općina s prosjekom od oko 3.600 stanovnika, tako da se s njima, kaže Ivanišević, ne može računati u realizaciji ozbiljnih poslova. Ivanišević se založio za postepeno provođenje reforme sustava lokalne samouprave i uprave, s čime se složio i veći broj diskutanata, s obzirom da su se ljudi postupno identificirali sa svojim općinama, a neke su i procvjetale. Kritizirao je »administrativni način« na koji su skrojene županije, jer se nije vodilo računa o regionalnim cjelinama. Založio se za regionalnu organizaciju Hrvatske, koja bi se mogla postići povezivanjem županija sa sličnim razvojnim interesima, dok bi postojeće županije mogle ostati kao jedinice državne uprave.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj postoji pet prirodnih i povijesnih regija (Primorje, Dalmacija, Gorska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Slavonija) uz nekoliko izdvojenih sub-regija s posebnim identitetom (Istra, dubrovački kraj, Međimurje, Baranja, Istočna Slavonija i zapadni Srijem). Ministar Ivanišević je također upozorio na primjere problematičnih teritorijalnih rješenja nekih županija, poput Dubrovačko-neretvanske i problem podijeljenog Paga.</p>
<p>U raspravi je akademik Eugen Pusić ustvrdio da se ne može očekivati od lokalne samouprave rješavanje važnih problema, naglasivši da su »režimi jakog ideološkog naboja u Hrvatskoj u 20. stoljeću lokalne jedinice koristili kao instrument za ispunjavanje ideoloških zadaća, dok su međuetnički sukobi, kao i nacionalna isključivost, do temelja razorili međususjedske odnose. Voditelj projekta Ivan Korpić je kazao da se do sada namjerno destimulirala suradnja među lokalnim jedinicama, tako da su se stvarale i konfliktne situacije.</p>
<p>Predsjednica HPC-a Vesna Grubić je izrazila nadu da će rezultati skupa pridonijeti što učinkovitijoj reformi sustava lokalne samouprave i uprave. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Talijani odredili glavne ljude za posao oko autoceste Zagreb-Goričan, Hrvatska nije učinila ništa!</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatska i Mađarska suglasile su se da će do 2003. dovršiti autocestu od Budimpešte preko Goričana i Zagreba do Rijeke. Hrvatska i talijanski Astaldi suglasili su se, pak, da do jeseni zamrznu sve sudske i arbitražne procese te da se pokušaju dogovoriti kako zajednički doći do rješenja za izgradnju i financiranje autoceste Zagreb-Goričan.</p>
<p>Kako doznajemo iz stručnih izvora bliskih projektu, hrvatska strana doživjela je taj intermezzo do jeseni kao predah od posla, umjesto kao poticaj rješavanju problema u poslu. Financiranje projekta vrijednoga 850 milijuna maraka nije stvar koja se rješava od danas do sutra. Radi se o zahtjevnom poslu koji traži puno truda i organiziranost te prihvaćanje kriterija međunarodnih financijskih institucija. Iz diplomatskih se izvora, jer se radi o važnom poslu i za Hrvatsku i za Italiju i u okviru Pakta o stabilnosti, doznaje da u poslu stručnih skupina s Astaldijeve i hrvatske strane gotovo nema napretka. Dok su Talijani imenovali sve glavne koordinatore za financijske, tehničke i pravne segmente posla, s hrvatske strane nije učinjeno ništa. A vrijeme izmiče i jesen više nije daleko, ako se zna koliko još posla treba odraditi.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da će, ako u sljedeća dva tjedna ne bude konkretnih odluka i pomaka, iduća građevinska sezona biti igubljena. Investicijsko bankarstvo i veliki projekti imaju svoje zakonitosti, a Hrvatska je - većinom zbog drukčijeg sustava financiranja izgradnje kapitalne infrastrukture - napravila brojne pogreške u koracima. Odlučivši se za koncesijski model izgradnje, napravljen je korak naprijed, da bi praktički odustajanjem od svega toga i problemima u kojima su koncesionari i koncedent kod dva projekta (Istarski ipsilon i Zagreb-Goričan) - pokazali nespremnost za otvaranje stranim investitorima i međunarodnom kapitalu. Odnosno, pokazujemo nespremnost za otvaranje načinu poslovanja na Zapadu. </p>
<p>Transparentnost, međunarodni savjetnici te nezavisni inženjeri koji kontroliraju projekt, nužnost su bez koje kapital ne dolazi. Čini se da mjerodavni u Hrvatskoj to nisu naučili ni nakon lekcije koju je Svjetska banka uputila lani, uskrativši jamstva upravo za projekt autoceste Zagreb-Goričan. Čini se da još, iako usvojeni dokumenti upućuju na suprotno, prevladavaju želje onih koji bi izgradnju kapitalne infrastrukture prebacili na proračun ili slične fondovske načine financiranja. Dakako, međunarodnog kapitala se ne bi odrekli, ali bi svakako izbjegli kontrolu trošenja novca. Takav koncept je u svijetu prevladan i malo je investitora koje je moguće obećanjima prevariti i izvući novac.</p>
<p> Upravo u takvu ponašanju treba tražiti odgovor zašto još uvijek, unatoč izraženoj političkoj podršci, u gospodarskom pogledu nema značajnijih aktivnosti. Neće ih ni biti, budemo li se ponašali kao ignoranti, ne prihvaćajući modele poslovanja koji vrijede na Zapadu. Turizam je usko povezan uz promet i bolje veze, a boljih veza neće biti bez autocesta prema Jadranu, rekao je u utorak i ministar Alojz Tušek. Ne prihvatimo li međunarodne uzuse u poslovanju i praćenju velikih investicija, od lijepo nacrtane turističke budućnosti neće biti ništa. </p>
<p>Izgradnja prometne infrastrukture model je koji se može preslikati i na druge segmente gospodarstva. To znaju i investitori i Hrvatsku gledaju i kroz prizmu onoga što se događa u našoj cestogradnji. Možda i u tome treba tražiti dio odgovora zbog čega političku podršku Hrvatskoj nije slijedila i gospodarska. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dubrovački DC odbacio mogućnost predizbornog koaliranja </p>
<p>DUBROVNIK, 29. lipnja</p>
<p> - Demokratski centar (DC) u Dubrovniku nova je stranka koja predizborno neće sklapati koalicije. Na sljedeće će izbore izaći samostalno kako bi se dokazala, a potom će odluku o mogućim koalicijama s drugim strankama donositi isključivo njezino lokalno vodstvo,rekao je Nikola Obuljen, čelnik dubrovačkog DC-a u četvrtak. Govoreći o navodnom koaliranju s gradskim HSS-om, o čemu su se pozitivno izjasnili neki čelnici te stranke, Obuljen je naglasio da je bilo »lijepo čuti njihove riječi«. Ali, dodao je, sudeći prema kasnijim priopćenjima iz HSS-a, »očito je da imaju unutarnjih problema«. Na konferenciji za novinare ponovljena je izjava predsjednika DC.a Mate Granića o tome da će stranka na idućim izborima u Dubrovniku osvojiti 12 posto glasova. </p>
<p>Stranka na državnoj razini ima više od 7.000 članova. Dio njih je došao iz HDZ-a, i to, kako je rečeno, iz umjerenog političkog centra HDZ-a, a dio članova dosad nije bio ni u jednoj stranci. Istaknuto je i da je riječ o ljudima koji nisu bili umiješani u afere. Stranka će podupirati razvoj poduzetništva i obrtništva, a posebno će štititi interese mladih. </p>
<p>Nakon desetogodišnje vlasti HDZ-a, a potom i današnje vladavine koalicije, opet će doći vrijeme »tipične stranke centra lagano desno orijentirane«, rečeno je. Obuljen se osvrnuo i na prvih deset godina hrvatske države, rekavši da je to razdoblje »imalo i dobru i lošu stranu, ali na sve treba objektivno gledati«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Europsku uniju se ne može bez nacionalnog programa zaštite okoliša</p>
<p>ČAKOVEC, 29. lipnja</p>
<p> - Bez nacionalnog programa zaštite okoliša ni jedna država ne može biti primljena u Europsku uniju. Izjavio je to u četvrtak u Čakovcu Viktor Simončić, koordinator Ministarstva zaštite okoliša i prostornoga uređenja, na dogovoru sa županijskim čelnicima te institucijama i udrugama nadležnim za problematiku zaštite okoliša. </p>
<p>Još prošle godine počela je u Hrvatskoj izrada nacionalnog programa po metodologiji i uz financijsku pomoć Svjetske banke. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga uređenja zaključilo je da uz nacionalni program treba izraditi i strategiju zaštite okoliša. U izradi i provedbi važna je suradnja svih, od Hrvatskoga državnog sabora preko ministarstava, županija i gradova do gospodarstva i svakog pojedinca, a posebnu ulogu u tome imaju mediji, naglasio je Simončić. </p>
<p>Međunarodna zajednica novčano podupire samo projekte koji su upisani u nacionalni program zaštite okoliša, rekao je Simončić. U tom pogledu Međimurska županija ima dobre izglede s obzirom na svoj geopolitički položaj. Poznato je, dodao je Simončić, da međunarodne institucije i europski fondovi posebno podupiru programe prekograničnog značenja. A Međimurje je na tromeđi sa Slovenijom i Mađarskom, i tu se mogu napraviti zajednički poduhvati koji će sigurno naići na financijsku podršku europskih institucija. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pravo na veću mirovinu od 1. siječnja iduće godine moglo bi ostvariti 773.100 umirovljenika</p>
<p>Prijedlog zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika među mirovinama ostvarenim u različitom razdoblju mogao bi se u srpnju naći na saborskim klupama. Očekuje se da će za donošenje zakona biti potrebno i drugo čitanje, najvjerojatnije u rujnu, kako bi se od 1. siječnja zakon mogao početi primjenjivati. Podsjetimo, mirovine bi prema tom prijedlogu trebale rasti, ovisno o razdoblju umirovljenja, za 20, 18, 16 i 14 posto. Prve tako usklađene mirovine trebale bi biti one za siječanj 2001. godine, koje će umirovljenici primiti u veljači. Ravnateljicu Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Dunju Vidošević zamolili smo za procjenu broja umirovljenika koji bi mogli ostvariti pravo na povećanje mirovine. </p>
<p>• Koliko bi umirovljenika prema Vašim procjenama moglo ostvariti pravo na usklađivanje?</p>
<p>- Pravo na usklađivanje mirovine moglo bi ostvariti približno 773.100 umirovljenika. Od toga je broja oko 700.000 umirovljenika umirovljeno prije 1994. godine, oko 30.500 tijekom 1995., 20.600 tijekom 1996. godine te oko 22.000 umirovljenika 1997. godine.</p>
<p>• Možete li procijeniti koliko će, s obzirom na te brojke, Mirovinskome zavodu u prvome mjesecu primjene zakona trebati dodatnoga novca?</p>
<p>- Prema nacrtu zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u razini mirovina u prvome mjesecu isplate trebat ćemo približno 195.000 kuna i za taj će se iznos povećati proračunska stavka za mirovine.</p>
<p>• Koliko je danas potrebno za isplatu mirovina i kako se namiruje potreban iznos?</p>
<p>- U ovome trenutku za isplatu mirovina treba 1,65 milijardi kuna. Novac se osigurava iz mirovinskoga doprinosa, iz kojega prikupimo oko milijardu kuna, te doznakom iz proračuna za proračunske mirovine. Tom doznakom stiže oko 500 milijuna kuna na mjesec, a dodatnih 120 milijuna kuna proračun uplaćuje na ime snižene stope doprinosa za poslodavce. Pravodobnost isplate mirovina osigurava se dizanjem kratkoročnih zajmova, kako bi se premostio vremenski raskorak između isplate mirovina i priljeva novca od doprinosa. To znači da Mirovinski zavod svakoga mjeseca uzima nove kratkoročne kredite u iznosu od približno 800 milijuna kuna. Toliko je, naime, potrebno za povrat kredita za mirovine iz prethodnoga mjeseca i za financiranje mirovina iz tekućega mjeseca, ako ih želimo isplaćivati od 15-oga u mjesecu.</p>
<p>• Koliko će vremena biti potrebno da Mirovinski zavod pripremi sve potrebne izračune za provedbu zakona? Hoćete li početkom sljedeće godine biti spremni za isplatu povećanih mirovina?</p>
<p>- U ovome trenutku ne možemo precizno odrediti vrijeme koje će biti potrebno da se obave izračuni. Međutim, sa sigurnošću mogu reći da ćemo uložiti sve svoje raspoložive snage kako bismo na vrijeme proveli zakon o povećanju mirovina.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Riješeno zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinom iz BiH?</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatska bi Vlada u petak trebala objaviti da je riješen problem zdravstvenoga osiguranja umirovljenika koji su mirovinu zaradili u Bosni i Hercegovini i koju će im, ubuduće, isplaćivati tamošnji fondovi.</p>
<p> Podsjetimo, riječ je o oko 22.000 umirovljenika, kojima je mirovinu do lipnja isplaćivao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i koji su, kako doznajemo, ovih dana počeli dobivati obavijesti od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da im pravo na zdravstveno osiguranje prestaje od 30. lipnja.</p>
<p>Ti su umirovljenici, dosad, bili zdravstveno osigurani u Hrvatskoj preko zdravstvenog doprinosa koji je za njih uplaćivao Mirovinski zavod. S obzirom da više nemaju pravo na mirovinu iz tog zavoda, prestalo im je, dakako i i pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj.</p>
<p>Podsjetimo, još su se prošloga tjedna ministarstva zdravstva te rada i socijalne skrbi dogovorili da će zdravstveno osiguranje za te umirovljenike biti besplatno.</p>
<p>Iako smo pokušali doznati nešto više o tom dogovoru, te hoće li ti osiguranici morati mijenjati zdravstvenu iskaznicu jer im se mijenja osnov osiguranja, odgovore nismo dobili. U Mirovinskom zavodu, koji za tu problematiku nije nadležan, neslužbeno doznajemo da pretpostavljaju da većih problema oko produljenja prava na zdravstvenu skrb ne bi trebalo biti. Također, pretpostavljaju da se neće trebati mijenjati zdravstvene iskaznice jer i sadašnje omogućavaju evidenciju tih umirovljenika. No, bude li ipak promjena, osiguranici će biti izvješćeni na vrijeme. </p>
<p>Kad je, pak, riječ o mirovinama, u Ministarstvu rada ističu kako sve informacije koje su dosad stigle iz Društvenog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz Sarajeva idu za tim da kašnjenja mirovina, koje će preuzeti taj fond, neće biti. Isti je odgovor iz Sarajeva dobio i Vjesnik prije nekoliko dana.</p>
<p> Naime, iako su u Sarajevu nedavno isplaćene mirovine za siječanj ove godine, Fond će umirovljenicima u Hrvatskoj nastaviti isplatu od onoga mjeseca od kojega je HZMO prekinuo. To znači da bi im početkom srpnja trebale početi stizati mirovine za svibanj. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zakon o povećanju mirovina ne rješava dug umirovljenicima, tvrdi ASH </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) pozdravlja nastojanje Vlade da riješi pitanje povećanja mirovina i povrata duga umirovljenicima, ali drži da se predloženim zakonom o povećanju mirovina ne rješava problem duga države prema umirovljenicima koji je nastao između 1993. i 1998. godine. Istaknuto je to u četvrtak na konferenciji za novinare ASH. </p>
<p>Predloženi zakon treba regulirati povećanje mirovina na zakonom zajamčenu razinu, a povrat se duga treba riješiti drugim zakonom, koji će predvidjeti njegovo vraćanje dodjelom dionica uspješnih poduzeća, u roku godinu dana od njegova donošenja, ocijenio je Milan Kočiš, koordinator u ASH za pomoć umirovljenicima.</p>
<p>Umjesto što se predloženim zakonom pokušava vratiti dug u smanjenu obujmu (22 milijarde kuna) Vlada je, smatra Kočiš, trebala izaći s punim izračunom duga koji pripada umirovljenicima, kao i s izračunom koliko je potrebno povisiti mirovine da bi one dosegle zakonom zajamčenu razinu 70 posto prosječne plaće.</p>
<p>Dug, kao i povišenje mirovina, mogli bi biti, smatraju u ASH, nešto manji od realnog, ali bi dug svakako trebao biti nasljedan. </p>
<p>Kočiš također navodi da bi zakonom trebalo obvezati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da umirovljenike obavijesti da prihvaća odredbe zakona te da će ih ispuniti. Posljedično tome Upravni sud bi mogao donijeti odluku kojom priznaje da je 30.000 umirovljenika koji su podnijeli tužbu tom sudu radi povrata duga, bilo u pravu. Time bi pak i Mirovinski zavod bio oslobođen plaćanja troškova na te podnesene tužbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zagorski HSLS traži Fižulićevo očitovanje o TE Jertovec</p>
<p>ZABOK, 29. lipnja</p>
<p> - Krapinsko-zagorska Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) traži od ministra gospodarstva Goranka Fižulića vjerodostojnu informaciju o TE Jertovec, nakon koje će objelodaniti svoje stajalište. Ističe se to, između ostaloga, u priopćenju te stranke odaslanom u četvrtak.</p>
<p> U priopćenju se dodaje da je predsjednik Županijskog vijeća te stranke Božidar Gorup pozvan je na sastanak kojeg je iniciralo Poglavarstvo Krapinsko-zagorske županije, no poziv je primio dan kasnije nakon održavanja sastanka što je u medijima prokomentirano »kako neki političari čelnici u Županiji nisu zainetresirani za problem neizgradnje TE Jertovec«.</p>
<p> »Opći je dojam da rezultatima unutarstranačkog rada možemo biti zadovoljni, jer smo djelujući u koordinaciji sa županijskim organizacijama sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije postigli dobre rezultate«, stoji u priopćenju u kojem se dodaje da to potvrđuju i rezultati izbora na Saboru stranke na kojem je krapinsko-zagorski i HSLS osvojio tri mjesta u Velikom vijeću stranke i jedno mjesto u Nadzornom odboru. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Linić: Aranžman s MMF-om nikad nije bio upitan, ali ovisi o Vladinim rješenjima</p>
<p>DUBROVNIK, 29. lipnja</p>
<p> - »Očekujem da misija MMF-a u drugoj polovici srpnja, kada dolazi u Hrvatsku, od naše strane dobije zadovoljavajuće rezultate, tako da konkretni razgovori o stand-by aranžmanu počnu u rujnu ili listopadu. Aranžman bi se vjerojatno počeo primjenjivati od iduće godine u jednoipolgodišnjem razdoblju«, najavio je novinarima u četvrtak potpredsjednik Vlade Slavko Linić, jedan od sudionika Šeste dubrovačke konferencije o gospodarstvima u tranziciji. Konferencija se u četvrtak i petak, u organizaciji HNB-a, održava u hotelu »Argentina«. Linić je istaknuo da stand-by aranžman »nikada nije bio upitan«, ali ovisi o rješenjima koja će Vlada iznaći kako bi riješila neka od gorućih pitanja gospodarskog života zemlje. Spomenuo je proračunske izdatke za obranu zemlje, branitelje, školstvo, zdravstvenu zaštitu, mirovine i dugove umirovljenicima, te veliki inozemni dug kao stavke koje hrvatski porezni obveznici u ovom trenutku nisu u stanju podmiriti. </p>
<p>»Vlada je ta koja zna da mora smanjiti potrošnju, što je, uostalom, i naš program. Svjesni smo činjenice da imamo slabu gospodarsku aktivnost i male porezne prihode, dok su nam proračunski rashodi enormni. MMF nam ne naređuje kako da navedene probleme riješimo, već samo želi čuti naša rješenja i dati ocjenu ovoj Vladi«, pojasnio je Linić. </p>
<p>Govoreći o najavljenom valu stečajeva neprofitabilnih hrvatskih poduzeća, potpredsjednik Vlade naglasio je da »hrvatski pravni sustav poznaje dvije metode - nagodbu vjerovnika i dužnika ili stečaj«. Mnogi poistovjećuju stečajeve sa zatvaranjem poduzeća i radnih mjesta, dok je, prema njegovim riječima, cilj Vlade upravo očuvanje poduzeća i radnih mjesta. To je i razlog zašto je Vlada predložila izmjene i dopuna Zakona o stečajnom postupku, prema kojem bi se, umjesto nekretnina, prodavali segmenti trgovačkih društava koji će očuvati postojeću razinu zaposlenosti, s krajnjim ciljem »izvlačenja« države iz gospodarskog života, tvrdi Linić. Raščišćavanju situacije u tim tvrtkama mogli bi pomoći i kreditni aranžmani međunarodnih institucija, namijenjeni edukaciji i reorganizaciji sudstva. </p>
<p>Linić je istaknuo i da tečaj kune u ovom trenutku nije najvažnije pitanje za izvozno gospodarstvo. Naime, rasprava o tečaju trebala bi pričekati rješavanje pitanja poput financiranja procesa investiranja, razvoja, gradnje, modernizacije, proizvodnje i naplate, a tek nakon toga moći će se otvoriti rasprava o tečaju kune, smatra on. Posebno ukazuje na nedovoljnu pokrivenost izvoza povoljnim kreditima.</p>
<p>Ministar financija dr. Mato Crkvenac tvrdi da se nastavlja politika stabilizacije u kojoj važno mjesto ima i stabilnost nacionalne valute: »Tek kad se ubrza ekonomski rast i ojača konkurentnost u realnom sektoru gospodarstva, bit će moguće dugoročno prilagoditi tečaj kune na razinu koja će biti optimalna za ostvarivanje ukupnih interesa države«. I Crkvenac tvrdi da se s MMF-om intenzivno pregovara o stand-by aranžmanu, te procjenjuje da bi do njegova aktiviranja moglo doći najesen. Rekao je i da je Vlada pripremila strategiju reformi u području zdravstva, ali treba još razriješiti pitanje njezina financiranja. </p>
<p>Guverner HNB-a dr. Marko Škreb smatra da je početak Šeste dubrovačke konferencije pokazao kako »treba biti vrlo oprezan kad je riječ o promjeni tečajnog režima ili tečajne politike«. Njegovo je mišljenje da se takvim mjerama ne mogu ostvariti značajniji pomaci u realnom sektoru gospodarstva. Kad je riječ o stand-by aranžmanu, Škreb vjeruje da bi on mogao biti sklopljen nakon godišnje skupštine MMF-a, koja će se održati potkraj rujna u Pragu, dakle, potkraj listopada ili u studenom.</p>
<p>Bivši ministar financija mr. Borislav Škegro ocjenjuje zahtjeve za devalvacijom kune »neozbiljnima«. Prema njegovu mišljenju, tranzicija u bivšim socijalističkim zemljama uspjela je, iako nije dala rezultate kakvi su se od nje očekivali prije deset godina. </p>
<p>Inače, tema ovogodišnje konferencije su devizni tečajevi i ranjivost financijskih tržišta narastajućih tržišta. Među brojnim izlaganjima vrijedi spomenuti ono mr. Vedrana Šošića i mr. Velimira Šonje, u kojem su govorili o neslužbenoj dolarizaciji u zemljama u razvoju. Na ovogodišnjem skupu sudjeluje i Robert Mundell, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Je li Hrvatska prezadužena i jesu li državna jamstva opasnost za proračun?</p>
<p>Zastupnički dom prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini, iako su iznesene brojne primjedbe na način kako se trošio proračunski novac / Posebno naglašavana činjenica da je lani zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda i broja zaposlenih / Predloženo da se definira politika javnog duga / Kriteriji za državna jamstva moraju biti transparentni i s minimalnim političkim utjecajem, pri čemu dobar bonitet tražitelja jamstva treba biti na prvom mjestu </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Zastupnici Zastupničkoga doma u četvrtak su većinom glasova prihvatili Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini. No, pritom su iznijeli i brojne primjedbe na način kako se trošio proračunski novac, posebice onaj utrošen u javnu potrošnju. Posebice je isticana činjenica da je lani zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) te broja zaposlenih. Govoreći u ime Kluba IDS-a Damir Kajin naglasio je da je lani bilo 80.000 manje zaposlenih nego godinu dana ranije, odnosno da je u 1998. nezaposlenih bilo 287.000, a u 1999. godini 341.000. Naglasio je da je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ostalo neutrošeno 84 milijuna kuna što je bilo dostatno za otvaranje 1.500 radnih mjesta. </p>
<p> Dodao je da nisu utrošena ni sredstva za dugoročno financiranje stambene izgradnje jer nije izgrađen niti jedan stan. Ukazao je na činjenicu da je 47 posto poduzeća u vlasništvu države bilo insolventno. Upozorio je da je za naknade za oduzetu crkvenu imovinu umjesto planiranih 171 milijun lani utrošeno 190 milijuna kuna, dok je za osiguranu štednju građana od predviđenih 1,176 milijardi kuna isplaćeno samo 41 posto. Dragica Zgrebec u ime Kluba SDP-a je istaknula da je Izvješće potvrdilo SDP-ovo upozorenje izrečeno prilikom izglasavanja proračuna kako on ne može ostvariti definirane ciljeve. Upozorila je da je 300 milijuna kuna iz proračunske zalihe dvostruko povećano te da se taj novac transferirao, osim u VUPIK, Belje, Croatia Line, Bagat i Diokom, i u privatne tvrtke kao što su Naprijed ili Mesna industrija Jakopec.</p>
<p>Zvonimir Sabati u ime Kluba HSS-a upozorio je da od svih tranzicijskih zemalja Hrvatska ima najveći udio javnog sektora u bruto domećem proizvodu (BDP), a uzrok tome su mirovinski i zdravstveni fondovi. Prema njegovu mišljenju, slaba je fiskalna disciplina i proračunska kontrola sredstava. Drži da bi Ministarstvo financija ubuduće trebalo prikazivati veću transparentnost trošenja sredstava i pojačati kontrolu. </p>
<p>Ivan Šuker govoreći u ime Kluba HDZ-a naglasio je kako je istina da je nezaposlenost u 1999. povećana za 1,9 posto, no upozorio je da je taj postotak u ovoj godini premašen već u prvih pet mjeseci. Dodao je da je lani zabilježeno povećanje plaća za 13,9 posto, mirovina za 9,2 posto, dok je izvoz bio manji za pet posto, a uvoz za 7,2 posto. Dodao je i da je prihod od poreza na dodanu vrijednost smanjen za dva posto, jer je od 1. listopada uvedena nulta stopa za neke proizvode. Izvješće prihvaća i Klub HSLS-a, rekao je Jadranko Mijalić, upozorivši na nedorečenost nekih stavki u izvješću.</p>
<p> Nezadovoljstvo iznosom sredstava za znanost, kulturu i prosvjetu iskazao je Ante Simonić (HSS), zapitavši se kako to da novac po nekim stavkama upravo za tu namjenu nisu utrošena. Drago Krpina (HDZ) upozorio je da je razlog rasta javne potrošnje naslijeđeni dug iz bivše države, velikosrpsko razaranje Hrvatske i značajan porast broja umirovljenika. Zaključio je da će se trend rasta broja umirovljenika nastaviti kao i da će troškovi za tu namjenu rasti. Također je upozorio da će se u ovoj godini od prodaje tvrtki uknjižiti 2,1 milijarda kuna više nego lani, upitavši se što će se dogoditi kad takvih izvora prihoda više neće biti. Dubravka Horvat (SDP) predložila je da se u Saboru provede rasprava o staroj deviznoj štednji i da se konačno riješi pitanje je li to javni dug ili nije. </p>
<p>Polemična rasprava vodila se oko javnog duga Hrvatske i izdanih jamstava za kredite. Govoreći u ime Kluba SDP-a Josip Leko ustvrdio je da jamstva nisu izdana po propisima te da je, kad je riječ o jamstvima, nova vlast od prošle naslijedila velike obveze i potencijalni trošak. Ivan Šuker je naglasio da je 5,3 milijardi maraka 1990. ostalo na Topčideru u Beogradu, te da je hrvatska država staru deviznu štednju u tom iznosu morala uzeti kao javni dug. Također je javni dug postao i dug preuzet od bivše Jugoslavije za Pariški i Londonski klub. Naveo je i podatak da je 1991. javni dug Hrvatske bio 5,8 milijardi dolara od kojih je četiri milijarde otpadalo na unutarnji, a 1,8 milijardi na vanjski dug. Od tada do kraja 1999. dug se smanjio za 630 milijuna dolara. </p>
<p>Što se tiče stare devizne štednje, ona je smanjena sa 5,3 milijuna DEM na 1,4 milijuna DEM, ustvrdio je Šuker. Za jamstva je rekao da to nije dug, već isključivo potencijalni dug kad dužnici ne bi plaćali svoje obveze. Upozorio je da se većina jamstava odnosi na gradnju cesta, poljoprivredu, turizam i brodogradnju što su ujedno i temeljne grane na kojima počiva hrvatsko gospodarstvo. Zatražio je od Vlade da navede kolika su jamstva i kome dana tijekom ove godine. </p>
<p>Izvješća su prihvatili i klubovi HSLS-a i HSS-a, pri čemu je Zvonimir Sabati (HSS) istaknuo da javni dug može biti i važan instrument makroekonomeske politike, da može pridonijeti poticanju gospodarskog rasta i poboljšanju gospodarskih prilika, što u Hrvatskoj nije slučaj. On drži da treba definirati politiku javnog duga možda čak i zakonski, dok kriteriji za državna jamstva moraju biti transparentni i sa minimalnim političkim utjecajem, pričemu dobar bonitet tražitelja jamstava treba biti na prvom mjestu. </p>
<p>Izvješća je prihvatio i Klub DC-a u čije ime je Mate Granić rekao da je dug od 46,264 milijardi kuna velik, naglasivši da se od 1996. dug povećao, jer je u njega uključen dug po reprogramu kredita stare države. Tonči Tadić je u ime Kluba HSP-a i HKDU-a naglasio da treba utvrditi strukturu tvrtki koje su dobile jamstva, te vidjeti vraćaju li ih. Izrazio je zadovoljstvo što je visina duga konačno javno obznanjena te stoga što je on smanjen za oko 630 milijuna dolara od 1991. do 1999. SDP-ovac Branko Tušek rekao je da Vlada treba izvijestiti o neuspješnim tvrtkama koje su dobile državna jamstva, ustvrdivši da je neodgovornim ponašanjem ukupni javni dug podignut na gotovo 50 posto BDP-a, a politika zaduživanja i izdavanja jamstava doživjela fijasko. </p>
<p>Bivši premijer Zlatko Mateša (HDZ) prigovorio je olako iznesenim optužbama i izjavama o tuđoj odgovornosti, pitajući hoće li netko za njih odgovarati ako se utvrdi da nije bilo nepravilnosti. Upitao je i koja Vlada može nadoknaditi 100.000 izgubljenih radnih mjesta zbog porušenih pogona, nazvavši Tušekove navode »političkim štosevima«. Ljerka Mintas Hodak (HDZ) ocijenila je netočnim navode po kojima Vlada nije trošila novac za novo zapošljavanje, na što je Tušek rekao da je prošla Vlada uspjela smanjiti produktivnost i broj zaposlenih te povećati broj socijalnih slučajeva. </p>
<p>Tko je naslijedio deviznu štednju hrvatskih građana?</p>
<p>Burnu polemiku izazvala je konstatacija Ivana Šukera (HDZ) da je 1990. godine devizna štednja hrvatskih građana ostala u Beogradu. Replicirala mu je Dubravka Horvat (SDP) tvrdnjom da je Hrvatska narodna banka (HNB) povukla novac iz centralne banke, pa se onda može govoriti samo o eventualnoj razlici koja se mogla staviti u javni dug. Na to je Đuro Njavro (HDZ) predložio da HNB izradi detaljno izvješće o tome što je Hrvatska 1990. dobila, je li to bila protuvrijednost ili bezvrijedni papiri, dok su dolari ostali u Beogradu. </p>
<p>U prilog naslijeđu, Vladimir Šeks (HDZ) citirao je Jakova Sirotkovića, tadašnjega potpredsjednika Izvršnog vijeća Sabora, koji je u jednom svom radu naveo da je Hrvatska 1987. i 1989. godine »bratskim jugoslavenskim republikama« prepustila 90 posto ostvarene akumulacije i tako, u osvit neovisnosti, pala na prosjački štap. </p>
<p>»Toliko o nasljedstvu i ostavinskoj raspravi«, zaključio je Šeks, na što ga je Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila da nije rekao tko su nasljednici. Odgovorio joj je Drago Krpina (HDZ), rekavši da su »nasljednici u nekoliko navrata promijenili ime, ali im je identitet poznat«.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ni saborski Odbor za naobrazbu nije uspio pomiriti ministra Kraljevića i rektora Jerena</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu Zastupničkoga doma na svojoj je sjednici u četvrtak raspravljao o sporu oko određivanja upisnih kvota za studij novinarstva, psihologije i povjesti na Hrvatskim studijima, koji se već dulje vrijeme vodi između rektora zagrebačkoga Sveučilišta dr. Branka Jerena i ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića. No, ni nakon dva sata rasprave, tijekom koje su svoje stavove iznijeli ministar Kraljević i rektor Jeren, spor nije izglađen, a sjednica je završena donošenjem nekoliko zaključaka. </p>
<p>Tako je, primjerice, zaključeno da će Ministarstvo znanosti i tehnologije te Sveučilište u Zagrebu snositi odgovornost za moguće posljedice po studente zbog dvostrukih natječaja Ministarstva i Sveučilišta koji i dalje ostaju na snazi, iako se uzajamno isključuju. </p>
<p> Odbor traži od obje strane da djeluju u skladu sa Zakonom o visokim učilištima, a ako ga tumače različito, da abitražu potraže u Saboru. U skladu s tim je Odbor zatražio od Ministarstva da hitno sačini nove zakone o visokim učilištima i o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. Također, od svih akademskih institucija zatraženo je da Saboru što prije dostave prijedlog kandidata za novo Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Predsjednik Odbora dr. Ante Simonić istaknuo je da Hrvatske studije treba iznova stručno vrednovati, a predložio je i održavanje tematske sjednice Odbora o položaju Hrvatskih studija u sklopu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Rektor Jeren je upozorio članove Odbora da će Sveučilište tražiti zaštitu na Ustavnom sudu zbog povrede Zakona o visokim učilištima, jer je ministar Kraljević utvrdio školarinu i kvote za studij uz potporu, a da pritom nije imao prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva. S obzirom na to da Vijeće nije sazivano u posljednje dvije godine, jer je prethodnim ministrima bilo lakše da sami određuju školarine i kvote, članica Odbora Zrinjka Glovacki - Bernardi upitala je rektora Jerena znači li to da treba poništiti sve indekse izdane u posljednje dvije godine. Ona se zauzela za dosljedno poštivanje Zakona o visokim učilištima koji je na snazi do 1. kolovoza ove godine. Naglasila je da Zakon precizira da upisne kvote utvrđuje sâmo visoko učilište uz suglasnost Ministarstva kada je riječ o studentima uz potporu. Ako je Senat smatrao da u Zakonu postoji nesuglasje, rekla je, onda se Senat trebao obratiti Saboru za tumačenje te se ne bi doveo u ovakvu situaciju.</p>
<p> Vesna Pusić smatra, pak, da Hrvatski studiji nisu osnovani zakonito, već političkom odlukom bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te da bi upisne kvote za svih šest tamošnjih studija trebale biti nulte. Odgovorio joj je bivši ministar znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović, ustvrdivši da Hrvatski studiji nisu osnovani nezakonito. »Senat Sveučilišta svojedobno je donio odluku o osnivanju Hrvatskih studija, a sada, kada Studije vode drugi ljudi, Senat ih želi ukinuti«, naglasio je, dodavši da bi o sudbini Hrvatskih studija trebalo odlučiti Nacionalno vijeće, a ne političari. </p>
<p> Dr. Zrinjka Glovacki-Bernardi je istaknula da u takvim sporovima, ako nešto u zakonu nije posve jasno, presudan treba biti interes studenata, kako nitko od njih ne bi bio oštećen.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatski PEN protiv privatizacije Trećeg programa Radija </p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatski centar PEN-a odlučio je svoj glas pridružiti onima koji se protive privatizaciji Trećeg programa Hrvatskog radija. PEN poziva saborske zastupnike da razmisle o svojoj odgovornosti i ne dopuste da se taj program proda »nekom poštenom koncesionaru« koji će slijedom profitnog interesa na toj frekvenciji emitirati provjereni, ne kulturni materijal, ističe se u priopćenju predsjednika PEN-a Slobodana Prosperova Novaka odaslanom u četvrtak. </p>
<p>U priopćenju se navodi da je to i zaključak sa sjednice Upravnog odbora Hrvatskog centra PEN-a održane u srijedu.</p>
<p> PEN drži da Treći program Hrvatskoga radija, koji je razvijan gotovo četiri desetljeća i afirmiran kao autentično mjesto slobode kulture i znanosti, kao hrvatski koncept takva nekomercijalnog kanala odgovara idejama i praksi svih sustava javnih medija u europskim, pa i prekooceanskim zemljama.</p>
<p>PEN poziva saborske zastupnike da, uime nekakvih maglovitih tržišnih zakonitosti i sanacije dugova za koje ti zastupnici sadašnjom većinom nisu odgovorni, ne dopuste da taj program bude prodan »nekom poštenom koncesionaru«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Novinari Hine ogradili se od agencijske vijesti o »novinarima za Haag« i traže očitovanje Suda časti HND-a</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Većina novinara i urednika Hine ogradila se u četvrtak od vijesti koju je ta agencija emitirala 27. lipnja pod naslovom »U Haagu se vode istrage protiv novinara koji su počinili zločine«, te je zatražila da se o toj vijesti očituje i Sud časti Hrvatskoga novinarskog društva (HND).</p>
<p> »Obavještavamo Hrvatsko novinarsko društvo i javnost da se ograđujemo od vijesti 'U Haagu se se vode istrage protiv novinara koji su počinili zločine', objavljene 27. lipnja 2000. godine, a koja je nanijela još jedan udarac ugledu naše novinske kuće, kao i od uređivačke politike koja je omogućila da takva vijest uopće bude objavljena. Smatramo da ima dobrih razloga da se o toj vijesti očituje i Sud čast HND-a«, kaže se u otvorenome pismu Hrvatskome novinarskom društvu. </p>
<p> »Riječ je, nažalost, samo o posljednjoj u nizu neprofesinalnih i tendenciozno napisanih vijesti istoga autora (Mate Kovačević). Na štetnost tih vijesti, sročenih s očitom politički motiviranom namjerom obmanjivanja javnosti, u više je navrata upozoravan i glavni urednik Hine Benjamin Tolić, ali bez ikakvoga učinka, što ukazuje da su pisane uz njegovu suglasnost«, naglašavaju potpisnici pisma.</p>
<p> Novinari Hine pozivaju i hrvatsku Vladu i Sabor da smijene staro i imenuje novo, privremeno vodstvo agencije, koje će stvoriti uvjete da se u Hini konačno na prvo mjesto stavi profesionalnost i interes javnosti da bude objektivno i dobro informirana. Osim toga, Hinini novinari traže da se donese novi zakon o Hini, koji bi trebao sadržavati temeljna načela uređivačke politike (kao što su objektivnost, nepristranost, netendencioznost, neobjavljivanje vlastitih komentara i sl.) te da se direktor i glavni urednik biraju javnim natječajem i uz suglasnost novinara Hine.</p>
<p> Pismo su potpisala 43 od oko 70 novinara i urednika Hine, ali treba napomenuti da je dio novinara i urednika trenutačno na godišnjemu odmoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Izmjenama zakona stečajevi ubrzani, a prava radnika i vjerovnika zaštićenija?</p>
<p>Vlada će se u petak izjasniti o prijedlogu izmjena Zakona o stečaju / Onemogućavanjem zloporabe procesnih instituta, poput izuzeća sudaca, ubrzat će se stečajni postupak / Radnici će u naplati svojih potraživanja i prava iz radnog odnosa biti zaštićeniji, a pravo na rad ne štiti se tim zakonom / Stečajni upravitelji će od sada morati imati visoku stručnu spremu i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Predložene izmjene Zakona o stečaju trebale bi ubrzati stečajni postupak te, što je još važnije, potraživanja zaposlenika (zaostale plaće, naknade...) i fondova (mirovinski i zdravstveni) postaviti u prvi isplatni razred. Država se u drugom isplatnom razredu stavlja u ravan sa svim ostalim vjerovnicima. Pojasnili su to novinarima u četvrtak zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan i pomoćnik ministra pravosuđa Filip Bagić, predstavljajući nacrt prijedloga izmjena Zakona o stečaju, o kojem će se Vlada izjasniti u petak.</p>
<p>»Činjenica je da sudovi rade sporo, pa i u području trgovačkog prava, odnosno procesuirajući i stečajeve. Ali, za tako nešto najmanje su krivi suci. Glavna krivica pada na procesne odredbe koje su omogućavale rastezanja, zatezanja i odugovlačenja postupka. Tim izmjenama pokušali smo utjecati upravo na te procesne odredbe i uvjereni smo da će nakon njihova prihvaćanja stečajni postupak biti mnogo brži, a prava vjerovnika, posebno zaposlenika, mnogo zaštićenija«, istaknuo je Marijan.</p>
<p>Ubrzanje stečajnog postupka, pojasnio je Marijan, stići će sprečavanjem zloporabe procesnih instituta, kao što je institut izuzeća sudaca. »Dosad su dužnici odmah tražili izuzeće sudaca, čime su obustavili postupak, jer je dosad u tom slučaju sve stalo. Potom su tražili izuzeće člana Vijeća, pa vještaka, tumača... U 95 posto slučajeva je viša instanca odbila ili odbacila zahtjeve za izuzećem, ali je cilj dužnika postignut - vrijeme je prolazilo bez napretka u postupku. Prema ovom prijedlogu, zahtjev za izuzećem suca neće prekinuti njegov rad, a kad mjerodavni odluče o izuzeću i prihvate li takav zahtjev, sve radnje koje je sudac poduzeo od podnošenja zahtjeva do rješenja neće biti prihvaćene. Ali, ako se zahtjev odbije, postupak se nastavlja bez prekida i osjetno ubrzava«, istaknuo je Marijan.</p>
<p>Kad je o potraživanjima vjerovnika riječ, pojasnio je Bagić, ono što potražuju zaposlenici do otvaranja stečajnog postupka i ono što potražuju mirovinski i zdravstveni fondovi tretira se kao tražbine vjerovnika prvog isplatnog reda. »S druge strane, tražbine zaposlenika nastale nakon otvaranja stečajnog postupka svrstane su u obveze stečajne mase, što znači da se namiruju prije potraživanja ostalih stečajnih vjerovnika, čime su zaposleni stavljeni u još povoljniji položaj«, istakao je Bagić. Naglašen je i status stečajnih upravitelja. Uz dosadašnje uvjete, novi su visoka stručna sprema i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja. Osim toga, velika je novost da bi listu stečajnih upravitelja za čitavu državu ustanovio predsjednik Visokog trgovačkog suda, a ne kao dosad predsjednici trgovačkih sudova. »Time bi se unijela veća objektivnost pri utvrđivanju liste i omogućila primjena jednoobraznih mjerila«, istakao je Marijan.</p>
<p>Kao posebnu novost, predstavio je uvođenje novog instituta prodaje imovine dužnika kao pravne i gospodarske cjeline, što je uvedeno kao specifičan slučaj preustroja dužnika. Naime, takvom bi se prodajom omogućilo relativno brzo i djelotvorno preuzimanje proizvodne supstance dužnika i omogućio nastavak proizvodnje, odnosno rada. Osigurava se tako i zadržavanje većine radnih mjesta, a kupac bi preuzimao imovinu dužnika oslobođenu dugova i mogao bi njome nastaviti posao na zdravim osnovama. Tražbine ostalih vjerovnika prema dužniku namirivale bi se iz stečajne mase stvorene dobivenim novcem od prodaje.</p>
<p>»Ministarstvo pravosuđa bilo je zaduženo samo za izmjene procesnog dijela zakon ao stečaju kako bismo sve ubrzali i omogućili kvalitetniju pravnu zaštitu. O gospodarskim posljedicama nismo mjerodavni govoriti. Jednostavno, morali smo stvoriti zakon koji će biti jednako dobar i u sređenim i u nesređenim gospodarskim okolnostima. Pomoći će sudstvu i sucima te stečajnim upraviteljima u poplavi stečajeva koji su pred vratima«, istakao je Marijan. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Pančić: Reviziji invaliditeta branitelja protive se oni koji su dosad bili neupitni lideri svojih gubernija</p>
<p>ZAGREB, 29. lipnja</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić najavio je u četvrtak, nakon otkrivanja spomen-ploče radnicima Ine poginulima u Domovinskome ratu, da će Ministarstvo hrvatskih branitelja uskoro izići s rezultatima revizije invaliditeta članova jedne udruge, ne želeći novinarima precizirati o kojoj je udruzi riječ. Pančić je ustvrdio da su i u bivšemu sazivu Ministarstva unutarnjih poslova imali dovoljno materijala za provođenje jednoga dijela revizije.</p>
<p>Također je naglasio da se reviziji invaliditeta hrvatskih branitelja protive oni pojedinici koji se boje da će, zbog rezultata revizije, izgubiti privilegije koje su do sada imali kao »neupitni lideri svojih gubernija«. </p>
<p>Pančić je novinaru, koji ga je upitao hoće li na traženje Hvidre ponuditi svoju ostavku, odgovorio protupitanjem: »Je li ovo ozbiljan razgovor«, dodavši još da će o njegovome razrješenju konačnu odluku uskoro donijeti Hrvatski državni sabor.</p>
<p>Objašnjavajući svoju nedavnu izjavu - o tome da bivša vlast u Hrvatskoj zbog političkih razloga i prešutnih dogovora s Beogradom nije napravila sve ono što je trebala kako bi se procesi ekshumacija i identifikacija hrvatskih žrtava priveli kraju, premda se verbalno za to zalagala - ministar Pančić je naglasio da nikada nije tvrdio da se na tim ekshumacijama nije radilo.</p>
<p> »Međutim, treba pitati obitelji 1.605 još uvijek nestalih osoba jesu li one zadovoljne brzinom kojom se radi taj posao«, naglasio je ministar Pančić, kazavši da u prilog toj njegovoj tvrdnji govori i slučaj dokumenatacije koja je preuzeta od tzv. krajiniskih vlasti, u kojoj ima dosta podataka o osobama koje su sami Srbi procesuirali, a koja sada leži nesređena i nabacana.</p>
<p>Ministar pančić je upitao i zašto je proteklih godina u Hrvatskoj toliko malo srpskih zločinaca procesuirano, ustvrdivši i da je većina procesa vođena dok su optuženici bili u odstutnosti. O dogovoru sa srpskim vlastima, po Pančićevim riječima, govori i sadržaj optužnice koju je Hrvatska, odnosno njezin zastupnik David Rivkin, pred Haaškim sudom pravde podigla protiv SR Jugoslavije, »kao i pitanje pokušaja podjele Bosne i Hercegovine«, naglasio je na kraju ministar Ivica Pančić. (G. Borković)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Radi zaštite članova od progona, HDZ će ići i do europskih sudova</p>
<p>SPLIT, 29. lipnja</p>
<p> - Hrvatska Vlada nema gospodarski ni socijalni program, ali HDZ-u nije u interesu da Vlada bude neuspješna. HDZ neće voditi politiku brzog povratka na vlast, jer smo svjesni da nam je potrebno određeno vrijeme za unutarstranačku konsolidaciju. Pokušat ćemo se oduprijeti demonizaciji naše stranke koju se optužuje za crnilo u prošlih 10 godina, izjavio je u četvrtak predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, na radnom sastanku sa splitsko-dalmatinskim županom dr. Branimirom Lukšićem, županijskim čelnicima i saborskim zastupnicima HDZ-a. </p>
<p>Cilj su nam, pojasnio je Sanader, europske integracije i zato pozdravljamo ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir, kao i najavu skoroga ulaska u WTO, ali isto tako odlučno odbacujemo sve pokušaje guranja Hrvatske u balkanske asocijacije. Čelnik najjače hrvatske oporbene stranke pozvao je Vladu na donošenje strategije gospodarskoga razvitka države, zamjerivši Vladi što provodi stečajeve, a da prethodno nije donijela nikakav socijalni program. </p>
<p>Sanader je pozvao na kulturu dijaloga i snošljivost, istaknuvši da je Hrvatskoj prijeko potreban mir. »Zar je sve potrebno revolucionarno mijenjati iz temelja«, upitao je Sanader, ističući da bi u Hrvatskoj bilo premalo zatvora da je HDZ tako postupao 1990. godine. Radi zaštite svojih članova HDZ će, bude li potrebno, ići i do europskih sudova, kazao je Sanader. Čelnik HDZ-a najavio je i izradu novoga prijedloga Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, te njenome financiranju uz načelo supsidijarnosti, predloživši da status velikoga grada dobiju i gradovi od 45.000 stanovnika, naglašavajući da se HDZ protivi novome teritorijalnom preustroju Hrvatske.</p>
<p>Župan Branimir Lukšić upozorio je na smanjenje državne potpore Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je, s prošlogodišnjih 8,6 milijuna pala na ovogodišnjih 557.000 kuna. Tto će, kako je rekao, imati ozbiljne reperkusije na gospodarsko stanje u Županiji. Saborski zastupnik HDZ-a Zvonimir Puljić ocijenio je zabrinjavajućom izjavu ministra gospodarstva Goranka Fižulića o ukidanju dotacija brodogradnji sljedeće godine. Inače, radnome sastanku predsjednika HDZ-a, županijskih čelnika i saborskih zastupnika HDZ-a nazočili su novinari svih splitskih redakcija, osim Hrvatske televizije, što je župan Lukšić ocijenio neprofesionalnim postupkom nove garniture na HTV-u. (D.Stella)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000630].
|
