NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070522].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130164 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ravnateljima mandat pet godina, učiteljima licence!</p>
<p>Učitelji koji ne prikupe dovoljno bodova u stručnom usavršavanju ponovo će polagati stručni ispit, a ako u roku šest mjeseci ne obnove dopusnicu, dobit će otkaz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Učiteljima, školskim pedagozima, psiholozima i defektolozima te ravnateljima škola izdavat će se dopusnice za rad na pet godina, a ravnateljev će mandat, umjesto četiri, trajati također pet godina. Najzapaženije su to novosti koje donosi Nacrt zakona o osnovnom školstvu koji dovršava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. </p>
<p>Dopusnica za rad, čije se uvođenje u školstvo već dugo najavljuje, praksa je europskih zemalja. Riječ je o javnoj ispravi kojom se dokazuje stručna osposobljenost te uvodi trajno usavršavanje. Iako se godinama zalažu za takve licence za rad, predstavnici sindikata nisu oduševljeni uvođenjem dopusnica u ovom trenutku.</p>
<p>»Licenciranje učitelja nije primjereno dok god školstvo uistinu ne postane razrađen sustav u kojem neće biti manjka novca za stručno usavršavanje«, kaže predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Željko Stipić. Objašnjava da u mnogim školama zbog financijskih problema ravnatelji ne šalju učitelje na stručno usavršavanje. Stipiću je nezamislivo da nečije radno mjesto ovisi o volji i mogućnostima ravnatelja hoće li nekoga slati na usavršavanje ili ne. </p>
<p>Zakon predlaže da prvu dopusnicu učitelji, stručni suradnici i ravnatelji dobivaju datumom polaganja stručnog ispita, i to na pet godina. Slijedi automatsko produljenje dopusnice na još pet godina ako je u roku trajanja prve dopusnice prikupio dovoljan broj bodova u trajnom stručnom usavršavanju.</p>
<p>Oni pak koji ne prikupe dovoljno bodova morat će ponovo polagati stručni ispit. Ako u roku šest mjeseci ne obnovi dopusnicu za rad, poslodavac će mu otkazati ugovor o radu.</p>
<p>Program, način i bodovanje trajnog stručnog usavršavanja te postupak izdavanja i obnavljanja dopusnice za rad propisuje ministar. </p>
<p>Također, novost, odnosno povratak na staru praksu od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, u Nacrtu zakona jest da ravnatelja škole imenuje školski odbor, ali uz suglasnost ministra. Prema Stipićevu mišljenju, to je povratak na doba Ljilje Vokić, te će se sindikati oštro suprotstaviti tome da ministar daje suglasnost na izbor ravnatelja. </p>
<p>Struka i kompetentnost moraju biti jedini kriteriji za imenovanje ravnatelja, kojeg treba birati školski odbor, ali bez ičije političke arbitraže, smatraju sindikalci. U peteročlanim školskim odborima ubuduće bi trebao sjediti po jedan član učitelja i stručnih suradnika (umjesto dosadašnja tri), jedan predstavnik roditelja (umjesto dva), predstavnik nenastavnika te dva člana ureda državne uprave, čime se, upozoravaju sindikalci, razvlašćuju osnivači škola. </p>
<p> </p>
<p>Ravnateljima ugovor na određeno vrijeme</p>
<p>Ravnatelje osnovnih škola »zaboljelo« je što bi prema Nacrtu izmjena Zakona o osnovnom školstvu trebali potpisivati ugovore na određeno vrijeme. Tvrde da je to u suprotnosti sa Zakonom o radu koji, između ostaloga, takve ugovore previđa za sezonske radnike. Ravnatelji su uvjereni da će ta odredba Nacrta pasti u vodu. Važeći zakon o osnovnom školstvu propisuje izbor ravnatelja na četiri godine, ali ne i ugovor na određeno vrijeme. Uz to, ravnatelj bi po novome morao prethodno imati osam, umjesto pet godina staža. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jadran u svjetskom vrhu po čistoći mora</p>
<p>Sve do prije petnaestak godina cvjetanje mora u Jadranu je bilo izrazito rijetko, ali je u posljednjem desetljeću značajno poraslo</p>
<p>Cjelovito ekološko stanje Jadrana može se ocijeniti veoma pozitivnim, iako problemi postoje, posebice u njegovu sjevernom dijelu, kaže Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. »Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta u Jadranu je izrazito visoka, a po čistoći mora Jadran se uistinu nalazi u svjetskom vrhu«, dodaje Marasović. Cvjetanje mora, koje probleme stvara ribarima, ali je neugodno i za kupače, ove je godine započelo nešto ranije. </p>
<p>Naime, uobičajena proljetna fitoplanktonska cvatnja bila je nešto intenzivnija, što je stvorilo dosta velike probleme u ribolovu, posebice na sjevernom Jadranu. »To bi mogao biti nagovještaj za pojavu ljetnih sluzavih cvatnji«, kaže Marasović.</p>
<p>Prvi zapisi o »cvjetanju mora«, »sluzavoj cvatnji« ili »mucilaggine« predstavlja prirodnu pojavu koja je već stoljećima poznata i opisana za mnoga mora širom svijeta, datiraju iz 18. stoljeća. No, sve do prije petnaestak godina ta je pojava u Jadranu bila izrazito rijetka, ali je u posljednjem desetljeću značajno porasla njena učestalost i intenzitet. To se najčešće pripisuje klimatskim promjenama, kao i utjecaju otpadnih voda i raznih drugih aktivnosti na sam morski ekosustav.</p>
<p>»Pojava se najčešće javlja u razdoblju oslabljene cirkulacije, odnosno ljeti, a njeno trajanje ovisi o meteorološkim uvjetima«, kaže Marasović. »Naime, visoka insolacija, visoke temperature i vrijeme bez vjetra, ili slab vjetar, pogoduju formiranju sluzavih nakupina, dok jači vjetar raspršuje nakupine i općenito povoljno djeluje na pročišćavanje mora«, zaključuje Marasović.</p>
<p>Pojava većeg broja meduza prošlih je godina donijela velike probleme kupačima. Olja Viđak sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže kako su pojave većih jata meduza posljednjih godina uobičajena stvar u toplijem dijelu godine. Meduze, inače organizmi otvorenog mora, sve povoljnije uvjete za život nalaze i u priobalju. Olja Viđak napominje kako je kupačima i ribarima posebno neugodan susret s vrstom Pelagia noctiluca, koja jako žari. Masovne pojave te pučinske vrste u Jadranu bilježe se od 1977. godine, a povezuju se sa sustavom strujanja i s klimatskim promjenama. »Ove godine još nisu zamijećena velika jata, ali nije isključeno da bi se mogla pojaviti«, ističe Viđak.</p>
<p>Uništavaju staništa morskih organizama</p>
<p>Prema posljednjim spoznajama alga Caulerpa racemosa prisutna je na 56 lokaliteta, od kojih se većina nalazi na području od Cavtata do Šolte, jedan na Kornatima i nekoliko od Vrsara do Poreča. »Alga Caulerpa taxifolia prisutna je jedino u Starogradskom zaljevu«, ističe Ante Žuljević s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Objašnjava da se Caulerpa racemosa primarno širi morskim strujama, a može se prenijeti i sidrima i ribolovnim alatima, ali ne i balastnim vodama. Caulerpa taxifolia širi se isključivo sidrima i ribolovnim alatima. Te vrste algi štetne su jer uništavaju staništa različitih morskih organizama (mrjestilišta, rastilišta), a utjecaj invazivnih vrsta na drugom je mjestu po negativnom utjecaju na biološku raznolikost.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Građanima dvije kune po reklamnom letku</p>
<p>Tko želi, potpisuje ugovor s tvrtkom Business box te za svaki ubačeni reklamni letak dobiva po dvije kune na račun</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poštanski sandučići vjerojatno su jedini besplatni prostor za oglašavanje koji se nemilosrdno koristi te su mnogi građani s pravom ljuti jer se u moru reklama nerijetko zagubi pošta.</p>
<p>Iako je od 2003. zakonom zabranjeno neovlašteno stavljanje reklama u poštu građana, a kazne se kreću od 10.000 do vrtoglavih 50.000 kuna, dosad još nitko nije kažnjen. Početkom godine u Zadru je pokrenut projekt kojim bi se moglo uvesti reda u oglašavanje putem letaka. Tvrtka Business box osmislila je projekt kojim bi građani zarađivali po dvije kune za svaki ubačeni letak u njihove sandučiće. Pojedinac potpiše ugovor s tvrtkom i obvezuje se da će staviti naljepnicu na sandučić kojom daje pristanak na primanje reklama. a za svaki ubačeni letak dobiva dvije kune na svoj račun. Marija Špoljarić iz tvrtke Business box objasnila je da i sami oglašivači potpisuju ugovor: »Našoj tvrtki javljaju se oglašivači koji, primjerice, mogu izraziti želju da ubace reklamni materijal na području pojedinih naselja u Zagrebu. Mi javljamo koliko korisnika imamo na tom području te oni izdaju točno toliko letaka koliko ima naših korisnika«. </p>
<p>Ovaj projekt jedinstven je u svijetu, a objeručke su ga prihvatile sve udruge za zaštitu potrošača u Hrvatskoj te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Podržalo ga je i zagrebačko gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo koje u svojim podružnicama u gradu dijeli letke s detaljnim informacijama o projektu. </p>
<p>Budući da ni osobni automobili nisu pošteđeni reklama koje niču ispod brisača kao gljive poslije kiše, Bussines box je predvidio naljepnicu i za vozila. [Katarina Dimitrijević Hrnjkaš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Slovenske »LNG igre«</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Nadmetanje gdje će se graditi terminal za dopremu ukapljenog prirodnog plina (LNG) nije aktualno samo u Hrvatskoj između Primorsko-goranske i Istarske županije nego i među svim državama na sjevernom Jadranu. Zbog sve veće popularnosti toga energenta i njegove dopreme brodovima, što osigurava dodatne količine i smanjuje ovisnost o uvozu ruskog plina, Italija već gradi terminal južno od Venecije, a planira još jedan do dva u Tršćanskom zaljevu, dok po jedan planiraju Hrvatska i Slovenija. Pritom je vrlo zanimljiv način uključivanja Slovenije u tu igru. Naime, iako su se slovenska vlada i njihove eko-udruge dosad protivile talijanskim planovima za gradnju u Tršćanskom zaljevu, opravdavajući to mogućim negativnim utjecajem na okoliš, sigurnost i turizam sada se pokazalo da iza njihova protivljenja možda stoji slovenski interes da investitore usmjere na svoj terminal.</p>
<p> Na takav zaključak navodi izjava Roberta Časara, direktora Koparske luke, da bi se terminal mogao graditi u toj luci jer bi to za njih bio dobar posao, a uz sadašnje suvremene tehnologije brige ekologa su neumjesne. Pritom je važno da se radi o stranačkom kolegi slovenskog premijera Janeza Janše te da takvu mogućnost nisu zanijekali ni u slovenskom Ministarstvu za okoliš i prostor.</p>
<p>Iako su pripreme za gradnju hrvatskog terminala znatno odmakle, a naše lokacije imaju brojne prednosti u odnosu na slovensku, stručnjaci upozoravaju da bi što prije trebalo dovršiti pripreme, početi gradnju i ugovoriti nabavu vrlo traženog LNG-a kako bi se izbjegli možebitni problemi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zemlja za aktivan odmor</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Izležavanje na plaži ostaje dominantan motiv dolaska na odmor u Hrvatsku iako se iz godine u godinu smanjuje broj onih što bi se samo sunčali i plandovali, dok se istodobno povećava udio aktivnih turista. </p>
<p>Istraživanje Instituta za turizam »Tomas« iz 1991. godine pokazalo je da su za 91 posto ispitanika odmor i relaksacija na moru glavni motiv dolaska u Hrvatsku. Za 70 posto anketiranih plivanje, kupanje i, vjerovali ili ne, odlazak na sladoled bile su glavne aktivnosti. Tri godine kasnije ista institucija radi istraživanje o Stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, gdje stoji da 67 posto anketiranih kao glavni motiv za dolazak navelo pasivni odmor i opuštanje. Pasivno uživanje u suncu i moru neće izumrijeti, ali činjenica je da raste udio avanturista, pustolova. Dobro je što se zajedno s promjenom motiva za dolazak istodobno obogaćuje i ponuda sadržaja za dinamične goste. Ne smijemo zaboraviti da prosječan strani gost ima 40 godina i da je u naponu snage. Priču su, u prvoj polovici 90-ih godina, dobrim dijelom započeli Istrani osmišljavanjem niza biciklističkih staza. Danas je sasvim normalna stvar da se u Istru putuje s biciklima »na prtljažniku«. Rafting po ovdašnjim rijekama zahtjevnija je (dakle nezaboravnija) disciplina, a gosti se najbolje pune energijom nakon što okuse moderniji, naporniji i opasniji canyoning. Od konzumenata takvih aktivnosti Cetina je često spominjana kao jedna od najljepših rijeka u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Ljubitelji izazova danas u svim hrvatskim regijama mogu pronaći nešto po svojem ukusu. Bilo da je to off - road vožnja dubrovačkim područjem, tandem paragliding u Raspadalici, grebenu kod Buzeta, ili pak geocatching u obližnjim šumama koji uključuje spuštanje u pećine ili penjanje po stijenama s GPS lokatorom u ruci. Uglavnom, nastoje se pratiti svjetski trendovi.</p>
<p> Alpinisti imaju Paklenicu, jedno od najboljih penjališta u Europi, ronioci bogatu kolekciju brodskih olupina razasutu po cijelom Jadranu, Kornati se, recimo, mogu razgledati i iz kajaka. Najhrabrijim gostima pruža se mogućnost letova padobranom ili zmajem, manje zahtjevnima uređene trekking staze uz najatraktivnije dijelove obale. Za svakog ponešto, bitno je gostima pruži izbor kada im dosadi izležavanje na plaži.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HNS ne bi Bandića</p>
<p>Ako Bandiću socijaldemokrati dadu povjerenje da ih vodi u izbore, HNS-u nakon svih dosadašnjih omalovažavanja njegova lika i djela ne preostaje drugo nego da traži drugoga koalicijskog partnera</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Baš kad su rezultati IRI-jeva istraživanja dali vjetar u leđa koaliciji SDP-HNS, toliko zazivani koalicijski brod nenadanim (?) se Bandićevim »DA« kandidaturi za šefa SDP-a ozbiljno nasukao na, za kapetana Čačića, ipak neočekivanoj hridi. Ukrcavanjem Bandića na brod Čačić bi mogao zaploviti nagnut u desno i vjetar bi ga prema prvim analizama mogao usmjeriti prema HDZ-u.</p>
<p>Bandićeva kandidatura HNS-u, naime, nimalo ne odgovara. Jer ako kojim slučajem pobijedi, a izgledi mu nisu maleni sviđalo se to komu ili ne, HNS se gubi iz pobjedničke koalicije, barem one koju su gradili s bivšim predsjednikom SDP-a i kandidatima poput njima prihvatljive Željke Antunović ili Ljube Jurčića. Uz njih dvoje, te još ponekog rivala unutar stranke, Bandiću bi stoga klipove pod noge u iduća dva tjedna mogli zajednički bacati s obje strane. Jedni, dakako, iz stranačkih razloga, a drugi iz želje za vlašću, do koje neće moći u koaliciji sa SDP-om koji vodi Bandić.</p>
<p> Ne zato što to on sam ne bi htio, već stoga što je toliko puta izrečeno »NE« Bandiću iz usta jakog dvojca HNS-a da bi sada zbilja koaliranje s njim bilo skakanje u usta sebi samima.</p>
<p> Poznavajući vodstvo narodnjaka, vjerujemo da se to neće dogoditi i da će Vesna Pusić i Radimir Čačić, kad je o zagrebačkom gradonačelniku riječ, ipak pokazati da »imaju mjeru«. U protivnom će na njihovoj nevjerodostojnosti u kampanji bodove skupljati svi drugi, od HDZ-a do HSLS-a i HSS-a, pa i HSP-a koji su odreda, po gotovo izjednačenom broju zastupničkih mandata (13 po IRI-jevu istraživanju), poželjni koalicijski partneri HDZ-u ili SDP-u kao jedinim ozbiljnim takmacima. </p>
<p>U slučaju da Bandiću socijaldemokrati dadu povjerenje da ih vodi u izbore, HNS-u nakon svih dosadašnjih omalovažavanja njegova lika i djela ne preostaje drugo nego da si traži drugog koalicijskog partnera. Iako su i za HDZ govorili da su im nepoželjni, matematičkom računicom nije teško doći do rezultata koji upravo koaliciju HDZ-HNS vide mogućim rješenjem postizbornog rebusa. </p>
<p>Prednosti takve koalicije je nekoliko. Osim što dobivaju većinu, analitičari su pronašli i dosta zajedničkog u njihovim ekonomskim programima. Sama činjenica da HNS tvrdi da su HDZ-ovci prepisali njihov razvojni program Hrvatske, a HDZ uzvraća kako oni otkrivaju toplu vodu jer sve što predlažu vladajući već provode, pokazuje dovoljno sličnosti koje se sutra iz pragmatičnih razloga mogu prometnuti u dobitnu kombinaciju.</p>
<p> S druge pak strane, da SDP-ov program s gospodarskim programom narodnjačkog kandidata za premijera nema dodirnih točaka u bitnim postavkama, potvrdio je sam Čačić kad ga je u prvim (onim najiskrenijim i nepromišljenim) reakcijama već okvalificirao demagoškim. A rekao je i vrlo samouvjereno kako će u koaliciji SDP-HNS on biti premijer!</p>
<p> Naravno da tu mađioničarsku vještinu i narodnjačke akrobacije ne bi usvojili ni Jurčić ni Bandić, a zasigurno ni bilo tko drugi iz SDP-a. Stoga Čačiću poslije 2. lipnja, ako šef SDP-a bude Milan Bandić, preostaje izbor: vlast s HDZ-om ili ostanak u opoziciji!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Mitovi, demagogija i odlučivanje</p>
<p>Tri najvažnije hrvatske stranke prema biračima se odnose ozbiljno i profesionalno, jasno definirajući što se od njih može očekivati, a prioriteti su im usklađeni sa svjetonazorima kojima pripadaju</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Upravo kad se počelo činiti da je hrvatska politička arena na putu prema konačnom napuštanju populizma i kako su se stranke počele pripremati za to da u predizbornoj kampanji biračima jasno predstave svoje prioritete, povjere li im oni sudjelovanje u izvršnoj vlasti, i počele predstavljati i svoje policy-pakete (skupove mjera što bi ih provodile u pojedinim sektorima), javnost je iz civilnoga društva i s parlamentarnih margina iznenada zapljusnuta novim populističkim valom. </p>
<p>Tri najvažnije političke stranke, koje predstavljaju i tri svjetonazorska i ideologijska sustava - konzervativni HDZ, liberalni HNS i socijalistički SDP, predstavile su osnove svojih ekonomskih programa. Socijaldemokrati predlažu porezne reforme kojima bi se oporezivala kapitalna dobit, definiranje novoga državnog intervencionizma i politiku reindustrijalizacije, u kojoj bi država imala važnu ulogu. HDZ najavljuje nastavak politike konsolidacije državnih financija, rasterećenja gospodarstva, povećavanja poduzetničkih sloboda i stvaranja okoliša pogodnoga za razvoj poslovnih inicijativa.</p>
<p>HNS se, pak, odlučio svojim gospodarskim programom distancirati od državnog intervencionizma, što ga zagovaraju SDP-ovci, i iskazati rezervu prema potencijalima koncepta »reindustrijalizacije« Hrvatske te jasno reći da se obraća onomu socijalnom sloju koji će biti »dobitnik druge tranzicije«, reformskih procesa vezanih uz ulazak u EU. Budući da je »širenje sloja dobitnika« druge tranzicije važan element njegova programa, HNS se zalaže i za velika ulaganja u obrazovanje i stvaranje pretpostavki za skokovit porast broja visokoobrazovanih građana. </p>
<p>Kao i inače u političkoj areni, te se tri stranke prema biračima odnose ozbiljno i profesionalno, jasno definirajući što se od njih može očekivati, a prioriteti su im usklađeni sa svjetonazorima kojima pripadaju. Očito je, doduše, da SDP-ov program ostaje na rubu populizma, da podgrijava mit o hrvatskim potencijalima »reindustrijalizacije«, mit koji se od političara jedino Radimir Čačić, s jasnom računicom poduzetnika, usudio javno dovesti u pitanje. </p>
<p>Nepovoljni utjecaji na stranačku arenu ovoga su puta došli ponajprije iz civilnog društva. Kad su sindikalne centrale prvomajske manifestacije definirale kao kritiku mirovinske reforme i počele stvarati blok solidarnosti s umirovljeničkim organizacijama, postalo je očito da će vlastita nespremnost za ozbiljan socijalni dijalog potaknuti sindikate na jeftin populizam. </p>
<p>Tip mirovinskoga sustava »socijalne države«, zasnovan na generacijskoj solidarnosti kakav je uspostavljen još za Bismarckova vremena, zbog demografskih je okolnosti (produljenje životnoga vijeka, smanjenje broja radno aktivnoga stanovništva) postao neodrživim, a uspostavljanje novoga sustava izaziva neizbježne »tranzicijske troškove«. Iako je jasno kako je današnjim radnicima glavni interes da se tranzicija provede što brže i efikasnije i da se što prije u potpunosti osposobi sustav zasnovan na kapitaliziranoj štednji, sindikalni demagozi tvrde nešto sasvim drugo.</p>
<p>Sindikati se zalažu za socijalne transfere, koji bi iscrpljivanjem proračuna održali dosadašnji sustav generacijske solidarnosti što se pretvara u svoju suprotnost - iscrpljivanje proračuna, povećavanje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja gospodarstva, posljedično daljnje smanjivanje konkurentnosti i izostajanje društvenog razvoja i investicija.</p>
<p>Iako je svaka socijalna demagogija kratkoga daha, ta djeluje vrlo privlačno, a u parlamentu ima i snažno savezništvo Stranke umirovljenika, koja je od stranke »jednog pitanja« postala veto organizacijom što stvarno sprečava društveni razvoj. Sa svakom demagogijom problem je što na prvi pogled ona zvuči prijemčivo, a zapravo blokira svako ozbiljno rasuđivanje o društvenim, ali i osobnim interesima pojedinaca. </p>
<p>U predizbornu se kampanju može ući tako da se traže rast mirovina na razinu od 70 posto plaće i socijalni transferi, koji će to omogućiti unatoč skromnim izvornim prihodima mirovinske blagajne. Može se i ne odgovoriti na pitanja što bi to značilo za ostvarivanje društvenih prioriteta, na primjer, za perspektivu povećanja izdvajanja za obrazovanje. Također se ne mora postaviti niti pitanje hoće li biti moguće daljnje smanjivanje tereta fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poduzetnika. Sve je to, naravno, moguće samo ako u političkoj areni prevladavaju mitovi i nespremnost za racionalno rasuđivanje. </p>
<p>Za političare je, međutim, rušenje mitova uvijek riskantno, a oni to pogotovo nerado čine u predizbornoj kampanji. Organizacije civilnoga društva (pogotovo one sindikalne, što zastupaju interese radno ovisnoga stanovništva, i poslodavačke, koje zastupaju interese kapitala), budući da ne nastupaju na izborima i ne bore se za glasove, nego je njihovo da se zalažu za interese svojih članova, u tome bi morale biti djelotvornije i odlučnije, a ne da same stvaraju ili podržavaju neodrživa demagoška rješenja. </p>
<p>Nitko, naime, nema pravo radi jednokratne dobiti ili zbog nespremnosti za otvaranje pravih pitanja društvenoga razvoja dovesti u pitanje dugoročne razvojne ciljeve. Kao što danas postoji konsenzus unutar političke arene o pristupanju EU i NATO savezu, morao bi se uspostaviti i o temeljnim prioritetima društvenog razvoja, pri čemu je brza i efikasna zamjena mirovinskog sustava generacijske solidarnosti samoodrživim sustavom kapitalizirane štednje jedan od bitnih.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zlatni rez</p>
<p>Sva je sreća da vijećnicima nije palo na pamet u ime forme i radne norme predložiti suzbijanje vanjske produkcije</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Opet nam se, naime hrvatskoj javnosti, dogodilo nešto tipično hrvatsko, važno i proturječno, tipično po tome što nas razlikuje od drugih, ali i po načinu kako se odnosimo prema toj razlici, držeći se kao da je nema, prešućujući ju, čime vjerojatno razlika prestaje biti razlikom.</p>
<p> Uspjeh ili <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, jer u sebi predmet istodobno sadrži obje pozicije, ovaj je put tim zanimljiviji jer se izvorno i doslovno tiče javnosti: jedan je hrvatski televizijski program iz ponude nacionalnoga servisa koji bi trebao biti javni, jer je takvim određen posebnim zakonom, dobio prestižnu međunarodnu nagradu.</p>
<p> Premda je riječ o privatnoj produkciji, na kakve je spomenuta nacionalna televizija također zakonom obvezana usmjeriti dio svojih programskih potreba, ona se odmah potrudila istaknuti koliko joj je važno da se tako kvalitetni sadržaji vide upravo s njezina portala. </p>
<p>Nagrada je za razliku od mnogih povoda kojima se ta televizija hvali zbilja ozbiljna pa problema ne bi bilo da njezina tijela nisu čak na ostavku natjerala programsku šeficu i to zbog istoga nagrađenoga programa!? </p>
<p>Da bismo i sami bili precizni i ozbiljni, »Zlatnom ružom« nagrađena je ideja i koncepcija programa, a povod je sankciji incident u izvedbi programa. </p>
<p>Treba, međutim, isto tako naglasiti da je i u načinu kako je svoje povlačenje prikazala šefica programa i prema držanju programskoga vodstva sustava spram toga očitovanja više nego jasno kako nije riječ o razlikama u nijansama, nego upravo u razlici između uspjeha i delikta u istoj činjenici. </p>
<p>Ipak je naprosto obveza odmah kazati kako nagrađeni autor programa, koji se zove »Piramida«, a »Zlatnu ružu« dobio je u klasi zabavnih programa, zaslužuje i veće nagrade, Merlić je jedan od najboljih hrvatskih novinara, dobro razumije ono čime se bavi i poznaje specifični razmjer između autorske i produkcijske sastavnice posla koji je kao malo koji ovisan o utjecaju društvenih odnosa koje istodobno treba tumačiti i popravljati.</p>
<p> Za one koji su odlučivali o Merlićevoj nagradi okolnost što je sadržaj zabavnoga programa socijalni, a onda i politički mnogo prije ako ne i nikako ležeran i komedijantski ne znači ništa, ali je za autora »Piramide« upravo ta razina odlučujuća crta uspjeha i razumijevanja procesa, barem u hrvatskim uvjetima. Čini se da je Merlićeva privatna produkcijska inicijativa zasnovana i na profesionalnim, a ne tek poslovnim razlozima.</p>
<p> Pripadajući novinarstvu koje se zateklo u tržišnim vrijednostima, Merlić nije uvidio tek da u Engleskoj ili Australiji nema uspješnih i siromašnih novinara i urednika koji žive na razini socijalnog prosjeka onih kojima se bave, recimo liječnika ili vojnika s kojima su doskora bili društvena elita u kulturi i gospodarstvu društvenoga dogovora, nego i da u Hrvatskoj nije moguće biti uspješan novinar na standardan način, kada standardni uvjeti ne postoje, nema ni jednoga jedinoga političkoga tjednika, a u Sarajevu izlaze najmanje dva, nema ni jednoga političkoga magazina ni na jednoj od četiriju televizija u kojima bi se zastupala ili profilirala gledišta.</p>
<p>No i kad ne bi bilo izvornih argumenata za razjasniti o čemu je u Merlićevu uspjehu, koji nije od jučer, zapravo riječ, bilo bi dovoljno ono što je trenutačno i samo po sebi vidljivo. Merlić i sada na nacionalnoj televiziji producira i vodi tjedni razgovorni show, program kulturno i koncepcijski superioran onomu što se priprema u redakcijama koje bi to trebale raditi, jer iako je urednička struktura tog aparata neprozirna i namjerno smućena, i tu je jasno da se o ozbiljnim stvarima raspravlja iz tobože neozbiljnoga programa. </p>
<p>Sve što su umni vijećnici u vezi s tim posljednjih godina domislili jest da se dokono zapitaju kako to da se teme uredovnih programa dosadnih poput onoga ražalovane zvijezde na kontakt predvečerju koja se to više topi što dan duže traje preklapaju s »Kontraplanom«. </p>
<p>Sva je ipak sreća da im nije palo na pamet u ime forme i radne norme predložiti suzbijanje vanjske produkcije, sreća za njih i nas, jer bi se sada doimali još otužnije, poput onih glasova koji su i sa saborske govornice pozivali državno odvjetništvo neka istraži Merlićeve poslove s televizijom.</p>
<p> Nema ih nigdje čuti ni vidjeti i pitanje je trenutka kada će se u tjednicima što na Start podsjećaju koliko i replike s placa na originalne satove slikati s Ružom, koju su eto dobili na tren od Merlića jer su i oni dio atmosfere koja je dovela do uspjeha.</p>
<p>Kad kažemo nas, mislimo dakako na javnost, kojoj naravno nije svejedno na koji način Dubravko Merlić i drugi producenti ugovaraju svoje poslove s televizijom, nije joj svejedno zbog novca koji je via facti porezni jer je pretplata porez, ali i zbog toga što televizija sebi uzima prava koja drugi javni sustavi ne mogu ni sanjati, samo je na drugoj razini više nego svejedno, jer je Merlić na toj istoj televiziji ne samo bio nego i pripadao njezinu vodstvu, pa da nije otišao - bio bi smijenjen, ako ne prije, onda zbog svoje vlastite i nagrađene emisije.</p>
<p> Pritom ni Merlić ni oni koji su smijenili Tanju Šimić, a da se o njoj i ne govori, nisu krivi, nisu oni kreirali okruženje u kojem su najozbiljniji sadržaji zabavni program, a crna kronika središnji sloj večernjih vijesti. Kad bi u društvu zbilja bilo tako strašno, depresivno i mračno, onda bi tri ili pet novinara, i to ne samo domaćih, na toj dramatičnoj priči napravili karijere, ali ne samo što nije tako nego u nas velikoga kriminala kao ni velikih nagrada ili velikih poslova nema. </p>
<p>Društvo nespremno za vlastiti razmjer ne teži zlatnoj ruži koliko zlatnom rezu, utopiji po kojoj bi se promijenili nazivi za bolju prošlost, a sve bi, napose imenovanja koja je davao nepoznat netko, ostalo isto. »Zlatna ruža« stoga je više od nagrade pojedincu koji je iznimka, a takvih se nagrada u nas i dalje nađe prilično, ona je potvrda društvene svijesti koja prešućuje svoje zablude, boja ekrana čija se praznina ogleda u strasti za pražnjenjem, a ne akumulacijom energije.</p>
<p> Institucija »Zlatne ruže« utoliko je suprotna ideji europskoga suda za ljudska prava, kad vas sljedeći put kakva umišljena maska s toga ekrana pljune, učinite isto što i Merlić, otkažite pretplatu i počnite proizvoditi vlastiti program.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vozači opasniji na cesti, a vozačice na parkingu</p>
<p>Žene su u prometu pouzdanije i adaptilnije, kaže prometni psiholog Tomo Kišić, pridržavaju se propisa i bolje prilagođavaju prometnim uvjetima</p>
<p>Muškarci su u prometu mnogo opasniji od žena jer ubijaju više pješaka i uzrokuju više izravnih sudara, a žene su prava »opasnost« na parkiralištima, pokazuju analize 500 tisuća odštetnih zahtjeva obveznog osiguranja. Time predrasude o tome da su muškarci bolji vozači, padaju u vodu, što potvrđuje i prometni psiholog Tomo Kišić.</p>
<p>Žene su u prometu pouzdanije i adaptilnije, kaže psiholog, pridržavaju se propisa i bolje se prilagođuju prometnim uvjetima, što će reći da one ne ulaze u rizične prometne situacije, niti ih izazivaju. Po prirodi su manje agresivne i ne smatraju se tehnički nadmoćnima poput muškaraca i zato vozačice izazivaju manje nesreća. </p>
<p>S time se slaže i instruktorica Auto-škole Brzina Josipa Poljak, koja se tim poslom bavi 14 godina. »Žene razmišljaju o posljedicama, a muškarci razmišljaju tek kad udare«, priča Josipa i priznaje da žene imaju slabiji osjećaj prostora, a muškarci su agresivniji. Njezin učenik Matija Vuković kaže da su ga prijatelji zadirkivali jer ga uči žena, ali on svoju instrukciju smatra vrlo dobrom učiteljicom. »Mislim da je kvaliteta vožnje individualna, a ne ovisna o muškarcima ili ženama«, kaže Matija koji smatra da je jedina prava ženska mana u prometu šminkanje i dotjerivanje pred retrovizorima. </p>
<p>Trenutno u autoškolama ima više ženskih, nego muških kandidata, kao i sve više instruktorica. »Ipak, istina je da momci rjeđe padaju na ispitima«, zaključuje Josipa. »Sudjelovanje žena u prometu u korelaciji je s njihovom ulogom u društvu«, smatra prometni psiholog i dodaje kako je vozačica svakim danom sve više. »Žene će, ako već nisu, najprije doseći ravnopravnost na ulicama, u automobilima«, kaže Kišić, što pokazuju i brojke Policijske uprave zagrebačke. </p>
<p>Podaci pokazuju da je 30. travnja vozačku dozvolu imalo 324.200 muškaraca (60 posto) i 221 367 žena, odnosno 40 posto zagrebačkih vozača. U Zagrebu je broj vozačica malo veći nego u drugim dijelovima zemlje. </p>
<p>»Za usporedbu, područje Hrvatske ima 2,098.535 vozača, od čega je 62 posto muškaraca i 38 posto žena«, kaže Zlatko Mehun, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova, ali MUP nema podatke o tome tko je češći krivac nesreća - žene ili muškarci. »Uskoro se planira izmjena obrasca za prikupljanje podataka, a te izmjene će obuhvatiti i spol sudionika prometne nesreće kao i počinitelje prometnih prekršaja«, najavljuje Mehun.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Godišnje 18 tisuća apela za spas života i imovine </p>
<p>Građani zovu broj 112 zbog prometnih nesreća, zahtjeva za traganjem i spašavanjem i dojava o ekološkim zagađenjima</p>
<p>Hrvatska služba 112, europska je inačica američke službe 911 hitnog poziva u slučaju nesreće i prijetnje, ugrožavanja života, imovine i okoliša. Osnovna zadaća Službe za sustav 112 je operativna spremnost i funkcionalna osposobljenost te planiranje i implementacija suvremenih tehničkih rješenja u djelotvoran rad. U operativno-komunikacijskim centrima, tri operatera dežura 24 sata. </p>
<p>»Lani je zagrebački centar zaprimio 300 tisuća poziva, 20 posto ukupnog broja poziva u Hrvatskoj. Njih 88 posto bilo je nenamjenskih, kojima su neinformirani građani prijavljivali kvarove na mobitelima ili tražili posredovanje u međunarodnom telefonskom prometu«, kaže Milan Erjavec, zamjenik glavnog nadzornika Službe za sustav 112. Možda postotak namjenskih poziva djeluje skromno, ali u 18 tisuća poziva godišnje, građani traže pomoć u nesreći ili dojavljuju informacije važne u sustavu zaštite i spašavanja. Građani najčešće zovu 112 zbog prometnih nesreća, zahtjeva za traganjem i spašavanjem, komunalnih intervencija te dojava o ekološkim zagađenjima i komunalnih intervencija. </p>
<p>»U sustavu zaštite, uz policiju, vatrogasce, hitnu medicinsku pomoć i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, djeluju pravne osobe za održavanja puteva, komunalnu, veterinarsku djelatnost i slično«, ističe Erjavec napominjući da je široka lepeza usluga i pomoći Centra 112. Kao značajan problem navodi zlonamjerne pozive, kojih je prvih mjeseci bilo 70 posto. »Nakon sankcioniranja, broj zlonamjernih poziva je pao na prihvatljivu mjeru jer je deplasirano i besmisleno uznemiravati nepoznatu osobu, koja predano radi i pomaže osobama u nevolji«, kaže Erjavić. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Zagreb stiže 10.500 pasa</p>
<p>Posjetitelji će za cijenu ulaznice od 40 kuna moći uživati u izložbi na kojoj će se u devet paviljona predstaviti čak 300 pasmina </p>
<p>Budući da je ostalo samo dva i pol tjedna do Europske izložbe pasa 2007. koja se održava od 8. do 10. lipnja u Zagrebu, hrvatski kinolozi ovih dana rade punom parom. »Želimo pokazati da se u Hrvatskoj može organizirati prekrasna izložba pasa«, rekla je Sanja Buva iz Hrvatskog kinološkog saveza, gdje trenutno radi do sitnih noćnih sati. </p>
<p>»Odlična je atmosfera, umorni smo ali i veseli i napravit ćemo najbolju europsku izložbu pasa«, rekla je Sanja. Dosad je prijavljeno oko 10,5 tisuća pasa. »Pariz je imao najveću ikad održanu izložbu, a Beč je bio na drugom mjestu. Mi pokušavajmo oboriti rekord Beča, na čijoj je izložbi bilo točno 10 i pol tisuća pasa«, rekla je ona i dodala da će posjetitelji moći vidjeti oko 300 pasmina. Izložba će se održavati u devet paviljona Zagrebačkog velesajma, gdje će se, u paviljonu 7, svakodnevno održavati gala program izbora pobjednika »Best in show program«. U HKS-u ističu da će posjetiteljima posebno zanimljivo biti europsko prvenstvo u disciplini »obedience«, (poslušnosti, ali ne onoj klasičnoj, kojom se psu naređuje da sjedne), u paviljonu 11. Pripreme za izložbu počele su prije četiri godine, kada je Zagreb izabran za domaćina Euro Dog Showa 2007. u Bratislavi. </p>
<p>Važnost ovogodišnjega Euro Dog Showa raste i s obzirom na činjenicu da se svjetska izložba pasa održava u mnogima nedostupnom Meksiku, pa će, najavljuje se, europska pseća smotra okupiti velik broj pasa i njihovih vlasnika te one koji bi možda zaobišli Zagreb pripremajući se za svjetsku smotru.</p>
<p>Među deset pasmina birat će se prvaci u kategoriji mužjaka, ženke i podmlatka, dok će se posljednjeg dana među pobjednicima u skupinama izabrati najljepši pas izložbe. Istovremeno se priprema niz prezentacija i seminara, na kojima su glavne teme život ljudi i pasa, kao i terapeutsko djelovanje na djecu i odrasle. U isto vrijeme na istom mjestu održavat će se i Europsko prvenstvo dalmatinera. Ulaznica će koštati 40 kuna, a za djecu do osam godina ulaz je besplatan.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za jednake mogućnosti tisuću invalida</p>
<p>Šesti cjelodnevni Festival = mogućnosti, koji traje od 21. do 23. svibnja, u ponedjeljak je na Trgu bana Jelačića okupio tisuću osoba s invaliditetom. Organizator je Društvo tjelesnih invalida iz Zagreba, čiji je cilj u 2007., Europskoj godini jednakih mogućnosti, pokazati što mogu i znaju invalidi, kojih je u Zagrebu 90 tisuća. </p>
<p>S arhitektonskim preprekama upoznao se i Vincent Degert, veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj, koji je vezanih očiju i pomoću bijelog štapa, prošao poligonom. On smatra da treba promovirati jednake mogućnosti, kao i sve različitosti koje će obogatiti EU. </p>
<p>Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture, i dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, obećali su još rada i poboljšanje kvalitete života invalida. Donesena je Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti od 2007. do 2010., koja će se baviti zapošljavanjem invalida, unapređenjem zdravstvene skrbi i rješavanjem građevinskih barijera. Milan Ožegović, predsjednik Društva tjelesnih invalida, istakao je da je Zagreb uglavnom prilagođen ljudima u invalidskim kolicima, osim zapreka kojih ima u mnogim stambenim zgradama i javnim ustanovama. </p>
<p>Na Festivalu se predstavilo 60-tak samostalnih likovnih umjetnika i udruga invalida iz Hrvatske. Na Festivalu će osobe s invaliditetom također igrati košarku, hokej i tenis u invalidskim kolicima. [S.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vojni objekti postaju centri kulture</p>
<p>Dio Doma Hrvatske vojske u Jastrebarskom već duže vrijeme koristi Glazbena, a u Dugom Selu osnovna škola </p>
<p>Vlada je, na nedavnoj sjednici u Zaprešiću, podržala zahtjeve Dugog Sela i Jastrebarskoga za korištenjem domova HV-a. Ministarstvo obrane će, u suradnji sa Središnjim uredom za upravljanje državnom imovinom, predložiti odluku o dodjeli domova na korištenje, uz uvjet da Dugo Selo preuzme četiri, a Jastrebarsko dvije osobe koje u njima rade. </p>
<p>Boris Mahač, gradonačelnik Dugog Sela, kaže da zaključkom Vlade taj grad dobiva višenamjenski objekt, koji će služiti Pučkom otvorenom učilištu i knjižnici, ali tek nakon što se izgradi nova školska zgrada jer, trenutno, veći dio prostora Doma HV-a koristi dugoselska osmoljetka. I Pučko otvoreno učilište godinama radi u neprikladnim prostornim uvjetima. »Dom HV-a otvara mogućnost za nove sadržaje koji će unaprijediti našu djelatnost«, kaže Nada Kozić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta. Prostor će vjerojatno moći koristiti i glazbena škola, kao u Jaski. Naime, dio neiskorištenoga Doma HV-a u Jastrebarskom lani je u najam dobila Glazbena škola. »Sada ćemo uz, minimalno uređenje, dobiti još prostorija! Sretan sam jer će tada 'svaki instrument imati svoju sobu'. S obzirom na broj učenika, koji se stalno povećava, nastava se održava i u zbornici, tajništvu i ravnateljevoj sobi, pa nam je novi prostor neophodan«, kaže Dragutin Fabijanić, ravnatelj škole.</p>
<p>Glazbenu školu trenutno polazi 120 učenika. »Dom HV-a je funkcionalan, idealan za školu, a velika dvorana, gdje održavamo koncerte, ima odličnu akustiku«, dodaje ravnatelj. </p>
<p>Jastrebarsko je ove godine uredilo okoliš Doma HV-a, a gradonačelnik Boris Klemenić se nada da će Grad dobiti na korištenje ili u vlasništvo i vojarnu Dočasničke škole, koja se seli u Gašince. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Uskoro i Titova zaklada</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - Obitelj Broz zaštitila je ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, izvijestila je Aleksandra Saša Broz na konferenciji za novinstvo na Brijunima u ponedjeljak, izvijestivši kako će obitelj kroz dogledno vrijeme osnovati i zakladu koja će nositi Titovo ime. Od prihoda od korištenja autorskih prava pomagat će perspektivnim mladim ljudima. </p>
<p>Među prvima koji su se odazvali na poziv na suradnju obitelji Broz je Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, koji je već pripremio novu ponudu suvenira s Titovim likom ili potpisom, s obzirom da su upravo Brijuni mjesto neraskidivo vezano s Titom i poviješću koja se u vrijeme Tita stvarala na prostorima Jugoistične Europe. Osim u Hrvatskoj, u travnju ove godine obitelj Broz zaštitila je Titovo ime i potpis i u drugim zemljama - Sloveniji, BiH, Makedoniji te zemljama Beneluxa. [S. Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Reklama za pivo potiče spolnu diskriminaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik upozorila je u ponedjeljak da reklama Zagrebačke pivovare pod sloganom »Žuja zakon br. 11: Muškarci primjećuju samo bitno« promovira stereotipe i diskriminaciju po spolu te je preporučila toj pivovari i HTV-u da povuče tu reklamu. »Reklama nam sugerira da ono bitno što muškarci primjećuju nije ni njihova partnerica, ni činjenica da je (i za njega) dovukla prepune torbe namirnica, već boca piva. Takvim načinom prikazivanja odnosa među spolovima direktno se omalovažava i diskreditira žena i njezina uloga u zajedničkom kućanstvu, i istodobno vrijeđa muškarac koji se, u ovom slučaju, svodi na bezobzirna pivopiju ograničena polja interesa«, priopćila je pravobraniteljica. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za specijalni program i uređenje 192.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom saboru u ponedjeljak su javnosti predstavljene nove saborske internetske stranice. Prema riječima tajnika Sabora Josipa Sesara, cilj uvođenja modernijih stranica je njihova veća otvorenost i zanimljivost, a za uvođenje specijalnog programa i uređenje stranica potrošeno je 192.000 kuna. Nove stranice omogućavaju brži pregled saborskih aktualnosti, a sve važnije vijesti obogaćene su i fotografijama visoke kvalitete koje se može neograničeno preuzimati. </p>
<p>»Očekujemo rast broja posjetitelja saborskih stranica kojih se na dan otvara više od 30.000. U prosjeku svaki dan ima 1500 posjetitelja, a više od 80 posto je stalnih«, dodao je Sesar. Voditeljica saborske Informacijsko- dokumentacijske službe Vesna Stanković- Benak kazala je da nove stranice proširuju i obogaćuju informacije o zastupnicima, što je najopsežniji i najposjećeniji dio stranica. Specijalna web aplikacija tako omogućava dinamičko povezivanje ključnih podataka koji se vežu uz zastupnike, poput biografskih podataka, stranačke pripadnosti, dužnosti i imenovanja, promjena tijekom mandata, izborne jedinice i izborne liste. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predsjednik primio žensku alpinističku ekspediciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak prvu hrvatsku žensku alpinističku ekspediciju koja planira početkom jeseni osvojiti šesti po visini vrh na svijetu Cho Oyu (»Tirkizna božica«), visok 8201 metar i smješten na granici Tibeta i Nepala, izvijestio je Predsjednikov ured. Sudionice ekspedicije izvijestile su predsjednika Mesića o ambicioznom projektu koji prvi put u Hrvatskoj okuplja isključivo žensku ekipu, što je rijetkost i u svjetskim razmjerima. Dosad su u povijesti uspona bile tek tri ženske ekspedicije, dvije američke i jedna kineska, pa je hrvatska ekspedicija »Cho Oyu 2007« prva europska ženska ekspedicija koja će pokušati osvojiti jedan od najviših vrhova na svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Car i carica na turneji po Europi</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Car Akihito i njegova supruga carica Michiko otputovali su u ponedjeljak na desetodnevnu europsku turneju po Švedskoj, Velikoj Britaniji i trima baltičkim zemljama, kamo odlaze prvi put. »Nadam se da će ti posjeti pridonijeti jačanju međusobnog razumijevanja i prijateljstva između Japana i tih zemalja«, kazao je car u zračnoj luci Haneda, prije nego što je napustio Tokio. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prometni krah zbog zrakoplova</p>
<p>MEDELLIN</p>
<p> - Zbog premještanja muzejskog primjerka putničkog zrakoplova tipa »boeing 727« iz parka Metro u južnom dijelu kolumbijskog grada Medellina na primjereniju lokaciju, sav promet u gradu od 2,5 milijuna stanovnika u ponedjeljak je ujutro doživio potpuni krah. Premještanje »boeinga« s odrađenih 65.000 sati leta, koji je od 1981. godine bio u sastavu kolumbijskog prijevoznika »Aces«, promatrali su brojni stanovnici Medellina, a kako se radilo o nesvakidašnjem događaju, nastava u svim školama je nakratko prekinuta. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Požar na Cutty Sarku pod kontrolom</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Požar na brodu muzeju Cutty Sark, londonskoj turističkoj atrakciji iz 19. stoljeća, stavljen je pod kontrolu u ponedjeljak rano ujutro. Gornji most je potpuno uništen, ali se donji dio broda čini očuvanim. Vatrogasci su izjavili da je »veliki dio broda« oštećen. Vatrogascima je bilo potrebno sat i pol da požar stave pod kontrolu. Policija pak kaže da je požar koji je izbio na Cutty Sarku »sumnjiv«. Cutty Sark je kliper koji je plovio morima u 19. stoljeću. Posljednje putovanje mu je bilo 1938. godine nakon što je prešao više »čajnih ruta« između Engleske i Kine. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kina će pomno istraživati Mjesec</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kinezi u drugoj polovici 2007. planiraju lansirati satelit koji će kružiti oko mjeseca, izjavio je direktor Državne svemirske uprave Sun Laiyan. Ako satelit Chang'e I. bude uspješno lansiran prema Mjesecu, idući bi korak mogao biti pokušaj spuštanja na Mjesec, a u konačnici bi posebno vozilo trebalo prikupljati uzorke prije povratka na Zemlju, rekao je Sun, dodajući kako je ovo prvi kineski korak prema pomnijem istraživanju svemira. Spuštanje vozila na mjesec Kinezi predviđaju za 2012. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jabuke dobre za razvoj djeteta</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Djeca majki koje tijekom trudnoće konzumiraju veću količinu jabuka imaju manje izgleda da se kod njih u dobi do pet godina razvije astma, izvijestili su britanski znanstvenici. Znanstvenici su utvrdili da su djeca majki koje su tijekom trudnoće jele četiri ili više jabuka tjedno imala pedeset posto manje izgleda da se kod njih razvije astma, za razliku od djece trudnica koje su konzumirale jabuku tjedno ili ih uopće nisu konzumirale tijekom trudnoće. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Zbor orguljskoga zvuka </p>
<p>Zbor iz Vatikana prvi put nastupio u Hrvatskoj</p>
<p>Veliki društveno-glazbeni događaj u Dubrovniku bio je nastup Papinskoga zbora »Sikstinska kapela« iz Vatikana pod vodstvom dirigenta mons. Giuseppea Liberta u dubrovačkoj Katedrali. Koncert je održan pod naslovom »U čast Grada Dubrovnika«, čiji počasni građanin bio Ivan Pavao II., a svečanost je upriličena u povodu rođendana preminulog Pape.</p>
<p>Bili su nazočni velikodostojnici iz Vatikana na čelu s kardinalom Jeanom Luisom Tauranom, 27 veleposlanika akreditiranih pri Svetoj Stolici, među kojima je bio i hrvatski Emilio Marin, te predstavnici političke vlasti Grada Dubrovnika i Crkve te brojni Dubrovčani. Papinski zbor prvi put je pjevao u Hrvatskoj. Osnovao ga je 590. papa Grgur Veliki i traje sve do naših dana s malim prekidom u papinskom avinjonskom razdoblju. Sastoji se od dvadeset školovanih pjevača izabranih po strogom kriteriju i s njima pjeva dječački zbor od najviše 35 dječaka poznatih pod imenom »Pueri Cantores«, danas ih uvježbava mons. Marcos Pavan. Večer je započela Gregorijanskim koralom, a zatim su uslijedile skladbe poznatih autora a cappella u četiri i šest glasova. G. P. de Palestrine,T. I. da Victorija, L. da Viadana i modernijih autora kao L. Perisija, D. Bartoluccija i G. Libertija.</p>
<p> Očito je da se zbor sastoji od savršenih glasova koji su sliveni pa dok su pjevali skupa s dječačkim zborom, imao se dojam orguljskog zvuka. Basovi su stvarali nosivu harmonsku podlogu nad kojom se razvijao besprijekorni polifonijski splet glasova s jasno ispjevanom dikcijom, a dirigent Liberto više je dirigirao očima nego rukama, sve je funkcioniralo do pojedinosti.</p>
<p> Koncert je završen nastupom orguljaša Alessandra La Ciacera, koji je odsvirao Toccatu G. Libertija. Između pojedini točaka bili su pozdravni govori i zahvale i gostiju i domaćina.</p>
<p>Papinski zbor »Sikstinska kapela« nastupio je u nedjelju i na svečanoj misi u splitskoj Katedrali sv. Duje, u povodu 15. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske. U splitskoj Prvostolnici misu na talijanskom jeziku predvodili su nadbiskup Marin Barišić i kadinal Jean Louis Tauran. </p>
<p>Ileana Grazio I Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Od pariške buržujske dekadencije do rumunjske horor-svakodnevice</p>
<p>Prva polovica festivala nije donijela izrazitog favorita, a do sada nije bilo ni jednoga lošeg filma kakvi su bili česti prijašnjih godina / U programu »Cannes Classics« predstavljen je dokumentaracn »Brando«</p>
<p>Dok se neki žale kako 60. festival u Cannesu do sada nije još donio neki iznimno dobar naslov ni izrazitog favorita, moram priznati da daleko važnijom smatram činjenicu da do sada nije bilo ni jednoga lošeg filma, kakvi su bili česti na prijašnjim festivalima.</p>
<p> Prosjek kvalitete dvanaest od strane vašeg kritičara viđenih filmova solidan je, čak i kada se radi o razočaranjima, o kojima se više govori zbog visokih očekivanja i snažne reputacije redatelja.</p>
<p>Početni dani donijeli dvije melodrame, pričom konvencionalnije američke »Moje slatke noći« (My Blueberry nights) Wonga Kar-Waija te buržujske dekadentne i mladenački razuzdane francuske »Ljubavne pjesme« (Chanson d'Amour) prepune sjajnih songova; razvučenu, ali gledljivu kriminalističku dramu »Zodijak« Davida Finchera i pričom potresnu, a fotografijom očaravajuću obiteljsku dramu »Progon« Andreja Zvjaginceva. </p>
<p>O tim je filmovima bilo više riječi u prijašnjim dnevnim izvještajima, no treba spomenuti još osam zanimljivih ostvarenja iz festivalskog programa. </p>
<p>Da pretjerano mučni i depresivni filmovi mogu biti pogubni i za njihove stvaratelje, svjedoči i slučaj slavnog danskog filmskog redatelja Larsa Von Triera, koji je krajem prošle godine hospitaliziran u jednoj danskoj psihijatrijskoj klinici, gdje su ga liječili zbog teške depresije, a prije nekoliko dana je izjavio da ga je razdoblje depresije onesposobilo za snimanje filmova i da sumnja da će se ikad dovoljno oporaviti. </p>
<p> Ipak, za fascinantni omnibus snimljen u povodu 60. obljetnice festivala u Cannesu »Svakom njegov kino« (Chacun son Cinema) Von Trier dao je zamjetan prilog, nagrađen snažnim aplauzom. Riječ je o kratkom filmu o američkom biznismenu koji ga gnjavi pričama o svojim poslovnim uspjesima za vrijeme projekcija, nakon čega mu Von Trier glavu razmrska s nekoliko snažnih udaraca čekićem u maniri čiste horor-parodije.</p>
<p> Taj omnibus u slavu kinematografa u kojem su sudjelovala čak 34 vodeća svjetska neovisna redatelja zapravo je čista demonstracija moći Gilesa Jacoba, »doživotnog« predsjednika Festivala u Cannesu. Većina je autora snimila uspjele filmove na temu gledanja filmova u samostalnim kino dvoranama (od Dalekog istoka do Južne Amerike), kojima je u zadnjem filmu kontrastiran užas repertoara prosječnog multipleksa.</p>
<p> Zvižduke su zasluženo dobili Izraelac Amos Gitai, koji je pobio svoje gledatelje kao nedužne žrtve u granatiranju kina, i Egipćanin Youssef Chanine, koji je u svoj film uklopio snimke dodjele nagrade za životno djelo u Cannesu. Patriotska jednostranost i osobna taština vratili su se u dvorani tim redateljima kao bumerang. </p>
<p>Braća Coen su se predstavila gotovo klasičnim kriminalističkim filmom potjere »Ovo nije zemlja za starce« (No Country for Old Men) u kojem serijski ubojica pokušava doći do torbe s novcem koje se netko posve slučajno dočepao nakon pljačke. Nema u tom filmu ništa revolucionarno, ali je užitak gledati njihova podbadanja žanra, sitna podmetanja i duhovitosti, koje cijelom filmu daju osobit šarm. </p>
<p>U programu »Cannes Classics« predstavljen je trosatni dokumentarac »Brando«, koji uz pomoć brojnih filmskih ulomaka, dokumentarnih snimaka, intervjua i izjava Brandovih kolega i redatelja (Pacino, Bertolucci, Norton, Travolta, Depp...) učvršćuje tezu da je riječ o glumcu koji je najdramatičnije promijenio način glume na američkom filmu. </p>
<p>Michael Moore predstavio se (izvan konkurencije) propagandnim (nipošto pravim dokumentarnim) filmom »Sicko« o problemima 50 milijuna Amerikanaca koji nemaju zdravstvenu zaštitu ni novca da plate liječničke usluge, ali i onih koji je imaju i bivaju izigrani od tvrtki za zdravstveno osiguranje. Krivce za sustav Moore nalazi u Nixonu (uz pomoć slavnih vrpci) i Bushu mlađem, ali i Reaganu u glumačkim danima.</p>
<p> Mnogi Englezi i Francuzi slatko će se nasmijati nad bajkovitim prikazom svojih bolnica i liječnika, no ne može se osporiti činjenica da su osnovne zdravstvene usluge u svim zapadnoeuropskim zemljama osim SAD besplatne. Vrhunac Moorove ironične provokacije je nedvojbeno odvođenje nedovoljno liječenih američkih bolesnika u Kubu, i to preko Guantanama.</p>
<p> Britak, duhovit i učinkovit, Moore se još jednom pokazao kao sjajan filmski istraživač kakva je Amerika dugo čekala i čiji bi filmovi mogli imati veliko društveno značenje.</p>
<p>Južnokorejski redatelj Kim Ki-Duk predstavio se filmom »Dah« (Soom), svojim tipičnim ostvarenjem o ljubavi mladog (nijemog) osuđenika na smrt i udane mlade žene, koja ga posjećuje organizirajući mu prave performanse u sobi za posjete, dovodeći time svoju obitelj do ruba raspada. Na žalost, riječ je o najbljeđem od novijih ostvarenja toga iznimno nadarena i originalna redatelja.</p>
<p>Talijansku kinematografiju predstavljali su veteran Ermanno Olmi i upola mlađi Daniele Luchetti. Olmi je filmom »Sto čavala« (Centochiodi), prikazanom u glavnom programu izvan konkurencije, pokušao dočarati opasnosti industrijalizacije za tradicionalni način života i sklad s okolinom, ali i dileme pojedinca koji udara na temelje katoličke vjere.</p>
<p> Luchetti je pak uspjelom nostalgičnom komedijom o odrastanju »Moj brat je jedinac« (Mio fratello e figlio unico), predstavljenom u programu »Stanoviti pogled«, s izvrsnim mladim glumcima Eliom Germanom i Riccardom Scamarciom, prikazao sudbinu braće koji će se naći na suprotstavljenim stranama u poslijeratnoj talijanskoj provinciji kao pripadnici komunista i neofašista. </p>
<p>Šezdeseti festival u Cannesu tako ulazi u drugu polovicu, a u programu nas još očekuju filmovi redatelja poput Quentina Tarantina, Fatiha Akina, Bele Tarra, Aleksandra Sokurova, Jamesa Graya i dvostrukog laureata Emira Nemanje Kusturice. </p>
<p>Abortus u hotelskoj sobi</p>
<p>Mnogi najvećim favoritom među dosad prikazanim filmovima smatraju tešku i potresnu rumunjsku dramu »4 luni, 3 saptamini si 2 zile« (4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana) Cristiana Mungiua o trudnoj djevojci kojoj prijateljica pomaže da obavi ilegalni abortus u hotelskoj sobi, za koji »doktor« traži plaćanje unaprijed »u naturi« od obiju djevojaka.</p>
<p> Uvjerljivost glume mladih glumica, na trasi filma »Lilja zauvijek« Lukasa Moodysona, ne može se osporiti, kao ni autentičnost atmosfere, ali ne mogu prešutjeti da mi je od takvih istočnoeuropskih derutnih, mračnjačkih i mučiteljskih filmova zlo, kao i prošle godine nakon projekcije »Smrti gospodina Lazarescua«.</p>
<p> Tko je uživao u spomenutom ostvarenju, zasigurno će i ovo rumunjsko ostvarenje smatrati vrhunskim djelom. Ostalima ga ne bi preporučio, pa makar osvojio Zlatnu palmu! </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljudevit Jonke branitelj hrvatskoga jezika </p>
<p>Jonke je bio živa legenda. Doći na Filozofski fakultet, a ne vidjeti Jonkea bilo je kao otići u Rim, a ne vidjeti papu, rečeno je na skupu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stota obljetnica rođenja Ljudevita Jonkea, hrvatskog jezikoslovca i prevoditelja, nekadašnjeg predsjednika Matice hrvatske, obilježena je ovih dana na tribini održanoj u Zagrebu, na kojoj su istaknute njegove zasluge u borbi za pravo na hrvatski jezik. Skup su uveličali brojni njegovi suvremenici, akademici i članovi Matice hrvatske, koje je Jonke postao predsjednik 1970.</p>
<p> Birajući Ljudevita Jonkea za predsjednika Matice hrvatske, izabran je onaj tko će braniti Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967., rekao je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.</p>
<p> Dodao je da je Matica u to vrijeme, 1971., organizirala hrvatski narod. »To je bila organizacija kulturnog djelovanja od kojeg trebamo i danas učiti«, ustvrdio je. </p>
<p> Jezikoslovac Josip Silić kazao je da je prof. Jonke varijantu književnog jezika nosio u svojoj svijesti kao samostalan jezik. No varijanta književnog jezika u njegovu poimanju značila je posve nešto drugo nego u poimanju mnogih oponenata, kazao je Silić, podsjetivši na Jonkeove riječi sa sarajevskog kongresa slavista 1965., kad je rekao da beogradska i zagrebačka varijanta književnog jezika imaju sve elemente pravog samostalnoga, funkcionalnog i djelotvornog književnog jezika.</p>
<p> »Jonke je bio na čelu jedne strašno teške i opasne misije u borbi za pravo na hrvatski jezik«, kazala je jedna od njegovih studentica Dubravka Sesar s Katedre za češki jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodala je da je ljepša strana njegova znanstvenog opusa bila bohemistika, koja mu je također ostala jako dužna jer je Jonke objavio 60 enciklopedijskih članaka o češkim klasicima.</p>
<p> »Jonke je u svoje vrijeme bio živa legenda. Doći na Filozofski fakultet, a ne vidjeti Jonkea bilo je kao otići u Rim, a ne vidjeti papu, rekla je Sesar, koja smatra da Jonke zaslužuje veliku i cjelovitu monografiju.</p>
<p> Jonkeova suradnica u Hrvatskom filološkom društvu Stanka Pavuna rekla je za Hinu da su mu Hrvati nakon Novosadskog sporazuma (1954.) zamjerili što je u nekim pravopisnim pitanjima prihvatio kompromis, a Srbi su smatrali da im nije dovoljno popustio. »Bio je samosvojan i principijelan i branio je hrvatski jezik«, rekla je Pavuna.</p>
<p> Inače, po izvorima iz Hrvatskoga biografskog leksikona, Jonke je bio supotpisnik novosadskih jezičnih zaključaka te je sudjelovao u radu Pravopisne komisije MH i Matice srpske te bio stilizator teksta »Pravopisa hrvatskosrpskoga jezika s pravopisnim rječnikom« (1960.), no svoj je potpis s novosadskih zaključaka povukao 1971. Jonke je nakon sjednice u Karađorđevu smijenjen sa svih dužnosti i 1973. umirovljen. </p>
<p> Književni petak posvećen Ljudevitu Jonkeu (Karlovac, 1907. – Zagreb, 1979.) priređen je u suradnji s Društvom Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu.</p>
<p> Iz vrlo obilna Jonkeova opusa ističu se »Književni jezik u teoriji i praksi«, Hrvatski književni jezik danas« (koja je bila zabranjena), »Hrvatski književni jezik 19. i 20. st«, a prijevod »Doživljaja dobrog vojaka Švejka« J. Hašeka pribraja se vrhunskim hrvatskim prijevodima iz stranih književnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nagrada »Šovagović« za četvero glumaca </p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> – Odlukom ocjenjivačkoga suda na ovogodišnjem 14. festivalu glumca najboljim glumicama proglašene su Alma Prica za ulogu Hasanaginice u istoimenoj predstavi zagrebačkoga HNK koju je režirao Mustafa Nadarević i Bruna Bebić-Tudor za ulogu Gige Barić u predstavi »Bez trećega« HNK iz Splita u režiji Gorana Golovka. Najboljim glumcem proglašen je Mustafa Nadarević za ulogu Hasanage i Ante Čedo Martinić za ulogu Marka Barića u predstavi »Bez trećega«. Najbolji glumci i glumice nagrađeni su glumačkom nagradom »Fabijan Šovagović«. </p>
<p>Nagradu za najboljega mladoga glumca koja nosi naziv preminuloga glumca Ive Fitzija, inače Vinkovčanina, ove je godine ponijela mlada glumica Csilla Barath-Bastaić za ulogu u predstavi »Slijepe ulice« zagrebačke Male scene u režiji Ivice Šimića, a mlada je glumica prvi put na festivalu.</p>
<p>Najboljom predstavom 14. festivala glumca proglašena je predstava »Smisao života gospodina Lojtrice« kazališta KNAP – Kulturnoga centra Peščenica za koju tekst i režiju potpisuje Saša Anočić.</p>
<p>Na ovogodišnjem Festivalu glumca od 12. do 21. svibnja u pet gradova Vukovarsko-srijemske županije u službenoj je konkurenciji izvedeno 18 kazališnih predstava po izboru Helene Buljan. Odluku o nagrađenima donio je stručni sud koji su činili Nada Subotić, Otokar Levaj i Filip Radoš. Grad domaćin 14. festivala glumca bila je Županja, a ovogodišnji glumci domaćini Vanja Drach i Zvonimir Torjanac. Predstava je pogledalo više od 10.000 žitelja Vukovarsko-srijemske županije. [Goran. Čorkalo.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Samo Ređep »preživio« kvalifikacije</p>
<p>U utorak će u 1. kolu u pojedinačnoj konkurenciji od hrvatskih predstavnika nastupiti samo Sandra Paović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ronald Ređep jedini je od hrvatskih stolnotenisača uspješno »prokrstario« kvalifikacijama i plasirao se u glavni turnir Svjetskog prvenstva koje je u ponedjeljak počelo u Zagrebu. Ređep se tako pridružio Zoranu Primorcu, Tanu Ruiwuu i Roku Tošiću koji su se izravno plasirali u glavni dio natjecanja.</p>
<p>Prvi je dan prvenstva, inače, većim svojim dijelom više nalikovao na pokušaj rušenja Guinnesovog rekorda u broju odigranih mečeva nego na najjače natjecanje koje ovaj sport nudi. Budući da na SP sve države mogu poslati svoje predstavnike, u Domu sportova smo doista mogli vidjeti svašta. Od početničkog prebacivanja loptice na drugu stranu stola, do nastupa u kućnim majicama i hlačama ili Egipćanki i Iranki »zabundanih« od glave do pete. Dragutin Šurbek je, primjerice, u prvom meču igrao protiv Albanca Sokola Dogjanija koji sa stolnim tenisom doista nema previše veze. Vidjelo se to već na zagrijavanju kad nesretni Sokol nijednom nije uspio prebaciti lopticu više od dva puta.</p>
<p>U takvoj su atmosferi sva četvorica hrvatskih predstavnika u kvalifikacijama bez većih problema prošli svoje skupine, ali u eliminacijskom su dijelu stigli i ozbiljniji protivnici, a samim time i kraj snova za Šurbeka, Andreja Gaćinu i Ivana Juzbašića. Jedino Ređep nije imao većih problema protiv Egipćanina Emada Moselhija. </p>
<p>U utorak se igraju kvalifikacije stolnotenisačica, te muških i mješovitih parova, ali i dio mečeva prvog kola glavnog turnira u svih pet kategorija. U pojedinačnoj konkurenciji od naših će za stol samo Sandra Paović koja u 20.15 igra protiv jedne od kvalifikantica.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, kvalifikacije, skupina16: Šurbek - Dogjani (Alb) 4-0, Šurbek - Luyindula (Kon) bez borbe; skupina 22: Ređep - Đukić (Mak) 4-0, Ređep - Al-Hashedi (Jem) 4-1; skupina 26: Gaćina - Kudusov (Kir) 4-0, Gaćina - Kho 4-2; skupina 51: Juzbašić - Magnusson (Isl) 4-0, Juzbašić - Alto (Arg) 4-3; eliminacijski mečevi, 1. krug: Juzbašić - Burgis (Lat) 4-1; 2. krug: Ređep - Moselhi (Egi) 4-1, Juzbašić - Duran (Špa) 1-4, Šurbek - Pradeeban (Kan) 1-4, gaćina - Kleprlik 0-4; stolnotenisačice, parovi, kvalifikacije, 1. krug: Knežević/Pauković - Goncalves/Oliveira 3-1; 2. krug: Knežević/Pauković - I. Medina/Z. Medina (Hon) 3-1.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Do kraja svibnja odluka o Robertu Kovaču</p>
<p>»Mislim da s Robertom Kovačem, međunarodnim vratarom i Guelom uz nešto sreće možemo napasti i Ligu prvaka«, kaže Zdravko Mamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Robert Kovač, vratar međunarodne klase i mladi vezist iz Obale Bjelokosti, to je Dinamov osnovni plan »preustroja« momčadi uoči novog europskog iskušenja. Tako barem tvrdi maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić. </p>
<p>»S Robertom Kovačem dogovorili smo razgovor za četvrtak ili petak. Do kraja mjeseca sve ćemo znati. Optimist sam, jer smo odlučni dovesti ga u Dinamo. Pristao je razgovarati, a mi smo zainteresirani dovesti ga. S Guelom i Kovačem bio bi završen prijelazni rok. Nema prodaje nijednog igrača ove sezone i nijedan igrač ne mora ići iz kluba. Mislim tek da bi Pandevu bilo pametno otići na sezonu posudbe u zaprešićki Inter, ali ako to ne želi, nećemo ga prisiljavati. Dinamo nikad nije imao ovakvu atmosferu, barem ne u 36 godina koliko sam ja uz klub«, kliktao je Mamić. </p>
<p>Prvi je sljedeći potez angažman novog vratara, a među prvim kandidatima je donedavno treći vratar hrvatske reprezentacije Joe Didulica, član nizozemskog AZ Alkmaara.</p>
<p>»Vratara ćemo dovesti pod uvjetom da je međunarodna klasa. Ali, u svakom ćemo slučaju Lončariću ponuditi novi ugovor, jer nam je trajno opredjeljenje. Ako uspijemo dovesti vratara međunarodne klase, onda će to biti na dvije, tri godine. Od Hrvata je 'u igri' jedino Joe Didulica. On još ima zdravstvenih problema, a njegov je klub AZ Alkmaar sad doveo dvojicu vratara.« </p>
<p>U pitanju su Boy Waterman iz Heerenveena i Sergio Romero iz argentinskog Racinga. Didulica je trenutačno u statusu oporavljenika. Još jesenas ga je igrač PSV Eindhovena Jason Culina, inače Joeyjev veliki prijatelj, loptom snažno pogodio u glavu, nakon čega je Didulica ostao bez svijesti. A što je s donedavno prvim Dinamovim vratarom Ivanom Turinom? </p>
<p>»Tu je i nitko ga ne tjera. Vidjet ćemo što kaže struka. Ovisi i o kupnji ili nekupnji«, dodao je Mamić. </p>
<p> Maksimirski dopredsjednik pritom uporno ponavlja slogan - nema prodaje.</p>
<p>»Dosad smo dobili vrlo malo službenih ponuda, ali one niti nisu uobičajene za ovu fazu. Evo, izravno su me zvali iz dva velika, svjetska kluba i kad su dobili odbijenicu, zamolili su me da se ponašamo kao da se taj razgovor nikad nije dogodio. Nezgodno je kad veliki, klub dobije 'košaricu'.« </p>
<p> U klubu sad ponajprije žele podići koeficijent hrvatskih klubova u europskim natjecanjima, kako bi ubuduće bili »pošteđeni« nastupa u ranim pretkolima i kako bi, naposljetku, zasjeli u skupinu nositelja i tako si u budućnosti osigurali lakšeg suparnika na putu do Lige prvaka ili barem Lige Uefe. </p>
<p>»Evo, i u Hajduku su rekli da Dinamo stvara ovaj projekt već nekoliko godina i to je istina. Ništa ne ide preko noći. Tako je i sad, s europskim ambicijama. U sljedeće dvije do četiri godine želimo podignuti koeficijent na razinu da klub, bez obzira na to tko ga vodio, može 'živjeti' sljedećih 10 godina. Mislim da s Robertom Kovačem, međunarodnim vratarom i Guelom uz nešto sreće možemo napasti i Ligu prvaka. I sad će neki reći - 'evo ga, već govori o Ligi prvaka'. Ali, to je naš san. Želim još nešto reći - ako Ivanković i ispadne iz Europe, ostat će trener Dinama! Jasno je da nam još nedostaje i europski rezultat, koji će poboljšati koeficijent. Uvjeren sam, primjerice, da bismo u bilo kojoj od 'liga petice' bili u gornjem dijelu ljestvice. Dinamo je definitivno srednjoeuropska klasa«, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Romario konačno zabio 1000. pogodak </p>
<p>Fifina statistika Romariju priznaje samo 929 pogodaka, pa neće priznati njegov rekord </p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> – Legendarni brazilski nogometaš Romario (41) u nedjelju je konačno postigao svoj 1000. pogodak u karijeri, no taj njegov doseg neće priznati Međunarodni nogometni savez (Fifa). </p>
<p>Romario je za svoju momčad Vasco da Gama protiv Recifea (3-0) pogodio iz kaznenog udarca, a nakon toga je utakmica bila prekinuta, jer su na teren dotrčali Romarijeva majka, supruga, djeca i sva sila novinara. Unatoč velikom slavlju, Romariju zamjeraju nategnuto računanje zgoditaka, jer je uvrstio i 71 pogodak s neslužbenih utakmica i treninga, a novinari su pronašli da je »zabijao« čak i kada je utakmica službeno završila rezultatom 0-0. Zbog svega Fifina statistika Romariju priznaje »samo« 929 pogodaka, a ispred Brazilca su trojica nogometaša. Prvo mjesto drži legendarni Pele, koji je postigao 1281 pogodak u 1363 utakmice.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvati uspješni u Austriji i Turskoj</p>
<p>PÖRTSCHACH/ISTANBUL</p>
<p> – Prvi hrvatski reket Ivan Ljubičić plasirao se u drugo kolo ATP turnira u austrijskom Pörtschachu, nakon što je s 7-6 (7), 7-6 (8) svladao američkog tenisača Amera Delića. Njegova sljedeća prepreka je Perunac Luis Horna. Važniji rezultati: Monfils – Querrey 6-4, 7-5, Horna – Dolgopolov Jr. 6-3, 6-0, Montcourt – Mirnji (8) 6-4, 6-4, Roddick (2) – Peya 6-4, 7-5... I Jelena Kostanić-Tošić imala je razloga za zadovoljstvo nakon prvog dana WTA turnira u Istanbulu. Do 2. kola i meča protiv Ruskinje Jelene Dementijeve došla je s pobjedom 2-6, 6-3, 6-4 ostavrenom u meču protiv Jaroslave Švedove. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ljubičić opet sedmi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivan Ljubičić pomaknuo se s osmog na sedmo mjesto nove ATP ljestvice, na kojoj Švicarac Roger Federer i Španjolac Rafael Nadal ostaju nedodirljivi na čelu, dok je Rus Nikolaj Davidenko samo tjedan dana bio treći, a od danas je to mjesto prepustio Amerikancu Andyju Roddicku. Mario Ančić i dalje pada u poretku, sad je na 17. mjestu, Ivo Karlović je ostao 85., Marin Čilić je 114., a Roko Karanušić 148. Na ljestvici za prvaka Ljubičić je opet sedmi, Karlović je pao na 34. mjesto, Ančić na 68., a Čilić je ostao 153. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šprem napredovala 24 mjesta, Ožegović 44 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Karolina Šprem i Nika Ožegović napravile su velike skokove na novoj WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta. Šprem je sa 113. došla na 89. mjesto, dok je Zagrepčanka Nika Ožegović zahvaljujući plasmanu u finale zagrebačkog ITF turnira poboljšala svoj plasman za čak 44 pozicije - s 229. došla je na 185. mjesto. Jelena Kostanić-Tošić ostala je najbolje plasirana hrvatska tenisačica na ljestvici, jer je zadržala 81. poziciju, Ivana Lisjak je 153., a Sanja Ančić 176. U vodstvu je i dalje Belgijanka Justine Henin ispred Ruskinja Marije Šarapove i Svetlane Kuznjecove. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Grgić svjetski prvak u tekvondou</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Filip Grgić (17) osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u tekvondou u kategoriji do 62 kg. Nakon Ukrajinca Šapošnjikova, Libijca Ezedina, Azerbajdžanca Mehdizadeka, Nizozemca Zohrija u finalu je »pao« i Tajlanđanin Punthong s 8-7 u bodovima i hrvatska je dobila svjetskog prvaka. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Proturaketni štit do 2011. godine</p>
<p>Elementi tog sustava već su instalirani u SAD-u i Britaniji </p>
<p>Postavljanju komponenti štita protivi se velik dio poljske javnosti koja strahuje da bi se nakon toga zemlja mogla naći na meti terorističkih napada.</p>
<p>Prva etapa postavljanja kontroverznog američkog proturaketnog štita u Poljskoj bit će dovršena najranije 2011., izjavio je u ponedjeljak poljski ministar obrane Aleksander Szczyglo. </p>
<p>Na pitanje novinara tjednika Wprost, kad bi poljski dio instalacija za proturatketni sustav mogao biti završen, ministar je odvratio: »To ovisi o tijeku pregovora. Najranije 2011. ili 2012.« </p>
<p>SAD namjerava postaviti deset presretača u Poljskoj i instalirati radarski sustav u Češkoj u sklopu svog plana proturaketne obrane od režima koje Washington smatra neprijateljskima. Neki elementi tog sustava već su instalirani u SAD-u, Velikoj Britaniji i na Grenlandu.</p>
<p>Američki dužnosnici ističu da je namjena sustava koji se planira postaviti u središnjoj Europi isključivo obrambena i da mu je cilj spriječiti potencijalne napade sa Srednjeg istoka, odnosno iz Irana. </p>
<p>Plan je, međutim, naišao na snažno protivljenje službene Moskve, koja nije uvjerena objašnjenjima američke administracije i strahuje da bi proturaketni sustav mogao ugroziti ruske interese. </p>
<p>SAD je već pokrenuo pregovore s poljskom i češkom vladom. Postavljanju komponenti štita protivi velik dio poljske javnosti koja strahuje da bi se nakon toga zemlja mogla naći na meti terorističkih napada. No, premijer Jaroslaw Kaczynski podupire projekt uz obrazloženje da će zemlji donijeti više sigurnosti. </p>
<p>Poljaci likuju </p>
<p>Poljski mediji i političari gotovo su jednoglasno pozdravili rezultate prošlotjednog summita EU-a i Rusije, na kojemu su njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso izrazili solidarnost s Poljskom u njezinom sporu sa službenom Moskvom oko embarga na uvoz poljskog mesa. </p>
<p>Iako službenih reakcija na summit još nije bilo, političari i analitičari smatraju da se radi o uspješnoj demonstraciji europske solidarnosti. »Ovo je velik uspjeh za poljsku diplomaciju«, istaknuo je predsjednik vladajuće stranke »Pravo i pravda« Marek Kuchcinski. U komentarima summita može se pročitati da je »EU očitala lekciju Rusiji«, dok analitičari naglašavaju da su Merkel i Barroso pokazali da Europa može »govoriti jednim glasom i da solidarnost nije puka riječ«. [Reuters/J.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vojska opkolila palestinski kamp</p>
<p>Dosad najžešći sukobi od završetka građanskog rata 1990.</p>
<p>Sukobi libanonske vojske i islamskih ekstremista na sjeveru Libanona nastavljeni su i u ponedjeljak, iako ne tako žestoko kao dan ranije kada je više od pedeset osoba stradalo u dosad najžešćim sukobima od građanskog rata koji je završio 1990. godine. Kako javljaju agencije, vojnici su stegnuli obruč oko palestinskog izbjegličkog kampa Nahr al Bared odakle su u nedjelju krenuli napadi sunitske ekstremističke grupe Fatah al islam. </p>
<p>Do sukoba je došlo kad su islamski ekstremisti napali libanonske snage nakon što je policija u nedjelju izvršila prepad u zgradi u blizini Tripolija kako bi uhitila osumnjičene pljačkaše banke. </p>
<p>Nakon izvanredne ministarske sjednice, libanonski ministar informiranja Ghazi Aridi rekao je da vojska ima slobodne ruke kako bi uspostavila red i sigurnost. Ipak to ne znači i njihov ulazak u palestinski izbjeglički kamp, s obzirom na zakon iz 1969. godine koji ne dopušta ulazak vojske u niti jedan od dvanaest palestinskih izbjegličkih kampova u Libanonu. </p>
<p>Sumnja se kako je ekstremistička grupa Fatah al islam, koja broji tek nekoliko stotina boraca, smještena upravo u izbjegličkom kampu oko kojega već dva dana traju žestoke borbe. U ponedjeljak je vojska gađala njihove položaje na ulasku u kamp. Libanonska vlada sumnja na njihovu povezanost s Al Qaidom ali i sirijskim obavještajnim službama. </p>
<p>Naime, prema pojedinim izvorima, posljednji sukobi povezani su s namjerom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje želi osnovati međunarodni sud za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja. »Već nekoliko tjedana Sirija ubacuje sve više i više boraca Fatah al islama u sjeverni Libanon«, izjavio je za britanski Guardian libanonski ministar Marwan Hamade. On tvrdi kako Sirija time pokušava uvjeriti Zapad da bi međunarodni sud doveo do novog građanskog rata. Sirija je pak odbacila bilo kakvu povezanost s ekstremističkom skupinom čijega vođu Shakera Abssija traži sirijska i jordanska vlast. Zbog zbivanja u Libanonu, Sirija je u nedjelju zatvorila dva granična prijelaza. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ubojstvo oporbenog lidera</p>
<p>Uhićen je osumnjičeni za ovo ubojstvo, no ne navode se motivi</p>
<p>TBILISI</p>
<p> - Vođa gruzijskog opozicijskog pokreta Guram Sharadze ubijen je u nedjelju navečer na ulici u središtu glavnog gruzijskog grada Tbilisija, objavilo je tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova. Iz ministarstva ne navode detalje, no lokalna je televizijska postaja objavila da je 67-godišnji Sharadze ustrijeljen pet puta te da je preminuo na mjestu. </p>
<p>Sharadze, profesor filologije na Sveučilištu u Tbilisiju bio je vođa nacionalističkog pokreta »Vjera, domovina i jezik«. Prošle je godine predvodio prosvjede protiv zapadnjačkih utjecaja u Gruziji, proglašavajući rad Georgea Sorosa potencijalno štetnijim za Gruziju od boljševičke revolucije, dok se 2002. godine kao zastupnik u parlamentu zalagao za zabranu Jehovinih svjedoka.</p>
<p>Sharadze je bio blizak suradnik prvog predsjednika postsovjetske Gruzije Zviada Gamsakhurdija koji je svrgnut u puču te je preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima 1993. godine pokušavajući povesti ustanak protiv vlade predsjednika Eduarda Shevardnadzea.</p>
<p>Televizijska postaja Rustavi-2 objavila je kako je osumnjičenik za ovo ubojstvo uhićen nedaleko mjesta gdje je Sharadze ustrijeljen, no za sada nema informacija o mogućem motivu ubojstva. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Afganistan i Kosovo prioritet za SAD i NATO </p>
<p>Washington zabrinut najnovim valom nasilja u Afganistanu, gdje je od početka godine poginulo oko 1600 ljudi</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kao znak posebne naklonosti i važnosti koju i ovaj američki predsjednik poklanja NATO-u, George Bush i njegova supruga Laura ugostili su na svom privatnom ranču u Teksasu glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera i njegovu suprugu Jeannine. </p>
<p>Tijekom razgovora sa Schefferom bili su nazočni državna tajnica Condoleezza Rice i šef Pentagona Robert Gates. Prema prvim medijskim izvješćima, razgovore Busha i Scheffera obilježila je zabrinutost zbog Afganistana. Washington je zabrinut zbog najnovijeg vala nasilja u ovoj zemlji, u kojoj je samo od početka godine poginulo oko 1600 ljudi. </p>
<p>Pogibije među civilima ozbiljno bi mogle uzdrmati vlast jednog od najvažnijih američkih saveznika u regiji, afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija. Zato je s posebnom pažnjom razgovarano o ulozi koalicije od 26 zemalja u Afganistanu, u koju je uključena i Hrvatska.</p>
<p>Washington sa svojim saveznicima, Velikom Britanijom i Kanadom prije svega, u posljednje vrijeme sve više negoduje zbog toga, što neke europske zemlje ne pokazuju dodatnu spremnost, da povećaju kontingente svojih vojnika u Afganistanu. Ukupan broj koalicijskih snaga, tamo ne prelazi 37.000 vojnika; svi oni služe pod sigurnosnim i zapovjednim kišobranom NATO-a. </p>
<p>Druga važna tema bila je Kosovo. U svjetlu već nekoliko puta odgađanog prihvaćanja Ahtisaarijevog plana u Vijeću sigurnosti UN-a, Bush je sa Schefferom, prema medijskim navodima, razgovarao o ulozi NATO-a tijekom i nakon dobivanja (nadgledanja) kosovske nezavisnosti. Sve bi moglo potrajati duže, i angažman NATO-a na Kosovu bi mogao biti »na neodređeno vrijeme« u nesagledivo dugom tranzicijskom razdoblju. </p>
<p>Postoje indicije, koje ostaju na razini analitičkih tumačenja, da je Washington sada zabrinutiji nego prije nekoliko mjeseci, zbog tvrdokornog ruskog odbijanja da doprinese izgradnji konsenzusa oko Kosova. Ipak, ovdje se ne želi odugovlačiti s definitivnim političkim i ekonomskim odvajanjem Kosova od Srbije. </p>
<p>Nakon neuspjeha Condoleezze Rice da u Moskvi bar malo ublaži stavove Vladimira Putina, Amerikanci sada razmatraju mogućnost jednostranog priznavanja Kosova ako Rusi doista ulože veto na novu rezoluciju UN-a o Kosovu. NATO će i zbog toga biti dodatno budan. </p>
<p>No, gotovo je sigurno da, kad je Rusija u pitanju, NATO i Amerika razmatraju dodatnu strategiju i nakon kontinuiranog ruskog nezadovoljstva NATO-ovim planovima o širenju na Istok: Hrvatska, Albanija, Makedonija, Ukrajina i Gruzija vjerojatno će u NATO već 2009. U Crawfordu je bilo riječi o američkim planovima, da se u središnjoj Europi, u Češkoj i Poljskoj instaliraju radari i raketni obrambeni štit.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Opasan bežični internet</p>
<p>Većina djece ima predispozicije za obolijevanje od ozbiljne bolesti</p>
<p>Britanske agencije za zaštitu zdravlja nedavno su upozorile na negativne posljedice bežičnog interneta u školama. Naime, djeca koja po informacije svakodnevno odlaze na neku od bežično spojenih internetskih mreža navodno ugrožavaju zdravlje. Istraživanja su pokazala da su osnovnoškolci i srednjoškolci izvrgnuti zračenju tri puta većem od onog koje uzrokuje razgovor na mobilni telefon. Zbog toga, upozoravaju znanstvenici, većina djece u školama ali i u vlastitim domovima ima dobru predispoziciju za obolijevanje od karcinoma ili drugih smrtnosnih bolesti poslije u životu. Djeca i tinejdžeri, objavio je britanski BBC, tijekom razvoja imaju mnogo tanju koru lubanje od odraslih. Imunitet im još nije na zavidnom stupnju, pa je njihov organizam izloženiji zračenju tih valova nego onaj ljudi srednje i starije životne dobi. Unatoč tome što je u posljednjih 18 mjeseci u britanskim školama instalirano 1,6 milijuna bežičnih internetskih linija, Agencija za zaštitu zdravlja upozorava na njihovu štetnost i traži da se pod hitno takav način globalna komuniciranja odvoji od djece. </p>
<p>S druge strane, čelnici tvrtki koji postavljaju bežične internetske mreže tvrde kako je zračenje tih valova čak 100.000 puta manje od onoga mikrovalne pećnice u svakoj kuhinji. [D.Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rizik od melanoma u 40 posto pregledanih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na »Danima borbe protiv melanoma« prošlog je tjedna u Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice« besplatno pregledano 90 građana. Otkriven je jedan slučaj melanoma (jedne od najzloćudnijih bolesti madeža), a kod čak 40 posto pregledanih uočena je promjena na koži s tipom madeža rizičnim za nastanak melanoma. U Hrvatskoj se svake godine zabilježi oko 500 novih slučajeva maligne bolesti kože.</p>
<p>Akciju su organizirali Oktalpharma i Avene sun, proizvođači sredstava za zaštitu od sunca i Klinika za kožne i spolne bolesti. Pof. Mirna Šitum, predstojnica klinike, napominje da u Hrvatskoj i u svijetu raste broj malignih oboljenja kože kao posljedica prevelikog izlaganju ultraljubičastom zračenju i drugim rizičnim čimbenicima, od životnog stila (pomodna »bakrena« boja), načina odijevanja, do tipa kože i naslijeđa. Opasnost raste i zbog oštećenog ozonskog omotača. Mirna Šitum smatra da je svako sunčanje i u dozvoljeno vrijeme (ujutro do deset sati i poslijepodne od 16 sati) opasno bez kvalitetne zaštite. Upozorila je da je rizik pobola četiri puta veći u djece koja su do dvanaeste godine pretrpjela opekline od sunca.</p>
<p>Cilj spomenute akcije je što ranije prepoznavanje promjena na madežima (u ranoj fazi je izlječiv), te osvješćivanje građana o rizicima pretjeranog sunčanja, uključivo i u solarijima. Spomenute tvrtke pridonose suzbijanju melanoma i već tradicionalnom akcijom »Mala pomoć u borbi protiv melanoma« u kojoj, od 1. svibnja do 31. kolovoza, jedna kuna od svakog prodanog proizvoda Avene suna ide Hrvatskoj ligi za borbu protiv raka. [B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pravda nije slijepa</p>
<p>Istraživanjem je potvrđeno da je i fizički izgled osuđenika važan za prosuđivanje porotnika</p>
<p>Dobar izgled mogao bi pomoći okrivljenim optuženicima izbjegavanje pravde, kazuje najnovije istraživanje. Naime rezultati su pokazali da su porotnici mnogo skloniji osuđivanju ružnijih ljudi nego onih koji izgledaju atraktivno. Postoji mišljenje da to načelo vrijedi i u svim drugim segmentima života, jer se ljepota uvijek povezuje s pažnjom, inteligencijom, zdravljem i sportskim sklonostima. Istraživači s Bath Spa sveučilišta do takvih su zaključaka došli nakon što su od 96 volontera zatražili da pročitaju transkripte s izmišljenih procesa za pljačke. Polovica je sudionika dobila i fotografiju osumnjičenika lijepa izgleda, a polovica ružnoga. Upitani su potom misle li da je osumnjičenik s fotografije kriv ili nevin. Analiza njihovih odgovora pokazala je da su atraktivni osumnjičenici češće oslobođeni krivnje iako za to nije bilo nikakvih suvislih argumenata niti dokaza koji bi išli u njihovu korist.</p>
<p>Psihologinja Sandie Taylor koja je vodila istraživanje, kazala je kako se njime željelo ispitati utjecaj fizičke atraktivnosti i etničke pripadnosti osumnjičenika na fotografijama na volontere-porotnike, odnosno njihovu odluku o presudi, intenzitetu krivnje te kazni. »Rezultati su potvrdili ranija istraživanja o utjecajima osumnjičenikovih karakteristika, među kojima je i fizički izgled na prosuđivanje porotnika. Atraktivni osumnjičenici se, čini se, doživljavaju manje grubima od onih ružnijih, pa se možda onda za pravdu i ne može reći da je baš slijepa. Za ljepše ljude pretpostavlja se i da su pametniji, uspješniji te da imaju više prijatelja, što je tragično«, kazala je dr. Taylor navodeći kao dobar primjer osobe koja je svoj dobar izgled pokušala tako iskoristiti Teda Bundyja, ubojicu više od 30 mladih žena tijekom sedamdesetih godina u SAD-u. »Bio je prilično zgodan muškarac, a znao je i lijepo govoriti. Tako je namamljivao žrtve u svoj automobil te ih ubijao. Znao je i kako se prikazati na sudu i mislim da je neke ljude uspio i zavarati što se tiče svoga karaktera. No teški su forenzički dokazi bili protiv njega. No da ih slučajno nije bilo, izvukao bi se jer je bio vrlo šarmantan i znao se ophoditi s ljudima«, pripovijeda Taylor.</p>
<p>Studija je pokazala i da dok porotnici mogu biti zbunjeni nečijim izgledom, ne dopuštaju da na njihove odluke utječe pripadnost rasi te se i bijelci i crnci tretiraju jednako. Jedina je zamijećeno da kad se pak crnci osude, obično dobivaju dulje kazne. Istraživanje je pokazalo da i spol može utjecati na suđenju. Porotnice će tako biti opreznije prema ženskim osumnjičenicama, posebice pokušaju li one iskoristiti u sudnici svoju atraktivnost. Muškarci će, s druge strane, takvim ženama biti mnogo skloniji. Na percepciju osumnjičenika utjecat će i njegov poslovni uspjeh pa i sposobnost stvaranja prijateljstava. »Ljudi su uvijek skloni prosuđivanju drugih. Korištenje stereotipa je način na koji pokušavamo dati smisao kaotičnu socijalnome svijetu oko nas« zaključuje Taylor. </p>
<p>Dženeta Džokić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kamilica za dugovječnost</p>
<p>U ponedjeljak je u sydneyskom zoološkom vrtu Taronga Fifi proslavila 60. rođendan. Riječ je o čimpanzi koja je toliko prirasla srcu svim djelatnicima tog vrta da su joj u povodu njezina rođendana pripremili brojne poslastice kako bi proslavila tu uistinu rijetku brojku. Čimpanze naime žive oko 45. godina u divljini, a u zatočeništvu mogu doživjeti i Fifine godine.</p>
<p>Tajnu njezine dugovječnosti možda treba potražiti u šalici čaja od kamilice koji obožava toliko da joj svaki dan počinje upravo tim napitkom i tek je nakon toga spremna za druženje. Tako je bilo i na rođendan. Ni brojne delicije koje su pripremili zaposlenici tog vrta Fifi nisu omele da prije svega popije šalicu čaja i tek je onda zabava mogla početi.</p>
<p>Fifi je tako uživala u zalogajima lubenice koju obožava, a ništa joj manje nije bio slastan i kokos. Naravno u delicijama nije uživala samo Fifi nego i drugi stanovnici tog vrta. Glavna je atrakcija proslave bila torta sa svjećicama i prigodnom čestitkom. Vjeruje se da je Fifi najstarija čimpanza u zatočeništvu. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kruna i za Camillu</p>
<p>Iako engleski princ Charles nikad nije javno izjavio da želi da njegova supruga Camilla dobije kraljevski naslov, autori dokumentarca snimljena nedavno za nacionalnu mrežu Channel 4 tvrde da na tome tajno radi. Budući da je u nju zaljubljen kao prvoga dana, navodno bi htio da i ona dobije kraljevsku krunu kad ga jednom okrune za britanskog vladara u Westminsterskoj opatiji. Govori se kako smatra da Camilla zavređuje naslov viši od onoga vojvotkinje od Cornwalla, koji je stekla vjenčanjem u veljači 2005. No stručnjaci za dodjelu plemićkih naslova uvjeravaju autore dokumentarca kako nema zakonskih prepreka da kao prestolonasljednikova supruga automatski postane novom engleskom kraljicom. Potvrdio im je to i Jonathan Dimbleby, prinčev biograf koji zna sve tajne Buckinghamske palače. Pritom se nije susprezao kritizirati dio državnih službenika i podanika koji su se svojedobno složili da je Camilli zbog njezine neprimjerene ljubavne veze s Charlesom dovoljan naslov vojvotkinje. </p>
<p>I Charlesovi prijatelji priželjkuju krunu za Camilu, pa su tako među njima i iskusni političari lordovi Carrington i Gowries. Jednako misli i odana prijateljica i spisateljica Angela Huth, pogotovo otkako su ankete provedene među Britancima otkrile da je Camilla postala omiljenom. </p>
<p>Trenutačno čak 65 posto ispitanika »navija« da sadašnju vojvotkinju od Cornwala okrune za kraljicu. Zanimljivo je da je prošle godine to mišljenje dijelilo samo 57 posto ispitanika, pa se Charles i njegovi prijatelji nadaju da će za koju godinu taj postotak biti mnogo veći. Upravo i ta spoznaja nesumnjivo potiče princa Charlsa da agilnije provodi kampanju. [M.Đ]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gondolijerka među gondolijerima</p>
<p>Upravljanje gondolom više nije isključivo muški posao </p>
<p>Ni Venecija više nije kao što je nekad bila pa sada i tradicionalno muški posao veslača gondole obavlja žena. Nakon višemjesečne uporne borbe s čelnicima profesionalne udruge veslača 425 brodica, 40-godišnja Alexandra Hai izborila se za dozvolu da upravlja gondolom. Time je postala prvom gondolijerkom, pa nije čudno što je privukla pozornost medija i mnogih turista. Budući da je svakodnevno svesrdno bodre s obale i hotelskih balkona dok uskim kanalima vješto manevrira deset i pol metarskom gondolom, postala je novom turističkom atrakcijom. </p>
<p>»Nije nam se sviđalo da se nakon stotina godina žena lati vesla gondole, i to smo svima dali do znanja. Zato su na adresu naše udruge upućene optužbe da se protivimo jednakosti spolova. Kad je na kraju prvoj gondolijerki dopušteno veslati, uvjereni smo i dalje da joj nije mjesto u našim redovima«, rekao je Roberto Luppi, predsjednik udruge gondolijera. Dok se najugledniji gradski veslači ne ustručavaju pokazati nezadovoljstvo, turistički dužnosnici opravdavaju Alexandru Hai. </p>
<p>»Iako je Venecija oduvijek privlačna posjetiteljima, svaka je novost dobrodošla. Tako i kad je u pitanju kršenje tradicijskih običaja ili izdavanje dozvole prvoj gondolijerki. Prije osam godina isto toliko vike podiglo se zbog zahtjeva Ljubice Gunj da postane prvom konobaricom na terasi Trga Svetog Marka. Iako su je svi hvalili kao najbolju među osobljem kavane »Aurora« koja je osnovana 1720. godine, jedva je uspjela s poslužavnikom izaći iz lokala. Na kraju te priče Ljubica Gunj je pobijedila, pa je bilo pitanje dana da se na listi gondolijera nađe i žensko ime«, uvjerena je Anna Somers Cocks, predsjednica Britanske organizacije za zaštitu Venecije.</p>
<p>Kad je Alexandra Han, koja prevozi goste hotela »Locanda Art Deco«, objavila da namjerava tražiti profesionalni status, nimalo se nisu razveselili. Posprdno su joj preporučili da se radije gleda u zrcalu, nego da jača mišiće veslanjem. Smetalo im je i što je njemačko-alžirskog podrijetla, odnosno strankinja koja samo 11 godina živi u Veneciji. </p>
<p>»Tradiciju bi trebalo ostaviti nedirnutu, jer je posao gondolijera naporan i nije slučajno što je bio rezerviran za muškarce. Uostalom, slamnati šeširi, hlače i prugaste majice – gondolijerska uniforma – ženama baš ne pristaju«, uvjeren je Mauro Morozini, 48-godišnji gondolijer. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Od vlasnika Kaptolske kleti iznuđivao 1,5 miljuna kuna</p>
<p>Caganić je uhićen je na mjestu na kojemu je Mikulić trebao ostaviti 200.000 eura</p>
<p>Mladen Caganić kazneno je prijavljivan 115 puta, uglavnom zbog tzv. imovinskih delikata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mladen Caganić (38), višetruko osuđivani razbojnik koji je u lipnju 2005. svjedočio u postupku za krivotvorenje putovnice Anti Gotovini, Hrvoju Petraču i Liberu Matekoviću, u nedjelju je uhićen zbog sumnje da je od poznatoga zagrebačkoga ugostitelja Željka Mikulića, vlasnika restorana »Kaptolska klet«, pokušao iznuditi oko miljun i pol kuna. Akciju hvatanja Caganića obavili su inspektori Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, postavivši mu klopku u samomu središtu grada, a uhićen je kada je došao na mjesto na kojemu je ugostitelj trebao ostaviti novac. Kako smo neslužbeno doznali, Caganić je novac - točnije 200.000 eura - tražio na ime nepostojećega duga, zaprijetivši ugostitelju da će njega i njegovu suprugu, suvlasnicu »Kaptolske kleti«, ubiti iz snajpera. </p>
<p>Caganić je i pismo takvoga sadržaja uputio ugostitelju, ali ovaj je s pismom otišao na policiju, koja je na mjesto isporuke novca postavila nekoliko policajaca u civilu. U trenutku kad je Caganić pokupio torbu s novcem, u kojoj je navodno bilo samo 300 kuna, uhićen je. Inače, Caganić je zagrebačkoj policiji poznat kao počinitelj teških kaznenih djela, te je kazneno prijavljivan 115 puta, uglavnom zbog tzv. imovinskih delikata. </p>
<p>Više puta je i osuđivan, a za tri dana trebao se javiti u kaznionicu radi odsluženja zatvorske kazne. U lipnju 2005. Državno odvjetništvo predložilo ga je kao svjedoka u tada medijski vrlo eksponiranom slučaju »Gotovinina putovnica«, u kojemu su bili osumnjičeni odvjetnik Marijan Pedišić, umirovljeni policajac Salih Fazlić i kriviotvoritelj Franjo Katavić. Katavić je tada ustvrdio kako je upravo on Gotovini izradio putovnicu na ime Kristijan Horvat, kao i lažne putovnice Hrvoju Petraču i Liberu Matekoviću, koji su tada bili u bijegu. Caganić je tada pred istražnim sucem tvrdio kako je zajedno vidio Katavića i Fazlića, te da je policajac njemu bio posrednik pri nabavi njegove lažne putovnice na ime Kristijan Pernar. </p>
<p>Ali njegovo svjedočenje nije zvučalo uvjerljivo, budući da je ranije na sudu ispričao kako je putovnicu nabavio od druge osobe, a osim toga sucu je ispričao da je Katavića i Fazlića sreo ranije nego je uopće upoznao Katavića, pa se zatim ispravljao. Caganić je u ponedjeljak navečer trebao biti prepraćen dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U krivolovu usmrtio oca</p>
<p>Otac je otišao u grmlje kako bi potjerao divljač, a kada je začuo šuškanje neiskusni Velimir greškom je zapucao prema grmu</p>
<p>DONJI MIHOLJAC</p>
<p> - Nakon što ga je, dok su zajedno bili u krivolovu, sin Velimir (19) slučajno pogodio hicem iz lovačke puške, Ivica S. (50) iz mjesta Golinci na mjestu je preminuo. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, ova se tragedija dogodila u nedjelju oko 13.30 sati u šumskom predjelu Dubrava u blizini Krunosavlja. </p>
<p>Naime, tijekom krivolova otac je otišao u grmlje kako bi potjerao divljač prema sinu. No, kada je začuo šuškanje, misleći da puca na divljač, mladi i neiskusni Velimir greškom je zapucao prema grmu u kojem se nalazio njegov otac. Teško ozlijeđeni Ivica odmah je preminuo. </p>
<p>Osim kaznene prijave koja će ga teretiti za ubojstvo oca, mladi će Velimir odgovarati i zbog toga što nema odobrenje za držanje i nošenje oružja.</p>
<p>Kako doznajemo, pokojni Ivica S. bio je iskusan lovac i član Lovačkog društva »Kobac« više od dvadeset godina. </p>
<p>Ipak, u lovačkom društvu potvrdili su da u nedjelju lov nije bio najavljen, niti organiziran preko njihovog društva, a i policija je potvrdila da su otac i sin bili u krivolovu.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Trojcu 30 godina za krvavu pljačku</p>
<p>Trojica mladića počinili su jednu od najkrvavijih pljački na splitskom području</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vrhovni sud RH pravomoćnom presudom povisio je zatvorske kazne za trojicu mladića, izvršitelja jedne od najkrvavijih pljački na splitskom području: Ivanu Gunjači (32) zvanom Švabo kazna je povećana s 13 na 15 godina zatvora, njegov kompanjon Danijel Marušić (31) Florenco dobio je devet godina (u odnosu na prvostupanjskih osam) te je njihov vozač Ante Anđelić (30) zvani Zimba osuđen na šest godina robije, dvije više nego na Županijskom sudu u Splitu. Ukupno su tako osuđeni na 30 godina iza rešetaka što je, po mišljenju sudaca Vrhovnog suda, primjerena kazna za brutalnu pljačku počinjenu 7. siječnja 2003. godine, ali i za još jedno ranije razbojništvo.</p>
<p>Anđelić ih je dovezao »mercedesom repašem« u sporednu uličicu pored tržnice na Sućidru nešto prije osam sati ujutro, te ih je tu čekao za bijeg nakon obavljena »posla«. U međuvremenu su maskirani Gunjača i Marušić, u vrijeme najveće gužve na tržnici, sproveli plan u djelo. Gunjača je prišao s leđa zaštitaru Zvonimiru Zekanu i službeniku banke Anti Tičinoviću koji je nosio torbu s oko 650.000 kuna u raznim valutama. U rukama je držao dva pištolja, »amedeo rossi« i »škorpion«, da bi bez ikakva upozorenja ispalio osam metaka u leđa i noge zaštitara. Dok se ovaj nalazio na tlu, prišao je Tičinoviću i pucao mu jednom u koljeno. Obojica su spašeni brzom liječničkom intervencijom, posebno Zekan koji je bio u kritičnom stanju.</p>
<p> Pljačkaši su pobjegli s novcem, no još istog dana plijen je pronađen, a Anđelić je uhićen, dok su nekoliko dana kasnije u napuštenoj kući u Trogiru lišeni slobode i preostala dva kriminalca. U kaznu Gunjači i Marušiću uključeno je i razbojništvo u poslovnici PBZ-a u Šibeniku te nedozvoljeno držanje oružja za Gunjaču, kod kojeg je pronađen pravi arsenal.</p>
<p>Zoran Podrug</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pokajnika će privesti policija</p>
<p>Djela za koja se Krojf tereti su bila obuhvaćena optužnicom protiv »zločinačke organizacije«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sve mi se čini da sam ja svjedok, a oni okrivljeni«, tim je riječima Miljenko Žaja Krojf komentirao nedolazak četvorke koja je u ponedjeljak trebala svjedočiti na zagrebačkom Općinskom sudu na kojem mu se sudi za organiziranje krađe skupocjenih automobila i neovlašteno nabavljanje i posjedovanje veće količine oružja.</p>
<p> Pored oštećenika koji se nisu pojavili, najzanimljiviji je zasigurno izostanak pokajnika i zaštićenog svjedoka u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije Zorana Miletića, za kojeg je sutkinja Maja Štampar Stipić odredila privođenje na sljedeću raspravu. Upravo iskaz Miletića koji je poziv za raspravu dobio, ali nedolazak nije ispričao, najviše bi mogao teretiti Krojfa ako bude identičan onome koji je dao u istrazi. </p>
<p>Tada je, naime, priznao sudjelovanje u djelu za koje se sudi Krojfu, navodeći kako je u dogovoru s njim, osobno krao skupocjene automobile. Krojfov dio posla, tvrdio je pokajnik, bio je da telefonski »odradi« vlasnike, tražeći od njih novac u zamjenu za povrat automobila. Posrednike, koji su prema Miletićevu iskazu iz istrage preuzimali novac i potom vraćali skupocjene automobile, tada nije imenovao. Inače, djela za koja se Krojf tereti svojevrsno su bila obuhvaćena optužnicom protiv »zločinačke organizacije«, no u Remetincu se Krojfu nije sudilo jer se smatralo da je zbog gubitka noge raspravno nesposoban.</p>
<p> Krojf, koji je dugo tvrdio da je zdravstveno nesposoban i za ovaj postupak, što su vještaci ipak opovrgnuli, sutkinji je potvrdio svoj dolazak na sljedeće suđenje, rekavši pri izlasku »ja dolazim kad mi je dobro«. Ni ovog puta na sud se nije dovezao sam, već u pratnji prijatelja.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gebaj u Remetincu odbija hranu i vodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dražen Gebaj (42), kojeg je Uskok nedavno optužio da je bio član skupine koja je u rujnu 2005. izvela krvavu pljačku Fine, počeo je prije tjedan dana u Remetincu štrajk glađu, jer mu je uskraćena heptanonska terapija nakon što su stražari u njegovoj čeliji otkrili kako je on ne uzima, nego sprema. Gebaj, pak, tvrdi kako pronađene tablete nisu bile njegove već od jednoga od njegovih »cimera«. Gebajev odvjetnik, Miroslav Vlašić, šturo nam je potvrdio kako Gebaj doista odbija i hranu i vodu, no ništa nam drugo nije želio reći. Kako neslužbeno doznajemo, čitava priča je počela prije deset dana, kada su pravosudni policajci prilikom pretrage Gebajeve ćelije pronašli pet tableta heptanona, koje se inače pritvorenicima-ovisnicima dijele kao terapija za odvikavanje. Prema Gebajevim tvrdnjama, čuvari su im tada zaprijetili kako će im iz sobe uzeti TV i radio prijemnike ako ne kažu čije su tablete, a budući da isprva nitko nije želio reći, prijemnici su im i oduzeti. No, ubrzo je Gebaj krivnju preuzeo na sebe, premda kako tvrdi, terapija nije bila njegova. Prijemnici su im ubrzo vraćeni, no 15. svibnja obaviješten je kako više neće dobivati terapiju. Ni nakon višestrukog traženja da razgovara s liječnikom to mu nije odobreno, pa je odlučio odbijati hranu. Gebaju, inače, višetrukom počinitelju kaznenih djela s elementima nasilja, osim za pripadanje grupi koja je opljačkala Finu, sudi se i za nanošenje teških tjelesnih ozlijeda s fatalnim ishodom na Dobrom Dolu 1992., kada je navodno drvenom palicom usmrtio Nikolu Bukovca. U postupku u kojem je optužen zajedno s Nenadom Filipovićem i Grgom Crnkovićem, na teret mu se samo stavlja pomaganje u pljački pošte u Magovčevoj, koju su, prema Uskokovoj optužnici, opljačkali Filipović i Mario Drpić. To je međutim i zasad dokazima najpotkrijepljenije djelo koje se grupi stavlja na teret. [M.Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Majka i kći oslobođene optužbe </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Zbog pomanjkanja dokaza, Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru odustalo je od daljnjeg kaznenog progona Zabočanke Barbare Lež (65) i njezine kćeri Željke Knezić. Barbaru Lež se teretilo da je kao tajnica Udruženja obrtnika Zaboka 2001. godine krivotvorila zapisnik sa sjednice Upravnog odbora Udruženja od 23. siječnja 2001. godine.</p>
<p> Poznatu zabočku obrtnicu Knezić, vlasnicu salona ljepote, optuživalo se da je na prijevaru došla do lokala znajući da na to nema pravo. No, tijekom ovog kratkog suđenja, a ni u istrazi, nije se moglo utvrditi kad je došlo i je li uopće bilo preinaka zapisnika sa sjednica. </p>
<p>Ako je i bilo krivotvorenja, za što nije bilo nikakavih dokaza, ona bi vjerojatno otišla u zastaru koja nastupa nakon pet godina. Drugim riječima, ako su se i dogodila krivotvorenja, ona su morala biti napravljena poslije 1999. godine, jer inače sve pada u vodu. Ali u to vrijeme Barbara Lež više nije bila tajnica Udruženja, pa nema ni u tom slučaju osnove da ju se tereti za zloporabu položaja i ovlasti. Isto tako nemoguće je bilo grafološkim vještačenjem utvrditi je li sporne potpisao tadašnji predsjednik zabočkih obrtnika Ivan Paradi, koji na sudu takvu mogućnost nije odbacio. [Z. Gregurek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ina i Mol većinski vlasnici Energopetrola</p>
<p>Energopetrolova najvrjednija imovina sastoji od 65 benzinskih postaja širom BiH i dviju poslovnih zgrada</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Izborom novog nadzornog odbora i uprave u ponedjeljak je dovršena privatizacija sarajevskog Energopetrola čiji je većinski vlasnik postao konzorcij Ine i Mola.</p>
<p>Na izvanrednoj skupštini dioničara izabran je novi nadzorni odbor u kojem po dva predstavnika imaju Ina i Mol, a jednog Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. </p>
<p>Za predsjednika je izabran predstavnik Mola Karoly Robak. Potom je Nadzorni odbor izabrao novu upravu na čelu s Ininim predstavnikom Draganom Pavićem, dosadašnjim predsjednikom Uprave Inine tvrtke-kćeri Maziva Zagreb.</p>
<p>Hrvatsko-mađarski konzorcij je po ugovoru o dokapitalizaciji preuzeo 67 posto Energopetrola čija se najvrjednija imovina sastoji od 65 benzinskih postaja širom BiH i dvije poslovne zgrade. Prema ranijem dogovoru prije privatizacije sarajevske tvrtke iz nje su izdvojeni naftni terminali u Pločama, Živinicama, Mostaru, Bihaću i Blažuju te hotel »Maršal« na Bjelašnici. Ta je imovina ostala u vlasništvu Federacije BiH, koja je ostala i suvlasnik 22 posto Energopetrola, dok jedanaest posto imaju mali dioničari.</p>
<p>Konzorcij se ugovorom obvezao federalnoj vladi za 67 posto dionica platiti 10,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 5,1 milijun eura). </p>
<p>Dogovorena je i dokapitalizacija Energopetrola sa 60,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 30,1 milijun eura), što će se iskoristiti za vraćanje velikih dugova tvrtke. Konzorcij je taj novac već uplatio.</p>
<p>Ina i Mol će u sljedeće tri godine u razvoj sarajevske tvrtke uložiti najmanje 150 milijuna konvertibilnih maraka (oko 75 milijuna eura), ali je predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi nedavno najavio ulaganje sto milijuna eura kako bi Energopetrol što prije dosegao europske standarde. Naime, cilj Ine i Mola je preuzimanje vodeće pozicije na tržištu goriva u BiH.</p>
<p>Konzorcij se obvezao i na preuzimanje svih 1059 zaposlenih u Energopetrolu pa nitko neće dobiti otkaz. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pokrivenost uvoza izvozom 47,1 posto</p>
<p>Na kretanje vrijednosti izvoza najviše je utjecao povećani izvoz strojeva i uređaja, električnih strojeva, aparata i opreme, metala... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski robnu razmjenu s inozemstvom u prvom tromjesečju ove godine karakterizira niža stopa rasta izvoza od uvoza, visok rast deficita i smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom.</p>
<p>Robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prva tri mjeseca ove godine iznosio 2,63 milijarde dolara, što je za 10,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz povećan za 17,4 posto, na 5,58 milijardi dolara, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio 2,9 milijardi dolara, što je za gotovo 24 posto više nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je na 47,1 posto sa 49,9 posto u prva tri mjeseca prošle godine.</p>
<p>S obzirom na smanjenje tečaja dolara od oko osam posto, podaci izraženi u kunama daju znatno niže stope rasta.</p>
<p>Robni izvoz, u vrijednosti od 14,7 milijardi kuna, porastao je 2,1 posto, dok je uvoz, porastao osam posto, na 31,3 milijarde kuna.</p>
<p>Podaci o kretanju robne razmjene u prva tri mjeseca ove godine ne daju previše nade da će se trendovi u ovoj godini znatnije razlikovati od prethodnih nekoliko godina, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim »Gospodarskim kretanjima«.</p>
<p>Vrijednost izvoza povećana je za 257 milijuna dolara, a vrijednost uvoza za 829 milijuna dolara.</p>
<p>Međutim, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, u prva tri mjeseca zabilježen je snažan međugodišnji pad vrijednosti dolara prema euru i kuni od približno 8,1 posto, pa je znatno realniji pokazatelj kretanja izvoza njegova vrijednost u kunama koja je povećana tek za 2,1 posto.</p>
<p>Primjećuju da je djelomično na takvo kretanje izvoza utjecala brodogradnja, čija vrijednost izvoza znatno oscilira ovisno o pojedinim isporukama.</p>
<p>Tako je vrijednost izvoza ostalih prometnih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, u odnosu na prva tri mjeseca 2006. godine u kunama manja za 20,6 posto. Rast vrijednosti izvoza bez brodogradnje iznosio je samo 5,4 posto u odnosu na 14,3 posto u cijeloj prošloj godini ili visokih 22 posto u prva tri mjeseca prošle godine.</p>
<p>Na kretanje vrijednosti izvoza najviše je utjecao povećani izvoz strojeva i uređaja, električnih strojeva, aparata i opreme, metala te drva i proizvoda od drva.</p>
<p>S druge strane, uz pad izvoza brodova zabilježen je značajan pad vrijednosti izvoza naftnih derivata.</p>
<p>Dinamika rasta uvoza u kunama, napominju analitičari HGK, također je iznosila znatno manjih osam posto, odnosno došlo je do znatnog usporavanja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je rast uvoza u kunama iznosio 24,4 posto.</p>
<p>Pritom su na rast uvoza najviše utjecali rast uvoza metala, kemikalija i kemijskih proizvoda te rast vrijednosti uvoza motornih vozila. I kod uvoza je zabilježen osjetan pad vrijednosti uvoza sirove nafte i zemnog plina te naftnih derivata. Tako je pad cijena energenata na svjetskom tržištu u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje utjecao na obje strane bilance razmjene roba s inozemstvom, zaključuju analitičari. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prošlog tjedna na ZSE-u 1,4 milijardi kuna prometa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupni promet ostvaren proteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi iznosio je više od 1,4 milijardi kuna, od čega se 740 milijuna kuna odnosi na redovni promet, a 503,6 milijuna kuna na institucionalni promet obveznicama.</p>
<p>Prijavljeni je pak promet iznosio 134,13 milijuna kuna, dok je blok-transakcijom dionicama Medike ostvareno još 47,6 milijuna kuna prometa. Sa Zagrebačke burze pritom ističu kako je u samo četiri i pol mjeseci ove godine ostvaren veći promet dionicama nego u prvoj polovici 2006. godine i to bez dionica Plive, koje su potpomogle da prošla godina bude rekordna godina za hrvatsko tržište kapitala.</p>
<p> Dok je vrijednost obvezničkog indeksa Crobis prošlog tjedna porasla za svega 0,03 posto, na 100,0930 kuna, vrijednost dioničkog Crobex indeksa povećana je za 4,41 posto te je na kraju tjedna iznosila rekordnih 5100,3 boda, nakon što je sredinom tjedna po prvi put 'preskočila' granicu od 5000 bodova. Time je rast Crobexa u ovoj godini dosegnuo 58,9 posto, odnosno gotovo kao u cijeloj 2006. godini, kada je porastao 60 posto.</p>
<p>Koliko je snažan rast cijena dionica iza tako izrazitog rasta Crobexa sa Zagrebačke burze ilustriraju podatkom kako su od početka ove godine, primjerice, dionice Ingre poskupjele za 243 posto, Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) za 175 posto, Viadukta za 156 posto..., dok je niz dionica, poput Končara elektroindustrije, Ericssona Nikole Tesle, Petrokemije, Dalekovoda od početka godine poskupjelo od 60 do 100 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Norveška za članstvo RH u Vijeću sigurnosti</p>
<p>Posjet Norveškoj je u funkciji jačanja bilateralnih odnosa dviju zemalja i operativnih veza dvaju parlamenata, kazao je Šeks </p>
<p>OSLO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Snažno podupiremo Hrvatsko nastojanje da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda«, kazao je u ponedjeljak Thorbjorn Jagland, predsjednik norveškog parlamenta, nakon susreta s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom u Oslu. Također je naglasio da je Norveška spremna pomoći Hrvatskoj, ali i prenijeti joj svoja iskustva u pregovorima s Europskom unijom (EU), osobito na području brodogradnje i ribarstva. Izaslanstvo Sabora predvođeno Vladimirom Šeksom boravi u uzvratnom službenom posjetu Norveškoj, gdje se u ponedjeljak, osim s predsjednikom parlamenta, Šeks susreo i s kraljem Haraldom V., s predsjednikom tamošnjeg parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Olavom Akselsenom te s predstavnicima Hrvata koji žive u Norveškoj. </p>
<p>Predsjednik Sabora je nakon susreta s Jaglandom istaknuo da je posjet Norveškoj u funkciji jačanja daljnjih bilateralnih i dobrih političkih i prijateljskih odnosa dviju zemalja. Posebno je naglasio uspostavu čvršćih operativnih veza između dva parlamenta, kao i suradnju odbora za poljoprivredu i vanjsku politiku radi prenošenja norveških iskustava i saznanja Hrvatskoj. »Tim se iskustvima olakšava put Hrvatske prema euroatlantskim integracijama«, kazao je Šeks, dodajući da je cilj realizirati viši stupanj gospodarske suradnje između dvije zemlje. S njim se složio njegov norveški kolega, koji je kazao kako postoji veliki potencijal za unaprjeđenje i gospodarskih i političkih odnosa, ističući pritom brojku od gotovo 70.000 Norvežana koji svake godine kao turisti posjete Hrvatsku. Prema njegovim riječima, u Norveškoj raste interes za ulaganja u Hrvatsku, a tome pridonose i »Nordijski dani«, koji se jednom na godinu održavaju u Zagrebu. </p>
<p>Dobre gospodarske veze dviju zemalja podupire i Norveška gospodarska komora. Govoreći o političkim pitanjima, predsjednik norveškog parlamenta naglasio je važnost Hrvatske u regionalnoj suradnji te ulogu Hrvatske u multilateralnim organizacijama poput UN-a. Zbog velikih nalazišta nafte i plina jedna je od pet najbogatijih zemalja svijeta. Izdvaja najviše novca za nove članice Unije, ali pomaže i zemljama kandidatkinjama pa tako i Hrvatskoj. Predsjednik Sabora u utorak će se sastati s norveškim šefom diplomacije Gahreom Storeom.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bandić se odriče Zagreba radi premijerskog mjesta</p>
<p>Ako postane šefom SDP-a i Milanu Bandiću će porasti apetiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ozbiljno se sprema za utrku za predsjednika SDP-a. I dok mediji špekuliraju da se u SDP-u osniva fronta protiv Bandića, i to po principu 'podržat ćemo bilo koga samo ne njega', te dok stranački lideri, poput Slavka Linića, sve glasnije upiru prstom u Bandića izražavajući sumnju u to da šef SDP-a može biti i gradonačelnik, Bandić uzvraća udarac. U ponedjeljak je, naime, poručio da će kad SDP pobijedi znati odabrati koja je funkcija najvažnija, no da Zagreb ionako vodi sposoban tim ljudi, koji će posao znati nastaviti i bez njega... Odriče li se zagrebački gradonačelnik Zagreba? Dakako. Ako postane šefom SDP-a i Milanu Bandiću će porasti apetiti. Uostalom, već je stranačkim kolegama i javnosti dao do znanja da ne namjerava odvojiti funkcije stranačkog šefa i premijerskog kandidata. Odnosno, u slučaju SDP-ove pobjede na parlamentarnim izborima, premijera.</p>
<p>Za to se dakako treba najprije izboriti u vlastitoj stranci. Šanse su Bandiću - barem za ulazak u drugi krug, slažu se upućeni - dobre. To je vjerojatno i sam dobro izvagao prije prihvaćanja sudjelovanja u stranačkoj kadrovskoj slagalici. Ipak, s druge strane, nije ni imao previše izbora. Poznavatelji odnosa u SDP-u uvjereni su u to da je Bandić morao prihvatiti kandidaturu i to iz nekoliko razloga. Prvi, doduše manje važan, a riječ je o demonstraciji moći. Bandić kao čelnik jednog od najjačih i najutjecajnijih ogranaka sebi nije mogao dopustiti da ostane izvan igre. Osim toga vrlo je vjerojatno procijenio da će njegova kandidatura neke od »favorita« za šefa stranke izbaciti iz utrke. Primjerice Zorana Milanovića, koji je do tada kotirao kao neupitni pobjednik.</p>
<p>Drugi, za Bandića puno značajniji razlog što se upustio u igru za šefa stranke, taj je što puno više gubi ako ostane izvan. Nije, naime, nikakva tajna da Bandićevi konkurenti, posebice Željka Antunović i Zoran Milanović, ne bi imali nimalo milosti prema njemu kada bi se dokopali vlasti u stranci. Bandić je dosad, dakle za Račanova mandata, funkcionirao kao država u (SDP-ovoj) državi. Nije nikakva tajna da ni sam Ivica Račan nije imao snage ozbiljnije se suprotstaviti Bandiću, pa se naveliko u kuloarima špekulirao o tome da je između njih bio postignut dogovor o nenapadanju. Sada međutim, ako na SDP-ovu vlast dođu Željka Antunović (koja je već od ranije u sukobu s Bandićem jer je svojedobno tražila i isposlovala njegovu smjenu s mjesta gradonačelnika zbog vožnje u pijanom stanju) ili Milanović ( koji je već lagano načeo Bandićev zagrebački SDP) Bandić ne može očekivati povlašteni status. Ali isto tako nikakvu »milost« ne bi mogli očekivati niti njegovi protukandidati. U tom je kontekstu jasno i medijsko špekuliranje o SDP-ovoj fronti protiv Bandića koji je već sada dobro uzdrmao stranačke duhove. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tzv. »zločinački pothvat« ograničen na 7 imenovanih osoba</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Haško tužiteljstvo je u prijedlogu nove izmjene optužnice u predmetu »Gotovina, Čermak i Markač«, kojeg je uputilo predraspravnom vijeću Haškog suda, ograničilo broj sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata na sedam imenovanih osoba. </p>
<p> Članovi tog pothvata, prema haaškom tužiteljstvu su, uz trojicu optuženih hrvatskih generala Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača, i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman s najbližim suradnicima bivšim ministrom obrane Gojkom Šuškom, te generalima Jankom Bobetkom i Zvonimirom Červenkom. </p>
<p> Druge nižerangirane neimenovane osobe, koje su u ranijim verzijama optužnice bile također navedene kao sudionici zajedničkog zločinačkog pothvata, u ovom su prijedlogu izmjene optužnice 'prevedene' u osobe koje imaju funkciju instrumenta u izvršenju zločina. </p>
<p> Time je Haško tužiteljstvo uskladilo optužnicu »Gotovina, Čermak i Markač« s novom suženom definicijom zajedničkog zločinačkog pothvata usvojenom u nedavnoj pravomoćnoj presudi u predmetu »Brđanin«.</p>
<p> »U svjetlu presude Žalbenog vijeća u predmetu Brđanin tužiteljstvo više ne navodi da su zajedničkim zločinačkim pothvatom obuhvaćeni svi glavni počinitelji i drugi čije je ponašanje dovelo do zločina«, piše u obrazloženju tužiteljstvo.</p>
<p> U optužnici se za nekadašnje nižerangirane neimenovane sudionike pothvata sada kaže da se radi o osobama koje su sudionici pothvata »upotrebili ili s njima surađivali« u izvršenju zločina protiv srpskog stanovništva i njihove imovine. U te osobe tužiteljstvo uključuje i osobe kojima su trojica optuženih »zapovijedali ili nad njima imali djelotvornu kontrolu.«</p>
<p> »Oni koji su korišteni ili su surađivali sa sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata uključuju: razne časnike, dužnosnike i članove hrvatskih vlasti i političkih struktura na svim razinama (uključivši one u općinskoj vlasti i lokalnim organizacijama), razne prvake i članove HDZ-a, razne časnike i pripadnike HV-a, specijalnu policiju, civilnu policiju, vojnu policiju i druge obavještajne i sigurnosne snage RH, te druge osobe znane i neznane«. Dok se svi ostali pojavljuju u prethodnim verzijama optužnice, nova na tom popisu je vojna policija. </p>
<p> Branitelj generala Ante Gotovine Luka Mišetić ocijenio je u ponedjeljak da su promjene koje je haško tužiteljstvo predložilo u pogledu osoba koje su obuhvaćene zajedničkim zločinačkim pothvatom »kozmetičke naravi« jer ne mijenjaju činjenicu da trojica generala kazneno odgovaraju za djela tih osoba, bez obzira na to kako one bile kvalificirane. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»HDZ će pokazati da je najjača stranka«</p>
<p>Općim saborom HDZ će svečano proslaviti 18. godišnjicu osnutka koja pada 17. lipnja, a okupit će se 6500 izaslanika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica će 30. lipnja u košarkaškoj dvorani Dražena Petrovića održati svoj 11. izvještajni opći sabor na kojem će iznijeti smjernice programa za predstojeće parlamentarne izbore, najavio je u ponedjeljak predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u stanci sjednice Predsjedništva stranke.</p>
<p>Tim općim saborom HDZ će svečano proslaviti 18. godišnjicu svog osnutka koja pada 17. lipnja, a na Saboru će se okupiti 6500 izaslanika iz svih hrvatskih županija i iz iseljeništva.</p>
<p>»Na tom saboru HDZ će izaći pred hrvatsku javnost i dati rezime onoga što je ostvareno u ovom mandatu i smjernice onoga što će se ostvariti u idućem mandatnom razdoblju do 2011. Kompletan izborni program predstavit ćemo na jesen jer mi smo vlada svih građana Hrvatske a ne samo birača HDZ-a i dužni smo odraditi svoj mandat. Još uvijek radimo na provedbi programa za ovo mandatno razdoblje i još ne želimo licitirati s gospodarskim programima čije konture su već iznesene u Strateškom okviru razvoja Hrvatske do 2013.«, kazao je Sanader.</p>
<p>Najavio je da će trećinu izaslanika na saboru činiti pripadnici mladeži kako bi se time dalo priznanje mladima koji u zadnje vrijeme u sve većem broju pristupaju HDZ-u, dok će Zajednica žena Katarina Zrinska imati 400 izaslanica, a stranačke organizacije iz iseljeništva 300.</p>
<p>»Trebamo riješiti pitanje standarda, zapošljavanja i druga pitanja, ali u tome ne smijemo zaboraviti naše iseljeništvo koje nećemo deklarativno zvati da dođe u Hrvatsku nego ćemo stvarati uvjete da njihova djeca studiraju u Hrvatskoj i da ih potaknemo da svoj kapital ulažu u Hrvatsku«, rekao je Sanader.</p>
<p>Prema Statutu HDZ-a, izvještajni sabori održavaju se svake dvije godine, a posljednji je održan lani u Vukovaru. Sanader je kazao da će HDZ ubuduće izvještajne sabore održavati i uoči parlamentarnih izbora. Odbacio je tvrdnje da se vodstvo stranke na izvještajni sabor odlučilo zbog rejtinga HDZ-a u anketama i podsjetio da je HDZ i uoči izbora 2003. u lipnju te godine imao izvještajni sabor.</p>
<p>»Ovim saborom želimo mobilizirati i motivirati stranku jer ulazimo u zadnju fazu mandata koja je politički osjetljiva jer će i naši rivali izaći sa svojim adutima. No i u kampanji i u izbornoj pobjedi u koju ne sumnjamo, HDZ će pokazati da je najjača stranka u Hrvatskoj. Ipak, nećemo ništa propustiti u mobilizaciji birača i pristaša kako bi ostvarili sve projekte, a uz gospodarski program to je i ulazak u EU i NATO«, kazao je Sanader.</p>
<p>Na pitanje strahuje li da bi HDZ mogao izgubiti poneki mandat u iseljeništvu, Sanader je rekao da postoji mogućnost da stranka osvoji i više od četiri mandata koliko je dobila 2003. godine.</p>
<p>Sanader: Primorac je uspješan ministar </p>
<p>Špekulacije o sudbini ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, koji je jedini nestranački član njegove vlade, Sanader je odbacio rekavši da je Primorac uspješan ministar koji provodi Vladin program. »Kad sam ga zvao u Vladu znao sam da je na crti našeg programa i svjetonazora i nisam tražio da uđe u HDZ. Puno mi je važnije ostvariti nacionalne interese u koje spada i društvo znanja«, zaključio je Sanader. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Počela NATO-ova vježba Idassa 2007.</p>
<p>Riječ je o najvećoj NATO-ovoj civilnoj vježbi održanoj u Hrvatskoj u kojoj sudjeluje oko 1200 sudionika iz 44 zemlje, podijeljenih u 55 timova</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Vježbama spašavanja stanovništva iz ruševina nakon potresa u zadarskom gradskom predjelu Bokanjac u ponedjeljak je započela velika NATO-ova vježba Idassa 2007. Posljedice potresa koji je, u vježbi, pogodio šire područje Zadra saniralo je 55 timova, a istodobno se u luci Gaženica odvijala vježba potrage na moru u uvjetima nesreće u industrijskoj luci.</p>
<p>Vježbe, koje će trajati četiri dana na pet lokacija u Zadarskoj županiji (u Biogradu, Bibinju, Zračnoj luci, Gaženici i zadarskom predjelu Bokanjac), organizirali su Državna uprava za zaštitu i spašavanje RH i NATO-ov Euroatlantski centar za koordinaciju reagiranja u slučaju katastrofa EADRCC.</p>
<p>Riječ je o najvećoj NATO-ovoj civilnoj vježbi održanoj u Hrvatskoj u kojoj sudjeluje oko 1200 sudionika iz 44 zemlje, a podijeljeni su u 55 timova. Hrvatsku predstavlja 20 timova sa 179 članova. Glavni cilj vježbe je poboljšanje suradnje zemalja-članica NATO-a i Partnerstva za mir u uvježbavanju pravodobnih reakcija za velike nesreće i katastrofe, ali i usklađivanje postojećih procedura nacionalnih civilnih i vojnih struktura.</p>
<p>»Scenarij vježbe nije poznat i timovi nisu uvježbani, daju im se samo supozicije koje moraju rješavati na temelju svojih sposobnosti i opreme«, istaknuo je Damir Trut, glavni direktor vježbe.</p>
<p>Osim sudjelovanja u vježbama, Hrvatska je bila obvezatna urediti lokacije na kojima se vježbe održavaju, osigurati mjesta za održavanje planskih konferencija i druge prateće radnje, za što su pripreme trajale oko godinu dana.</p>
<p> Hrvatsku vježba stoji 1,5 milijuna kuna, a ostatak troškova financira NATO.</p>
<p>Osim na Bokanjcu i Gaženici, sljedećih će se dana vježbe održavati na ulazu s magistrale u Biograd, u kampu Bošana, gdje će se organizirati kamp za prihvat i smještaj stanovnika ugroženih potresom i poljska bolnica. Vježbom u Zračnoj luci Zemunik demonstrirat će se saniranje posljedica otmice aviona te saniranje terorističkog napada biološkim agensom. </p>
<p>U obližnjem Bibinju predstavit će se saniranje prometne nesreće na željezničkoj postaji. Dakle, u vježbama će se pokazati spremnost i znanje u spašavanju nakon nesreća na kopnu, u zračnoj luci i na moru.</p>
<p>Na svim lokacijama gdje se vježbe održavaju međunarodni timovi za ocjenjivanje prate vježbe i na kraju će dati završnu analizu i ocjenu o spremnosti timova.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za ulazak Hrvatske u NATO 52 posto ispitanih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema najnovijim ispitivanjima javnosti, 52 posto građana trenutačno podržava ulazak Hrvatske u NATO, što je povoljnije nego u ožujku kada je podršku tomu dalo 43 posto građana, priopćeno je u ponedjeljak iz istraživačke kuće GfK Hrvatska koja je od 10. do 17. svibnja provela telefonsko istraživanje na 1000 ispitanika.</p>
<p>Povoljnije raspoloženje građana prema Sjevernoatlantskom savezu iz GfK tumače pojačanim intenzitetom informacija vezanih uz ulazak Hrvatske u taj savez. GfK u priopćenju navodi da je zabilježen pad s 31 na 25 posto onih koji su protiv, dok otprilike petina ostaje dalje neopredijeljena (tu je nešto više žena, osoba između 18 i 24 godine starosti, višeg stupnja obrazovanja ili su iz sjeverne Hrvatske). Odgovori na pitanje koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a pokazuju da su građani u velikoj većini, gotovo četiri petine, uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO. Upitani o vremenu u kojem misle da će Hrvatska postati članicom NATO-a, najveći broj ispitanih, njih 47 posto, odgovorio je kako smatra da će Hrvatska ući u NATO u sljedeće dvije do pet godina, a samo pet posto ispitanika tu iskazuje da Hrvatska neće postati članicom NATO saveza. Iz odgovora na pitanje hoće li Hrvatska za nekoliko godina postati članica NATO-a proizlazi da 88 posto populacije smatra da će Hrvatska postati članicom NATO saveza kroz neko vrijeme. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska može opstati i napredovati samo u okviru takvog svjetskog partnerstva </p>
<p>Ulaskom u UN Hrvatska je nepovratno ušla na međunarodnu scenu, naglašava predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u izjavi u povodu 15. obljetnice prijema Hrvatske u Ujedinjene narode ističe da Hrvatska može opstati i napredovati samo u okviru takvog svjetskog partnerstva koje ne nosi samo prava nego i obveze i odgovornost. </p>
<p>»U tom svjetskom partnerstvu i samo u njemu Hrvatska može opstati i napredovati. Ostvarujući prava, ali i ispunjavajući obveze koje iz tih prava proizlaze, naša domovina može opravdati povjerenje koje nam je ukazano prije petnaest godina, kada je naša zastava podignuta pred zdanjem Svjetske organizacije u New Yorku«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>Podsjećajući na vrijeme ulaska u UN kao »krune napora za međunarodno priznanje naše mlade države, kao vrhunca političke borbe koju smo vodili u krajnje složenim i nerijetko za nas nepovoljnim uvjetima«, Mesić je kazao da je »ulaskom u UN Hrvatska nepovratno ušla na međunarodnu scenu«.</p>
<p>»Ali članstvo u UN-u, kao i u bilo kojoj međunarodnoj instituciji i organizaciji, nije samo pravo. Ono nameće i određene obveze, to članstvo nosi i odgovornost«, ističe hrvatski predsjednik.</p>
<p>Iz svih dokumenata, koje je Hrvatska u proteklih 15 godina potpisala i prihvatila, proizlazile su i određene obveze i određena pravila ponašanja, dodaje Mesić.</p>
<p>»Odbiti ta pravila, značilo bi odbiti sudjelovanje u životu međunarodne zajednice, značilo bi svjesno odabrati izolaciju. A mi u izolaciji niti smo mogli živjeti jučer, niti to možemo - ili hoćemo - danas«, ističe Mesić.</p>
<p>Kako je podsjetio, »Hrvatskoj je trebala pomoć svijeta u danima borbe za nezavisnost«.</p>
<p>»Ta joj je pomoć, čak i u obliku nadgledanja, potrebna i danas, u vrijeme napora usmjerenih na ostvarivanje članstva u euroatlantskim integracijama. Mi jesmo dio Europe, mi jesmo dio svijeta, mi tome svijetu pripadamo, a i on nas želi«, naglasio je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Kako je napomenuo, »to partnerstvo na međunarodnoj sceni Hrvatskoj treba«.</p>
<p>»Upravo zahvaljujući njemu mi ćemo moći ostvariti svoje ključne nacionalne interese, a to su: život u miru, sigurnosti i stabilnosti, prevladavanje posljedica rata, ravnopravni odnosi sa svima - od prvih susjeda do zemalja na drugom kraju svijeta - te razvoj koji će omogućiti sve bolji život sve većem broju naših građana«, dodao je Mesić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, partnerstvo o kojem govori »podrazumijeva i sudjelovanje u mirovnim misijama« UN-a. »Prema angažiranju naših vojnika pod zastavom UN-a nemamo nikakvih rezervi niti ćemo ih imati«, kazao je Mesić. </p>
<p>Kako je dodao, »nama će partnerstvo trebati i kada se nađemo u članstvu EU-a kako bismo, i opet zajedno s drugima, milenijski projekt europskog ujedinjenja doveli do kraja«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za čije je potrebe skinuta tajnost s brijunskih zapisa?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost odlučio je u ponedjeljak svu dokumentaciju vezanu uz objavljivanje tonskog zapisa sastanka državnog vrha na Brijunima u srpnju 1995. godine uputiti Državnom odvjetništvu od kojeg se traži da utvrdi odnosi li se Vladina odluka o deklasifikaciji brijunskih zapisa na sve ili je oznaka tajnosti skinuta samo za potrebe Haaškog suda. </p>
<p>Također se traži odgovor na pitanje odnosi li se skidanje tajnosti na audio i video-zapis ili samo na pisani transkript, a od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zahtijeva se da razmotri pitanje čuvanja i zaštite klasificiranih podataka. </p>
<p>»Odbor smatra da nedostatna zaštita ili objava podataka klasificiranih najvišim stupnjem tajnosti predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti«, izjavio je nakon zatvorene sjednice Odbora njegov predsjednik Ivan Jarnjak. </p>
<p>Osim Državnom odvjetništvu, Odbor je svoje zaključke uputio i predsjednicima države, Sabora i Vlade od kojih se traži da u roku mjesec dana izvijeste Odbor o tome što čine na zaštiti tajnih podataka. </p>
<p>Član Odbora Pero Kovačević (HSP) novinarima je izjavio da objava tonskog zapisa brijunskog sastanka šteti odvjetničkim ekipama hrvatskih generala optuženih u Haagu.</p>
<p>»Prema odluci Vlade, vidljivo je jedino da je deklasifikacija rađena na zahtjev jednog odvjetničkog tima, a prema Ustavnom zakonu o suradnji s Haagom, to se može tražiti samo za potrebe vođenja konkretnog postupka pred Haaškim sudom i kao takvo može se samo u tim dijelovima koristiti. Problem je Vlade što dosta šlampavo piše te odluke«, rekao je Kovačević.</p>
<p>Ante Markov (HSS) dodao je da je rasvjetljavanjem slučaja objave zapisa s Brijuna bitno pokazati kako nisu krivi novinari što su ga objavili nego da je potrebno utvrditi obvezu nadležnih tijela da štite tajnost podataka. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070522].
|
