NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070521].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142011 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Solarne elektrane i na hrvatskim autocestama?</p>
<p>Prva solarna elektrana sagrađena je u Švicarskoj 1989. godine, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste. Zadnji primjer je Slovenija</p>
<p>Nedavno je jedan slovenski dnevni list objavio da će se na ogradi protiv buke, koja će se napraviti na brzoj cesti kod graničnog prijelaza Vrtojba, dugoj 640 metara i visokoj 2,5 metara, postaviti solarne ćelije, a snaga takve »solarne elektrane« priključene na električnu mrežu bit će 80 kilovata. Zajedničkim planiranjem zaštite protiv buke i proizvodnje električne energije ukupni troškovi gradnje od oko milijun eura smanjit će se za gotovo 20 posto. Projekt i financijska konstrukcija već su pri kraju, a još trebaju dobiti odobrenje vlade. </p>
<p>Solarni kolektor u zvučnom zidu uz cestu trebao bi proizvoditi 108 megavatsati električne energije na godinu, a sama investicija bi se amortizirala u 12 do 14 godina, što je, objektivno, polovica životnog vijeka tih solarnih ćelija. </p>
<p>Solarna elektrana na slovenskoj brzoj cesti nije novost nego tek posljednji primjer u nizu. Naime, prva solarna elektrana sagrađena je još 1989. godine u Švicarskoj, a u Europi je trenutačno u pogonu više takvih objekata uz autoceste, s ukupnom snagom 850 kilovata.</p>
<p>Postavlja se pitanje što je s Hrvatskom, može li i hoće li ona pratiti europske trendove zaštite okoliša koji u zadnjih nekoliko godina preuzimaju jednu od glavnih uloga u kreiranju europske politike.</p>
<p>Mreža hrvatskih autocesta je oko 1100 kilometara, pa bi se takve solarne ćelije mogle postaviti na mnogo mjesta, te nameće zaključak da bi solarne elektrane koje bi se postavile na hrvatskim autocestama proizvodile pristojnu količinu električne energije.</p>
<p>Uz to bi takve solarne elektrane, osim proizvodnje električne energije, mogle donijeti mnogo ekoloških pluseva za Hrvatsku u europskim bilježnicama.</p>
<p>»Smatram ovo posebno zanimljivom idejom i mislim da bi se u jednom dijelu mogla realizirati i u Hrvatskoj. Zasad nema takvih prijedloga, ali ne vidim prepreke da se pokuša krenuti u realizaciju«, rekao je Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša. </p>
<p>Jasno, nastavlja Ružinski, takav projekt bio bi izvediv u mnogo većem dijelu da se krenulo u realizaciju prilikom izgradnje autocesta, i to kad su se gradili zidovi za zaštitu od buke.</p>
<p>Drugi problem, smatra Ružinski, predstavlja priključak na električne vodove, na mrežu, što nije moguće duž cijele trase. No, dodaje Vjesnikov sugovornik, to su tehnička pitanja, koja treba analizirati.</p>
<p>»S prijedlogom ću upoznati kolege iz Ministarstva zaduženih za promet i izgradnju autocesta, pa ćemo pokrenuti odgovarajući projekt. Jer, premda to nisu velike snage, svaki kilovat obnovljivih izvora, svaki kilovat uštede električne energije, svaka ugašena žarulja koja nepotrebno svijetli, predstavlja velik doprinos zaštiti klime, odnosno zaštiti okoliša«, zaključuje Ružinski.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Imena nemoralnih profesora na oglasnim pločama!</p>
<p>Kodeks obvezuje studente na suzdržavanje od prepisivanja, a profesorima zabranjuje izmišljanje rezultata, krivotvorenje te primanje darova</p>
<p>Iako se razmatrala mogućnost da ovih dana usvojeni etički kodeks za akademsku zajednicu stupi na snagu tek u novoj akademskoj godini, profesori i studenti morat će se početi pridržavati novih etičkih i moralnih načela već za otprilike tri tjedna. </p>
<p>Dokument koji sadrži moralna načela i pravila profesionalne etike za nastavnike i studente napokon će zaživjeti i na Sveučilištu u Zagrebu. Zgrebački je kodeks nastajao godinama. Za to su se vrijeme promijenila povjerenstva, a posljednje je na njemu radilo dvije godine.</p>
<p>»Trebalo nam je mnogo vremena jer su se tražila rješenja koja bi najpoštenije regulirala etičke norme«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. Kodeks sadrži temeljna načela u odnosu na moralno opravdano i moralno neprihvatljivo ponašanje na Sveučilištu, koja podrazumijevaju načela jednakosti i pravednosti, odnosno isključivanje svake vrste diskriminacije, zlostavljanja, uznemiravanja i iskorištavanja. Drugi dio sadrži etička pravila u nastavnom i znanstvenom procesu, što - kada je riječ o studentima - uključuje, primjerice, »dužnost suzdržavanja od prepisivanja«, kada je riječ o životinjama - »zabranu korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima«, a u slučaju profesora - »zabranu izmišljanja rezultata, krivotvorenja i primanja darova«. Treći dio Etičkoga kodeksa bavi se tijelima koja prate ostvarenje Kodeksa. </p>
<p>Budući da kodeks ne sadrži sankcije, predviđeno je da se tijela Sveučilišta, fakulteta i akademija brinu za poštivanje novopostavljenih etičkih pravila. Uz to, otvara se mogućnost osnivanja etičkih povjerenstava po fakultetima koja će donositi mišljenja o usklađenosti ponašanja u konkretnim slučajevima s odredbama Etičkoga kodeksa. Etička povjerenstva imenovat će dekani, a imat će tri člana. Na razini Sveučilišta formirat će se pak etički savjet kojeg imenuje rektor na prijedlog dekana, i to na četiri godine. </p>
<p>Što se događa prijavi li, na primjer, student svog profesora da ga je rušio na ispitu jer mu se nije svidjela njegova odjeća, objašnjava jedan od autora Kodeksa, profesor Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski. »Traži se mišljenje savjeta je li takvo djelovanje nastavnika povrijedilo načelna Kodeksa. Utvrdi li se da jest, to mišljenje se objavljuje na oglasnoj ploči fakulteta. Profesoru se, osim objave imena, ne događa više apsolutno ništa. Tu završava djelotvornost Etičkoga kodeksa«, kaže Puhovski. </p>
<p>Etički kodeks, naime, ne sadrži kazne, ali pokrene li na primjer student nakon toga stegovni ili kazneni postupak, na snagu stupaju pravne norme.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Institucija braka postala nesigurna</p>
<p>Takva se politika pokazala najuspješnijom ne samo za razvoj obitelji nego i za demografsku obnovu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska obiteljska politika trebala bi se kretati u smjeru moderne europske politike koja potpomaže zapošljavanje žena i time potiče »politiku dva hranitelja« unutar obitelji. Istodobno razvija usluge koje zaposlenim roditeljima omogućuju najbolju moguću skrb za djecu dok su na poslu. Upravo se takva politika pokazala najuspješnijom ne samo za razvoj obitelji nego i za demografsku obnovu. </p>
<p>U Hrvatskoj obiteljska politika funkcionira u segmentu materijalne potpore - dječji doplatci, porezne olakšice, rodiljni dopusti - i time zadovoljavamo europske standarde. Međutim, slabo stojimo s usklađivanjem radnih i obiteljskih obveza, odnosno potporom obiteljskom modelu dva hranitelja.</p>
<p>Činjenica je da u Hrvatskoj taj model jedino i funkcionira jer vrlo malo obitelji može financijski podnijeti da radi samo jedan roditelj. Mišljenje je to profesora Vlade Puljiza sa Studijskog centra socijalnog rada koji smatra da je u Hrvatskoj veliki destabilizator obitelji nestalnost zaposlenja. </p>
<p>»Mladi ljudi ulaze u nestabilan svijet rada, što je još jedna od prepreka u usklađivanju obiteljskih i radnih obveza. O tom se problemu puno priča i u Vijeću Europe«, ističe Puljiz.</p>
<p>Svoje je stavove Puljiz, koji upravo priprema knjigu »Socijalna politika Hrvatske«, iznio na tribini »Obitelj: polazište i odredište pojedinca« koju su u četvrtak održale Udruga Pragma i Ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba. Tribina je ujedno bila prigoda da se predstavi rad novoosnovane udruge Pragma čiji je program pomoći mladim obiteljima s novorođenom djecom u kojima postoji opasnost od rizičnog ponašanja, gradski ured prepoznao kao vrlo kvalitetan i sufinancirao ga s 25.000 kuna. </p>
<p>U ciljeve rada Udruge Pragma spadaju i poticanje mladih obitelji u smjeru zdravih stilova života, prevencija nasilja te ovisničkog ponašanja. Radit će i na bračnom savjetovanju te pomagati u traženju posla za nezaposlene roditelje. </p>
<p>Kako se moglo čuti, obitelj u Hrvatskoj kao i u svijetu proživljava intenzivne promjene iz čega neki analitičari izvlače zaključak o krizi obitelji. Puljiz drži da je to neutemeljeno jer istraživanja u europskim zemljama pokazuju da je današnjem čovjeku obitelj središnja vrijednost, ispred posla, prijatelja ili ekonomske stabilnosti. </p>
<p>Iako bez obitelji koja je uporište svakom pojedincu društvo ne može funkcionirati, mnogi indikatori pokazuju da je institucija braka postala nesigurna. Preciznije, 21 posto brakova u Hrvatskoj završi razvodom, a u europskim okvirima čak 35 posto. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da više nema obitelji s mnogo djece. Prosječna uža hrvatska obitelj ima tri člana, na razini Europe samo 2,5 člana. Stopa fertiliteta, dakle broj djece koje žena rodi u plodnom razdoblju, je samo 1,5 na europskoj razini, a u Hrvatskoj 1,35. To znači da 100 žena rodi 135 djece, a da bi se broj stanovnika održao na istoj razini, 100 žena bi trebalo roditi 210 djece. [Nataša Gajski Kovačić]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska prepoznatljiva po turizmu, ali i kao lider u regiji</p>
<p>Želimo li ući u Europsku uniju kao dobrodošla zemlja članica, onda se prvo moramo predstaviti našim budućim susjedima sa svim našim prednostima, ističe Božo Skoko </p>
<p>O tome kakav je imidž Hrvatske u svijetu, koliko se on mijenjao tijekom godina razgovaramo s Božom Skokom, stručnjakom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu za odnose s javnošću i imidž države. Inače, Skoko je autor kultne knjige posvećene hrvatskom identitetu i imidžu »Hrvatska - identitet, image i promocija«, objavljene u nakladi Školske knjige u već dva izdanja. K tome je angažiran i na više projekata jačanja imidža, odnosno brandiranja destinacija, uključujući i neke u inozemstvu. </p>
<p>• U kojoj mjeri se promijenio imidž Hrvatske u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina, kada ste pisali svoju knjigu?</p>
<p>- Puno toga se dogodilo otkako sam objavio knjigu. Kada se govori o Hrvatskoj, onda se sve više izvještava o nama kao turističkoj destinaciji, odnosno o našim prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima. Ratne asocijacije koje su bile vrlo prisutne 2003. godine lagano odlaze u drugi plan. Prisjetimo se samo što su posljednje tri godine objavili neki od utjecajnih svjetskih listova. Europe Travel News napisao je da je Hrvatska jedna od najljepših dijelova Europe, prestižni The New York Times u svom prilogu »Travel« iz srpnja 2005. nije pronašao dovoljno slikovitih riječi da opiše taj biser Sredozemlja, pa je poručio svojim čitateljima: »Plakat ćete kada vidite Hrvatsku.« U pohvalama nije zaostajao ni The Daily Mail, koji je u srpnju 2005. napisao: »Hrvatska obala je najspektakularnija u Europi. Idite tamo jer će poslije biti kasno.« »Hrvatska je jedno od najljepših europskih blaga... Na Jadranskome moru cijela galaktika otoka sjaji se poput dragulja«, objavio je Escape Artist u veljači prošle godine. Činjenica je da Hrvatska postaje sve poznatije i sve popularnije turističko odredište. O tome svjedoče mnogobrojna priznanja i proglašenja Hrvatske za najpoželjnije turističko odredište u svijetu. Ali Hrvatska je u globalnim okvirima još nepoznata. Pritom uopće ne mislim na daleke kontinente nego na Europu. Ne bismo se trebali iznenaditi kada bismo shvatili da nas uopće ne poznaju mnogobrojni stanovnici velikih europskih metropola poput Pariza, Amsterdama i Madrida. Mnogi od njih o nama imaju predrasude, stereotipe i dezinformacije. Želimo li ući u Europsku uniju (EU) kao dobrodošla zemlja članica, onda se prvo moramo predstaviti našim budućim susjedima sa svim našim prednostima da bi zapljeskali našem ulasku, a ne protestirali protiv njega. </p>
<p>• Razlikuje li se slika o Hrvatskoj ovisno o tome komentira li je strani političar ili prosječni strani državljanin?</p>
<p>- Kada govorimo o imidžu zemlje, onda govorimo o dojmu, odnosno slici koja se na spomen Hrvatske stvara u glavi bilo kojeg stanovnika bilo koje zemlje. Znamo da ta slika može nastati na temelju osobnog iskustva, televizijske reportaže ili reklame, knjiga, razgovora s prijateljima, tračeva, dezinformacija, loših iskustava s našim zemljacima, ali i nedostatka informacija. Prema tome, teško je govoriti zbirno. Međutim, činjenica je da nas bolje poznaju države iz kojih tradicionalno dolazi veći broj turista na odmor, države u kojima žive veće hrvatske zajednice te susjedne zemlje. Nekad je objektivnija slika običnog čovjeka nego političara jer nije opterećena interesima. Ali često nam je važnija slika koju o nama imaju takozvani opinion i decision makeri, odnosno donositelji odluka u pojedinim zemljama i kreatori javnog mnijenja poput intelektualaca, novinara i osoba iz javnog života. Kroz imidž utječemo na povećanje broja turističkih posjeta, jačanje inozemnih ulaganja, otvaranje novih tržišta za naše proizvode, ali i uspjeh u međunarodnoj politici. </p>
<p>Kada govorimo o poboljšanju imidža, najvažnije je povećati broj raspoloživih informacija u javnosti o svim aspektima našeg života te rada, naše povijesti, tradicije i kulture. Nakon toga nužno je neke naše prednosti naglasiti i promovirati te učiniti ih popularnim kako bismo zadobili simpatije i izazvali emocije. Emocija je zapravo kraljica branda. Spomen Hrvatske još izaziva različite emocije. I trebamo dosta poraditi na tome da bi emocije bile isključivo pozitivne. </p>
<p>• Po čemu je danas Hrvatska ipak najprepoznatljivija u svjetskim okvirima? </p>
<p>- Hrvatska je u globalnim okvirima sve poznatija kao turistička destinacija i sve prepoznatljivija po svojim ljepotama. Primjerice, sve više Amerikanaca čulo je za Hrvatsku i želi ljetovati ovdje, a u ne tako dalekim devedesetima smještali su nas u Rusiju ili Afriku. Međutim, mnogi nas povezuju i s ratom, a tako će biti dok god postoji Haaški sud, dok se bude raspravljalo o ratnim zločinima, dok izbjeglice traže svoja prava, dok ljudi ginu od mina i dok ne obnovimo ruševine. </p>
<p>• Dakle, rat i Balkan još su među ključnim riječima u asocijacijama na Hrvatsku? Koliko se promijenila slika o Hrvatskoj u percepciji prosječnog Europljanina od hrvatske samostalnosti?</p>
<p>- Kada je Hrvatska napustila Jugoslaviju i pojavila se na međunarodnoj pozornici, susreli smo se s realnošću. Mislili smo da Europa poznaje sve hrvatske doprinose našem zajedničkom kontinentu te da će nas prihvatiti i zaštititi. Međutim, razočarali smo se. Europi je i Jugoslavija bila država s dovoljno dugom tradicijom. Hrvatska je tada bila prilično nepoznata. Opterećivalo ju je i mnogo stereotipa vezanih uz NDH. Ne smijemo zanemariti ni moć protuhrvatske propagande koja je godinama bila servirana iz Beograda. Zbog rata koji je uslijedio, Hrvatska nije imala šansu kvalitetno se predstaviti svijetu. Doduše, mnogi su već 1992. godine prepoznavali Hrvatsku kao mladu demokratsku državu, kao žrtvu velikosrpske agresije. Međutim, nikad nije dobro kad vas povezuju s ratom. Nakon »Oluje«, došlo je do priličnog zahlađenja odnosa i Hrvatska je kao politički brand gubila na važnosti. Iskorak je napravljen 2000. kada je došlo do promjene vlasti, ali i do promjene imidža Hrvatske kao političkog branda. To je nastavljeno dolaskom premijera Ive Sanadera. Hrvatska je danas prepoznata kao lider u regiji u političkom i gospodarskom smislu, ali su prepoznati i problemi s kojima se susrećemo. Jasno, govorim o slici Hrvatske iz perspektive opinion i decision makera. Teško je govoriti o mišljenjima običnih ljudi jer bi trebalo napraviti temeljito istraživanje, ali sa sigurnošću mogu reći da smo postali puno poznatiji nego prije 15 godina ali, na žalost, još nedovoljno poznati. </p>
<p>• Koliko političke prilike utječu na mijenjanje mišljenja o Hrvatskoj u očima prosječnoga građana izvan naše zemlje?</p>
<p>- Unutarnja politika znatno utječe na formiranje vanjskog imidža, ali je obični ljudi ne percipiraju onako kako je percipiraju političari. Obični ljudi se ne opterećuju mnogo političkim prilikama ako se to ne tiče sigurnosti i stabilnosti zemlje. To im je dovoljna informacija ako nemaju nekih posebnih interesa. Njih ponajprije zanima što je to što Hrvatska može pokazati svijetu, po čemu je posebna i različita, kako se ovdje živi, što mogu vidjeti, kakva je hrana i cijene. Pokušajmo zamisliti kako mi doživljavamo druge zemlje. </p>
<p>Ograničen doseg </p>
<p>• Jesu li uspjesi hrvatskih sportaša bitno pridonijeli pozitivnoj slici o Hrvatskoj, kako volimo isticati?</p>
<p>- Hrvatska s vremena na vrijeme zabljesne i kao sportska velesila. Vrhunsku promociju su nam napravili nogometaši, rukometaši, tenisači, Janica... Ali iako nam se pojedini sportski uspjesi na globalnoj razini čine presudnima za imidž zemlje, moramo shvatiti da pojedine sportove prati tek određeni broj ljudi i takvi uspjesi imaju tek ograničen doseg. Sportska promocija je dobar kamenčić u širem mozaiku, ali njezini učinci kratko traju ako se ne koordinira s drugim promotivnim aktivnostima.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Slijedi dugotrajan dijalog</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Summit EU-Rusija završio je očekivano; stajališta se nisu približila, obje strane su jedna drugoj »isporučile« upozorenja. I to je sve.</p>
<p>Cinično se moglo zaključiti kako je najveće postignuće summita do jučer važeća unutareuropska dilema - hoće li EU u sporu s Rusijom podržati Poljsku? EU je na tom području položio ispiti iz solidarnosti, i to nimalo lagan.</p>
<p>Prepreke i neslaganja Varšave i Bruxellesa javljala su se na brojnim područjima, od energetske sigurnosti, obrane, očuvanja okoliša ili ljudskih prava do odbijanja ustavnog sporazuma. Poljska vlada od prošlog studenoga onemogućava početak pregovora o obnovi trgovinskog sporazuma s Rusijom, najvažnijeg vanjskog partnera o kojem Unija potpuno ovisi u pogledu opskrbe naftom i plinom. </p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin i lideri EU-a pokušali su za zajedničkim stolom riješiti bar dio problema, no očito im ovaj put nije išlo bilo da je riječ o energiji, Kosovu ili pak ljudskim pravima. </p>
<p>Bruxelles nije samo branio Varšavu. Estonija se i dalje buni zbog ruskih računalnih upada na websiteove njezine vlade, medija i banaka, Litva trpi rusku naftnu blokadu, a Letonija se protivi ruskom planu za baltički plinovod zbog ekoloških razloga.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nedvojbeno je u rusko-poljskom sporu stao na poljsku stranu, ali još jednom otvorio za službenu Moskvu bolnu točku - stanje ljudskih prava.</p>
<p>Njemačka kancelarka Angela Merkel i Barroso Putinu su na nos nabili narastajuću represiju pred izbore, uhićenje opozicijskih lidera ususret summitu, a sklada nema ni kad je riječ o vanjskoj politici. Bruxelles je zatražio od Putina da u UN-u ne stopira neovisnost Kosova, ali je izrazio ljutnju zbog tajnog dogovora s Moldavijom bez mulitlateralnog sudjelovanja EU-a. Napokon, EU dijeli zabrinutost Gruzije zbog ruske potpore pobunjenicima na jugu Kavkaza. </p>
<p>Summit je, dakle, završio neuspjehom, što je, s obzirom na različita stajališta o krupnim pitanjima, bilo i za očekivati. Na kraju će ipak najvećim uspjehom biti proglašeno ono što je naglasila njemačka kancelarka - da je bolje razgovarati izravno nego iza leđa s drugima. Europljanima i Rusiji slijedi dugotrajan dijalog, a teško da će se u dogledno vrijeme ostvariti Berlusconijeva najava o Rusiji kao članici EU-a. Prije će se točnom pokazati Prodijeva »kletva« da je EU prevelik za Rusiju, a Rusija prevelika za EU.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Turisti sigurni</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Želimo da se strani turisti u Hrvatskoj osjećaju kao doma«, izjavio je ministar Ivica Kirin na sastanku ravnatelja policija država iz koje nam dolazi najviše gostiju. Statistički podaci o kriminalu u turističkoj sezoni zadnjih godina pokazuju da su strani državljani na ljetovanju u Hrvatskoj sigurniji nego doma. </p>
<p>Naime, u milijunskoj masi koja se ljeti zatekne na našoj obali na godinu se zabilježi desetak pljački i provala, ozljeđivanja je vrlo malo, a zabilježeno je nekoliko smrtnih slučajeva. O kakvim je pokazateljima sigurnosti riječ, može posvjedočiti svaki Hrvat koji je turistički posjetio države iz kojih dolazi većina naših gostiju, recimo Italiju ili Češku (Prag), s obzirom na to da je već u turističkoj agenciji upozoren na opasnosti od raznih vrsta lopova i prevaranata, uz obvezni naputak da se ruksaci nose na trbuhu, a ne na leđima te da se novčanici ne vade bez prijeke potrebe. Stranci se kod nas još ne moraju držati takvih pravila, a policija mora učiniti sve da tako i ostane.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Lakomo poglavarstvo</p>
<p>Muzej Narona otvoren je bez slavne Livijine statue, kojoj je Grad Opuzen drugi put odrubio glavu i takvu obezglavljenu gurnuo u »zagrljaj« hrvatskom kralju Tomislavu, na svoju sramotu, ali i na sramotu Hrvatske </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Vikend je u hrvatskoj kulturi počeo velikim događajem. U petak na večer u Vidu pokraj Metkovića svečano je otvoren Muzej Narona, prvi muzej sagrađen u samostalnoj Hrvatskoj, ali i prvi muzej u nas sagrađen u posljednjih stotinjak godina. Uz to i prvi je to muzej uopće podignut nad senzacionalnim arheološkim nalazištem, jedinstvenim u svijetu, onom na kojem je pronađeno 16 kamenih rimskih statua, velikih dimenzija, koje su resile Augustov hram u kojem danas, nakon restauracije i niza izložbi priređenih u Europi, ponovo stoje. Taj muzej toliko je važan da ga je otvorio hrvatski premijer.</p>
<p>Iako tom prilikom nitko o tome nije prozborio ni riječi (da se ne kvari svečanost), nad Muzejom Narona ostala je neugodna sjena. Među izloženim statuama, naime, nema one slavne - Livije. Ostala je skrivena u Opuzenu. Neumoljivo Gradsko vijeće Opuzena odlučilo je tu naronitansku statuu ne vratiti tamo kamo pripada - u Vid, odnosno Naronu. Polakomilo se za tuđim blagom, što je u Opuzen dovučeno još za Austro-Ugarske, kad je Vid bio pod administrativnom upravom Opuzena. Ali do slavnog otkrića u Vidu za nju, kao i za još nekoliko naronitanskih spomenika što su valjda stigli u istom paketu (jedan kameni natpis, kapitel iz Augusteuma i statua Tiberija, danas gotovo potpuno uništena), nije baš mario. Sada bi se, kao mnogi, kitio tuđim »zlatom«. Stoga je odlučio (Grad), odnosno odlučilo (Gradsko vijeće), obezglavljeni torzo Livije postaviti na glavnom gradskom trgu, onome što nosi ime hrvatskoga kralja Tomislava. Baciti rimsku Liviju u »zagrljaj« hrvatskom kralju potpuna je zabluda onih koji ne mogu razmišljati o kontekstu. Kralju Tomislavu trebalo bi podići spomenik na istoimenom trgu, a ne na njemu istaknuti rimski simbol, tijelo Augustove supruge, i to torzo kojem je Opuzen drugi put odrubio glavu.</p>
<p>Sve su, naime, rimske statue u Naroni pronađene bez glava koje su im odrubljene kad je uništen hram, kao simbol jedne moći i religije. Pronađene su tek dvije: Vespazianova i Livijina. Potonja je u oxfordskom Ashmolean muzeju koji ju je dugoročno posudio kako bi torzo i glava Livije bili spojeni u jedno tijelo. Takva je Livija s ostalim statuama obišla Oxford, Barcelonu i Vatikan. Ali nije stigla do svog odredišta u Naronu, odnosno Vid. Budući da je tijelo ponovo oteto, ni glava nije stigla u Muzej Narona nego je ostala u Arheološkom muzeju u Splitu. Jer, uvjet je Ashmolean muzeja za daljnju posudbu da originalna glava bude pripasana na originalno tijelo, a ne na njegovu kopiju. Ono što je mogao, želio i htio Ashmolean muzej, nije i Opuzen. Ni pod koju cijenu, čak ni istu posudbenu što se prakticira i drugdje, ne samo kod nas nego i u svijetu. Opuzen je Hrvatskoj priskrbio veliku sramotu i pritom ne osjeća nikakvu nelagodu. Što više, ponosan je na to svoje (ne)djelo, zbog kojeg će glava Livije morati uskoro put Oxforda, a njezin će torzo skončati na Tomislavovu trgu pod staklenim zvonom. Bez ikakva značenja! Osim onoga, »nek' susjedu krepa krava«. Rimska statua kao javni spomenik na trgu, i to u staklenoj vitrini! Gdje je to Opuzen vidio? A Muzej Narona bez Livije koja je i prije gradnje postala njenim simbolom. I na sve »šlag« sramote u europskim muzejskim krugovima! Zar Hrvatska to stvarno ne može riješiti drukčije? Što je to što Opuzenu daje tu moć?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mitovi, demagogija i odlučivanje</p>
<p>Tri najvažnije hrvatske stranke prema biračima se odnose ozbiljno i profesionalno, jasno definirajući što se od njih može očekivati, a prioriteti su im usklađeni sa svjetonazorima kojima pripadaju</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Upravo kad se počelo činiti da je hrvatska politička arena na putu prema konačnom napuštanju populizma i kako su se stranke počele pripremati za to da u predizbornoj kampanji biračima jasno predstave svoje prioritete - povjere li im oni sudjelovanje u izvršnoj vlasti - i počele predstavljati i svoje policy-pakete (skupove mjera što bi ih provodile u pojedinim sektorima), javnost je iz civilnoga društva i s parlamentarnih margina iznenada zapljusnuta novim populističkim valom. </p>
<p>Tri najvažnije političke stranke, koje predstavljaju i tri svjetonazorska i ideologijska sustava - konzervativni HDZ, liberalni HNS i socijalistički SDP, predstavile su osnove svojih ekonomskih programa. Socijaldemokrati predlažu porezne reforme kojima bi se oporezivala kapitalna dobit, definiranje novoga državnog intervencionizma i politiku reindustrijalizacije, u kojoj bi država imala važnu ulogu. HDZ najavljuje nastavak politike konsolidacije državnih financija, rasterećenja gospodarstva, povećavanja poduzetničkih sloboda i stvaranja okoliša pogodnoga za razvoj poslovnih inicijativa.</p>
<p>HNS se, pak, odlučio svojim gospodarskim programom distancirati od državnog intervencionizma, što ga zagovaraju SDP-ovci, i iskazati rezervu prema potencijalima koncepta »reindustrijalizacije« Hrvatske te jasno reći da se obraća onomu socijalnom sloju koji će biti »dobitnik druge tranzicije«, reformskih procesa vezanih uz ulazak u EU. Budući da je »širenje sloja dobitnika« druge tranzicije važan element njegova programa, HNS se zalaže i za velika ulaganja u obrazovanje i stvaranje pretpostavki za skokovit porast broja visokoobrazovanih građana. </p>
<p>Kao i inače u političkoj areni, te se tri stranke prema biračima odnose ozbiljno i profesionalno, jasno definirajući što se od njih može očekivati, a prioriteti su im usklađeni sa svjetonazorima kojima pripadaju. Očito je, doduše, da SDP-ov program ostaje na rubu populizma, da podgrijava mit o hrvatskim potencijalima »reindustrijalizacije«, mit koji se od političara jedino Radimir Čačić, s jasnom računicom poduzetnika, usudio javno dovesti u pitanje. </p>
<p>Nepovoljni utjecaji na stranačku arenu ovoga su puta došli ponajprije iz civilnog društva. Kad su sindikalne centrale prvomajske manifestacije definirale kao kritiku mirovinske reforme i počele stvarati blok solidarnosti s umirovljeničkim organizacijama, postalo je očito da će vlastita nespremnost za ozbiljan socijalni dijalog potaknuti sindikate na jeftin populizam. </p>
<p>Tip mirovinskoga sustava »socijalne države«, zasnovan na generacijskoj solidarnosti kakav je uspostavljen još za Bismarckova vremena, zbog demografskih je okolnosti (produljenje životnoga vijeka, smanjenje broja radno aktivnoga stanovništva) postao neodrživim, a uspostavljanje novoga sustava izaziva neizbježne »tranzicijske troškove«. Iako je jasno kako je današnjim radnicima glavni interes da se tranzicija provede što brže i efikasnije i da se što prije u potpunosti osposobi sustav zasnovan na kapitaliziranoj štednji, sindikalni demagozi tvrde nešto sasvim drugo.</p>
<p>Sindikati se zalažu za socijalne transfere, koji bi iscrpljivanjem proračuna održali dosadašnji sustav generacijske solidarnosti što se pretvara u svoju suprotnost - iscrpljivanje proračuna, povećavanje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja gospodarstva, posljedično daljnje smanjivanje konkurentnosti i izostajanje društvenog razvoja i investicija.</p>
<p>Iako je svaka socijalna demagogija kratkoga daha, ta djeluje vrlo privlačno, a u parlamentu ima i snažno savezništvo Stranke umirovljenika, koja je od stranke »jednog pitanja« postala veto organizacijom što stvarno sprečava društveni razvoj. Sa svakom demagogijom problem je što na prvi pogled ona zvuči prijemčivo, a zapravo blokira svako ozbiljno rasuđivanje o društvenim, ali i osobnim interesima pojedinaca. </p>
<p>U predizbornu se kampanju može ući tako da se traže rast mirovina na razinu od 70 posto plaće i socijalni transferi, koji će to omogućiti unatoč skromnim izvornim prihodima mirovinske blagajne. Može se i ne odgovoriti na pitanja što bi to značilo za ostvarivanje društvenih prioriteta, na primjer, za perspektivu povećanja izdvajanja za obrazovanje. Također se ne mora postaviti niti pitanje hoće li biti moguće daljnje smanjivanje tereta fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poduzetnika. Sve je to, naravno, moguće samo ako u političkoj areni prevladavaju mitovi i nespremnost za racionalno rasuđivanje. </p>
<p>Za političare je, međutim, rušenje mitova uvijek riskantno, a oni to pogotovo nerado čine u predizbornoj kampanji. Organizacije civilnoga društva (pogotovo one sindikalne, što zastupaju interese radno ovisnoga stanovništva, i poslodavačke, koje zastupaju interese kapitala), budući da ne nastupaju na izborima i ne bore se za glasove, nego je njihovo da se zalažu za interese svojih članova, u tome bi morale biti djelotvornije i odlučnije, a ne da same stvaraju ili podržavaju neodrživa demagoška rješenja. </p>
<p>Nitko, naime, nema pravo radi jednokratne dobiti ili zbog nespremnosti za otvaranje pravih pitanja društvenoga razvoja dovesti u pitanje dugoročne razvojne ciljeve. Kao što danas postoji konsenzus unutar političke arene o pristupanju EU i NATO savezu, morao bi se uspostaviti i o temeljnim prioritetima društvenog razvoja, pri čemu je brza i efikasna zamjena mirovinskog sustava generacijske solidarnosti samoodrživim sustavom kapitalizirane štednje jedan od bitnih.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zlatni rez</p>
<p>Sva je sreća da vijećnicima nije palo na pamet u ime forme i radne norme predložiti suzbijanje vanjske produkcije</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Opet nam se, naime hrvatskoj javnosti, dogodilo nešto tipično hrvatsko, važno i proturječno, tipično po tome što nas razlikuje od drugih, ali i po načinu kako se odnosimo prema toj razlici, držeći se kao da je nema, prešućujući ju, čime vjerojatno razlika prestaje biti razlikom.</p>
<p> Uspjeh ili <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, jer u sebi predmet istodobno sadrži obje pozicije, ovaj je put tim zanimljiviji jer se izvorno i doslovno tiče javnosti: jedan je hrvatski televizijski program iz ponude nacionalnoga servisa koji bi trebao biti javni, jer je takvim određen posebnim zakonom, dobio prestižnu međunarodnu nagradu.</p>
<p> Premda je riječ o privatnoj produkciji, na kakve je spomenuta nacionalna televizija također zakonom obvezana usmjeriti dio svojih programskih potreba, ona se odmah potrudila istaknuti koliko joj je važno da se tako kvalitetni sadržaji vide upravo s njezina portala. </p>
<p>Nagrada je za razliku od mnogih povoda kojima se ta televizija hvali zbilja ozbiljna pa problema ne bi bilo da njezina tijela nisu čak na ostavku natjerala programsku šeficu i to zbog istoga nagrađenoga programa!? </p>
<p>Da bismo i sami bili precizni i ozbiljni, »Zlatnom ružom« nagrađena je ideja i koncepcija programa, a povod je sankciji incident u izvedbi programa. </p>
<p>Treba, međutim, isto tako naglasiti da je i u načinu kako je svoje povlačenje prikazala šefica programa i prema držanju programskoga vodstva sustava spram toga očitovanja više nego jasno kako nije riječ o razlikama u nijansama, nego upravo u razlici između uspjeha i delikta u istoj činjenici. </p>
<p>Ipak je naprosto obveza odmah kazati kako nagrađeni autor programa, koji se zove »Piramida«, a »Zlatnu ružu« dobio je u klasi zabavnih programa, zaslužuje i veće nagrade, Merlić je jedan od najboljih hrvatskih novinara, dobro razumije ono čime se bavi i poznaje specifični razmjer između autorske i produkcijske sastavnice posla koji je kao malo koji ovisan o utjecaju društvenih odnosa koje istodobno treba tumačiti i popravljati.</p>
<p> Za one koji su odlučivali o Merlićevoj nagradi okolnost što je sadržaj zabavnoga programa socijalni, a onda i politički mnogo prije ako ne i nikako ležeran i komedijantski ne znači ništa, ali je za autora »Piramide« upravo ta razina odlučujuća crta uspjeha i razumijevanja procesa, barem u hrvatskim uvjetima. Čini se da je Merlićeva privatna produkcijska inicijativa zasnovana i na profesionalnim, a ne tek poslovnim razlozima.</p>
<p> Pripadajući novinarstvu koje se zateklo u tržišnim vrijednostima, Merlić nije uvidio tek da u Engleskoj ili Australiji nema uspješnih i siromašnih novinara i urednika koji žive na razini socijalnog prosjeka onih kojima se bave, recimo liječnika ili vojnika s kojima su doskora bili društvena elita u kulturi i gospodarstvu društvenoga dogovora, nego i da u Hrvatskoj nije moguće biti uspješan novinar na standardan način, kada standardni uvjeti ne postoje, nema ni jednoga jedinoga političkoga tjednika, a u Sarajevu izlaze najmanje dva, nema ni jednoga političkoga magazina ni na jednoj od četiriju televizija u kojima bi se zastupala ili profilirala gledišta.</p>
<p>No i kad ne bi bilo izvornih argumenata za razjasniti o čemu je u Merlićevu uspjehu, koji nije od jučer, zapravo riječ, bilo bi dovoljno ono što je trenutačno i samo po sebi vidljivo. Merlić i sada na nacionalnoj televiziji producira i vodi tjedni razgovorni show, program kulturno i koncepcijski superioran onomu što se priprema u redakcijama koje bi to trebale raditi, jer iako je urednička struktura tog aparata neprozirna i namjerno smućena, i tu je jasno da se o ozbiljnim stvarima raspravlja iz tobože neozbiljnoga programa. </p>
<p>Sve što su umni vijećnici u vezi s tim posljednjih godina domislili jest da se dokono zapitaju kako to da se teme uredovnih programa dosadnih poput onoga ražalovane zvijezde na kontakt predvečerju koja se to više topi što dan duže traje preklapaju s »Kontraplanom«. </p>
<p>Sva je ipak sreća da im nije palo na pamet u ime forme i radne norme predložiti suzbijanje vanjske produkcije, sreća za njih i nas, jer bi se sada doimali još otužnije, poput onih glasova koji su i sa saborske govornice pozivali državno odvjetništvo neka istraži Merlićeve poslove s televizijom.</p>
<p> Nema ih nigdje čuti ni vidjeti i pitanje je trenutka kada će se u tjednicima što na Start podsjećaju koliko i replike s placa na originalne satove slikati s Ružom, koju su eto dobili na tren od Merlića jer su i oni dio atmosfere koja je dovela do uspjeha.</p>
<p>Kad kažemo nas, mislimo dakako na javnost, kojoj naravno nije svejedno na koji način Dubravko Merlić i drugi producenti ugovaraju svoje poslove s televizijom, nije joj svejedno zbog novca koji je via facti porezni jer je pretplata porez, ali i zbog toga što televizija sebi uzima prava koja drugi javni sustavi ne mogu ni sanjati, samo je na drugoj razini više nego svejedno, jer je Merlić na toj istoj televiziji ne samo bio nego i pripadao njezinu vodstvu, pa da nije otišao - bio bi smijenjen, ako ne prije, onda zbog svoje vlastite i nagrađene emisije.</p>
<p> Pritom ni Merlić ni oni koji su smijenili Tanju Šimić, a da se o njoj i ne govori, nisu krivi, nisu oni kreirali okruženje u kojem su najozbiljniji sadržaji zabavni program, a crna kronika središnji sloj večernjih vijesti. Kad bi u društvu zbilja bilo tako strašno, depresivno i mračno, onda bi tri ili pet novinara, i to ne samo domaćih, na toj dramatičnoj priči napravili karijere, ali ne samo što nije tako nego u nas velikoga kriminala kao ni velikih nagrada ili velikih poslova nema. </p>
<p>Društvo nespremno za vlastiti razmjer ne teži zlatnoj ruži koliko zlatnom rezu, utopiji po kojoj bi se promijenili nazivi za bolju prošlost, a sve bi, napose imenovanja koja je davao nepoznat netko, ostalo isto. »Zlatna ruža« stoga je više od nagrade pojedincu koji je iznimka, a takvih se nagrada u nas i dalje nađe prilično, ona je potvrda društvene svijesti koja prešućuje svoje zablude, boja ekrana čija se praznina ogleda u strasti za pražnjenjem, a ne akumulacijom energije.</p>
<p> Institucija »Zlatne ruže« utoliko je suprotna ideji europskoga suda za ljudska prava, kad vas sljedeći put kakva umišljena maska s toga ekrana pljune, učinite isto što i Merlić, otkažite pretplatu i počnite proizvoditi vlastiti program.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>U Studenskom domu Stjepan Radić pao strop </p>
<p>U nedjelju ujutro urušio se dio stropa u II. paviljonu Studentskog doma Stjepan Radić, u Savskoj cesti. Srećom, niti jedan od 380 ondje smještenih studenata nije ozlijeđen. Prema riječima Ivana Leškovića, pomoćnika ravnatelja SC-a za smještaj, dio žbuke sa stropa u prizemlju pao je u ranim jutarnjim satima, dok su studenti spavali. »Paviljon je izgrađen 1960., a obnavljan je uoči Univerzijade. Žbuka koja je pala sa stropa vezana je za trstiku i betonske nosače, obzirom da se u to vrijeme na taj način gradilo«, objasnio je Lešković te dodao kako ovo nije prvi slučaj da je dio stropa pao. »Nažalost, već se događalo da dio žbuke padne, no na sreću nitko dosad nije bio ozljeđen. Napominje kako redovno kontroliraju sve zidove, ne bi li na vrijeme otklonili moguće otpadanje žbuke. Paviljon se neće zatvarati, a dio stropa popravit ćemo u što kraćem roku«, rekao je Lešković. [A.Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čak 10 tisuća osoba čeka smještaj u domovima </p>
<p>U Zagrebu, koji nema dovoljno domova za starije osobe, smještaj se prosječno čeka šest godina </p>
<p>Nedavno usvojena »Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2010.« određuje zadaće gradskih vlasti za poboljšanje kvalitete života. Istodobno i Gradski ured za zdravstvo provodi programe zaštite starijih osoba. Povod je to razgovoru s Višnjom Fortunom, zamjenicom pročelnika ureda. </p>
<p>• Na koje načine vaš ured skrbi o starijim osobama? </p>
<p>- Provodimo mnoge programe i mjere. Umirovljenicima, čiji mjesečni prihod ne prelazi 1500 kuna, pomažemo s 200 kuna, onima s mirovinom od 1200 kuna dajemo 300, a 400 kuna prosljeđujemo osobama s primanjima od 900 kuna. Brinemo se o domovima umirovljenika i izvaninstitucionalnoj skrbi. </p>
<p>• Kako? </p>
<p>- U 11 domova za stare i nemoćne u gradu, koji su u našoj nadležnosti, smješteno je 3500 korisnika. U posljednjih šest godina poboljšali smo kvalitetu života potpunim ili djelomičnim uređenjem domova Sveta Ana, Dubrava i Maksimir, gdje smo ovih dana otvorili zgradu za 95 korisnika. Ustrojili smo, zasad, devet gerontoloških centara za izvaninstitucionalni oblik skrbi.</p>
<p>• Što ljudi time dobivaju?</p>
<p>- Pomoć i njegu u kući, kao i dostavu hrane za 240 korisnika, koji nemaju ukućana da o njima brinu. Gerontološki centri pomažu starijim osobama ostati u svojim domovima dok god im zdravlje dopusti. Dostava obroka je besplatna, a geronto-savjetovališta daju pravne, psihološke i druge savjete. Organiziraju se dramske, plesne i druge radionice... </p>
<p>• Što je s dnevnim centrima?</p>
<p>- Korisnici u njima borave tijekom dana, a spavaju kod kuće. Osim onih u domovima Sv. Ana i Medveščak, ustrojit ćemo dnevne centre na Črnomercu i u Sesvetama.</p>
<p>• Koliko se čeka za smještaj u domu?</p>
<p>- Ovisno o vrsti smještaja, ali prosječno šest godina. Budući da Zagrebu nedostaje kapaciteta, planira se gradnja novih pet domova jer ima 10 tisuća zahtjeva. Najviše se traži stacionarni smještaj. U domovima u našoj nadležnosti, smješteno je 3500 osoba, a njih 950 je u 18 privatnih domova. </p>
<p>• Koliko je umirovljenika u Zagrebu?</p>
<p>- Od ukupnog broja građana 17 posto. </p>
<p>• Radite i na izvaninstitucionalnoj skrbi?</p>
<p>- Naš Ured preko gerontoloških i dnevnih centara radi na tome da ljude što duže zadrži u okrilju vlastita doma. Istodobno osluškujemo i potrebe koje dolaze s terena jer deset tisuća zahtjeva je mnogo. </p>
<p>• Kakvi su vam planovi?</p>
<p>- Osim gradnje novih objekata, valjalo bi do konca godine ustrojiti barem još jedan dnevni centar. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dan prijateljstva i ljubavi prema prirodi</p>
<p>Ministrica Jadranka Kosor istaknula je da svaki novi izviđač doprinosi izgradnji domovine</p>
<p>Više od tisuću izviđača okupilo se u subotu na Bundeku kako bi prisustvovali Zborovanju Saveza izviđača Hrvatske i obilježili stotu godišnjicu izviđačkog pokreta, koju ove godine s Hrvatskom slavi 28 milijuna izviđača u 216 država svijeta.</p>
<p>Uz predsjednika Zborovanja Aleksandra Lukića i predsjednika Saveza izviđača Hrvatske, svečanosti je prisustvovala i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je pozdravila postrojene izviđače.</p>
<p>»Želim vam što više članova koji će promicati prijateljstvo i ljubav prema prirodi i domovini te da vam sljedećih sto godina bude još uspješnije«, poručila je ministrica Kosor, koja je postala članica organizacije Prijatelji skautizma u Europi koja djeluje u okviru Europske skautske fondacije. Ministrica je dodala kako svaki novi izviđač doprinosi izgradnji hrvatske domovine.</p>
<p>Jasmin Čelić, predsjednik Saveza izviđača Hrvatske istaknuo je kako su upravo izviđači oni koji poručuju »priroda je naš dom«. </p>
<p>Izviđačka olimpijada, sportske igre i prezentacija izviđačkih znanja i vještina obilježili su bogati cjelodnevni program.</p>
<p>Očevi i sinovi u radionicama su izrađivali predmete od užeta i drveta, dok su mame s kćerima izrađivale nakit i okvire za slike. Bundek je posjetio i odred izviđača »MP« s pedesetak članova iz Podsuseda i Gajnica. »Najviše mi se sviđa kad idemo na izlete. Bili smo na Jarunu i u Zoološkom vrtu te kroz igru upoznajemo prirodu«, rekao nam je sedmogodišnji Vitomir Kapec.</p>
<p>Savez izviđača Hrvatske osnovan je 1951., a danas okuplja više od 4400 članova i sedamdesetak izviđačkih udruga. Svojim djelovanjem kroz osmišljene akcije nastoji pomoći u uključivanju izviđača u procese odlučivanja na svim poljima modernoga društva, posebno u zaštiti okoliša i čovjekovog utjecaja na prirodu.</p>
<p>U suradnji sa zakladom Ana Rukavina na Bundeku je organizirana i humanitarna akcija za upis u registar donora koštane srži, a program je završio koncertom i velikim vatrometom.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stiže kolodvor, pa i pruga </p>
<p>Projekt novoga samoborskog autobusno-željezničkog kolodvora uz Ulicu grada Wirgesa ponovo će se naći na javnoj raspravi od 24. svibnja do 8. lipnja. Za taj projekt vlada veliki interes, posebice stoga što je njegova realizacija usko vezana uz ponovno uvođenje vlaka do Samobora. </p>
<p>Gradonačelnik Samobora Antun Dubravko Filipec ističe da je pruga uvrštena u plan hrvatske vlade do 2010/11. godine. Za njezinu izgradnju predviđeno je 260 milijuna kuna, ali gradonačelnik smatra kako će stvarni troškovi za prugu, koja će u Samoboru biti izdignuta na kat, biti veći za čak 100 milijuna kuna. Vrijednost novoga kolodvora u Gradu procjenjuju na oko 20 milijuna kuna, za što su, ističe gradonačelnik, Hrvatske željeznice već predvidjele pet milijuna. Kolodvor će imati 21 peron - s jedne strane bit će željeznička, a s druge autobusna stajališta. Gradit će se podzemne garaže, a ako bude potrebno i nadzemna parkirališta. Prema riječima gradonačelnika Filipeca, vlasnik kolodvora - zagrebački ZET - raspisao je javni natječaj za prodaju po početnoj cijeni od oko sedam milijuna kuna. </p>
<p>Nakon što se izgradi novi kolodvor, na tom atraktivnom prostoru u centru grada moći će se graditi i poslovni prostori. Iako se nagađa o izgradnji poslovnog tornja od 25 katova s podzemnim garažama, Filipec ističe da sve ovisi o interesu novoga vlasnika. Dodaje da Grad podupire ideju podzemnih garaža, a nije ni protiv tornja, ali izgradnja tako visoke zgrade prema novom GUP-u nije moguća. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Jelačićevi dani privukli mase u Nove dvore</p>
<p>Iako široj javnosti manje poznato, ban Jelačić počiva u Zaprešiću, u jednoj od najljepših građevina Novih dvora</p>
<p>Zaprešićki Novi dvori tijekom cijeloga vikenda vrvjeli su građanima i događajima kojima je obilježena 148. godišnjica smrti bana Josipa Jelačića. U subotu je u Muzeju Matija Skurjeni, nekadašnjoj zgradi plodina, KUD Ban Josip Jelačić održao koncert »Banu u čast«, a u nedjelju je u dvorskoj kapeli sv. Josipa održana tradicionalna misa za bana, te su položeni vijenci na obiteljsku grobnicu u šumi Hrastina. Iako široj javnosti manje poznato, ban počiva upravo u Zaprešiću, u jednoj od najljepših građevina Novih dvora. Po projektu Hermana Bolléa banova neogotička grobnica izrađena je 1884. - od bijeloga kamena koji je donijet s katedrale nakon njezina stradanja u potresu 1880 godine. </p>
<p>Veliki broj građana privukla su i likovna događanja kod najvrijednije građevine na imanju. U Vršilnici, jedinom takvom objektu sačuvanom u ovom dijelu Europe i nultom spomeniku kulture, Udruga likovnih stvaralaca Zaprešića, kao i uvijek na obljetnicu, otvorila je izložbu minijatura. </p>
<p>Izložba je jubilarnoga i multimedijalnoga karatera - postavljena je 10. godinu zaredom, a neprekidno se vrte jednominutni kratki filmovi. Minijaturna djela u svim tehnikama, čije je jedino ograničenje da ne smiju biti veća od 15 centimetara, mogu se pogledati do utorka. »Izloženi su radovi članova udruge, kojih danas imamo 150, a ove godine gost nam je Foto video kino klub Zaprešić«, kazala je Irena Škrinjar, voditeljica te najbrojnije udruge u Zaprešiću. </p>
<p>Udruga, dodaje, ne poznaje zemljopisna i strukovna ograničenja - članovi dolaze iz svih dijelova Hrvatske, jedna je članica čak iz Švedske, a uz likovno nadarene amatere i akademski naobražene umjetnike, primaju i one koji su puki ljubitelji umjetnosti. A da bi mnogi, nakon ovog vikenda to tek mogli postati, pokazuje i zanimanje slučajnih namjernika - koliko za postav u Vršilnici toliko i za događanja ispred nje. Naime, tamo su tijekom cijeloga vikenda, od deset ujutro do deset navečer, nastajala nova djela u atraktivnoj raku tehnici.</p>
<p>Riječ je o japanskoj tehnici keramike iz 16. stoljeća, na Zapadu osobito popularnoj 60-ih godina. Glina se peče na otvorenom, u bačvastim plinskim pećima, te se nakon dva sata pečenja na tisuću stupnjeva stavlja na žeravicu. Prekriva se piljevinom, slamom ili lišćem, što stvara posebne učinke - keramika dobiva starinsku patinu - zlatni, srebrni ili bakreni sjaj. Kao i svake godine, uz Jelačićeve dane obilježen je i Dan Mjesnog odbora Sjever-Novi dvori-Kalamiri. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oživjela viteška prošlost</p>
<p>Priredba je održana u povodu 450. godišnjice pobjede hrvatske vojske nad Turcima</p>
<p>Zaiskriše mačevi. Glasnim povicima započe opsada grada. Poletješe i katapulti, ciljajući masivna drvena vrata. Bijaše tako u Srednjemu vijeku, no bijaše tako i protekloga vikenda u Svetoj Heleni. Domaćini - Vitezovi Zelingradski i Bratovština sv. Ladislava - okupiše pajdaše iz Zagorja, Kalnika, Zagreba, slovenskoga Celja... Autentična srednjovjekovna odjeća i replike oružja, vojni tabor, glazba gajdaškoga orkestra... »Mnoge su se bitke vodile, da bi nas od tuđina oslobodile«, uzviknuli su s pozornice članovi zelinskoga amaterskog kazališta. »Fascinirana sam, oduševljena kostimima! Dosta znam o Srednjem vijeku i ovo je krasan način da se popularizira naša prošlost«, komentirala je Zagrepčanka Neda Špoljar. </p>
<p>Dvodnevnu manifestaciju, kojoj se odazvalo osam udruga koje njeguju tradiciju Srednjega vijeka, organizirala je Turistička zajednica Svetoga Ivana Zeline, u povodu 450. godišnjice pobjede hrvatskih četa nad Turcima. »Šteta je što se o ovakvim priredbama malo zna. Slučajno smo za nju saznali i oduševljeni smo viđenim«, primijetila je Jasna Bašić za obilaska štandova starih zanata. U sklopu manifestacije održani su viteški turniri u mačevanju, gađanju katapultom, viteške igre na konjima, noćna opsada grada ... »Pripremali smo se pola godine, a sve kako bi posjetitelji mogli nakratko 'zaviriti u Srednji vijek'. Posebno smo vodili pažnju da prikaz borbi - kostimi, oružje i sam način bitke - bude što vjerniji 16. stoljeću, u čemu su nam pomogli i brojni stručnjaci«, objasnio je Mladen Houška, direktor Turističke zajednice Sv. Ivana Zeline. Mogli su posjetitelji počastiti nepca volom na ražnju, jahati na konjima, olakšati dušu »domaćim coprijama«, kušati srednjovjekovna jela, poput sočne na ražnju pečene guske. »U ovom prekrasnom ambijentu ljudima nastojimo dočarati prošlo vrijeme. To je poseban osjećaj. Sudjelujemo na sličnim događanjima, najčešće u Zagorju, i svi se dobro poznajemo. Uhodana smo ekipa koja zna stvoriti dobar štimung«, premazujući gusku mješavinom meda i putra ispričala je Zelinčanka Ružica Houška. </p>
<p>Zlatkomirt Medo IV., iz stubičke družbe Vitezova zlatnog kaleža, zaposlenik Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici, komentirao je da je prostor na kojemu se održava manifestacija odličan i kako treba poraditi da ona postane tradcionalnom. »Kad navučem kostim osjećam se izvanredno. Navečer zakurimo vatru i spominjamo se, a onda gde zalegneš tu i zaspiš. Mi smo romantične duše«, pazeći na kotao s paprikašem dodao je Medo IV. Zagrepčanin Branimir Vardaj, kostimograf, član udruge Vitezova reda srebrnoga zmaja, izrađuje kožne tunike, prsluke, remene, toke za mačeve ... »Radim kostimografiju za film i kazalište, a ovakve su manifestacije dobra prigoda da provjerim funkcionalnost svakog odjevnog predmeta kojega sašijem«, rekao je Vardaj, čija udruga organizira i školu mačevanja te izrađuje žičane oklope, poznatije kao verižnjače. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Troje ranjenih u pucnjavi iz crkve u Idahou </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Najmanje tri osobe ranjene su u pucnjavi koja je u noći sa subote na nedjelju izbila u gradiću Moscow, u američkoj saveznoj državi Idaho, izvijestio je CNN. Policija grada Moscow (Moskva) potvrdila je da je došlo do pucnjave, ali je odbila iznijeti druge pojedinosti dok incident još traje. CNN je izvijestio da su deseci policajaca okružili Prvu prezbiterijansku crkvu u središtu grada, u kojoj se zabarikadirala osoba ili osobe, u čijoj su pucnjavi iz automatskog oružja ranjena dva policajca i jedan civil. Policija ne vjeruje da strijelac ima određenu metu, već puca nasumice. U pucnjavi je ispaljeno najmanje 75 hitaca iz automatske puške, s povišenog položaja na crkvi, a sve tri ranjene osobe nalazile su se ispred zgrade Okružnog suda nasuprot crkvi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Umjetnici obojali santu leda</p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> - Čileanski konceptualni umjetnik Marco Evaristti, inače stipendist danske kraljevske akademije, sa svojim suradnicima obojio je u fjordu Kangia na Grenlandu odlomljenu santu leda u crveno, nazvavši svoje umjetničko djelo »Projekt ledene kocke«. U izradi ove neobične umjetnine sudjelovalo je dvadesetak danskih umjetnika »naoružanih« rezačima leda i vatrogasnim šmrkovima kojima su bojali santu leda, za što im je trebalo tri tisuće litara crvene boje. Nakon dovršetka Evaristti je kazao kako »svi moramo urediti Majku prirodu, jer pripada isključivo nama«. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbor Sikstinske kapele posjetio Split</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U Splitu su u nedjelju prvi put u povijesti boravili članovi Zbora Sikstinske kapele koje su pratili veleposlanici pri Svetoj Stolici te visoki gosti iz Vatikana, predvođeni kardinalom Jean-Louisom Tauranom. Primanje u vili Dalmacija priredili su splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić i župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader. »Vidim da je Hrvatska zemlja koja je izgradila sve svoje institucije i to na način da svi žive u jednom velikom skladu. Uvjeren sam zato da je Hrvatska uistinu zemlja koja zaslužuje svoje mjesto u Europskoj uniji«, izjavio je Tauran. Riječi dobrodošlice izrekao je gradonačelnik Puljić, a nakon prijama gosti su nazočili u katedrali sv. Duje misnom slavlju koje je predvodio kardinal Tauran, a propovijedao je nadbiskup Marin Barišić.[H]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Biškupić otvorio vidikovac i izletište na Vranskom jezeru </p>
<p>VRANA</p>
<p> - U nazočnosti djelatnika Parka prirode Vransko jezero, stanovnika i predstavnika Šibensko-kninske i Zadarske županije, ministar kulture Božo Biškupić otvorio je u subotu vidikovac i izletište Kamenjak u Parku prirode Vranskom jezeru. </p>
<p> Vidikovac i izletište uređeni su u sklopu projekta »Razvoj održivog turizma u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici«, vrijednog 225.000 eura, koji se ostvaruje novcem Europske unije, to jest programa CARDS i Ministarstva kulture.</p>
<p>Vransko jezero uvršteno je u Ramsarski popis svjetski važnih močvarnih staništa, a svrha projekta je na temelju kulturne, prirodne i etnološke baštine osigurati osnovne uvjete za razvoj različitih oblika turizma u tom parku prirode. Otvorenjem vidikovca poboljšana je turistička ponuda i omogućeno je bolje predstavljanje seoskog turizma toga kraja. Park prirode obogaćen je turističkim oznakama, poučnim stazama, mostovima i promatračnicama za ptice te posjetiteljskim centrom u lučici Prosiki, a vidikovac i izletište su središnja točka turističkog obilaska.</p>
<p>Biškupić je istaknuo zadovoljstvo realizacijom tog projekta, a djelatnicima Parka i stanovništvu poručio je da čuvaju taj prirodni biser. </p>
<p> Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, i njegova okolica odlikuju se raznolikošću i brojnošću staništa, vrsta i krajobraza, što ga čini sredozemnom močvarom od kontinentalnog značaja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vratio se kući nakon pet godina Guantanama</p>
<p>ADELAIDE</p>
<p> - Prvi zatočenik iz Guantanama kojeg je američki vojni sud osudio zbog podržavanja terorizma vratio se u nedjelju u Australiju gdje će odslužiti ostatak zatvorske kazne. Zrakoplov koji je unajmila australska vlada sletio je s Davidom Hicksom u vojnu bazu u Adelaideu, gdje ga je konvoj elitne policije odveo u zatvor Yatala u kojem će provesti sedam mjeseci.</p>
<p>Hicks se u zemlju vratio u tajnosti, kako je željela vlada jer je njegov slučaj naštetio premijeru Johnu Howardu uoči izbora koji će se održati ove godine. Howarda se optuživalo da nije zainteresiran za Hicksov slučaj unatoč petogodišnjoj borbi Hicksove obitelji, prijatelja i javnosti da ga se vrati kući.</p>
<p>Hicks (31) je uhićen u Afganistanu potkraj 2001., a u Guantanamu je proveo pet godina prije nego je u ožujku osuđen na sedam godina zatvora nakon što je priznao krivnju da je pružao materijalnu potporu Al Qaidi. Prema dogovoru s američkim tužiteljima, većina kazne mu je ukinuta i na slobodu će biti pušten 29. prosinca ove godine. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oluja poharala Kašmir</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Snažna oluja poharala je proteklog vikenda grad Sringar u Kašmiru. O snazi oluje svjedoče i porušena stabla u središtu grada, oštećene kuće, potopljene brodice te pune bolnice u kojima je pomoć zbog ozljeda potražilo stotinjak stanovnika. Nitko, pak, od brojnih turista nije ozlijeđen jer ih je policija na vrijeme evakuirala u sigurnija područja. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sumnjiv brod sa blagom</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Španjolska vlada zatražila je od Civilne garde da istraži je li američka tvrtka Odyssey koja je pronašla potonuli brod s najvećim blagom u povijesti opljačkala španjolsku povijesnu baštinu. Tvrtka Odyssey Marine Exploration, sa sjedištem u Tampi na Floridi, objavila je u petak da je u olupini broda u Atlantiku pronašla stotine tisuća srebrnih i zlatnih kovanica iz kolonijalnog doba vrijednih gotovo 500 milijuna američkih dolara. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nepal popisuje ugrožene nosoroge</p>
<p>KATMANDU</p>
<p> - Nepal popisuje ugrožene velike jednoroge nosoroge u rezervatu u kojem se tu veličanstvenu životinju može sve rjeđe vidjeti. Stručnjaci za nosoroge pretražit će jašući na slonovima nacionalni park 320 kilometara jugozapadno od Katmandua, u kojem su od 1984. na slobodu puštena 83 nosoroga iz drugog rezervata. Dužnosnici objašnjavaju da su zadnjih godina deseci nosoroga, kojima prijeti izumiranje, nestali u dijelu rezervata. Nezakoniti lov na nosoroge povećao se nakon što su vlasti zatvorile sigurnosne točke u parku zbog prijetnji maoista koji su napadali vojnike. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pronađenom novčanicom do milijun dolara</p>
<p>NORTH CANTON</p>
<p> - Samohrana majka iz Ohia pronašla je novčanicu od deset dolara i njome kupila srećku koja joj je donijela milijun dolara. Kristina Schneider pokušala je uvjeriti kupca na benzinskoj crpki BP-a na kojoj radi da kupi posljednju srećku igre na sreću Magnificent Millions. »Uvijek se šalim da posljednja srećka dobiva, no rekao je da ima novca samo za tri srećke«, rekla je. Ta samohrana majka, s devet preopterećenih kreditnih kartica i 8.500 američkih dolara duga za školarinu, kupila je dobitničku srećku vrijednu milijun dolara i to novčanicom od deset dolara koju je u petak pronašla u trgovini. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Policija lovi preprodavače ulaznica</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Kako se bliži početak finalnog ogleda Lige prvaka na crnom tržištu se pojavljuje sve veći broj ulaznica za ogled Liverpoola i Milana. Njihova cijena se kreće između 1000 i 2000 eura. Međutim ima i onih koji traže mnogo više. Grčka policija je privela 27-godišnjeg Grka koji je pokušao prodati dvije ulaznice za čak 9000 eura, premda je njihova ukupna vrijednost 280 eura. Policija je pohlepnom šverceru postavila zamku nakon čega je završio u pritvoru. Grčke vlasti strahuju kako će većina ulaznica koje nisu bili namjenjene Liverpoolu i Milanu, već su puštene u slobodnu prodaju, završiti na crnom tržištu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Žitne pahuljice »obogaćene« šišmišem</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Bračni par iz gradića u Švedskoj pronašao je u kutiji sa žitnim pahuljicama mrtvog šišmiša dugog četiri centimetra. Bračni par koji živi u Tanumu, kod Bohuslaena na zapadu Švedske već je bio jeo pahuljice iz kutije kad je došao do neugodnog otkrića. Nazvali su dobavljača i sanitarne službe koje su uzele uzorak iz kutije dopremljene iz tvornice u Engleskoj kako bi se uvjerili da nesretni potrošači nisu izloženi nikakvu riziku. Proizvođač Kellogg's je pak poslao specijalnog inspektora kako bi ispitao životinju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Sto tisuća posjetitelja </p>
<p>Na završetku sajma, koji je oživio gradsko središte, predstavljen roman »Oči« Ede Popovića</p>
<p>Započelo je s mrkvom i peršinom, a završilo s cicom, špicom i medicom! Pred početak Četvrtoga zagrebačkoga sajma knjiga Drele je dijelio u Bogovićevoj ulici grincajge građanima (kako bi naveo pučane da posjete sajmište knjiga), a na kraju Sajma, u klubu Papillon, dodijeljena je nagrada za najbolju rečenicu budućega romana koja glasi: »Cica, špica, medica!« Nagradu je, poslije disco-tuluma, dobila studentica arhitekture Irena Bastijanić.</p>
<p>Dakako, bila je to štosna nagrada, kako bi publika ispuhala iz sebe gomile ozbiljnih riječi koje su izgovorene za trajanja Sajma, na kojemu je predstavljeno oko stotinu knjiga, a prodano ih (prema procjenama) oko 30. 000. Sajam je posjetilo više od 90. 000 ljudi, pa su se organizatori, novinari i posjetitelji na koncu sklonili u klub, u brod na mirnoj rijeci Savi te završili književnu feštu najjednostavnijim desertom. Malo špice, malo cice i kap medice! Sava je šutjela, ali se u brodiću orilo od glazbe Clasha, Psihomodo popa, Hladnog piva, Idola... </p>
<p>Nije bilo previše ljudi, zacijelo stoga što su građani ostali za vikend u svojim kućnim foteljama čitati knjige kupljene na šarolikom Sajmu. Zaplesali su uglavnom novinari, jer su se bogme dobro naradili prateći ovu književnu sapunicu i slažući njezine raspršene scene.</p>
<p> Između Dreline zelenjave i narodske završne rečenice zbivao se raznovrsni književni tulum u trajanju od dvanaest dana - mnogi domaći autori promovirali su svoje knjige (Edo Popović, Zdravko Zima, Tihomir Ponoš, Daša Drndić, Ludwig Bauer, Zvonimir Balog, Arsen Oremović...), mnogi inozemni pisci doletjeli su zrakoplovima na naš književni dernek (Novozelanđanin C.K. Stead, Francuskinja Celine Curiol, Amerikanac Peter Galbraith, Britanac Hari Kunzru), a i susjedi su autobusima ili željeznicom radosno stigli do nas (Goran Samardžić iz BiH, Marko Vidojković iz Srbije...). Promet je bio širok, i putnički i književni. Novozelandski pisac C. K. Stead zbog Sajma je promijenio i meridijane, i vrijeme i klimu pa je čak bio izgubio i glas, što je primjer inozemne žrtve za naše književno društvo. </p>
<p>Sve u svemu, bilo je doista šaroliko, kao da su se na jednom mjestu združile sve vrste knjiga i pisaca i razvedrile književni obzor. </p>
<p>Tlak zraka u gradu unormalio se, a konobari pred Profilovom knjižarom trčkarali su opslužujući brbljiva poznata lica iz kulture. I književni dio sajma bio je raznolik i sceničan.</p>
<p> Osim prpošnih proznih djela, predstavljena su i opsežnija izdanja (Izabrana djela Nedjeljka Fabrija, leksikon »Croatica«), mnoge teorijske i publicističke knjige, a neki pisci zagrijali su publiku predstavljanjem budućih knjiga (Boris Perić najavio je roman o D'Anunzziju, a Borivoj Radaković pričao je o novom romanu »HBLJ« u kojem će se u Zagrebu voditi podzemni rat manjina).</p>
<p> Na završnome susretu valjalo je otvoriti oči - predstavljena je knjiga Ede Popovića »Oči«, u izdanju nakladnika »Oceanmore«, koja je privukla mnoge posjetitelje, jer riječ je o životnoj priči »zalutalog« junaka, obogaćenoj atmosferom i lirskim dosjetkama, kako je objasnio na predstavljanju Borivoj Radaković. </p>
<p>Poslije Edinih »Očiju«, publika je u Papillonu opustila kapke i veselo rekla Sajmu: Laka noć! Ovim Sajmom (čiji je pokrovitelj od ove godine Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske) književnost je stigla u goli centar grada, pa su mu šarene knjige u Profilu i brojni posjetitelji (svih profila!) dale erosa. Nevjerojatno, ali knjige su uzbudile gradsko središte, kao da su se predstavljali kolačići i sokovi, što znači da je knjiga uvijek dobrodošla roba, samo ju treba znati upakirati u dobar program. </p>
<p>Profilova knjižara, u kojoj su brojni izdavači na svojim štandovima izlagali knjige, bila je gotovo uvijek puna, a blagajnici nisu imali predaha, kao da su na šalterima kakave banke. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Natalie Clein s violončelom iz 1777.</p>
<p>Natalie Clein se uspješno predstavila kao solistica u Koncertu za violončelo i orkestar u e-molu, op. 85 Edwarda Elgara </p>
<p>Mlada violončelistica Natalie Clein, dobitnica nagrade Mladog britanskog izvođača godine za 2005. godinu, gostovala je uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Chikare Iwamure, već uobičajenoga Filharmonijina suradnika, na koncertu u Bijeloj oktavi u petak, 18. svibnja u KD Vatroslava Lisinskog. Nastupila je kao solistica u Koncertu za violončelo i orkestar u e-molu, op. 85 Edwarda Elgara, skladanom 1919. godine, jednom od najpopularnijih i najuspjelijih skladateljevih djela.</p>
<p> Ispunjen brojnim promjenama raspoloženja, Koncert obiluje izmjenjivanjima violončelovih solističkih trenutaka i orkestrovih romantičarskih razrada glazbenoga materijala, pri čemu su i Natalie Clein i Zagrebačka filharmonija pokazali da se relativno dobro uklapaju u zvukovnu cjelinu. Ona postiže vrlo kvalitetan i zvonak ton na violončelu iz 1777. godine graditelja Guadagninija te posjeduje visoku razinu tehničke spremnosti. Osjeća trenutke uvjetovane strukturnim razvojem, koje treba solistički istaknuti, ili, pak, suptilnije stopiti s orkestrovom cjelinom. Ipak, fizičku snagu koju previše troši na izvedbi popratne kretnje mogla bi više usmjeriti na izvedbu samu.</p>
<p> S druge strane, orkestrova cjelina pokazala se kao pretjerano tromo i bezlično tijelo pri interpretaciji Talijanske serenade u G-duru Huga Wolfa. To simpatično, instrumentacijski vrlo razrađeno djelo, koje je skladatelj nekoliko puta prerađivao prije ove posljednje verzije iz 1892. godine, zazvučalo je suviše jednolično i nerazgovjetno.</p>
<p> Dragan Rucner, prvi violist Zagrebačke filharmonije, melodijski zaokruženo i vrlo čisto interpretirao je ulogu u Elgarovoj partituri istaknute dionice viole, no kada je došao red na kratki duet s orkestrovim prvim violončelom, to se violončelo prilično suhoparno i neprecizno uključilo u glazbeno događanje.</p>
<p> Drugi dio koncerta ispunila je opsežna 4. simfonija Petra Iljiča Čajkovskog, u kojoj orkestar nikako nije mogao postići snažan intenzitet na mjestima na kojima je to očito potrebno, osim u završnim akordima stavaka. Ipak, treći stavak u pizzicato tehnici odlično su realizirali gudači, koje je Iwamura uspio provesti kroz razne gradacije. Puhači su bili dosta neujednačeni, pojedini drveni vrlo kvalitetni, dok je piccolo flauta često parala uši, a limenim puhačima potrebno je mnogo više ozbiljnosti u pristupu interpretaciji. </p>
<p>Dobitnici nagrade »Milka Trnina« su Oršanić, Mušović i Vadjon </p>
<p>Nagrada »Milka Trnina« dodijeljena je u subotu na svečanosti u predvorju HNK-a. Ove je godine pristiglo dvanaest prijedloga za nagradu te dva prijedloga za diplomu »Milka Trnina«. U ime osnivača nagrade, Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, predsjednik Prerad Detiček objavio je dobitnike. To su sopranistica Vlatka Oršanić, koja je nagradu primila za recital održan 12. srpnja 2006. na Zagrebačkim ljetnim večerima, potom mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović, za koncert s tenorom Jose Curom 19. srpnja 2006. na Trsatu u Rijeci, te violinistica Laura Vadjon, kojoj je nagrada dodijeljena za recital barokne glazbe priređen 17. srpnja 2006. u crkvi sv. Katarine u Zagrebu. Dobitnici diploma »Milka Trnina« za 2006. godinu su Društvo za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan«, i to zbog kontinuiranoga doprinosa njegovanju i populariziranju glazbe za orgulje i orguljaštva, putem izdavačke djelatnosti, objavljena dva kompaktna diska, kao i ciklusom kućnih koncerata komorne glazbe »Iz Salona Očić«. Drugu diplomu dobio je Obiteljski radio za emisiju »Klasična večer i noć zagrebačkih šišmiša« autora i voditelja Zlatka Madžara, kao priznanje petnaestogodišnjem održanju emisije klasične glazbe vrhunske kvalitete. U žiriju su bili Antun Petrušić (predsjednik), Višnja Mažuran, Ida Gamulin, Renata Penezić, Ivica Trubić, Goran Bakrač i Mladen Janjanin. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Obnovljena riznica etnološkog blaga </p>
<p>Zbirka sadrži oko 500 eksponata, među kojima nekoliko slika Vlahe Bukovca</p>
<p>ČILIPI</p>
<p> - Zavičajni muzej Konavala u Čilipima svečano je otvoren u subotu za javnost nakon što je završena dugogodišnja opsežna obnova muzejske zgrade. </p>
<p> Zavičajna kuća Konavala, osnovana 1974. godine, u srbocrnogorskoj agresiji na Konavle je spaljena i dio inventara je nepovratno izgubljen. Dio sačuvanoga fundusa bio je pohranjen u zgradi Općine Konavle u Cavtatu. </p>
<p> Obnova zgrade počela je 1995. godine u sklopu pilot-projekta obnove Konavala, a njezina konstruktivna sanacija je završena 1999. Konačni završetak obnove ostvaren je uz novčanu pomoć Ministarstva kulture i Općine Konavle, te je napravljen stalni postav etnološke građe Zavičajnog muzeja Konavala. </p>
<p>Zbirka danas sadrži oko 500 eksponata, od kojih su izložene najkvalitetnije ženske i muške narodne nošnje, nakit, oružje te nekoliko slika Vlahe Bukovca. Muzej Konavala tako se predstavlja kao riznica etnološkog blaga najjužnije hrvatske općine. </p>
<p> Obnovljenu zgradu otvorila je pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, a prigodnim riječima se okupljenima obratio načelnik Općine Konavle Luka Korda. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo najuspješniji na svijetu</p>
<p>Dinamo je zauzeo drugo i treće mjesto po najboljoj razlici pogodaka 84-22. To je »tek« treća najbolja razlika pogodaka u Dinamovoj povijesti</p>
<p>Dinamo je u ovom trenutku najuspješnija svjetska momčad! Ne, nije šala i doista to govorimo pri punoj svijesti i pod punom odgovornošću. Podatak naizgled zvuči posve nerealno, pa čak i neozbiljno, pogotovo za momčad koja godinama ne može preskočiti niti jednog ozbiljnijeg suparnika u nekom europskom kupu i uglavnom se stropošta već u pretkolu ili prvom kolu. Pa, iako mu, dakle, francuski Auxerre lakoćom utrpa pet pogodaka u dvije utakmice, iako već 37 godina »plavi« nisu prezimili na europskoj sceni, ove sezone se mogu pozvati na statistički podatak koji ih promovira u - najuspješniju momčad svijeta. Dinamo je sezonu zaključio s 92 osvojena boda u 33 utakmice, što je 92,9 posto ukupnih bodova. </p>
<p> Pritom smo, dakle, detaljno »prošarali« gotovo svim ligama, pa čak i, primjerice, prvenstvom Saint Kitts i Nevisa ili Pakistana. Računamo samo ona prvenstva koja su već završena ili su barem pri kraju. Dakle, nismo ubrojili natjecanja koja počinju i završavaju u istoj kalendarskoj godini kao što je, primjerice, slučaj sa Skandinavcima ili Rusima.</p>
<p> U svakom slučaju, pri vrhu ovakve »svjetske« ljestvice ipak se ne nalaze klubovi zvučnog imena. Štoviše, na drugom se mjestu, odmah iza Dinama, smjestio prvak Andore. U pitanju je Ranger's, koji je u sezoni koja traje 14 kola osvojio 88,3 posto bodova. Slijedi egipatski Al Ahly s 86,9, pa moldavski Sheriff s 86,2 i tek tada nailazi klub gromkog imena - milanski Inter! Ove je sezone u talijanskom prvenstvu zgrabio 29 pobjeda uz šest remija i jedan poraz. Osvojio je, dakle, 93 boda, što je 86,1 posto. </p>
<p> Dinamo je ujedno zauzeo treće mjesto po najboljoj razlici pogodaka. Sezonu je okončao omjerom 84-22, odnosno +62. To je »tek« treća najbolja razlika pogodaka u Dinamovoj povijesti, ali je zato ove sezone druga u Europi. Zapravo, dijeli drugo mjesto s moldavskim Sheriffom, koji će, doduše, vjerojatno potisnuti maksimirsku družinu na treće mjesto, s obzirom na to da su do kraja moldavskog prvenstva ostala još dva kola. Na vrhu je ipak nedostižni Levski iz Sofije, koji kolo prije kraja ima razliku pogodaka 90-11, odnosno +79. </p>
<p>Dinamov rekord za sada drži naraštaj iz sezone 1996./1997. »Plavi« su, tada još pod imenom Croatia i pod vodstvom trenera Otta Barića, sezonu zaključili s rekordnim 21 bodom prednosti pred drugoplasiranim Hajdukom, i to uz razliku pogodaka 90-23, dakle +67. Ta je generacija osvojila točno 90 posto bodova. </p>
<p> Pitanje je, međutim, kako tretirati sezonu Građanskog, koji je 1943. osvojio 100 posto bodova. Međutim, cijelo je prvenstvo trajalo samo šest kola. </p>
<p> »Plavi« su ove sezone nanizali još nekoliko rekorda. Spojili su 20 uzastopnih pobjeda, čime su dosadašnji rekord nadmašili za čak osam pobjeda. Europski rekord pripada Celticu, koji je u sezoni 2004./2005. povezao čak 25 uzastopnih pobjeda. </p>
<p>Nadalje, Dinamo je, računamo li prvenstvo, Kup i Superkup, nanizao 41 utakmicu u kojoj je zabio barem jedan gol. Kad tome prislonimo i posljednjih pet nastupa iz prošle sezone, u kojima je također tresao suparničku mrežu, niz se trenutačno zaustavio na 46. A u subotu još slijedi uzvratna utakmica finala Kupa, protiv Slavena Belupa u Koprivnici. </p>
<p> Zanimljivo je, nadalje, da maksimirska momčad nikad nije osvojila dvostruku krunu pod imenom Dinamo niti je obranila naslov prvaka pod tim imenom.</p>
<p> Cijelu je priču začinio i Eduardo da Silva, koji je s 34 postignuta gola postao apsolutni rekorder HNL-a, nadmašivši dosadašnji rekord Gorana Vlaovića za čak pet pogodaka. Štoviše, Eduardo je izjednačio i rekord bivše države, kojeg je držao Darko Pančev. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Maksimirska euforija </p>
<p>Tek ćemo na ljeto doznati je li ova blistava Dinamova priča ipak »duda varalica« ili maksimirska momčad doista postaje europski konkurentna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što istaknuti nakon blistave zagrebačke nogometne večeri, o čemu Zagrepčani najviše pričaju, što ih se najviše dojmilo? Možda Eduardov »hat-trick« Hajduku, možda uvjerljiva igra »plavih«, koji su posve »razmrvili« derutnu splitsku obranu, torpediravši je s 3-0 uz još mnoštvo prilika, možda bljesak Ante Tomića, možda sam ambijent punog stadiona ili, pak, svojevrsni špalir koji je autobus s Dinamovim igračima pratio do središnje proslave naslova prvaka priređene na Trgu bana Jelačića... Zagreb je u subotu napokon bio okupan svojevrsnom nogometnom euforijom i, koliko god to iz kuta posljednjih Dinamovih europskih nastupa zvučalo neprihvatljivo, sve nas to podsjeća na 1997. godinu, na vrijeme kad se u Maksimiru počeo stvarati kasnije uspješni projekt europskoga kluba.</p>
<p> Plave konfete, 20.000 balona, kompletna momčad na pobjedničkom postolju, a kasnije i na vrhu otvorenog autobusa u svečarskom obilasku grada... Na trenutke se činilo kao da je Dinamo osvojio neki europski trofej, a ne »samo« hrvatsku ligu. A maksimirska je momčad te subote doista djelovala - europski! I to ne samo po dojmljivom ambijentu, ne samo po maštovitom načinu proslave naslova, već napokon i po - igri. </p>
<p>Ponovno se Dinamo gotovo poigrao s Hajdukom, ponovno ga je »stjerao u kut« i svojega najvećeg rivala zapravo pretvorio u dodatni dekor, koji je, u nemoćnim pokušajima pariranja Dinamu, još pojačao maksimirsko slavlje. Ovo je, međutim, tek druga Dinamova utakmica ove sezone u kojoj je ta momčad pokazala da ima temelje za najave o europskom iskoraku. </p>
<p> Sličnu je dominaciju predstavila i 14. ožujka u prvom dvoboju polufinala Kupa, također protiv Hajduka u Maksimiru. »Plavi« su tada pobijedili tek s 1-0, ali igrom su posve zasjenili Splićane. Dakako, nakon ovakvih se utakmica u javnosti uglavnom nameće pitanje je li takva kvalitativna razlika između dvaju najboljih hrvatskih klubova posljedica snažnog Dinama ili, pak, slaboga Hajduka i što će, dakako, ovakva dominacija »plavih« na domaćoj sceni uopće značiti u europskim razmjerima. Odgovore ćemo doznati već na ljeto, kad slijede prva ozbiljnija europska iskušenja, tek ćemo tada sa sigurnošću moći reći je li sve ovo ipak »duda varalica« ili Dinamo doista postaje europski konkurentna momčad. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Varaždinci remijem zaključili sezonu </p>
<p>Nakon utakmice se nagađalo hoće li se trener s najduljim stažem u Prvoj HNL Zlatko Dalić oprostiti od Varteksa </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varteksu je trebala pobjeda kako bi popravio dojam na kraju sezone i dosegnuo šesto mjesto. Još više, pobjeda je trebala Zlatku Daliću kako bi prvi put pobijedio Ćiru Blaževića, svog mentora iz dana kada su zajedno stvarali momčad u Varaždinu. Zagrebu je, pak, trebala pobjeda da zaustavi crni niz na kraju sezone. Ništa se od toga nije dogodilo. Varaždinci i Zagrepčani podijelili su bodove u prosječnoj utakmici. </p>
<p>Gosti iz Zagreba bolje su krenuli, ali samo zahvaljujući spretnim intervencijama 19-godišnjeg vratara Bešenića Varteks nije primio gol. Imali su i Varaždinci nekoliko prilika, koje također nisu iskoristili. U drugom poluvremenu obje su momčadi nastavile igrati otvoreno i napadački, što su prvi u vodstvo pretočili gosti pogotkom Lovreka u 60. minuti. No, radost zagrebaša nije dugo trajala, rezultat je izjednačio Golik samo dvije minute te, pokazalo se kasnije, postavio konačnih 1-1. </p>
<p>Zlatko Dalić nakon utakmice je priznao koliko je htio pobijediti Blaževića te se uz to trijumfom oprostiti od sezone. Kalkuliralo se na tribinama da je to bila njegova oproštajna utakmica od Varteksa i varaždinske publike. Na izravno pitanje o ostanku ili odlasku iz kluba Dalić je tek rekao da je razgovarao s predsjednikom kluba Tomislavom Kezeljem te da će se idućeg tjedna vidjeti s kakvim ambicijama klub ulazi u sljedeću sezonu te ima li u tim planovima mjesta za trenera koji je skupio najdulji staž na trenerskoj klupi u Prvoj HNL. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barcelonina šestica Atleticu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Barcelona, Real i Sevilla osvojili su po tri boda na gostovanjima u 35. kolu i nastavili neizvjesnu borbu za španjolskog prvaka. U derbiju 35. kola Katalonci su »ponizili« Atletico s 6-0. Real je iščupao pobjedu protiv Huelve golom Roberta Carlosa u posljednjoj minuti (3-2), dok je Sevilla do 75. minute gubila u La Coruni, ali su Renato i Kanoute kreirali preokret (2-1). </p>
<p>• Rezultati: Deportivo - Sevilla 1-2, Levante - Osasuna 1-4, Espanyol - Getafe 1-5, Real Sociedad - Celta 3-1, Villarreal - Santander 2-1, Mallorca - Valencia 0-1, Real Betis - Gimnastic 1-1, Zaragoza - Athletic Bilbao 4-3, Huelva - Real 2-3, Atletico - Barcelona 0-5. Redoslijed: Barcelona i Real 69, Sevilla 67...[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Fiorentina, Palermo i Empoli izborili Kup Uefa</p>
<p>RIM</p>
<p> – Kolo prije kraja talijanskog nogometnog prvenstva Fiorentina, Palermo i Empoli su osigurali plasman u Kup Uefa. Inter, Roma, Lazio i Milan još su ranije popunili talijanska mjesta za Ligu prvaka. Iz lige sigurno ispadaju Ascoli i Messina, a o trećem putniku u Serie B odlučit će posljednjih 90 minuta. </p>
<p>• Rezultati: Atalanta - Inter 1-1, Cagliari - Roma 3-2, Chievo - Ascoli 1-0, Empoli - Reggina 3-3, Lazio - Parma 0-0, Messina - Fiorentina 2-2, Palermo - Siena 2-1, Sampdoria - Catania 1-0, Torino - Livorno 0-0, Milan - Udinese 2-3. Redoslijed: Inter 94, Roma 72, Lazio 62...[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Janko Tipsarević osvojio Zagreb</p>
<p>Brazilac Silva je finale imao u rukama. Set i 3-1 nije iskoristio, a nakon što se meč otkotrljao u treći set bilo je jasno kako je Tipsarević daleko bliže pobjedi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvanaesto izdanje zagrebačkog »challengera« osvojio je srpski tenisač Janko Tipsarević, treći nositelj turnira. To je njegov deveti »challenger« u karijeri, makar je u finalu prilično visio protiv upornog i pomalo dosadnog Julia Silve.</p>
<p>Tipsarević je nakon dva sata meča pobijedio 3-6, 6-3, 6-3, makar je Silva imao set i 3-1. No, nakon što Brazilac nije iskoristio tu prednost i nakon što se meč otkotrljao do trećeg seta bilo je jasno kako šanse za Tipsarevića rastu. Dobio je u drugom setu pet gemova zaredom, a u trećem je napravio »break« kod 2-2 i čuvao ga do kraja meča.</p>
<p>Silva je tijekom turnira napravio dva velika rezultata. Primjerice, samo je dva gema ispustio protiv Karanušića i samo dva gema protiv Delgada. No, protiv moćnih udaraca Tipsarevića nije imao odgovora u posljednjih sat vremena igre. Uporno je pokušavao držati loptu u igri, no kako je meč prolazio Silva je sve teže držao ritam. »Ovo je sjajna priprema za Roland Garros i baš mi je drago što sam gostovanje u Zagrebu okončao ukupnom pobjedom. Imao sam nekoliko odličnih mečeva tijekom ovog tjedna. I meč protiv Monfilsa i drugi dio meča protiv Silve. Ostat će mi Zagreb u krasnom sjećanju. Turnir je odlično organiziran i lijepo je biti dijelom ovog turnira«, rekao je pobjednik zagrebačkog turnira. </p>
<p>• Rezultat, finale: Tipsarević - Silva 3-6, 6-3, 6-3</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Federer napokon zaustavio Nadala</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Serija Rafaela Nadala na zemljanoj podlozi je zaustavljena nakon 81 pobjede. Seriju je zaustavio, logično, Roger Federer koji je u finalu Hamburga pobijedio s impresivnih 2-6, 6-2, 6-0. Od travnja 2005. godine Nadal nije izgubio na zemlji (od Igora Andrejeva). U tom periodu je osvojio trinaest turnira, no jednako tako serija nije mogla biti vječna.</p>
<p>Roger Federer je prije finala u Hamburgu imao pet poraza u nizu na zemlji od Nadala. Imao je omjer 3-7 protiv Španjolca i samo od sebe se nametalo kako Švicarac ima jaku psihološku barijeru protiv Nadala. Iako niz poraza nije prekinuo na najbitnijem mjestu, na Roland Garrosu, i ova pobjeda je strahovit poticaj za Federera. Za skorašnji turnir u Parizu gdje će loviti posljednji, četvrt Grand Slam koji nedostaje.</p>
<p>Finale u Hamburgu je počelo po uhodanom scenariju. Nadal je lako dobio prvi set 6-2, s mnogo neforsiranih pogrešaka Švicaraca. No, kod 2-1 u drugom setu Federer je napravio »break« koji je promijenio meč. Nakon 4-2 u drugom setu Federer je nanizao - osam gemova! Iako je ovo za Švicarca pobjeda jednako vrijedna kao osvajanje Grand Slama, treba reći kako je Rafael Nadal dugo vremena bio upitan za nastup u Hamburgu, jer je zbog premorenosti najavljivao otkazivanje turnira.</p>
<p>• Rezultat, finale: Federer - Nadal 2-6, 6-2, 6-0. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Azijska opasnost na svakom uglu </p>
<p>Tamara Boroš u 3. kolu mogla bi na sedmu igračicu svijeta Li Jia Wei, a Zoran Primorac na olimpijskog pobjednika Ryu Seung Mina. No, prije toga treba proći dva kola...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mjeseci i mjeseci priprema, kako igrača tako i organizatora, definitivno su završeni. Kvalifikacijskim mečevima stolnotenisača u ponedjeljak u zagrebačkom Domu sportova počinje 49. svjetsko prvenstvo. Manja organizacijska »kašljucanja« dan-dva prije prvenstva, poput pada računalnog sustava u akreditacijskom centru, u ponedjeljak će sasvim sigurno biti zaboravljeni i sve će, vjerujemo, funkcionirati besprijekorno. </p>
<p>Važnije je, međutim, da na visokoj razini sljedećih dana funkcioniraju hrvatski stolnotenisači. Čuda, naravno, ne treba očekivati, ipak je ovo Svjetsko prvenstvo na kojem kolo vode Azijati. Za Europljane ostaju »mrvice«, koje će naši teško pokupiti, ali ne treba ih niti prerano otpisivati. O drugom dijelu tjedna nitko od naših aduta zasad ne razmišlja, svi, logično, gledaju samo prvi korak. A on Tamari Boroš donosi Slovenku Biljanu Todorovič, 205. igračicu svijeta, prepreku koju bi naša stolnotenisačica trebala preskočiti čak i u trenutačnom stanju u kojem se još nije približila nekadašnjoj formi. Drugi bi korak našoj igračici mogao donijeti i prvu azijsku »minu«, 52. svjetsku igračicu Lee Eun Hee, a eventualni treći singapursku Kineskinju, sedmu na svijetu, Li Jia Wei. </p>
<p>»S obzirom na to da je u trećem kolu mogla dobiti bilo koga od prvih 16 nositeljica, Tamara može biti zadovoljna jer će, ako dođe do tamo, igrati protiv klupske kolegice koju dobro poznaje. Bolje ona nego neka od prvih pet igračica svijeta«, smatra izbornik Neven Cegnar, koji se osvrnuo i na pripremno razdoblje: </p>
<p>»Tamara me iznenadila, izdržala je tri tjedna teških priprema. Pretpostavljao sam da će morati preskočiti jedan dio ili da ćemo morati dozirati neke stvari, ali uspjela je sve maksimalno odraditi. Teško je ipak očekivati da u samom natjecanju može biti jednako uspješna kao na treninzima, na kojima je uglavnom pobjeđivala«, objasnio je Cegnar. </p>
<p>Sandra Paović i Cornelia Vaida protivnice će u prvom kolu saznati nakon kvalifikacija. Uspješno svladan prvi zadatak u drugom bi kolu i jednoj i drugoj vjerojatno donio Hongkonžanke, Sandri Lau Sui Fei, a Corneliji Zhang Rui, obje stanovnice doma »top 30«. Andrea Bakula u prvom će kolu na Huang I-Hwa iz Tajvana, a mlada Sanja Pauković na Kineskinju Peng Luyang. Put do glavnog turnira kroz kvalifikacije će pokušati pronaći Sunčica Vugrinec i Ivana Knežević. </p>
<p>Zoran Primorac na startu će igrati protiv 137. svjetskog igrača, ali podatak da se radi o Lee Jung Samu iz Južne Koreje, nakon Kine najvećeg proizvođača kvalitetnih stolnotenisača, dovoljno je upozorenje. Kasnije bi naš prvi »reket« mogao na Slovaka Petra Seredu, a onda na još jednoga Korejca, ovaj put mnogo opasnijeg, olimpijskog pobjednika Ryu Seung Mina. </p>
<p>»Zoki je u dobroj formi, zdrav, odmoran, željan dokazivanja. Ryu Seung Min nije u formi kao kad je uzeo olimpijsko zlato, ali je iznimno neugodan igrač od kojeg je Primorac najčešće gubio. No, prije toga treba proći prva dva kola puna zamki«, kaže muški izbornik Zlatko Novaković. Naš će Kinez Tan Ruiwu najprije na Ri Chol Guka, u nastavku bi ga mogao dočekati sjajni Grk Kalinikos Kreanga. Roko Tošić još uvijek čeka ime suparnika koji će stići iz kvalifikacija, a bude li uspješan drugo će mu kolo vjerojatno donijeti petog igrača svijeta Oh Sang Euna. Kvalifikacije će u ponedjeljak pokušati proći Dragutin Šurbek, Andrej Gaćina, Ivan Juzbašić i Ronald Ređep. </p>
<p>Azijati, dakle, vrebaju iza svakog ugla. Našima, kao ni ostalim Europljanima, neće biti lako. Tamara Boroš čak tvrdi da će biti čudo ako ijedna Europljanka bude u osmini finala. Kod muškaraca je situacija malo svjetlija, iako je dominacija Azije i tu sigurna oklada. No, i u klađenju su iznenađenja česta, možda idući tjedan u Domu sportova donese poneko.</p>
<p>Hrvati u 1. kolu </p>
<p>Primorac – Lee Jung Sam (J. Kor)</p>
<p>Tan Ruiwu – Ri Chol Guk (S. Kor)</p>
<p>Tošić – kvalifikant</p>
<p>Boroš – Todorovič (Slo)</p>
<p>Paović – kvalifikantica</p>
<p>Vaida – kvalifikantica</p>
<p>Bakula – Huang I-Hwa (Taj)</p>
<p>Pauković – Peng Luyang (Kin)</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Cibona prešla Jazine i uzela »jedinicu«</p>
<p>Zakazali su glavni igrači Zadra, prije svih Carl English</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Košarkaši Cibone vjerojatno ne pamte kada su ovako uvjerljivo prošli Jazine. Pobjedom protiv Zadra 99-83 (53-43) kolo prije kraja osnovnog dijela A-1 lige, zagrebačka je momčad uzvratila domaćinu za poraz u Draženovom domu i osigurala prvo mjesto uoči doigravanja. </p>
<p>Od početka su cibosi krenuli žestoko, krenuli na najjaču točku Zadrana, pod obruče. Wright je za poluvrijeme ubacio 15, do kraja 19 poena. U drugom mu se dijelu pridružio odlični Lukša Andrić koji je na kraju upisao 23 poena i 10 skokova. Sve je kontrolirao mirni i precizni Davor Kus (20 poena, 6 asistencija). Cibonu je u Jazinama sjajno služio šut (ukupno 60 posto), u takvoj večeri domaći su se mogli približiti tek na pet razlike (56-61). Odmah su tricama uzvratili Krasić i Wright. </p>
<p>Zadrane je u prvom dijelu vukao Pankracije Barać (13 poena), ali zakazali su glavni igrači, prije svih Carl English (12 poena, šut 3-12) koji je sam pobijedio Cibonu u prvoj utakmici u Zagrebu. </p>
<p>Domaćina nije pomogla niti tehnička pogreška Ace Petrovića koji ju je »tražio« prekasno, u 30. minuti (64-76). »Vukovi« nisu gubili ritam, a razlika je rasla i do 22 razlike. Ponovno smo vidjeli nekoliko sjajnih poteza Andrića, na prošloj utakmici asistencije, u Jazinama nekoliko sjajnih prodora…</p>
<p>Tako je kolo prije kraja riješena dvojba tko će u doigravanje s prvog mjesta, a tko s drugog. Jasno je i koje će četiri momčadi u doigravanje, Cedevita je porazom u Slavonskom Brodu ostala van tog kruga, a Zagreb i Split borit će se za regionalnu ligu. »Mravi« su ipak u prednosti jer sami odlučuju o sebi, za treće mjesto i NLB sljedeće sezone u Trnskom trebat će im pobjeda protiv Cibone. Dražen Anzulović moći će kalkulirati i odmarati igrače uoči polufinala, no takav potez neće se s odobravanjem gledati u Splitu. Hoće li Cibona igrati i za trofej »fair-play«, vidjet ćemo u srijedu. Da se radi o bilo kojoj drugoj utakmici o čijem ishodu ne ovisi ulazak momčadi u regionalnu ligu, trener Cibone bi vjerojatno, kada bi ih imao na klupi, poslao juniore na parket. Iako mu nitko neće moći zamjeriti ako u završnici sezone odmori potrošene igrače poput Kusa, Warrena… Nešto će ovisiti i o Zagrebu, koji je »uskrsnuo« rezultatom iz Broda, »mravi« su ove sezone već pobjeđivali momčad iz Savske. </p>
<p>Hoće li Splićani nazdraviti Cedevitom ulazak u NLB ligu, znat će kada čuju i rezultat iz Draženovog doma. Uz pobjedu, trebat će im i pobjeda Cibone u gradskom derbiju. Sve ćemo znati u srijedu oko 21.15 sati. Doigravanje počinje već u subotu, a ne treba zaboraviti napomenuti da i četvrtoplasirana momčad može do regionalne lige ako postane prvak. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Treće zlato za Hrvate</p>
<p>BIHAĆ</p>
<p> – Posljednjeg dana Europskog prvenstva u kajaku i kanuu u spustu na divljim vodama, hrvatski kanuisti okitili su se trećom zlatnom medaljom. Emil Milihram, Tomislav Lepan i Igor Gojić, osvajači zlata u ekipnim vožnjama klasične (duge) utrke discipline C-1, ponovili su uspjeh u sprintu i sa 44 stotinke ispred momčadi Njemačke osvojili još jedan naslov europskih prvaka. Bronca je pripala Francuzima. S osvojene tri zlatne medalje (u pojedinačnoj je konkurenciji zlatni bio Milihram) osvo je za hrvatsku reprezentaciju najupješnije Europsko prvenstvo. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Podravka proslavila 14. naslov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednje, 6. kolo Dukat Lige za prvaka bilo je samo formalnost i prilika da rukometašice Podravke dobiju zlatne medalje i pehar za novi naslov hrvatskih prvakinja. U 16 sezona Koprivničanke su čak 14 puta bile najbolje. Na oproštaju od sezone u svojoj su dvorani svladale Trogir s 33-26. </p>
<p>Fantastična Jelena Grubišić (čak 29 obrana) zaključala je svoja vrata u Puli pa je Lokomotiva bila bolja od Arene s 19-18. Lokosice su zaigrale bez Maide Arslanagić, Vesne Milanović-Litre i Andreje Penezić, a nova dva boda Lokomotivi donijela je Petra Starček pogotkom u posljednjoj minuti. </p>
<p>• Rezultati, Liga za prvaka: Podravka - Trogir 33-26, Arena - Lokomotiva 18-19; redoslijed: Podravka 22, Lokomotiva 17... Liga za Europu: Sesvete - Kutjevački podrum 25-26, Trešnjevka - TVIN 36-35, redoslijed: TVIN 16, Trešnjevka 15... Liga za ostanak: Osijek - Split 24-20, Vranjic - Zamet 28-22; redoslijed: Osijek 18, Zamet 14... [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Atletske dive bez konkurencije</p>
<p>Blanka Vlašić preskočila je 2.00 m, Ivana Brkljačić bacila kladivo 73,25 m, a Danijela Grgić pobijedila na 200 i 400 m</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Sve tri najveće hrvatske uzdanice opravdale su rezultatima visoka očekivanja na subotnjem atletskom mitingu održanom u splitskom Parku mladeži. </p>
<p>Naša najbolja skakačica u vis i rekorderka Blanka Vlašić na mitingu koji je organizirao njezin klub ASK prvi je put preskočila dva metra. Ivana Brkljačić, koja je i u posljednjim nastupima potvrdila da je u velikoj formi, bacila je kladivo na 73,25 metara, dok je Danijela Grgić osvojila prva mjesta u utrkama na 200 i 400 m. </p>
<p>Ivana Brkljačić već je u prvom pokušaju ostvarila svoj najbolji rezultat. </p>
<p>»Bila sam nervozna prije nastupa, Splićani uvijek priznaju samo najbolje, no na kraju je sve ispalo dobro. Zadovoljna sam svojim nastupom«, kazala je najbolja hrvatska bacačica kladiva. </p>
<p>Nakon Osake i Dohe, Ivana je potvrdila da odlični rezultati nisu bili slučajnost. U Splitu su četiri njezina hica završila preko 70 metara. </p>
<p>Danijela Grgić također nije imala pravu konkurenciju, pa je u samo deset minuta osvojila dva prva mjesta. Najprije je u utrci na 400 metara bila najbolja s prvim rezultatom mitinga (53.26), a najbrža je bila i na dvostruko kraćoj dionici, pretrčavši 200 m za 24.76. </p>
<p>Posljednja je pred splitskom publikom nastupila Blanka Vlašić i već je u prvom skoku (1.85 m) osigurala prvo mjesto. Rekord mitinga Blanka je podigla za deset centimetara, preskočivši za pobjedu 2.00 m. </p>
<p>»Boljela me Ahilova tetiva, no rezultat je sjajan. Šteta što nije bilo konkurencije. No, svejedno sam vrlo zadovoljna, ovo je moj drugi rezultat sezone«, kazala je Blanka Vlašić. </p>
<p>Rezultati svjetske težine najbolji su motiv za organizatore, koji dogodine moraju razmišljati i o ozbiljnijoj konkurenciji hrvatskim atletskim divama.</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Taylor obranio naslov u srednjoj kategoriji </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Američki boksač Jermain Taylor obranio je naslov svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji verzije IBF, svladavši na bodove u Memphisu sunarodnjaka Coryja Spinksa. Taylor je po četvrti puta uspješno obranio naslov, dva su suca (117-111 i 115-113) bodovala meč u njegovu korist, a treći je pobjedu dodijelio Spinksu (117-111). Tayloru je ovo 27. pobjeda u karijeri, u kojoj ima i jedan poraz, dok je Spinks u 40. meču zabilježio četvrti poraz. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Brown će graditi nuklearke </p>
<p>Program predviđa izgradnju od jedne do osam novih nuklearki u sljedećih 15 godina / Britanci strahuju da bi ubrzo morali ovisiti o ekološki problematičnom plinu koji dolazi iz nestabilnih i nesigurnih područja Srednjeg istoka i Rusije </p>
<p>Gordon Brown uskoro će se suočiti s skepticima unutar vlastite stranke zbog plana da odobri izgradnji nuklearnih elektrana diljem zemlje. Potezom kojim je istog trena izazvao žestoke reakcije organizacija za očuvanje okoliša, budući britanski premijer ovom je najavom potvrdio da će slijediti politiku Tonyja Blaira koji je takvo energetsko usmjerenje Ujedinjenog kraljevstva i sam snažno podupirao.</p>
<p>Vjerojatno i pod utjecajem istraživanja javnog mnijenja koje pokazuje da je mladi konzervativni vođa David Cameron ozbiljna konkurencija, Brown će signalizirati svoju podršku za nuklearni program koji uključuje izgradnju od jednog do osam novih postrojenja unutar 15 godina.</p>
<p>Alistair Darling, ministar za trgovinu i industriju i bliski Brownov saveznik pružit će također bezrezervnu potporu tom planu koji će, prema najavama biti objavljen u srijedu. </p>
<p>Darling će u svojoj potpori naglasiti važnost tog plana koji će Britaniji jamčiti opskrbu energijom i istovremeno do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 60 posto. U tom paketu nalazi se plan za izgradnju novih postrojenja vezanih uz iskorištavanje vjetra </p>
<p>Iako je Darling inzistirao na činjenici da službeno još uvijek ništa nije odobreno, izvjesno je da će energetsku okosnicu ubuduće činiti nuklearna energija i energija vjetra. »Zahtjevi za energijom se stalno povećavaju. Odluku moramo donijeti ovako ili onako i to još ove godine. Ako ne učinimo ništa i čekamo deset do petnaest godina, opasno ćemo se približiti jako hladnim i jako vrućim danima bez kontinuiteta u opskrbi energijom«, rekao je Darling. </p>
<p>Bilo je za očekivati. Greenpeace je ovaj plan osudio. »Plan da se nuklearnom energijom rješava pitanje klimatskih promjena je kao da rabite pušenje u skidanju suvišnih kilograma«, ustvrdili su u Greenpeaceu. </p>
<p>Iako izgleda kako je zapravo stvar politički riješena, Brown za nuklearni plan tek treba izboriti među vlastitim parlamentarnim zastupnicima. No, Darlingova teza se temelji na spoznaji da zapravo vremena više nema jer postojeća nuklearna postrojenja u skoro vrijeme (do 2020. godine) više neće moći zadovoljiti više od 7 posto ukupnih potreba. Osim toga, najveći broj elektrana na ugljen uskoro će se morati zatvoriti zbog regulative Europske unije. Britanci strahuju da bi na kraju morali ovisiti o ekološki problematičnom plinu koji dolazi iz nestabilnih i nesigurnih područja Srednjeg istoka i Rusije.</p>
<p>Nekoć veliki protivnik nuklearne energije, kad je prije 20 godina izabran u parlament, Darling sada tvrdi kako Britanija nema druge opcije od one nuklearne. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Basescu dobio povjerenje</p>
<p>Rezultat referenduma mogao bi biti uvod u raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora</p>
<p>Više od 70 posto Rumunja izjasnili su se na referendumu za ostanak Traiana Basescua na funkciji predsjednika države. Njega je rumunjski parlament suspendirao prije mjesec dana optužujući ga za korupciju i nezakonito postupanje sa tajnim službama. </p>
<p>Referendum je bio posljedica sukoba između Basescua i aktualnog rumunjskog premijera Calina Popescua-Tariceanua. U osnovi tog sukoba bila je želja dvojice političara da se nametnu kao vodeći politički čimbenik u zemlji. Premijer i njegova Narodna liberalna stranka formirali su vladu u koaliciji s Demokratskom strankom kojoj je na čelu bio upravo Basescu do svog izbora za predsjednika republike.</p>
<p>Jedan od razloga sukoba premijera i predsjednika je vanjska politika odnosno ustrajavanje predsjednika republike da Rumunjska kao članica NATO-a podrži američku intervenciju u Iraku i pruži vojnu pomoć akcijama NATO-a u Afganistanu. Vlada je u najavljivala da će zahtijevati povratak rumunjskih vojnika iz Iraka i Afganistana, no Basescu kao vrhovni zapovjednik vojske to je uvijek spriječio. </p>
<p>Krizu u odnosima koalicijskih partnera pokušala je iskoristiti oporbena Socijaldemokratska stranka. S još nekoliko manjih oporbenih stranaka i Narodnom liberalnom strankom uspjeli su ishoditi glasovanje u parlamentu o opozivu predsjednika. Referendum na kojem su građani iskazali povjerenje Basescuu najavljuje mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora jer je teško povjerovati u kohabitaciju predsjednika i premijera. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Francuzi zadovoljni dinamičnim ministrima</p>
<p>Francuzi nove ministre ocjenjuju kao mlade i kompetentne</p>
<p>Francuzi su zadovoljni, čak 69 posto njih podržava sastav nove vlade. Zadovoljno je čak i 42 posto glasača Ségolene Royal, što znači da je Sarkozy uspio pomiriti, kad je riječ o izboru nove vlade, ljevicu i desnicu. Francuzi nove ministre ocjenjuju kao dinamične, mlade i kompetentne.</p>
<p>»To što sam prihvatio raditi s ljudima koji ne misle kao ja ne znači da sam iznevjerio socijaliste«, rekao je nakon ulaska u vladu Bernard Kouchner, odajući indirektno podršku novom predsjedniku.</p>
<p>Francuska se sada priprema za parlamentarne izbore, koji će se održati 10. i 17. lipnja. Na izborima će se pojaviti i dvanaest ministara iz sadašnje vlade i bit će to još jedna provjera je li novi predsjednik izabrao prave ljude, koji imaju podršku i koji ujedinjuju šarolik politički spektar Francuske. </p>
<p>Posebno su dobro prihvaćene Sarkozyjeve riječi kako svi oni koji ne pripadaju njegovoj stranci i ne dijele to političko opredjeljenje, a pozvani su da vode Francusku, »neće morati mijenjati ni prijatelje, ni opredjeljenja«. Sarkozy je tom izjavom poslao novi snažni signal da Francuska ne smije biti razjedinjena činjenicom što je polarizirana između ljevice i desnice i da novi izazovi i reforme postaju zadatak svih političkih opcija. </p>
<p>Prvi potezi Sarkozyja ocjenjuju se pozitivno, prije svega njegov susret s liderima sindikata. Oni će ionako biti najtvrđi orah za reforme koje Sarkozy priprema, a već su mu stigla upozorenja da ne dira zakone koji reguliraju radne odnose i obrazovni sustav. No, Sarkozy smatra da je to ključno u njegovom programu, pa će morati uložiti maksimalni trud za skladne odnose sa sindikatima.</p>
<p>Izborom sedam žena u novu vladu predsjednik je želio pokazati da ide u red onih lidera koji smatraju da muškarci i žene trebaju podijeliti odgovornost za vođenje zemlje i pridružio se europskim državama, od skandinavskih do Španjolske, u kojima su žene ravnopravno zastupljene u vladi. Svi su dakle u vladi, i centristi i ljevičari i pripadnica nacionalnih manjina.</p>
<p>Susretom s Angelom Merkel Sarkozy je očekivano dao jasni signal da se Francuska »vraća Europi«, a prvi pravi test bit će ljetni summit EU u Bruxellesu. Tamo će Sarkozy prvi puta u svojstvu šefa države biti nazočan i na sastanku Europske pučke stranke, a očekuje se da će Merkel moći, nakon sve usuglašenijeg stava oko mini ustava, pokrenuti novu inicijativu da se ustavni tekst definira i što prije usvoji. Francuzi više neće odlučivati na referendumu, a u parlamentu će sve ipak lakše proći. Očekuje se da će Francuze slijediti i Nizozemci, tako da Europa dobiva novu šansu za ustav.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Legalizacija statusa ilegalnih useljenika</p>
<p>Riječ je o oko 12 milijuna imigranata uglavnom hispanoameričkog porijekla</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika više ne stanuje ovdje! Takve izjave čuju se posljednjih dana od konzervativnih komentatora poput Patricka Buchanana koji kritiziraju predloženu promjenu zakonodavstva o imigraciji. I desno orijentirani, ali vrlo gledani FOX News TV kanal izražava strah da će legaliziranje oko 12 milijuna ilegalnih imigranata uglavnom hispanoameričkog porijekla, već u narednih 20-ak godina potpuno »promijeniti demografsku sliku SAD«. </p>
<p>Najpoznatiji TV voditelj na FOX-u Bill O'Reilley ustvrdio je čak, da će ovo zakonodavstvo, putem »spajanja obitelji«, u Ameriku dovesti više od 20 milijuna novih imigranata, već u sljedećih nekoliko godina.</p>
<p>No, ono što konzervativci sigurno znaju, ali ne žele priznati, je »gospodarska realnost«. Novi su useljenici u Ameriku, uvijek unosili tržišnu svježinu. Brojni su primjeri kako su oni već u prvoj generaciji iskazivali punu angažiranost, za razliku od ponekad primjetne apatičnosti starosjedilaca. Statistike potvrđuju, da su u predgrađima velikih gradova poput New Yorka, zahvaljujući »živahnim imigrantima« tržišta nekretnina, za razliku od ostatka zemlje izvan aktualnih trendova opadanja. </p>
<p>Slično je i u ostalim poljima, gdje su imigranti naročito iz prve generacije spremni raditi poslove (često i po dva posla) koje drugi Amerikanci odavno ne prihvaćaju. Zato su protivljenja predloženom zakonu uglavnom politički motivirana.</p>
<p> Bush je poručio zakonodavcima da nema vremena za odugovlačenje. Početak tjedna je rezerviran za debatu o novom imigracijskom zakonu u Senatu. Obraćajući se Amerikancima i svima onima koji sa zebnjom iščekuju odluke Kongresa o novom useljeničkom zakonu, Bush je preko radija, u subotu poručio kako će novi zakon pomoći da se riješi status milijuna ilegalnih imigranata »bez animoziteta i bez amnestije«.</p>
<p>No, čak i ako zakon prođe u Senatu, sasvim je neizvjesna njegova sudbina u Zastupničkom domu. Konzervativni republikanci ipak se plaše da se radi o prikrivenoj amnestiji za ilegalce, među kojima je veliki broj onih s kriminalnom prošlošću. Demokrati pak kritiziraju republikance jer pokazuju netolerantnost prema realnom trendu promjena u socijalnom i etničkom miljeu Amerike. Liberali čak ističu, da su elementi novog zakonodavstva preoštri prema novim imigrantima. </p>
<p>Neki radnički sindikati pak tvrde da će legaliziranje velikog broja useljenika povećati konkurenciju na ionako oslabljenom tržištu rada i smanjiti dolarsku satnicu u vremenima kad sve drugo u Americi poskupljuje.</p>
<p>U međuvremenu, Bush najavljuje da nastavlja politiku jačanja nepropusnosti granice prema Meksiku odakle ilegalno ulaze tisuće imigranata. No, unutar svojih granica, Amerika će izgleda popustiti pred »dobro poznatim« ilegalcima. Svi oni će se, kako to predviđa novi zakon, uz »novčanu kaznu« od 5000 dolara, moći prijaviti vlastima i stati u red za dobivanje američke putovnice. Prema prvim procjenama, neki među njima bi mogli čekati između 10 i 12 godina.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>I slijepi će progledati</p>
<p>Slijepi se mogu nadati da će za koju godinu dobiti pomagalo za orijentaciju u prostoru na pragu umjetnih očiju. Na nedavnom ga je kongresu Hrvatskog oftalmološkog društva u Splitu predstavila austrijska oftalmologinja, prof. dr. Michaela Velikay-Parel iz Beča koja ga je opisala kao umjetnu retinu (unutarnji sloj oka putem kojeg se svjetlosni podražaji vode do očnog živca) što premošćuje i zamjenjuje funkciju oštećene pacijentove retine koja je i uzrok sljepila. Dobije se skromna vizualna percepcija, ali i osjećaj za orijentaciju, čak i u nepoznatoj okolini. Ako ne i vid od umjetne retine, može se očekivati znatno, a kako se čini, i trajno poboljšanje kvalitete života slijepih. </p>
<p>Proteza, zapravo minijaturno računalo, sastoji se od stimulatora koji se usađuje u oko, vanjskog dijela s malom kamerom ugrađenom u okvir naočala i procesora koji se kao walkman može nositi u džepu. Svjetlosna se informacija elektronički obrađuje u procesoru odakle se bežično, kao podražajna elektronaredba, šalje u oko čime se stimulira umjetna retina da u mozak preko očnog živca odašilje vizualno korisnu poruku. </p>
<p>Oftalmologinja dr. Mirjana Nasić, savjetnica u KBC-u Zagreb, kaže da su degenerativne promjene na retini najčešći urok sljepoće u razvijenom svijetu, pa i Hrvatskoj. Opisana novost je to zanimljivija, jer je propadanje vidnih stanica zasad još nerješiv problem. Problem je što se svaka fotoćelija u oku spoja s vlastitim živčanim priključkom, a medicina još nije otkrila kako to postići umjetno. Uloga implantata, umjetnih fotoćelija, je da »lovi« svjetlost, ali kako je njih malo, samo 60 prema potrebnih 6000, slika koja se pojavljuje u mozgu samo su obrisi predmeta i ljudi u prostoru. Nasić, međutim, ističe da su Austrijanci prvi uspjeli u mozgu stvoriti obris. Naoko malo, ali svjetlo je prvi put dopremljeno do mozga. Još je dakako sve u fazi testiranja, ali je više nego dobro to što je oko ispitanika tolerantno prema implantatu i ne odbacuje ga ni nakon višemjesečna nošenja. »Takvi su pokušaji dosad bili znastvena fantastika«, ističe dr. Nasić. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Terapija pjevanjem</p>
<p>Svatko može lijepo pjevati ako »uštima« svoj instrument, tijelo kojim struji glas</p>
<p>Kao što je mnogima problem govoriti u javnosti, tako se mnogi ustručavaju i zapjevati bilo gdje izvan dobro zatvorenih kupaoničkih vrata. Zahvaljujući psihologu i terapeutu pjevanja Baldu Mikuliću svoje omiljene hitove sada mogu bez srama pjevušiti čak i oni koji misle da su pjevački antitalenti. On naime u Češkoj i jednom na mjesec u Zagrebu održava tečajeve pjevanja, odnosno drži školu za otkrivanje glasa u kojoj pjevanje ne promatra kao rezultat pojedinih organa ili dijelova tijela, nego kao izraz cjelokupna čovjekova bića. </p>
<p>»Pjevanje nije samo obično titranje glasnica nego proces kojim se naš glas oslobađa kroz tijelo posebnom, tzv. Werbeck metodom. Ona mu omogućuje da vrlo lako postane čudesan instrument čija je glazba pravi melem za uši slušatelja«, pojašnjava Baldo Mikulić. </p>
<p>Werbeck je metoda dobila ime po švedskoj sopranistici Valborg Werbeck Svärdström koja je zbog pogrešne tehnike pjevanja izgubila glas. Proučavajući razloge zbog kojih je morala prekinuti karijeru, Svärdström je osmislila niz vježbi kojima je uspjela vratiti izgubljen glas. Tim je potezom pomogla ne samo sebi nego i polaznicima svoje škole pjevanja tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>»S pomoću samoglasnika i suglasnika pridodanih glazbenim elementima i ritmičkim pokretima ruku oblikuju se specifične vježbe koje djeluju na glasovne organe i pomažu kod dišnih poremećaja«, pojašnjava profesor i dodaje kako je upravo disanje osnova svakog oblikovanja i razvoja glasa. Glas, smatra Mikulić, ne treba trenirati i školovati nego ga osloboditi i pustiti van zajedno sa svim emocijama, traumama i problemima koje nakupljamo u sebi tijekom godina. </p>
<p>»Postoje ljudi koji misle da nemaju sluha, što uopće nije točno. Svi imamo taj dar koji s glasom svakodnevno upotrebljavamo pri govoru. Razlika je jedino u tome što sluh nekih ljudi nije dovoljno razvijen ili ga sputavamo mi sami ili okolina«, pojašnjava Mikulić koji je u Njemačkoj završio trogodišnji seminar terapije pjevanjem. Njezin je glavni cilj, napominje psiholog, riješiti određeni zdravstveni problem, i to – s pomoću pjevanja. Najbolji rezultati postižu se, kaže, kod mucanja i tepanja, u slučajevima astme, nervoze, slabe cirkulacije, migrene, poremećajima spavanja, anksioznosti itd. Ta terapija pomaže ljudima s posebnim potrebama u socijalizaciji, a odvraća i od destruktivna ponašanja ili agresije. </p>
<p>Baldo Mikulić smatra da se vještina pjevanja može usavršiti jednako kao i vožnja bicikla ili čitanje, pisanje i strani jezik. Da bi se to postiglo, nije međutim dovoljno, napominje psiholog, samo voljeti glazbu, slušati je pasivno i sramežljivo pjevušiti nego postati aktivnim sudionikom terapijskog procesa i shvatiti bit svog problema.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Napokon priznao ovisnost</p>
<p>George Michael je priznao da je ovisan o određenim lijekovima, ali i rekao kako vjeruje da bi svijet bio mnogo bolje mjesto kada bi se ljudima dopustilo da puše marihuanu. Problematičan pop-pjevač, koji je nedavno proglašen krivim za vožnju pod utjecajem narkotika, najavio je moguće iseljenje iz Britanije kako bi se oslobodio paske medija. Na nedavnoj konferenciji za tisak rekao je da neprestano traži pažnju i uništava sam sebe, jer ne može prežaliti smrt majke, prije deset godina. A onda je počeo veličati marihuanu, pogotovo za mentalne bolesnike, ustvrdivši da je manje opasna i za korisnika i za njegovu okolinu od alkohola.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Liz može zadržati sliku</p>
<p>Elizabeth Taylor je službeno odobreno da zadrži remek-djelo Van Gogha koje su, najvjerojatnije, nacisti oteli pravim vlasnicima koji su godinama čekali njegov povratak. Taylorova je 1963. na dražbi u Sothey’su kupila tu sliku za 92.000 funta i sve je ove godine držala u svom losangeleskom domu. Slika koju je Van Gogh dovršio pred kraj života sada vrijedi osam milijuna funta, ali bez obzira na njezinu novčanu vrijednost, obitelj Orkin je traži od 2004. godine. Oni su potomci Margarete Mauthner, Židovke kojoj su tu sliku i druge dragocjenosti nacisti oteli kada je 1939. napuštala Njemačku. Liz Taylor pak tvrdi da ne zna za takvu prošlost svoje slike. Natezanje koje se pretvorilo u sudski proces neki je dan okončano presudom američkog suda da glumica može zadržati sliku.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vlakom po Europi</p>
<p>Zanimanje za InterRail najviše poraste tijekom ljetnih mjeseci, te uoči Uskrsa, Božića i Nove godine</p>
<p>Popularan oblik putovanja vlakom među mladima diljem Europe, InterRail, 31. ožujka ove godine ukinuo je svoju postojeću ponudu i s prvim danom travnja stupila je na snagu nova, izmijenjena ponuda. </p>
<p>Najveća je novost ponuda dviju karti: Globalne karte InterRail, te karte InterRail za jednu zemlju. Ono što im je zajedničko jest da se ne ispostavljaju za određene relacije, nego omogućuju putovanja u svim vlakovima, po gotovo svim prugama europskih željeznica (globalna karta InterRail) ili samo po jednoj zemlji (karta InterRail za jednu zemlju). Treba istaknuti da InterRail ne pokriva zemlju prebivališta, nego za nju treba kupiti posebnu kartu, te da odrasli i djeca od 4. do 12. godine mogu putovati u 1. i 2. razredu, a mladi od 12. do 26. godine samo u 2. razredu. Dodatno se plaća i obvezna rezervacija sjedala, globalna karta (karta s rezervacijom) u vlakovima s globalnom cijenom, te dodatak za uporabu postelja i ležaja. </p>
<p>Globalna karta InterRail idealna je za sve koji namjeravaju putovati po cijeloj Europi, za što su odvojili dovoljno vremena, ali nisu napravili točno određeni plan putovanja jer si žele ostaviti slobodu kretanja. Može se putovati u vlakovima svih vrsta praktički po cijeloj Europi, te brodskom linijom Ancona/Bari – Igoumenitsa M./Patras kojom upravlja Attica Group.</p>
<p>Cijena karte ovisi o roku valjanosti, vagonskom razredu i dobnoj skupini za koju se ispostavlja. Djeca plaćaju pola cijene karte za odraslu osobu, a za vožnju u Hrvatskoj od polaznog kolodvora do granične točke u odlasku i povratku uz kartu InterRail moguće je kupiti prijevoznu kartu za koju vrijedi popust od 50 posto. </p>
<p>Onima koji vole sve isplanirati unaprijed i sigurni su koju zemlju žele pobliže upoznati, više će odgovarati karta InterRail za jednu zemlju. </p>
<p>Cijena karte ovisi o tome kojoj od četiriju cjenovnih razina pripada zemlja u koju se namjerava putovati (1. cjenovna razina: Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Norveška i Švedska; 2. cjenovna razina: Austrija, Irska, Italija, Španjolska, Švicarska i zemlje Beneluksa; 3. cjenovna razina: Danska, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Portugal i Rumunjska; 4. cjenovna razina: Bugarska, Češka, Makedonija, Srbija, Slovačka, Slovenija i Turska), te koliko se dana namjerava provesti na putovanju u jednom mjesecu, koliko vrijedi karta. Kao i u prethodnom slučaju, djeca plaćaju pola cijene karte za odraslu osobu.</p>
<p>Nakon svih ovih informacija najbolje je staviti ruksak na rame i uputiti se prema željenom odredištu, a dodatne obavijesti o konkretnim planovima putovanja mogu se zatražiti na kolodvorima Hrvatskih željeznica (HŽ), te na internetskim stranicama InterRaila i HŽ-a.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo mladi bračni par </p>
<p>Petomjesečna Nikolina je zadobila lakše ozljede. Bebu je, kako ističu prometni stručnjaci, spasila činjenica da je bila pravilno vezana na stražnjem sjedalu</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - U nedjelju oko 4 sata kod nadvožnjaka u Strizivojni dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su dvije osobe poginule, dvije zadobile teške tjelesne ozljede, dok je petomjesečna beba lakše ozlijeđena. </p>
<p> Nesreća se dogodila kada je osobni automobil iz neutvrđenih razloga skrenuo u lijevi prometni trak i sudario se s kamionom. </p>
<p> Poginuo je mladi bračni par iz Stubičkih Toplica, Nenad Gmaz (33) i njegova supruga Sandra (27), čija beba, petomjesečna Nikolina je zadobila lakše ozljede. Bebu je, kako ističu prometni stručnjaci, spasila činjenica da je bila pravilno vezana na stražnjem sjedalu. Suvozačica iz osobnog automobila Draženka Štefanec (31) iz Slavonskog Broda, sestra poginule, zadobila je teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Teško je ozlijeđen i šezdesetogodišnji vozač teretnog vozila Dadil Đebić iz Banovića. Na mjestu nesreće supružnici su poginuli, dok su ozlijeđeni prevezeni u Kliničku bolnicu Osijek. </p>
<p> Pretpostavlja se da su se putnici iz osobnog automobila vraćali iz svadbe. </p>
<p> Zbog očevida koji je trajao do 8 sati bio je zatvoren promet, a intervenirali su i đakovački vatrogasci. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svenu Medvešeku zapaljen automobil</p>
<p>Prema rezultatima očevida, netko je tijekom noći razbio bočno staklo na passatu, u unutrašnjost vozila najvjerojatnije ulio zapaljivu tekućinu, te je zatim zapalio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Automobil glumca Svena Medvešeka zapaljen je tijekom noći na nedjelju, oko 6,30 sati, na parkiralištu iza zgrade u Trnskome 30., nekih pedesetak metara od zgrade u kojoj glumac živi.</p>
<p> Sivi »passat caravan«, registracija ZG 916 - AH, u požaru je u potpunosti uništen, a šteta iznosi nekoliko desetaka tisuća kuna. Iako je policija na konferenciji za novinare u nedjelju najprije izvijestila samo o događaju, čekajući da se dovrši očevid, nakon podneva novinari su informirani da nije riječ o nesretnom slučaju.</p>
<p> Prema rezultatima očevida, netko je tijekom noći razbio bočno staklo na passatu, u unutrašnjost vozila najvjerojatnije ulio zapaljivu tekućinu, te je zatim zapalio otvorenim plamenom. </p>
<p>Budući se na zadnjem sjedalu passata nalazila veća količina pamučne tkanine, požar se brzo proširio na ostatak automobila, kojemu je u potpunosti izgorio čitav stražnji kraj, te prostor do motora. Kako smo čuli od Medvešekovih susjeda iz Trnskoga, glumac je uvijek bio ugodan i druželjubiv susjed, te su svi začuđeni činjenicom da bi netko baš njemu pokušao nauditi. </p>
<p>»Uvijek se tu vozio biciklom i svima bi se lijepo javljao«, rekli su nam mladići koje smo zatekli pored spaljenoga glumčevoga automobila.</p>
<p>Glumčevu izjavu usprkos našim nastojanjima nismo uspjeli dobiti do zaključenja ovoga broja. </p>
<p> </p>
<p>Gorjeli i auti na Laništu</p>
<p>U nedjelju oko 2 sata na Laništu, došlo je do požara osobnog automobila marke »peugeot 106« krapinskih oznaka, u vlasništvu 28-godišnje Zagrepčanke. Vozilo je u potpunosti izgorjelo, a došlo je i do oštećenja vozila koja su se nalazila u neposrednoj blizini. Oštećeni su i »ford escort« i »vw golf« zagrebačkih registracijskih oznaka te »audi A6« sisačkih registracijskih oznaka u vlasništvu poduzeća iz Siska i osobni automobil »renault 19« zagrebačkih oznaka. Požar su ugasili vatrogasci Grada Zagreba.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ženu pretukli i uzeli franke i zlatninu</p>
<p>Dvojica razbojnika opljačkali i brutalno pretukli mještanku</p>
<p>GORNJA STUBICA</p>
<p> - Ivanka Brunner iz Pasanske Gorice kod Gornje Stubice po zlu će pamtiti subotnju večer. Nesretna je žene oko 23 sata, naime, bila žrtva dvojice razbojnika koji su je opljačkali i pretukli na brutalan način. Vrlo uzbuđena i još uvijek preplašena 63-godišnja Ivanka u nedjelju je ispričala Vjesnikovu novinaru što se događalo u njezinim domu.</p>
<p>Budući da živim sama, navečer volim slušati glazbu da lakše zaspim i da me ne bude strah. Tako i nisam čula da se nešto zbiva oko moje kuće. Nešto prije 23 sata otišla sam po vodu na balkonu jer sam trebala popiti tabletu. Čim sam otvorila balkonska vrata, zaskočio me jedan od maskiranih napadača koji je u rukama držao pušku. Jako sam se prestrašila misleći da će me ubiti«, u plaču nam je ispričala Ivanka Brunner. No, kad ju je prvi mladić gurnuo u kuhinju i kad je vidjela i drugog razbojnika, shvatila je da je riječ o pljački.</p>
<p>»Hrvala sam se s jednim od njih i završila sam na podu jer me taj mladić sa stubičkim naglaskom srušio snažnim udarcima. Drugi muškarac, koji je isto tako mogao imati između 20 i 25 godina, odmah je počeo prevrtati po ormarima i drugdje po kući«, ispričala je Ivanka. Uzeli su joj sav novac - tisuću franaka i kune. Odnijeli su i svu zlatninu, dvije torbe, štedne knjižice i brojne dokumente, jer Ivanka ima dvojno hrvatsko i švicarsko državljanstvo. Sada je, kaže, ostala bez ičega, a to joj je bila sva ušteđevina iz vremena kada je živjela u Švicarskoj, a danas je rastavljena.</p>
<p> Razbojnici, koji su pobjegli u nepoznatom smjeru, prilikom svojeg nedjela teško su ranili i Ivankina vučjaka koji je pokušao obraniti svoju gazdaricu.</p>
<p>»On je tako umiljata životinja, a laje samo kada se noću netko nepoznati približava kući. Policajci su mi rekli da su iz njega izvadili metak i sad ga moram voziti na operaciju, iako mi je veterinar rekao da će teško preživjeti«, rekla je Ivanka, napomenuvši da su drski razbojnici uzeli njezine ljestve kako bi se popeli na terasu. U PU krapinsko-zagorskoj doznali smo da policija intenzivno traga za razbojnicima, no do nedjelje popodne nisu ih još uhvatili.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prisvajao gotovinu iz Doma za stare i nemoćne?</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Zbog bolesti branitelja Mate Matića, na zlatarskom Županijskom sudu odgođeno je suđenje predsjedniku Upravnog vijeća Doma za stare i nemoćne osobe Sv. Nikola u Krapini, Marijanu Mikši (52), poznatijem kao predsjedniku krapinske Hvidre i ravnateljici Doma Anki Marinović (50) iz Zagreba. </p>
<p>Odvjetnik drugookrivljene, Ante Madunić, pojasnio je da M. Matić ima konjuktivitis, pa glavna rasprava nije odgađana do poslije ljetnog odmora, kako je predsjednik vijeća sudac Tomislav Ivanda najprije planirao, već je zakazana za potkraj lipnja. Mikšu se tereti da je od siječnja do listopada 2004. godine od djelatnika na recepciji Doma preuzimao gotovinu, a novac nije polagao na račun ustanove već ga je zadržao za sebe. Riječ je o novcu kojim je plaćan smještaj korisnika u Domu, a Mikša je optužen da je tako nezakonito stekao oko 390 tisuća kuna. Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, osim za zloporabu položaja i ovlasti, Mikšu tereti i za krivotvorenje službene isprave.</p>
<p> Kako se navodi u optužnici, u namjeri da prikrije, navodno, počinjene zloporabe, Mikša je nabavio račune kojima je pravdao utrošak novca na odjeću za korisnike doma, a odjeću je, brani se, kupovao na tržnici. Mikša je pribavio i račune o nabavljenim krevetima (33 komada) i drugoj opremi za sobe u Njemačkoj, u ukupnom iznosu od 32 tisuće eura. No, tužiteljstvo je ustvrdilo da je riječ o namještaju i opremi iz donacije. Marinović je optužena za nesavjesno poslovanje, odnosno da je propustila nadgledati financijsko poslovanje Doma, za što je bila zadužena. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pljačkaši radili, a turisti spavali</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Iz kampera u kom su na parkiralištu Dobra na auto-cesti Zagreb-Split čvrsto spavali belgijski turisti, provalnici su u zoru u subotu ujutro između tri i četiri sata ukrali elektroničku robu i oštetili ih za oko 30.000 kuna, priopćila je u nedjelju PU karlovačka. U Operativno komunikacijskom centru se doznaje da je riječ o bračnom paru sedamdesetogodišnjaka iz Stavelota u Belgiji i da su samohodnoj kamp-kućici spavali uz otvoreni prozor. Policiji su rekli da su bili umorni od dalekog puta, da ih nitko nije budio, ni dirao, već su samo nakon buđenja primijetili da im uz osobne dokumente i bankovne kartice nedostaju dva fotoaparata, tv-prijamnik i mobitel. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tri i pol godine za otmicu i silovanje </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tomislav B. (51) osuđen je pred Županijskim sudom u Splitu na zatvorsku kaznu od tri i pol godine zbog otmice i silovanja četiri godine mlađe znanice, a sve se događalo u središtu Splita još u svibnju 1993. godine.</p>
<p>Poznavali su se od ranije, djevojka je radila kao konobarica te su ponekad zajedno odlazili na piće. U večernjim satima 8. svibnja Tomislav je znanicu presreo na autobusnoj stanici, kod starog Pazara, te je nekako uspio nagovoriti da dođe u njegov stan u Radunici. Kada je prešla prag njegova doma, zaključao je vrata i zaprijetio da »više neće izaći ako ne pristane na seks«. Unatoč njenom opiranju i borbi, prvo ju je istukao, a potom i silovao. No, nakon svega još je nazvao njezinu zaovu i zatražio otkupninu od 10.000 DEM da bi je pustio živu. Zaova je, međutim, obavijestila policiju i nekoliko sati kasnije patrola je uhitila Tomislava, dok je žena oslobođena iz zatočeništva.</p>
<p>Sud je prihvatio iskaz oštećene, zajedno s liječničkim vještačenjem kojim su utvrđene brojne ozljede, kao i obrambene rane na Tomislavu, iz kojeg jasno proizlazi njegova krivnja, unatoč obrani »da mu je sve namješteno, jer su bili u vezi pa se morala opravdati pred suprugom zbog ozljeda«.[Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Jadran dobiva četiri LNG terminala?</p>
<p>Prvi se već gradi u Rovigu, a ostali bi trebali biti u Trstu, Kopru, te na Krku ili u Plominu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koliko ukapljeni prirodni plin (LNG) postaje popularan, najbolje potvrđuju najave da bi se uskoro na sjevernom Jadranu mogla graditi čak četiri terminala za njegovu dopremu, među kojima i jedan u Hrvatskoj. No, još se ne zna gdje jer dok struka i investitori preferiraju Krk, prema riječima premijera Ive Sanadera, izgledniji je Plomin. Uz naš, u igri su još dva terminala u Italiji te jedan u Sloveniji. Zasad se od svih gradi samo jedan u talijanskom Rovigu, južno od Venecije, a investitori su talijanski Edison, Exxon Mobile i Qatar Gas. </p>
<p>Gradnja drugog talijanskog terminala najavljena je u Tršćanskom zaljevu. Čak se spominje mogućnost gradnje dvaju terminala. </p>
<p>Gradnja off-shore terminala predviđena je 14 kilometara zračne linije od talijanske i 10 kilometara od slovenske obale, odnosno 500 metara od slovenskih teritorijalnih voda te oko 15 kilometara od hrvatske obale, dok je druga potencijalna lokacija na obali, oko dva i pol kilometra od slovenske granice.</p>
<p> Iako se slovenska vlada i ekoudruge protive tom projektu zbog prekograničnog utjecaja na okoliš, gradnja terminala u Tršćanskom zaljevu sve je vjerojatnija. Podržale su je regionalne vlasti, a i talijanska vlada, što je nedavno potvrdio premijer Romano Prodi.</p>
<p>I dok se slovenski političari i zeleni protive gradnji terminala u Tršćanskom zaljevu, Nedavno se pak pojavila neočekivana ideja da bi se terminal mogao graditi i u Luci Koper. Doduše, takva izjava direktora Luke Roberta Časara izazvala je žestoko protivljenje slovenskih ekologa, ali mnogima je za oko zapela činjenica da je on član Slovenske demokratske stranke premijera Janeza Janše. Osim toga, takvu mogućnost nisu zanijekali ni u slovenskom ministarstvu za okoliš i prostor.</p>
<p>Zato se sve češće postavlja pitanje hoće li, ako se izgrade sva četiri LNG terminala, biti dovoljno tržišta i ukapljenog plina za sve? Čini se da hrvatski stručnjaci ne strahuju od moguće konkurencije našem terminalu. Kao najčešći argument navode prirodne prednosti lokacija, prije svega one na Krku, gdje zbog dubine mora mogu pristajati najveći brodovi, te njegovu veličinu čime se povećava isplativost i konkurentnost. </p>
<p>S druge strane, uz slovensku obalu i obalu Tršćanskog zaljeva more je preplitko pa bi ga trebalo produbljivati ili graditi terminale na moru što znatno povećava troškove. Zato, kao i zbog problema s ekoudrugama, naši stručnjaci vjeruju da barem jedan od tih dvaju terminala neće biti izgrađen.</p>
<p>Ali ako se dogodi suprotno, drže da će svi imati tržište. »Naime, talijanski terminali imat će kapacitet između 6 i 8 milijardi prostornih metara plina godišnje što će uglavnom završiti na talijanskom tržištu na kojem se godišnje potroši oko 90 milijardi kubika tog energenta. Plin koji bi stizao preko hrvatskog terminala prodavali bi njegovi suvlasnici iz više zemalja na svojim tržištima«, kaže Mladen Šourek, direktor za LNG u Ini.</p>
<p>»Europa sada uvozi 40 posto plina što će se zbog rasta potrošnje ubrzano povećati na 60 pa i 80 posto. Ali treba znati da se već sad ugovara LNG za isporuke 2011.-2012. pa ne smijemo gubiti vrijeme«, kaže član Vladinog povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske Miljenko Šunić. Eventualno bi konkurencija našem terminalu mogao biti samo slovenski. No mi smo već odmakli s pripremama dok su oni na početku pa tu prednost treba zadržati. I šef Međunarodne agencije za energiju Claude Mandil nedavno je rekao da bi LNG terminal na hrvatskom Jadranu bio najbolje rješenje za opskrbu Europe ovisne o ruskom plinu, te izrazio žaljenje što gradnja još nije počela. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska može dobiti posao u Jordanu</p>
<p>KANFANAR</p>
<p> - Hrvatska može dobiti posao u Jordanu, prije svega građevinske tvrtke, jer se tamo rade veliki infrastrukturni objekti, te na spajanju Crvenog i Crnog mora, kazao je predsjednik Stjepan Mesić nakon povratka iz Jordana i obilaska dviju tvornica Adris grupe u Kanfanaru. Dodao je kako je otvorenje Tvornice duhana Rovinj i Istragrafike jedan od najvećih gospodarskih uspjeha koji pokazuju da Hrvatske može dobiti vodeće svjetske tehnologije. Na primjeru Adris grupe, kazao je predsjednik, pokazalo se da je zabluda da Hrvat Hrvatu može oprostiti sve osim uspjeha, jer je u ovom slučaju riječ o uspješnom primjeru privatizacije na pravi način i u skladu sa svjetskim trendovima. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe kazao je da je u nove tvornice u Kanfanaru uloženo više od milijun kuna kako bi se nastavilo s proizvodnjom na novoj lokaciji, nakon zatvaranja tvornice u Rovinju i Zagrebu, te sačuvalo tri tisuće radnih mjesta u proizvodnji. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Novi proizvodi sa znakom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HGK je dodijelila znak »Hrvatska kvaliteta« liniji proizvoda Pan pivo i Pan (bez Carlsberga Croatije), liniji Pšenično brašno Farina Granolija iz Zagreba te Akvinta vodki Adriatic Distillersa iz Splita. Znak »Izvorno hrvatsko« dodijeljen je proizvodima Domaći pršut Dalmatiko, Pršuta Voštana iz Trilja, Poljanskom šaranu Ribnjičarstva Poljana iz Kariške Ive, Imotskoj torti i Rafiolima imotskog Dujmexa, Zlatnoj vrbničkoj žlahtini, maslinovom ulju Torkul Fanita obrta iz Vele Luke te Vrgoračkom pršutu Mesne industrije Braća Pivac iz Vrgorca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dobit Belišća 11,07 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proizvođač ambalažnog papira, kartonske, spiralne i plastične ambalaže te drvenih elemenata, tvrtka Belišće, u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila neto dobit od 11,07 milijuna kuna, a prihodi tvrtke iznosili su 318,62 milijuna, što je 7,3 posto više nego lani. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Airbus gradi tvornicu u Kini</p>
<p>TIANJIN</p>
<p> - Airbus je u započeo gradnju svoje prve tvornice izvan Europe za proizvodnju gotovih zrakoplova. Gradnja te tvornice, zajedničko ulaganje Airbusa i Tianjin Zhongtian Aviation Industry Investment Co., u lučkom gradu Tianjinu na sjeveru Kine, trebala bi biti završena do kraja 2007.. Prvi proizvedeni A320 trebao bi biti isporučen početkom 2009. godine . [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novi rekordi na Wall Streetu </p>
<p>NEW YORK/LONDON/ FRANKFURT</p>
<p> - Novi rekordi na Wall Streetu i novi val spajanja i preuzimanja kompanija, posebice u Europi, protekli su tjedan obilježili poslovanje na najvažnijim svjetskim tržištima dionica. Njujorški Dow Jones indeks bilježi 24. rekordnu vrijednost od početka godine. U petak je zaključio poslovanje na 13.557 bodova, ojačavši na tjednoj razini 1,7 posto. S indeks zaključio je poslovanje na 1.523 boda, poskočivši 1,1 posto. Tehnološki Nasdaq iznosi 2.558 bodova, što je 0,8 posto više. Dionice najveće američke financijske institucije Cityrgoupa ojačale su četiri posto, te su bile najveći poticaj Dow Jonesu za rekordni rast. </p>
<p>I željezničke kompanije dobivale su na cijeni dionica nakon što je američki milijarder Waren Buffett objavio da posjeduje udjel u Union Pacific Corporation i Norfolk Southern Corp. Buffettova kompanija Berkshire Hathaway udvostručila je i udjel u Johnson te je kupila dionice francuske farmaceutske kompanije Sanofi Aventis, što je podiglo i cijene dionica farmaceutskog sektora.</p>
<p> Najava DaimlerChryslera da će prodati 80 posto Chryslera kompaniji Cerberus Capital Management za 5,5 milijardi eura potaknula je kupnju dionica automobilskih kompanija General Motors i Ford Motor. Eurospki burzovni indeksi porasli su na novu najvišu razinu u zadnjih šest i pol godina, a londonski FTSE indeks ojačao je 1,1 posto, na 6641 bod. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić posjetio Centar za obuku iračkih snaga</p>
<p>Mesić je svoj trodnevni posjet Jordanu završio posjetom JIPTC-u, koji se nalazi u pustinji 60 kilometara udaljen od Amana</p>
<p>AMAN</p>
<p> - »Hrvatska uvijek želi pomoći gdje može, a ovaj put pomažemo uspostavi civilne vlasti u Iraku i obuci iračkih snaga«, rekao je u nedjelju tijekom posjeta Jordanskom međunarodnom centru za obuku (JIPTC) hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Mesić je svoj trodnevni posjet Jordanu završio posjetom JIPTC-u, koji se nalazi u pustinji 60 kilometara udaljen od Amana, u kojem trenutačno na obuci iračkih snaga rade i dvojica hrvatskih policajaca.</p>
<p>»Hrvatska uvijek želi pomoći, gdje je to u stanju, a ovaj put pomažemo ovdje gdje se obučavaju irački policajci koji trebaju svoju službu obavljati u skladu sa zakonom, za što se i mi zalažemo«, kazao je Mesić, prvi predsjednik jedne zemlje koji je posjetio JIPTC.</p>
<p>Mesić je obišao Centar, gdje su mu prikazane i demonstracijske vježbe, a razgovarao je i s hrvatskim policajcima Marinom Mikulcem i Zoranom Mamuzićem. Dvojica hrvatskih policajaca tom su prigodom dobila i visoko odličje jordanskoga kralja za svoj rad u obuci iračkih snaga. Mamuzić i Mikulec treći su dvojac koji je od lipnja 2005. godine u Jordanu sa zadatkom da svoje znanje prenese iračkim policajcima.</p>
<p>Hrvatska će, rekao je Mesić, poslati i druge policajce ako to bude potrebno, jer »to je način demonstracije hrvatske snage i vještine«. Za hrvatske policajce koji su prošli kroz Centar, nastavio je, sigurno će biti prostora za napredovanje.</p>
<p>JIPTC je osnovan 2003. godine i do sada je u njemu obuku prošlo više od 50.000 iračkih kadeta. Centar se prostire na 65 hektara, njegova gradnja stajala je više od 100 milijuna dolara, a američka vlada na mjesec za njegovo održavanje troši između sedam i osam milijuna dolara. Irački kadeti u teorijskom dijelu uče o ljudskim pravima, demokraciji, terorizmu i sličnim temama, a u praktičnome - obrambene tehnike i oružanu borbu.</p>
<p> Hrvatski policajci vrlo su ugledni u Centru i za svoj su rad dobili brojna priznanja.</p>
<p>Posjetom JIPTC-u, hrvatski je predsjednik završio svoj posjet Jordanu. Tijekom svog boravka sudjelovao je u radu Svjetskoga gospodarskoga foruma i skupine G11, a kako je kazao u završnoj izjavi, dogovoreno je i uključivanje hrvatskih tvrtki u velike infrastrukturne projekte u Jordanu.</p>
<p>»Mi smo sada konkurenti svjetskim građevinskim tvrtkama i možemo konkurirati i u drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima«, zaključio je Mesić. </p>
<p>O Hrvatskoj i uzrocima rata </p>
<p>»Mržnja nije bila uzrok rata, uzrok rata je bio pokušaj stvaranja 'velike Srbije' na ruševinama Jugoslavije, a mržnja je rezultat rata. Upravo mržnja koja je ostala nakon rata najveći je problem cijelog tog dijela jugoistoka Europe«, rekao je u subotu u Amanu na Svjetskom gospodarskom forumu za Bliski istok hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Predsjednik je sudjelovao na panel-diskusiji na kojoj je govorio o Hrvatskoj danas, ali i o uzrocima rata na jugoistoku Europe. »Ratovi su završili, a mi smo ostali u okvirima svojih granica, nismo se pomakli ni centimetar, dakle taj rat nije bio ni potreban«, nastavio je Mesić. Podsjetio je da je Hrvatska bila napadnuta te izložena embargu na oružje i prisiljena da se brani sama. Nakon rata, Hrvatska je počela ostvarivati regionalnu suradnju na svim poljima. »Kad smo to učinili, okrenuli smo se Europi i njezinim standardima i uvjetima koje EU postavlja svojim članicama«, rekao je Mesić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>300 milijuna eura za dva projekta u Hrvatskoj</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker sastao se s potpredsjednikom EIB-a Matthiasom Kollatz-Ahnenom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker sastao se u nedjelju, za trajanja godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Kazanu u Rusiji, s potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) Matthiasom Kollatz-Ahnenom, koji mu je najavio da bi do srpnja EIB trebao odobriti financiranje dva projekta u Hrvatskoj vrijedna više od 300 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.</p>
<p>Kollatz-Ahnen je Šukeru potvrdio da tehnička misija EIB-a tijekom ovog i sljedećeg tjedna ocjenjuje dva nova projekta - zajam od 190 milijuna eura za financiranje nastavka gradnje plinovodnog sustava prema južnoj Hrvatskoj i zajam od 120 milijuna eura za modernizaciju luke Zadar, priopćeno je.</p>
<p>Cilj je da EIB oba projekta usvoji na sjednici 17. srpnja 2007. da bi se oba ugovora o zajmu potpisala prije kraja srpnja 2007. godine. To će omogućiti početak provedbe oba projekta već ove jeseni, navodi se u priopćenju.</p>
<p>EIB je izrazio svoju zainteresiranost da financira gradnju novog putničkog terminala Zračne luke »Zagreb«, modernizaciju željezničke pruge na europskom X. koridoru uz sufinanciranje iz sredstava IPA-e te daljnje projekte u gradnji i održavanju autocesta i cesta u Hrvatskoj koje već sada priprema za financiranje u 2008. godini.</p>
<p>Kollatz-Ahnen je Šukera isto tako obavijestio o spremnosti EIB-a da prvi put odobri zajam bez državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, promicanje energetske učinkovitosti te zaštite okoliša, priopćeno je.</p>
<p>EIB je spreman i buduće projekte ulaganja u gradnje vodovoda i kanalizacijskih sustava na lokalnoj razini razmatrati kao izravna financiranja jedinicama lokalne samouprave ili putem HBOR-a, što znači da ni za takve projekte EIB neće tražiti državna jamstva.</p>
<p>Potpredsjednik EIB-a je u razgovoru pohvalio cjelokupan razvoj Hrvatske, naglasivši da je EIB ponosan što može poduprijeti Hrvatsku na putu prema članstvu u Europsku uniju. Stoga je EIB odlučio pripremiti i u razgovorima s Vladom usvojiti prvu srednjoročnu strategiju suradnje koja će dati pregled svih planiranih ulaganja u Hrvatsku te budućih okvirnih iznosa zajmova koje je EIB spreman odobriti za javne i privatne projekte, priopćeno je iz Ministarstva. </p>
<p>Hrvatska je već trebala biti članica Europske unije</p>
<p>S obzirom na stupanj društvenoga i gospodarskog razvoja, Hrvatska je već trebala biti članica Europske unije, rekao je u subotu predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Jean Lemierre nakon sastanka s ministrom Šukerom. Lemierre je izrazio pozitivno mišljenje o razvoju Hrvatske te koracima koje čini u smjeru pridruživanja Uniji. Pozitivno je ocijenio suradnju Hrvatske i EBRD-a i naglasio činjenicu da je EBRD u Hrvatskoj do danas financirao 79 projekta u privatnom i javnom sektoru s 1,74 milijarde eura. Šuker i Lemierre razgovarali su i o mogućnosti uključivanja EBRD-a, kao i ostalih međunarodnih financijskih institucija, u zatvaranje financijske konstrukcije gradnje novog putničkog terminala Zračne luke »Zagreb«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čovjek koji je proglasio Ustav iz 1974. </p>
<p>Obnašao je sve vodeće državne funkcije, a susretao se i s Papom i s Reaganom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak je u Zagrebu u 91. godini umro Mika Špiljak, nekadašnji šef jugoslavenske države, predsjednik vlade i skupštine Jugoslavije te hrvatske vlade i partije, čelnik sindikata i gradonačelnik Zagreba. </p>
<p>Rođen je 28. studenoga 1916. u Odri i bio je pripadnik sisačkog partizanskog odreda. Uspon je počeo u ratu, a 1945. postaje tajnik Narodnog fronta Zagreba. Na čelu Zagreba bio je od 1949. do 1950, od 1952. član je hrvatske vlade, a od 1958. potpredsjednik Sindikata Jugoslavije. Od 1963. do 1967. je na čelu Izvršnog vijeća Sabora. Bio je prvi jugoslavenski čelnik koji se 1968. sastao s papom Pavlom VI. Kao prvi čovjek Jugoslavije, 1984. je otvorio Olimpijske igre u Sarajevu, a sastao se i s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>O ulasku Hrvatske u EU i NATO</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks stiže u nedjelju u trodnevni uzvratni posjet Norveškoj gdje će s predsjednikom norveškog parlamenta razgovarati o odnosima dviju zemalja. Osim s Thorbjornom Jaglandom, predsjednikom norveškog parlamenta, Šeks će se u ponedjeljak i utorak sastati i s drugim visokim norveškim dužnosnicima, te će ga u audijenciju primiti kralj Harald V.</p>
<p>Glavne teme razgovora s norveškim dužnosnicima bit će napredak Hrvatske u procesu priključenja Europskoj uniji i NATO-u te mogućnosti proširenja parlamentarne suradnje dviju zemalja. Iako vrlo dobro funkcionira na području turizma i brodogradnje, gospodarska suradnja Hrvatske i Norveške zasad ne prati pozitivan trend političkih odnosa, pa će Šeks i o tome razgovarati sa svojim domaćinima. Riječ je o uzvratnom posjetu predsjednika hrvatskog parlamenta Norveškoj. U rujnu 2004. Zagreb je posjetio Jorgen Kosma, tadašnji predsjednik parlamenta. U ponedjeljak će se predsjednik hrvatskog parlamenta sastati i s Olavom Akselsenom, predsjednikom norveškog parlamentarnog odbora za vanjsku politiku te s predstavnicima hrvatske manjine.</p>
<p>Šeks u Norvešku putuje na čelu izaslanstva u kojem su još Đurđa Adlešić, potpredsjednica Sabora, i Ingrid Antičević Marinović, potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora.</p>
<p>U utorak će Šeks razgovarati s Jonasom Gahrom Storeom, norveškim ministrom vanjskih poslova.</p>
<p>Norveška strana priznaje Hrvatskoj ulogu lidera stabilizacije u regiji te joj daje aktivnu potporu za ulazak u EU i NATO, čija je Norveška jedna od osnivačica, a spremna je prenijeti svoja iskustva kako u procesu pregovaranja s EU-om tako i u pripremi i provođenju referenduma o ulasku Hrvatske u EU. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Jednodušna potpora europskih pučana</p>
<p>Dobili smo pohvale za prezentaciju »novoga HSS-a«, kaže član Predsjedništva Ante Markov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bit će to snažan vjetar u stranačka leđa uoči parlamentarnih izbora, kada na jesen HSS dobije status pridruženog člana Europske pučke stranke, najjače političke grupacije u Europskom parlamentu. U HSS-u ne dvoje o tome da će ih politički biro europskih pučana 15. rujna unaprijediti iz statusa promatrača u status pridruženog člana, što je za stranke iz zemalja koje još nisu članice EU-a ravno punopravnom članstvu. Optimizam im pothranjuje činjenica da su ovog tjedna u Bruxellesu, na »prvom« čitanju, dobili jednodušnu potporu svih srodnih stranaka iz 27 članica EU-a. »Izvrsno smo primljeni. Dobili smo pohvale za prezentaciju 'novoga HSS-a', čiji su program i stajališta ocijenjeni demokratskima i suvremenima«, kaže član Predsjedništva HSS-a Ante Markov, koji je vodio HSS-ovo izaslanstvo. Priznajući da je HSS dosad zapostavljao suradnju s politički bliskim strankama u svijetu, napominje da »novi HSS« i na tom planu okreće novu stranicu. »Krećemo u snažnu vanjskopolitičku ofenzivu, Skoro primanje u europsku obitelj stranaka desnog centra pritom će nam mnogo značiti, jer se europski pučani međusobno jako podupiru«, kaže Markov. [I. Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070521].
|
