NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 253430 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prognanici u Šmidhenu bez struje i grijanja, a od sljedećega tjedna i bez jedinog obroka - ručka</p>
<p>Mali Vukovarci, koji sa svojim roditeljima već devet godina žive u hotelu »Šmidhen«, pišu zadaće uz svijeće / Struja će biti uključena, ako država plati još 15.000 kuna, tvrdi direktor Damir Pavliček / Zaobiđeni na listama za stanove / Život bez doručka i večere, bez ručka od sljedećega tjedna / Samo rješenja o gubitku statusa prognanika / Za operaciju srca 15.000 maraka, od Ministarstva zdravstva i udruga branitelja - ni glasa / Nevolje zato što »nisu uvedeni u kompjutere«!?</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Svatko unosi radost u ovu prostoriju. Netko svojim ulaskom, a netko svojim izlaskom«, natpis je na vratima »stana« u kojem već devet godina žive Vlasta, Tomislav i Domagoj sa svojim roditeljima. Žive u hotelu »Šmidhen« u Samoboru, u jednoj prostoriji koja im služi kao dnevna soba, kuhinja i spavaonica. </p>
<p>- Baš mi i nije dobro, hladno mi je - odgovorio nam je devetogodišnji Domagoj odvlačeći jedanaestogodišnju prijateljicu Ivonu, također stanovnicu hotela, u potragu za toplijom prostorijom u kojoj bi se mogli igrati.</p>
<p>Grijanja, naime, nemaju. Nemaju ni tople vode, a prije mjesec dana isključena im je i struja, pa zadaće pišu uz svjetlost svijeća. Male peći koje su si sami kupili teško da će ih zagrijati u nadolazećim zimskim mjesecima. </p>
<p>Istu sudbinu dijeli dvadeset Vukovaraca i Vukovarki svih dobi - prognanika, branitelja i ratnih invalida, smještenih već devet godina u hotelu »Šmidhen«. </p>
<p>- Direktor hotela Damir Pavliček obećao nam je uključenje struje, ako država podmiri račun za struju od 122.000 kuna. Podmirila je 107.000 kuna, a zbog neuplaćenog ostatka, 15.000 kuna, struju nismo dobili - ispričao nam je 60 postotni ratni invalid Ivan Zvonimir Plišo.</p>
<p>Po županijskoj listi za dodjelu stanova, dodaje, dvanaesti je, iako je njegov slučaj trebao biti riješen još prošle godine. U Vukovar se ne želi vratiti, prebolno je, kaže, ali stan u Osijeku, Zaprešiću ili Puli rado bi prihvatio. U Osijeku, dodaje, ima 16 gotovih dvosobnih stanova, a nikakvo rješenje još nije dobio.</p>
<p>- Prošlog mjeseca predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković obećao nam je da ćemo u roku od sedam dana dobiti rješenje o dodjeli stanova - ističe Plišo. - Dobili smo, međutim, samo očitovanja u kojima se navode mjesta u kojima bismo mogli dobiti stanove, no kada bi to bilo, i dalje ostaje nepoznanica.</p>
<p>Prema procjeni hotelskih kuharica, Vukovarci će za tjedan dana ostati i bez ručka. Doručak i večeru, naime, već su prestali dobivati. Kruh i čaj, koji dobivaju ujutro, ne smatraju obrokom, a ne znaju plaća li država još uvijek 25 kuna vlasniku hotela za svakoga od njih.</p>
<p>Sa sinom i kćerkom studenticom u hotelu žive i Mara i Nikola Augustinčić:</p>
<p>- Imali smo rješenje za obnovu kuće, no ono je promijenjeno u isplatu 33.000 kuna koju, evo, još čekamo.</p>
<p>- U pola devet već smo u krevetu. Što ćemo, zima nam je, nema struje, pa ti - luduj - priča nam živahna Mara.</p>
<p>- Počela sam pušiti - dodaje Iva Konjetić - kad smo ostali bez struje.</p>
<p>Ostala je i bez posla u Borovu. Odavno su već predali zahtjev za obnovu kuće, no, osim onoga o gubitku statusa prognanika, nikakvo rješenje nisu dobili.</p>
<p>- Naš zahtjev nije uveden u kompjuter, to objašnjenje dobili smo za gubitak prognaničkog statusa - saznajemo od gospođe Ive, majke jedanaestogodišnje djevojčice. Kako ne bismo ostali bez svega, predali smo zahtjev za stan.</p>
<p>Svi oni pomalo kašlju, a ima i ozbiljnih bolesnika. Hrvoje Mađarević, otac petomjesečnog djeteta, nedavno je izašao iz bolnice nakon operacije srca. Operaciju je platio 15.000 maraka. Od Ministarstva zdravstva i udruga branitelja, kojima se obratio za bilo kakvu pomoć, nije dobio ništa, pa se morao snaći sam.</p>
<p>- Uvijek smo spremni za razgovor i razuman dogovor. Svi nam obećavaju pomoć, ali osim usmene potpore, ničega konkretnog nema - rekao nam je Hrvoje Mađarević.</p>
<p>- Nema tu nikakvih ljudskih prava - napominje Mara Augustinović.</p>
<p>Tražimo samo svoj krov nad glavom, koji smo nekad imali, poručuju Vukovarci.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zaposlenici u Šmidhenu: Vlasnik se želi riješiti i prognanika i nas</p>
<p>S hladnoćom i svijećama se u hotelu »Šmidhen« susreće i 25 njegovih zaposlenika.</p>
<p>- Svakog dana dolazimo na posao i čekamo kada će se direktor napokon oglasiti nekim vijestima. Sredinom listopada poslali smo mu i službeni dopis u kojemu tražimo upute o daljnjem radu - ispričala je Vjesnikovim novinarima recepcionarka i sindikalna povjerenica Sonja Bokunić.</p>
<p>- Početkom studenoga dobili smo minimalac za rujan, u kovertama bez ikakvih rješenja - pričaju zaposlenici, okupljeni uz svijeću oko kuhinjskoga stola.</p>
<p>Hotel je u vlasništvu poduzeća »Prodex«, kojemu je Grad Samobor blokirao račun zbog neplaćenih komunalnih naknada. Prva tužba kojom je tvrtka blokirana, saznajemo od radnika, iznosi dva milijuna kuna.</p>
<p>- Kad nam nestane plina i hrane koju kuhamo Vukovarcima, a to će se dogoditi za otprilike tjedan dana, pozvat ćemo inspekciju rada - napominju zaposlenici. - Prije godinu dana zabranjeno nam je organiziranje svadbi, a zatvoreni fitnis centar, teniski tereni, bazeni i kamp u sklopu hotela propadaju.</p>
<p>Sve to ukazuje, tvrde zaposlenici, da je cijela ova situacija planirana:</p>
<p>- Cilj je vlasnika da se oslobodi i nas i prognanika kako bi imao slobodne ruke da s hotelom radi što hoće.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ribičič: Dovoljno blizu, a dovoljno daleko da shvatim što se zbivalo s Herceg-Bosnom </p>
<p>»Geneza jedne zablude« nastala je kao stručno mišljenje što ga je Haaški tribunal zatražio o ustavnopravnim vidovima nastanka i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne / Slovensku vladu će najvjerojatnije sastaviti Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS), naša stranka ZLSD i stranka umirovljenika DeSUS, tvrdi Ciril Ribičič</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ciril Ribičič (53), sin staroga komunističkog političara i jugoslavenskoga dužnosnika Mitje Ribičiča, redovni je profesor ustavnog prava na Pravnome fakultetu Ljubljanske univerze i dugogodišnji čelnik i član čelništva Udružene liste socijalnih demokrata, stranke nastale od bivših »reformiranih komunista«. Poznat je po tome što je na 14. kongresu SKJ 1988. prvi pozvao slovenske, a uz njih i hrvatske izaslanike, da napuste taj skup. U ponedjeljak je u Zagrebu imao svečanu promociju svoje knjige »Geneza jedne zablude«, koja je zapravo »ustavnopravna analiza nastanka i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne«. Na promociji su bili, uz ostale, i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Ribičičev davni prijatelj i suradnik dr. Zdravko Tomac.</p>
<p>• Kako ste se Vi, kao Slovenac, slovenski političar i pravni stručnjak, odlučili napisati ovako »škakljivu« knjigu koja će uzbuditi mnoge duhove među Hrvatima, barem onima u Bosni i Hercegovini?</p>
<p>- Napisao sam je upravo zato što sam Slovenac. Naime, bio sam dovoljno daleko da nisam bio izravni objekt, subjekt i sudionik svega onoga što se događalo na prostoru bivše Jugoslavije, u Hrvatskoj i BiH, prije sedam, osam i devet godina, ali sam bio i dovoljno blizu da, vjerojatno znatno bolje od mnogih »neutralnih« promatrača, poznajem situaciju. Zato su me iz Haaga, iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, zamolili da se pred njima pojavim ponajprije kao stručnjak i poznavalac stanja, zapravo kao ekspertni svjedok.</p>
<p>• Što ste točno svjedočili na Sudu u Haagu?</p>
<p>- Moram priznati da se nisam lako odlučio na tu ulogu, jer je situacija u to vrijeme bila znatno drukčija, mnogo osjetljivija i neizvjesnija, nego što je sada. Ova knjižica izlazi, naime, nakon sudbinskog i ljekovitoga hrvatskog otrežnjenja u odnosima prema BiH, do čega je došlo s izborima početkom 2000. U vrijeme kada sam za tužilaštvo Haaškoga tribunala pisao stručno mišljenje o ustavnopravnim aspektima osnivanja i djelovanja Herceg-Bosne, bilo je drukčije. Stajališta Stjepana Kljujića i Stjepana Mesića, koja citiram u tom mišljenju, osobito njihovi istupi pred Haaškim sudom, tadašnje vlasti u Hrvatskoj dočekale su na nož, a nije nedostajalo ni zamjerki o »narodnoj izdaji«. Međutim, na predsjedničkim je izborima u Hrvatskoj Stjepan Mesić za svoje odlučno stajalište o suverenosti i nemiješanju u unutarnje poslove BiH dobio uvjerljivu većinsku potporu. Moram ponoviti: na izradu stručnog mišljenja o Herceg-Bosni nisam se odlučio lako. Uvjerile su me tek riječi Susan Somers, tadašnje pomoćnice glavne tužiteljice Haaškoga tribunala, da sam, kao profesor ustavnog prava s Ljubljanskog sveučilišta i nekadašnji član jugoslavenske Ustavne komisije, upravo dovoljno daleko od Herceg-Bosne da mogu biti objektivan i upravo dovoljno blizu da mogu razumjeti ono što se ondje zbivalo. Bitno je bilo, čini mi se, i obećanje da se neću morati upuštati u kazneno-pravna i vojna pitanja, o kojima, kao profesor ustavnog prava, ne znam dovoljno. Zadaću nisam prihvatio zato da učinim uslugu ovoj ili onoj strani, nego zato da pokušam sebi i drugima otkriti što se u Herceg-Bosni i oko nje doista događalo i, pogotovo, što za budućnost možemo naučiti iz tih bolnih iskustava. Pritom želim naglasiti kako su glavni junaci ove moje knjige oni, koji su imali dovoljno hrabrosti da se suprotstave politici podjele BiH, koju su dogovorili predsjednici Tuđman i Milošević.</p>
<p>• Na nedavnim izborima u Sloveniji niste se kandidirali na listi Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD), čiji ste čelnik ili član čelništva bili 11 godina, od 1989. Zašto ste se nakon svega povukli iz aktivne politike?</p>
<p>- Normalnije bi pitanje bilo: kako sam tako dugo izdržao u aktivnoj politici! Za normalnoga je čovjeka posve dosta deset godina bavljenja politikom, pogotovo u takvome vremenu kakvo smo mi preživjeli ovih deset godina. Jako se želim vratiti struci, ustavnome pravu, čega sam profesor na Ljubljanskome sveučilištu i za što sam, nadam se, ugledni stručnjak. Inače, moji su me kolege kandidirali za suca Ustavnog suda Slovenije, a u mojoj stranci, ZLSD-u, obećali su mi da će podržati taj moj izbor.</p>
<p>• Kako ocjenjujete situaciju u Sloveniji nakon nedavnih parlamentarnih izbora? Točnije: što mislite o koalicijskoj vladi koju će sastaviti dr. Janez Drnovšek?</p>
<p>- Ta koalicija, koju će najvjerojatnije sastaviti Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS), naša stranka ZLSD i stranka umirovljenika DeSUS, a koja će u parlamentu dobiti potporu još dvije manje stranke, zapravo je savez svih umjerenih snaga na slovenskoj političkoj sceni. Ta je koalicija toliko jaka - vjerujem da će imati više od dvije trećine glasova u parlamentu - da može promijeniti ustav u skladu sa zahtjevima Europske unije. A time je jako oslabljena desna oporba koja je praktički svedena samo na dvije stranke, na desne socijaldemokrate (SDS) Janeza Janše i Novu Sloveniju (NSi) Andreja Bajuka. Ta opozicija, s ukupno 22 zastupnika, ne može kočiti bitne odluke.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Haaška konferencija - posljednja prilika za sporazum o klimatskim promjenama</p>
<p>Zemlja će se zagrijavati ritmom bržim nego ikad u prošlih 10.000 godina, ne poduzmu li se akcije za ograničenje emisije stakleničkih plinova / Otapanje ledenjaka podići će razinu mora, pa će Nizozemska izgubiti šest posto površine, Egipat jedan posto, Bangladeš 17,5 posto / Najveći zagađivači su najrazvijenije i najbogatije zemlje koje nisu ni ratificirale prijašnje protokole</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Hoće li Konferencija o klimatskim promjenama, koja se održava u Haagu od 13. do 24. studenoga, uspjeti u onome u čemu Konferencija u Kyotu 1997. nije uspjela - konačno i stvarno obvezati zemlje u svijetu da smanje ispuštanje štetnih plinova u atmosferu? Hoće li se nakon dugog niza godina, otkako traju razne konferencije i sastanci o klimatskim promjenama, konačno razviti svijest da je očuvanje našega planeta, imperativ i condicio sine qua non našega opstanka ali i opstanka naraštaja koji dolaze poslije nas, opstanka svih živih bića? Haaški je skup, kako je naglasio izvršni tajnik Konferencije Zammit Cutajar, možda i zadnja prilika i šansa za sporazum u vezi s klimatskim promjenama.</p>
<p>Naš je planet star 4,5 milijardi godina, ali je očita nebriga Zemljana za njegovo očuvanje. Godišnje se samo u Europi potroši na sladoled više nego na zaštitu, primjerice, izvora pitke vode u afričkim i azijskim zemljama. Ekosustav je toliko narušen da znanstvenici traže štedljiviju uporabu svih resursa Zemlje, a porast broja stanovnika, postaje alarmantan jer nam zajednički planet polako postaje pretijesan.</p>
<p>Isušivanje oceana uslijedit će, doduše, tek za nekoliko milijardi godina, ali prije nego što se Zemlja pretvori u pustinju, razina ugljičnog dioksida u atmosferi toliko će porasti da ona više neće moći održavati biljni život, čime će se uništiti i temelji hranidbenog lanca svih živih bića. Već dvadeset i više godina stanjuje se ozonski sloj oko Zemlje zbog djelovanja klorofluorokarbonata (CFC) koji se koriste u industriji. Njihova je uporaba zabranjena još 1987. godine, protokolom iz Montreala, a u industrijskim se zemljama više ne proizvode od 1995. godine. Ali učinak, koji je dosad postignut - katastrofalan je za budućnost. Zabrana njihove proizvodnje u zemljama u razvoju, koje su, nota bene, i najmanji zagađivači, stupa na snagu tek - 2005. godine. </p>
<p>»Zemlja ulazi u posljednjih deset godina svog životnog vijeka«. Ova tvrdnja koju je početkom godine izrekao prof. James Kastings s američkog Pennsylvanijskog državnog sveučilišta, dobrano je uzbudila svjetsku javnost. Prema njegovim procjenama, Sunce, kao i većina drugih svemirskih tijela, postaje sve svijetlijim i toplijim što se odražava i na rast temperature na Zemlji. I klimatolozi se slažu da je temperatura zraka u drastičnom porastu, što će biti uzročnikom sve većeg otapanja leda na Zemlji, pa svaka vijest koja dolazi iz znanstvenih krugova - kao ona da je na Antarktici u porastu otapanje ledenjaka - dodatno povećava zebnju. Ako se tijekom 21. stoljeća, kako se predviđa, količina ugljičnog dioksida udvostruči u odnosu na predindustrijsko doba, temperatura zraka porast će za 4 Celzijeva stupnja, što znači da će zbog topljenja leda razina mora do 2100. godine porasti za 0,17 do jednog metra. A to znači kataklizmu, procjenjuju znanstvenici.</p>
<p>Prema protokolu koji je u prosincu 1997. godine donesen u Kyotu, industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi do 2012. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za pet posto. Zemlje Europske Unije, pak odlučile su dati dobar primjer ostalima, odlukom da u tom razdoblju smanje emisiju zlokobnih plinova za osam posto. Zemlje, međutim, poput Kine, Rusije, Indije, Meksika i Koreje, imaju mnoštvo industrijskih pogona koji u zrak ispuštaju tone i tone tzv. stakleničkih plinova. No prve su na listi po količini u atmosferu ispuštanih štetnih plinova, poglavito ugljičnog dioksida, Sjedinjene Američke Države - one ispuštaju 22,4 posto ukupne količine, a upravo one protokol iz Kyota nisu ratificirale! </p>
<p>Emisija ugljičnog dioksida izražena u tonama, također je alarmantna. Na prvom su mjestu opet Sjedinjene Američke Države sa 5,5 tona ugljičnog dioksida po osobi, slijede Kanada sa 4,3 tone, Rusija sa 3,2 tone, Njemačka sa 2,9 tona i Velika Britanija sa 2,6 tona.</p>
<p>Sudionici sastanka u Kyotu pokušali su prije tri godine ograničiti količinu tzv. stakleničkih plinova, koje emitira svaka zemlja. No potpisani protokol još se ne primjenjuje. Isti je protokol zahtijevao i smanjenje izgaranja nafte, plina i ugljena, zbog čega će poskupjeti grijanje, električna energija i prijevoz! Koliko je sporazum nužan, pokazuje i najgori vremenski uvjeti u novije vrijeme, među njima i najveća poplava u Britaniji u zadnjih 50 godina. Mnogi znanstvenici tvrde da su oluje rezultat dugogodišnjeg ispuštanja ugljičnog dioksida koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Iako globalna temperatura raste, izravan utjecaj stakleničkih plinova i dalje je predmet rasprave.</p>
<p>Nije nimalo lako postići manjenje emisije štetnih plinova i upravo je to jedan od najvažnijih problema s kojim se moraju suočiti i sudionici ovogodišnje UN-ove Konferencije u Haagu. Shvaćanja o tome kako bi ti mehanizmi trebali funkcionirati dovela su do dubokih podjela. Zemlje koje moraju smanjiti emisiju plinova, nisu ratificirale sporazum iz Kyota i ne žele to učiniti sve dok se ne budu saznale pojedinosti o provedbi protokola. Protokol stupa na snagu onda, kad ga potpiše 55 država koje proizvode 55 posto stakleničkih plinova u svijetu, a to su ujedno i one najrazvijenije.</p>
<p>Što će iznjedriti haaška Konferencija? Hoće li uspjeti u onome što do sad nije uspjelo dvjema njenim prethodnicama, konferenciji u Riju de Janeiru 1992. godine, i ona u Kyotu, 1997. godine?</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Pripajanje »Prigorca« zagrebačkoj »Čistoći« pitanje je racionalizacije poslovanja </p>
<p>Amandman zastupnika HSS-a Franje Sedinića, kojim bi se iz odluke o pripajanju Čistoći trebalo izostaviti sesvetske komunalno poduzeće Prigorac, odbačen uz jedan suzdržani glas, onaj pročelnika Ureda za poljoprivredu Stjepana Škrapeca / Gradonačelnik Milan Bandić: Jedino zatvoreno radno mjesto u Prigorcu bit će ono direktorsko </p>
<p>Amandman zastupnika HSS-a Franje Sedinića, kojim bi trgovačko društvo »Prigorac« d.o.o. ostalo samostalno, odnosno, ne bi bilo obuhvaćeno procesom pripajanja »Čistoći«, u ponedjeljak je odbacilo zagrebačko Gradsko poglavarstvo uz jedan suzdržani glas. Pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Stjepan Škrapec (HSS) ostao je, naime, suzdržan prilikom glasovanja o amandmanu, nakon što nije prihvaćen njegov prijedlog da se točka skine s dnevnog reda. </p>
<p>O pripajanju trgovačkih društava Prigorac i ZGO gradskom poduzeću Čistoća treba se još izjasniti Gradska skupština, a zanimanje za cijeli postupak u javnosti je poraslo nakon što su stanovnici Sesveta i radnici Prigorca počeli iznositi svoje neslaganje s prijedlogom. Prema njima je najavljeni postupak nepotreban i štetan, jer se Prigorac bavi s više različitih djelatnosti, a ne samo s prikupljanjem otpada, te su iznesena i mišljenja prema kojima bi pripajanje sigurno značilo i gubitak određenog boja radnih mjesta.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo odgovorio je da Poglavarstvo odmah nakon pripajanja namjerava napraviti diobenu bilancu poduzeća, što znači da bi poslovne aktivnosti vezane uz zbrinjavanje otpada trebale ostati uz Čistoću, dok bi tržnica i sajmište pripali zagrebačkim Tržnicama i veletržnici. Groblja bi, nadalje, bila pripojena Gradskim grobljima, dok bi briga za zelene površine i prostorno uređenje bili pridruženi Zrinjevcu.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je, pak, kako pripajanje srodnih gradskih poduzeća, uz nužnu racionalizaciju poslovanja, znači i provođenje programa iz predizborne kampanje, za koji su u većini glasovali zagrebački birači. </p>
<p> - Već sam razgovarao s tim ljudima, i mislio sam da smo ovu temu apsolvirali. Hoće li biti gubitaka radnih mjesta? Jednog mjesta sigurno, onog direktorskog, kao i mjesta u dosadašnjem nadzornom odboru, koji nakon pripajanja više neće biti potreban, rekao je Bandić.</p>
<p> Članovi Poglavarstva odbacili su i primjedbe stranačkih podružnica SDP Trnje i HNS Podsljeme, vezane uz granice gradskih četvrti, a potvrđeni su i amandmani Poglavarstva na Odluku o izboru članova vijeća gradskih četvrti, kojima se, između ostaloga, broj članova vijeća u Sesvetama s ranije predloženih 15 povećava na 19, sukladno s brojem stanovnika. Od amandmana Kluba HSLS-a prihvaćen je onaj koji se odnosi na reguliranje dana održavanja izbora. </p>
<p>Prihvaćen je i prijedlog zaključka o izdavanju isprava kojima će se priznati pravo vlasništva na stanove i dopustiti upis tog prava u zemljišnim knjigama članovima bivših stambenih zadruga. Zagrebačko poglavarstvo odlučilo je, nadalje, podržati i predložene kriterije za odabir javnozdravstvenih i zdravstvenih programa i ostalih programa u nadležnosti Gradskog ureda za zdravstvo. Na sredstva iz tekuće pričuve mogu računati Društvo Naša djeca (15.000 kuna) i Dom umirovljenika Park (32.000 kuna), dok je obročna otplata zakupnina odobrena Feroimpexu iz Bregane, i tvornici čarapa Jadran. čiji dugovi iznose 250.658, odnosno 1,524.227 kuna. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o pripremama Grada za predstojeći summit, gradonačelnik je odgovorio kako Zagreb nije dobio nikakve zahtjeve za financijskim sudjelovanjem u organizaciji, te da se svi ostali poslovi pripreme uredno obavljaju u suradnji s nadležnim ministarstvima. Poglavarstvo, nadalje, još uvijek stoji kod odluke kojom će se nekim ilegalno izgrađenim objektima omogućiti legalan priključak na vodovodnu mrežu, dok slučaj potpuno neodgovarajućih uplatnica bez žiga, broja i potpisa, koje su se nedavno pojavile u Kozari putovima, a odnose se na izgradnju vodovoda, gradonačelnik Milan Bandić nije htio komentirati.</p>
<p> Prijedlog proračuna za 2001. godinu, najavljeno je, naći će se na sjednici Poglavarstva već u srijedu, 15. studenoga. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HDZ nije protiv izbora, ali je protiv bespotrebnog trošenja novca</p>
<p>U redovima stranaka Zagrebačke alterantive, koje danas obnašaju vlast u Gradu Zagrebu, u posljednje se vrijeme osjeća pojačana nervoza koja bi za rezultat mogla imati štetne posljedice za Zagrepčane, ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare, čelnici zagrebačkog HDZ-a Vera Pivčević-Stanić i Davorin Tepeš. Jedna od odluka koje reflektiraju takvo stanje, rekao je Tepeš, jest ona o izmjeni zaključka o priključivanju na komunalnu infrastrukturu, koju će u utorak razmotriti gradski zastupnici na sjednici Gradske skupštine. Njome bi se, naime, legalizirao priključak za bespravno sagrađene objekte. </p>
<p>- Svakako podržavamo dolazak vode u Kozari putove, kao i u sve druge dijelove Zagreba, ali regularna dokumentacija u skladu sa zakonom jednostavno mora postojati, upozorio je Tepeš. HDZ se, nadalje, protivi i ishitrenom donošenju odluke o pripajanju sesvetskog Prigorca zagrebačkoj Čistoći, jer je riječ o poduzeću sa širokim područjem djelovanja, čije bi aktivnosti prvo trebalo razdvojiti i zatim udružiti sa srodnim tvrtkama u gradu.</p>
<p>- Nadalje, i sanacija Jakuševca i projekt izgradnje pročistača otpadnih voda i dalje stoje, a i od pompozno najavljivanog fantastičkog projekta stanova za mlade, u suradnji s Čačićevim ministarstvom još uvijek nema ništa, pa se čini da je ipak riječ o utopiji, kako smo to mi odmah i upozoravali, rekao je Tepeš. </p>
<p>Zastupnica u Gradskoj skupštini Vera Stanić upozorila je, pak, da HDZ neće glasovati protiv raspisivanja izbora za vijeća četvrti, ali smatra da je riječ o odluci koja je donesena van svake pameti. Redovni izbori za Gradsku skupštinu trebaju se održati na proljeće, pa HDZ upozorava kako bi bilo puno bolje, i nekih četiri milijuna kuna jeftinije, ako se tada održe i lokalni izbori.</p>
<p> - Ukidanje mjesnih zajednica 1993. godine bilo je sigurno jedna od najvećih pogrešaka HDZ-a i uvjereni smo da smo dio posljedica za nju požnjeli i na posljednjim izborima. Međutim, održati izbore i formirati vijeća koja će potrajati tri ili četiri mjeseca, to tek nema nikakvog smisla, tvrdi Vera Stanić. Gradski HDZ, rečeno je, pokrenut će uskoro i inicijativu za donošenje kodeksa o oblačenju, budući da »neki vijećnici nikako ne mogu shvatiti da se na prijemima ne mogu pojavljivati u izlizanum trapericama ili, još gore, majicama s likom Che Guevare«. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Skupštinski prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu</p>
<p>Vijećnici HNS-a na sjednici Gradske skupštine zakazane za utorak, najvjerojatnije neće podržati prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama vezanima za komunalne priključke, rečeno je u ponedjeljak na izvanrednoj konferenciji za novinare u prostorijama gradskog HNS-a, sazvane povodom nastupajuće sjednice Gradske skupštine. Kako je objasnio Stipe Tojčić, predsjednika Kluba zastupnika, kako sada stvari stoje, vijećnici ove stranke »neće podržati ovaj prijedlog jer je u suprotnosti s važećim Zakonom o komunalnom gospodarstvu«.</p>
<p> - Prema tom zakonu priključak na komunalije može dobiti samo onaj tko ima valjanu građevinsku dozvolu, a kako se u ovom slučaju radi o bespravnim građevinama očito je da se nešto pokušava napraviti naprečac. Smatramo, naime, da je ovaj prijedlog upućen iz Gradskog poglavarstva rezultat gradonačelnikovih putešestvija po gradskih četvrtima tijekom kojih je davao mnogo obećanja, ne uvažavajući pritom ničije mišljenje i ignorirajući zakone, objasnio je Tojčić.</p>
<p>Gradonačelnik je, naime, prilikom obilaska gradskih četvrti u kojima još nisu riješeni osnovni životni uvjeti obećao komunalne priključke unatoč tome što veliki postotak tamošnjih građevina nema građevinsku dozvolu. Tako su na jednoj od sjednica Gradskog poglavarstva njegova obećanja pretočena u tekst prijedloga odluke o kojoj bi u utorak trebali razgovarati vijećnici. Zasad je poznato da je jedan od dva u ovom slučaju ključna skupštinska odbora, onaj za Statut, poslovnik i propise jednoglasno odbio taj prijedlog jer je utvrđeno da nije u skladu sa zakonima, dok je isti, ali u Odboru za komunalnu infrastrukturu dobio podršku. Bit će stoga, smatraju u HNS-u, zanimljivo vidjeti rezultate rasprave, dapače, ako će je uopće i biti.</p>
<p>Druga stvar na koju će iz HNS-a obratiti pozornost jest izvješće o poslovanju ukupno 26 trgovačkih društava u vlasništvu grada koja su u prošloj godini pokazala realni gubitak od 85 milijuna kuna. U tim gubicima, smatraju HNS-ovci posebno strši manjak koji je ostao nakon »Floraarta«. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tragično je da promet u gradu stoji, a nitko iz vlasti ne dođe vidjeti zašto!</p>
<p>Mesari su zaprijetili Vladi: Ako do srijede ne promijeni odnos prema Zagrepčanka-trgovini, organizirat će se prosvjedi na prilazima prema Markovom trgu / Mario Iveković: Ignoriranjem se pokušava iscrpiti radnike, te na taj način utišati daljnje prosvjede</p>
<p>Stotinjak radnika Zagrepčanka</p>
<p> - trgovine u ponedjeljak je još jednom zaustavilo promet na križanju Heinzelove i Planinske ulice. Tijekom treće po redu blokade prometa u Heinzelovoj ulici, mesari su Vladi priprijetili kako će - ako se do srijede ne promijeni odnos prema njihovom poduzeću - slične akcije poduzeti i na prilazima prema Markovu trgu. </p>
<p>Nakon što su se okupili u nekadašnjem sjedištu poduzeća, u Heinzelovoj 66, radnici su odlučili nastaviti prosvjedne aktivnosti koje permanentno traju od 8. studenoga. Promet Planinskom i Heinzelovom ulicom mesari su zaustavili oko 9.50 sati, a blokada je trajala sat vremena. Kako se u prvi mah, u preusmjeravanju prometa pripadnici prometne policije nisu najbolje snašli, između nekoliko nervoznijih vozača i prosvjednika, došlo je do nekoliko »bliskih susreta«. Sve se, na sreću, ipak svelo tek na verbalno obračunavanje. »Pustite me da poberem smeće«, bezuspješno je mesare molio vozač Čistoće. Na njegove riječi: »Ja sam samo radnik, kao i vi, zašto ne blokirate one koji o vama odlučuju?«, mesari su odgovorili kako on redovito prima plaću te da nema prolaza za nikoga.</p>
<p>Zanimljivo je da unatoč stalnim blokadama prometnica, sindikalci još uvijek nisu dobili povratnu reakciju na posljednja pisma upućena ovih dana premijeru Ivici Račanu.</p>
<p>- Tragično je da promet u gradu stoji po nekoliko sati, a da nitko, baš nitko iz Vlade, Hrvatskog sabora ili zagrebačke gradske vlasti, ne osjeća potrebu da na licu mjesta provjeri što se zapravo događa, ističe voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) Mario Iveković. Prema njegovim riječima, ignoriranjem se očito pokušava iscrpiti radnike Zagrepčanka - trgovine, te na taj način utišati daljnje prosvjede.</p>
<p>- Zatražit ćemo hitno osnivanje Fonda za isplatu zaostalih plaća kako bi se, u poduzećima u kojima je pokrenut stečaj, osigurala isplata radničkih potraživanja, rekao je Iveković, dodavši kako će eventualno odbijanje takvog prijedloga značiti da otvorenu prijevaru radnika.</p>
<p>Sasvim slučajno, među zaustavljenim vozilima, našao se i automobil predsjednika HVIDRA-e Marinka Liovića, koji je iskoristio prigodu i na kratko porazgovarao s prosvjednicima.</p>
<p>- Ponašanje Vlade prema Zagrepčanka - trgovini samo ukazuje da vlasti nije stalo do ovih ljudi, rekao je Liović, dodajući kako apsolutno podržava radnike u borbi protiv usnulih političara i politike stečaja koju provodi potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Prema njegovim riječima, trenutno ponašanje radnika Zagrepčanka - trgovine, moglo bi se vrlo lako pretvoriti u jezgru budućih generalnih prosvjeda. </p>
<p> Mesari će se u utorak ujutro ponovno okupiti u Heinzolovoj. Blokade i prosvjedi nastavit će se sve do ispunjenja zahtjeva o isplati zaostalih plaća za rujan i listopad, zbrinjavanju tehnološkog viška i izradi plana preustroja tvrtke.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ako ih sudovi ne zaštite, radnici »Karbona« mogli bi tužiti državu</p>
<p>- Baš kao i bivša, i ova vlast nastoji zataškati kriminal koji se dogodio u »Karbonu«. Zbog neučinkovitosti državnih institucija, radnici su ne samo ostali bez posla, nego i bez dionica, rečeno je ponedjeljak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge sindikata (HUS-a). Ukoliko sudstvo ne zaštiti interese radnika, sindikalci su upozorili da bi zaposlenici i mali dioničari tog poduzeća mogli pokrenuti odštetni zahtjev prema Republici Hrvatskoj.</p>
<p>- Nakon što je 19. lipnju pokrenut stečaj u »Karbonu«, dio radnika još uvijek nije dobio plaće iako tri mjeseca normalno rade. Sindikat EKN-a nikada se nije zapitao je li to normalno, kazao je voditelj Županijskog ureda HUS-a Mario Iveković, dodajući kako unatoč zaostalim plaćama, Karbonov stečajni upravitelj govori kako je poduzeće u tri mjeseca stečaja ostvario 2,5 milijuna kuna dobiti. Iveković je izrazio sumnju da snažni animozitet EKN-a prema HUS-ovom granskom sindikatu »Zagrepčanka« ide za tim da se tvrtka u stečaju vrati nekadašnjem vlasniku. </p>
<p>- Sumnjamo da postoji povezanost sindikalaca Sindikata energetike, kemije i nemetala EKN-a i bivšeg vlasnika »Karbona« Zdravka Šparade, ističe Iveković, pitajući se zašto njegove kolege iz SSSH pokušavaju dokazati da sindikati u stečajevima rade odlično, kada se problemi radnika ne rješavaju zbog bahatog ponašanja stečajnih upravitelja.</p>
<p>- U EKN-u tvrde da u stečaju Karbona sindikat normalno radi, a radnici tri mjeseca ne primaju plaću, kaže Iveković, dodajući kako je HUS jedino od Ministarstva rada dobio odgovor u kojem se kaže da nema razloga za prestanak djelovanja sindikata u poduzećima koja su u stečaju. To se, prema njegovu mišljenju, ne slaže s odgovorima koje je dobio od nekih stečajnih upravitelja i sudaca, a koji su mu rekli da sindikalna aktivnost u stečaju nema zakonsku osnovu, već je isključivo stvar njihove dobre volje. Unatoč posljednjim epitetima iz konkurentskog EKN-a, koji su HUS nazvali »folklornom skupinom«, Iveković je ipak pozvao predsjednika EKN-a da zajednički pokušaju zaštititi radnike »Karbona«. Naime, prema informacijama HUS-a, od nekadašnjih 360 radnika Karbona, danas ih u tom poduzeću radi tek 160. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hoće li na mjestu današnjega devastiranoga groblja ipak niknuti crkva i pastoralni centar?</p>
<p>O nekada lijepo uređenom groblju danas svjedoče samo dvije aleje stoljetnih kestenova, sjećanja obližnjih stanovnika te građana čiji su bližnji tamo pokopani / U večernjim satima, ali i danju, na groblju se okupljaju narkomani / Dogradnje i preko granica groblja/Pitanje opstanka groblja zahuktalo se prije dvije godine kada je župnik župe Oranice htio na samom groblju izgraditi crkvu s pastoralnim centrom u čemu su ga javnim prosvjedom spriječili građani</p>
<p>Prevrnuti i odlomljeni nadgrobni spomenici, nakrivljeni križevi, smeće i ostaci nekadašnjih klupa slika je starog Bolničkog groblja u Donjem Vrapču. O nekada lijepo uređenom groblju danas svjedoče samo dvije aleje stoljetnih kestenova, koje se pružaju cijelom dužinom groblja i sjećanja obližnjih stanovnika te građana čiji su bližnji pokopani na ovom groblju. </p>
<p>- Valjda ne buju groblje prekopali i ostatke pokopali na jednom mjestu, uputio nam je pitanje jedan od građana kojeg smo zatekli na groblju. Jedan stariji bračni par požalio nam se da im je nestao novi križ kojeg su nedavno postavili, a susjeda Božica rekla nam je da su se do nedavno na groblju obrađivali i vrtovi. Na svom sjevernom dijelu groblje graniči s obiteljskim kućama uz koje su dograđene šupe i garaže koje zalaze na područje samog groblja, a jedan dio zaposjeli su i Romi. </p>
<p>- U večernjim satima, ali i danju, tu se okupljaju narkomani koji ostavljaju šprice i igle, priča nam gospodin Damir koji stanuje tik uz groblje. </p>
<p>Pitanje opstanka groblja zahuktalo se prije dvije godine kada je župnik župe Oranice htio na samom groblju izgraditi crkvu s pastoralnim centrom u čemu su ga javnim prosvjedom spriječili građani. Ideju župnika prihvatile su i tadašnje gradske vlasti i poduzeće Gradska groblja, u čijem je sastavu groblje u Donjem Vrapču od 1994. godine, kada je Grad donio odluku o pripojenju svih prigradskih groblja Gradskim grobljima. </p>
<p>- Postojanje crkve bitno bi promijenilo sliku i odnos prema tom prostoru koji je uistinu devastiran, navodi direktor Gradskih groblja, Josip Reljić razloge za izgradnju crkve i pastoralnog centra. Kako to groblje nije donosilo prihode, napominje Reljić, mi smo koristili prihode drugih groblja kako bi ga koliko toliko održavali. Prema pričanjima obližnjih stanovnika održavanje se svodi na košnju trave i korova četiri puta godišnje. Prema riječima, predsjednika Udruge za zaštitu privatnog vlasništva grobova i pijeteta, Željka Jurkovića, građani koji tamo imaju grobove plaćaju godišnju naknadu za održavanje. </p>
<p>- U Zakonu o grobljima stoji da zadnji ukop mora biti star 100 godina da bi se groblje moglo prekopati, a na Bolničkom groblju zadnji je ukop izvršen 1976. godine, saznajemo od Željka Jurkovića. Razloge zbog kojih Gradska groblja više ne dozvoljavaju ukope u Udruzi ne znaju, no sumnjaju da se radi o namjernom zapuštanju groblja radi prodaje njegova zemljišta. Skupština općine Susedgrad je 1983. godine i formalno, svojom odlukom, stavila groblje izvan upotrebe zbog neadekvatnih prostornih i sanitarnih uvjeta, a s namjerom postupnog pretvaranja cijelog prostora u park bez daljnjih ukopa. </p>
<p>- Groblje se ne smije prekopati, u suprotnom ponovno ćemo organizirati javni prosvjed, poručuje Željko Jurković. Prihvaćamo i mogućnost da se na groblju napravi park, a grobovi konzerviraju s time da nema novih ukopa, već da se ukopavati mogu samo oni koji tamo imaju grob, dodaje. Jedino bi se na taj način, ističe Jurković, groblje na jedan pristojan način zatvorilo. Udruga je napravila i nacrt novog zakona o grobljima kojeg je u rujnu uputila Saboru, Vladi i političkim strankama na razmatranje.</p>
<p> - Zbog pritiska nekolicine građana ne bi se smjelo odustati od projekta izgradnje crkve i pastoralnog centra. Grad je spreman otpočeti gradnju zajedničke kosturnice, a problem onih koji se protive ekshumaciji, može se riješiti na način da se mjesto izgradnje pomakne za nekoliko metara, poručuje Josip Reljić. Grad je spreman onima koji nemaju svoja grobna mjesta na području grada, a ne bi htjeli u zajedničku kosturnicu pokopati svoje pokojne, izaći u susret pronalaženjem grobnog mjesta adekvatnog njihovim materijalnim mogućnostima i željama, dodaje.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Darinka Orel i Đuro Njavro otvaraju projekt »Građanski sati«</p>
<p>Od utorka će građani, u sklopu Parlamentarnog programa što ga od veljače provodi organizacija GONG - Građani organizirano nadgledaju glasovanje, moći postavljati pitanja ljudima kojima su darovali svoje povjerenje na izborima, saborskim zastupnicima i lokalnim vijećnicima. - Parlamentarni program GONG-a logičan je korak razvijen na temelju angažmana građana u promatranju lokalnih, parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj od 1997. godine. Cilj programa je jačanje povjerenja građana u demokratske institucije i izabrane predstavnike putem informiranja i edukacije građana o radu institucija, istaknula je glasnogovornica GONG-a Aleksandra Kuratko u ponedjeljak na konferenciji za novinare u povodu početka projekta »Građanski sat«.</p>
<p>»Građanski sat« je događaj kojim izabrani predstavnici (zastupnici, gradonačelnici, načelnici, vijećnici i dr.) stupaju u kontakt sa svojim biračima/građanima na najrazličitije načine (kontakt-emisije na lokalnim radiopostajama, obilazak mjesta na kojima se okuplja veći broj građana, tribine i sl.).</p>
<p> - Držimo da je bitno da se veza između građana i izabranih predstavnika ne prekida između izbora, te da će takav oblik komunikacije biti višestruko koristan: građani će imati priliku izravno razgovarati sa svojim izabranim predstavnicima, učeći se pritom demokratskoj proceduri, a zastupnici će dobiti povratne informacije koje će im koristiti u daljem radu, istaknula je Aleksandra Kuratko. </p>
<p>S obzirom na to da GONG ima četiri regionalna ureda (u Rijeci, Zadru, Slavonskom Brodu i Zagrebu), mjesečno namjeravaju organizirati četiri »Građanska sata« sa zastupnicima u različitim izbornim jedinicama, a s lokalnim čelnicima regionalni će uredi organizirati »Građanski sat« najmanje dva puta na mjesec. Spremnost za sudjelovanjem izrazio je 21 saborski zastupnik i velik broj lokalnih zastupnika iz čitave Hrvatske. </p>
<p>Regionalni ured Zagreb organizirat će u utorak prvi »Građanski sat«, i to u 14 sati u Privatnoj ekonomskoj školi Benedikta Kotruljevića (Sveti duh 129), u 16 sati u Domu umirovljenika Trnje (Poljička 12), a završit će tribinom u Europskom domu s početkom u 18 sati. Gosti prvoga »Građanskog sata« bit će Darinka Orel iz HSLS-a i dr. Đuro Njavro iz DC-a. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svakog ponedjeljka saborski zastupnik na usluzi građanima</p>
<p>Poglavarstvo grada Zaprešića u suradnji sa saborskim zastupnikom s područja zaprešićkog kraja Dragutinom Novinom od ponedjeljka, 13. studenoga, otvorilo je termine za građanstvo u Maloj vijećnici grada Zaprešića. Građani će tako moći svakoga ponedjeljka od 10 do 12 sati razgovarati sa svojim saborskim zastupnikom, upoznati ga s problemima u gradu i njegovoj okolici, te dobiti informaciju iz prve ruke, o radu Sabora. Prethodno će morati najaviti svoj dolazak na razgovor, na telefon tajništva Poglavarstva 3310 404.</p>
<p>Prema riječima zastupnika Dragutina Novine, inicijativa za pokretanje zaprešićkog aktualnog sata proizašla je na temelju dogovora s predstavnicima Poglavarstva, budući da je nakon deset godina parlamentarne demokracije u Hrvatskoj Zaprešić konačno dobio svog zastupnika. Ideja vodilja bila je da se Zaprešićani upoznaju sa svojim zastupnikom i da se konačno uspostavi konkretna veza jedinice lokalne samouprave koju često prate vrlo specifični problemi zakonodavne vlasti.</p>
<p>- To će biti ujedno i prilika, naglasio je Novina, da je kao saborski zastupnik i član SDP-a većinske stranke u parlamentu, pripomognem razvitku zaprešićkog kraja i realizaciji kapitalnih gradskih projekata, te uspostavim kvalitetniju i sadržajniju suradnju s predstavnicima grada, sve u svrhu boljitka Zaprešića. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Charliejevi anđeli« i drugi vikend najgledaniji u SAD-u</p>
<p>LOS ANGELES, 13. studenoga</p>
<p> - »Charliejevi anđeli«, akcijska komedija zasnovana na televizijskoj seriji »Ulične mačke«, koja je na američkoj televiziji prikazivana od 1976. do 1981. godine, drugi je vikend za redom najgledanija u SAD-u, po brojkama koje je u nedjelju objavila specijalizirana tvrtka »Exhibitor Relations«. </p>
<p> Film u kojem glavne uloge tumače Drew Barrymore, Cameron Diaz i Lucy Liu, zaradio je 25 milijuna dolara proteklog vikenda, ostvarivši ukupno oko 75,4 milijuna dolara prihoda od premijere prije desetak dana. </p>
<p> Komedija za djecu »Little Nicky«, s popularnim glumcem Adamom Sandlerom (»Vodonoša«), protekli je tjedan završila na drugom mjestu, s 18,1 milijuna zarađenih dolara. U filmu se radi o Sotoni (Harvey Keitel) koji naredi svojem priglupom sinu Nickyju (Sandler) da sa Zemlje vrati odbjeglu braću. U filmu još glume Patricia Arquette i Quentin Tarantino.</p>
<p> Na trećem je mjestu povijesna akcijska drama »Men of Honor«, s Cubom Goodingom Jr.-om (»Jerry Maguire«) i Robertom de Nirom u naslovnim ulogama, sa zaradom od 14, 1 milijun dolara. Istinita je to priča o prvom crncu roniocu elitne jedinice ratne mornarice i njegovom nadređenom, između kojih se mržnja postupno pretvara u prijateljstvo.</p>
<p> Slijedi komedija »Upoznaj moje roditelje« (10,6 milijuna dolara), ponovno s De Nirom u glavnoj ulozi, te »Crveni planet«, futuristički horor o skupini astronauta na Marsu, koji se tek počeo prikazivati (9 milijuna dolara). (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Svjetska premijera kompilacije hitova Beatlesa</p>
<p>LONDON, 13. studenoga</p>
<p> - Kompilacija 27 pjesama Beatlesa koje su bile brojevi jedan na top-listama u Velikoj Britaniji i SAD-u, u prodaji je od ponedjeljka u cijelom svijetu, a prati je značajna promidžbena kampanja britanske tvrtke za muzička izdanja EMI. </p>
<p> Album, sa žutim znakom »1« na oker pozadini, izdan je u osam milijuna primjeraka uoči skorašnjih blagdana. Izlazak albuma prati otvaranje prvog službenog Internet »sitea« Beatlesa (www.thebeatles.com), sa znakom nove kompilacije. </p>
<p> Album okuplja najveće uspjehe »Fab Four«, od »I want to hold your Hand« do »Get Back«. EMI je za svjetsku promidžbu predvidio 16 milijuna funti, a 1,5 milijuna za britansko tržište, piše tisak. </p>
<p> Samo je Internet »site« stajao dva milijuna funti, prema pisanju dnevnika »The Independent«, ali ga se u ponedjeljak ujutro još nije moglo konzultirati. </p>
<p> Glazbeni kritičari u Velikoj Britaniji podijeljeni su između zanimanja za tu novu kompilaciju najpopularnije skupine svih vremena, i rezerviranosti spram nove komercijalizacije skupine koja se raspala prije 30 godina. </p>
<p> Diskografska industrija vezana uz Beatlese već se obogatila posljednjih godina s »BBC Tapes« četvorice momaka iz Liverpoola, i tri dijela »Antologije« sastavljene od nepoznatih pjesama i studijskih neuspjeha. Najslavnije kompilacije Beatlesa do danas ostaju albumi uobičajeno zvani »crveni« i »plavi«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>SAD ne poštuje međunarodno kazneno pravo</p>
<p>DEN HAAG, 13. studenoga</p>
<p> - Stranci u SAD izloženi su riziku da budu zatvoreni, ili čak smaknuti bez pomoći od kuće, jedino ako Svjetski sud ne primora Sjedinjene Države na poštivanje međunarodnog prava, rekao je u ponedjeljak visoki njemački pravosudni dužnosnik.</p>
<p> Na Mađunarodnom sudu pravde, najvišoj sudskoj instanci UN-a, njemački predstavnik za pravne poslove pri ministarstvu vanjskih poslova Gerhard Westdickenberg istaknuo je da se prava stranih uhićenika glede obraćanja pomoći matičnim konzulatima i dalje uvelike ignoriraju.</p>
<p> Ilustrirao je to primjerom dvojice Nijemaca, Waltera i Karla LeGranda, nad kojima je u Arizoni izvršena smrtna kazna. Naime, Njemačka je prošle godine pokušala sudski postići odgodu izvršenja presude, tvrdeći da su dužnosnici u Arizoni prekršili Bečku povelju i o uhićenju i presudi dvojice braće nisu obavijestili njemačko konzularno predstavništvo.</p>
<p> Walter je plinom pogubljen 4. veljače 1999., dan nakon što je Svjetski sud izdao hitnu naredbu o odgodi izvršenja kazne. Karl LeGrand je pogubljen prije nego je Njemačka poduzela sudsku proceduru.</p>
<p> Prema članku 36 Bečke povelje, zemlje potpisnice, među kojima je i SAD, moraju u slučaju uhićenja stranih državljana o tome obavijestiti vlasti matične zemlje.</p>
<p> Oslanjajući se na podatke Amnesty Internationala, Westdickenberg navodi 87 stranaca koji u SAD od lipnja 2000. čekaju na izvršenje smrtne presude. Od 1993., pogubljeno je 14 stranih osuđenika a Bečka je povelja prekršena u 11 od spomenutih slučajeva. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Paleontolozi otkrili novu vrstu dinosaura </p>
<p>RIM, 13. studenoga</p>
<p> - Talijanski su paleontolozi otkrili novu vrstu dinosaura koji je živio prije 200 milijuna godina i jedan je od najstarijih ikad otkrivenih reptila mesoždera. </p>
<p> Na temelju fosilnih ostataka pronađenih u kamenolomu u sjevernoj Italiji, dinosaur je bio dug osam metara, imao je dugačak vrat i težio je više od tone, rekao je Giorgio Teruzzi, voditelj Paleontološkog odsjeka u milanskome Prirodoslovnom muzeju. Oštri zubi bili su dugi sedam centimetara.</p>
<p> Pretpostavlja se da je živio u rano doba jure, koje se obično povezuje s primitivnijim vrstama dinosaura mesoždera. Doba jure trajalo je između 208 i 140 milijuna godina.</p>
<p> »To je najstariji svjetski troprsti dinosaur i jedan od najstarijih dinosaura uopće«, rekao je Cristiano Dal Sasso, jedan od istraživača. </p>
<p>Dinosaur, nazvan Saltriosaur, po kamenolomu u kojem su pronađeni njegovi ostaci, vrlo je sličan drugom grabežljivcu - američkom Allosauru, ali se pretpostavlja da je 20 milijuna godina stariji.</p>
<p> »Ovaj je dinosaur zanimljiv jer je bliži naprednijim vrstama«, rekao je Thomas R. Holtz, paleontolog na Geološkom odsjeku pri Sveučilištu »Maryland« u College Parku.</p>
<p> Fosili su nađeni u vapnenačkom bloku u kamenolomu Saltriju, sjeverno od Milana, u blizini švicarske granice 1996., ali su ih istraživači počeli proučavati tek prošle godine. Nađeno je više od stotinu dijelova kostiju, a najdulji dio ima 40 centimetara. Osim toga, pronađen je i jedan zub.</p>
<p> Holtz kaže da je razdoblje prije 200 milijuna godina bilo kritično za razvoj dinosaura mesoždera. Tada su se počeli razvijati u prave grabežljivce. </p>
<p> »Nova će vrsta pomoći u rekonstrukciji povijesti dinosaura i odnosa među različitim skupinama«, rekao je Holtz. Fosilni ostaci Saltriosaura izloženi su u Prirodoslovnom muzeju u Milanu i u Besanu, u blizini kamenoloma. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Europska komisija želi proširiti testove za kravlje ludilo</p>
<p>BRUXELLES, 13. studenoga</p>
<p> - Europska komisija će predložiti članicama EU da prošire testove otkrivanja bolesti kravljeg ludila na sve krave »iznad određene dobi«, koje trebaju biti likvidirane, umjesto da se ograniče na slučajne testove, objavio je u ponedjeljak glasnogovornik te organizacije.</p>
<p> Taj prijedlog će biti iznesen europskim ministrima poljoprivrede koji bi se trebali sastati 20. studenoga u Bruxellesu.</p>
<p> Zemlje članice EU-a do sada su postigle dogovor da od 1. siječnja iduće godine obaveznim budu nasumce izvedeni testovi otkrivanja kravljeg ludila na kravama koje su starije od 24 mjeseca, a koje se vode na klanje.</p>
<p> Prema novom prijedlogu sve krave iznad određene starosti bile bi podvrgnute testiranju. Tu bi dob trebao još odrediti stalni veterinarski odbor EU-a čiji je sastanak predviđen za srijedu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Akupunktura može spriječiti jutarnju mučninu kod trudnica</p>
<p>NEW YORK, 13. studenoga</p>
<p> - Trudnicama koje pate od jake jutarnje mučnine uz uobičajeno liječenje može pomoći i akupunktura, tvrde švedski istraživači. U istraživanju su sudjelovale 33 trudnice, a samo sedam od 17 žena povraćalo je tri dana nakon akupunkture, za razliku od 12 od 16 žena koje su dobile lažni tretman akupunkturom, pokazalo je istraživanje objavljeno u »Journal of Pain and Symptom Management«. Između 50 i 80 posto žena pati od mučnine ili povraćanja u trudnoći, a od jedan do dva posto žena pati od tako snažne, često neprestane mučnine i povraćanja da na kraju izgube težinu, dehidriraju i moraju u bolnicu.</p>
<p> Tijekom istraživanja primijenjena je aktivna akupunktura dubokim postavljanjem igala oko pet centimetara iznad oba zapešća. Akupunktura na tom području smanjuje mučninu kod pacijenata koji uzimaju lijekove protiv bolova nakon operacije, objasnili su dr. Christer P.O. Carlsson iz Sveučilišne bolnice u Lundu i njegovi kolege.</p>
<p> Ženama koje su dobile lažni tretman igle su postavljene plitko, oko 10 centimetara iznad zapešća. Obje skupine žena primale su eksperimentalni tretman dva dana na početku i na kraju tjedna u bolnici uz tradicionalno liječenje koje uključuje odmor u krevetu, lijekove protiv mučnine i infuziju.</p>
<p> Mučnina i često povraćanje brže su se smanjili uz aktivnu akupunkturu, bez obzira na uobičajeno liječenje. Otkriće potvrđuje prijašnja izvješća o učinkovitosti različitih akupunkturnih tehnika »protiv različitih vrsta mučnine i povraćanja«, napisali su dr. Carlsson i njegovi kolege. Djelovanje aktivne akupunkture može se primijetiti »već nekoliko minuta nakon stimulacije«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Prinos hrvatskoj dijalektologiji</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Počeo 9. dvodnevni znanstveni skup koji se bavi inojezičnim utjecajima u hrvatskim dijalektima i dijalekatskom sintaksom</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Pod okriljem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - njezina Razreda za filološke znanosti (Odbora za dijalektologiju) i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, uvodnom riječi predsjednika HAZU akademika Ive Padovana započeo je u ponedjeljak znanstveni skup o hrvatskim dijalektima. Otvarajući taj deveti po redu simpozij, dr. Mijo Lončarić naglasio je da su ove godine u fokusu njegova znanstvenog promišljanja dvije teme: inojezični utjecaji u hrvatskim dijalektima i dijalekatska praksa, a o njima će u iduća dva dana raspravljati četrdesetak domaćih i stranih jezikoslovaca. Minutom šutnje odana je počast preminulom akademiku Božidaru Finki, koji je vodio proteklih sedam simpozija, čiji su rezultati sabrani u zbornicima što su nemalen prinos hrvatskoj i slavenskoj dijalektologiji. Uvodno je izlaganje podnio prof. dr. Josip Lisac, koji je promotrio leksičke, sintaktičke i druge utjecaje u hrvatskim dijalektima počevši od praslavenskih utjecaja do današnjih dana, ponudivši pregled koji je obuhvatio sveukupno hrvatsko područje, ali i područja izvan hrvatskih granica na kojima Hrvati žive. Bez obzira na to bili ti utjecaji dalmatski ili oni turskih jezika, grčkoga ili latinskoga, oni su, po sudu dr. Lisca, sudjelovali u oblikovanju hrvatskoga jezika, pa i hrvatskih dijalektalnih idioma. Potom je pokušao precizirati pojam hrvatskih dijalekata, ističući kako je to jednostavno učiniti s kajkavicom i osobito čakavicom, jer su ti idiomi neprijeporno hrvatski, dok je situacija daleko složenija što se tiče određivanja štokavskih dijalektalnih idioma.</p>
<p> Samo je, naime, slavonski u cjelini hrvatski štokavski dijalekt. Hrvatskoga su podrijetla i svi govori zapadnoga bosanskohercegovačkog dijalekta, no danas znatan broj govornika toga područja nisu Hrvati. Razložio je potom odnos hrvatskoga standardnoga jezika i njegovih dijalekata, i to u tom smislu da hrvatski standarni jezik djeluje na dijalekte, baš kao što i dijalekti utječu na sam standardni jezik.</p>
<p>Na upit kako se odnositi prema posuđenicama u hrvatskim dijalektima pokušao je odgovoriti dr. Alemko Gluhak prošetavši se hrvatskim rječnicima, u kojima je zbog sažetosti izričaja nedovoljna pažnja posvećena preciznosti etimoloških podataka pojedinih posuđenica. Kako su posuđenice u hrvatski jezik ulazile u svim vremenima preko različitih slojeva ljudi i različitih posrednika, tako nije baš uvijek lako odrediti njihovo podrijetlo, tj. ono bi često zahtijevalo šire objašnjenje, pa ako nema prostora za takvo precizno određenje, savjetuje dr. Gluhak, bolje je takve riječi ne stavljati u dijalektalne rječnike.</p>
<p> Obuhvativši niz pojmova u urbanim govornim zajednicama južnoga dijela naše obale, dr. Damir Kalođera pozabavio se rudimentarnom dvojezičnošću, kao ostatku negdašnje stvarne dvojezičnosti. Takvu pasivnu bilingvalnost nalazimo na većem dijelu naše obale kojom su u prošlosti vladali Talijani, pa je i talijanski jezik tada bio dominantan. Međutim, s vremenom dominantnost se mijenjala, pa su u hrvatski jezik, izmjenom i ispreplitanjem kodova, ulazile čitave sintagme iz toga starotalijanskoga jezika, a njihovo se značenje proširivalo u pojedinim slučajevima i na hrvatsko. Tako se dogodilo da je odlazeći jezik ostavio traga na danas dominatnom jeziku.</p>
<p>O prisutnosti orijentalizama u hrvatskome standardnom jeziku i u hrvatskim dijalektima izlagao je akademik Dalibor Brozović, izdvojivši tri skupine turcizama. U prvoj su skupini orijentalizmi koji su dio standardnoga leksičkog blaga i stilski su neutralne riječi poput bakar, boja, jastuk, kula i sl.,u drugoj su oni koji označavaju orijentalne i islamske religije iz materijalne i duhovne civilizacije (bajram, baklava, džamija, fes i sl.), a u trećoj su oni orijentalizmi koji se u standardnom jeziku upotrebljavaju kao stilemi (barjak, sevdah i sl.). Naglasio je da u dijalektima rečena podjela na tri statusne skupine nipošto nije tako oštra kao u standardnom jeziku. Zaključak je da je udio orijentalizama u skladu s dužinom trajanja turske vlasi na pojedenim područjima, odnosno da ovisi o udaljenosti od toga područja. U nastavku skupa sudjelovali su i Ljiljana Kolanović, Barbara Štebih, Alojz Jembrih i Marija Turk. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umjetne emocije i potrošačko društvo</p>
<p>4. revija filmova Europske unije / Uz nizozemski film »Prijatelj na iznajmljivanje« / Redatelj Eddie Terstall na zabavan i duhovit način interpretira život u potrošačkom društvu / Terstall zadovoljan reakcijama zagrebačke publike </p>
<p>U sklopu 4. revije filmova Europske unije, Nizozemska je predstavljena dugometražnim filmom »Prijatelj na iznajmljivanje«. Režiju potpisuje Eddie Terstall koji je s Marcom van den Kempom napisao i scenarij. Riječ je o Terstallovom šestom filmu s kojim se redatelj predstavio na mnogim svjetskim filmskim festivalima, a nisu izostale ni pohvale kritike i publike. Iako film traje 90 minuta, redatelj je vješto uspio elaborirati čitavu lepezu problema s kojima je suočen čovjek na kraju 20. stoljeća. Odlični glumci (Marc van Uchelen, Rifka Lodeizen, Nadja Hüpscher i Natacha Loturco), tečna režija i više nego zanimljiva priča, glavne su karakteristike toga filma koji je uspio osvojiti i zagrebačku publiku.</p>
<p>Glavni lik filma je Alfred, beskompromisni umjetnik koji slika isključivo meksičke šešire. To dovodi do ludila njegovu ambicioznu djevojku Moniek, scenaristicu popularne soap opere, koja mu predbacuje potpunu nezainteresiranost za komercijalni uspjeh. Kad Alfred otkriva da se Moniek upustila u ljubavnu vezu sa svojim šefom, odlučuje promijeniti život iz temelja i započinje vlastiti biznis: za novčanu naknadu usamljenim dušama nudi svoje prijateljstvo. Futuristička atmosfera Rotterdama, u kojem se dešava radnja filma, te Terstallova stilizirana režija daju posebnu snagu filmu koji na zabavan i duhovit način intrepretira život pojedinca u vrtlogu potrošačkog društva.</p>
<p>Nakon projekcije »Prijetelja na iznajmljivnje« imali smo priliku u neformalnom razgovoru s Eddiem Terstallom doznati nešto više o njegovom pristupu filmu, te o nizozemskoj kinematografiji koja je prilično nepoznata u našoj zemlji.</p>
<p>- Kada sa svojim filmom po prvi puta gostujem u nekoj zemlji onda obavezno gledam projekciju, istaknuo je Terstall. Vrlo mi je važna reakcija publike, a ako je ona pozitivna, onda mi je to još jedan dokaz da je moje djelo dovoljno univerzalno i da ga ljudi bez obzira na neke kulturološke i jezične barijere mogu shvatiti. Uostalom i Hrvatska i Nizozemska spadaju u zapadnoeuropski kulturni krug i moj je dojam da je zagrebačka publika shvatila film, kao i sve poruke koje sam želio uputiti. Čini mi se da je prijevod filma jako dobar, jer je publika uspjela razumjeti sve šale. Inače znam da se zbog prijevoda može izgubiti oko 25 posto filmske priče, no u Zagrebu to nije bio slučaj.</p>
<p>Terstall je kazao da njegov film govori između ostaloga o stvarima koje su kontradiktorne stvarnom životu, a za to je nabolje poslužilo ironiziranje soap opera u kojima su emocije u potpunosti umjetne. Važno je i pitanje egzistiranja prijateljstva u sklopu socijalnih prilika zapadnoeuropskog kapitalizma. Film »Prijatelj na iznajmljivanje« želi dotaknuti neke opće razine poimanja ljudskih odnosa, odnosno, razlike između prijateljstava koja su nametnuta u institucijama i onih slučajnih. Glavni lik Alfred čini ono što ga je volja i nije ga briga kako će te njegove postupke protumačiti društvo. On reagira emocionalno, dok je njegova djevojka suprotnost. Njoj je najbitnije da se uklopi u kanone institucija i smatra da ako poštuje te kanone, jedino onda može biti uspješna.</p>
<p>Iako je Eddie Terstall snimio već šest filmova, a u pripremi ima još dva, objasnio je da u Nizozemskoj nije baš lako snimiti film. Subvencije su vrlo male, pa se sredstva moraju tražiti od privatnih investitora. Oni će radije pomoći snimanje filma na engleskom jeziku, jer je time filmu izravno zagarantiran bolji uspjeh. </p>
<p>A kakva su Terstellova razmišljanja o Hrvatskom filmu ? Kazao je da je gledao samo film Vinka Brešana »Kako je počeo rat na mom otoku« i da ga smatra odličnom komedijom koja na izravan i oštar način govori o društvu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Knjiga u osvit 3. tisućljeća</p>
<p>Mjesec hrvatske knjige / Završna svečanost u Rijeci / Okrugli stol o problemima knjige i knjižničarstva</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Mjesec hrvatske knjige, koji su proteklih tjedana obilježili brojni književni susreti, tribine, literarni kvizovi i izložbe knjiga, završava se 14. i 15. studenoga prigodnom svečanošću, ovaj put smještenom u Rijeci, gradu čija Narodna čitaonica bilježi 150 godina kontinuiranog djelovanja, a 70 godina postojanja sušačka Gradska biblioteka. Na toj će nemaloj svetkovini knjige, koja se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Rijeke, sudjelovati ministar dr. Antun Vujić, gradonačelnik Rijeke mr. Vojko Obersnel i ravnateljica Gradske knjižnice Marija Šegota-Novak.</p>
<p> Tom zgodom dr. Aleksandar Stipčević predstavit će i monografiju o razvojnih 70 godina riječke Gradske knjižnice, a u ime Programskog i Organizacijskog odbora Mjeseca knjige nazočne će pozdraviti Anka Katić-Crnković. Dan prije u Vijećnici grada Rijeke održat će se okrugli stol pod nazivom »Knjiga i knjižnica u osvit 3. tisućljeća« na kojemu će sudjelovati meritorni uzvanici. Tako će u uvodnom izlaganju pomoćnik ministra za kulturu Branko Čegec trasirati buduće smjernice knjige i knjižničarstva, počevši od perspektiva kulturne politike vezane za knjigu (u čemu će odlučujuću ulogu imati Vijeće za knjigu umjesto još uvijek aktualnih povjerenstava), interventnog otkupa knjiga za knjižnice i problema distributivne mreže do pozicioniranja obveza Ministarstva kulture i lokalne uprave. Pročelnik Ureda za kulturu grada Zagreba, mr. Dragutin Palašek, govorit će o aktivnijoj kulturnoj politici prema knjizi i prioritetima u planiranju i rasporedu proračunskih sredstava namijenjenih knjizi i knjižničarstvu. </p>
<p>Sedam teza o proboju hrvatske knjige na zahtjevna europska i svjetska tržišta podastrt će nakladnik Srećko Lipovčan, a o zakonskim normama i autorskim pravima razalagat će dr. Ivan Henneberg sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Knjižnica kao obrazovno, informacijsko i kulturno središte tema je referata dr. Aleksandra Horvata s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a s pozicije pisca govorit će književnik Nedjeljko Fabrio. Sve u svemu, bogat dvodnevni program koji će umnogome obogatiti riječki kulturni prostor.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Gavella« u Ljubljani</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nakon što se Drama Slovenskoga narodnog gledališča iz Ljubljane početkom listopada predstavila zagrebačkoj publici sa četiri svoje izvedbe, u sklopu međudržavne kulturne suradnje, Dramsko kazalište »Gavella« gostovat će od 16. do 18. studenoga u Ljubljani.</p>
<p> Na pozornici ljubljanskoga Slovenskoga narodnog gledališča ansambl Dramskog kazališta »Gavella« izvest će u četvrtak »Zlatno tele« Iljifa i Petrova, u režiji Krešimira Dolenčića. U petak na večer na velikoj sceni bit će izvedena Perišićeva »Kultura u predgrađu«, u režiji Milana Živkovića, a na maloj sceni bit će prikazana Koltesova drama »U samoći pamučnih polja«, u režiji Mislava Brečića.</p>
<p> Izvedba »Ah, Nora, Nora!« rađena po predlošcima Henrika Ibsena i Elfiride Jelinek, u režiji Paola Magellija, ljubljanskoj publici bit će predstavljena u subotu na večer. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ruglo grada Splita</p>
<p>Do kada agonija Doma mladeži? / Mladi Splićani i Gradsko poglavarstvo ne slažu se o namjeni Doma mladeži / Optimistička obećanja stižu već desetljećima </p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Obilježavajući protekloga vikenda Svjetski dan mladih, Splićani su, mirnim prosvjedom ispred Doma mladeži, još jedanput pokušali upozoriti na zapuštenost te velebne zgrade, koja od kraja 70-ih godina djeluje kao ruglo grada. Prije dvije godine u jednom dijelu Doma mladeži otvoreno je Kulturno središte mladih (KSM), ali splitska mladež nije zadovoljna postojećim stanjem. Smatraju da im Gradsko poglavarstvo ne želi ustupiti prostorije Doma mladeži na korištenje, a posebno su nezadovoljni odnosom lokalne samouprave i udruga koje okupljaju mlade jer, prema njihovu mišljenju, ustupanjem toga prostora i mladi bi našli mjesta u gradu, što se trenutačno ne događa.</p>
<p> Splitska mladež ističe da njihovi vršnjaci u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Karlovcu imaju mnogo više zabavnih i kulturnih sadržaja od njih. Petar Krolo, član Gradskog poglavarstva zadužen za kulturu, ističe kako je njegov odjel uvijek izlazio u susret mladim ljudima i njihovim inicijativama.</p>
<p>»Dobili su sve što su tražili. Naime, svatko tko se pojavio s konkretnim planom i projektom dobio je svoj termin u Kulturnom središtu mladih. Stoga ne vidim zašto je prosvjed organiziran. Kako uopće ti mladi ljudi zamišljaju Dom mladeži? Osim toga, moram podsjetiti da je u Poglavarstvu već odlučeno na koji će način Dom mladeži biti u budućnosti uređen. </p>
<p>U jednome dijelu otvorit ćemo srednju glazbenu školu, u drugome glazbenu akademiju, dok će postojeće dvije dvorane biti uređene o državnom trošku. Za vrijeme HDZ-ove vladavine odlučeno je kako će novac od prodaje hotela 'Mosor' na Bačvicama biti utrošen za adaptaciju dvorana. Čekamo da Vlada raspiše natječaj za prodaju hotela i stvar je riješena«, istaknuo je Krolo,</p>
<p>Dodao je da je i sam ravnatelj KSM-a Krešimir Sučić uvijek bio otvoren za nove inicijative splitske mladeži. </p>
<p>Također je podsjetio da u KSM-u djeluje Dramski studio za mladež, prostorijom se koriste i članice međunarodnom plesnog centra Athena, a nedavno je u suradnji s redateljem Goranom Golovkom u Domu mladeži održan prvi međunarodni festival »Ka siromašnom kazalištu«, koji je naišao na odobravanje i publike i kritike. </p>
<p>Adaptacijom Doma mladeži, o čemu se već nebrojeno puta razgovaralo, riješili bi se prostorni problemi mnogih udruga koje se bave poticanjem kulturnijeg življenja, no, za odgovarajuće uređenje zidina doma potrebno je prikupiti oko 70 milijuna kuna. </p>
<p>U gradu su optimistični, te se nadaju da će Splićani ubrzo dobiti reprezentativnu zgradu popunjenu brojnim kulturnim sadržajima. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Drugo izdanje »Povijesti Hrvatske« </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Knjiga »Povijest Hrvatske« Dragutina Pavličevića predstavljena je u ponedjeljak u prostorijama Društva hrvatskih književnika (DHK). Knjigu je izdala izdavačka kuća »Pavičić«. To je drugo, izmijenjeno i prošireno izdanje o sintetskom prikazu povijesti Hrvata i hrvatske države od najstarijeg spomena imena Hrvat i doseljenja na Jadran, pa do naših dana, a napisana je prema izdanju iz 1994. </p>
<p>U prvom izdanju knjige, kultura, umjetnost i znanost, obrađene su samo do 1790., a u danas predstavljenoj knjizi do najnovijeg doba. Ta knjiga donosi i nova poglavlja o Hrvatskoj u Drugome svjetskom ratu (NDH, partizanska Hrvatska), zatim u drugoj Jugoslaviji, kao i ono s kronologijom zbivanja od 1991. do danas. Knjiga je opremljena i sa 16 novih povijesnih zemljovida u boji i drugim ilustrativnim materijalom te imenskim i zemljopisnim kazalom. Knjiga donosi autorov pristup shvaćanju povijesnog razdoblja, istaknuo je Srećko Lipovčan. Za njega je knjiga vrijedna jer donosi cjeloviti pregled, kao i novu povijest, odnosno ono što smo jučer proživjeli. Pavličević je izjavio da je odlučivši se pisati knjigu, pisao sintezu, jednim kako je rekao »žurnalističkim« rječnikom. Ustvrdio je i kako je kod nas nazočna »totalna politizacija povijesti«, a od povjesničara najviše se koristio Macanom koji piše najsličnije njemu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nenadu Popoviću medalja Hermanna Kestena </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nenad Popović, hrvatski izdavač i publicist, ovogodišnji je dobitnik Medalje Hermanna Kestena, koju dodjeljuje njemački P.E.N. centar. Medalja, koja nosi ime njemačkog književnika Hermanna Kestena, priznanje je Nenadu Popoviću za njegovo zauzimanje za progonjene i uhapšene pisce i novinare te za posebne zasluge u smislu Povelje P.E.N.-a - ističe se u obrazloženju. Medalju Hermanna Kestena njemački P.E.N. centar ove godine dodjeljuje prvi put zajedno sa saveznom pokrajinom Hessen, koja dobitniku daje novčanu nagradu od 20.000 njemačkih maraka, priopćeno je, uz ostalo, iz hrvatskog P.E.N. centra.</p>
<p> Svečanost u povodu Dana posvećenog piscima u zatvoru i dodjele Medalje Hermanna Kestena Nenadu Popoviću održat će se 19. studenog ove godine u Darmstadtu. Nenad Popović živi i radi u Zagrebu, gdje je osnovao izdavačko poduzeće Durieux. Član je Helsinškog odbora za ljudska prava i P.E.N.-a. Književnik Hermann Kesten (Podwoloczyska/Tarnopol 1900. - Basel 1996.), pripovjedač, kritičar i prevodilac godine 1933. emigrirao je iz Njemačke u Francusku, a 1940. u SAD. S Thomasom Mannom u SAD-u se angažirao u odboru za spašavanje njemačkih pisaca. Od 1972. do 1976. bio je predsjednik P.E.N. centra SR Njemačke. Dosadašnji dobitnici Medalje Hermanna Kestena su biskup Helmut Frentz, Kathleen von Simson, Angelika Mechtel, Christa Bremer, Johannes Mario Simmel, Carola Stern, Günter Grass, Victor Pfaff, SAID, Hermann Schultz i Aleksandar Tkačenko. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Muzej otvorenih vrata </p>
<p>VARAŽDIN, 13. studenoga</p>
<p> - Varaždinski Gradski muzej od 15. do 19. studenoga, pod geslom »Muzej otvorenih vrata« obilježava 75. obljetnicu osnutka. Program počinje u srijedu u Starome gradu, misom u dvorskoj kapelici sv. Lovre, koja je nakon 50-ak godina ponovno postala mjesto povremenih bogoslužja. Nakon mise u baroknoj sobi održat će koncert orguljaš Ermin Armano. U četvrtak, 16. studenoga, u prostoru Staroga grada, otvaraju se dvije izložbe iz fundusa Muzeja, koje publika nije dosad vidjela - »Od knjige prema knjižnici« i »Grafike starih i novih majstora«. Petak je osmišljen kao filmska večer u palači Sermage, gdje će se prikazati dokumentarni filmovi o varaždinskim kulturnim temama. U istoimenoj palači u subotu, 18. studenoga, održat će se koncert Darka Petrinjaka. U tijeku gotovo osam desetljeća postojanja varaždinski Muzej prerastao je u složenu ustanovu u kojoj djeluje šest specijaliziranih odjela. Za posjetitelje su trenutačno otvorena tri stalna postava - Galerija starih i novih majistora, Kulturno-povijesni i Etnološki odjel. Varaždinski Gradski muzej otvoren je 16. studenoga 1925., na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kinesko slikarstvo u Zagrebu? </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Hrvatska i Kina imaju političke odnose koji se pozitivno razvijaju. Zadovoljni smo kineskim pogledom na sukcesiju, koji polazi od načela ravnopravnosti, izjavio je ministar kulture Antun Vujić, nakon povratka iz NR Kine. </p>
<p>Pozvao sam kineskoga ministra kulture u posjet Hrvatskoj, što je on prihvatio, a vrijeme posjeta naknadno će se dogovoriti, rekao je Vujić, dodavši kako Hrvatska, osim političkih, ima najrazvijenije kulturne odnose s Kinom.</p>
<p> Ministar je podsjetio da je u zadnjih deset godina u Kini priređeno više hrvatskih reprezentativnih izložbi i drugih kulturnih događaja. Potpisivanjem novoga ugovora Kina je pokazala interes da se takva uspješna suradnja nastavi ubuduće, rekao je, najavivši da će se u Hrvatskoj prirediti značajna izložba kineskog slikarstva. U ovoj godini priredit će se Tjedan hrvatskoga filma u Šangaju, te će nam oni uzvratiti s Tjednom kineskoga filma u Zagrebu, rekao je ministar, dodavši kako je do godine dogovoren nastup jednog hrvatskoga ansambala na festivalu u Šangaju. </p>
<p> Bilo je riječi i o prevođenju, samo se mora naći modalitet o tome što će se prevoditi, rekao je, podsjetivši kako je posjetio i Studij hrvatskoga jezika te razgovarao s petnaestak studenata, koji već nakon tri godine učenja dobro govore hrvatski. Dodao je da bi u Zagrebu trebalo otvoriti katedru za sinologiju. Kina je, zaključio je Vujić, jedan impresivan gigant u svim područjima kulture, znanosti i u području moderniteta, budući da se naglo razvijaju centri koji zadovoljavaju najviše svjetske kriterije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Velimir Zajec najveći Markovićev adut za izbornika</p>
<p>Igrom riječi da je Velimir Zajec »naš Beckenbauer kojemu ne treba škola«, Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, jasno je javnosti poručio da je pitanje izbornika nogometne reprezentacije po svemu sudeći skinuto s dnevnog reda / Stavimo li na vagu Zajecove prerogative u situaciji kad je takoreći sigurno da Ivić, Barić, Osim i Jozić ne žele prihvatiti izborničko žezlo, a uzmemo li u obzir i Markovićevu opsesiju u pariranju »neprijatelju«, priča sa Zajecom izbornikom je sasvim logična </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U hrvatskom se nogometu očigledno ipak može izvjesnom pukotinom stići do prečice koja vodi do izborničke stolice. Neovisno o tomu što nitko od mjerodavnih u Hrvatskom nogometnom savezu (za sada) ni za milimetar ne dozvoljava odstupanje od čvrstih dogovorenih visokih stručnih kriterija propisanih za tu delikatnu ulogu. Da je to tako pobrinuo se sam Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, i to u onom dijelu razgovora s njime u jedinom našem dnevnom sportskom listu, kad za Velimira Zajeca, direktora Dinama, a jednog od mogućih izborničkih kandidata kaže da je on »hrvatski Beckenbauer«! Znači li to i - budući »hrvatski nogometni izbornik?«</p>
<p>Dakako da je za sve one koji znaju čitati između redaka to bio dovoljno znakoviti signal kako bi se zaključilo da Marković uz spomen Zajecovog imena nije bez razloga »bubnuo« takvu jasnu aluziju. Jer, kad se kaže za nekog da bi mogao biti »hrvatski Beckenbauer, Platini, Pele...« odmah se ima pred očima takvo igračko ime od ugleda i moći, ali i dokazanih sposobnosti neovisno o »papiru kojim se iskazuje stručnost«, za koje zaista ponekad valja odškrinuti pukotinu i usmjeriti ga prečicom prema cilju.</p>
<p> Markovićeve riječi upravo to potvrđuju kad treba obrazložiti odakle Zajec u krugu najozbiljnijih kandidata za izbornika, iako nema propisanu stručnu spremu, pa će samim time potaknuti lavinu logičkih pitanja. Jer, eto primjerice, za jednog Zajeca (inače godinama na raznim direktorskim ali i trenerskim mjestima, u Grčkoj i Hrvatskoj..) »papir« nije bitan preduvijet iako nije bio ni »brončani«. Dočim s druge strane jedan Slaven Bilić, treći na svijetu, ali bez ikakvog praktičkog iskustva rada u nogometu, razočarano ostaje izvan kruga kandidata koje treba tretirati kao »Beckenbauera, Platinija....«. Bez obzira što je proteklih dana pokazao naglašeno veliku želju da bude izbornik »jer zna kako treba s igračima njegove generacije«.</p>
<p>- Zajecu škola nije uvjet. On može biti trener bilo gdje budući da je godinama bio tehnički direktor, što znači da je on pribavljao i otpuštao igrače ovisno o svojoj viziji igre kluba. Doda li se njegova nogometna karizma, postaje akter poput Beckenbauera, Platinija, Völlera, Rijkaarda... Njima licencu izdaje tehnička komisija Uefe, čiji sam član godinama, zadovoljno je konstatirao Marković, odašiljući time sasvim nedvojbenu poruku svima koji poznaju riječ šifri.</p>
<p>A da o Zajecu možemo govoriti kao o najozbiljnijem kandidatu za izbornika, čak možda i svršenoj stvari kad je izbor u pitanju, valja posegnuti i za spoznajama o Markoviću, kao možda i malo »jačem« igraču, no što se misli na prvi pogled. Marković, naime, makar s nizom svojih poteza ostavljao ponekad dojam »slona u staklarni«, ima u svom kartonu »jakih« stvari neke bitne bitke. Između ostaloga kao veliki kapital i dobiveni boj sa sucima koje je formalno razvlastio i oduzeo im evidentnu mogućnost trgovanja. A kad mu je to pošlo za rukom, pa kad je između ostaloga ostao na vrućem predsjedničkom stolcu iako je glasno govorio da će sići, siđe li Blažević, valjalo je računati i na to da »imperija uzvraća udarac«. A najlakše ga je uzvratiti, kad se govori o igrama oko izbornika, zaigra li se argumentima »Bilićeve struje«. One, koja je uostalom i trasirala lakovjernom Biliću put do trona »jer je tako on (oni) zamislio i poželio«. </p>
<p>Uglavnom da bi se smirile strasti i kritike oko Bilića kao »čovjeka bez papira«, nije li najidealnije ponuditi također čovjeka »bez papira« - Velimira Zajeca. Valjda ipak dovoljno osvjedočenog »igrača« s nedvojbenim praktičkim iskustvom u svim sferama nogometanja, a da bi mogao pasti na jeftine štoseve, na kojima je primjerice već na svojim prvim koracima pao - Bilić. Ako Marković traži idealnu opciju kojom bi primirio duhove i kombinatore, onda mu je puni pogodak ovo sa Zajecom kao »hrvatskim Beckenbauerom«.</p>
<p>U cijelu priču Zajec ne pada iz nebuha. O njemu smo kao mogućem ozbiljnom izborničkom kandidatu pisali prije 14 dana u našem (za sada) manjetiražnom, ali ne i slabije utjecajnom listu. Naveli smo tada riječi jednog visokopozicioniranog člana Izvršnog odbora HNS-a, inače saborskog zastupnika, koji je želio ostati anoniman, ali nam je »otkrio tajnu« o dvojcu Marković - Zajec, kao »sigurnoj«kombinaciji na kojoj se radi. Kad smo ga uvjerili da Marković u toj kombinaciji nema što tražiti »jer ima bitnijeg posla«, ostao je čvrsto pri zagovaranju Zajeca, »dočim će se odgovarajući pomoćnik, najvjerojatnije u liku Gračana, već pronaći«.</p>
<p>U međuvremenu je u novinama osvanuo spomenuti indikativni članak u kojemu Marković vidi Zajeca kao »našeg Beckenbauera«. Dovoljno da se cijeloj priči priđe s mnogo respekta. Jer, stavimo li na vagu Zajecove prerogative u situaciji kad je takoreći sigurno da Ivić, Barić, Osim i Jozić ne žele prihvatiti izborničko žezlo, a uzmemo li u obzir i Markovićevu opsesiju u pariranju »neprijatelju«, priča je sasvim logična. Možda i gotova, najvjerojatnije jest, pogotovo jer nam je jedan dojučerašnji najpozicioniraniji čovjek Saveza, uz Markovića, dao čvrsto za pravo kad smo ga samo isprva iznenadili time što smo rekli da sve upućuje da će Zajec biti novi izbornik. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Farina i treći put bolja od Talaje, Kostanić prošla kvalifikacije</p>
<p>PATTAYA, 13. studenoga</p>
<p> - Silvija Talaja, najbolja hrvatska tenisačica, zaključila je ovu sezonu novim porazom protiv Talijanke Silvije Farine, već trećim ove godine. U susretu 1. kola WTA Tour turnira u Pattayi na Tajlandu, koji se na betonskoj podlozi igra za nagradni fond od 110.000 dolara, Makaranka je izgubila s glatkih 2-6, 1-6, oprostivši se tako vrlo rano od turnira. Ne slučajno, može se reći, jer je Talaja u Pattayu došla ozlijeđena, s rupturom mišića na nozi, a igrala je samo zato što je ovaj turnir bio na popisu njenih obaveznih nastupa na natjecanjima iz četvrtog ranga.</p>
<p>Tako su na glavnom turniru ostale još dvije hrvatske tenisačice, jer je, uz Ivu Majoli koja je dobila pozivnicu, Jelena Kostanić uspjela proći tri kola kvalifikacija. U posljednjem kolu u ponedjeljak ona je sa 6-3, 7-6 (1) bila bolja od Kineskinje Na Li, 136. na WTA-listi, a na glavnom turniru, u utorak, sastat će se s trenutno najboljom juniorkom svijeta, Argentinkom Salerni.</p>
<p>U posljednjem kolu kvalifikacija Salerni je svladala Uzbekistanku Irodu Tuljaganovu, nedavnu osvajačicu WTA Tour turnira u Hong Kongu, koja je unatoč tom porazu ipak prošla na glavni turnir, jer je Bugarka Pavlina Nola otkazala. A to je bila loša vijest za Ivu Majoli, jer je ona za suparnicu u 1. kolu dobila baš Tuljaganovu, 75. tenisačicu svijeta. Njih dvije sastat će se u srijedu.</p>
<p>• Rezultati, kvalifikacije, 1. kolo: Kostanić (4) - Gubacsi (Mađ) 6-1, 6-2; 2. kolo: Kostanić - Dyrberg (Dan) 6-0, 1-6, 6-1; 3. kolo: Kostanić - Na Li (8, Kina) 6-3, 7-6 (1);</p>
<p>glavni turnir, 1. kolo: Farina - Talaja (1) 6-2, 6-1, Weingärtner - Gersi 7-5, 6-2, Kremer (3) - Jing Yi 6-3, 6-2, Basuki - Medina-Garrigues 7-5, 7-6 (2). (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Santoro prošao Moyu, Gustafsson opet dalje predajom</p>
<p>PARIZ, 13. studenoga</p>
<p> - Francuski tenisač Fabrice Santoro izborio je najvredniju pobjedu prvog dana vrlo jakog ATP Tour turnira koji se igra u Parizu na tepihu za nagradni fond od 2,950.000 američkih dolara. U susretu 1. kola on je u tri seta, sa 6-7, 6-4, 6-3 svladao Španjolca Carlosa Moyu, izborivši plasman u šesnaestinu finala. Također, uspješan dan na posljednjem ovogodišnjem turniru iz »masters« serije devet najjačih natjecanja imao je i Šveđanin Magnus Gustafsson, koji je na startu kvalifikacija u subotu prošao Gorana Ivaniševića, nakon što mu je Splićanin predao. Ovaj put meč je Gustafssonu prije regularnog završetka zbog ozljede predao Francuz Jerome Golmard.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Woodruff - Novak 4-6, 7-5, 6-0, A. Costa - O'Brien 7-5, 6-3, Gustafsson - Golmard 6-2, 2-1, predaja, M. Chang - Di Pasquale 6-2, 7-5, Lapentti - Puerta 5-4, predaja, Rosset - Vicente 6-4, 6-7, 6-3, F. Santoro - Moya 6-7, 6-4, 6-3, Mirni - Escude 3-6, 6-3, 6-4, Haas - C. Rochus 7-5, 6-4, Bastl - Llodra 6-4, 7-6.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Majoli skočila za 32 mjesta</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ulazak u finale turnira u Kuala Lumpuru, što joj je bio prvi finale nakon tri i pol godine, donio je Ivi Majoli skok za čak 32 mjesta na novoj WTA-listi, te je sad 77. Dakle, svojedobno četvrta tenisačica svijeta ponovno je među sto najboljih, uz solidne izglede da se još malo popravi do kraja sezone, jer ne brani nikakve bodove.</p>
<p>U odnosu na prošli tjedan, plasman je, za jedno mjesto, popravila i najbolje hrvatska tenisačica Silvija Talaja (sad je 28.). Pobjednica Kuala Lumpura, Slovakinja Henrieta Nagyova, ponovno se vratila u »Top 50«, skočivši sa 60. na 45. mjesto.</p>
<p>Na vrhu nije bilo promjena. Vodeća je i dalje Švicarka Martina Hingis, unatoč porazu u finalu Philadelphije od Amerikanke Lindsay Davenport, koja je na drugom mjestu.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 6050 bodova, 2. (2.) Davenport 5567, 3. (3.) V. Williams 3947, 4. (4.) Seles 2889, 5. (5.) Martinez 2729, 6. (6.) S. Williams 2306, 7. (7.) Pierce 2294, 8. (8.) Sanchez Vicario 2132, 9. (9.) Tauziat 2088, 10. (10.) Kurnjikova 1956, 11. (11.) Rubin 1742, 12. (12.) Coetzer 1720, 13. (13.) Capriati 1611, 14. (14.) Huber 1509, 15. (15.) Dementijeva 1502...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 28. Talaja 990, 77. Majoli 423.5, 121. Kostanić 265, 187. Palaversić 133.75, 208. Lučić 118, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marat Safin opet »broj 1« na ATP-listi</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Rus Marat Safin, pobjednik prošlotjednog turnira u Sankt Peterburgu, opet je »broj 1« na ATP-listi po rezultatima u ovoj godini, odnosno, na »Listi za prvaka u 2000«. On je osvajanjem Sankt Peterburga skupio dovoljno bodova da prestigne dosad vodećeg Brazilca Gustava Kuertena. Slovak Dominik Hrbaty, kojeg je Safin svladao u finalu, sa 20. je došao na 18. mjesto.</p>
<p>Pobjednik Lyona, Francuz Arnaud Clement, napredovao je za pet mjesta i sad je 17., dok je Australac Patrick Rafter, finalist, ostao 16.</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisači, Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević, zadržali su prošlotjedne pozicije.</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000.« (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (2.) Safin 684 boda, 2. (1.) Kuerten 664, 3. (3.) Sampras 637, 4. (4.) M. Norman 621, 5. (5.) Kafeljnikov 543, 6. (6.) Hewitt 505, 7. (9.) Agassi 453, 8. (7.) Corretja 450, 9. (8.) Enqvist 441, 10. (10.) Henman 390, 11. (11.) W. Ferreira 339, 12. (12.) Ferrero 323, 13. (13.) Squillari 311, 14. (14.) Pioline 303, 14. (14.) Philippoussis 303... 77. (77.) Ljubičić 86, 98. (98.) Ivanišević 56, itd.</p>
<p>Na rang-listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, mjerodavnoj za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na glavne turnire, i dalje vodi Amerikanac Pete Sampras, ali mu je sad Safin stigao vrlo blizu.</p>
<p>• Redoslijed po rezultatima u posljednja 52 tjedna: 1. Sampras 3697 bodova, 2. Safin 3530, 3. Kuerten 3392, 4. M. Norman 3180, 5. Kafeljnikov 2859, 6. Hewitt 2635, 7. Agassi 2633, 8. Corretja 2300, 9. Enqvist 2277, 10. Henman 2025...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 90. Ljubičić 452, 135. Ivanišević 288, 285. Karlović 107, 290. Beroš 105, 341. Zovko 84, 356. Vajda 77, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bronce za Kunšteka i Tomaskovića</p>
<p>ZAGREB/PRAG, 13. studenoga</p>
<p> - Hrvatski borci osvojili su dvije brončane medalje na Svjetskom amaterskom prvenstvu u full contactu, light contactu i kick-boxingu, koje je prošlog vikenda održano u Pragu. U konkurenciji nekoliko stotina boraca iz 98 zemalja Adriano Kunštek osvojio je broncu u teškoj kategoriji, Anđelko Tomasković bio je brončani u lakoteškoj kategoriji, dok je Marko Rajković, koji je prošle godine na svjetskoj smotri osvojio broncu, ovog puta zastao u četvrtfinalu poluteške kategorije.</p>
<p>Po riječima hrvatskih trenera u münchenskom Kampfsportzentrumu, Mladena i Pavlice Šteke (inače njemačkog izbornika), 21-godišnji Rajković je u četvrtfinalu nezasluženo izgubio od Bugarina Ivana Savova, kojem su dodijelili bodovnu pobjedu. Adriano Kunštek, koji također trenira u klubu braće Šteko, u Pragu je imao premijerni nastup na Svjetskom prvenstvu. U četvrtfinalu 30-godišnji Kunštek pobijedio je Kanađanina Roberta Douglasa, da bi ga potom u vrlo izjednačenom polufinalnom dvoboju svladao Slovak Gerelly Csollw.</p>
<p>Šibenčanin Anđelko Tomasković u četvrtfinalu je pobijedio Engleza Carla Longbotta, a u borbi za finale poražen je od Nijemca Markusa Schrenkhammera, još jednog borca iz borilačke škole braće Šteko. Osim Kunšteka i Schrenkhammera, od boraca iz Štekinog kluba medaljom se na Svjetskom prvenstvu okitio i Thomas Eichinger i to broncom u polusrednjoj kategoriji. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo 55 dana bez pobjede u gostima</p>
<p>Zadnju prvenstvenu gostujuću pobjedu Dinamovi su nogometaši dohvatili 19. rujna u Splitu, 1-0 protiv Hajduka / U utorak u 14 sati Hrvatski dragovoljac ugostit će »modre«, koje u lovu za Osijekom može zadovoljiti samo pobjeda</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Gotovo dva mjeseca Dinamovi nogometaši ne znaju za gostujuću pobjedu u hrvatskom prvenstvu! Zadnji su put, gle zanimljivosti, pogotkom Balabana svladali Hajduk u Splitu 19. rujna, bilo je to samo pet dana nakon 3-0 pobjede protiv Slovana u Bratislavi u prvome dvoboju 1. kola Kupa Uefe. Potom su uslijedila četiri gostujuća prvenstvena remisa - Zagreb 3-3, Čakovec 0-0, Cibalia 1-1 i Šibenik 0-0, što se, dakako, odrazilo i na ljestvici, pa tako sad Osijek ima čak sedam bodova viška u odnosu na »modre«. Ali i utakmicu više, budući da će Dinamo u utorak u 14 sati gostovanjem kod Hrvatskog dragovoljca odraditi svoju obvezu iz 15. kola...</p>
<p>- Bod nam, jasno je, ništa ne znači. Samo nam pobjeda odgovara, u svakom drugom slučaju Osijek će zadržati još kako osjetnu prednost, reći će Dinamov trener Marijan Vlak uoči gostovanja u Sigetu.</p>
<p>U sastavu »plavih« neće sigurno biti »požutjelih« Šabića i Pilipovića, te ozlijeđenoga Čuture. Pa iako Vlak nije želio novinarima izdiktirati početnu postavu, naglasio je kako su u najužoj konkurenciji za nastup Oliveira i Cvitanović. No, poznavajući Vlaka, teško je vjerovati da bi mu se u momčadi odjednom moglo naći više od četiri ofenzivna nogometaša. Iako trener kaže i ovo:</p>
<p>- Nije isključena mogućnost da počnemo utakmicu s tri napadača...</p>
<p>Međutim, vjerojatnije je da će Vlak ponajprije zatvoriti prilaze svojim vratima, a ako se naprijed nešto napravi... Stoga nećemo nagađati o Vlakovome sastavu, izvjesno je tek da ne treba očekivati neka iznenađenja u svezi ofenzivnije postave. A o sigetskoj utakmici Vlak kaže:</p>
<p>- »Dragovoljci« će, kao i uvijek, biti »napaljeni« na nas, zna se dobro s kakvim motivima svi ulaze u utakmici protiv Dinama. Međutim, ako ponovimo igru kao protiv Parme, onda ne bismo smjeli imati problema, onda ćemo lako pobijediti. </p>
<p>• Zašto Dinamo toliko oscilira?</p>
<p>- Očito je problem u glavama igrača. Naime, fizički su dobro pripremljeni, taktički znaju ispunjavaju zadaće, sva je filozofija u njihovoj psihološkoj pripremi za utakmicu, u njihovu razmišljanju. Jesenas smo odigrali dosta dobrih, ali i dosta loših utakmica, stalno osciliramo i teško je predvidjeti kakav će dan imati moji nogometaši.</p>
<p>• Za razliku od Dinama, nogometaši Osijeka su konstantni, odlično igraju i u domaćem prvenstvu i u Kupu Uefe. Iznenađuje li vas ta Osijekova stalnost?</p>
<p>- Osijek ima iskusnu, stabilnu i dobro posloženu momčad, a očito je da ih i »ide karta«, sreća ih je u nekoliko navrata pomazila. Kao momčad solidno funkcioniraju, najbolji igrač Bjelica im je u odličnoj formi, tu je i Turković, pa iskusna obrana na čelu s Beljanom. Sve ih je to dovelo do dobrih rezultata, međutim tek će se na proljeće rasplesti prvenstveni čvor. Još ima dosta utakmica do kraja...</p>
<p>Dinamo će, usput, prihvatiti Osijekovu molbu za odgodom njihove međusobne utakmice, koja je po kalendaru na rasporedu 26. studenoga u Gradskom vrtu. No, tri dana ranije Osijek igra prvu utakmicu 3. kola Kupa Uefe protiv Slavije, pa su zamolili Zagrepčane da prvenstveni dvoboj odigraju 30. studenoga. Vlak kaže:</p>
<p>- Prihvatit ćemo Osijekov zahtjev, ali prijeporan je datum igranja. Naime, predložit ćemo da se utakmica odigra u utorak, 28 studenoga, jer nas u nedjelju, 3. prosinca, čeka derbi s Hajdukom u Zagrebu.</p>
<p>Vlak je, znano je, optimist u svezi osvajanja naslova prvaka, neovisno o spoznaji da će mu se momčad prilično osuti na kraju jeseni. Pa na čemu to trener gradi optimizam, ako mu sastav ionako bodovno zaostaje za Osječanima?</p>
<p>- Bišćan sigurno odlazi, vjerojatno i Pavlović, za ostale još ništa nije sigurno. No, bez obzira tko ode, uvjeren sam da će direktor Zajec nadomjestiti sve otišle, te da će istodobno dovesti i neka opipljiva pojačanja. Vjerujem u direktora, vjerujem da će pronaći prava rješenja. Na kojim pozicijama? Vidi se da su nam bokovi problem, ali i središnji dio obrane. Imena? Ne, još nismo konkretno razgovarali, uskoro bih trebao sa Zajecom o tome razgovarati, nada se Vlak. Lijepo je čuti trenerova očekivanja da će mu direktor u zimi biti u znatno boljoj formi nego što je bio u ljetnom prijelaznom roku...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Gračan smijenjen s kormila Rijeke nakon pobune momčadi</p>
<p>Nogometaši Rijeke su treneru Nenadu Gračanu u nedjelju ujutro, tijekom prijepodnevnog treninga, otkazali poslušnost, pa je on morao odstupiti / Neslužbeno saznajemo da je sukob kulminirao kada je Gračan pokušao odgovornost za poraz u Varaždinu (1-6) prebaciti na nekolicinu igrača, tražeći kaznu za nedovoljnu angažiranost</p>
<p>RIJEKA, 13. studenoga</p>
<p> - Nenad Gračan nije više trener nogometaša Rijeke! Nakon subotnjeg katastrofalnog poraza u Varaždinu (1-6), koji je dobro uzdrmao temelje riječkog kluba, Gračan je morao otići. Kriza na Kantridi nije počela porazom u Varaždinu, već su uzroci puno dublji i sežu u nedaleku prošlost. Nogometaši su treneru Gračanu u nedjelju ujutro, tijekom prijepodnevnog treninga, otkazali poslušnost, te je Gračan, uvidjevši situaciju, otišao s treninga, zahvalivši se igračima i ostalim članovima stručnog štaba. </p>
<p>Poraz u Varaždinu samo je prelio punu čašu nezadovoljstva u klubu, koja je generirana nezavidnom financijskom situacijom, kao i neodgovarajućom kadrovskom politikom, budući da je Rijeka pri dnu ligaške ljestvice i da tijekom dviju sezona nije se igrački pojačao. Bilo je samo pitanje vremena kada će situacija postati nepodnošljiva i kada će eskalirati nezadovoljstvom pojedinaca. Trenutno stanje apsolutno je nedopustivo, budući da igrači imaju najmanje prava odlučivati o klupskoj politici i određivati koje će zadatke ispunjavati. </p>
<p>Odlazak ponajboljih pojedinaca u prošle dvije sezone nije nadomješten adekvatnom kvalitetom, te je sadašnja situacija normalna posljedica cjelokupne politike kluba. Jedina je greška trenera Gračana što na vrijeme nije htio prepoznati novonastalu situaciju i zahvaliti se na povjerenju, svjestan da bez adekvatne logistike ni čarobnjak ne bi mogao brod odsukati sa velikih hridi.</p>
<p>Koliko god je Gračan najavljivao stvaranje nove momčadi i proizvodnju igrača kao jedinu ispravnu nogometnu filozofiju, životna realnost nije mu dala vremena da to i ostvari. Do kratkog spoja na relaciji momčad - trener došlo je u trenutku kada su rezultatski neuspjesi i kriza rezultata postali toliko duboki da su rezovi postali neminovni. Čim su igrači otkazali poslušnost treneru, to je signal da je stanje u klubu alarmantno i da je kriza na vrhuncu. </p>
<p>Kapetan momčadi, mladi Andre Mijatović, bio je vrlo kratak, ali ne i jasan ističući da je: »Jednostavno puklo. U našoj suradnji došlo je do zasićenja i moralo se nešto dogoditi. U ovom trenutku ističem u ime svih igrača da nismo bojkotirali trenera Gračana, niti je on krivac za naš poraz.« </p>
<p>Postavlja se pitanje o kakvom se »zasićenju« radi i o čemu to pričaju igrači ako su oni profesionalci čija je zadaća uredno izvršavati obveze, za koje, doduše, nisu na vrijeme plaćeni.</p>
<p>Trener Nenad Gračan svjestan je da su u momentima krize rezultata treneri ti koji prvi plaćaju ceh ističe da ne bježi od svojeg dijela odgovornosti. Upitan za ostavku Gračan odgovara da »to će netko drugi reći i odlučiti, a u ovom trenutku to nisam ja. Ja sam u ovom trenutku najmanji problem. Priznajem svoj dio odgovornosti i točno se zna što tko u ovom trenutku treba kazati i odlučiti«, svjestan da bi jednostrani raskid ugovora bio na njegovu štetu, ako se zna da je ugovorna obveza potpisana na oko 300.000 DEM godišnje. </p>
<p>U ponedjeljak prije podne o novonastaloj situaciji u klubu se nije moglo puno toga novoga saznati, budući da su predsjednik Kirigin i dopredsjednik Ježić odvojeno razgovarali sa svim igračima i trenerom, ali bez konkretnih izjašnjavanja. Međutim, u razgovoru s pojedincima iz kluba saznali smo da se situacija do kraja zakomplicirala i da je nastavak ove priče još uvijek neizvjestan. </p>
<p>Naime, prijepodnevni trening u trajanju od 30-ak minuta vodio je Gračanov pomoćnik Boris Tičić, dok su predsjednik Kirigin i dopredsjednik Ježić slušali argumente obiju strana. Od predsjednika Kirigina saznali smo da su svi u klubu neugodno zatečeni ponašanjem igrača prema klubu koji je apsolutno institucija i nitko u klubu neće dopustiti poigravanje s ugledom Rijeke. Također saznali smo da nikakve odluke neće biti donešene, već se čeka sastanak predsjedništva kluba i to najvjerojatnije u poslijepodnevnim satima.</p>
<p> Trener Gračan bio je vrlo kratak rekavši da ništa ne želi komentirati već da čeka odluku predsjedništva kluba. Također, niti igrači nisu htjeli posebno komentirati novonastalu situaciju već su uglavnom isticali da su svi u svlačionici jedinstveni u svom stavu i da je to u biti gotova stvar. Neslužbeno saznajemo da je do kratkog spoja na relaciji trener - momčad došlo u situaciji kada je trener Gračan pokušao odgovornost za poraz u Varaždinu prebaciti na nekolicinu igrača, tražeći kaznu za nedovoljnu angažiranost u posljednjoj utakmici. Međutim za sada to su sve naklapanja bez realne podloge i sljedeći dani dat će odgovor na pitanje tko će u nastavku prvenstva voditi riječkog prvoligaša.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hajdukov UO poslao prijedlog Arbitraži</p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Upravni odbor Hajduka poslao je prijedlog Arbitražnoj komisiji HNS-a, vezano za suspenziju i neplaćanje još 290 tisuća DEM Osijeku za nogometaša Stanka Bubala, kojom pobijaju konačnu odluku Komisije za žalbe Udruge prvoligaša, koja je pak odbila žalbu Hajduka.</p>
<p> Disciplinski sudac Krešimir Vlajčević je potvrdio kako eventualno kršenje sporazuma između klubova, u konkretnom slučaju Osijeka o naknadi za transfere igrača, ne spada u popis prekršaja u nadležnosti disciplinskog suca. Temeljem ovog izvanrednog pravnog lijeka Hajduk traži odgodu suspenzije i stajališta je da je svaki dug - dug, te da su ga oni spremni platiti ukoliko on uistinu iznosi koliko kaže Osijek. No, traže specifikaciju u skladu s važećim pravilnikom arbitraže, a ne nekakvim komadom papira, koji mu priznaje Vlajčević. Uglavnom, Hajduk je suspendiran i po odluci Vlajčevića do subotnjeg susreta s Cibalijom mora uplatiti Osijeku 145.000 DEM, a o drugoj Osjekovoj prijavi za još 145.000 DEM odlučivat će ovih dana.</p>
<p> Hajduk 27. studenoga očekuje odluku Fifine arbitraže koliko španjolski Alaves treba platiti za Juricu Vučka. Splićani su poslali hrpu dokumenata i nadaju se barem milijunu maraka. Valja dodati da je Hajduk potpisao ugovor s marketinškom tvrtkom UFA do 2005. godine. Ova tvrtka pomogla je Splićanima kod skidanja prve suspenzije vezano za »slučaj Bubalo«. Kako znamo, Hajduku je račun blokiran, te je njemačka marketinška tvrtka avansirala jedan dio ugovora s Hajdukom, u iznosu od 200.000 DEM Osijeku. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nastavlja li se sigetska agonija</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Okršaj nogometaša Hrvatskog dragovoljca i Dinama u utorak u Sigetu objema momčadima poslužit će kao pokušaj rušenja crnoga niza. Dinamo, naime, 55 dana nije slavio u gostima, a »dragovoljci«više od dva mjeseca, odnosno 65 dana nisu pobijedili - nikoga. Pritom ne računamo kup-utakmicu protiv Slaven-Belupa u Koprivnici, gdje su Sigećani prošli dalje zahvaljujući boljem izvođenju jedanaesteraca...</p>
<p>Utržak »dragovoljaca« u posljednja dva mjeseca zaista je mizeran - tek jedan bod u osam utakmica - i jasno je da takva statistika nikako ne ide u prilog momčadi novoga trenera Predraga Jurića. Doduše, Jurić je na klupi odradio tek tri utakmice, od kojih je prva ona u Koprivnici... U svakom slučaju, jednodušna ocjena klupskih čelnika jest da će Hrvatski dragovoljac bez sumnje izaći iz krize ukoliko u nadolazećim utakmicama reprizira svoju koprivničku prezentaciju. No, reprize zasad nema.</p>
<p>Naime, »dragovoljci« su nakon kup-gostovanja kod Slaven-Belupa poraženi od Cibalije u Sigetu i Rijeke u gostima i vidljivo je da još uvijek nisu uhvatili željeni ritam. Doduše, određeni ritam ipak postoji - »dragovoljci« su na svakoj od posljednjih šest prvenstvenih utakmica primili po dva pogotka.</p>
<p>Dodatne probleme sigetskoj svlačionici svakako predstavljaju sve češća međusobna medijska prepucavanja direktora Ivice Perkovića i sportskog direktora Ivana Cvjetkovića. Jasno je da se takva situacija mora odraziti i na same nastupe, što je nedavno »diplomatski« potvrdio i sam Jurić, napomenuvši kako »to u ovim teškim vremenima nije dobro za momčad«.</p>
<p>U svakom slučaju, Dinamo baš i nije suparnik za »vađenje iz krize«, bez obzira na to što su i maksimirski nogometaši nanizali nekoliko »neželjenih« rezultata. Ipak, posljednja utakmica protiv Parme u Maksimiru sugerira na zaključak da bi »plavi« mogli biti u usponu forme. Uostalom, Dinamu je u Sigetu nužna pobjeda. Ukoliko bi ona izostala, maksimirski klub bi se sasvim udaljio iz utrke za naslov prvaka. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Europski sportski savezi protiv samostalnih klupskih natjecanja</p>
<p>UEFA, CEV, FIBA, EHF i IIHF pokrenuli su na sastanku u Zürichu akciju suzbijanja moćnih klupski liga, poput ULEB-ove košarkaške Eurolige</p>
<p>ZAGREB/ZÜRICH, 12. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnje pokretanje novog europskog košarkaškog natjecanja pod okriljem Udruge europskih košarkaških liga (ULEB) ujedinilo je već postojeće europske sportske saveze u namjeri da ubuduće spriječe slične samostalne klupske projekte.</p>
<p> Tako su se prošlog tjedna u Zürichu sastali čelnici Europske udruge nogometnih saveza (UEFA), Međunarodnog košarkaškog saveza (FIBA), Europskog rukometnog saveza (EHF), Europskog odbojkaškog saveza (CEV) i Međunarodnog saveza hokeja na ledu (IIHF) s namjerom da rasprave tendencije u europskom sportu, a posebno posljedice ustroja eventualnih novih komercijalnih klupskih natjecanja.</p>
<p>Europski su se sportski dužnosnici složili kako spomenuta tendencija velikih klubova, koji žele napustiti sadašnje saveze i tako izvući maksimum iz financijskog potencijala sporta, prijeti da naruši načelo financijske solidarnosti profesionalnog i amaterskog sporta, kao i dugo razvijani sustav natjecanja.</p>
<p> Osnivanje natjecanja poput ULEB-ove košarkaške Eurolige suprotno je dosadašnjim vizijama razvoja europskog sporta, koje predviđaju da sva nacionalna i međunarodna natjecanja u pojedinim sportovima budu pod okriljem jednog međunarodnog saveza, stoji u priopćenju izdanom nakon züriškog sastanka.</p>
<p>Međunarodni sportski savezi boje se da će u skoroj budućnosti nestati jasna hijerarhija europskog sporta te da će moćni profesionalni sportski kolektivi razbiti sustav transfera, koji je jamčio ulaganje u podmladak i solidarni sustav kompenzacije. Zato će spomenuta skupina sportskih saveza zatražiti da se postojeći europski sportski sustav zaštiti pravnim propisima na razini Europske unije.</p>
<p>ULEB-ova Euroliga, kojoj su se priključili i hrvatski klubovi Cibona-VIP i Zadar, već je ozbiljno ugrozila opstojnost FIBA-e, kojoj bi uskoro mogla ostati nadležnost samo nad slabo profitabilnim reprezentativnim natjecanjima.</p>
<p> Naime, ULEB će klubovima samo ove sezone podijeliti 35 milijuna američkih dolara, a FIBA se može pohvaliti sa samo 20 milijuna USD. Ova jednostavna računica jasno pokazuje čega se zapravo europski sportski čelnici boje. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ne dolazi u obzir da Cibona izgubi</p>
<p>Dosad, koliko smo mogli skupiti informacije, Charleroi nije pokazao ništa briljantnog i Cibona u srijedu mora pobijediti, ne dolazi u obzir da izgubimo, kaže Cibonin trener Neven Spahija uoči utakmice 5. kola Europske lige protiv belgijskog sastava </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Uvjerljiva pobjeda protiv Zagreba 108-68 u nedjelju u hrvatskom prvenstvu još je više uvjerila Ciboninog trenera Nevena Spahiju da se njegov sastav iz dana u dan sve više popravlja. A u tom stilu, sudeći po optimizmu kojim govori Cibonin prvi stručnjak, trebalo bi se nastaviti i u srijedu, kad će u 5. kolu skupine B Europske lige u Zagrebu gostovati belgijski Charleroi.</p>
<p>- Ovo je momčad o kojoj, gledajući sve sastave iz skupine, znamo najmanje. Dosad, koliko smo mogli skupiti informacije, Charleroi nije pokazao ništa briljantnog i Cibona u srijedu mora pobijediti, ne dolazi u obzir da izgubimo. Možda u toj činjenici, što Charleroi u posljednje vrijeme igra loše leži i problem za nas, jer jednom mora proigrati dobro. Ali, mi smo iz dana u dan bolji i nadam se pobjedi, kako bismo imali mir za daljnji rad, rekao je Spahija.</p>
<p>Ovo bi mogla biti posljednja utakmica Europske lige u kojoj će Cibona odigrati bez Gordana Giričeka, koji se sve više približava povratku u prvi sastav nakon operacije koljena.</p>
<p>- Giriček je zdrav, ali mu je atrofirao mišić, pa nema snagu koja je potrebna. Nešto malo je igrao »jedan na jedan«, ali još nije pravi. Očekujemo ga nakon pauze, rekao je Spahija, koji je protiv Zagreba planirao u momčad staviti i mladog Zorana Planinića, oporavljenika nakon loma ruke, no prije susreta ostao je ponovno bez njega. - Dva treninga prije utakmice uganuo je gležanj, inače bi igrao. No, bit će spreman za utakmicu protiv Zrinjevca.</p>
<p>No, malo po malo, u formu se vraća i centar Nikola Prkačin, kojeg su, prenio je Spahija, prilično pogodili kritični tonovi novinara nakon prošlotjedne utakmice protiv AEK-a u Ateni.</p>
<p>- Izgleda da je Atena utjecala na njega. Na nekoliko posljednjih treninga bio je sjajan. Prkačin ima trenutno sedam kilograma previše, ali je sad počeo gubiti kilažu i svjestan je svoje odgovornosti. Bit će sve bolji, samo što još uvijek, kad su treninzi intenzivniji, osjeća bolove u operiranom gležnju.</p>
<p>Po svemu sudeći, Spahija će izborniku reprezentacije Aleksandru Petroviću predložiti da Prkačina ne uzima za predstojeće kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo, jer nije sasvim spreman. Na pitanje koliko će mu odlazak nekoliko najboljih igrača u reprezentaciju stvoriti probleme, Spahija kaže:</p>
<p>- Svi mi živimo od klubova. Reprezentativna natjecanja, s ovakvim kalendarom, sve više gube značenje. Već je problem bio što smo zbog reprezentacije kasnije počeli s pripremama, sad ćemo ponovno ostati bez nekoliko igrača, i generalno gledano, reprezentacija klubovima ne donosi ništa dobro. Ali, da me ne bi netko krivo shvatio, govorim to za ovaj period, rekao je Spahija.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Gobac i Kaleb u utorak dovode Manaskova</p>
<p>Čelnici hrvatskog rukometnog prvaka u utorak će se uputiti u Skopje, kako bi s Manaskovim i njegovim klubom Vardarom potpisali ugovor o ustupanju ovog rukometaša Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Makedonski reprezentativac Pepi Manaskov trebao bi u utorak konačno potpisati ugovor sa hrvatskim rukometnim prvakom Zagrebom.</p>
<p> Iako je bilo najavljeno da će se Manaskov treneru »zagrebaša« Lini Červaru staviti na raspolaganje još prije subotnje utakmice Lige prvaka u Gśteborgu protiv Redbergslidsa (25-23 za Zagreb), makedonski rukometaš ipak je ostao kod kuće (vjerojatno čekajući uplatu iz Zagreba). Čelnici hrvatskog prvaka u utorak će se uputiti u Skopje, kako bi s Manaskovim i njegovim klubom Vardarom potpisali ugovor o ustupanju ovog rukometaša.</p>
<p>- Potpisat ćemo s Vardarom ugovor o ustupanju Manaskova do kraja sezone, pa bi se on već u srijedu trebao pojaviti u Zagrebu. Na kraju ove sezone dogovorit ćemo se o evetualnom nastavku suradnje.</p>
<p> Utanačimo li sve detalje, Manaskov bi trebao zaigrati već u subotnjoj utakmici Lige prvaka protiv turskog ASKI-ja, kazao je direktor Zagreba Bartol Kaleb, koji će klupskog menedžera Zorana Gopca pratiti na putovanju u Skopje.</p>
<p>Prije dvoboja s turskim prvakom (koji će se odigrati u »Ledenoj dvorani« Sportskog doma), »zagrebaši« će u srijedu unaprijed odigrati utakmicu 10. kola hrvatskog prvenstva u Ivancu protiv domeć EKOL Ivančice. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Silić: Uopće nije tako loše što su najbolji otišli</p>
<p>Odlazak naših vaterpolista povezan je s krizom koja eskalira u našem sportu. Koliko god bilo loše bilo što više nećemo gledati Šimenca, Školnekovića, Hinića, toliko će se otvoriti prostor za naše mlađe igrače koji također imaju neupitnu kvalitetu koju dosad nisu imali prigode iskazivati, kaže Bruno Silić novi trener Mladosti </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Nevenu Kovačeviću doista treba dati još jednu prigodu«, veli Bruno Silić sadašnji trener vaterpolista Mladosti-Croatia osiguranja i bivši izbornik vaterpolske vrste koja je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine osvojila srebrnu medalju. </p>
<p>- Sedmo mjesto na Igrama u Sydneyu je evidentan neuspjeh. Naša reprezentacija ima kvalitetu koja joj jamči borbu za medalje. Nismo uspjeli u tome i to nije smak svijeta. Držim da je i Stručni savjet zajedno s Izvršnim odborom HVS-a dobro postupio kada je prihvatio Kovačevićevo izvješće i tako mu dao novu šansu, kaže Silić. - Kovačević to zaslužuje! </p>
<p>Početno kolo desetog vaterpolskog prvenstva Hrvatske, u kojem se Silićeva Mladost lako obračunala s Dubrovnikom, nije prošlo bez iznenađenja. Mornar je u Splitu potpuno neočekivano pobijedio Jug, branitelja naslova prvaka.</p>
<p>- Da, taj je rezultat iznenađujuće odjeknuo, no i dalje tvrdim da su Mladost i Jug najjače momčadi našeg prvenstva. To su zapravo jedine momčadi koje su očuvale svoju kvalitetu u odnosu na lanjsku sezonu. Do tih klubova ozbiljnošću rada prednjače POŠK i Primorje, a dobro se, sada to vidimo, radi i u Mornaru i Jadranu. U tim klubovima, koji su kvalitetom ispod Mladosti i Juga, svaka će se utakmica igrati bez opterećenja, a to je prvi preduvjet za ovakkva i slična iznenađenja. </p>
<p>• Prvenstvo je ipak kvalitetom puno slabije od prošlogodišnjeg, mnogi su igrači, ali i treneri otišli?</p>
<p>- Istina, otišla je jedna skupina igrača koja je dugo godina proslavljala naš vaterpolo, otišli su i neki treneri. No, htio bih reći da nisu naši treneri otišli zato što nisu bili dobri, prije bih rekao da su otišli zbog toga što u našim klubovima nisu imali posla. Osjeća se kriza u vaterpolu, osjeća i te kako. Odlazak naših igrača, prirodno, povezan je s tom krizom. Koliko god bilo loše što više nećemo gledati Šimenca, Školnekovića, Hinića, toliko će se otvoriti prostor za naše mlađe igrače koji također imaju neupitnu kvalitetu koju dosad nisu imali prigode iskazivati. Čime je uvjetovana takva kriza u vaterpolu? Pa, cijelom situacijom u našem sportu, a nesumnjivo da je utjecaja imao i neuspjeh reprezentacije u Sydneyu. Ipak, da je osvojena medalja vaterpolo bi imao drugačiji status. Možda novaca ne bi bilo više nego danas, no postojali bi barem bolji uvjeti kako do novca lakše doći. </p>
<p>• No, u sličnoj situaciji naš vaterpolo je bio početkom devedesetih godina kada je, također, odgovornost odjednom ostala na mladim igračima? </p>
<p>- Da, to je ona dobra strana ovoga što nam se dogodilo odlaskom prekaljenih igrača. U startu takav nagli odlazak najboljih nikako nije dobar, no ako gledamo na duže staze onda možemo očekivati sazrijevanje tih mladića koji bi za nekoliko godina mogli doseći kvalitete današnjih najboljih hrvatskih vaterpolista. Uglavnom, vrijeme je na strani našeg vaterpola, u klubovima se još uvijek dobro radi i ne treba se bojati za budućnost našeg igračkog kadra?</p>
<p>• Kako ste se vi vratili u hrvatski vaterpolo, a toliko je igrača, pa i trenera naglo otišlo?</p>
<p>- Ja sam trener koi ima svoj ugled i cijenu na tržištu. Istina, razlika je u novcima koje sam dobijao u Pescari i ovdje u Mladosti. No, i boravak kući se s nečime mora platiti, meni to ne pada teško. K tome, Mladost je izazov, riječ je o jednom od najboljih i najuglednijih europskih klubova, pa koji to trener može odbiti poziv iz te sredine, poziv koji nosi i čast i prestiž. Mi ćemo i ove godine ići na sva tri trofeja, Mladost je uvijek tako činila. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Među 159 poginulih na Kaprunu ipak nema hrvatskih državljana</p>
<p>KAPRUN/BEČ, 13. studenoga</p>
<p> - Među poginulima u nesreći uspinjače, što se dogodila u subotu u austrijskom zimovalištu Kaprunu, nema hrvatskih državljana, rekla je u ponedjeljak za Hinu predstavnica press-centra u tom mjestu. »Prema novim i zasad dostupnim podacima, među 159 žrtava nesreće nema hrvatskih državljana«, dodala je. </p>
<p>U nedjelju je, naime, bilo objavljeno da su među poginulima i dva Slovenca te jedan Hrvat. Međutim, prema novim podacima objavljenima u ponedjeljak, riječ je o tri poginula Slovenca, rekla je predstavnica. Među poginulima, čiji točan broj još nije poznat, najviše je Austrijanaca, Nijemaca, zatim skupina japanskih školaraca, te američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj.</p>
<p> Austrijska policija i Crveni križ dosad raspolažu s nekim imenima žrtava, kazala je djelatnica press-centra, te objasnila da je taj popis imena sastavljen na temelju »indirektne identifikacije«, odnosno prema prijavama obitelji i prijatelja žrtava te prema registarskim oznakama automobila parkiranih u podnožju uspinjače. </p>
<p> Imena poginulih bit će objavljena tek nakon izravne identifikacije koja će, pogotovo u nekim slučajevima, biti vrlo teška. Većina poginulih u toj nesreći izgorjela je tako da sva tijela neće moći biti identificirana »na uobičajen način«. Prije prebacivanja helikopterima u Institut za sudsku medicinu u Salzburgu, tijela će pregledati liječnici sudske medicine. Sva tijela neće moći biti identificirana na uobičajen način, objasnio je u nedjelju navečer guverner pokrajine Salzburg Franz Schausberger, dodavši kako će u nekim slučajevima članovi obitelji poginulih morati biti podvrgnuti genetskom testu.</p>
<p> Spasilačke ekipe u ponedjeljak su uspjele iznijeti tijela trideset stradalih u toj nesreći, a akcija izvlačenja se nastavlja. </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. u brzojavu je izrazio sućut austrijskom predsjedniku Thomasu Klestilu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nova izraelska oružja za urbane sukobe </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Kako palestinsku pobunu na Zapadnoj obali i u Gazi Izrael ne može suzbiti tenkovima i lovcima-bombarderima, izraelski policijski i vojni stručnjaci za urbane sukobe smislili su nova oružja i drugačije taktike. </p>
<p>Najveći problem za Izraelce su odrasli muškarci (uglavnom pripadnici Al Fataha) koji usmjeravaju dječje demonstracije. Palestinska taktika vrlo je jednostavna: veće skupine naoružanih fatahovaca ispred sebe postavljaju »živi štit« - djecu koja na izraelske vojnike i graničnu policiju neprestano bacaju kamenje (često koriste i praćke). Ako Izraelci uzvrate suzavcem i gumenim mecima gubici među djecom (pogibije i ranjavanja) rastu, što je loše za izraelski image u svijetu. </p>
<p>Stoga su izraelski stručnjaci za specijalno ratovanje odlučili eliminirati one palestinske demonstrante koji rukovode tzv. »dječjim kamenovanjem« (prema izraelskom vojničkom žargonu). Kada počnu ulični okršaji najbolji izraelski strijelci raspoređuju se na strateškim položajima i dobro maskiraju. Svi imaju malokalibarske snajperske puške s prigušivačem. Malokalibarski metak pravi malu ulaznu ranu, ali ima šuplji vrh. Kada zrno uđe u tijelo otvara se poput kišobrana razarajući sve ispred sebe. Pogođeni pripadnik Fataha odmah je izbačen iz borbe (trpi strahovite bolove) jer mu je »mala podla izraelska kugla« zdrobila bedrenu kost i ozbiljno ozlijedila zdjelicu. Oporavak od takvih rana je dugotrajan, a većina pogođenih ostaju trajni invalidi. </p>
<p>Povremeno, Izraelci na Zapadnoj obali i u Gazi koriste još jednu novu taktiku. Obavještajci Mossada i Amana (vojno-obavještajne službe) na palestinskim autonomnim područjima stalno prate sve vojne vođe Fataha. Za većinu znaju kada spavaju, gdje se skrivaju, koliko se puta sastaju s Yasserom Arafatom, kako se hrane i kakva im je probava (uključujući i njihovo opće zdravstveno stanje). </p>
<p>Nekadašnji gerilci Al Fataha (sada Arafatovi časnici i zapovjednici) znaju za taj nadzor. I ne smiju pogriješiti niti jednom. Popusti li im oprez ili ako skrenu na nesigurna mjesta ili tamo gdje su fizički izloženi, odmah dolijeće izraelski jurišni helikopter opremljen infracrvenim i laserskim uređajima te djeluje vođenim raketama zrak-zemlja. Helikoptere na ciljeve navode izraelski agenti na terenu. Oni ih minijaturnom radio-vezom dovode do džipa palestinskog zapovjednika (motor je neoprezno ostavljen upaljen) i pilot samo u križić svog nišana smjesti pronađenu metu. </p>
<p>Izraelski časnici zaduženi za operacije u uličnim borbama smatraju da je zastrašivanje djelotvorno samo ako izravno pogađa ljudske osjećaje. To kod protivnika koji trpi gubitke stvara bijes i želju za osvetom ali i paralelni osjećaj da nitko ne želi biti slijedeći i umrijeti ili biti obogaljen od izraelskih helikopterskih raketa i malokalibarskih snajpera.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rusija spremna na izmjenu sporazuma o protubalističkim projektilima</p>
<p>MOSKVA, 13. studenoga</p>
<p> - Ruski zapovjednik Strateških raketnih snaga, general Vladimir Jakovljev, izjavio je u ponedjeljak za agenciju Interfax da će biti veoma teško odgovoriti Washington od kršenja Sporazuma o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. godine, te predlaže nov način rješavanja problema. </p>
<p>Moskva je dosad tvrdila da američki planovi vezani za Nacionalnu proturaketnu obranu (NMD) predstavljaju kršenje ABM sporazuma. General Jakovljev i dalje tvrdi isto, ali dodaje da će biti veoma teško nagovoriti SAD da odustane od najavljenih planova te da je moguća i revizija sporazuma ABM. »Kao protutežu američkim planovima o modificiranju ABM-a, Jakovljev predlaže uvođenje nepromjenjivog općeg indikatora strateškog naoružanja koji bi uključivao sustave proturaketne obrane i nuklearno napadačko naoružanje«, prenosi Interfax. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jiang Zemin u Kambodži </p>
<p>PHNOM PENH, 13. studenoga</p>
<p> - Kineski predsjednik Jiang Zemin dočekan je u ponedjeljak ujutro uz najviše počasti u Phnom Penhu, gdje je stigao u dvodnevni posjet Kambodži. Predsjednika Jianga i kinesko izaslanstvo u zračnoj luci Pochentong dočekao je kralj Norodom Sihanuk i premijer Hun Sen.</p>
<p> Prisutni novinari izvijestili su o iznimno velikom broju pripadnika osiguranja. Jiang je u Kambodžu doputovao na poziv kralja Sihanuka, velikog prijatelja Kine. Jiangov posjet Kini, koji je slijedio nakon posjeta Laosu tijekom vikenda, znak je, smatraju analitičari, sve većeg utjecaja Kine u području koje je dugo smatrano područjem vijetnamskog utjecaja. To je prvi posjet nekog kineskog predsjednika Kambodži nakon posjeta Lu Shao-Chija 1963. godine. Uz potpisivanje najmanje šest bilateralnih sporazuma, riječ je i o pokušaju obnove kineskog utjecaja na Kambodžu, nakon vrhunaca dosegnutih tijekom diktature maoistički orijentiranih Crvenih Kmera (1975-79.). Phnom Penh ne namjerava, međutim, s visokim gostima raspravljati o pomoći koju je u to doba Peking pružao Crvenim kmerima. Danas, na upit o potpori Kine Crvenim kmerima - u vrijeme vladavine Pola Pota i nakon njega - kineski dužnosnici odgovaraju da je to »unutarnje kambodžansko pitanje«. Kambodžanski studenti tražili su, uoči posjeta, da se predsjednik Jiang ispriča za genocid gotovo dva milijuna ljudi tijekom strahovlade Pola Pota (1975-79.). (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nestali vojnici glavna tema povijesnog Clintonovog posjeta Vijetnamu</p>
<p>SAD aktivno tragaju za 896-oricom Amerikanca nestalih u akciji za Vjetnamskog rata / Otkrivanje nestalih posljednja je prepreka punoj normalizaciji odnosa</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton će od 16. studenoga posjetiti Vijetnam. Bit će to prvi puta da jedan američki predsjednik posjećuje tu zemlju poslije rata u Vijetnamu koji je završio 1975. godine, zbog čega je Clintonov posjet unaprijed proglašen »povijesnim«. </p>
<p>»To je doista povijesni događaj«, rekao je Reutersu pukovnik američke vojske Franklin Childress, glasnogovornik mješovite radne skupine koja je zadužena za otkrivanje američkih vojnika koji se vode kao »nestali u akciji« u jugoistočnoj Aziji (MIA). Postoji velika mogućnost da su neki od nestalih vojnika još uvijek živi, zbog čega Washington odnose s komunističkim Vijetnamom drži jednim od glavnih prioriteta. Trenutačno se u Vijetnamu nalazi tim od 12 Amerikanaca koji zajedno s oko 70 Vijetnamaca iskapaju djeliće ostataka američkog pilota čiji se borbeni zrakoplov F-105 prije 35 godina srušio u polje 90 kilometara sjeverozapadno od Hanoja. </p>
<p>Sjedinjene Države ocjenjuju da će Clintonov trodnevni posjet Vijetnamu okrenuti novu stranicu u odnosima dviju zemalja nakon krvavog Vijetnamskog rata, međutim analitičari kažu da će problem »nestalih u akciji« i dalje biti prepreka punoj normalizaciji odnosa između nekadašnjih neprijatelja. </p>
<p>Utvrđivanja gdje se nalaze nestali iz Drugog svjetskog rata u Koreji i jugoistočnoj Aziji Amerikance košta oko 100 milijuna dolara godišnje. Neki analitičari procjenjuju da puna normalizacija odnosa neće biti moguća sve dok Amerikanci budu insistirali na konačnom utvrđivanju sudbine nestalih. Samo u Vijetnamu vodi se 1498 vojnika nestalima u akciji, od čega se aktivno traga za njih 896-oricom. Ostali se smatraju zauvijek izgubljenima, primjerice u slučajevima pada zrakoplova u more. </p>
<p>Osim spomenutog područja u blizini Hanoja, predviđeno je da Clinton, koji je izbjegao služenje u vojnog roka u Vijetnamu, tijekom posjeta obiđe još jedno mjesto na kojem je pao američki zrakoplov 7. studenoga 1967. godine. Nakon toga će predvoditi čin prenošenja posmrtnih ostataka dvojice vojnika koji su pronađeni na mjestu gdje je srušen helikopter u srpnju 1972. godine. </p>
<p>Vijetnam je iskazao spremnost za suradnju sa SAD-om oko »nestalih u akciji« kako bi i na taj način ishodio ukidanje trgovinskog embarga uspostavljenog nakon rata i započeo proces normalizacije odnosa. Amerikanci trenutačno obavljaju istraživanja nekoliko desetaka područja u ruralnim predjelima Vijetnama i hvale dosadašnju suradnju Hanoja, no smatraju da bi mogli sa svoje strane učiniti još više. Hanoj pak smatra da bi SAD mogle više pomoći pri rješavanju ratnih posljedica, uključujući 300.000 osoba nestalih u ratu, uklanjanju preostalih neeksplodiranih bombi i mina od kojih svake godine pogine na desetke Vijetnamaca. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nacionalne stranke u vodstvu i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj</p>
<p>SARAJEVO, 13. studenoga</p>
<p> - Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini objavila je u ponedjeljak prve privremene, djelomične i nepotvrđene rezultate općih izbora održanih u toj zemlji protekle subote iz kojih se ne mogu izvući konačni zaključci o rasporedu mandata u parlamentima BiH i njezinih entiteta. </p>
<p> Glasnogovornik OESS-a Luke Zahner izjavio je u Sarajevu kako su do sada obrađeni glasački listići iz 68 od 164 općinskih izbornih povjerenstava.</p>
<p> Preliminarni podaci pokazuju samo prve trendove iz kojih se, međutim, teško mogu izvući konkretni zaključci o konačnom rasporedu mandata u parlamentima Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta.</p>
<p> Od 321 tisuće glasačkih listića na kojima se birao novi sastav zastupničkog doma parlamenta BiH s teritorija Federacije najviše glasova do sada je pripalo HDZ-u - 83 tisuće, SDA je dobila 73 tisuće, SDP oko 70, a Stranka za BiH Harisa Silajdžića 56 tisuća glasova. Iz Republike Srpske prebrojano je oko 211 tisuća glasačkih listića na kojima se birao novi državni parlament. Od tog broja SDS je dobio 87 tisuća, Partija demokratskog progresa (PDP) 40 tisuća, a stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 27 tisuća.</p>
<p> U natjecanju za mjesta u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH zasad je na prvom mjestu HDZ. Ta stranka dobila je 75 tisuća od 322 tisuće prebrojanih glasova. Stranka demokratske akcije zasad ima 71 tisuću glasova, SDP 67 tisuća, a Stranka za BiH 55 tisuća. </p>
<p> Od 210 tisuća glasačkih listića kojima se birao novi sastav narodne skupštine Republike Srpske SDS je dobio 77 tisuća glasova, SNSD 37 tisuća, PDP 32 tisuće i socijalisti Živka Radišića nešto više od 9 tisuća glasova. U izbornoj utrci za predsjednika Republike Srpske zasad vodi kandidat SDS-a Mirko Šarović. Od 213 tisuća prebrojanih glasova on je dobio 102 tisuće, a njegov protukandidat Milorad Dodik 66 tisuća glasova. Na trećem mjestu je kandidat PDP-a Milan Pepić sa 20 tisuća glasova. Svi ovi rezultati, kako je istaknuo glasnogovornik OESS-a značajnije će se mijenjati kako budu prebrojavani dodatni glasački listići. Taj proces neće biti završen prije kraja ovog tjedna jer do 17. studenoga traje rok do kojega misija OESS-a prima glasačke listiće pristigle iz inozemstva.</p>
<p> Jedan do čelnika bosanskih Srba i član PDP-a Mladen Ivanić ocijenio je kako su ovi izbori pokazali da »birači ponovno biraju nacionalne stranke« i kako je ta značajka zajednička za sva tri entiteta u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvati u BiH poduprli Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda </p>
<p>MOSTAR, 13. studenoga</p>
<p> - Na referendum hrvatskog naroda u BiH 11. studenoga izišlo je oko 71 posto (ili 216.191) od ukupno upisanih 303.367 glasača. Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH, o kojoj se izjašnjavalo na referendumu, poduprlo je 98,96 posto izišlih glasača, dok je njih 0,57 posto bilo protiv, a ostali su listići nevažeći. To je u ponedjeljak u Mostaru na konferenciji za novinare objavilo Povjerenstvo za provedbu referenduma, uz obrazloženje da su rezultati konačni. Predsjednik Povjerenstva Josip Muselimović rekao je da je hrvatski narod u BiH plebiscitarno podupro Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p> Deklaraciju je prihvatio i kao referendumsko pitanje ponudio Hrvatski narodni sabor BiH, 28. listopada u Novom Travniku. U njoj se, uz ostalo, zagovara jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH s ostala dva naroda (Srbima i Bošnjacima), a predviđeno je i utemeljenje hrvatskih institucija na cijelom području BiH, te administrativno-teritorijalni preustroj te zemlje.</p>
<p> Na novinarski upit u koje će se svrhe upotrijebiti rezultati referenduma, Muselimović je kazao kako mu to nije poznato, odnosno da će o tomu odlučiti Predsjedništvo Hrvatskoga narodnog sabora BiH. Predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH aktualni je predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić.</p>
<p> Muselimović također nije znao ni koliko je koštao referendum, rekavši da su troškovi zanemarivi jer je većina referendumskih aktivnosti obavljana volonterski. Dodao je kako su referendum financirale hrvatske tvrtke u BiH i hrvatski građani u BiH. Muselimović tvrdi da su glasači na referendumu morali imati identifikacijski dokument. Odbacio je primjedbe međunarodnih predstavnika koji su rekli za referendum da je »takozvani« i da je njime kršena izborna šutnja jer je održavan na dan izbora u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mesić u srijedu putuje u Dayton</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Kako saznajemo iz Ureda hrvatskoga predsjednika, Stjepan Mesić u srijedu putuje u Sjedinjene Države na proslavu pete obljetnice Daytonskoga mirovnog sporazuma o BiH. Pet godina od potpisivanja tog dokumenta (21. studenoga), u Daytonu će se ponovo na najvišoj razini razgovarati o budućnosti zemalja bivše Jugoslavije. Kako javljaju agencije Sense i Fonet, američka administracija organizira potkraj tjedna skup čelnika BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova na kojem će biti obilježena peta obljetnica Sporazuma, a vodit će se i razgovori o važnim promjenama koje su u međuvremenu uslijedile u regiji. </p>
<p> Prema najavi glavnog organizatora konferencije Brucea Hichnera, potvrđen je dolazak trojice članova Predsjedništva BiH, predsjednika Hrvatske, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kao i predstavnika Albanaca i Srba s Kosova. Domaćini su pozvali i predsjednika SRJ Vojislava Koštunicu da vodi beogradsko izaslanstvo. Dvodnevni skup u Daytonu bit će usmjeren na definiranje sljedeće faze mirovnog procesa u BiH, budućnosti Kosova, pristupa Srbiji i budućeg statusa Crne Gore, a govorit će se i o ulozi NATO-a u jugoistočnoj Europi te o integraciji jugoistočne Europe u EU. (V. F. P./ M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ishod američkih predsjedničkih izbora ovisi o sucu Federalnog suda u Miamiju</p>
<p>U ručnom prebrojavanju, na uzorku od samo 4500 listića, što iznosi jedan posto glasova u okrugu Palm Beach, Al Gore je poboljšao svoj rezultat za još 19 glasova</p>
<p>NEW YORK, 13. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sudbina američkih predsjedničkih izbora ovisi o odluci Federalnog suca u Miamiju Donalda Middlebrooksa koji u ponedjeljak popodne po europskom vremenu odlučuje o zahtjevu republikanskog tabora texaškog guvernera Georgea Busha mlađeg da se obustavi ručno prebrojavanje glasova u četiri izborna okruga u Miamiju. Ako njihov zahtjev bude odbijen i nastavi se ručno prebrojavanje, predstavnik Bushovog stožera u izbornom sporu na Floridi, bivši državni tajnik za vrijeme administracije Bushova oca James Baker najavio je da će uložiti priziv na takvu odluku, što neminovno znači da će se konačna odluka o budućem predsjedniku Sjedinjenih Država odgoditi za više dana.</p>
<p>U Elektorskom kolegiju, Gore ima dosad osiguranih 255 glasova, dok je Bush osigurao 246. Neriješena je situacija u Floridi koja nosi 25 glasova i bilo kojem kandidatu osigurava potrebnu većinu od 270 glasova, te u New Meksiku (5 glasova) i Oregonu (7 glasova). Oregon je prije dva dana bio proglašen kao država u kojoj je pobijedio Al Gore, ali je dodatno pristiglim podacima to dovedeno u pitanje.</p>
<p>U Floridi je odluka da se glasovi prebrojavaju ručno na sjednici Izbornog odbora u najspornijem izbornom okrugu Palm Beach, gdje je bilo najviše pritužaba o nepravilnostima prilikom glasovanja, donesena sa 2:1. Po izbornom zakonu te savezne države, treba obavezno izvršiti ponovno prebrojavanje kad je pobjeda izvojevana s manje od 0,5 posto glasova. Tome se nisu protivili republikanci, jer su oni ustrajavali na ponovnom mehaničkom prebrojavanju, žestoko se opirući ručnom. </p>
<p>U novom mehaničkom prebrojavanju, trećem po redu, koje su zatražili republikanci, u tom izbornom okrugu pobijedio je Al Gore s 39 glasova više nego što je bilo prilikom prvog brojenja. U ručnom prebrojavanju, na uzorku od samo 4500 listića, što iznosi jedan posto glasova u okrugu Palm Beach, Al Gore je poboljšao svoj rezultat za još 19 glasova. </p>
<p>Članica Izbornog odbora Carol Roberts izjavila je da tih 19 glasova na uzorku od jedan posto znači da bi samo u tom okrugu Al Gore mogao dobiti novih 1900 glasova. Time bi bila poništena prednost Georgea Busha na cijeloj Floridi, bilo po neslužbenom rezultatu Izbornog odbora koji iznosi 960 glasova, bilo po procjeni Associated Pressa koja je texaškom guverneru davala prednost od samo 288 glasova. U spomenutom izbornom okrugu provjeren je i uzorak od 19.100 nevažećih glasačkih listića koji su poništeni zbog toga sto su na njima birači, zavedeni konfuznim poretkom predsjedničkih kandidata probušili dvije rupice uz imena Al Gorea i kandidata Reformističke stranke, bivšeg novinskog komentatora Pata Buchanana. Pat Buchanan je sam izjavio da je u tom izbornom okrugu dobio više glasova nego sto je realno očekivao, budući da je taj okrug poznat kao izrazito demokratski.</p>
<p>Uz bitku živaca koja se vodi oko novog prebrojavanja na Floridi, koje bi trebalo uključiti pored spomenutog okruga još tri s pretežito demokratskom podrškom, Volusia, Broward i Dade, vodi se preko medija i bitka riječima s argumentima i protuargumentima oko novog ručnog prebrojavanja. Glavni Bushov savjetnik u ovom sporu James Baker izjavio je da petodnevna blokada »predstavlja crnu mrlju američke demokracije i izbornog procesa«, dok mu je na to njegov suparnik iz Goreovog tabora Warren Christopher odgovorio da mukotrpan proces prebrojavanja postoji otkako je usvojen Ustav, te najavio da će Al Gore dostojanstveno priznati poraz, ako se i u ručnom prebrojavanju potvrdi pobjeda Georgea Busha mlađeg. </p>
<p>Opće je uvjerenje da će ručno prebrojavanje, kako uostalom pokazuju rezultati uzoraka, tijesnu pobjedu texaškog guvernera, koja je prema najsvježijoj procjeni Associated Pressa 288 glasova, preokrenuti u također tijesnu pobjedu Ala Gorea, što bi mu otvorilo put u Bijelu kuću. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Klausovi demokrati pobijedili, gubitnici Zemanovi socijaldemokrati </p>
<p>Hoće li dvije vodeće stranke nakon drugog kruga izbora ostvariti ustavnu većinu u Senatu? </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Na izborima za Senat i lokalne organe vlasti u Češkoj, kojima se odazvalo samo 34 posto birača, najuspješnija je bila Građanska demokratska stranka (ODS) predsjednika parlamenta Vaclava Klausa koja je pobijedila na lokalnoj razini, dok su najveći gubitnici vladajući socijaldemokrati (ČSSD) premijera Miloša Zemana koji su na lokalnim izborima doživjeli pravi debakl.</p>
<p>U nedjelju su Česi, sukladno njihovu Ustavu, birali 27 senatora (svake dvije godine bira se jedna trećina Senata, koji broji ukupno 81 senatora). Na tim je izborima za senatska mjesta kandidiralo više bivših političkih prvaka, a u prvom je krugu izabran samo bivši ministar vanjskih poslova Josef Zieleniec (54), koji je u Pragu dobio 52,11 posto glasova. Zieleniec je sada kandidat četverokoalicije (koalicije četiri manje stranke), a bio je jedan od utemeljitelja Građanske demokratske stranke (ODS) i njen dugogodišnji potpredsjednik koji je 1997. godine podnio ostavku na tu funkciju u znak protesta zbog nelegalnog financiranja stranke, zbog čega je predsjednik stranke i tadašnji premijer Vaclav Klaus morao podnijeti ostavku svoje vlade. </p>
<p>Svi ostali kandidati, među kojima su i bivši ministar vanjskih poslova i posebni izvjestitelj UN-a za jugoistočnu Europu Jirži Dienstbier, bivši potpredsjednik češke vlade Valtr Komarek, bivši ministar unutarnjih poslova Richard Sacher i drugi koji pokušavaju comeback u visoku politiku, morat će potražiti naklonost birača u drugom izbornom krugu za 14 dana. Uz Zielenieca, najbliže izboru u prvom krugu bila je liječnica Helena Rögnerova koja je dobila 48,39 posto glasova (manjkalo joj je 1,61 posto!) i uvjerljivo porazila sadašnju predsjednicu Senata Libušu Benešovu koja je dobila samo 26 posto glasova. </p>
<p>U drugi krug senatskih izbora za 14 dana ulaze po dvoje najuspješnijih kandidata, među kojima je 23 kandidata ODS-a, 18 iz četverokoalicije (koalicija četiri manje stranke), devet socijaldemokrata (ČSSD), tri komunista i dva nezavisna kandidata. Prema tome, teoretski je moguće da dvije najjače stranke, ODS i ČSSD, zajedno dobiju 21 senatorsko mjesto i time ostvare ustavnu (tropetinsku) većinu u Senatu, što je važno jer će Senat za dvije godine birati novog predsjednika Češke. </p>
<p>Na prvim povijesnim lokalnim izborima za pokrajinske vlade (Češka je teritorijalno podijeljena na 13 pokrajina i glavni grad Prag), trijumfirala je Klausova ODS, koja je pobijedila u 7 pokrajina, u četiri pokrajine pobijedila je četverokoalicija, u jednom komunisti, dok su vladajući socijaldemokrati doživjeli debakl - nisu pobijedili, a niti zauzeli drugo mjesto ni u jednoj pokrajini! Druga mjesta u osam pokrajina zauzeli su komunisti, u tri ODS a u dvije četverokoalicija. Izbori u glavnom gradu Pragu održat će se naknadno. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Moscovici najvio kompromis o reformama EU-a u Nici</p>
<p>PARIZ, 13. studenoga</p>
<p> - Nikakav dogovor još nije postignut o reformama europskih institucija, ali je moguć »ključni« kompromis koji bi omogućio usvajanje sporazuma na summitu u Nici početkom prosinca, rekao je u ponedjeljak francuski ministar za europska pitanja Pierre Moscovici.</p>
<p> Moscovici je na konferenciji za novinare u Parizu dodao da su prije summita predviđena dva ministarska sastanka u Bruxellesu kako bi se »ušlo u srž pregovora i razmotrila najosjetljivija pitanja«. Rekao je da treba pričekati prijedloge koji će biti izneseni na sastanku 19. studenoga. Međutim, prije Nice sporazuma neće biti, rekao je. U ovom trenutku pregovara se o četiri reforme: obliku Europske komisije u perspektivi širenja EU-a i primanja novih članica, vrednovanju glasova Vijeća ministara, proširenju broja odluka za koje se neće tražiti konsenzus i proceduri pojačane suradnje. Francuska, predsjedavajuća zemlja EU, želi do kraja svog mandata doći do »ambicioznog sporazuma« o reformama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Barak i Clinton razgovarali o načinu prekida nasilja na Srednjem istoku</p>
<p>JERUZALEM/WASHINGTON, 13. studenoga</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak i američki predsjednik Bill Clinton nisu u ponedjeljak objavili jesu li pronašli put za okončanje sedmotjednog izraelsko-palestinskog sukoba. </p>
<p> Izraelski premijer je nakon sastanka jedino rekao da je s Clintonom razgovarao o »važnosti prekida nasilja na Srednjem istoku, stabilizaciji situacije« te primjeni sporazuma postignutog između Izraelaca i Palestinaca na summitu održanom prošlog mjeseca u Egiptu. Izraelski radio je u ponedjeljak objavio da Clinton pokušava organizirati tripartitni sastanak na vrhu s Barakom i predsjednikom palestinske samouprave Yasserom Arafatom. Barakov posjet SAD-u u sjeni je političke neizvjesnosti budući da još uvijek nisu poznati rezultati američkih predsjedničkih izbora. Izraelski premijer u ponedjeljak je doputovao u Chicago gdje će održati govor na općoj skupštini Ujedinjenih židovskih zajednica. Izraelci i Palestinci i dalje se međusobno optužuju za nastavak nasilja. Tijekom noći na ponedjeljak zabilježeni su brojni incidenti na području Zapadne obale i u pojasu Gaze. Zabilježeni su i i incidenti blizu Jerihona, te nekih mjesta u pojasu Gaze, ali u tim sukobima nije bilo ozlijeđenih. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>OIC: Rezolucija o prekidu veza s Izraelom</p>
<p>DOHA, 13. studenoga</p>
<p> - Muslimanski čelnici usvojili su na summitu Organizacije islamske konferencije (OIC) u Dohi neobvezujuću rezoluciju koja od muslimanskih zemalja traži da prekinu veze s Izraelom zbog pokušaja Izraelaca da izbrišu arapski karakter Jeruzalema. »Ova brutalna agresija je unaprijed smišljena kao dio stalne izraelske politike da nametne status quo i judaizira Sveti grad,« kaže se u rezoluciji summita usvojenoj na zatvorenoj sjednici u nedjelju kasno u noći. </p>
<p>Nazočni na summitu u Dohi su također kazali da će djelovati protiv svakog pokušaja SAD-a da svoje veleposlanstvo preseli iz Tel Aviva u Jeruzalem, te dodali da je priopćenje američkog Kongresa u kojem se priznaju izraelska potraživanja nad Svetim gradom »flagranto kršenje osjećaja muslimana i kršćaana«. Muslimanski čelnici potvrdili su svoju »odlučnost da prekinu odnose sa svakom zemljom koja svoje veleposlanstvo preseli u Jeruzalem ili prizna Jeruzalem za glavni grad Izraela«, nastavlja se u rezoluciji.</p>
<p>U rezoluciji se ne spominje sveti rat (džihad) protiv Izraela, a taj se termin ne koristi u rezolucijama OIC-a od Madridske konferencije 1991. kada je pokrenut mirovni proces. Umjerena izaslanstva, na čelu s Egiptom i Turskom, ključnim američkim saveznicima koji održavaju odnose s Izraelom, zaslužne su za to što jezik rezolucije nije oštriji.</p>
<p> »Čelnici pozivaju zemlje članice koje su uspostavile odnose s Izraelom, ili poduzimaju korake za uspostavom veza s Izraelom u okviru mirovnog procesa, da prekinu sve te veze i zaustave sve oblike normalizacije odnosa sve dok Izrael ne ispuni sve rezolucije UN-a u vezi s Palestinom i svetim Jeruzalemom«, kaže se u rezoluciji. </p>
<p>OIC broji 56 zemalja članica i najveća je organizacija muslimanskih zemalja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Uz velika obećanja o potpori malim dioničarima, ništa se do danas nije promijenilo: To nije samo pitanje vlasništva, nego i pitanje strategije razvitka Hrvatske</p>
<p>U zadnjih deset godina bivše socijalističke zemlje doživjele su promjenu društveno-političkog i gospodarskog sustava, pretvorbu i privatizaciju. Hrvatske je doživjela promjenu društveno-političkog sustava, raspad bivšeg tržišta i države, veliko-srpsku agresiju, oslobodilački rat i osamostaljenje, te konačno, kao i sve druge tranzicijske zemlje pretvorbu i privatizaciju. Puno za jednu malu zemlju i narod, u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Od svih tranzicijskih zemalja više je pretrpjela jedino Bosna i Hercegovina, a i tamo su Hrvati ponijeli najveći dio tereta. U takvim okolostima teško je uspoređivati se s drugima, teško je govoriti i pisati izolirano o pojedinom pojavama društvenog, političkog i gospodarskog života, ako nemamo pred očima cjelinu zbivanja.</p>
<p>Domovinski rat za oslobođenje bio je glavna preokupacija hrvatskog naroda u desetljeću koje je na izmaku. Ali isto tako u fokusu su bila i još su uvije, gospodarska pitanja, a posebno pretvorba i privatizacija. Odnosno, ta bi pitanja sada po završetku rata trebala biti u prvom planu.</p>
<p>Pretvorba i privatizacija u proteklom su se razdoblju spominjale uglavnom u negativnom kontekstu. Relativno malo se govorilo i pisalo o razlozima i sustavu pretvorbe, a puno više o ekscesima i negativnostima. Pozitivni primjeri nisu se isticali a tajkunizacija je postala sinonim za kriminal. Istovremeno radničko dioničarstvo je potpuno zanemareno i tzv. mali dioničari su ignorirani. Na razne načine nastojalo ih se obeshrabriti i natjerati da što prije svoje dionice prodaju u bescijenje.</p>
<p>Nakon 3. siječnja ove godine u tome se ništa nije promijenilo. Dapače, stanje je pogoršano. Dok su prije tog datuma mali dioničari mogli tražiti savezništvo sa dijelom državnog kapitala u borbi protiv neprijateljskog preuzimanja, sada više niti to nije moguće. Država kao da više ne vodi brigu o »svojim« poduzećima. Razmišlja li itko o tome od kud će se ubuduće plaćati porezi?</p>
<p>U bivšem sistemu socijalističkog samoupravljanja radnike se uvjeravalo da su oni vlasnici svojih poduzeća. Mnogi su to ozbiljno shvatili i zato je bilo uspješnih tvrtki. Stvarni je vlasnik društvenih poduzeća bila država. No, iako nije bilo privatnog vlasništva, a samoupravljanje se pokazalo farsom, postojale su i djelovale motivirane rukovodeće grupe u poduzećima koje su funkcionirale, unatoč tomu što ih se nazivalo »tehnomenadžerima«. Za komuniste koji su bili na vlasti biti »tehnomenadžer« značilo je nešto negativno skoro kao danas »tajkun«.</p>
<p>Pod konac osamdesetih godina, kada je bilo jasno da se socijalistički sustav raspada tadašnji vlastodršci imali su idealnu priliku da društveno poduzeće pretvore u dioničko društvo i dionice podjele zaposlenicima.</p>
<p>Društveni kapital koji je postojao u Hrvatskoj 1990. godine djelomično se sastojao od onoga što je nacionalizirano 1945. godine i od kapitala koji je došao iz inozemstva, ali ipak njegov najveći dio stvoren je radom svih zaposlenih od1945. do 1990. godine. Na toj osnovi temeljili su se pokušaji pretvorbe i privatizacije do 1991. godine.</p>
<p>Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj 1990. godine, nova hrvatska vlast je zaustavila sve pokušaje pretvorbe i privatizacije po jugoslavenskim zakonima i pristupila izradi Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Zakon o pretvorbi objavljen je u Narodnim novinama broj 19. od 23. travnja 1991. godine.</p>
<p>Iako je bilo prijedloga da se društveno vlasništvo direktno pretvori u privatno, donošenjem Zakona o pretvorbi od toga se odustalo. Zakon o pretvorbi faktično je društveno vlasništvo proglasio državnim i propisao kako to državno vlasništvo pretvoriti i privatizirati.</p>
<p>Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća predvidio je prodaju dionica uz popust zaposlenima i ranije zaposlenima, pretvaranje uloga i potraživanja u dionice ili udjele, te mogućnost da vlasništvo steknu prijašnji vlasnici nacionalizirane imovine.</p>
<p>Dionice ili udjeli u poduzećima koji se nisu privatizirali na taj način izlagali su se javnoj prodaji. Ovo što je ostalo neprodano, dijelilo se u određenom omjeru između Hrvatskog fonda za privatizaciju i mirovinsko invalidskih fondova. Zakon o pretvorbi nije predviđao besplatnu podjelu dionica. Zakon o pretvorbi potpuno je uklonio samoupravljanje iz poduzeća i jasno i glasno rekao da radnici nisu vlasnici, ali je isto tako rekao da radnici mogu postati dioničari svojih poduzeća ako kupe dionice od države.</p>
<p>Dionice su se mogle kupiti u vrijednosti do 20.000 maraka uz popust i na otplatu, a preko tog iznosa neograničeno, ali bez popusta. Zakon dakle, nije priznavao minuli rad i ranije zasluge radnika za konkretno poduzeće, ali je kroz popust stavljao sve zaposlenike i bivše zaposlenike u državi u povoljniji položaj u odnosu na druge kupce dionica. Kod ovoga su nastojali mnogi nesporazumi. Radnicima nije bilo jasno zašto moraju kupovati »svoje« poduzeće. Zaposlenici, a i drugi kupci dionica, mislili su da novac koji daju za kupovinu dionica ide poduzeću.</p>
<p>Zakon o pretvorbi omogućio je da državne banke svoja potraživanja u društvenim poduzećima pretvore u dionice ili u udjele. Nakon što su banke to učinile, počele su te dionica i udjele prodavati i razmjenjivati, kao da su njihovo privatno vlasništvo i kao da su one same privatne. Slično su se počeli ponašati i mirovinsko-invalidski fondovi.</p>
<p>Malim dioničarima koji su svoje dionice kupovali, kasnije su se pridružili invalidi domovinskog rata i obitelji poginulih hrvatskih branitelja, koji su dionice pojedinih poduzeća dobili od države. I jedni i drugi bili su prisiljeni svoje dionice prodavati jer im je trebao novac. Kako je ponuda bila veća od potražnje, dionice su se prodavale ispod nominale što je pogodovalo daljnjoj tajkunizaciji.</p>
<p>1996. godine donesen je Zakon o privatizaciji. Ovim zakonom rješavali su se zapravo »repovi« koje nije riješio Zakon o pretvorbi. Tako je Zakonom o privatizaciji određeno da je Hrvatski fond za privatizaciju dužan prodati dionice i udjele koje je stekao temeljem Zakona o pretvorbi. Zakon o privatizaciji također rješava pretvorbu i privatizaciju još nepretvorenih poduzeća, kao i poduzeća koja su se nalazila na okupiranim područjima.</p>
<p>Najvažniji je, ipak, onaj dio Zakona o privatizaciji koji govori o pravu na dodjelu dionica bez naplate. To pravo prema članku 21. Zakona o privatizaciji imaju ratni vojni invalidi domovinskog rata, obitelji poginulih hrvatskih branitelja, obitelji zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, hrvatski branitelji i civili koji su bili zatečeni, civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi, prognanici i izbjeglice - povratnici i bivši politički zatvorenici. Pravo na dodjelu dionica bez naplate dobili su i oni državljani Republike Hrvatske koji su bili zaposleni u pravnim osobama na okupiranim područjima, ako su ostali bez zaposlenja imali prebivalište na području Republike Hrvatske, a nisu stekli status prognanika i izbjeglica.</p>
<p>Međutim, u članku 27. Zakona o privatizaciji u prvom stavku stoji: »Osobama koje prema ovom Zakonu imaju pravo na dodjelu dionica bez naplate izdaje se kupon«.</p>
<p>Priča koja iza ovoga slijedi zove se kuponska privatizacija. </p>
<p>Kuponska privatizacija sprovedena je 1998. godine, a 226.172 stradalnika domovinskog rata dobili su kupone. Ljudi su očekivali dionice koje će moći prodati, a dobili su papire s kojima je tek trebalo ići na dražbu za dionice onih tvrtki koje je Hrvatski fond za privatizaciju uključio u kuponsku privatizaciju. Tada su se pojavili privatni privatizacijski investicijski fondovi koji su onima koji su raspolagali kuponima rekli otprilike ovo: »Dajte vi nama vaše kupone, pa ćemo se mi nadmetati za dionice pojedinih tvrtki. Vi kao pojedinci ionako nemate šanse«.</p>
<p>I ljudi su povjerili svoje kupone privatizacijskim investicijskim fondovima - PIF-ovima. Za uzvrat su postali dioničari PIF-ova, ali nikada neće postati dioničari onih tvrtki čije su dionice željeli. Istovremeno PIF-ovi su postali najveći privatni vlasnici hrvatskih tvrtki. Došlo je i do sprege privatnih PIF-ova sa državnim Hrvatskim fondom za privatizaciju, pa je HFP počeo imenovati predstavnike PIF-ova u nadzorne odbore pojedinih dioničkih društava kao svoje predstavnike. Ovo stanje je još uvijek nepromijenjeno.</p>
<p>Cjelokupni protekli proces pretvorbe i privatizacije može se ocjenjivati na razne načine. Međutim, taj proces je pri kraju i sprovodio se prema zakonima koji su bili na snazi. Nepravilnosti, kriminal i nepoštivanje zakona treba istražiti i sankcionirati. Činjenica je da je nešto što je bilo »ničije« (društveno vlasništvo) pretvoreno u privatno vlasništvo.</p>
<p>Na izborima 1990. godine narod je odlučio da iz sustava socijalističkog samoupravljanja prijeđe u sustav slobodnog tržišnog poduzetništva - kapitalizam. Ova odluka implicirala je pretvorbu i privatizaciju na ovaj ili onaj način. U modelu pretvorbe koji je sproveden u Hrvatskoj ignorirana je svijest radnika o »kvazivlasništvu«. Pojedine tvrtke pokušale su to nadomjestiti radničkim dioničarstvom, međutim sistem im nije išao na ruku. Broj malih dioničara drastično se smanjivao.</p>
<p>Aktualna vlast dala je velika obećanja o potpori malim dioničarima, ali se do danas ništa nije promijenilo. To nije samo pitanje vlasništva, nego i pitanje strategije razvitka Hrvatske. Najmanje što se može učiniti jest da se u ovoj završnoj fazi privatizacije stvari učine transparentnima. Vlasništvo nad tvrtkama, dionice ili udjele, država ne smije poklanjati privatnim tvrtkama ili fondovima ili ih zamjenjivati putem netransparentnih (neprozirnih) »swapova«. Dionice se mogu davati bez naknade samo hrvatskim braniteljima. Sve ostalo mora ići na burzu, da svi vide što se kupuje i prodaje i da svi investitori budu u istom položaju. </p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆKoprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kunu ne devalvirati, jer nitko od toga nema koristi</p>
<p>Na sastancima raznih tijela i pojedinačno predstavnika uvoza, a posebno izvoza, kao i u tisku, na TV i radiju polemizira se i predlaže devalvacija naše kune kao stimulativna mjera (kao da nema i drugih) izvozu. Ja, osobno mislim da to nije prava mjera i neće pomoći izvoznicima-izvozu, a niti je dobrodošla, jer nismo preživjeli jednu devalvaciju a svaka je ostavljala posljedice i plaćao ju je puk- radni čovjek, koristila je jedino državi i pojedincima.</p>
<p> I, zato dijelim misao i upornost našeg ministra financija g. Mate Crkvenca i šefa misije MMF za Hrvatsku g. Hansa Flickenschilda da bi devalvacija izazvala pad životnog standarda, porasle bi cijene, opadala zaposlenost (koja još uvijek raste a životni standard nije na zavidnoj visini koje se osjeća u porastu cijena, poskupljenju struje, čistoće, grijanja, ...za oko 30 posto...).</p>
<p> Uvozom raznih roba pa čak i mrkve naše je tržište prezasićeno, a importeri prazne prezasićena skladišta eksporterima, grade se strane veletrgovine a naše i veće i manje zatvaraju i radnici idu doma ili na zavod za zapošljavanje. Upitao bih i samoga sebe - dokle ćemo tako? - spriječimo daljnju pljačku i uništavanje naše privrede i poljoprivrede, »pretvorba« nas je i previše uništila i teške su i dugotrajne posljedice koje još nisu sve osjetljive. Kapital je odnesen vani i sada se vraća u vidu kredita-pozajmice uz visoke kamate i razne ucjene od besplatnog zemljišta do oslobađanja plaćanja doprinosa na 10 do 15 godina i druge neprihvatljive uvjete.</p>
<p>Trebaju nam inozemni suulagači i kreditori, ali uz poštene uvjete kreditiranja i ne lihvarsku dobit ili kupovinu poduzeća za jednu kunu i uz uvjet da nam kuna postane jedino sredstvo plaćanja kao što to radi cijeli svijet - za konvertibilne valute postoje mjenjačnice i banke.</p>
<p>Preživio sam ne jednu devalvaciju u svojih 80 godina i znam da niti jedna nije imala trajniju korist i korisnici su bili profiteri ili država. Za sve ima mjesta ali za devalvaciju ne!</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zar dopisnici HRT-a ne znaju pravilno izgovarati nazive svojih mjesta?</p>
<p>Slušam neki dan na Hrvatskom radiju izvještaj dopisnika iz Čakovca i ne mogu se načuditi što on, rođeni Međimurac, ne zna ispravno, a to znači izvorno, izgovarati ime svoga kraja s naglaskom na drugom slogu /da ne spominjem izgovor kajkavskih vokala naziva Međimurja, o čemu su već napisane lingvističke studije/. Jednaki je slučaj i s izgovorom Koprivnice, za koji također vrijedi naglasak na drugom slogu što dopisnik iz toga grada ne čini.</p>
<p>Varaždinci su se već izborili za to da se u programima poštuje izvorni izgovor njihova grada, dakle, s naglaskom na drugom slogu, a ne na prvom kako su ga nametnuli štokavci.</p>
<p>Kada ćemo dočekati da svi dopisnici HRT prilikom javljanja iz svojih krajeva - od Dubrovnika do Čakovca - poštuju iskonski narodni govor bar u izgovoru mjesta i uporabom ponekih izričaja karakterističnih za taj dio Hrvatske? To bismo voljeli čuti i od zastupnika u Hrvatskom saboru. Zar je pokojni Joža Pankretić bio zadnji govornik iz kojega je zračio njegov kajkavski kraj? Gdje su Međimurci, Zagorci, Istrani, Šokci, Dubrovčani?</p>
<p>O jeziku naših političara kritički je ovih dana pisao kolega Denis Peričić u varaždinskim vijestima. On zamjera Ivici Račanu i Zlatku Tomčiću što se, kad već nastoje govoriti standardnim književnim jezikom, koriste oblicima koji nisu primjereni hrvatskom standardu/Račan: »Treba da se učini...«, Tomčić: »Uvek, setite se, mesec...«. S pravom se to zamjera našim političarima.</p>
<p>No, Peričić uz to kaže da ga uopće najviše smeta »odstupanje od jezične norme«. Tu se s njim ne slažem. Ako su narodni govori »odstupanja od jezične norme«, a oni to jesu, ja sam za takvo »odstupanje«, jer se izvorne narodne govore ne može mjeriti po pravilima standarda, nego po vlastitim pravilima. I u tom pogledu oni su naše narodno blago.</p>
<p>Prilog tome blagu obilato bi mogao pružiti i glavni urednik Varaždinskih vijesti, Ernest Fišer, svojim uvodnicima kad bi ih pisao kajkavski, što se od njega, kao zagovornika kajkavske književnosti i istaknutog književnika i očekuje. Vjerujem da bi se čitatelji Varaždinskih vijesti, pretežito kajkavci, obradovali kad bi se i koij članak urednika Peričića pojavio na kajkavskom, a ne da se kajkavski javlja samo pisac Klopotec. Kakvi so to kajkavci kaj samo pesme pisati kajkavski, a ne i kaj drugo?</p>
<p>Je išče išči to videl?</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čestitka za Pavkovićevu knjigu</p>
<p>Oduševljena sam knjižicom novinara Mladena Pavkovića »Domovinski rat 1990.-1996«., koja je objavljena u formatu kutije šibica! To je odlično zabilježio i Vjesnik na svojim stranicama. Ova knjižica u kojoj autor na malom formatu opisuje riječju i slikom našu nedavnu povijest je za Guinessovu knjigu rekorda jer još nitko na svijetu nije napravio manju knjigu o ratu.</p>
<p>Bila sam i na predstavljanju te knjige u Zagrebu.</p>
<p>O knjizi i o autoru odlučno je govorila Nada Vrkljan-Križić. Pavković je sigurno naš najplodniji autor što se tiče knjiga o Domovinskom ratu.</p>
<p> O njegovu angažmanu trebao bi snimiti i dokumentarnu emisiju, jer tko je od hrvatskih novinara kao on objavio tridesetak knjiga? I ne samo to!</p>
<p>Vjesnik je sve bolji otvoreniji, pa dajte više prostora i ljudima izvan Zagreba! </p>
<p>Prof. LJERKA LAHBeč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Oraškić glavu uvukao u ovratnik i odbio odgovarati, riječ imaju vještaci </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ušavši u ponedjeljak u sudnicu zagrebačkog Županijskog suda pognute glave, sakrivene u okovratnik jakne i pod pratnjom dvojice pravosudnih policajaca, koji su ga tijekom cijele rasprave čvrsto držali za ruke, Mato Oraškić (29) svojim je nesudjelovanjem, raspravu ponovno odgodio do četvrtka.</p>
<p>Naime, optuženi za trostruko teško ubojstvo i pokušaj teškog ubojstva na zagrebačkom Općinskom sudu u jesen prošle godine, ne podižući glavu s trbuha nije htio odgovariti na upit suca Zdravka Jambrovića želi li iznijeti svoje završne riječi. No, nakon što je sudac unio u zapisnik da je Oraškić nespreman za daljnji tijek rasprave, optuženi je prigušenim glasom zatražio kratak razgovor s braniteljem, odvjetnikom Dragutinom Gajskim.</p>
<p>Nakon jednominutnog šaputanja s Oraškićem, branitelj je izjavio da se optuženi ne osjeća dobro te kako je prije rasprave povraćao, nakon čega je Gajski predložio da se rasprava odgodi, ili, pak, da se sudsko vijeće konzultira o mogućoj Oraškićevoj simulaciji zdravstvenih tegoba.</p>
<p>Nakon toga rasprava je prekinuta, kako bi sudac Jambrović na sud telefonskim putem pozvao vještaka psihijatra dr. Miroslava Goretu, zatim sudskomedicinskog vještaka dr. Josipa Škavića, te liječnika Okružnog zatvora u Remetincu, dr. Marijana Cerovca, kojeg je sudac obavezao da sa sobom ponese i zdravstveni karton optuženog.</p>
<p>Nakon polusatne pauze rasprava je nastavljena, te je ustanovljeno da je Oraškić na sud doveden iz Bolnice za osobe lišene slobode u Svetošimunskoj ulici, gdje se nalazi od 11. studenog ove godine, o čemu je sud izviješćen i putem faksa. Prema, pak, zdravstvenom kartonu kojeg je donio liječnik Okružnog zatvora, liječnici Bolnice za osobe lišene slobode pregledom su ustanovili kako Oraškić od kolovoza ove godine odbija uzimati hranu, te da u pritvoru štrajka glađu.</p>
<p>Potom je sudac Jambrović obvezao vještake, dr. Goretu i dr. Škavića da do srijede sastave komisiju liječnika vještaka psihijatra, sudskomedicinskog vještaka te po jednog specijalista interne medicine i neurologije, koji bi tijekom srijedu u Bolnici za osobe lišene slobode pregledali Oraškića i potom dali svoju stručnu ocjenu je li optuženi sposoban za daljnji tijek suđenja.</p>
<p>U međuvremenu, Oraškić kojeg su i dalje pravosudni policajci čvrsto držali za ruke, nije dizao glavu skrivenu pod jaknom, a nije ni odgovarao na više upita suca je li čuo što je uneseno u zapisnik.</p>
<p>Riječima suca Jambrovića »vodi te ga«, rasprava je odgođena do četvrtka kada bi vještaci trebali dati ocjenu o Oraškićevoj opće zdravstvenoj sposobnosti da prati daljnji tijek suđenja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Žao mu je zbog ubojstva, ali se ne osjeća krivim</p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Na splitskom Županijskom sudu u ponedjeljak je započelo suđenje Tomi Sući (29) iz Livna, optuženom za ubojstvo Mirana Pelivana, pokušaj ubojstva njegova rođaka Drage Pelivana i tešku krađu.</p>
<p>Prema optužnici, Suća je 8. siječnja ove godine u selu Lipa pokraj Livna, nakon svađe s rođacima Pelivan, u namjeri da ih liši života, iz svoje »opel corse« izvadio pištolj marke »crvena zastava« cal. 9 mm. U Dragu je ispalio jedan hitac, a potom jedan i u Mirana, koji su se počeli bježati. No, Suća je nastavio trčati za njima, sustigao Mirana i u njega ispalio još jedan hitac. Drago Pelivan zadobio je prostrijel prsnog koša, a Miran, prostrijel prsa i trbuha i odmah je preminuo.</p>
<p> Sući se na teret stavlja i da je od 9. do 12. siječnja na Kamešnici, s Alionom Dramancius provalio u kuće Stipe i Roberta Bitunjca, odakle su ukrali različite odjevne predmete, vreće za spavanje, pribor za jelo i sjekiru. »Žao mi je što se to dogodilo, ali ja se ne smatram krivim«, izjasnio se Suća o djelima koja mu se stavljaju na teret.</p>
<p>U dokaznom postupku potom su ispitani svjedoci, oštećenici, Miranov brat Zdravko Pelivan (35), te Drago Pelivan (28). »Toga dana brat je došao kasno s posla pa je malo duže spavao. Oko 10-11 sati zazvonio je telefon. Javio sam se meni nepoznati glas i zatražio je brata, koji je spavao. Inzistirao je, pa sam probudio brata«, svjedočio je Zdravko Pelivan. Dok je ubijeni Miran još razgovarao, Zdravko je izašao i krenuo u šumu, gdje je nakon nekoga vramena začuo tri hica. Pomislio je da pucaju lovci na patke, no na mostu je ugledao neki zastoj sličan prometnoj nesreći.</p>
<p>»Stotinjak metara od kuće susrela me moja gospođa. Plakala je i rekla kako mi je netko ubio brata. Sišao sam i vidio ga mrtvog «, suzno se prisjećao Zdravko Pelivan. Na posebno pitanje zamjenika županijskog državnod odvjetnika Petra Čipčića, o čemu su razgovarali brat i nepoznati muškarac telefonom, Pelivan je kazao kako je iz razgovora zaključio da će ta osoba doći po brata, a spominjalo se i nekakvih 300 njemačkih maraka.</p>
<p>Drago Pelivan rođaka je tog kobnog dana vozio automehaničaru, kada mu je ovaj putem kazao kako se mora naći s Tomom Sućom u vezi novca za putovnicu Alioni Dramancius, koja je radila u mjesnom lokalu. »Našli smo se na proširenju pokraj mosta. Izašli smo iz auta, a oni su razgovarali, a ja sam s Alionom stajao sa strane i razgovarao. Kada je došao Suća rekao je nešto kao: 'Bande što me čekate'«, kazao je Drago Pelivan. Prema njegovim riječima Suća im je potom kazao da pucaju u njega, što su oni odbili, na što im je Suća odgovorio da će onda pucati u njih, što je i učinio.</p>
<p>Sućina odvjetnika, Miju Jeličića zanimalo je je su li sporne prigode rođaci također bili naoružani. Drago je odgovorio kako on, unatoč tome što kući ima »arsenal« sa svim dozvolama, nije nosio oružje, a da je njegov rođak bio naoružan da bi se vjerojatno branio, a ne bježao. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jezerčić: Raspolažem dokazima da mi je sve za što me se tereti namješteno!</p>
<p>OSIJEK, 13. studenoga</p>
<p> - Iznošenjem obrane optuženih, u ponedjeljak je na Općinskom sudu u Osijeku, pred tročlanim vijećem kojim predsjeda sudac Ninoslav Ljubojević, nastavljeno suđenje bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (45) i umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću (27).</p>
<p>Optužnica ih tereti da su u rujnu 1996. godine prijetnjama primorali oštećenog Branka Markana da Jezerčiću proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je on potom otvorio restoran »Grand« te da su prevarili i Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran.</p>
<p> Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva, jer se sumnja da je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti, te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. Prvookrivljeni Mikulić odbacio je navode iz optužnice: »Smiješne su tvrdnje da sam organizirao noćni prepad na Markana tjerajući ga da svoj plac proda Jezerčiću. Tvrdim da to nisam učinio«, iskazao je Mikulić. Što se tiče ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je njegova supruga potpisala sa Markanom, Mikulić tvrdi da je to učinjeno »iz samilosti jer im se on često žalio da mu nema tko prati i kuhati«. Nadalje, opovrgnuo je svoj raniji iskaz da je Markanu rekao da se Jezerčić zanima za njegovu nekretninu i da razmisli o prodaji, rekavši kako je zapravo Jezerčića upoznao tek u agenciji za prodaju nekretnina kada je kupovao Markanov plac. Mikulić tvrdi da je nakon privođenja bio uplašen i iznenađen, pa mu se zbog toga dogodila »greška u iskazu«.</p>
<p>Zamjenik općinskog državnog odvjetnika Željko Ivanušić, ocijenio je Mikulićev iskaz neistinitim i suprotnim od ranije izvedenih dokaza.</p>
<p>Kategoričan u poricanju kaznenih djela koje mu se stavljaju na teret bio je i Jezerčić: »Cijeli ovaj slučaj svjestan je pokušaj kriminalizacije mene i moje obitelji. To tvrdim zato što imam dokaze da su neki djelatnici PU koji su odbili svjedočiti protiv mene degradirani na slabije plaćena radna mjesta, dok su oni koji su vodili istragu o ovom slučaju nagrađeni i unaprijeđeni«, istaknuo je Jezerčić. Dodao je da on nikad nije dao nikavu naredbu da se izvrši bilo kakav noćni prepad na oštećenog Markana, odnosno da mu se prijeti i da ga se zastrašuje da bi pristao na prodaju placa.</p>
<p>Zamjenik općinskog državnog odvjetnika Ivanušić ustvrdio je da su dokaznim postupkom obojici okrivljenika dokazana kaznena djela za koja ih se tereti. Nakon toga, sudac Ljubojević najavio je da će obrana završnu riječ imati u utorak, a presuda se očekuje do kraja tjedna.</p>
<p>Upadice, uvrede i po koja psovka</p>
<p>Niti ova rasprava nije prošla bez dovikivanja iz publike. Naime, dok je prvooptuženi Mikulić iznosio svoju obranu, Markanov zastupnik Dinko Matijašević zatražio je od njega da ne ide u detalje te da izbacivanjem nepotrebnih rečenica pokuša skratiti iskaz. U tome se trenutku čuo povik iz publike upućen odvjetniku Matijaševiću-»Šuti budalo jedna! J..o te onaj koji ti je dao diplomu!« Graja se nastavila još nekim povicima, no sudac Ljubojević ju je ubrzo stišao, opomenuvši prisutne da će ukoliko se ne smire biti udaljeni iz sudnice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uhićen i pritvoren poznati čakovečki diler </p>
<p>ČAKOVEC, 13. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava Međimurska ponovno je uspješno prekinula opskrbu međimurskih ovisnika drogom, uhvativši poznatog čakovečkog dilera i osigurala dokaze zbog kojih mu je istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu, nakon provedenog saslušanja, odredio pritvor u trajanju od trideset dana. </p>
<p>Kako stoji u priopćenju PU Međimurske, u četvrtak, 9. studenoga, oko 19 sati je na parkiralištu ugostiteljskog objekta »Oaza« u Gornjem Kuršancu, neposredno kod mosta Bana Josipa Jelačića preko rijeke Drave, u »opel omegi« zatečen je Damir Zorc (34) (policija je navela samo inicijale) iz Čakovca, koji je već bio prijavljivan zbog kaznenih djela zlouporabe opojnih droga. Obavljenim pregledom vozila u pretincu za naočale pronađena je vrećica »sa sadržajem materije nalik na opojnu drogu heroin«, težine 39,5 grama. </p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je Damir Zorc u minulih godinu dana pribavio veće količine heroina, koje je skrivao i skladištio na otvorenim područjima u Čakovacu i okolici. Prema unaprijed dogovorenim telefonskim narudžbama, on je drogu prodavao konzumentima. </p>
<p>Tako je utvrđeno da je 26. rujna ove godine oko 23,30 sati Zorc ispod nadvožnjaka, u Ulici Vatroslava Lisinskog u Čakovcu, u žbunje odložio vrećicu sa sadržajem praškaste materije, u stvari heroinom težine 46,8 grama. To mu je bilo privremeno skladište iz koje je onda obavljao daljnju distribuciju ovisnicima. Droga koju su policajci oduzeli Zorcu poslana je na vještačenje Centru za kriminalistička vještačenja u Zagrebu.</p>
<p>Vijest o uhićenju i pritvaranju dilera naišla je na odobravanje u međimurskoj javnosti, koja je još zgranuta nedavnom smrću 22-godišnjeg ovisnika u Čakovcu, o čemu smo pisali u Vjesniku. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U utorak prvo istražno ročište u postupku protiv Ljerke Ercegović</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga </p>
<p> - Na zagrebačkom Županijskom sudu u utorak će početi istražna ročišta u postupku protiv bivše predsjednice Uprave Hrvatske poštanske banke Ljerke Ercegović, osumnjičene da je na poticaj Miroslava Kutle oštetila banku za oko 34 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je potvrdila istražna sutkinja Mirjana Rigljan, koja na Županijskom sudu vodi taj slučaj, u dokaznom će se postupku ispitati 55 svjedoka.</p>
<p>Ljerku Ercegović se sumnjiči za zlouporabu u gospodarskom poslovanju, odnosno da je sklopila ugovore o izdavanju bankarskih jamstava i kredita tvrtkama iz sastava Kutline »Globus grupe« bez osiguranja naplate potraživanja.</p>
<p>Uz Ljerku Ercegović i Kutlu, istražni zahtjev odnosi se i na dubrovačkog gradonačelnika Vidu Bogdanovića, Ivana Majića, Antuna Clenjaka, Nenada Brašnovića, Tibora Kralja, Stjepana Juricu, Vidu Vuletića, Vinka Hrkača i Kutlinu suprugu Ankicu. Njih se sumnjiči da su pomagali u izvršenju kaznenih djela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neračišćene račune sređivali tučnjavom i »hicima upozorenja«</p>
<p>VARAŽDIN, 13. studenoga</p>
<p> - Varaždinska će policija podnijeti kaznenu prijavu protiv J. I. (39) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost ljudi i imovine opće opasnom radnjom. On je s mladićem od 16 godina došao u ugostiteljski objekt »As« u Gornjem Ladanju pa su se njih dvojica posvađala i potukla s J. M. (40) zbog neriješenih međusobnih odnosa. </p>
<p>J. M. željeli su obraniti D. D. (26) i M. K. (33), a tijekom tučnjave J. I. je izvadio pištolj kojeg je repetirao i uperio u J. M. U tom je trenutku vlasnik objekta uhvatio J. I. za ruku i odgurnuo ga na zid, a J. I. je tada u znak upozorenja u zrak ispalio dva hica iz pištolja. Protiv ostalih sudionika u tučnjavi bit će podnesene prekršajne prijave. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zapovjedio psu da napadne policajca, na kojeg se potom okomila i djevojka</p>
<p>ZAGREB, 13. studenog</p>
<p> - Tomislav V. (28) i Saša F. (24) prepraćeni su u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, zbog sumnje da su napali policajca Prve policijske postaje u noći na ponedjeljak na Trgu bana Josipa Jelačića.</p>
<p>Naime, policajac spomenute postaje u ophodnji po Trgu bana Jelačića vidio je dvojicu muškaraca kako se tuku. Dok im je prilazio, jedan od dvojice muškaraca je pobjegao, dok je drugog koji se nalazio u »društvu« svog psa, zatražio osobnu iskaznicu. Najvjerojatnije još uvijek »nabrijan« tučnjavom, Tomislav V., zapovjedio je svom psu da napadne policajca, a kada mu je ovaj rekao da mu ne prijeti, osumnjičeni ga je udario šakom u glavu.</p>
<p>Policajac je primijenio silu i uspio svladati osumnjičenog. Dok ga je »spremao« u auto, policajcu je »niotkuda« prišla Tomislavova djevojka i udarila ga nogom, pa je tako i ona privedena u policijsku postaju. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Poginula pješakinja jer vozač nije dospio prikočiti </p>
<p>ZAGREB, 13. studenog</p>
<p> - Na žalost, ni nedjelja nije prošla bez poginulih u prometnim nesrećama. Nakon što su u subotu u prometnim nesrećama život izgubile dvije osobe, u nedjelju se brojka smrtno stradalih u prometu, ovoga vikenda, povećala za još jednu.</p>
<p>Naime, toga dana oko podneva Željko M. (29) vozio se Čučerskom ulicom svojim »fiatom temprom« registracijskih oznaka ZG 744-VD. Zbog neprilagođene brzine u zavoju je naletio na pješakinju Katu Jugović (77). Od siline udarca Kata je »odletjela« nekoliko metara i pala na prilazni kolnik jedne od obiteljskih kuća u toj ulici, gdje je na mjestu i preminula.</p>
<p>Inače, tijekom vikenda, za vrijeme kojeg su mnogi slavili Martinje, dogodilo se ukupno 114 prometnih nesreća, u kojima su 23 osobe ozlijeđen, dok ukupna materijalna šteta iznosi oko milijun i pol kuna. Također zabilježena su 822 prometna prekršaja, priopćeno je u ponedjeljak u PU zagrebačjo. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pijan izazvao nesreću, pa bježeći izazvao i drugu</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Četiri automobila su oštećena, ali srećom nitko nije ozlijeđen u dvije prometne nesreće koje je u ponedjeljak oko 14.30 sati izazvao isti vozač.</p>
<p>Kako smo saznali, Vladimir J. (64) vozeći »uno« registracije ZG 317-UU, skrećući sa Savske ceste na Horvaćansku, naletio je na semaforu prije Jadranskog mosta na dva automobila.</p>
<p> Prvo je udario u »fiat mareu«, ZG 8542-P, a zatim u »peugeot 206« ZG 8745-P. Nakon toga Vladimir J. je pokušao pobjeći prema Jarunu, međutim dvjestotinjak metara dalje naletio je na još jedan automobil, »golf« tablica ZG 887-FO. Tom prilikom je i Vladimirov automobil oštećen, te nije mogao nastaviti dalje. </p>
<p>Ubrzo je stigla policija koja je vozača zadržala, a pozvana je i hitna pomoć jer je Vladimir J. bio vidno alkoholiziran. Dok je auto stajao, vozač se često hvatao za volan i pokušavao mijenjati brzine. (D. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatskim tekstilcima širom otvorena vrata Europske unije</p>
<p>Europska unija od 1. siječnja ukida carine i kvotna ograničenja na uvoz tekstilnih proizvoda iz Hrvatske / Ocjenjuje se da će to biti dodatni motiv za strana ulaganja u tu radno intenzivnu industrijsku granu</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Od 1. siječnja sljedeće godine Europska unija ukida carine i kvotna ograničenja na uvoz tekstilnih proizvoda iz Hrvatske. Međusobni Ugovor o trgovini tekstilom, parafiran ovih dana u Bruxelllesu, širom otvara vrata našim tekstilcima, koji 90 posto svojih proizvoda izvoze upravo u petnaest zemalja EU. Ugovor se primjenjuje i prije formalnog potpisivanja, a kada se potpiše, bit će to prvi takav ugovor između Republike Hrvatske i Europske unije.</p>
<p>Govoreći o tome na prigodnoj konferenciji za novinare ministar gospodarstva Goranko Fižulić naglasio je da se trgovačke beneficije koje je upravo dobila Hrvatska inače dobivaju tek sa završetkom pregovora o pridruživanju u EU. Zato ovaj dokument ima podjednako značajnu političku i gospodarsku vrijednost i predstavlja presedan u odnosima EU sa zemljama koje joj žele pristupiti.</p>
<p>Do ugovora se došlo nastavkom pregovora s Vijećem ministara EU o trgovinskim povlasticama za proizvode podrijetlom iz Hrvatske. S naše strane uspješan je pregovarač bila Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva. Naime, to je Vijeće još 18. rujna prihvatilo Uredbu o proširenju do tada važećih povlastica, odnosno o asimetričnoj liberalizaciji trgovine u korist naše zemlje. Uredbom, koja je stupila na snagu 1. studenoga ove godine, potpuno se liberalizira naš izvoz industrijskih proizvoda u EU, a ukidaju se kvote i carine za »sve poljoprivredne proizvode osim za vino, goveđe meso i neke vrste riba te ribljih prerađevina«. Tom je uredbom smanjena carina za riblje prerađevine i govedinu.</p>
<p>Ali sve do sada nije bio riješeno pitanje izvoza naših tekstilaca, koji su odobrene kvote znali ispuniti već do kraja prvog tromjesečja tekuće godine. Prema riječima Olgice Spevec, tekstilna je industrija, koja u hrvatskoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje sa 16 posto, lani izvezla u zemlje EU robe u vrijednosti od 542 milijuna dolara. Inače, ukupan je izvoz tekstilaca u toj godini vrijedio oko 600 milijuna dolara. U dosadašnjem tijeku 2000. godine izvoz je drastično smanjen, pa je ova liberalizacija došla u pravi čas. Naime, Hrvatska izvozi u EU uglavnom hlače, džempere i pulovere, a, primjerice, izvozna kvota za hlače bila je ispunjena već početkom proljeća. Ocjenjuje se da će spomenuto ukidanje carina i izvoznih kvota biti dodatni motiv za strana ulaganja u ovu radno intenzivnu industrijsku granu, uglavnom smještenu u manje razvijenim područjima zemlje. </p>
<p> Ugovorom se predviđaju i mjere za sprječavanje mogućih prijevara u vezi s preferencijalnim postupkom prema proizvodima hrvatskog podrijetla. Za 12 najosjetljivijih tekstilnih proizvoda (pamučno predivo i tkanine te sintetičke tkanine, pulovere, hlače, ženske bluze, muške košulje, pamučni frotir te muška odijela i pribor) provodit će se sustav dvostruke kontrole, tj. izdavanja izvoznih i uvoznih licencija. Time će se onemogućiti pokušaji da se pod hrvatskim imenom izveze i roba nabavljena u zemljama s bitno nižom cijenom rada.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nova strategija EBRD-a prema Hrvatskoj </p>
<p>Platforma Vlade za dalje gospodarske reforme i integraciju Hrvatske s ostatkom Europe omogućit će snaženje aktivnosti ove banke u Hrvatskoj, izjavio je direktor poslovne skupine EBRD-a za srednju Europu Alain Pilloux/Opseg ulaganja EBRD-a ovisit će o razini poboljšanja ozračja za ulaganja i o provedbi reformi/U makroekonomskoj procjeni napretka Hrvatske u procesu tranzicije govori se o snažnim znakovima gospodarskog oporavka u 2000./ EBRD očekuje prije kraja godine potpisivanje nekoliko novih projekata s Hrvatskom/EBRD je već odobrila zajam od 150 milijuna eura Agrokoru, a Plivi će sa 40,6 milijuna eura pomoći u izgradnji supermodernog instituta za istraživanja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je novu strategiju za Hrvatsku radi podrške njezinim naporima u smanjenju uloge države u gospodarstvu, da privuče privatni kapital i promiče neprestan rast, priopćeno je iz ureda EBRD-a u Zagrebu.</p>
<p>»Nova je vlada prihvatila platformu za dalje gospodarske reforme i integraciju Hrvatske s ostatkom Europe. Taj će plan reformi omogućiti novo snaženje aktivnosti ove banke u Hrvatskoj«, izjavio je direktor poslovne skupine EBRD-a za srednju Europu, Alain Pilloux.</p>
<p>EBRD je i dosad igrala značajnu ulogu u prijelazu Hrvatske na tržišno gospodarstvo, a do 30. rujna 2000. prihvatila je 33 projekta, uključujući i izravna bančina ulaganja u vrijednosti od ukupno 571 milijuna eura i dodatnih 1,7 milijardi dolara od donatora i sufinancijera.</p>
<p> U nastojanju da da poticaj daljim gospodarskim reformama i međunarodnoj integraciji Hrvatske, nova strategija EBRD-a usredotočena je na sljedeće prioritete: potporu procesu privatizacije i izravnim stranim ulaganjima u svim sektorima, poticanje na komercijalizaciju i okrupnjavanje infrastrukture, uključujući i promicanje sudjelovanja privatnog sektora, pomoć u razvoju nebankarskih institucija i konsolidaciji bankarskog sektora, nastavljanje napora za povećanjem financijskih izvora za malo i srednje poduzetništvo, promicanje prekogranične suradnje u svim sektorima koji produbljuju regionalnu integraciju i širenje razvojnih fondova.</p>
<p> Opseg ulaganja EBRD-a ovisit će, napominje se, o razini poboljšanja ozračja za ulaganja i o provedbi reformi.</p>
<p> U makroekonomskoj procjeni napretka Hrvatske u procesu tranzicije, u dokumentu o novoj strategiji govori se o snažnim znakovima gospodarskog oporavka u 2000. U prvoj polovini godine u Hrvatskoj je boravilo 44 posto više turista nego godinu ranije, kad je na Kosovu izbio rat. Industrijska je proizvodnja u prvom polugodištu porasla za tri posto, uz jačanje izvoza. Do kraja godine mogao bi se zabilježiti rast od 3,5 posto. Ipak, preostaju i određeni rizici, i to u slučaju da Vlada ne uspije riješiti preostale fiskalne probleme poput previsoke javne potrošnje uzrokovane prevelikim javnim sektorom i neplaćenih poreznih dugovanja.</p>
<p> Na mikroekonomskom se planu utvrđuje kako je napredak Hrvatske prema tržišnom gospodarstvu bio skroman i upozorava se da ona i dalje zaostaje za drugim tranzicijskim gospodarstvima. Napominje se da privatni sektor čini oko 60 posto BDP-a, što ostavlja još mnogo prostora za napredak te da bi promjene u zakonodavstvu i administraciji stvorile ozračje pogodno za rast poduzetništva.</p>
<p> EBRD očekuje prije kraja godine potpisivanje nekoliko novih projekata s Hrvatskom. Upravni odbor banke odobrio je zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura najvećoj hrvatskoj prehrambenoj tvrtki Agrokoru. Dugoročni je cilj tog zajma jačanje tvrtke na domaćem tržištu i olakšavanje njezina pristupa međunarodnim tržištima kapitala, što će osnažiti profil hrvatskoga korporacijskog sektora.</p>
<p> EBRD također želi dalji razvoj odnosa s Plivom, pa će sa 40,6 milijuna eura sudjelovati u izgradnji njezina novog supermodernog instituta za istraživanja u Zagrebu koji će značajno povećati Plivinu sposobnost razvoja novih proizvoda i proširiti njezin udio na farmaceutskom tržištu, navodi EBRD u svojem dokumentu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dubrovački Grand hotel Imperial ušao u svjetski poznati lanac Hilton international</p>
<p>DUBROVNIK, 13. studenoga</p>
<p> - Dubrovački doajen turizma, stogodišnji Grand hotel Imperial, od ovoga je ponedjeljka dio svjetski poznatoga lanca Hilton international. U palači Sponza ugovor su potpisali predstavnici Atlantske plovidbe Dubrovnik, Hotela Imperial, Hiltona i austrijske građevinske tvrtke Strabag, čime je ovaj najstariji dubrovački hotel, izgrađen 1897. godine, dobio novu vlasničku strukturu i ime - Hotel Hilton Imperial Dubrovnik. </p>
<p>Potpisana su zapravo dva ugovora, o upravljanju i zajedničkom ulaganju, prema kojima će dubrovački brodar Atlantska plovidba s oko 59 posto dionica zadržati većinski udio u vlasništu dok je po 18 posto dionica u vlasništvu Hiltona i Strabaga, a ostatak otpada na male dioničare i Hrvatski fond za privatizaciju. Ukupna je investicija inače teška oko 22 milijuna američkih dolara, od čega je 18 milijuna predviđeno za samu izgradnju, a ostalo za »eventualna iznenađenja«, odnosno prateće troškove.</p>
<p>Ulaskom u svjetski poznati lanac hotela Hilton, začetnika suvremenoga turizma na dubrovačkom području očekuje totalna rekonstrukcija. Želja je Hiltona, naime, da Imperial temeljitom sanacijom, rekonstrukcijom i dogradnjom prema standardima toga hotelskoga lanca dostigne kategoriju s novim sadržajima i kvalitetnijim smještajnim jedinicima čime bi se turizam u Dubrovniku, ali i u Hrvatskoj, uzdignuo na znatno veću razinu. Time bi se Hilton Hotel Imperial Dubrovnik, visokokategornik s pet zvjezdica, vratio svome prvobitnom izgledu iz prošloga stoljeća, imao bi 150 smještajnih jedinica s najminimalnije 32 četvorna metra površine, te bi itekako obogatio turističku ponudu na početku trećega milenija. Projekt su u suradnji izradile londonska tvrtka Seifert i dubrovačka Alfaplan d.o.o., a što se tiče ulaganja u tijeku su razgovori sa zainteresiranim bankama iz Austrije i SAD-a. U idućih četiri do pet mjeseci slijedi dovršenje ugovora o gradnji hotela, te izrada izvedbenih projekata što prethodi dobivanju građevinske dozvole, dok će istodobno započeti radovi koji ne izuskuju građevinsku dozvolu što znači da bi za otprilike pola godine, kako je najavljeno na konferenciji za novinare, trebali početi i sami »fizički radovi« na izgradnji hotela. No, osim za Dubrovnik, istaknuli su predstavnici Hiltona, taj je svjetski lanac hotela zainteresiran i za druge lokacije u Hrvatskoj. Iako zanimanje postoji i za Zagreb, istaknuto je, Hilton u ovom trenutku najveću pozornost posvećuje cjelokupnoj hrvatskoj obali te će se za njih, poručili su, još čuti. </p>
<p>Svečanom ceremonijalu potpisavanja ugovora, uz strane veleposlanike i osobe iz javnoga, političkoga i kulturnoga života Grada i Dubrovačko-neretvanske županije, prisustvovali su i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić i, među ostalima, zamjenik hrvatske ministrice turizma Veljko Ostojić. Posebnu su zahvalnost domaćin i gosti uputili savjetniku Atlantske plovidbe i inicijatoru u realizaciji projekta »Hilton u Dubrovniku« Davoru Gjivoju, inače nekadašnjem direktoru Atlasa, a danas uspješnom američkom biznismenu koji je tijekom nekoliko zadnjih godina uložio izuzetan trud kako bi se Hilton na koncu odlučio za Dubrovnik.</p>
<p> Obraćajući se nazočnima tijekom svečanosti, potpredsjednik Vlade Linić istaknuo je Atlantsku plovidbu kao »dobrog gospodara vlasništva« na čijem bi primjeru i drugi trebali učiti, te uime Vlade izrazio podršku ovom ulaganju.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Splitski »Konstruktor« će graditi tunel u Crnoj Gori? </p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Nakon »Pomgrada«, koji je izvođač radova na obnavljanju lukobrana u Baru, još bi jedna splitska tvrtka mogla uposliti svoju građevinsku operativu u Crnoj Gori.</p>
<p>Riječ je o »Konstruktoru«, koji se javio na međunarodni natječaj za gradnju tunela od Podgorice do crnogorskog primorja. Splitska građevinska tvrtka prethodno je prošla tzv. ispit predkvalifikacije za izvođenje radova, nakon čega je, zajedno s još deset u svijetu priznatih građevinskih poduzeća, dobila pravo javljanja na međunarodni natječaj. U »Konstruktoru« tvrde kako je njihova ponuda i cijena projektiranja i gradnje tunela »Sozina« na crnogorskoj autocesti Podgorica - Bar, najpovoljnija od osam pristiglih ponuda na međunarodni natječaj.</p>
<p>Kako je Vjesniku izjavio direktor »Konstruktora« Željko Žderić, posao gradnje 4,2 kilometra dugog tunela, koji bi povezao Podgoricu s crnogorskim primorjem, vrijedan je 100 milijuna njemačkih maraka. »Cijenu, koju je naša tvrtka ponudila za izvođenje radova na gradnji tunela 'Sozina', niža je od ostalih ponuđača. Također su prihvaćeni svi naši projekti, no službeni kontakti s Crnom Gorom još traju. Analiziraju se detalji programa koji smo ponudili, pa smatram da s te strane ne bi trebalo biti većih problema«, rekao nam je Žderić.</p>
<p>Ipak, kako poslovanje s Crnom Gorom nosi i određen rizik, tako i Žderić napominje da će »Konstruktor«, prođe li međunarodni natječaj, prihvatiti posao samo pod uvjetom da Crna Gora zajamči isplatu 100 milijuna njemačkih maraka. »Mislim da bi samo taj bankarski dio problema, mogao spriječiti 'Konstruktor' da se ne prihvati posla.« kazao je Žderić.</p>
<p> »Konstruktor«, u kojemu je zaposleno 1.200 radnika, najstarija je građevinska tvrtka u Hrvatskoj, koja je osnovana 1945. godine. Ta građevinska tvrtka, poznata po gradnji hidroelektrana, mostova i tunela, (Sveti Rok), već je poslovala s Crnom Gorom, izvodeći radove na probijanju tunela »Kotor«. Hoće li crnogorska vlada pozitivno odgovoriti na ponudu i uvjete koje je postavio »Konstruktor«, iz kojeg poručuju da bi tunel »Sozina« sagradili za najviše tri godine, znat će se za otprilike mjesec dana. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Još šest brodova propalog brodara Croatia Linea čeka na, po svoj prilici, stranoga kupca </p>
<p>RIJEKA, 13. studenoga</p>
<p> - Kad je u rujnu ove godine brod »Karlobag«, prvi od sedam preostalih brodova propalog riječkog brodara Croatia Linea, na dražbi prodan grčkom brodovlasniku za 2,5 milijuna američkih dolara, očekivalo se da će za njim vrlo brzo »na bubanj« i preostali brodovi - »Hreljin«, »Sušak«, »Buzet«, »Krasica«, »Hrvatska« i »Pionir«. Ti brodovi su na vezu u hrvatskim lukama i brodogradilištima već skoro dvije godine, a zaustavljeni su po nalogu domaćih vjerovnika.</p>
<p>U petak će se na Trgovačkom sudu u Rijeci održati druga dražba broda »Hreljin« za koji prije dva mjeseca nije bilo zainteresiranih kupaca, a početna cijena je tada bila 750.000 dolara. Sad je početna cijena smanjena za 50.000 dolara pa se očekuje da će »Hreljin« dobiti novog vlasnika, i to najvjerojatnije stranog. Naime, ni na dražbi »Karlobaga« niti na prvoj dražbi »Hreljina« nisu se pojavili domaći brodari, iako se očekivalo, i najavljivalo, da bi ti preostali brodovi mogli ostati pod hrvatskom zastavom. Međutim, da bi ti brodovi ostali u sastavu domaće trgovačke flote potrebna je potpora države i banaka, ali ona je očito izostala. </p>
<p>Očekivalo se da će likvidacija najvećeg hrvatskoga linijskog brodara, koji je još prije petnaestak godina imao flotu od pedesetak brodova, biti okončana u nekoliko narednih mjeseci, ali Trgovački sud nije dobio ni jedan zahtjev hipotekarnih vjerovnika za oglašavanje prodaje pet preostalih brodova putem dražbe. Razlog je vjerojatno to što za to treba dati visok novčani polog, a pitanje je hoće li i kada brodovi biti prodani. Tako brodovi i dalje hrđaju na vezu, a još prije godinu dana, kad su riječki pomorski krugovi maštali o tome da bi taj ostatak nekad moćne flote mogao biti okosnica novogariječkog brodara, procijenjeno je da bi za ponovno stavljanje u funkciju tih brodova trebalo osigurati najmanje dva milijuna dolara. </p>
<p>U međuvremenu brodovi su godinu dana stariji i dotrajali, a prema tvrdnjama pomorskih stručnjaka neki su u tako lošem stanju da će se za njih teško naći kupac. Potraživanja prema brodovima na vezu imaju i pomorci koji i sada brinu o njima, tako da i oni nestrpljivo iščekuju okončanje te dvogodišnje agonije. Ti pomorci preživljavaju zahvaljujući potpori sindikata pomoraca Hrvatske. Uslučaju prodaje brodova na dražbi, oni imaju prioritet pri naplati svojih potraživanja. </p>
<p>Riječani s velikim zanimanjem očekuju prodaju ostatka imovine Croatia Linea, a riječ je o velebnoj poslovnoj zgradi u središtu Rijeke procijenjenoj na 25 milijuna dolara. Poprilično zanimanje vlada i za prodaju kluba Croatia Linea u Kostreni koji se procjenjuje na 1,7 milijuna njemačkih maraka. Propali riječki brodar ima i skladišno-radioničke prostore na Kukuljanovu procijenjene na 2,9 milijuna maraka za koje također ima interesenata. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mercator uložio 29 milijuna DEM u gradnju pulskog prodajnog centra</p>
<p>PULA, 13. studenoga</p>
<p> - Gradnja Mercator Centra Pula, u kojoj sve poslove obavljaju hrvatski izvođači, bliži se kraju, a svečano otvorenje očekuje se 2. prosinca ove godine.</p>
<p>Mercator je krajem ovoljetne sezone, zadovoljan uspješnim poslovanjem svog hipermarketa u Puli, počeo izgradnju prodajnog centra koji će se površinom, kvalitetom i širinom ponude u potpunosti izjednačiti s najvećim Mercatorovim prodajnim centrom u Ljubljani. Ukupno će u gradnju Mercator Centra Pula, veličine 9.800 četvornih metara i 540 parkirališnih mjesta, biti uloženo 29 milijuna DEM, ističe predsjednik Uprave Petar Ivanović.</p>
<p> Osim središnjeg, Mercatorovog hipermarketa, u Centru će biti još 16 drugih trgovina s bogatom ponudom odjeće, obuće, tehnike i brojnih drugih proizvoda, te lokala s uslužnim djelatnostima, koji će zapošljavati 200 radnika. </p>
<p> Time se, tumače u Mercatoru, počinje ispunjavati poslovna strategija ulaska na hrvatsko tržište. Mercator planira u Hrvatskoj izgraditi prodajnu mrežu s pet modernih prodajnih centara, osim Pule još po jedan u Rijeci, Splitu te dva u Zagrebu.</p>
<p> Ivanović drži da je gradnja Centra protekla u skladu s planovima, čime Mercator postaje i značajan partner hrvatskim proizvođačima, jer će na svojim policama nuditi 40 posto proizvoda hrvatskog podrijetla. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Poljska namjerava modernizirati 5.500 kilometara cesta </p>
<p>VARŠAVA </p>
<p> - Poljska želi, uz europsku pomoć, modernizirati 5.500 kilometara cesta do 2015. kako bi ih prilagodila europskim kriterijima, priopćila je Poljska uprava za ceste. Prva faza radova do 2006. obuhvatit će izgradnju 600 kilometara cesta i modernizaciju 540 kilometara cesta u vrijednosti 1.24 milijardi eura, rekao je dužnosnik Uprave za ceste, Aleksander Bacciarelli.</p>
<p> Europski fond ISPA trebao bi financirati 70 posto radova, a poljska država 30 posto. Varšava zbog toga s Europskom investicijskom bankom pregovara o zajmu od 150 milijuna eura. Najveća srednjoeuropska zemlja sa 39 milijuna stanovnika ima potpuno neadekvatnu cestovnu mrežu u odnosu na svoj gospodarski razvoj i zemljopisni položaj. Poljska ima samo 258 kilometara autocesta, dok ih Njemačka ima 11.300 kilometara, a Francuska 9.500 kilometara.</p>
<p> Kako bi ohrabrio privatne investitore, poljski je parlament u srpnju donio zakon o osnivanju Nacionalnog fonda za autoceste koji bi omogućio da se dio novca od privatizacije uloži u izgradnju autocesta. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada će visinu proračuna braniti i ostavkom!</p>
<p>Budiša je već potaknuo raspravu: Proračun je suviše socijalan / Vlada želi potaknuti javnu raspravu o stečenim pravima koja umanjuju mogućnost prebacivanja novca iz socijalnog u razvojno područje / Ta bi rasprava dotaknula pitanje prava u području zdravstva, prava branitelja Domovinskog rata...</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Proračunski rashodi ni u kojem slučaju ne bi smjeli biti veći od 50,85 milijardi kuna. Riječ je o čvrstom stavu Vlade uoči početka saborske rasprave o proračunu za iduću godinu. Iz Banskih dvora se može čuti da je i takav proračun vrlo nategnut, da se od zastupnika očekuje razumijevanje, preraspodjele unutar ovakvih proračunskih granica ili, što je poželjno, smanjenja rashoda, ali i odlučnost da se ovakav maksimum brani i ostavkom, ako to bude potrebno.</p>
<p>Iz Vladinih krugova se može načuti kako se za sve prijedloge očekuju argumenti i povezivanje s izvorima financiranja jer bi sve drugo značilo odstupanje od programa rada koji je zajednički predstavila vladajuća, šestočlana, koalicija.</p>
<p> Rasprava da, ali s argumentima, osnovna je poruka s Markova trga, a rasprava je čini se već krenula u medijima. Predsjednik HSLS-a u nastupu na HTV-u ocijenio je proračun kao suviše socijalan. Možda je to i točno, ali neki su elementi socijalne politike u proračunu određeni - zakonima koje je izglasao upravo Sabor. Jedan od onih prijedloga s kojima se Vlada nije slagala, a dobila je nalog za provedbu - vezan je uz dječji doplatak. Sredstva su sada predviđena. Slično je i s povratom duga umirovljenicima... No, kako se čuje, Vlada želi potaknuti javnu raspravu o stečenim pravima koja uvelike opterećuju rashodovnu stranu proračuna i umanjuju mogućnost za prebacivanje sredstava iz socijalnog u razvojno područje. Kako se doznaje, ta bi rasprava trebala dotaknuti pitanje prava u području zdravstva, prava branitelja Domovinskog rata... Razmišljanja idu u smjeru da se, čak iz postojeće svote, kad je primjerice o braniteljima riječ, više novca usmjeri u zapošljavanje, a manje za pojedinačna prava branitelja. No, pitanje je kako bi javnost to prihvatila. Dugoročno gledajući, riječ je o kvalitetnijem potezu. Kratkoročno, dio branitelja osjetio bi privremeno smanjenje svojih prihoda ili nekih prava.</p>
<p>Uz proračunska pitanja vezana je i porezna reforma, uz koju se, također, vezuje i pitanje decentralizacije vlasti. Reforma sustava lokalne uprave i samouprave neće se širiti na teritorijalne promjene, već će postojećim županijama, općinama, gradovima... prebaciti veću odgovornost u području zdravstva, školstva te socijalne skrbi - ali bi im zajamčila i više novca. Kako se doznaje iz Vladinih krugova, cijeli posao, sa zakonodavne strane, trebao bi biti dovršen do druge polovice iduće godine s ambicijom da se novi izbori na lokalnoj razini izvedu za takav novi ustroj lokalne uprave i samouprave. Pitanje izbora predstavnika lokalne vlasti izravno ili putem izbornih lista još je uvijek potpuno otvoreno, ali uzor kojem se teži - izravno biranje gradonačelnika ima veliku potporu i uzore u razvijenim demokracijama. Prednost takvog izbora je i veća odgovornost izabrane osobe za ispunjenje obećanja i obveza prema izravnim biračima.</p>
<p>Poticanje rasprave o proračunskim temama ili, općenito o temama bitnim za razvoj gospodarstva i društva, u Vladi smatraju od presudne važnosti. No, tu je i pitanje medija koji bi takve teme trebali drukčije vrednovati. Zanimljivo pitanje iz Vladinih krugova vezano je uz slobodu medija - drže li čvorove slobode medija u ruci više političari ili vlasnici koji teže brzom profitu pa diktiraju teme i forsiraju senzacije koje za budućnost većine građana Hrvatske zapravo i nemaju veze. Vlada će stoga, očekuje se, krenuti u medijsku ofanzivu i promptnije informirati javnost o planovima i svojim aktivnostima.</p>
<p>Jedno od pitanja u kojem bi im, da su se toga sjetili ranije, to i pomoglo, je pitanje poskupljenja električne energije. Naime, postojala su dva rješenja za pokrivanje gubitaka - ili financiranje iz proračuna ili izravno kroz povećanje cijene. Sve se, zapravo, svodi na isto - s time da je u prvom rješenju država posrednik što cijelu priču za građane poskupljuje i otvara mogućnosti za razne mućke. Druga je poštenija, ali su je građani dočekali na zub. U Vladi priznaju da u izvedbi postoje problemi koje će riješiti pojačanom kontrolom. No, i dalje drže kako je riječ o kvalitetnijem i poštenijem rješenju nego da je financiranje gubitka HEP-a išlo preko proračuna. U tom kontekstu, najavljuje se i početak restrukturiranja kompletnog energetskog sektora s privatizacijom Ine i HEP-a, za što bi zakonska podloga trbala biti pripremljena do ljeta iduće godine.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Novo mjesto za Radićevu bistu, u Sabor se vraća i Nazorova</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Bista Stjepana Radića u zgradi Hrvatskog sabora uskoro će biti premještena sa sadašnje pozicije, a u saborsku će zgradu biti vraćena bista predsjednika Narodnog sabora Hrvatske, književnika Vladimira Nazora.</p>
<p>Bista HSS-ovca Stjepana Radića smještena je u predvorju velike vijećnice, a društvo joj čine biste velikana hrvatske povijesti - Draškovića, Jelačića, Mažuranića, Kukuljevića-Sakcinskoga, Starčevića, Šokčevića, Strossmayera, Kvaternika i Supila.</p>
<p>No mjestom, kao i veličinom Radićeve biste, nije zadovoljan njegov unuk, HSS-ovac istog imena i prezimena. Stoga je Stjepan Radić (mlađi) od Sabora zatražio da se bisti njegova djeda, s obzirom na njegovo značenje, dade primjerenije mjesto, otprilike kakvo je dobio Otac Domovine Ante Starčević. Veličinom i smještajem (u posebnoj niši na sjevernom zidu predvorja) bista Ante Starčevića dominira predvorjem.</p>
<p>Kako bi se pitanje Radićeve biste riješilo, u Saboru je u ponedjeljak održan radni sastanak na kojemu je bio i Zvonimir Krznarić, arhitekt koji je radio na uređenju predvorja Velike vijećnice i saborske zgrade na Markovu trgu. </p>
<p>Doznaje se da su moguća dva mjesta na kojima bi mogla stajati Radićeva bista, rad Stipe Sikirice. Jedno je nasuprot Starčevićevoj bisti, a drugo na stubištu ulaza broj sedam u saborsku zgradu. </p>
<p>Koje će mjesto biti odabrano odlučit će saborsko Predsjedništvo.</p>
<p>To je tijelo već ranije odlučilo da se Nazorova bista, rad Milene Lah vrati u Sabor, a, prema svemu sudeći, bit će smještena na već postavljeno kameno postolje pokraj kabineta predsjednika Sabora. Nazorova je bista iz saborske zgrade uklonjena za vrijeme radova 1997. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Antunović: Za suživot i uspjeh mirne reintegracije potrebni su istina, pravda i mir </p>
<p>Obilježena peta godišnjica potpisivanja Erdutskog sporazuma / Mirna reintegracija je jedan od svjetlijih trenutaka bliže povijesti što je otvorio je neke nove probleme koji se rješavaju već pet godina, kazala potpredsjednica Vlade / Dodala je da se problemi od političkih do ekonomskih najbolje mogu riješiti na lokalnoj razini/ Kazala je da su Srbi u nezadovoljni, jer misle da Vlada nema dovoljno razumijevanja i želje da se problem njihovih pritvorenih sunarodnjaka objektivizira </p>
<p>BELI MANASTIR/ERDUT, 13. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak je u Erdutu, u nazočnosti potpredsjednice hrvatske Vlade Željke Antunović te izaslanstava Vlade i međunarodne zajednice, obilježena peta godišnjica potpisivanja Erdutskog sporazuma. Podsjetimo, taj su sporazum 12. studenoga 1995. godine potpisale hrvatskih vlasti i pobunjeni Srba, uz posredovanje predstavnika međunarodne zajednice. Time je započeo proces mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema u ustavnopravni sustav Republike Hrvatske. </p>
<p>Potpredsjednica hrvatske Vlade i predstavnici međunarodne zajednice, okupljeni oko Članka 11., prije svečanosti u Erdutu posjetili su Beli Manastir, gdje su razgovarali o provedbi programa povratka i zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, te gospodarskim mogućnostima razvoja Baranje. </p>
<p>U Belom je Manastiru Antunović istaknula kako je mirna reintegracija »jedan od svjetlijih trenutaka bliže povijesti, a istodobno je otvorio je neke nove probleme koji se rješavaju već pet godina«. Podsjetivši kako je u Osječko-baranjskoj županiji svoje domove moralo napustiti 34.250 žitelja, potpredsjednica hrvatske Vlade je naglasila da u procesu povratka ima mnogo problema, poput korištenja imovine i sporosti pravosuđa pri odlučivanju o povratu vlasništva. Prema njezinim riječima, za zajednički život i uspjeh reintegracije tog područja potrebni su istina, pravda i mir o čemu bi, do jučer sukobljene, strane trebale voditi računa. »Trebamo više surađivati, bolje slušati i uspostaviti jasnije ciljeve«, dodala je Antunović, naglasivši da Vlada i Županija osječko-baranjska moraju pomagati i posredovati, ako je to potrebno, »a problemi od političkih do ekonomskih najbolje se mogu riješiti na lokalnoj razini«.</p>
<p> »Ljudi koji su gradili gospodarstvo na ovom području, a koje je, nažalost, u ratu uništeno, imaju snage, znanja i sposobnosti da ga ponovno izgrade«, kazala je Antunović, poručivši da je Vlada dužna osigurati uvjete za takvu gradnju, riješiti naslijeđene probleme i dugove, pomoći u pronalaženju novih investitora i osiguranju najpovoljnijih izvora financiranja.</p>
<p>Bernard Poncet, voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj, kazao je da takvi sastanci trebaju pridonijeti rješavaju postojećih problema. »Mi iz međunarodne zajednice želimo poduprijeti takvu suradnju i za moguća rješenja dati svaku pomoć«, dodao je Charles English, otpravnik poslova pri Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>Na upit novinara o čemu se razgovaralo s predstavnicima srpske zajednice, potpredsjednica Vlade je odgovorila da Srbe najviše muče pritvoreni srpski građani. »Nezadovoljni su jer misle da Vlada nema dovoljno razumijevanja i želje da se problem objektivizira, što nisam prihvatila«, rekla je Antunović, upozorivši da se »bojati odgovornosti za ratni zločin trebaju oni koji su ih počinili, a moja je poruka današnjeg sastanka da svi koji nisu zaprljali ruke, ne moraju se bojati«.</p>
<p>Sastanku u Belom Manastiru nazočili su i osječko-baranjski župan Marko Bagarić sa suradnicima, vukovarsko-srijemski župan Petar Čobanković, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović, dr. Vojislav Stanimirović, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Samo se u staklenoj kugli može vidjeti kamo ide HDZ, smatra Njavro </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Demokratski je centar (DC) u ponedjeljak je na konferenciji za novinare i službeno predstavio svoga novog člana, donedavnog zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), dr. Đuru Njavru. Njavro nije želio govoriti o razlozima svojeg prelaska u novu stranku, nego je samo istaknuo kako su procesi u HDZ-u kočili njegove inicijative, te da bi se samo u staklenoj kugli moglo vidjeti kamo ide HDZ. Vjeruje kako će u DC-u moći istaknuti svoje ideje, osobito u sferi gospodarskog planiranja. Inače, Njavro je od ponedjeljka i potpredsjednik DC-a, a vodit će i Savjet za strategiju te stranke. </p>
<p>Predsjednik DC-a, dr. Mate Granić izrazio je zabrinutost zbog sporog demontiranja sustava Slobodana Miloševića u SRJ, ističući kako njegova stranka podržava Zagrebački summit na kojem će biti prigode za afirmaciju hrvatske politike, razgovore o sukcesiji, pravima manjina i slično. </p>
<p>Govoreći o najnovijim napisima o mitu i korupciji na Sveučilištu, potpredsjednik DC-a Radovan Fuchs ocijenio je se radi o napadu na Sveučilište koji podsjeća na kulturnu revoluciju. Kazao je kako će objede na račun nekih sveučilišnih nastavnika i potom generaliziranje bez dokaza štetiti Sveučilištu u Zagrebu i u međunarodnim razmjerima. </p>
<p>Njavro je ocijenio, govoreći o paketu poreznih zakona o kojima će ovoga tjedna raspravljati Hrvatski sabor, kako će uvelike smanjiti strane i domaće investicije, ako se u međuvremenu ne dorade pojedine predložene zakonske odredbe. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Goran Granić obećao pomoć oštećenim umirovljenicima MUP-a</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Predstavnicima dvjestotinjak umirovljenika MUP-a, koji su u ponedjeljak prosvjedovali pred zgradom hrvatske Vlade, zamjenik premijera Goran Granić obećao je da će Vlada hitno predložiti izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih i ovlaštenih službenih osoba. Naime, umirovljenici MUP-a u ponedjeljak su tražili razgovor s premijerom Ivicom Račanom, jer smatraju da su zakinuti sadašnjim Zakonom budući da su njihove mirovine manje od onih umirovljenih djelatnika MUP-a koji su otišli u mirovinu s manje godina radnog staža.</p>
<p> Predstavnica prosvjednika Nada Jurgec izjavila je Hini da je Granić obećao ispravljanje nepravde koja im je nanesena. Zamjenik premijera zatražio je od njih točan popis oštećenih umirovljenika.</p>
<p> Umirovljeni djelatnici MUP-a već su jednom, u srpnju, prosvjedovali pred Banskim dvorima. Tada im je obećano da će njihovi zahtjevi biti ispitani i riješeni, međutim, kaže Nada Jurgec, od prosvjeda se ništa nije pomaklo.</p>
<p> Problemi oko 200 bivših djelatnika MUP-a, umirovljenih između 31. prosinca 1998. i 7. prosinca 1999. godine, nastali su retroaktivnom primjenom zakona. Tako su po jednom zakonu umirovljeni, a po drugom primaju mirovine koje su time znatno umanjene. Većina njih prima oko 1400 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Tomčić obećao riješiti status zgrade »Metalca«</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Izaslanstvo Međimurske županije zatražilo je u ponedjeljak od predsjednika Hrvatskoga sabora pomoć u rješavanju statusa poslovne zgrade čakovečkog Metalca. Iza propalog poduzeća ostala je poslovna zgrada površine 4000 četvornih metara koja je već nekoliko godina prazna. Unatoč tome, zgrada nije devastirana i uz manja ulaganja moglo bi ju se iskoristiti. Za to je zainteresirano sedam korisnika, među njima i Gospodarska škola koju pohađa 503 učenika. Mogući korisnici su i Prekršajni sud, Državni inspektorat te Međimurski poduzetnički centar. Rješavanjem statusa Metalčeve zgrade riješili bi se problemi smještaja pojedinih službi koje sada rade u neodgovarajućim prostorima, kazao je međimurski župan Branko Levačić navodeći da je »stvar zapela u Ministarstvu financija«. Župan je izložio pravni status zgrade na koju je hipoteku imala Croatia banka o kojoj je brigu preuzela država. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić obećao je da će poduzeti potrebne korake da bi se taj problem čim prije razriješio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Jovanu Hovanu nagrada za životno djelo HND-a »Otokar Keršovani« </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) objavilo je u ponedjeljak rezultate natječaja za novinarske nagrade Društva za 1999. Svečana dodjela nagrada i proglašenje dobitnika nagrade »Veselko Tenžera« za novinara godine, održat će se u subotu, 18. studenoga na Danima hrvatskog novinarstva u Opatiji.</p>
<p>Za novinara godine nominirani su Antun Masle (Globus), Ivo Pukanić (Nacional) i Tomislav Židak (Jutarnji list), a o tom je prijedlogu dosad glasovalo 1.089 HND-ovih članova.</p>
<p>Nagradu za životno djelo »Otokar Keršovani« Središnji je odbor dodijelio Jovanu Hovanu. </p>
<p>Ocjenjivački je odbor za novinarske nagrade za 1999. radio u tri radne skupine: za tisak, radio i televiziju. </p>
<p>Nagradu »Marija Jurić Zagorka« za tisak dobili su: za vijest-izvještaj Dušan Miljuš, novinar Večernjeg lista, za izvještaj o mafijaškim i drugim ubojstvima na »zagrebačkom asfaltu«, objavljen u Večernjem listu. Istu nagradu, ali za reportažu dobio je Renato Ivanuš, novinar Večernjeg lista, za seriju reportaža s Kosova i Makedonije, objavljenih u Večernjem listu od travnja do lipnja 1999. Tu je nagradu za komentar-kolumnu dobio Miodrag Šajatović, novinar Večernjeg lista, za kolumnu u prilogu Večernjeg lista Poslovni svijet, a za istraživačko novinarstvo Robert Bajruši i Ivo Pukanić, novinari Nacionala, za tekst »SZUP je po Tuđmanovoj naredbi lažirao nogometno prvenstvo«, objavljen u Nacionalu 2. lipnja 1999. </p>
<p> Za pojedinačni tekst nagrađena je Anamarija Kronast, novinarka Arene, za tekst »Krao sam za ljubav svojih žena«, objavljen 10. lipnja 1999. u Areni. </p>
<p>Najbolje uređena rubrika je Sportska rubrika Jutarnjeg lista, urednika Darka Kolomba. </p>
<p>Nagradu »Marija Jurić Zagorka« za televizijsku reportažu dobila je Ivana Dragičević, novinarka Redakcije »5 do 12«, za reportažu Baraka B5, objavljenu u emisiji »5 do 12« na OTV i ostalim lokalnim televizijama u ožujku i travnju 1999. </p>
<p>Za istraživačko novinarstvo nagradu je dobio Ivan Kralj, novinar »Latinice«, za prilog »Kradno mjesto«, emitiran na OTV-u i ostalim lokalnim televizijama u emisiji »Latinica« 25. ožujka 1999. </p>
<p>Za televizijski prilog nagrađen je Gordan Stojić, novinar HTV, za prilog »Gorgonzola«, objavljen u emisiji »Zlatna ribica« na HTV-u 1999. </p>
<p>Najbolje uređena emisija je »Latinica«, urednika Denisa Latina, na temu »Miješani brakovi«, emitirana 6. svibnja 1999. na OTV-u i ostalim lokalnim televizijama. </p>
<p>Nagradu »Žarko Kaić« za snimateljski rad dobio je Slavko Zbodulja, snimatelj priloga u emisiji »Latinica«, na temu »Miješani brakovi«. </p>
<p>Nagrada »Marija Jurić Zagorka« za radio nije dodijeljena s obrazloženjem da je pristiglih radova, u odnosu prema broju radiopostaja vrlo malo, te da su svi radovi urađeni prema visokom profesionalnom standardu, ali se nijedan ne ističe toliko da bi zavrijedio nagradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Gradimir Agbaba v. d. glavnoga urednika vijesti CCN-a</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nakon što je Zinka Bardić podnijela neopozivu ostavku, njezin dosadašnji zamjenik Gradimir Agbaba imenovan je za v.d. glavnoga urednika vijesti CCN-a, potvrdio je u ponedjeljak direktor CCN-a Miljenko Vinković.</p>
<p>»Imenovao sam Gradimira Agbabu za v.d. glavnog urednika, a ovih ćemo dana raspisati javni natječaj za to mjesto«, rekao je Vinković Hini.</p>
<p>Prošli je petak glavna urednica CCN-a Zinka Bardić podnijela neopozivu ostavku, jer se nije složila s odlukom direktora da se reklamni prilog o poduzeću »Posmrtna pripomoć« emitira između najave vijesti i špice emisije.</p>
<p>Od sporne reklame, u kojoj se neistinito tvrdi da nalazi Financijske policije pokazuju kako u tom poduzeću nije bilo nepravilnosti, ogradilo se odmah i uredništvo CCN-a, držeći da je ona u suprotnosti sa zakonom i novinarskim kodeksom.</p>
<p>»Neosnovano je da se gospođica Bardić miješa u dio posla koji uopće nije njezin«, rekao je Vinković, ustvrdivši kako se »niti njoj nitko nije miješao u uređivačku politiku«. »Emitiranjem oglasa iza najave vijesti nismo mogli dovesti gledatelje u zabludu, jer je jasno pisalo da je riječ o sponzoriranu prilogu«, rekao je, odgovarajući na pitanje.</p>
<p>Upitan zašto je onda reklama u subotu puštena bez sporne izjave, direktor CCN-a objasnio je da je to učinjeno na zahtjev naručitelja, a ne na njegovu intervenciju.</p>
<p>Vinković je napomenuo kako CCN u tom terminu inače objavljuje plaćene oglase i ne smatra problematičnim što su tvrdnje u reklami za »Posmrtnu pripomoć« suprotne nalazu Financijske policije, objavljenom istoga dana, o višemilijunskim malverzacijama u toj tvrtci. »Ja sam poslodavac kojega vežu potpisane ugovorne obveze«, rekao je Vinković, dodavši da ne želi komentirati izjavu predsjednika Hrvatskoga novinarskoga društva (HND) Dragutina Lučića da je riječ o moralno i profesionalno dvojbenom postupku.</p>
<p>Službeno stajalište o spornom slučaju trebali bi ovih dana dati Vijeće časti HND-a i Vijeće za radio i televiziju, najavljeno je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>U utorak nastavak pregovora Vlade i sedam sindikata javnih i državnih službi o plaćama</p>
<p>U ponedjeljak se, uoči pregovora, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak sastao sa sindikatima, ali, kako doznajemo od predsjednika Matice sindikata javnih službi Vilima Ribića, Vlada još ne otkriva karte</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Vlada i sedam sindikata javnih i državnih službi u utorak u 17 sati nastavljaju pregovore o povišici plaća korisnika državnog proračuna. Pregovore su prije dva tjedna prekinuli sindikati, izrazivši ogorčenje što Vlada želi izbjeći povišenje plaća u državnim i javnim službama sukladno s rastom plaća u državnim poduzećima, na što je obvezuje Kolektivni ugovor zaključen u ožujku.</p>
<p>U međuvremenu je o sporu Vlade i sindikata raspravljalo i Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), kada je i dogovoren nastavak pregovora, odnosno pokušaj mirna rješavanja kolektivnog spora. Prema Kolektivnom ugovoru, plaće u javnim i državnim službama trebale bi se povećati u studenome, no Vlada nikako da iziđe sa svojom računicom moguće povišice plaća.</p>
<p>Dosad Vlada ni na prvim pregovorima niti na sjednici GSV-a nije na pregovarački stol stavila i svoju ponudu. Na GSV-u je bilo dogovoreno da Ministarstvo financija za nastavak pregovora pripremi argumentiranu računicu povišice.</p>
<p>U ponedjeljak se, uoči pregovora, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak sastao sa sindikatima, ali, kako doznajemo od predsjednika Matice sindikata javnih službi Vilima Ribića, Vladina strana još ne otkriva karte.</p>
<p>Kuštrak je samo saslušao sindikalni zahtjev, a tek će se u utorak na nastavku pregovora vjerojatno čuti Vladina ponuda. Sindikati su na prvoj rundi pregovora zatražili da se plaće povise 9,8 posto, odnosno barem pet posto odmah, a ostatak kasnije, no Vlada je sve to odbila. U međuvremenu je i sindikalni zahtjev narastao, pa sada Ribić kaže da traže 13,9 posto više plaće, jer su toliko rasle u javnim poduzećima. </p>
<p>Iako još nije iznijela i svoju konkretnu računicu, Vlada je ovih dana prilično jasno rekla što misli o ovogodišnjoj povišici. U prijedlogu proračuna za 2001. godinu Vlada je planirala deset posto manje novca za plaće korisnika državnog proračuna. Umjesto sadašnjih 15,3 milijardi kuna, sljedeće godine fond za plaće smanjio bi se na 13,8 milijardi kuna.</p>
<p>To, međutim, kako ističe Vlada, ne znači da se plaće u 2001. godini moraju i smanjiti, jer Vlada sprema otkaze za određeni broj državnih službenika i namještenika. No kako je za sljedeću godini planirano manje novca, Vlada ili nije računala na ovogodišnju povišicu, ili će je možda i dati, ali onda uz više otpuštenih. </p>
<p>»Oni nisu pri sebi! Ne znamo još što znači smanjivanje mase plaća za deset posto u 2001. godini. U utorak ćemo na pregovorima zatražiti objašnjenje Vlade«, kaže Ribić. Ističe kako nema ništa protiv vraćanja duga umirovljenicima, ali pita zašto se to čini na račun javnih i državnih službi, na račun rada, mladosti i razvoja, dok se druge povlastice, posebno branitelja, ne diraju.</p>
<p>Sindikati su ovih dana spremno izjavljivali kako ne odustaju od ovogodišnje povišice niti će pristati na sniženje plaća u sljedećoj godini. Ne bude li dogovora s Vladom, već su najavili referendum o štrajku, koji bi se održao potkraj studenoga ili početkom prosinca. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Obitelj Tuđman nakon što je HTV-ov »007« prenio reportažu Channela 4: Prisiljeni smo zatražiti sudsku zaštitu </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Nakon što je Hrvatska televizija u subotu - u političkom magazinu '007' - emitirala skandalozan prilog britanske tv-postaje Channel 4 posve je jasno da u političkom obračunu s Franjom Tuđmanom i njegovom obitelji više nema nikakve mjere ni pravila. Riječ je naprosto o javnom linču, koji je neprispodobiv poštenom i objektivnom novinarstvu te elementarnoj političkoj kulturi«, priopćili su u ponedjeljak Ankica, Miroslav, Stjepan i Nevenka Tuđman.</p>
<p>»U tom desetominutnom prilogu britanske televizije Franjo Tuđman je bez ikakva dokaza optužen da je tobože ukrao 100 milijuna američkih dolara te opljačkao zemlju. I to nakon što je ministar Crkvenac javno demantirao tu bezočnu objedu priznajući da je taj novac na legalan način iskorišten za otplatu inozemnih dugova i financijskih obveza naše zemlje. Pa ipak, Hrvatska televizija takvu notornu laž pušta u eter!«, piše obitelj Tuđman.</p>
<p>»Zašto? I po čijem nalogu? Onome iz Predsjedničkih dvora? Onome koji je britanskim novinarima dopustio, mimo svake pravne i zakonske procedure, da kopaju po transkriptima i zaštićenim dokumentima? I da njima manipuliraju kako bi se prvi hrvatski predsjednik - jednako bez ikakva dokaza - optužio za ratni zločin, jer to, kako se čini, ide u račun onim krugovima koji žele izjednačiti krivnju za rat na ovim prostorima i Hrvatsku iz žrtve pretvoriti u agresora?«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Napokon, zaključuje se, »Hrvatska je televizija: emitiranjem tog britanskog tv-pamfleta - stavila samo točku na 'i' svoje kontinuirane rabote u pravcu kriminaliziranja osobe i djela Franje Tuđmana i njegove obitelji. Uključujući tu i sasvim očite manipulacije kaznenim prijavama protiv pojedinih članova te iste obitelji. Zbog toga smo prisiljeni zatražiti sudsku zaštitu, vjerujući da hrvatsko pravosuđe neće podleći pod pritiscima i političkim diktatima«.</p>
<p>»Na kraju želimo istaknuti: tu se ne radi samo o nama! Jer time što se na takav prizeman, lažljiv i tendenciozan način obračunavaju s prvim hrvatskim predsjednikom, sluganski otvaraju arhive stranim medijskim manipulatorima, te sve to skupa još i prenose u naš eter kao tobožnju istinu, ti i takvi upravo demonstriraju tragičnu neodgovornost i nisku razinu svijesti i kad je riječ o sigurnosnim interesima hrvatske države i kad je riječ o njenom ugledu u svijetu«, završavaju svoje priopćenje za javnost članovi obitelji Tuđman.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HDZ: HTV sudjeluje u klevetničkoj kampanji protiv pokojnog predsjednika</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) već mjesecima upozorava hrvatsku javnost da Hrvatska televizija (HTV) provodi cenzuru demokracije i sudjeluje u klevetničkoj kampanji protiv pokojnog predsjednika Franje Tuđmana. U najrazličitijim emisijama dopuštaju se bezobzirne klevete, vrijeđanja, omalovažavanja, optuživanja i laži monstruoznih razmjera o prvom hrvatskom predsjedniku i HDZ-u«, priopćeno je u ponedjeljak iz HDZ-a. </p>
<p>Na taj način, navodi se u priopćenju, »dio odgovornih ljudi na HTV-u pomaže u stvaranju dojma da je hrvatska država nastala na zločinu, kriminalu i lažima. A istina je da su predsjednik Tuđman i HDZ predvodili borbu hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i državnu samostalnost. Zadnji izraziti primjer takve kampanje jest i prikazivanje reportaže Channela 4 u emisiji 007, bez ikakvog dodatnog popratnog komentara«.</p>
<p>»Iako se u toj reportaži iznose lažne tvrdnje o tome da je Tuđmanov režim opljačkao Hrvatsku za više od milijardu dolara, da je Tuđman prikrivao ratne zločine i krojio mračnu balkansku povijest, ni urednik ni glavni urednik ni direktor HTV-a nisu smatrali nužnim ni jednom se riječju ograditi od takvih objeda, niti ih komentirati. Tako se moglo zaključiti samo jedno: HTV potpisuje prilog novinara Channela 4«, zaključuju u HDZ-u. »Iz izjave Johna Cooksona, autora reportaže: 'Napuhao sam film o Tuđmanovu arhivu da bih ga bolje prodao'«, zaključuju u HDZ-u »vidljivo je da je Cookson iznio optužbe bez ijednog dokaza«. </p>
<p>»Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, vidljivo je iz reportaže Channela 4, ne govori istinu kad kaže da engleski novinari nisu vidjeli Tuđmanove transkripte, a kamoli dobili u ruke stotine vrpci i stenograma. Iz priloga engleskih novinara jasno je vidljivo da su oni s Mesićem razgovarali i da im je on omogućio skidanje pečata i uvid u različite dokumente. Jasno je da je Mesić privatizirao državne dokumente i da njima raspolaže prema vlastitu nahođenju u političkim obračunima, ugrožavajući tako i nacionalnu sigurnost«, navodi se u priopćenju Tajništva HDZ-a. </p>
<p>Na kraju priopćenja napominje se da će HDZ obavijestiti javnost o svojim potezima u zaštiti predsjednika Tuđmana i svih članova stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Koalicijski partneri uglavnom podržavaju Budišin aneks Sporazuma </p>
<p>Kako nam je rekao Damir Kajin (IDS), predsjednik HSLS-a na sastanku šestorke uoči izglasavanja novog Ustava inzistirao je da se u tekst promjena ugradi odredba po kojoj bi se onemogućilo stvaranje postizbornih koalicija koje bi se razlikovale od predizbornih. Nadglasan većinom, Budiša je morao odustati od tog prijedloga </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U najavi svoje inicijative o potpisivanju aneksa Sporazuma šestorice, Dražen Budiša kao prvenstvene razloge istaknuo je promjenu političke situacije nakon donošenja ustavnih promjena i česte nesporazume što se javljaju među vladajućim strankama, a mehanizme njihova rješavanja trebalo bi utvrditi aneksom. No, nije naveo jedno od vrlo bitnih pitanja koje bi aneks trebao razriješiti.</p>
<p> Naime, kako smo već pisali, u HSLS-u se neslužbeno moglo čuti da bi aneksom trebalo propisati i obvezu da će vladajuća koalicija šest stranaka do kraja mandata ostati u istom sastavu, te da unutar nje ne bi smjelo biti pregrupiranja. Na taj bi način koalicija do kraja mandata zajamčeno ostala u formaciji SDP i HSLS, te HSS, LS, HNS i IDS, a svaka druga kombinacija značila bi izlazak na prijevremene izbore. Takav osigurač odnosa u vladajućoj koaliciji, te onemogućavanje novog miješanja karata i ulaska nekih drugih stranaka u koaliciju Budiša je, saznajemo, prošli tjedan u međustranačkim pregovorima o ustavnim promjenama, pokušao ugraditi i u sam tekst Ustava, no nije uspio u tome. </p>
<p>Kako nam je rekao ideesovac Damir Kajin, predsjednik HSLS-a na posljednjem je sastanku šestorke uoči izglasavanja novog Ustava inzistirao da se u tekst ugradi odredba po kojoj bi se onemogućilo stvaranje postizbornih koalicija koje bi se razlikovale od predizbornih. Nadglasan većinom, Budiša je morao odustati od tog prijedloga i u Ustavu je ostala odredba po kojoj petina zastupnika može pokrenuti pitanje povjerenja premijeru, članovima Vlade ili Vladi u cjelini. Ako se izglasuje nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada, navodi se dalje, podnose ostavku. Ako u roku od 30 dana mandatar i članovi koje predlaže za sastav Vlade ne dobiju povjerenje, predsjednik Vlade u ostavci predložit će predsjedniku Republike raspuštanje Zastupničkog doma, a predsjednik Republike raspušta Zastupnički dom i istodobno raspisuje nove izbore.</p>
<p> Na taj način postoji mogućnost da se u Saboru promijene odnosi i formira većina koja bi mogla srušiti Vladu. Upravo zbog toga, tumači se u dijelu šestorke, Budiša želi osigurati trajanje koalicije aneksom Sporazuma šest stranaka. Čelnica HNS-a Vesna Pusić u svom je priopćenju vezanom uz priču o aneksu Sporazuma u ponedjeljak također potvrdila da je ideju o aneksu na sastanku šestorke iznio Budiša, te da se ono o čemu je govorio odnosilo na mogućnost koaliranja stranaka šestorke u Zastupničkom domu Sabora s drugim strankama izvan šestorke.</p>
<p> »Gospodin Budiša predložio je da se potpiše obveza nekoaliranja u Zastupničkom domu izvan šestorke, tj. obveza zadržavanja koalicije šestorke u Zastupničkom domu do kraja mandata tog doma. Pretpostavljamo da je to iznio jer smatra da je HSLS u tom pogledu izložen neopravdanim sumnjama«, navela je Vesna Pusić zaključujući kako će HNS, ako se radi o aneksu koji bi se odnosio na spomenutu temu, podržati tu ideju i neće imati ništa protiv toga.</p>
<p>Šef HSS-a i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić ističe, pak, da ideja o aneksu nije Budišin prijedlog nego zajednička konstatacija šest predsjednika do koje su došli tijekom rasprave o ustavnim promjenama. Normalno je, kaže Tomčić, da se u situaciji kad koalicijski partneri konstatiraju da njihov ugovor ne rješava neke situacije i probleme, te stvari definiraju aneksom. Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da se svaki put kad se pojavi okolnost koja nije regulirana ugovorom formuliraju odgovarajući aneksi. To je, tvrdi, dobar put ka potpunom smirivanju i reguliranju odnosa u vladajućoj koaliciji.</p>
<p> Potpredsjednik SDP-a Zdravko Tomac ne zna točno kakav je Budišin prijedlog, ali ističe kako je u demokratskim državama praksa da koalicijski sporazumi budu opširni, detaljni i čvrsti da bi se izbjegao svaki subjektivitet i političke borbe oko svakog otvorenog pitanja. »Sporazum je načelan i ako netko nakon deset mjeseci smatra da ga treba razraditi u cilju jačanja koalicije, onda to treba podržati. Svaki sporazum koji utvrđuje proceduru i stvara mehanizme za usklađivanje različitih mišljenja dobrodošao je i ako ide prema učvršćenju koalicije, onda ga treba podržati«, zaključio je Tomac.</p>
<p> Kajin je kazao da nema ništa protiv razgovora o aneksu Sporazuma ako će on poboljšati odnose šestorke i neke stvari koje su se u proteklih deset mjeseci pokazale lošima. No, on smatra da je pozadina Budišine ideje u njegovu pokušaju da se osigura od mijenjanja odnosa u koaliciji, što je pokazao još za vrijeme rasprave o ustavnim promjenama. </p>
<p>Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić ne misli da se u posljednje vrijeme dogodilo išta spektakularno što bi zahtijevalo mijenjanje postojećih sporazuma šestorke. I iako smatra da su ti sporazumi sasvim dovoljno jasni, precizni i obvezujući za šest stranaka, Kramarić nema ništa protiv razgovora o aneksu ako HSLS na tome inzistira.</p>
<p>Aneks Sporazuma šestorke bit će na dnevnom redu sastanka čelnika stranaka koji će se, najavljuju, održati već ovih dana. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Tolić: Mladi su marginalizirani dio društva, a skrb o njima dosad je bila samo deklarativna </p>
<p>Roko Tolić novi je dubrovački dogradonačelnik, odlučili su većinom glasova vijećnici dubrovačkoga Gradskoga vijeća. Tako je Tolić, sa samo 24 godine, postao najmlađim zamjenikom gradonačelnika u Hrvatskoj. S dogradonačelnikom Tolićem razgovarali smo uoči njegova prvoga radnog dana u utorak.</p>
<p> • Razdoblje od pet mjeseci, koliko je ostalo do lokalnih izbora i koliko ćete obnašati dužnost dogradonačelnika, i nije baš dugo razdoblje da bi se mnogo toga učinilo u Dubrovniku. Što su, prema Vašem mišljenju, dubrovački prioriteti i koliko ste upoznati s gradskim problemima i projektima? </p>
<p>- Vrijeme nakon imenovanja iskoristio sam za konzultacije s gradonačelnikom Vidom Bogdanovićem. Upoznao me s nekim internim dokumentima, odnosom snaga u Poglavarstvu, kako sve to funkcionira, a mnogo mi je pomogao svojim savjetima. Što se tiče nekih specifičnih zadataka, mislim da ću raditi ono što je meni kao mladome čovjeku najbliže - sport. Naime, dugo sam bio sportaš, čak i profesionalan. A uz sport, eventualno i neka komunalna problematika bliska prometu, jer sam diplomirao na temu »Urbani turizam i promet u mirovanju«. A to je velik gradski problem. Dakle, za početak sport i promet. Ostalo ćemo u hodu.</p>
<p>• Dolazite s mjesta predsjednika Kluba mladih HSS-a. Kako vidite budućnost mladih u Dubrovniku? </p>
<p> - Tipičan sam predstavnik svoje generacije i ni po čemu se ne razlikujem od svojih vršnjaka. Zato mi i je sve u vezi s njima blisko. Vjerujem da ću biti spona između mladih i starijih, da ćemo u tim strukturama nešto moći riješiti za boljitak mladih ljudi, tog neopravdano marginaliziranog dijela društva. Što se problema tiče, svi ih imamo bez obzira na godine. Nadam se da će moja kandidatura za dogradonačelnika, pokrenuti proces uključivanja mladih, svježih snaga za koje vjerujem da su veliki entuzijasti, da su ambiciozni i žele se dokazati, te da će pripomoći rješavanju nagomilanih problema novim načinom razmišljanja. Mlade treba pustiti da ravnopravno sudjeluju i da kreiraju svoju budućnost, a ne da briga samo za njih bude deklarativna kao do sada.</p>
<p>• Vaš jedini pretpostavljeni je gradonačelnik Bogdanović koji Vas je i predložio za zamjenika. Glasovanje je prilično glatko prošlo, no, unatoč tome, u kuloarima su već aktualni razgovori o »jednakosti« vas dvojice.</p>
<p>- Gradonačelnik Bogdanović je karizmatična osoba. Ja nisam tome ni blizu, niti sam cijenjen kao on. U svakom slučaju on meni samo može biti uzor i ideal. A što se tiče »jednakosti«, on mi je šef i njegova je zadnja, ali ja uistinu vjerujem samo autoritetu argumenata. Prema mojem dosadašnjem iskustvu, barem u onome što sam radio s gradonačelnikom, to je doista tako i funkcioniralo. Vjerujem da će tako biti i ubuduće. Ne vjerujem da bih ga poslušao samo zato što on to traži, a da to i ne potkrijepi činjenicama.</p>
<p>• Predstavljeni ste kao čovjek iznimnih kvaliteta. Kakvi su Vam planovi? Nećete valjda reći da su tim mjestom Vaše ambicije iscrpljene?</p>
<p>- S obzirom na moj dosadašnji rad valjda sam zaslužio da me netko istakne na to mjesto. Sada to povjerenje moram i opravdati. Mislim da sam dovoljno pošten i dobro odgojen, ali i dovoljno obrazovan, pa, ako hoćete, i dovoljno ambiciozan da tu zadaću odradim na pravi način. Bit ću jako sretan, ako netko na kraju kaže: Imali smo dobroga mladoga dogradonačelnika, možemo računati na mlade snage, pružimo im prigodu i ubuduće. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Propuštena prigoda da se Ustavom uredi lokalna uprava, kazao Lesar </p>
<p>ČAKOVEC, 13. studenoga</p>
<p> - U pripravama i tijekom cjelokupne rasprave o ustavnim promjenama, zaprepašćujuće je da se uopće nije razmatrao položaj lokalne i regionalne samouprave, pa onda ni financiranja. Jedino je saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke (HNS) Darko Šantić podnio dva amandmana, koji su prihvaćeni u zadnji tren. Istaknuo je to, među ostalim, potpredsjednik HNS-a Dragutin Lesar, u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Konferenciji su, uz njega, nazočili Josip Posavec, predsjednik, i Vlatka Kovačević, potpredsjednica međimurskog HNS-a. </p>
<p>»Propuštena je ozbiljna šansa da se ustavno uredi lokalna samouprava koju čine općine i gradovi. Uspjeli smo da u njihovoj mjerodavnosti ubuduće bude i briga o djeci, odgoj osnovnog obrazovanja, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, zaštita potrošača, zaštita od požara i civilna zaštita«, kazao je Lesar. </p>
<p>»Međimurska će se županija, ako zakoni budu na tragu ustavnih rješenja, moći brže razvijati, uz veće izvorne prihode«, kazao je Posavec. »Prve učinke ćemo vidjeti već tijekom rasprave o zakonu o financiranju lokalne samouprave i paketu poreznih zakona«, kazao je Lesar. »Uvjereni smo u decentralizaciju državnoga proračuna, prema novim obvezama i ovlastima općina, gradova i županija kao jedinica regionalne samouprave«, napomenuo je. </p>
<p>Na novinarski upit, zašto na temelju koalicijskog sporazuma HNS-ov kandidat još nije izabran za zamjenika gradonačelnika Čakovca, predsjednik Županijskog vijeća HNS-a Međimurja odgovorio je da je stranka još u svibnju uputila svoj prijedlog, ali da on negdje stoji. »O nama ne ovisi taj izbor, a naša kandidatkinja Vlatka Kovačević ima sve stručne i iskustvene uvjete za zamjenika čakovečkog gradonačelnika«, zaključio je Posavec. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Podnesena kaznena prijava protiv Vojvode, Horvata i Čehoka </p>
<p>VARAŽDIN, 13. studenoga</p>
<p> - Javno komunalno društvo »Parkovi« podnijelo je Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu kaznenu prijavu protiv bivšega gradonačelnika Hrvoja Vojvode, bivšeg tajnika grada i sadašnjega gradonačelnika Zlatka Horvata i bivšeg dogradonačelnika Ivana Čehoka, izvijestio je novinare u ponedjeljak Josip Ljubomir Brdar, direktor »Parkova«. </p>
<p>»Mnogo se novca na čudan način prelijevalo i još se prelijeva na račune privatnih tvrtki. Na to sam više puta i usmeno i pisano upozoravao gradske vlasti, Ministarstvo financija i Državnu reviziju. Jedan od pokušaja da se zaštite interesi 'Parkova', Grada Varaždina i Hrvatske je i ova kaznena prijava. Ne sumnjamo da će legalna tijela hrvatske države u konačnici ustanoviti tko je i kako kršio zakon, a tko je trebao, ili još treba postati žrtvom pretvorbeno-natječajnih alkemičara«, istaknuo je Brdar. </p>
<p>U vrlo opširnoj kaznenoj prijavi među ostalim se navodi da je iz gradskog proračuna 1994. trgovačkom društvu »Ekol«, za poslove grabljanja Dravskog parka i šume, plaćeno iz gradskog proračuna 90.720 njemačkih maraka, a posao je sklopljen neposrednom pogodbom. Navodi se, također, da se na naknadno objavljen natječaj za taj posao javila tvrtka »Parkovi« s ponudom od 12.000 maraka, no natječaj je poništen. Brdar napominje da je posao grabljanja šume nepotreban, te da to nitko ne radi. Šuma se čisti samo od anorganskog otpada. U prijavi se spominje plaćanje rušenja suhog drveća na grobljima u Biškupcu i Varaždinu iz gradskog proračuna, opet »Ekolu«, i to u iznosu od 47.295 maraka. </p>
<p>Brdar je izvijestio novinare i o, kako je naveo, »pravoj harangi koju protiv njega provodi gradonačelnik Zlatko Horvat i ljudi koje on instruira«. »Žele me smijeniti, unatoč tome što dobro vodim 'Parkove'. Pri svemu tome moja je osoba od sporedne važnosti. Ne smetam ja tim strukturama zbog boje kose i stasa. Kao desetgodišnji direktor 'Parkova' izvrsno sam upućen u načine na koje su u ovom gradu i Županiji raspisivani tzv. javni natječaji i dodjeljivani unosni poslovi. Opravdano sumnjam da je time prekršen zakon, a 'Parkovima', kao gradskom poduzeću, i gradskom proračunu nanesena je velika šteta. Kaznene prijave podnijete su upravo zbog težnje za djelovanjem pravne države, a ne zbog pokušaja moje smjene«, zaključio je Brdar. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Obilježena deveta obljetnica 141. brigade Hrvatske vojske </p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - U povodu devete obljetnice osnutka 141. brigade Hrvatske vojske, u ponedjeljak je u Crkvi Svetog Ante na Poljudu, služena sveta misa koju je predvodio vojni kapelan Trećeg zbornog područja, fra Frano Milanović Litre. U znak sjećanja na sve poginule pripadnike nekadašnje 141. brigade, izaslanstvo 625. pješačke brigade, položilo je vijence i zapalilo svijeće pred središnjim križem na Gradskom groblju Lovrinac i kod spomen-obilježja na Malačkoj. Brigada je osnovana prije devet godina, odlukom predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga dr. Franje Tuđmana, a činili su je dragovoljci sa splitskoga i kaštelanskog područja. U sastav brigade ušle su i već organizirane dragovoljačke postrojbe i skupine, koje su 1991. godine bile angažirane na zaštiti važnih objekata, blokadi i oslobađanju vojarni, te na pripremama i uvježbavanju za odlazak na bojišnicu. Pripadnici 141. brigade prošli su južno bojište, drnišku bojišnicu, zadarsko zaleđe, područje Svilaje i Moseća, a sudjelovali su i u operacijama »Oluja« i »Maestral«. Potkraj 1995. većina je pripadnika razvojačena. U borbama za slobodu Hrvatske poginulo je 55 pripadnika 141. brigade, a jedan se branitelj još vodi nestalim. U sklopu preustroja hrvatskih Oružanih snaga, danas je 141. brigada, zajedno sa Šestom domobranskom pukovnijom i 114. brigadom, u sastavu novoustrojene 625. pješačke brigade. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Dosjei političkih zatvorenika bivše SFRJ opet u policijskoj evidenciji!?</p>
<p>MUP to odlučno demantira i ističe da su podaci o tzv. kaznenim djelima protiv bivše Jugoslavije - brisani / Marko Dizdar, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika žrtava komunizma, traži da ministri Lučin i Picula pokrenu hitnu istragu</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Jesu li dosjei političkih zatvorenika za vrijeme bivše Jugoslavije ponovo u policijskoj evidenciji i na graničnim prijelazima?</p>
<p>U Vjesnikovu je redakciju u ponedjeljak stigao autentični dopis elektronskom poštom s dvije različite adrese, u kojem se upozorava na slučaj hrvatskoga građanina koji je početkom studenoga putovao na službeni put u Rim. Na graničnom prijelazu u Splitu, u policijskom kompjuteru bila mu je provjerena putovnica. Na obostrano iznenađenje, hrvatska granična straža otkrila je u evidenciji da je 1975. godine taj građanin bio kazneno gonjen i osuđen za djela »protiv države i naroda«.</p>
<p>U pismu koje je stiglo u redakciju navodi se: »Molim vas da provjerite kako to da se odnedavno u graničnim policijskim kompjuterima nalaze fajlovi s evidencijom kažnjenika i političkih prijestupnika na temelju kaznenoga zakona bivšeg sistema, koji je propao«. Građanin pita »na temelju koje su odluke hrvatskih državnih vlasti u monitore uneseni podaci kaznene evidencije o svim političkim prijestupnicima jedne države koje više nema, te koja je zapravo svrha i smisao takve ažurnosti hrvatske policije?«. </p>
<p>Nadalje, u pismu se iznosi sumnja da se ta ista evidencija danas rabi ne samo u graničnom i u unutarnjem prometu, nego i u operativne svrhe. Građanin pita i »može li očekivati da će ga sutra policija na nekoj hrvatskoj cesti ili u nekom gradu presresti, legitimirati i mobitelom tražiti podatke o njegovu kažnjeničkom pedigreu iz onog vremena, za koje je pretpostavljao da su još u jugoslavenskom sistemu zakonski nakon određenog protoka godina brisana«.</p>
<p>Ono što, međutim, najviše plaši, ističe, jest da smo u fazi pregovaranja i pridruživanja Europskoj uniji, te da će na temelju Schengenskog sporazuma, sve policije zemalja EU-a imati uvid i u naše fajlove, pa tako i u ove političke. »S obzirom da Zapad ne poznaje politički <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, u kakve će nas kriminalce oni svrstati?«, pita na kraju građanin koji je zbog odgovorne funkcije u hrvatskom društvenom životu želio ostati anoniman.</p>
<p>Tragom pitanja o dosjeima političkih zatvorenika iz vremena bivše Jugoslavije - o tome jesu li oni ponovo u policijskoj evidenciji i na graničnim prijelazima, nazvali smo u ponedjeljak Ministarstvo unutarnjih poslova. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako to je oštro demantirao. »Ministarstvo unutarnjih poslova u razdoblju od 1991. do 1995. godine, u skladu s tadašnjim zakonskim propisima i podzakonskim aktima, postupno je obavljalo reviziju kriminalističkih evidencija. Tom prilikom brisali su se određeni podaci pa tako i podaci o tzv. kaznenim djelima protiv bivše Jugoslavije. Nakon brisanja, ti podaci nikad nisu ponovo unošeni u postojeće kriminalističke evidencije ni po kojoj osnovi«, stoji u priopćenju MUP-a. </p>
<p>Miona Ševčik, glasnogovornica MUP-a, kaže da je granična provjera u nadležnosti MUP-a.</p>
<p>U nadležnosti MUP-a je i način provedbe te provjere - identiteta, vjerodostojnosti i drugog, te da nemaju nikakvih podataka o provjeri dosjea političkih zatvorenika na graničnim prijelazima, niti tko je izdao nalog za to.</p>
<p>Može li se opravdati službena izjava MUP-a po kojoj »nije podignuta nikakva kaznena ili prekršajna prijava protiv našeg člana, »kao dobronamjerno čuvanje fajlova« o kaznenim progonima bivših političkih zatvorenika u evidencijama graničnih policijskih kompjutera demokratske Hrvatske, pita se Marko Dizdar, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika.</p>
<p> »Naša su strahovanja tim veća jer počinju pregovori s Europskom unijom o pridruživanju«, ističe Dizdar, napominjući da će, prema Schangenskom sporazumu, svim europskim policijama biti dostupni svi fajlovi. </p>
<p>»Zbog nesenzibiliranosti europskih policija odgojenih u tradicionalnim demokracijama, koji ne poznaju naziv 'politički kriminal' i 'politički kriminalac', otpasti će ono politički i ostat će samo 'kriminalac', kaže predsjednik Društva i dodaje: »Zbog spomenutih sporazuma opet ćemo biti 'ljudi na kratkom vezu'«. </p>
<p>Kao predsjednik Društva političkih zatvorenika kojih u Hrvatskoj ima oko 7000 (od 14. 000 evidentiranih, polovica je umrla), dok je realan broj i dvadeset puta veći, Dizdar traži da ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i ministar vanjskih poslova Tonino Picula »hitno pokrenu političku istragu zbog ponovnog pokušaja ubacivanja progona kao modela zastrašivanja, modela vladanja i udara na hrvatsku demokraciju«.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Mimica: Hrvatska na proljeće pridružena članica Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju vjerojatno će biti zaključen za šest mjeseci, a Hrvatska će već u proljeće 2001. postati pridruženi član Europske unije, rekao je u ponedjeljak Neven Mimica, glavni hrvatski pregovarač s tijelima EU-a, na okruglom stolu koji je organizirao Institut za međunarodne odnose. Njegovom stajalištu priklonio se i Per Vinther, šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, koji je izrazio uvjerenje da će brzina zaključenja Sporazuma biti u skladu s tempom dosadašnjih događanja.</p>
<p> Tim više, istaknuo je Vinther, što je Europska komisija već ponudila svoj nacrt sporazuma i što će se zapravo pregovarati o malom broju pitanja. »Pravi posao za Hrvatsku započet će tek nakon potpisivanja i ratificiranja Sporazuma«, zaključio je Vinther dodajući da su, prema njegovim dosadašnjim iskustvima s mr. Mimicom, hrvatski interesi u dobrim rukama. </p>
<p>Najvažnije područje pregovora, koji formalno započinju za nešto manje od dva tjedna, bit će pitanje trgovine, rekao je hrvatski pregovarač. Nakon što je EU prema Hrvatskoj učinila presedan u svojoj dosadašnjoj trgovinskoj politici ukidajući ograničenja za sve industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, Hrvatska se sprema na liberalizaciju svoga tržišta za uvoz robe iz Unije. </p>
<p>Od ostala četiri poglavlja pregovora, Mimica je istaknuo prvi koji obuhvaća politički dijalog, regionalnu suradnju i - za razliku od dosadašnjih generacija takvog sporazuma - pitanja sigurnosti u regiji. Sporazumom je obuhvaćeno i prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva pravnim normama Europske unije, utvrđivanje područja suradnje i tehničke pomoći između Hrvatske i Unije, kao i institucionaliziranje te suradnje ustanovljavanjem posebnog tijela koje će voditi i nadzirati provedbu Sporazuma. </p>
<p>Okrugli stol održan je u povodu 50. broja biltena Europskog dokumentacijskog centra Euroscope, koji donosi redovite informacije o novim programima, propisima i mjerama EU-a, njezinim odnosima sa zemljama nečlanicama i informacije relevantne za razvoj odnosa s Hrvatskom. Bilten koji od 1992. izlazi dvomjesečno, uređuje dr. Višnja Samardžija, pomoćnica ministra za europske integracije. (J. Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Predstavljena Ribičičeva knjiga »Geneza jedne zablude« </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak je u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu predstavljena knjiga slovenskog političara prof. dr. Cirila Ribičiča, a jedan od promotora bio je i predsjednik Stjepan Mesić. »Genezom jedne zablude« Ribičič pokušava čitateljima i stručnoj publici predočiti zablude bivše i otrežnjenje sadašnje hrvatske vlasti u političkom odnosu prema susjednoj BiH. Predstavljajući knjigu, Mesić je istaknuo zablude promašene politike Slobodana Miloševića koji je svojom tezom o svim Srbima u jednoj državi izazvao krvoproliće u Hrvatskoj i BiH, te na Kosovu. Ponovio je da je udružena Europa budućnost Hrvatske i drugih država s prostora bivše Jugoslavije, te da se u takvoj Europi ne vode ratovi za granice. </p>
<p> Bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Kasim Trnka, recenzent knjige izdane u nakladi »Jesenski i Turk«, primijetio je da su se u BiH uoči izbora ponovo javio bauk Herceg-Bosne. »Negira se Washingtonski sporazum u koji su se donedavno svi zaklinjali, a sada neki govore da je Bosna tamnica hrvatskog naroda«. Umjesto da se bori sa sporom privatizacijom i velikom nezaposlenošću, BiH ponovo zaokupljaju ideje etničkog okupljanja, »što neće pridonijeti njezinoj europskoj orijentaciji«.</p>
<p>Potpredsjednik Hrvatskoga sabora prof. dr. Zdravko Tomac osvrnuo se na svoje šesnaestogodišnje prijateljstvo s Ribičičem apostrofirajući ga kao političara koji je mnogo učinio za slovensko-hrvatsko prijateljstvo. Govoreći o stanju u BiH, rekao je da je jedan od krivaca za to i međunarodna zajednica. Tomac je naglasio da su čak četiri sporazuma koje je svijet inicirao, a odnosila su se na Bosnu, zapravo bile aluzije na njezinu podjelu. »Ova knjiga pomoći će da svi shvate da sva tri naroda u BiH moraju biti ravnopravna i da jedino zajednički mogu graditi demokratsku državu. U BiH se mora osigurati nacionalna ravnopravnost.« Knjiga će, kako se moglo čuti, rasvijetliti i njegovo svjedočenje u Haagu prije dvije godine gdje je pozvan kao svjedok-stručnjak. Prof. dr. Slaven Letica iznio je po svom viđenju ključnu tezu iz knjige: »Da je paradržava Herceg-Bosna uspjela očuvati vlastiti etički kredo, da nije podržavala zločine, ne bi bila odiozna ni dvojbena«. </p>
<p> Mesić je, na pitanja publike, objasnio svoje viđenje pozicije Hrvata i drugih naroda u BiH: »U zabludi su oni koji misle da se pozicije Hrvata u BiH mogu graditi tako da se podržava čerupanje bosanske kokoši, i to tako da Srbi dobiju batke i nadbatke, a Hrvati krilo i kljun kroz koji će curiti državni budžet«. Na pitanje kakav je odnos Bošnjaka prema Hrvatima, odgovorio je: »Isti kao i onaj kakav imaju Hrvati prema Bošnjacima. To vam je kao u braku, kad bi ženi svaki dan dali šamarčinu i onda ju pitali je l' me još voliš?«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Sve spremno za vježbu američkih marinaca na poligonu u Slunju</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Iako je vježba 'Slunj 2000' planirana iznenadno, svi su problemi vezani uz njeno održavanje riješeni, a Hrvatska vojska je u cijelosti ispunio sve svoje obveze«, izjavio je u ponedjeljak načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Petar Stipetić nakon susreta s novoimenovanim zapovjednikom 6. flote Američke vojske, viceadmiralom Gregoryjem Johnsonom u Glavnom stožeru u Zagrebu. </p>
<p>»Američkim marincima za njihovo uvježbavanje pružili smo poligon u Slunj. Osigurali smo komunikacije kojima su se kretali i pružili djelomičnu logističku potporu, čime je američka strana, prema riječima viceadmirala Johnsona, u cijelosti zadovoljna. Ovi razgovori plod su uspješne suradnje dviju vojski u izvršavanju zajedničkih obveza u sklopu Partnerstva za mir i naših bilateralnih odnosa«, kazao je general Stipetić.</p>
<p>Zahvaljujući na suradnji hrvatskim domaćinima, viceadmiral Johnson naglasio je da su razgovori u Glavnom stožeru hrvatskih Oružanih snaga bili vrlo produktivni. »Razgovarali smo o velikom broju pitanja, osobito o planiranoj vježbi na slunjskom vježbalištu i posjetu triju američkih ratnih brodova jadranskim lukama. Ovo je bilateralna vježba, i suradnja koju smo doživjeli s hrvatske strane, ali i vježbališni kapaciteti takvi su da ne bi mogli biti bolji«, rekao je Johnson. </p>
<p>Viceadmiral je izrazio nadu da će se tom vježbom uspostaviti temelji za daljnju suradnju ove i idućih godina: »Radujemo se nastavku rasta suradnje i bilateralnih odnosa između SAD-a i Hrvatske«. </p>
<p>U ponedjeljak se američko vojno izaslanstvo na čelu s viceadmiralom Johnsonom susrelo se i sa zapovjednicima Hrvatske ratne mornarice, te Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, viceadmiralom Vidom Stipetićem i general-bojnikom Josipom Čuletićem. </p>
<p>Novoimenovani zapovjednik Šeste flote u utorak će na slunjskom poligonu »Eugen Kvaternik« promatrati tijek vježbe američkih marinaca. »Vrijeme je prelijepo, no, volio bih da je malo lošije kako bi naši marinci još bolje pokazali što znaju i što mogu«, kazao je Johnson.Vojnoj vježbi »Slunj 2000« prethodile su i sve nužne ekološke pripreme, a kako je objavljeno, neće se upotrijebiti određena bojna sredstva koja bi mogla izazvati nepoželjne efekte. Prema riječima generala Stipetića, Hrvatska bi uskoro mogla sudjelovati i u vježbama u trećim zemljama u sklopu Partnerstva za mir, no to će zasad »još biti uključivanje manjeg obujma, dakle nešto što Hrvatsku neće jako opterećivati«. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Stipetić: Surađujem i s Predsjednikovim savjetnikom i s ministrom</p>
<p>General Stipetić komentirao je i napise u dijelu tiska da je navodno na izravnoj vezi s Predsjednikovim savjetnikom za vojna pitanja, a bez znanja ministra obrane Joze Radoša, čime se narušava borbena spremnost HV-a. »To su tendenciozni napisi koji nemaju utemeljenja u realnoj stvarnosti, a ti koji ih pišu, neka razmisle čine li dobro HV-u i hrvatskom narodu«, rekao je načelnik Glavnog stožera. »Normalno je da surađujem s Predsjednikovim savjetnikom za vojna pitanja. Razvijanje međusobne suradnje i njegov je i moj posao. Isto tako imam dobre odnose i suradnju i s ministrom obrane. Želio bih da budu još i bolji iako su, to vam mogu potvrditi - izuzetno dobri.« Odgovarajući na napomenu da takve navode potvrđuju napisi u dijelu tiska po kojima je prilikom posjeta presjednika Mesića Splitu ministar Radoš zaobiđen, Stipetić je rekao da on ne može biti odgovoran za Predsjednikove posjete: »Posjet predsjednika Republike Splitu odvijao se po protokolu predsjednika Republike, a ne po protokolu načelnika Glavnog stožera. Prema tome, vi ocijenite tko je trebao zvati koga, a ja znam da nisam griješio«. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>U MORH-u je bilo najmanje transparentnosti čak i kad je riječ o strateškim dokumentima </p>
<p>Kazao je to ministar obrane Jozo Radoš, otvarajući seminar »Transparentnost u obrambenom planiranju i izradi proračuna«, i dodao da sadašnja vlast to nastoji promijeniti / Hrvatska se sprema što prije prihvatiti temeljne dokumente o strategiji nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću bez koje MORH ne može planirati svoj proračun, ni bilo koji aspekt svojega djelovanja, istaknuo je/ Veleposlanik Velike Britanije Nicholas Jarrold najavio je pomoć svoje vlade pri nastojanjima Hrvatske u reorganizaciji vojske i Ministarstva obrane/ NATO s Hrvatskom želi ostvariti još čvršće odnose, kazao je pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambeno planiranje i operacije Edgar Buckley </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Obrambeno planiranje, osobito u vezi s namijenjenim mu proračunskim sredstvima, nije moguće provesti bez strateškoga i planskog pristupa na svim državnim razinama. Istaknuo je to, među ostalim, ministar obrane Jozo Radoš, otvarajući u ponedjeljak seminar »Transparentnost u obrambenom planiranju i izradi proračuna« u zagrebačkom hotelu »Holliday«. Dvodnevni seminar organizirao je NATO s ciljem razvoja suradnje s Hrvatskom, te zbog razmjene iskustava o transparentnosti u obrambenom planiranju, izradi proračuna i regionalnoj sigurnosti. </p>
<p>Radoš je dodao da do promjene vlasti, početkom godine, u Hrvatskoj nije postojala obrambena strategija, pa je organiziranje seminara »strateški pomak« koji MORH i vlast Republike Hrvatske pokušavaju učiniti na području strateškog planiranja i njegovoj transparentnosti. Podsjetio je da je upravo MORH prošlih godina doživljavan kao »institucija u kojoj je bilo najmanje transparentnosti, uključujući i strateške dokumente«. »To što se događalo u MORH-u bilo je zapravo oznaka ukupnih odnosa u našoj državi, jer MORH nije bio izolirana struktura«, dodao je on, ističući da sadašnja vlast želi s prekinuti s takvom politikom. </p>
<p>Radoš je kazao da je jedna od općih oznaka prošloga sustava bilo to što je strategija postojala »samo u glavama onih koji su provodili politiku«, a ne »na razini dokumenta«. »Zbog nedostatka dokumenata na kojima se zasniva politika, ne može biti ni kontinuiteta pri ostvarenju strategije, pa se ona zasniva na interpretacijama. Interpretacije su, pak, uvijek obojene trenutačnom političkom voljom. Zbog toga treba stvoriti sustav koji će verificirati najviša tijela, potom koji će dobiti najviši oblik legaliteta i koji će se provoditi neovisno o tome kako se to nekome u političkom smislu čini«, rekao je Radoš. </p>
<p>»Hrvatska se«, nastavio je, »sprema što je moguće prije prihvatiti temeljne dokumente o strategiji nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću koje će verificirati najviša politička tijela. Bez te strategije ili planske aktivnosti hrvatske Vlade, MORH ne može planirati svoj proračun ni bilo koji aspekt svojega djelovanja«, istaknuo je Radoš, dodavši da se kao moguća teškoća pri izradi općih strategija može pojaviti uspostava pravilnog odnosa između sigurnosnih i transparentnih zahtjeva, jer nužno je stvoriti odgovarajuću ravnotežu između tajnovitosti i otvorenosti podataka. </p>
<p>Veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj Nicholas Jarrold rekao je da Velika Britanija troši oko 23 milijuna funti na godinu za potrebe obrane, a taj iznos mora opravdati pred poreznim obveznicima i parlamentom. Pozdravio je dosadašnje napore koje Hrvatska čini na području transparentnosti vojnog proračuna, najavivši pomoć svoje vlade pri nastojanjima Hrvatske u reorganizaciji vojske i Ministarstva obrane. Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambeno planiranje i operacije Edgar Buckley istaknuo je da Hrvatska danas više nije dio problema, nego dio rješenja na jugoistoku Europe, te da NATO s njom želi ostvariti još čvršće odnose.</p>
<p>Otvorenju su seminara nazočili, među ostalima, vojni savjetnik Predsjednika Republike Imra Agotić, pomoćnici i načelnici ministra obrane, predstavnici Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga te vojni izaslanici zemalja članica Partnerstva za mir. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>»Gospićka skupina«: Kao svjedoci pozvani Norac, Manolić, Reljić, Perković, Vukas...</p>
<p>RIJEKA, 13. studenoga</p>
<p> - U ponedjeljak je u Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno sa saslušavanjem svjedoka u slučaju »gospićke skupine« osumnjičene za likvidaciju građana srpske nacionalnosti na gospićkom području potkraj 1991. godine.</p>
<p> Pred sutkinju Sajonaru Čulina je po drugi puta izašao, na vlastiti zahtjev, bivši ekonom u gospićkom zatvoru Ivica Marković, koji je već ranije govorio o sastanku održanom 16. listopada 1991. u Gospiću, a na kojemu je navodno dogovarana likvidacija grupe Srba sa gospićkog područja. </p>
<p>U svom novom iskazu Marković je određena zbivanja teretio neke nove osobe, ali kako je kazao branitelj Željko Dumančić, nikoga od osumnjičenih iz »gospićke skupine«. Štoviše, ustvrdio je Dumančić, Marković je na neki način svojim iskazom zaštitio prvoosumnjičenog Tihomira Oreškovića. </p>
<p>Odvjetnički tim ima prigovor na način ispitivanja svjedoka koje se, prema njihovoj tvrdnji, nakon što daju iskaz istražnoj sutkinji ponovno pozivaju na policiju da bi govorili o istim stvarima. »To je jedan od oblika pritiska na svjedoke, a uz to trebalo bi utvrditi i zašto se pojedini svjedoci ne odazivaju na pozive Suda« ustvrdio je Dumančić.</p>
<p>Kako saznajemo, istraga o »gospićkoj skupini« će za oko 12 dana privremeno preseliti iz Rijeke u Gospić, a potom u Zagreb, gdje će biti ispitani neki novi svjedoci. Točnije, 24. i 27. studenoga u Gospiću će biti saslušano nekoliko svjedoka među kojima i Vesna Levar, žena ubijenog Milana Levara. U Zagrebu će se istraga voditi 29. i 30. studenog, te 1. prosinca, a iskaze bi trebali dati Mirko Norac, Josip Manolić, Josip Perković, Smiljan Reljić, Jerko Vukas i Ljiljana Mandić.</p>
<p> Dumančiću je nelogično zašto će Vesna Levar svjedočiti u Gospiću, kad će već par dana nakon toga neki drugi svjedoci iz Gospića doći u Rijeku. Što se, pak, tiče svjedočenja nabrojenih nekadašnjih visokih dužnosnika u hrvatskoj vlasti, Dumančić ne očekuje da će njihovi iskazi dati neke nove momente u istrazi, već njihovo svjedočenje ocjenjuje informativno-povijesno zanimljivim. (D.H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001114].
|
