NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061006].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130045 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zaštita kupaca počinje na granici</p>
<p>Lani je s granice vraćeno više od 100 pošiljaka mesa i prerađevina, što je gotovo 200 tona </p>
<p>Protiv uvoza hrane upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrvatska se poljoprivreda može zaštititi postavljanjem viših kriterija zdravstvene ispravnost pojedinih prehrambenih proizvoda, kazao je Vjesniku Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodao je da je lani s granice vraćeno više od 100 pošiljaka mesa i njegovih prerađevina, što je gotovo 200 tona, a ove godine zaustavljen je uvoz neispravnih kobasica iz Španjolske, te sira.</p>
<p>Naime, postajući dijelom zajedničkog europskog tržišta Hrvatska je izložena sve većoj konkurenciji, uvozu prehrambenih proizvoda. To pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je lani u Hrvatsku uvezeno hrane i pića u vrijednosti 1,19 milijardi dolara, što je rast od 18,9 posto na godišnjoj razini.</p>
<p>»U prvih sedam mjeseci ove godine došlo je do smanjenja uvoza svježeg i rashlađenog mesa za 84 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine«, napominje Pavić. No, dok se uvoz svježega goveđeg mesa u prvih sedam mjeseci smanjio, uvoz smrznutoga goveđeg mesa u istom razdoblju se povećao 25 posto.</p>
<p>»Dokaže li se da je određeni proizvod zdravstveno ili higijenski neispravan, što znači da konzumacija može prouzročiti štetne posljedice na zdravlje ljudi, takav se proizvod može lako eliminirati iz tržišne utakmice«, ističe Pavić. </p>
<p>Dakle, postoje načini koji se mogu koristiti u borbi protiv nelojalne konkurencije uvezenih prehrambenih proizvoda upitne zdravstvene ispravnosti i kvalitete.</p>
<p>No, činjenica je da se na domaćem tržištu nađe i uvezene hrane slabije kvalitete ili pred istekom roka trajanja. Poznato je da razvijene zemlje naše potrošače uglavnom vide kao one slabije kupovne moći odnosno manje izbirljive.</p>
<p>Hrvatska dugoročno ne može ograničavati uvoz prehrambenih proizvoda slabije kvalitete, jer će biti dužna po europskim odredbama poštovati načela »slobodnog prometa robe«. No, može stati na kraj uvozu nekvalitetne, 'bofl' robe.</p>
<p>Sada samo nekoliko namirnica, po propisima EU-a, podliježe obveznim standardima kvalitete, primjerice čokolada, džemovi i med, a s obzirom na prirodnu heterogenost hrane unutar EU-a i specifičnosti pojedinih proizvoda u različitim zemljama. Ako bi Hrvatska željela dodatno nametnuti standarde kvalitete, moći će to učiniti samo za neke svoje proizvode, ali ne i na one iz uvoza. </p>
<p>Sve jači poljoprivredni sektor </p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, kaže da je zacrtao do kraja mandata da bismo trebali dosegnuti gotovo 80 posto pokrivenosti uvoza izvozom, u usporedbi s 49 posto iz 2004. Lani je pokrivenost uvoza izvozom bila 56 posto, a u prvom kvartalu ove godine izvoz je porastao za čak 35,7 posto, dok je uvoz bio veći za samo 4,9 posto. Time je deficit u odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal smanjen za 57 milijuna dolara, pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca 2006. iznosi čak 75 posto, a u prvih pet mjeseci dosegnula je 66 posto. U ožujku je prvi put naš izvoz premašio 100 milijuna dolara u jednom mjesecu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najviše novih stanova u Zagrebu</p>
<p>Prosječna površina stanova je 85,1 kvadrat, a najviše je dvosobnih i trosobnih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je tijekom 2005. završena gradnja 10.800 novih zgrada i 19.995 novih stanova. U odnosu na 2004., prošle godine završena je gradnja 4,8 posto manje zgrada i 6,6 posto više stanova. Stambenih zgrada sagrađeno je 8449 ili 78,2 posto, a nestambenih 2351 ili 21,8 posto.</p>
<p>Površina završenih zgrada (nove zgrade i dogradnja postojećih zgrada) iznosi 4,046.630 četvornih metara, što je za 18,5 posto više nego u 2004. </p>
<p>Prosječna površina stanova čija je gradnja završena prošle godine je 85,1 četvorni metar. Prema broju soba, najviše je sagrađeno dvosobnih stanova, 6101, i trosobnih - 5158.</p>
<p>Najviše stanova sagrađeno je u Zagrebu (4771) i Primorsko-goranskoj županiji (2257), a najmanje u Virovitičko-podravskoj (200) i Koprivničko-križevačkoj (215).</p>
<p>Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (91,9 posto) sagrađen je kao novogradnja (uključujući obnovu teško oštećenih stanova u ratu i dr.), 7,4 posto dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,7 posto prenamjenom nestambenog prostora u stan.</p>
<p>Od ukupnog broja sagrađenih stanova, 18.969 ili 95 posto namijenjeno je stalnom stanovanju, a 1026 ili pet posto su stanovi za odmor.</p>
<p>Fizičke osobe bile su investitori u 8091 završenu zgradu, tijela državne vlasti, uprave, lokalne uprave i samouprave investirala su u gradnju 1225 zgrada, a ostale pravne osobe u gradnju 1484 zgrade.</p>
<p>I kod stanova primat u investicijama pripada fizičkim osobama, koje su bile investitori u njih 11.947. Država i lokalna uprava investirale su u gradnju 1388 stanova, a ostale pravne osobe u 6660. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U 10 godina minskih polja 10 puta manje</p>
<p>U iduće dvije godine potpuno će se očistiti sva minska polja u blizini naseljenih mjesta</p>
<p>U samo deset godina, od 1996. do danas, Hrvatska je za 10.000 četvornih kilometara, odnosno za deset puta smanjila opseg zaostalih mina. Ovaj uspjeh novinarima je u srijedu predstavio ravnatelj Hrvatskog centra za razminiravanje (HCR) Oto Jungwirth. </p>
<p>Na predstavljanju Izvještaja o protuminskom djelovanju 2006. »Lindmine Monitor Report 2006.« Jungwirth je potvrdio da Hrvatska već sada u potpunosti ispunjava obvezu iz članka 5. Ottawske konvencije, koji propisuje da države potpisnice obilježe minski sumnjivi prostor te stanje na terenu predstave stanovništvu.</p>
<p>Prvi sustavni pristup rješavanju problema zaostalih mina u Hrvatskoj je počeo 1996. godine osnivanjem UN-ova ureda za razminiravanje. Prve procjene govorile su tada o čak 13.000 četvornih kilometara minski sumnjivih površina u našoj zemlji. Nešto kasnije, 1998. godine, osnovan je Hrvatski centar za razminiravanje, a već 2001. opasan je prostor smanjen na 4500 četvornih kilometara.</p>
<p>»Daljnjim analizama svih podataka sumnjivu površinu sveli smo na 1700 četvornih kilometara, a HCR je počeo detaljan opći izvid svih minski sumnjivih površina i tako precizno identificirao i obilježio preostali minski sumnjivi prostor«, ističe Jungwirth, dodajući kako je time sumnjiva površina smanjena za još oko 200 četvornih kilometara. HCR je u plan razminiravanja u 2005. ušao s 1174 četvorna kilometra, a za obilježavanje opasnih područja upotrijebljeno je čak 11.000 oznaka. Strukturirana je ukupna sumnjiva površina, a razminiranje se provodi prema prioritetima. Naime, oko 54 posto područja za koje se sumnja da bi na njima moglo biti zaostalih mina, šumske su površine. Oko 17 posto otpada na poljoprivredno zemljište, a 11 posto su pašnjaci na kojima ima zaostalih mina. </p>
<p>»Važno je reći da struktura površina koju razminiravamo ne slijedi strukturu minskog problema. Radimo prema prioritetima i potrebama za brzim vraćanjem u uporabu. Lani su tako od razminiranih 27 milijuna četvornih metara, čak 55 posto bile poljoprivredne površine, 15 posto su površine za infrastrukturne objekte, a dva posto kuće i okućnice«, precizirao je Jungwirth. </p>
<p>Što je najvažnije, ravnatelj HCR-a najavljuje da bi u idućih nekoliko godina trebao biti postignut cilj, a to je Hrvatska bez žrtava mina. Razminiranje će se, naime, nastaviti prema podjeli površina na tri skupine prioriteta (sigurnost stanovništva, gospodarski razvoj i zaštita prirode).</p>
<p>»Od ukupne sumnjive površine prioritet će biti prve podskupine iz tih kategorija, a to su, u kategoriji sigurnosti, prostori oko škola, bolnica i naselja. U drugoj su poljoprivredna zemljišta i slično. Na njih otpada oko 30 posto ukupnog minski sumnjivog prostora ili oko 300 od ukupno 1174 četvornih kilometara«, objasnio je ravnatelj HCR-a. Najjednostavnije, Hrvatska bi u iduće dvije godine trebala potpuno očistiti sva minska polja u blizini naseljenih mjesta.</p>
<p> </p>
<p>Crna lista minskih polja </p>
<p>Od 1998. do danas 269 - ljudi stradalo je u minski sumnjivom prostoru Republike Hrvatske , od čega 100 smrtno;</p>
<p>400.000 - stradalnika od mina evidentirano je u svijetu;</p>
<p>20.000 - ljudi svake godine u svijetu strada od mina, a broj žrtava je od lani veći za 11 posto;</p>
<p>najmanje 85 zemalja, prema podacima Landmine Monitora, još uvijek je zagađeno minama;</p>
<p>376 milijuna dolara u svijetu je uloženo u razminiravanje;</p>
<p>160 milijuna protupješačkih mina je u vojnim skladištima po svijetu;</p>
<p>39,5 milijuna protupješačkih mina dosad su uništile potpisnice Ottawske konvencije, među kojima je i Hrvatska.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Čačić preuzeo SDP</p>
<p>ZORAN MILANOVIĆ</p>
<p>Bit ću premijer u idućem mandatu, već mjesecima uporno ponavlja Radimir Čačić, napominjući svojim biračima da je glas za njega i glas za koalicijsku vladu HNS-a i SDP-a. U SDP-u kao da su već poklekli pod teretom Čačićevih ambicija, pa se stječe dojam da su gotovo i pomireni s činjenicom da agilnom varaždinskom županu prepuste premijersku fotelju ako bi njihova koalicija, ako do nje uopće i dođe, bila dobitna kombinacija na predstojećim izborima. Čak na Čačićeve provokativne izjave da će im SDP biti partner, ali naravno ako pristanu na njegovo vodstvo, te da je glas za HNS glas za vladu u kojoj će biti i SDP, nitko se u najjačoj oporbenoj stranci ne usudi komentirati. Štoviše, predsjednik SDP-a Ivica Račan pomirljivo kaže: »Normalno da su nam HNS i HSS potencijalni partneri, održavamo sastanke na kojima dogovaramo inicijative u Saboru. To je dobar prilog budućem koraku približavanja koji će uslijediti kad dođe vrijeme«. No, Čačić ide korak naprijed te potencijalnom partneru Račanu kaže u brk: »Izbori će pokazati što narod želi: ako se po boljem rezultatu HNS-a pokaže da su birači prepoznali moju kampanju i da žele ono što nudi HNS, onda nas nekoliko postotaka prednosti koje bi zadržao SDP neće spriječiti da inzistiramo na mjestu premijera«! Takvom snažnom personaliziranom kampanjom Čačić postiže rezultate. Njegovu kandidaturu za premijera, osim birača HNS-a, u najvećem postotku podržavaju i birači SDP-a. I najnovija istraživanja pokazuju da se Račanovi glasovi prelijevaju Čačiću te da bi sutra u utrci za premijera Sanaderov glavni konkurent bio on, a ne Račan. »Može govoriti što god tko hoće, ali prelijevanje glasova je evidentno. Za rezultat na sljedećim izborima bit će presudna kombinacija osobe i stranke. Mi to imamo«, konstatira Čačić. A iz takvih izjava jasno se iščitava da to što ima HNS nema SDP. Nema snažnu osobu koja bi mogla preuzeti liderstvo nad lijevim centrom. Da na Račana kao na takvu osobu u HNS-u više ne računaju, moglo se vidjeti i u izbornoj noći 23. studenog 2003., kada je predsjednici stranke Vesni Pusić bilo nepojmljivo da Račan već nakon prvih preliminarnih rezultata istakne bijelu zastavu. »Račan mi je neobjašnjiv«, kratko je prokomentirala. Agilni Čačić nije časio ni časa da već tada samouvjereno kaže: »HNS će odsad zastupati poziciju lijevog centra pod našim vodstvom«. A pod svoje vodstvo Čačić je očito zamislio i Račanov SDP.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Prvo pa mobitel</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Koga briga za knjige i svu pustu literaturu koja nečemu uči kad je upravo izašao najnoviji model xpz serije mobitela sa 100 milijuna megapiksela i ne znam čime sve ne.</p>
<p>Tako bi, naime, mogli objasniti prosječnu potrošnju hrvatskog kućanstva. U cijeloj 2005. godini jedno kućanstvo je za obrazovanje utrošilo čak »enormnih« 528 kuna, što je iznos za koji se ne mogu nabaviti ni dvije »pametne« i konstruktivne knjige. Žalosno.</p>
<p>S druge strane, za mobitele velikodušno izdvajamo sedam puta više, odnosno 3706 kuna godišnje, a s obzirom na to se danas mobiteli mogu kupiti i za jednu kunu jasno je kako kupujemo ipak malo bolje »aparate« s kojima prijatelje i susjede činimo ljubomornima. A to što sutra nećemo jesti baš sva tri obroka - koga briga, kad na mobitelu imamo opciju videopoziva. No, kako ta funkcija još nije uspostavljena u Hrvatskoj, nemam se s kime »vidjeti i čuti« ali - nema veze. Sljedeće godine ću moći, ali opet... tada ću si kupiti još bolji i noviji mobitel, onaj xyp serije.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ubrzani put</p>
<p>Prije nešto više od dva tjedna NATO je Gruziji uputio poziv na »intenzivni dijalog«</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Primjerima Rumunjske i Bugarske- koje su unatoč velikim nedostacima glede svoga gospodarskog stanja te provedbe demokratskih standarda, ponajprije zbog svoga geostrateškog položaja ali i vlastite politike koja nije dvojila o tome tko im je glavni saveznik, izborile relativno brz prijam najprije u NATO a potom i u Europsku uniju čijim će članicama postati već 1. siječnja sljedeće godine - uskoro bi se mogla pridružiti i Gruzija. </p>
<p>Prije nešto više od dva tjedna toj je zemlji iz NATO-a upućen poziv na »intenzivni dijalog«. I dok su analitičari dvojili o dosezima tog pomalo nenadanog poziva, ovih je dana to postalo razvidno kroz prijedlog zakona senatora Richarda Lugana, predsjednika Vanjskopolitičkog odbora američkog Senata. U tom prijedlogu se među ostalim predlaže uključivanje Gruzije u Akcijski plan za članstvo, MAP, te zagovara njeno priključenje NATO-u »u dogledno vrijeme«. Također se Gruziji predlaže vojna pomoć od 10 milijuna dolara, dok je za druge zemlje koje se u tom dokumentu spominju ta pomoć trostruko manja. </p>
<p>Da ne bi bilo dvojbi zašto je Gruzija za SAD postala tako važna, senator Lugan je to i glasno kazao. Nakon načelnih pohvala »golemom napretku« koji je ta zemlja, prema njegovim riječima, ostvarila od »ružičaste revolucije«, kada je na vlast došao prozapadno orijentirani Mihail Saakashvili, Lugan je kazao i sljedeće: »Gruzija je smještena na geostrateški kritičnoj lokaciji velikog dijela naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan kojim se transportiraju znatni energetski resursi na Zapad iz Azerbajdžana i, u budućnosti, iz Kazahstana«. Taj razlog Lugan je stavio iznad dosadašnjeg pravila prema kojem zemlje koje imaju teritorijalne probleme sa svojim susjedima (Gruzija ih ima s Rusijom zbog pobunjenih pokrajina Južne Osetije i Abhazije) ne mogu biti i članice NATO-a. </p>
<p>Inače, naftovod Baku-Ceyhan koji ide preko Gruzije je zapravo jedini transportni pravac kojim kaspijska nafta mimo Rusije dolazi do zapadnih odredišta. Gruzija je uključena i u EU-ov projekt kojim bi kaspijska nafta tankerima preko Crnog mora i dalje naftovodom od rumunjske Constante do Trsta došla u zapadnu Europu. Tako će, prema svemu sudeći, geopolitički interes opet dobiti prednost pred onom poznatom pričom o pravilima, ispunjenju standarda i sličnome. Rusija se, dakako, protivi gruzijskom članstvu u NATO-u jer Moskva ne taji da područje Kavkaza, koji je bio dio bivšeg Sovjetskog Saveza, želi zadržati u svojoj interesnoj sferi. </p>
<p>Nekako su progutali dolazak prozapadne vlasti u Gruziji, ali su bili jako zadovoljni kad »obojena revolucija« nije uspjela u Azerbajdžanu. Rusija tradicionalno ima dobre odnose s Armenijom. Međutim, azerbajdžansko-armenski spor zbog Gornjeg Karabaha, gdje je Moskva na strani Armenaca, može biti povod i za pojavljivanjem novih igrača u tom području. Valja također ukazati i na važnost Azerbajdžana koji graniči s Rusijom, ali je i sjeverni susjed Irana s kojim Amerikanci zasad vode samo verbalne ratove.</p>
<p>Nastojanje SAD-a da Gruziju pridruži NATO-u stoga valja držati prvim korakom u rusko-američkom nadmetanju za kontrolu njima očito prevažnog područja od Kaspijskog jezera do Crnog mora. Za rasplet nije nebitno što je SAD već uspostavio svoje vojne baze s druge strane tog mora, u Rumunjskoj i Bugarskoj, gdje će se uskoro preseliti veći dio njihovih snaga donedavno smješten u srednjoj Europi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nedjeljom rad ili nerad za trgovce</p>
<p>Predstojećih će dana članovi GSV-a imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Napokon se bliži kraju hrvatska trakavica koja se zove Prijedlog zakona o trgovini, a koja je svako toliko izazivala burnu raspravu među sindikatima, Crkvom, Vladom, pa i svim građanima Lijepe naše. Predstojećih će dana članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Vlada, sindikati i poslodavci imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom. </p>
<p>Cijela predstava oko rada ili nerada trgovaca nedjeljom izrežirana je onog trena kad se utvrdila nemoć institucija sustava da spriječe izrabljivanje radnika u trgovini, koji rade nedjeljom, praznikom kao i prekovremeno, a da za to nisu primjereno plaćeni. Ta je činjenica poražavajuća. </p>
<p>Žalosna je činjenica da tako predloženi zakon o trgovini neće zaštititi trgovce od daljeg iskorištavanja i to ne samo nedjeljom nego i ostalim danima u tjednu. Bojim se da bi se, bude li vlast i ubuduće išla linijom manjeg otpora u rješavanju nezakonitosti, posebno u radno-socijalnom području, uskoro u Hrvatskoj zakonom mogao zabraniti rad, jer se ne može stati na kraj sivom tržištu rada kao ni sivilu našega gospodarstva.</p>
<p>Poražavajući rezultati istraživanja govore da radnici u Hrvatskoj na godinu odrade oko četiri milijuna neplaćenih sati, da više od devedeset posto zaposlenih u poduzećima (pa i državnim) na dan prosječno radi dva do tri sata više od plaćenoga radnog vremena. Kad bi se ti neplaćeni sati pretvorili u radna mjesta, nezaposlenost bi se smanjila za trećinu ili bi se otvorilo oko devedeset tisuća novih radnih mjesta. Osim vlasti, od odgovornosti za izrabljivanje i ugnjetavanje radnika ne mogu pobjeći niti pojedini sindikati čiji su ti izrabljivani radnici članovi. Njihovi čelnici, osim što podilaze svakoj aktualnoj vlasti, podilaze i tajkunima, umjesto da se organizirano suprotstave radničkim izrabljivačima.</p>
<p>Osnovano se postavlja pitanje - hoće li zabrane poput ove smanjiti do sada dosegnutu stopu zaposlenih u ovoj djelatnosti i koje su šanse za rad 300 tisuća nezaposlenih željnih bilo kakvog rada.</p>
<p>Sljedeće je, ne samo sindikalno važno, pitanje krši li se posebnim reguliranjem rada nedjeljom zaposlenih u trgovini jedno od temeljnih načela Ustava RH - jednakost svih pred zakonom. Što je s istovjetnim pravom zaposlenih u medijima, zdravstvu, turizmu, ugostiteljstvu, policiji, carini, prometu te brojnim tvornicama koje imaju rad u turnusu zbog smanjenja troškova proizvodnje, a ne isključivo zbog prirode procesa rada. Nikome ne pada na pamet postaviti pitanje rada nedjeljom ili praznicima za zanimanja vatrogasaca, policajaca, carinika, liječnika, vozača, svećenika, itd.</p>
<p>Moramo biti svjesni da neka zanimanja nose svoje radne i životne obveze, a o tome se vodi računa kad se odabire poziv. Zašto Vlada ne predloži »zakon o radu nedjeljom i praznicima« kojim će biti obuhvaćene sve struke i sva zanimanja i takvim propisom onemogući zloupotrebu rada nedjeljom i blagdanima. Prema Prijedlogu zakona o trgovini, fiksno se određuje radno vrijeme trgovina tijekom tjedna (od 6 do 21 sat), kao i trgovina koje mogu raditi nedjeljom. Tako ćemo nedjeljom moći kupovati tisak, cvijeće, svijeće, kruh i benzin, ali ako ponestane dječjih pelena - morat ćemo čekati ponedjeljak. </p>
<p>Hrvatska nema statistike o tome koliko radnika u trgovini radi nedjeljom, kao što nam nije poznato ni koliko radnika u ostalim djelatnostima radi nedjeljom. Za EU podaci su poznati: nedjeljom u području trgovine radi 12,1 posto žena i 12,1 posto muškaraca, dok u drugim djelatnostima nedjeljom radi 9,8 posto žena i 9,6 posto muškaraca. </p>
<p>Dodatno zabrinjava činjenica da nije izrađena studija utjecaja zakona na zaposlenost, kao što se nigdje ne obrazlaže zašto se rad nedjeljom zabranjuje trgovcima. Možda je Vlada zaboravila da je Hrvatska turistička zemlja, a što u tom kontekstu znači trgovina ne treba posebno naglašavati. </p>
<p>Uz značajan utjecaj Crkve na zabranu rada nedjeljom (očevidno kako bi njeni učinci rada upravo u nedjelju bili efikasniji), ovaj zakon priznanje je nemoći Vlade i sindikata u odnosu na probleme neplaćenoga i potplaćenog rada trgovaca. Da bi prijedlog u tom dijelu bio vjerodostojniji, posebno se naglašava obveza poštivanja Zakona o radu (kao da se inače ne treba poštivati!). </p>
<p>Umjesto restrikcija, država treba osigurati djelotvoran sustav kontrole i sankcioniranja nepoštivanja radničkih prava. Ako bi prihvatili takav pristup, tada bi napokon i kolektivni ugovori postali instrumentom koji bi regulirati hoće li se i pod kojim uvjetima raditi nedjeljom te kako će takav rad biti plaćen. Time bi se otklonio i prigovor Europske komisije o nerazvijenom sektorskom dijalogu. Jednom će se morati postaviti pitanje odgovornosti za moguće posljedice nepromišljenih poteza poput zabrane rada nedjeljom za trgovce, ali ne samo nositelja vlasti nego i sindikalnih čelnika koji na tim pitanjima grade osobni imidž. </p>
<p>Moja poruka Vladi bila bi da hrvatski radnici ne bježe od rada, već od izrabljivanja. Zato je na Vladi da se pobrine da radnici za svoj rad budu primjereno plaćeni, a da smutljive poslodavce koji svoja poslovna carstva grade na izrabljivanju radnika - sankcionira i kazni. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Svaki čovjek može naći pravi put</p>
<p>Maratonac Tadija Opačak mogao bi biti učitelj mnogim ljudima kako treba naći pravi put i nakon posrnuća</p>
<p>TOMISLAV I. RAVLIĆ</p>
<p>Vozeći bicikl Bundekom upoznao sam poznatog maratonca Tadiju Opačka kako se priprema za zagrebački maraton. Taj bi čovjek mogao biti učitelje mnogim ljudima kako treba naći pravi put i nakon posrnuća. Ja biciklom, Tadija lagano trčeći, razgovaramo nakon čega moja volja za sportom sve više i više jača. »Svaka čast«, ja Tadiji, nakon čega i on meni »svaka čast i vama« misleći valjda na moju dob. Dok Tadija trenira, obitelj ga čeka na obližnjoj klupi. I tu je znači naš Tadija kompletna osoba, jer u obitelji ima neizmjernu podršku. Nisam dugo razgovarao, jer morao sam Tadiju ostaviti njegovu treningu, a sebe prepustiti znoju, ali i slatkom uživanju i radosti nakon toga. </p>
<p>Naš me se razgovor duboko dojmio, naravno u pozitivnom smislu, ali i nagnao na dugotrajno razmišljanje kako Tadijin put može biti inspirativan i za druge mladiće i djevojke koji bi mogli krenuti putem ozdravljenja, sretnoga i ispunjenog života kako za sebe tako i za svoju obitelj i širu zajednicu. Svaki čovjek može posrnuti, jer u biti je čovjek nejako biće. Međutim, isto tako svaki čovjek može naći put ozdravljenja, sreće i uspjeha ako kao i naš Tadija krene putem sporta, a time i zdravlja, koje će čovjeku donijeti boljitak u njegovu životu. Kako to postići? Nije to lako i jednostavno, jer trnovit je put do uspjeha. Međutim, moguće je, jer kako nas uči naš Gospodin, život je put činjenja dobra. Nakon razmišljanja o dobru i zlu, svaki čovjek može jačanjem svoje vjere bez obzira koje, volje i težnje prema pozitivnim ostvarenjima naći pravi put i smisao u životu. Zbog toga vježbajmo svaki dan prema svojim mogućnostima. Nećemo to moći intenzivno kao naš Tadija, ali vježbajmo svakodnevno i raznovrsno. Nećete se pokajati, jer nakon nekog vremena uočit ćete pozitivna postignuća u vašem emotivnom životu i radnom elanu, koji će vam davati poticaj ka novim i uvijek novim postignućima. Radimo i učimo svaki dan bez obzira na životnu dob, jer učenje oplemenjuje čovjeka u svakom pogledu i pored ostalog, dokazano je, čak i poljepšava, što za svakog čovjeka, a posebice mlade, nije nevažno. Tako ćemo u životu naći smisao i cilj našeg opstojanja. A u tom traženju smisla bavljenje sportom poput našeg Tadije opredijelit će nas za nešto dugotrajnije, ljepše, što će život oplemeniti i unijeti optimizam i svrhovitost našeg opstojanja na dulju stazu. </p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Preksupe ulaznice</p>
<p>Za nama je derbi Hajduka i Dinama. Ne znam jesu li se gospoda iz Hajdukove klupske uprave pitala odražavaju li cijene ulaznica (sjever 40, jug 60, istok 70, zapad 100 kn) stvarno stanje i vrijednost hrvatskoga nogometa i ono što gledateljima nude naši nogometni travnjaci. Drugim riječima, vrijede li doista toliko naše nogometne (ne)prilike? </p>
<p>M.B., Split</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ispravak </p>
<p>U tekstu objavljenom u Vjesniku od srijede, 4. listopada, pod naslovom »Umreženo već više od 100 knjižnica«, potkrala se jedna pogreška. Naime, u tekstu je napisano kako programsku podršku, uz knjižnice u Umagu i Novigradu te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koriste i knjižnice u Solinu i na Šolti, a trebalo je stajati da će knjižnice u Solinu i na Šolti uskoro imati tu programsku podršku. Ispričavamo se čitateljima na nenamjernoj pogrešci. </p>
<p>Uredništvo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Deset novih kamera na Maksimirskom stadionu</p>
<p>Na utakmicu visokog rizika, dolazi inspekcija UEFA-e, koja će provjeriti je li Hrvatska spremna za velika natjecanja </p>
<p>Kada je u pitanju Maksimirski stadion, Poglavarstvo dijeli novac šakom i kapom. Tako je u četvrtak na račun Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Grad uplatio 700 tisuća kuna poreznih obveznika za poboljšanje sigurnosti gradskog stadiona uoči utakmice Hrvatska - Engleska, koju je UEFA ocijenila utakmicom visokog rizika. Zanimljivo je da gradski dužnosnici nisu točno znali u što će se taj novac utrošiti, nego su odgovornost prebacili na HNS.</p>
<p>»Čujte! Taj novac trebao bi se potrošiti za videonadzor maksimirskog stadiona«, objašnjavao je pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša, komunalije i promet Davor Jelavić. Ali, kada su ga novinari upozorili na to da videonadzor na stadionu već postoji, Jelavić je zamucnuo. U razgovor se umiješao gradonačelnik Bandić.</p>
<p>»Stadion je u takvom stanju da prije svake utakmice treba nešto popraviti. No, upozoravam vas da su to posljednji trzaji prakse da Grad nešto plaća »džabe«. HNS će morati Gradu položiti račun za sve, na što će potrošiti novac«, tvrdi Bandić. Na pitanje novinara zašto HNS nije platio preinake na stadionu, gradonačelnik je odgovorio da je stadion »naš i da održavanje mora plaćati Grad«. Gradonačelnik ističe da »moramo imati razumijevanja za HNS jer smo se kvalificirali za EURO 2012. i treba se potruditi zadovoljiti standarde UEFA«.</p>
<p>»Kada iduće godine odredimo tko će i kako graditi stadion, više ništa neće biti besplatno!«, odgovarao je gradonačelnik na tvrdnje novinara da Dinamo i državna nogometna selekcija na Maksimiru igraju besplatno.</p>
<p>Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić kaže da je na utakmicu Hrvatska - Engleska dolazak najavila inspekcija UEFA te je potrebno poboljšati sigurnost stadiona. »Za novac, koji nam je dao Grad, postavit ćemo deset novih kamera i objediniti ih u cjelovit sustav. Kamere se postavljaju već sada!«, objašnjava Srebrić. Kamere će se nalaziti na ulazima u stadion, a Maksimir će biti prvi stadion u Hrvatskoj koji će iz jedne sobe, u tornju na SZ dijelu stadiona, kontrolirati situaciju na i oko stadiona. Za taj novac postavit će se i nova sjedala na jugu i urediti hodnici u ložama, koje je uništila voda koja curi jer stadion još nema krov.</p>
<p>»Na utakmice protiv Engleske i Andore, na stadion će se moći ulaziti samo iz Maksimirske ulice«, upozorava Srebrić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sve te mjere provode se da bi UEFA uvjerila u to da su Zagreb i Hrvatska spremni organizirati velika natjecanja, a utakmica s Engleskom je najveći ispit za organizatore. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zahuktava se oživljavanje Gornjeg grada</p>
<p>Sudeći prema odlukama koje je u četvrtak, na sjednici, donijelo Poglavarstvo, zahuktava se revitalizacija Gornjeg grada i priprema prostorno-prometna studija šireg područja Zagreba i Županije, koja će utemeljiti buduće prometno rasterećenje grada.</p>
<p>Poglavarstvo će organizirati javni i pozivni urbanističko-arhitektonski natječaj uređenja jugoistočnog ugla Gradeca i vidikovca Gradec. »Plan mora biti dovršen do kraja godine. Sramota je kako izgleda zagrebačko blago!«, naglašava gradonačelnik. Prema riječima pročelnika Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivice Fanjka, taj bi plan, uz vidikovac, obuhvatio južne obronke Griča, Strossmayerovo šetalište i tunel Grič, koji bi postali jedinstvena cjelina.</p>
<p>»U taj koncept, uvrstit ćemo i projekt muzeja osjeta u tunelu Grič, koji vodi arhitektica Neda Cilinger. Prema njenom projektu, u muzej će se spuštati liftom koji bi svladavao visinsku razliku od šest etaža«, kaže pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Doris Kažimir. U tunel će se ulaziti iz Mesničke i Radićeve ulice. »Tunel bi mogao imati četiri izlaza na Ilicu, ali dva od njih izlaze u dvorišta u privatnom vlasništvu«, napominje pročelnica. </p>
<p>Dogradonačelnik Ivo Jelušić kaže da će prostorno-prometnu studiju napraviti i financirati sa Zagrebačkom županijom, Ministarstvom mora, turizma i prometa, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim cestama i autocestama.</p>
<p>Poglavarstvo je donijelo i odluku o raspisivanju natječaja za idejni projekt mosta Jarun preko Save koji bi, prema riječima pročelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Slavka Dakića, imao prednost u odnosu na most Bundek. »Most će imati tri prometna traka u oba smjera i prostor za željeznički profil«, kaže Dakić. Tvrdi da bi taj most izlazio na Ljubljansku aveniju, blizu naselja POS-a i prometno rasteretio zapadni dio grada. »Mostove ćemo početi graditi 2008.«, najavljuje Bandić. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za bolji društveni položaj osoba s invaliditetom </p>
<p>Ustanova zapošljava 504 ljudi, među kojima više od 300 osoba s invaliditetom</p>
<p>Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) zapošljava u gospodarskom programu za tekstil, keramiku, metal, kožu, kitničarstvo, ortopediju, kartonažu i tisak. </p>
<p>Ustanova proizvodi radno-zaštitnu odjeću i obuću, ograde za parkove, okućnice, stubišta, balkone, stolove, stolice, police i ostali namještaj standardnog programa ili prema narudžbi.</p>
<p>Za opremu interijera prozvode svjetiljke, satove, vješalice, stalke, uporabne i ukrasne predmete od keramike, a nude i slobodne kapacitete za doradne poslove u skladu s narudžbama i kupcima. URIHO zapošljava 504 ljudi, među kojima više od 300 osoba s invaliditetom različitih kategorija i profila, koje svoje proizvode i usluge nude otvorenom tržištu uz jednake uvjete kao drugi hrvatski gospodarstvenici. </p>
<p>U sklopu svojih djelatnosti URIHO, u suradnji sa srednjoškolskim obrazovnim centrima Slava Raškaj i Obrazovnim centrom u Zagorskoj 14, osposobljava djecu s teškoćama u psihofizičkom razvoju za različite struke i zanimanja.</p>
<p>URIHO ove godine, uz medijsko pokroviteljstvom Vjesnika i Gradskog poglavarstva, obilježava 60. obljetnicu osnivanja mnogim sadržajima, od tribina, izložbi, športskih susreta, do filma i knjige o razvitku zaštitnog zapošljavanja i perspektivi. Ustanova planira i prilagoditi kolni ulaz u Držićevoj osobama s invaliditetom, što će poboljšati prometnu sigurnost osoba i vozila. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»To nije dražba, to je grabež!« </p>
<p>»Kak' ne'ko može izgubit' grudnjak u tramvaju?«, pitao se postariji gospodin odvozeći tačke koje je platio 120 kuna</p>
<p>Kaj, to je to?, razočarano su vikali građani kada su, nakon pola sata čekanja, konačno pušteni na javnu dražbu Policijske uprave zagrebačke. U četvrtak popodne, dugi red ispred zgrade uprave u Heinzlovoj, u kojem je bilo 300-injak znatiželjnika, sezao je gotovo do ulice. Kada je, već pomalo ljutita, horda nahrupila u skučeno improvizirano skladište Policijske uprave, mnogi su razočarano odustali. »Ma, tu nema ničega, ja sam mislio da je to nekaj ogromno i puno zanimljivih stvari«, rekao nam je student Pero Hrnjak. </p>
<p>Mnogo ljudi svih generacija došlo je po bicikl jer su čuli da ga se može dobiti za 20 kuna. Stjepan Vajdić čekao je u redu na blagajni da ponudi nekoliko desetaka kuna za bicikl koji zahtijeva sitne popravke. »Ponudit ću do 50 kuna, ali više od toga ne dam!«, kazao je Stjepan koji je prvi puta došao na ovo mjesto.</p>
<p>No, bilo je i onih koji su tražili svoje ukradene stvari, ali kada su ugledali četiri prašnjava bicikla probušenih guma i gomilu praznih otrcanih novčanika, shvatili su da su došli uzalud. </p>
<p>PU zagrebačka takve dražbe organizira dvaput godišnje, odnosno stvari pronađene na ulicama, u tramvajima i slično čuvaju se šest mjeseci u Nalaznom uredu. Ako nitko ne dođe po naočale bez stakala, tačke bez kotača i kompresor koji ne radi, ti se predmeti prodaju. I začudili biste se, pronađu svoje kupce! Pa tako ni dvije kartonske kutije, pune šarenih grudnjaka svih veličina, nisu prošle nezamijećeno. »Kak neko može izgubiti grudnjak u tramvaju?«, šalio se postariji gospodin dok je odvozio tačke koje je platio 120 kuna.</p>
<p>Ove je godine na dražbu došlo više ljudi, nego ikada jer je, za razliku od prošlih godina, bila najavljena u medijima. Mladić iz Dubrave kupio je bocu od kompresora s ventilom za 30 kuna. »Bocu ću baciti, ali ću zadržati ventil koji inače košta 200 kuna«, kaže mudro i potiho naš sugovornik, dok oko njega vlada natezanje oko lakiranih cipela, vjerojatno zaplijenjenih u policijskim akcijama. </p>
<p>Kad se gužva smanjila, a u skladištu ostali samo oni koji su uspjeli »nekaj zgrabiti«, dvije su se gospođe počele natezati i tući oko stare kožne torbe. »Ovo nije dražba! Ovo je gražba!«, viknula je jedna drugoj, a ova joj je odgovorila »pa došli smo se grabati, a ne licitirati!«</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrizimo hrvatsko</p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava, u sklopu programa Ekologije življenja i promocije hrvatske nacionalne baštine, organizira oživljavanje Tržnice Dubrava u Cerskoj 1 a, eko-etno manifestaciju »Zagrizimo hrvatsko«. </p>
<p>Na starom placu u Dubravi u subotu će se predstaviti više od 40 prehrambenih proizvoda, tradicijski suveniri, voće i povrće s obiteljskih gospodarstava, osobito jesensko voće, kesteni i buća. Uz degustaciju domaće zimnice i bućnice i pečenih kestena, posjetitelje će zabavljati Tamburaški sastav Dragutina Domjanića iz Vugrovca. Demonstrirat će se tradicijsko tkanje, lončarstvo i košarstvo, a najmlađi će se zabaviti u radionicama teglica za zimnicu. </p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava daruje posjetiteljima 200 porcija pečenih kestena, a prvih pet čitatelja, koji s Vjesnikom dođu na Tržnicu Dubrava, od 8 do 14 sati, dobit će prigodne eko-etno proizvode.</p>
<p>Suorganizatori manifestacije su Gradsko-komunalno gospodarstvo i Tržnice Zagreb, a pokrovitelji Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. </p>
<p>Manifestacija je projekt Tržnica Zagreb promocije hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i očuvanja zagrebačkih kvartovskih tržnica.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Dramatična akcija spašavanja u poplavljenoj Francuske</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Nakon što su prestale olujne kiše, koje su zahvatile istočnu Francusku, započela je dramatična akcija spašavanja stanovništva i imovine. U akciji sudjeluju vojska, policija, vatrogasci, ali i sve ostale dostupne službe. U katarstofalnim poplavama domove je izgubilo nekoliko tiusća stanovnika. Najteža situacija je u gradu Lunevilleu. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rusija: 60.000 samoubojstava godišnje</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Svake godine u Rusiji samoubojstvo počini 60.000 osoba, po čemu je, nakon Litve druga zemlja u svijetu, izvijestila je u srijedu direktorica Centra Serbski za socijalnu i sudsku psihijatriju Tatjana Dmitrijeva na konferenciji za novinare održanoj u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada. Za usporedbu, u odnosu na spomenutu brojku, u automobilskim nesrećama u Rusiji godišnje pogine 35.000 ljudi. U 20 posto samoubojstava riječ je o osobama koje boluju od teških psihičkih poremećaja, rekla je Dmitrijeva. S 34,9 samoubojstava na 100.000 stanovnika Rusija je na drugom mjestu iza Litve. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Kalašnjikove« pretvara u gitare</p>
<p>BOGOTA</p>
<p> - Poznati kolumbijski graditelj gitara Luis Alberto Paredas došao je na ideju da od policije i vojske otkupljuje zastarjele jurišne automatske puške AK-47 »kalašnjikov« koje potom prerađuje u vrsno izrađene gitare. Narudžbe pršte iz cijelog svijeta. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prije 25 godina ubijen Anvar el Sadat </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije četvrt stoljeća, 6. listopada 1981., u islamističkom napadu ubijen je egipatski predsjednik Anvar el Sadat, prvi arapski državnik koji je sklopio mirovni sporazum s Državom Izrael. Sadat je bio prvi predsjednik jedne arapske zemlje koji je posjetio Jeruzalem. Sudjelovao je u pregovorima koji su rezultirali sklapanjem sporazuma u Camp Davidu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bivši marinac osvojio 200 milijuna dolara</p>
<p>DES MOINES</p>
<p> - Bračni par iz Fort Dodgea u Sjedinjenim Državama, koji je listiće za Powerball lutriju kupio dok se zaustavio u trgovini kako bi kupio vodu, osvojio je jackpot od 200 milijuna dolara. Tim i Kellie Guderian kupili su sretni listić 23. rujna u trgovini Kum u Fort Dodgeu. Iduću večer postali su svjesni dobitka kada je Kellie pričitala Timu dobitnu kombinaciju. »Kakva sreća! Činilo mi se kao da sanjam«, rekao je Tim. Šanse za dobitak iznosile su 140 milijuna prema jedan, kažu u lutriji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tjeralica za silikonskim grudima</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemački estetski kirurg iz Kölna Michael König odlučio se na nesvakidašnji potez, predavši fotografije povećanih grudi jedne svoje pacijentice policiji, nakon što mu dotična nije platila zahvat, nadajući se da će objavljivanje fotografija pomoći u pronalaženju odbjegle pacijentice. Naime, kako piše tabloid Bild, žena se prijavila pod lažnim imenom. "Nakon operacije koja je trajala oko sat vremena pod izlikom da ide udahnuti malo svježeg zraka, tzv. 'Tanja' nije se nikad vratila i platila operaciju koja stoji 8.000 eura«, ispričao je novinarima oštećeni liječnik. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kubanska dugovječnost: Kava, cigare i seks</p>
<p>HAVANA</p>
<p> - Kuba je poznata po velikom broju stogodišnjaka, a tajna njihove dugovječnosti nalazi se u jednostavnom receptu: prema istraživanju objavljenom u srijedu to su uredan život, bez previše alkohola, ali s puno kave, cigara i seksa. U istraživanju su sudjelovala 54 od točno 100 stogodišnjaka koliko ih živi u pokrajini Villa Clara, u kojoj je životni vijek dvije godine dulji od nacionalnog prosjeka. Prema istraživanju, većina ispitanih je pokazala mentalnu lucidnost i dalje obavlja, za njihovu dob, teške poslove. Oko 60 posto stogodišnjaka su potomci roditelja koji su također doživjeli duboku starost. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljudski faktor odgovoran za nesreću »Transrapida«</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - U nesreći magnetskog lebdećeg vlaka koja se dogodila prošlog tjedna u sjeverozapadnoj Njemačkoj kada su poginule 23 osobe, a ranjeno ih je deset, u pitanju je bila ljudska greška, izvijestio je u srijedu njemački državni tužitelj Alexander Retemeyer. Magnetski lebdeći vlak s djelatnicima energetske tvrtke RWE ii projekta »Transrapid« pri brzini od preko 200 km/h naletio je na vozilo za održavanje, nakon čega je prednji dio vlaka potpuno uništen ostao visjeti s jednotračne pruge koja se nalazi na visini od četiri metra. Njemački su dužnosnici već tada isključili mogućnost tehničke pogreške izjavivši kako je do nesreće vjerojatno došlo zbog ljudskog faktora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ukrao zmije vrijedne 80 tisuća dolara</p>
<p>ADELAIDE</p>
<p> - Prijeteći oružjem jedan je lopov u Australiji ukrao zmije vrijedne 80.500 dolara. Čim je vlasnica kuće u kojoj su se nalazile zmije otvorila vrata, muškarac je u nju uperio pištolj i naredio joj da mu preda 12 pitona, stavio ih u vreću i pobjegao. Ti godinu dana stari pitoni dugi su između 75 i 80 cm, a svaki vrijedi više od 6.700 dolara. Nije poznato zašto je ta obitelj kod kuće držala zmije niti kako je lopov bio upoznat s njihovim vrijednosti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Izlazak Salona na Jelačićev trg </p>
<p>Salon je posvećen arhitekturi, a postav potpisuje mladi umjetnik Darko Fritz</p>
<p>Prvi put u četiri desetljeća dugoj povijesti Zagrebačkoga salona postav će biti na otvorenome. Četrdeset prvi po redu Salon, koji se otvara 19. listopada, imat će postav na Trgu bana Jelačića. Salon je ove godine posvećen arhitekturi, a postav potpisuje mladi umjetnik Darko Fritz, koji je radio i postav 38. salona, prethodnog salona posvećenog arhitekturi, održanog prije tri godine u Gliptoteci HAZU.</p>
<p>Među nekoliko prijedloga izabrana je ideja da se na središnjemu gradskom trgu postavi šest metara visoki panoi na kojima će biti izloženo 120 radova po izboru ovogodišnjeg izbornika, španjolskog arhitekta i teoretičara arhitekture Manuela Gausa Navarra. </p>
<p>Darko Fritz pri postavi se nastavlja na svoje prijašnje radove, poput cvjetne instalacije »302–MOVED–TEMPORARILY«, postavljene prošle godine na sjevernoj strani križanja Ulice Hrvatske bratske zajednice i Avenije Većeslava Holjevca, a koju se moglo jasno iščitati tek iz zraka.</p>
<p> Izložba na Trgu bana Jelačića bit će postavljena na način da panoi čine natpis 41. ZS, što će opet biti vidljivo samo iz zraka. Dok će panoi biti povišeni, natpis ZS u razini poda također će se zbog veličine moći iščitati samo iz ptičje perspektive.</p>
<p>Cijela je instalacija, napominje autor, osmišljena na način da ne ometa pješački promet na Trgu pa su stoga panoi podignuti na visinu od tri metra, dok će se po natpisu moći slobodno hodati. Fritzova zamisao nadovezuje se, kako sam naglašava, na svijest o urbanizmu, jer šetač ne može vidjeti cijelu četvrt u kojoj se nalazi, ali ona postoji, osmišljena je i regulirana. Takav postav ujedno podsjeća i na arhitekturu u javnom prostoru.</p>
<p>Kako bi se izbjegao čest slučaj da izložbe arhitekture budu čitljive samo uskom krugu arhitekata, izbor likovnog materijala na Jelačićevu trgu trebao bi biti što razumljiviji širokoj publici. Premda Darko Fritz ističe da u svome radu inače nije pristaša jednostavnog pristupa u umjetnosti, ovaj put je načinio iznimku, s obzirom na to da se radi o arhitekturi koja je specifična disciplina čije kulturno dobro, za razliku od materijalnoga, pripada svakomu. </p>
<p>Specifičan postav u javnom prostoru gdje su izlošci dostupni najširoj javnosti diktira i način izlaganja drugačiji od onog koji je uobičajen na izložbama toga tipa, a koji je nestručnjacima često teško čitljiv. Stoga će se, najavljuje Fritz, na panoima ići na jednostavne likovne prikaze, njih jedan do dva po radu, i to isključivo u medijima fotografije i modela u prikazu 3D. S druge strane, popratni katalog sadržavat će opširnije prikaze radova, tako da će biti namijenjen u prvome redu stručnjacima.</p>
<p>Kako će se ta osebujna zamisao uklopiti u okolinu prostora u kojem se svakodnevno nešto događa – ostaje da vidimo.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Golovko i Repušić novi ravnatelji </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitsko Hrvatsko narodno kazalište u novu će sezonu uploviti 15. listopada reprizom baleta »Labuđe jezero« P. I. Čajkovskog, istaknuo je u četvrtak intendant splitskoga kazališta Milan Štrljić.</p>
<p> Premijerni kazališni ciklus otvorit će dramska predstava »Ujak Vanja« A. P. Čehova u režiji Matea Koležnika. Još će biti izvedene premijere drama »Kad se mrtvi pokoljemo« Nine Mitrović u režiji Tomislava Pavkovića, Nenni Delmestre režirat će »Moderna vremena« Alessandra Trigona Occhipintija, a »Ćelavu pjevačicu« Eugena Ionesca režira gost iz Rusije Aleksandar Ogarjov.</p>
<p> Na Sceni 55 bit će postavljen komad Milana Begovića »Bez trećega« u režiji Gorana Golovka, novog direktora Drame splitske nacionalne kazališne kuće. »Poloneza Ognjinskog« Nikolaja Koljade režirat će Borna Baletić. Osim kadrovskih promjena u Drami, splitska nacionalna kazališna kuća uvela je i novost u Operi, kojom će u idućemu četverogodišnjem razdoblju umjesto Harija Zlodre upravljati mladi dirigent Ivan Repušić. Operni program ponudit će dvije premijere: Verdijevo djelo »Simon Boccanegra« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Mira Belamarića te Puccinijev »La Boheme« kojom će ravnati novi direktor Opere, a režirat će je Dora Ruždjak. Novost u koncertnom programu bit će simfonijski koncerti s atraktivnim programom. </p>
<p>Baletni ansambl pod vodstvom Almire Osmanović priprema premijeru predstave »Cipollino«. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pet europskih hitova </p>
<p>Zagrebački filmski festival, koji će se održavati od 16. do 21. listopada, prerastao je granice kina SC u kojem se dosad održavao cjelokupni program, te će publika filmove moći gledati i u ovih dana »užarenom« kinu »Europa«.</p>
<p>Festival će otvoriti glavnom nagradom u Locarnu i Sarajevu nagrađeni film »Gospođica« redateljice Andree Štake, u kojoj je sjajnu ulogu ostvarila, i za koju je u Sarajevu nagrađena, hrvatska glumica Marija Škaričić.</p>
<p>Za »Zlatna kolica« natjecat će se još i filmovi: »Sapunica« Pernille Fischer Christensen, »Taxidermia« Györgyja Pálfija, »Život drugih« Floriana Henckela von Donnersmarcka, »Langer Licht« Davida Lammersa, »Nafaka« Jasmina Durakovića, »13« Géla Babluanija, »Mala miss Amerike« Jonathana Daytona i Valerie Faris, »Istočno od Bukurešta« Corneliua Porumboiuja i »Vrata raja« Swela i Imada Nouryja. U glavnom programu prikazat će se, ali izvan konkurencije, i film »Sve džaba« Antonija Nuića.</p>
<p>U programu od deset kratkih filmova prikazat će se i ovjenčan »Zlatnom palmom« na ovogodišnjem Cannesu »Sniffer« Bobbieja Peersa. </p>
<p>Osobito je bogat natjecateljski program dokumentarnih filmova, u kojem će se prikazati čak 14 svježih naslova. Uz uobičajene programe, poput »Kockica« u kojem se prikazuju hrvatski filmovi i »Matineje«, s ove godine iznimnim naslovima poput »Puta za Guantanamo«, ZFF je uveo i tri nova.</p>
<p> U »Bunkeru« će se prikazati šest filmova iz bivših socijalističkih zemalja, koji su bili zabranjeni, a među njima i »Plastični Isus«, film zbog kojeg je redatelj Lazar Stojanović proveo dvije godine u zatvoru. </p>
<p>Program »Klub 100« donijet će pet europskih filmova koji su u matičnim zemljama imali više od 100.000 gledatelja, dok će u programu »Moj prvi film« publika moći vidjeti debitantske filmove poznatih redatelja. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prvi put Schumannov »Manfred«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Majstorski ciklus« Simfonijskog orkestra HRT-u novoj sezoni proteći će u znaku obilježavanja obljetnica velikih glazbenih stvaratelja, najavljeno je na konferenciji za novinare u četvrtak. Naglasak je na stotoj obljetnici rođenja Mile Cipre i Borisa Papandopula, 250. obljetnici Mozartova rođenja te 275. obljetnici Haydnova rođenja.</p>
<p>Sezona »Majstorskog ciklusa« započinje 12. listopada 2006. godine Schumannovim dramskom pjesmom »Manfred«, koji će se prvi put u Hrvatskoj izvesti u cijelosti. Jedna od posebnosti programa, koji su uz Nikšu Barezu na konferenciji predstavili Josip Guberina, Sanda Vojković i Dražen Siriščević, jest Haydnova Šesta simfonija, koja će se izvoditi rascjepkano u tri večeri.</p>
<p> Posljednja izvedba u ciklusu, koji obuhvaća 12 večernjih priredaba, brojne soliste, dirigente i zbor, zakazana je za 26. travnja 2007. godine, pod ravnanjem Nikše Bareze, i donijet će četiri praizvedbe: nova djela Viktorija Čopa i Dubravka Detonija, Koncert za glasovir i orkestar Milka Kelemana i Marulićeva pisma za zbor i orkestar Ive Maleca.</p>
<p> »Majstorski ciklus« Hrvatske radiotelevizije također je najavio Božićni koncert i sudjelovanje na 24. muzičkom biennalu Zagreb u travnju 2007. [T. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Premijera »Ljepotice i Zvijeri«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mjuzikl »Ljepotica i Zvijer« premijerno će biti izveden u nedjelju na večer u Gradskom kazalištu »Trešnja«, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Dirigent je Dinko Appelt, koreograf Igor Barberić, scenografkinja Slavica Radović, a kostimografkinja Barbara Bourek. Taj mjuzikl Alana Menkena, Linde Woolverton, Howarda Ashmana i Tima Ricea postavljen je u rekordna tri mjeseca.</p>
<p>»Ljepotica i Zvijer« scenska je adaptacija istoimenog Disneyeva animiranog filma, neznatno tekstovno izmijenjena i proširena s dva songa. »Ta klasična bajka, zadržavši u kazalištu svu svoju romantičnost, dopunjena je humorom, čarolijom, misterioznošću i napetošću. Posebnu vrijednost predstavi daje glazba i neki nezaboravni songovi, poput »Budi gost« i »Ljepotica i Zvijer«, najavljuju iz »Trešnje«. Mjuzikl »Ljepotica i Zvijer« je šesti najdulje izvođen mjuzikl u povijesti Broadwaya, 1994. godine predstava je bila predložena u devet kategorija za prestižnu nagradu Tony. Ove godine mjuzikl će proslaviti 12-u godinu izvođenja. U ulozi Belle predstavit će se Renata Sabljak u alternaciji s Vandom Vinter, a partner će im biti Živko Anočić, u ulozi Zvijeri. [H. Braut]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Srna spreman za Engleze </p>
<p>Dvoboj protiv Andore Darijo Srna će preskočiti, kao i Ivica Olić, koji se pojavio u kampu hrvatske reprezentacije </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – Sudeći prema mišljenju liječnika, Darijo Srna ipak bi trebao biti spreman za utakmicu protiv Engleske 11. listopada u Zagrebu. Subotnji nastup protiv Andore će preskočiti, kao i Ivica Olić koji se u četvrtak pojavio u kampu hrvatske reprezentacije. Darijo Srna, kojem je na treningu u srijedu načet mišić, obavio je ultrazvučni pregled. Liječnik nacionalne vrste dr. Zoran Bahtijarević tvrdi da bi Srna u nedjelju već mogao trenirati punim naporom. </p>
<p>»Svi iz igračke karijere znamo što je ruptura mišića i da treba određeno vrijeme za oporavak. Ako ću uistinu moći računati na Srnu protiv Engleza, kako tvrdi liječnik, nitko sretniji od mene«, ističe izbornik Slaven Bilić, koji je dodao sljedeće: </p>
<p>»Sablić zbog ozljede aduktora neće biti spreman za Andoru, ali za Englesku hoće. Zbog iste smo se ozljede bojali za Rapaića, no on može nastupiti u obje utakmice«. </p>
<p>U jedan dan se zdravstvena situacija promijenila nabolje, stoga Bilić tvrdi: »Budan mi sada ne treba, jer smo iz Berlina dobili vijesti da je Olić na testovima podnio puno opterećenje.« </p>
<p>U srijedu poslijepodne Bilić je otkazao trening: </p>
<p>»Otkazali smo ga zbog vremena i lošeg terena, a uvidio sam i da igrače treba malo odmoriti, jer ih većina igra redovito u svojim klubovima. Ne trebaju nam nove ozljede.« </p>
<p>Sve u svemu, situacija ipak nije izmakla kontroli... </p>
<p>»Ostajemo jaki i spremni i ne odustajemo od šest bodova u dvije utakmice. Englezi u subotu imaju zahtjevniju utakmicu od naše, igraju protiv Makedonije. Imaju i Englezi svojih briga. Nismo bahati, samo puni samopouzdanja.« </p>
<p>Izbornika brine situacija s prvim vratarom reprezentacije Stipom Pletikosom, koji ne brani u Šahtaru. </p>
<p>»To mi ne ide u glavu. Čak je to na određeni način i degradiranje hrvatske reprezentacije. Čovjek koji je sjajno branio na svjetskoj smotri, sada je u kvalifikacijama opet na klupi, čak i nakon odlaska prvog vratara. Morat ću do Donjecka, razgovarati s ljudima u Šahtaru.« </p>
<p>O ideji da protiv Andore Hrvatska zaigra s tri napadača Bilić dvoji: </p>
<p>»Formacija 4-4-2 ofenzivnija je od one 4-3-3, zato što u prethodnoj formaciji dva krila iz sredine lako mogu naprijed, a u potonjoj baš i ne.« </p>
<p>Na kraju, Bilić je upitan zašto je u engleskom tabloidu Sun rekao da je engleska nogometna vrsta loša. </p>
<p>»Nisam to izjavio. Rekao sam samo da je Engleska na svjetskoj smotri igrala loše, a bila je jedan od favorita. Po imenima Englezi imaju možda najbolju momčad na svijetu, ali ne igraju kao momčad.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Crouch se želi smiriti pogocima Hrvatskoj </p>
<p>MANCHESTER</p>
<p> – Peter Crouch svojom je uvodnom pojavom u nogometu uglavnom izazivao podsmijeh i ponižavanje. Uostalom, nije mnogo primjera nogometaša dvometraša koji su ostavili trag - kvalitetnih napadača. No, Crouch je tijekom kalendarske 2006. godine postigao jedanaest pogodaka za reprezentaciju, najviše što je postigao neki engleski reprezentativac u godinu dana. A pred njim je još nekoliko utakmica, među ostalima i ona s Hrvatskom. </p>
<p>»Ponekad sam frustriran teorijama svog trenera u Liverpoolu Beniteza. Osjećam se spremnim igrati svaku utakmicu, mislim da uvijek dobro odrađujem svoje zadatke, dobra je forma moj kredit, ali Benitez voli rotirati. Tome se ne mogu, niti smijem suprotstavljati«, neće dizati veliku paniku Crouch, ali će dodati kako zbog toga gorljivo čeka reprezentativne utakmice. </p>
<p>»U reprezentaciji je situacija drugačija. Izbornik vjeruje onima koji su ostavili dobar posljednji dojam.« </p>
<p>Crouch ne vjeruje kako će na izbornika McClarena utjecati podatak kako je u posljednje vrijeme malo igrao u Liverpoolu. </p>
<p>Kad govori o kolegi u napadu, uvijek će prvo spomenuti Waynea Rooneyja. Nakon Owenove ozljede koljena, Crouch i Rooney bili bi logično rješenje za napad. No, njih su dvojica ove godine samo jednom počeli zajedno, protiv Švedske na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>»Male frustracije želio bih smiriti dobrim igrama za reprezentaciju. Naravno da je kompletna momčad prvi prioritet, kao i rezultat, no volio bih postići pogotke Makedoniji i Hrvatskoj«, završio je Crouch priču za The Guardian. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uspješan nastup suca Kovačića na Poljudu</p>
<p>Raspravljalo se posebno o tome treba li sucu Draženku Kovačiću zadržati ocjenu 8.3, koju mu je dao kontrolor Dušan Kukić, ili je zbog žestokih splitskih prigovora smanjiti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samom činjenicom što je Udruga nogometnih prvoligaša nakon nedjeljne vruće splitske utakmice dotaknula zbivanja na susretu Hajduk-Dinamo, poglavito žestoke prigovore Splićana na suđenje kao dio smišljene urote, dokaz je promjena nekih starih običaja. Kako je istaknuo Damir Vrbanović, predsjednik Udruge, još su se do neki dan službena izvješća i ocjene s takvih susreta zbog »specijalnih« razloga mjesecima držala i »kiselila« u ladici, uglavnom zbog »viših interesa«, čekajući planirani zaborav. </p>
<p>Doduše, sudački povjerenik Ivan Blažek kao važan kotač pri analizi prvih devet kola Prve HNL o splitskoj utakmici kao najzanimljivijoj iz tog dijela na sjednici UO Udruge nije imao konačan stav, posebno o tome treba li sucu Draženku Kovačiću zadržati ocjenu 8.3 ili zbog žestokih splitskih prigovora smanjiti. Spomenuta ocjena, koje je Kovačiću dodijelio kontrolor Dušan Kukić, pretpostavlja dobro suđenje i uspješan nastup. </p>
<p>Iako se Udruga ne bavi kontroliranjem suđenja, nego su joj ocjene važne zbog analiza i pokazatelja, Blažekova se konačna ocjena ipak očekuje s posebnim razlogom, kako bi se imalo što više povjerenja u tijela i organe koji vode nogomet, odnosno natjecanje. Stoga je i stav UO-a o splitskoj arbitraži u načelu vrlo sukladan Blažekovu mišljenju. To znači da su oba partnera pridonijela tome da susret bude prepun negativnog elektriciteta i da je zbog toga sudac Kovačić trebao odmah reagirati na sličan način kao što je to činio prigodom dosuđivanja najstrožih kazni. </p>
<p>Uzgred, kad je riječ o 53 utakmice u prvih devet kola, spomenuto je da ih je gledalo 210.000 gledatelja, što je sličan prosjek kao i lani. Sličan lanjskom prosjeku jest i broj od 4.4 opomene po utakmici, a ukupno 154 postignuta pogotka (2.91 po utakmici) također su unutar lanjskog prosjeka. Suđenje, pak, na temelju Blažekovih podataka, s prosječnom ocjenom 8.32, u uzlaznoj je putanji, a samo je u šest slučajeva sucima umanjivana ocjena. No, možda će narasti na sedam. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barthez okončao karijeru </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Bivši vratar francuske nogometne reprezentacije Fabien Barthez (35) objavio je završetak svoje karijere. Barthez je bio članom francuske reprezentacije koja je 1998. godine osvojila naslov svjetskog prvaka, a dvije godine potom i naslov europskog prvaka. Posljednji put je na vratima Francuske stajao u finalu ovogodišnjeg SP-a kojega je njegova reprezentacija izgubila od Italije nakon izvođenja 11-eraca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Radujem se treningu, zdrava sam i ništa me ne boli </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Naša najbolja skakačica u vis Blanka Vlašić održala je konferenciju za novinare uoči početka priprema za novu sezonu, ali se i osvrnula na onu proteklu, u kojoj je bila vrlo uspješna na početku, da bi na kraju, zbog zdravstvenih problema, malo podbacila. </p>
<p>»Blanka je uspješno odradila ovu sezonu i svi zajedno možemo biti zadovoljni rezultatima«, kazao je Joško Vlašić, otac i trener, dodavši: </p>
<p>»Blanka se natjecala protiv djevojke koja brije brkove, koja se mjesecima nigdje ne pojavljuje, nema je ni na jednom mitingu, a kad se pojavi, pokuša oboriti svjetski rekord (Venelina Veneva, op. a.). S druge strane, Blanka trenira u dvorani u kojoj nema WC-a, nema gdje oprati ruke, a zimi je temperatura tek oko 10 Celzijevih stupnjeva. No, zadovoljni smo jer imamo Blanku koja je u svjetskom vrhu i koja je 13 puta preskočila 200 cm. Bez obzira na sve probleme, Blanka će u novoj sezoni biti još bolja. Neka se njezine suparnice skrivaju i rade što god žele, ali neće imati šanse.« </p>
<p>U 2007. godini Blanka ima dva glavna cilja - prvi je Europsko dvoransko prvenstvo u Birminghamu, u prvom vikendu ožujka, a drugi je nastup na Svjetskom prvenstvu na otvorenom u Osaki. </p>
<p>»Svi znamo zašto je kraj sezone bio takav kakav je bio. Bila sam uvjerena da ću na mitingu u Stuttgartu imati svoj dan. No, dogodilo se nešto što nisam očekivala i što je poremetilo moj nastup. Sam broj preskočenih visina od 200 cm sve dovoljno govori. Izgradila sam imidž koji je postao prepoznatljiv i uvijek sam favorit za osvajanje jedne od medalja. Motivacije za trening mi ne nedostaje, jedva čekam da počnem trenirati, a najvažnije da sam zdrava i da me ništa ne boli«, riječi su Blanke Vlašić.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Najnoviji krivac je Fisichella </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako dani prolaze, Fernando Alonso, aktualni svjetski prvak u formuli 1, širi broj ljudi s kojima je u sukobu pa je prava sreća što se sezona primakla kraju, jer bi uskoro zamrzio cijeli svijet. Nakon kritika na račun jedinoga konkurenta za osvajanje naslova (Michaela Schumachera), optuživanja struke i svojeg boksa (Renault), Alonso se sada obrušio i na momčadskoga kolegu Giancarla Fisichellu. </p>
<p>Nakon Alonsove izjave »nikoga u momčadi ne mogu smatrati prijateljem«, koja sigurno ne pogoduje dobrom ozračju u boksu »žuto-plavih«, Španjolac je krenuo u objašnjavanje svog »ne volim« popisa: </p>
<p>»Fisichella nije pravi momčadski kolega, sumnjam da bi Massa Schumacheru napravio isto što je on meni«, kazao je Alonso, evocirajući uspomene s Velike nagrade Kine. </p>
<p>A ondje si je, podsjetimo, Fisichella, uočivši Alonsove probleme, uzeo za pravo preteći ga svojim bolidom, što je Španjolca očito zasmetalo. No, tu nije kraj Fisichelline liste grijeha prema Alonsu. Naime, na pobjedničkoj proslavi u Kini, upriličenoj zbog pljeska Michaelu Schumacheru, našao se i Fisichella, što je bilo dovoljno da španjolska vruća krv proključa... </p>
<p>U gašenje »požara« odmah su skočili iz Renaultove momčadi, izjavivši kako Alonso ima njihovu bezrezervnu podršku ili, kako su matematici i vjerojatnostima skloni i s istima upoznati u Renaultu rekli, oni su uz njega 150 posto. Fisichellin su potez ocijenili dobrim i u korist momčadi. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jahačko natjecanje Srebro za Hudinu</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Hrvatska reprezentacija u jahanju dresure za osobe s invaliditetom vratila se s međunarodnog prvenstva održanog u belgijskom jahalištu Moorsele. </p>
<p>U konkurenciji 24 zemalja s pet kontinenata nastupilo je 90 natjecatelja u pet kategorija, a Slaven Hudina iz Bjelovara, natjecatelj 1. a kategorije, osvojio je prvoga i drugog dana natjecanja dva druga mjesta, dok je trećeg dana u slobodnom programu uz glazbu osvojio peto mjesto nakon manjih problema s puštanjem CD-a. Ivan Sršić iz Osijeka, natjecatelj u 1. a kategoriji, osvojio je prvog dana peto, drugo dana šesto te trećeg dana u slobodnom programu uz glazbu drugo mjesto. Treći član reprezentacije Boris Zrmanjac, na žalost, nije postigao normu zbog izuzetno lošeg nastupa, pa je reprezentacija zauzela tek 12. mjesto ukupno. </p>
<p>Slaven Hudina i Ivan Sršić su zahvaljujući normama koje su postigli na ovom natjecanju (rang maloga svjetskog prvenstva) dobili certifikate kojima se pozivaju izravno na Paraolimpijadu u Pekingu 2008. godine. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tri polufinala za Hrvatsku</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Hrvatski reprezentativci u boćanju izborili su tri polufinala na Europskom prvenstvu u Rijeci. Ante Papak plasirao se u polufinale brzinskog izbijanja svladavši u četvrtfinalu Bugarina Anatolija Kaneva sa 45-23. Zajedno s Draženom Punišem, Papak se plasirao i u polufinale štafetnog brzinskog izbijanja, u četvrtfinalu su svladali Španjolce Morena i Guillena sa 44-21, a Puniš se plasirao u polufinale u disciplini pojedinačno klasično svladavši Nijemca Blechnera sa 13-5. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lokomotiva bez pobjede i u 5. kolu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U 5. kolu prvenstva Hrvatske za rukometašice TVIN Trgocentar je svladao Lokomotivu u Virovitici rezultatom 21-20. To je treći poraz »lokosica«, a drugi od dana kada ih je preuzeo Velimir Kljajić. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Dogovoren najvažniji projekt »velike koalicije«</p>
<p>Edmund Stoiber, čelnik najmanje koalicijske stranke, bavarskog CSU-a izrazio je izvjesne rezerve prema planu dodajući da tek treba vidjeti kakve će posljedice imati dogovorene mjere</p>
<p>Drugi put u tri mjeseca, njemačka vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata predstavila je nacrt reforme zdravstva. U ranim jutarnjim satima u četvrtak, nakon višesatnih pregovora stranačkih čelnika, s dogovorenim izmjenama originalnog prijedloga pred novinare je izašla kancelarka Angela Merkel, predsjednica CDU-a i njezin socijaldemokratski kolega Kurt Beck.</p>
<p> Oboje su kompromis nazvali paketom »razumnih mjera«, no Edmund Stoiber, čelnik najmanje koalicijske stranke, bavarskog CSU-a, izrazio je izvjesne rezerve prema planu dodajući da tek treba vidjeli kakve će posljedice imati dogovorene mjere. Prvi nacrt reforme zdravstva, najvažnijeg unutarnjepolitičkog projekta »velike koalicije« partneri su predstavili početkom srpnja. Stručna je javnost međutim planove izmjena zdravstvenog sustava ocijenila nedostatnima, a od tada su se demokršćani i socijaldemokrati javno prepirali oko detalja reforme, što je pridonijelo padu popularnosti vladajućih stranka. Osobito jak pritisak na Merkel dolazio je od utjecajnih pokrajinskih premijera iz redova njezina CDU-a, tako da je reforma postala svojevrstan test liderskih sposobnosti kancelarke i stabilnosti njezine vlade. Početkom rujna vlada je najavila da reforma neće stupiti na snagu u siječnju iduće godine kako je bilo predviđeno nego početkom travnja. Prema novom kompromisu taj datum ostaje na snazi, ali se za godinu dana odgađa uvođenje središnjeg zdravstvenog fonda. </p>
<p>Fond će, prema sadašnjim planovima, zaživjeti 2009. Konzervativci su popustili i oko ključnog pitanja imaju li osiguravatelji pravo podići premiju u slučaju da im nestane novca i pristali na ograničavanje visine premija na jedan posto ukupnih prihoda osiguranika. Zakonski prijedlog reforme sustava koji godišnje »proguta« 140 milijardi eura i koji u svom sadašnjem ustroju ne može odgovoriti na izazove koje predstavlja sve starije društvo i sve veći broj nezaposlenih, u parlamentu će se, prema najavama vlade, naći do kraja listopada. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Arnijeva popularnost model za republikance </p>
<p>Guverner Kalifornije prihvatio je ono što široka izborna baza zahtijeva od vodećih političara </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger pobijedit će sljedećeg mjeseca na izborima u svojoj državi, predviđaju vodeći američki mediji. Njegova bi politička pobjeda trebala biti model za republikance! Posebno kad je riječ o kandidatima za predsjedničke izbore 2008. Rudolf Giuliani i senator John McCain koji trenutačno vode u anketama popularnosti među republikancima mogli bi štošta naučiti od guvernera Schwarzeneggera koji je poslije predsjednika Reagana najpopularniji političar među glumcima i najpoznatiji glumac među političarima. </p>
<p>Arnold Schwarzenegger je prihvatio ono što široka izborna baza godinama zahtijeva od vodećih političara u najmnogoljudnijoj američkoj saveznoj državi, iako je ideološki ostao vezan uz konzervativne svjetonazore. Kalifornija na saveznoj razini na predsjedničkim izborima donosi najviše glasova tzv. elektorata, ukupno 55.</p>
<p> Ta će činjenica za konzervativce čini se biti prioritetna ako žele pobjeđivati u američkim državama gdje se tradicionalno glasa za demokrate. Ako se zna da u Kaliforniji niti jedan republikanac nije osvojio taj presudni broj glasova još od vremena bivšeg predsjednika Georgea H. W. Busha, 1988., onda se prva Schwarzeneggerova pobjeda 2003., do ove najavljivane u studenome, zaista može smatrati prekretnicom.</p>
<p>Prije više od tri godine aktualni republikanski guverner gotovo je pomeo nepopularnog demokratskog kandidata Graya Davisa. </p>
<p>Onda je, nakon što su ga mediji hvalili, zapao je u probleme karakteristične zapravo za svakoga tko prvi put upravlja administracijom na bilo kojoj razini u Americi. Međutim, guverner se izvukao. Nakon političkog rata koji je vodio 2005. protiv lokalnih sindikata (prosvjetnih i javnih radnika) i nominalno većinske demokratske legislature, Schwarzenegger je dobio istinske packe od glasača na specijalnim izborima koji su se pretvorili u referendum o povjerenju guverneru. Odmah je, međutim, pokrenuo pregovore sa svojim kritičarima i pristao na neke njihove zahtjeve. Time je, po svemu sudeći, inaugurirao dobitnu republikansku kombinaciju. </p>
<p>Na predstojećim izborima za protivnika ima demokrata, državnog ministra financija u Kaliforniji Phila Angelidesa, koji je i bivši šef Demokratske stranke u Kaliforniji. Zbog toga, dvocifrena prednost Arnolda Schwarzeneggera izgleda još uvjerljivija. Sve popularniji Arni dobiva i dosad najveću potporu od neovisnih glasača u Kaliforniji. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Prekinut lanac krijumčara ljudima</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tražeći rad »na crno«, ilegalni doseljenici Turci i Kurdi stizali su, na tisuće njih, u Britaniju kamionima, automobilima, vlakovima, trajektima, pa čak i malim privatnim avionima. Britanija je međutim nedavno uspjela prekinuti tu tursku mrežu za krijumčarenje ljudi - jednu od najvećih i najorganiziranijih u Europi. Ovih dana u Londonu su izrečene zatvorske kazne njenim glavnim protagonistima. »To je najvažnija grupa za krijumčarenje ljudi kojoj se ikad sudilo u Velikoj Britaniji«, rekla je reporterima glasnogovornica britanske policije. </p>
<p>U Londonu je u srijedu osuđen turski građanin Ramazan Zorlu, jedan od kolovođa bande za krijumčarenje ljudi, skupa sa nekim od svojih suradnika. Odmjerena mu je zatvorska kazna od osam i pol godina. Za njega i druge kolovođe policija je ranije rekla da su »bešćutni« jer su ljude koje su krijumčarili tretirali »kao robu, a ne kao pojedince«. </p>
<p>No cijela akcija prešla je britanske granice. Diljem Europe uhićeno je više od 60 ljudi kojima su do sada izrečene kazne u ukupnom trajanju od 160 godina. Mreža je razbijena prošlog listopada, nakon dvogodišnje istrage koju je, u suradnji s dvadesetak zemalja, povela londonska policija. U Britaniji su korišteni i dokazi prikupljeni telefonskim prisluškivanjem. Takvu praksu ne odobrava britanski zakon, ali prisluškivanje je obavljeno u Belgiji, gdje je to dopušteno. Stoga je sud u Londonu prihvatio i tu vrstu dokaza. Da bi izmakli zakonu, neki od krijumčara ljudi imali su i više od 15 različitih mobitela, ali im ni to nije pomoglo. Turska krijumčarska mreža prebacivala je svake godine u Britaniju ilegalno desetke tisuće ljudi. Obitelji su plaćale, preračunato, i po 150.000 kuna po osobi. Ljudi su prebacivani različitim prometalima, a banda je čak unajmljivala i privatne male aerodrome u blizu Cambridgea i u Kentu. </p>
<p>No najomiljenija i najjeftinija metoda bilo je krijumčarenje ljudi u skrivenim odjeljcima velikih teretnih kamiona i kontejnera. I do 20 ljudi, među kojima je znalo biti trudnica i djece, bilo bi natrpanu u takve tajne odjeljke. Tamo su provodili dugo vremena bez vode i hrane, a često i s vrlo malo zraka. Mnogi su na kraju patili od dehidracije i izgladnjelosti. Prema zakonima EU, ni životinje se ne smije prevoziti u uvjetima kakve su trpjeli ti ljudi. </p>
<p>Krijumčarska ruta obično je iz Turske išla preko Bugarske, Mađarske, Njemačke i Belgije. Najčešće se radilo o turskim i iračkim Kurdima, ili pak turskim građanima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci potvrdili da je Al Masri živ</p>
<p>Američka je vojska potvrdila u četvrtak da je vođa Al Qaide u Iraku Abu Ayyub al Masri živ. Glasnogovornik američke vojske pukovnik Barry Johnson demantirao je time ranije izjave nekih iračkih dužnosnika da je Al Masri poginuo u američkim zračnim udarima početkom tjedna. »Najprije smo mislili da je Masri među poginulima u nedavnim napadima, ali to se sada ne čini vjerojatnim«, istaknuo je Johnson u izjavi za Reuters, dodavši da će tu mogućnost ipak potpuno isključiti nakon analize DNK.</p>
<p>Masri, poznat i kao Abu Hamza al Muhajir, egipatskog je porijekla. Vodstvo nad Al Qaidom u Iraku preuzeo je od lipnja, nakon pogibije Abu Musaba al Zarqawija. Dosadašnji testovi DNK na poginulima u američkim zračnim udarima otprije nekoliko dana pokazali su da među ubijenima jest jedan od vođa Al Qaide, ali ne i Masri. Još nema službenih objašnjenja zbog čega je došlo do različitih izjava dužnosnika u Iraku. </p>
<p>Vlada iračkoga premijera Nourija al Malikija pod snažnim je pritiskom međunarodne zajednice, osobito Washingtona, koji očekuje da se što prije iskorijeni nasilje i sve češće sukobi tamošnjih militanata. </p>
<p>Irački savjetnik za nacionalnu sigurnost Mowaffak al Rubaie nedavno je kazao da su Masrijevi »dani odbrojani« te da se obruč oko njega steže. Bombaši samoubojice iz redova Al Qaide jedan su od glavnih izvora nasilja u Iraku; u svakom njihovu napadu pogine barem stotinu ljudi. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Abbas stvara vlastitu vojsku</p>
<p>Nove snage trebale bi biti jezgra buduće regularne palestinske vojske</p>
<p>Najnovija srednjoistočna turneja američke državne tajnice Condoleezze Rice mogla bi uroditi rezultatima kakve je malo tko očekivao. Naime, iz krugova bliskih palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu došla je vijest da se u blizini Jerihona na području palestinske samouprave otvara kamp za obuku snaga sigurnosti koje će biti pod izravnim zapovjedništvom predsjednika Abbasa, a sastavljene najvećim dijelom od pripadnika pokreta Fatah, lojalnog predsjedniku Abbasu. Isti izvori tvrde da bi te snage trebale biti jezgra buduće regularne palestinske vojske, a da će opremu za uvježbavanje i program osigurati SAD. </p>
<p>Analitičari smatraju da bi ovakav razvoj događaja mogao ojačati položaj predsjednika Abbasa u odnosu na premijera Ismaila Haniyeha i njegov pokret Hamas koji se uporno protivi priznanju Izraela kao države i zagovara nastavak oružanog suprotstavljanja.</p>
<p>Premda nakon razgovora Condoleezze Rice i Mahmouda Abasa nije priopćeno ništa o formiranju i uvježbavanju pripadnika buduće palestinske vojske, vjeruje se da je taj potez rezultat razgovora američke državne tajnice i palestinskog predsjednika. </p>
<p>Znakovito je također da je Mahmoud Abbas nakon susreta s Condoleezzom Rice rekao da je ideja o stvaranju palestinske vlade nacionalnog jedinstva u kojoj bi osim pripadnika pokreta Hamas bili i članovi pokreta Fatah te drugih palestinskih organizacija definitivno propala zbog odbijanja Hamasa da prizna Izrael. Abbas je također najavio da namjerava raspustiti Hamasovu vladu, na što po ustavu Palestinske samouprave ima pravo. </p>
<p>Iz krugova bliskih premijeru Haniyehu i njegovom Hamasu nema reakcija na najavu mogućnosti formiranja Fatahove vojske, ali je ocjenjujući turneju Condoleezze Rice po Srednjem istoku palestinski premijer rekao kako ona ne donosi ništa novo te da ne štiti arapske i palestinske interese. </p>
<p>Hoće li Amerikanci doista sudjelovati u obuci i opremanju buduće palestinske vojske? Vjeruje se kako bi tu mogućnost osporili u onim sredinama koje bezuvjetno podržavaju Hamas i njegovu vladu. Predsjednik Abbas se još nije izjasnio o toj mogućnosti, no čini se da se u blizini Jerihona doista spremaju otvoriti središte za vojnu obuku. Ako se to dogodi, značilo bi da Abbas dobiva prevlast u sučeljavanju s premijerom Haniyehom. No, istovremeno analitičari upozoravaju da bi to mogao biti i početak dugotrajnog međupalestinskog rata.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sofija traži odštetu od Srbije zbog zagađenja Dunava </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbija, Bugarska i Rumunjska pokušavaju riješiti ekološku katastrofu na Dunavu, do koje je došlo u noći između utorka i srijede kada se veća količina nafte izlila iz rafinerije u Pančevu. Stanovnici bugarskog grada Plovdiva prijavili su u četvrtak naftnu mrlju na Dunavu dugačku oko 100 kilometara. </p>
<p>Između Beograda, Sofije i Bukurešta, telefonske linije su se usijale, a strane još uvijek prebacuju krivnju sa jedne na drugu, iako se čini gotovo izvjesnim da je krivac Naftna industrija Srbije (NIS). Rumunjski premijer Kalin Popesku Tariceanu pozvao je srbijanskog veleposlanika u Bukureštu i prenio mu svoju duboku zabrinutost zbog mogućih posljedica po floru i faunu u delti Dunava koja se smatra najvećim prirodnim bogatstvom Rumunjske. Veleposlanik je, prema rumunjskim medijima, objasnio premijeru da sve srbijanske službe rade na otkrivanju odgovornih, te da se u istragu uključila i kriminalistička policija. Neslužbeni izvori tvrde da su u rafineriji u Pančevu priznali da su tijekom noći ispustili izvjesnu količinu nafte, zbog pogreške u procesu prerade, ali da ona nikako ne odgovara veličini mrlje koja se u četvrtak pojavila kod Plovdiva.</p>
<p>Bugarski ministar okoliša i voda Dževdet Šakarov izjavio je da će njegova vlada tražiti da Srbija plati odštetu za čišćenje naftne mrlje na Dunavu.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Baršunasti genij</p>
<p>Nedavno je primio nagradu za životno djelo, a uskoro u kina dolazi njegov novi </p>
<p>film, još zamršeniji i neobičniji od prethodnog</p>
<p>Neki ga smatraju čudakom, drugi pak filmskim maestrom, a on sam i dalje ostaje tajnovit i nedokučiv. David Lynch ne podilazi nikome, ponajmanje publici, i ne želi objašnjavati smisao i razloge svojih filmova. Na ovogodišnjoj je Mostri u Veneciji šezdesetogodišnji redatelj dobio nagradu za životno djelo, i to dovoljno govori o njegovu značenju za filmsku umjetnost. </p>
<p>Jedan od najutjecajnijih i najcjenjenijih, te istodobno i najkontroverznijih redatelja današnjice, proveo je sretno djetinjstvo u Montani pa se zaputio na koledž u Virginiju. Tamo je postao svjestan svojih umjetničkih potencijala, te upisuje školu umjetnosti u Bostonu. </p>
<p>Njegov pravi ulazak u svijet filma dogodio se 1968. s kratkim filmom »The Alphabet«. Već je tada Lynch počeo razvijati ideju za svoj dugometražni prvijenac koji će realizirati tek desetak godina poslije. »Erasarhead« (1977.) je pokazao da se na filmskom nebu pojavio čudnovat mlad redatelj kojeg opsjedaju netipične filmske teme i čudnovate situacije. Film nije naišao na odziv publike, ali je struka prepoznala da ima nešto u mladome redatelju. Poslije se film počeo prikazivati na ponoćnim projekcijama i zadobio kultni status mnogih »freakova« koji su ga išli gledati i po nekoliko puta. Lynch zatim dobiva prigodu snimiti »Čovjeka slona« (1980.), koji će neočekivano postati hit i zaraditi čak osam nominacija za Oscara (niti jednu nije potvrdio). </p>
<p>Producenti su nakon tog uspjeha smatrali da se u mladom redatelju skriva komercijalni potencijal, pa mu je čak bila ponuđena režija »Ratova zvijezda: Epizode VI – Povratak Jedija«, koju je on odbio. Odlučio se, međutim, za jedan drugi znanstveno-fantastični spektakl i pogriješio. »Dina« (1984.) je jedan od najvećih komercijalnih promašaja u povijesti kinematografije uopće i mogao je zauvijek zapečatiti Lynchovu sudbinu. Bilo je, zapravo, i suludo očekivati da se može ekranizirati kompleksan roman Franka Herberta, a još je bilo luđe smatrati da je baš Lynch prava osoba za taj posao. Dino De Laurentiis vjerojatno je očekivao spektakl prema uzoru na »Ratove zvijezda«, ali Lynch je isporučio četverosatno meditativno ostvarenje nakon kojeg se gledatelj osjeća kao da je i on konzumirao malo svemirskog začina oko kojeg se vrti cijela radnja filma. Producentska kuća Dina de Laurentiisa zamalo je bankrotirala zbog filma, a slavni se producent do današnjih dana nije uspio oporaviti od financijskog šoka. Iako je i sam redatelj priznao da je film bio promašaj, čini su kako su ondašnje kritike bile pretjerane, jer je »Dini« s godinama cijena definitivno narasla i sa svakim novim gledanjem film izgleda bolje.</p>
<p>Neuspjeh »Dine« pokazao je da se Lynch ipak najbolje snalazi u malim, nezavisnim produkcijama gdje drži stvari pod kontrolom. De Laurentiis je Lynchu pružio još jednu prigodu i omogućio snimanje »Plavog baršuna« (1986.). Priča o mladiću (Kyle MacLachlan) koji pronađe ljudsko uho i time započinje nevjerojatna pustolovina i putovanje u svijet pun perverzija i izopačenosti, što je Lynch kakvog danas poznaje široka publika. Dennis Hooper u svom najmanijakalnijem izdanju ostvario je ulogu života, a ostali iz galerije likova (nezaboravna izvedba Roya Orbinsona u interpretaciji Deana Stockvella) savršeno su se uklopili u redateljevu viziju provincijskog američkog gradića koji se samo na površini čini idiličnim. »Plavi baršun« donijet će Lynchu i drugu redateljsku nominaciju za Oscara i steći status najvažnijeg filma osamdesetih.</p>
<p>Zahvaljujući uspjehu »Plavog baršuna« Lynch je mogao birati što će sljedeće raditi. Odlučio se za televiziju i u suradnji s Markom Frostom napravio »Twin Peaks«.»Tko je ubio Lauru Palmer?« bilo je najpopularnije pitanje na svijetu 1989. kada se »Twin Peaks« pojavio na malim ekranima. Serija je postigla nezapamćen uspjeh i potvrdila da Lynch, osim što posjeduje nenadmašan talent za kreiranje nevjerojatnih likova, ujedno ima i nepogrešiv ukus za biranje prekrasnih glumica (Sherilyn Fenn, Madchen Amick, Lara Flynn Boyle, Joan Chen). Nevjerojatan uspjeh iznenadio je i same autore pa je pred kraj (serija je trajala dvije sezone sa 29 epizoda) opala kvaliteta, a postalo je i očitim da se Lynch i Frost otvoreno sprdaju s publikom nudeći im nevjerojatne zaplete. </p>
<p>U stanci snimanja »Twin Peaksa« Lynch je snimio »Divlje u srcu« (1990.) i time zaokružio svoje najproduktivnije razdoblje. Nastali u suradnji s književnikom Barryjem Giffordom, »Divlji u srcu« možda su i najbolji redateljev uradak i prvi film koji je u Cannesu odnio palme za najbolji film i režiju. Suluda kombinacija trilera, filma ceste i ljubavne priče (Nicolas Cage i Laura Dern u najboljim ulogama karijere) potvrdila je Lyncha kao najvažnijeg suvremenog autora i ikonu nezavisnog filma.</p>
<p>Nakon tako plodonosna razdoblja, pad je bio neizbježan. »Twin Peaks: Vatro hodaj sa mnom« (1992.) najlošiji je film u Lynchovoj karijeri i potpuno nepotreban pokušaj uklapanja serije u film. Filmskoj verziji »Twin Peaksa« nije pomogao niti David Bowie, niti sam Lynch u ulozi agenta Gordona Colea, čiju je pojavu u filmu najlakše opisati kao Garryja Coopera na LSD-u. </p>
<p>Lynch se nakon tog neuspjeha povukao na pet godina, ali povratak je bio šokantan. »Izgubljena cesta« (1997.) podijelila je filmofile kao niti jedan redateljev film do tada i još jednom potvrdila tezu da se Lynch ili obožava ili mrzi. Dio kritike napao je Lyncha da otvoreno prezire publiku, a drugi dio nije bio siguran je li to rad genija ili potpuna idiota. Nadrealistična i fantazmagorična »Izgubljena cesta« zbilja je teška za gledanje, a svaka čast onome tko i nakon desetog gledanja shvati o čemu je zapravo riječ. Nakon kritičarske hajke zbog »Izgubljene ceste«, Lynch je odlučio, dakako, još jednom šokirati. »Prava priča« (1999.) njegov je najbizarniji film, jer tu nema ni traga Lynchu kakva smo navikli gledati. Samo prekrasan film o starcu koji se odlučio pomiriti s bratom i pošao na putovanje Amerikom na kosilici, i jedno od onih umjetničkih djela koje u vama budi najljepše ljudske emocije. »Prava priča« ujedno je i najbolji dokaz Lyncheve veličine. Dok neki cijeli život snimaju jedan te isti film (primjerice M. Night Shyamalan), Lynch u samo dvije godine potpisuje dva dijametralno suprotna ostvarenja, što zbilja mogu samo najveći. </p>
<p>Nakon »Prave priče« Lynch se ponovno okrenuo televiziji i snimio pilot za buduću televizijsku seriju. No nakon što su čelnici televizijske postaje ABC vidjeli što je napravio, pobjegli su glavom bez obzira, pa su Lynchu u pomoć opet priskočili njegovi francuski partneri, odnosno Canal +. Ta mu je producentska kuća dala novac da završi svoj projekt i pretvori ga u cjelovečernji film. Prema dobrom starom običaju, Amerikanci nisu znali prepoznati kvalitetu koju imaju, pa nije ni čudo da Johna Carpentera ili Briana De Palmu smatraju redateljima filmskog smeća, a na Starom kontinentu ti autori imaju status božanstva. Kako bilo, televizijski projekt postao je »Mulholland Drive« (2001.) i redatelju donio i treću nominaciju za Oscara. Svi oni koji su napadali »Izgubljenu cestu«, sada su tvrdili kako je ovdje riječ o remek-djelu i najvažnijem filmu novog stoljeća, a Lynch je vjerojatno negdje s podsmjehom likovao. Iako je i ovaj put publika bila masovno zbunjena, film se gledao s užitkom, a lezbijska međuigra između Laure Harding i Naomi Watts nešto je najerotičnije viđeno posljednjih godina na velikom platnu.</p>
<p>Ovogodišnji »Inland Empire« sniman je dvije i pol godine digitalnom kamerom u Poljskoj i u Los Angelesu. Niti jedan glumac nije znao cijeli scenarij prije snimanja filma, nego su dobivali nekoliko stranica svako jutro kad bi došli na set. No to je Lynch, ili kako bi sam redatelj rekao: »Svaki je film poput odlaska u novi svijet, u nepoznato. Pri tome vas ne smije biti strah da upotrijebite svoju intuiciju i razmišljate na vlastiti način«.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Borba za plemenitost</p>
<p>Razvija mirnoću, odlučnost i koncentraciju, u što će se moći uvjeriti svi polaznici seminara o aikidu tijekom vikenda u Jastrebarskom</p>
<p>Mutsuko Minegishi, 65-godišnja majstorica japanske borilačke vještine aikida, ovih će dana opet posjetiti Hrvatsku. Povod njezina boravka zemlji u kojoj je dosad na mnogim seminarima stekla mnoge prijatelje i učenike, ovaj je puta Prvi međunarodni aikido seminar koji će se u organizaciji Hrvatske aikikai federacije, udruge koja njeguje tradicionalan stil aikida, održati u sportskoj dvorani jastrebarske Osnovne škole »Ljubo Babić« 7. i 8. listopada. </p>
<p>»Možda neki misle suprotno, ali aikido je mnogo više od vještine koja promiče tehniku borbe i pobjedu nad protivnikom. Zapravo je riječ o nenasilnoj borilačkoj vještini u kojoj nema mjesta agresiji i udarcima. Vježbanje aikida razvija mirnoću, spremnost, koncentraciju, kontrolu, odlučnost i sigurnost, a ne nasilje u čovjeku. Aikido također nije natjecateljska disciplina nego se temelji na savršenoj harmoniji i postizanju ravnoteže uma i tijela. Idealan je za ljude koji žele postići bolju gipkost, izdržljivost i stabilnost«, pojašnjava predsjednik Hrvatske aikikai federacije Robert Gorički. On se, naime, aikidom »zarazio« još kao student, prije sedam godina kada je na poziv prijatelja počeo učiti povijest i temelje te intrigantne vještine. </p>
<p>Začetnik modernog aikida u svijetu je, kaže Gorički, bio Morihei Ueshiba. On je smatrao da je glavna zadaća čovjeka stvoriti svijet bez neprijatelja i boriti se za plemenitost, razumijevanje i snošljivost među ljudima. Ueshiba je tvrdio da aikido treba shvatiti kao način života, put mira. Zbog toga je nerijetko govorio kako je aikido put uklanjanja zla čvrstinom ljudskog duha, a ne oštricom mača. </p>
<p>»U aikidu ne razvijamo borbu nego prijateljstvo«, pojašnjava Gorički i dodaje kako se sve tehnike uče suradnjom, a ne natjecanjem. Vježba se u paru, a partneri jedni drugima s pomoću pokreta otkrivaju kako pravilno izvesti aikido. Iako se aikido inače vježba u posebnoj odjeći koja je krojem slična onoj kakvu su nosili srednjovjekovni vitezovi u Japanu (samuraji), dovoljno je da polaznici donesu donji dio trenirke i običnu pamučnu majicu kako bi lakše pratili i izvodili zadane kretnje. Na svakom treningu, osim duhovnog su dijela, zastupljeni i elementi fizičkoga, koje mogu izvoditi svi uzrasti. Zagrijavanjem i istezanjem tijelo se, naime, najbolje priprema za kasnije vježbe i tehnike, vježbaju se padovi na strunjaču, pokreti i zauzimanje pravilna stava, disanje, usklađivanje svojih i partnerovih kretnji, te na kraju samomasaža tijela kojima se stimuliraju krajevi živaca i potiče cirkulacija kako bi se omogućio nesmetan protok energije po čitavu tijelu. Od opreme se tijekom treninga najčešće koriste drveni mač boken, koji u vježbanju zamjenjuje japansku sablju katanu, drveni štap jo, te drveni nož tanto. Tako se bolje razumijevaju i upotpunjavaju aikido tehnike, a ovladanost programom s vremenom se nagrađuje dobivanjem tzv. dana, pojaseva različitih boja kojima se označava razina postignuta znanja. Mutsuko Minegishi jedna je od rijetkih žena na svijetu nositeljica šestog dana, prema službenom rangu Aikikai udruženja Hombu Dojoa u Tokiju, a aikido je učila od mnogih majstora, među kojima i su i Kisshomaru Ueshiba, te Koichi Tohei. O tome kako se pravilno izvode aikido vježbe polaznicima seminara u Jastrebarskom više će reći i pokazati još troje instruktora iz Nizozemske i jedan iz Velike Britanije. Osim njih svoj je dolazak potvrdio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, Tetsuhisa Shirakawa, a svi zainteresirani o zanimljivim sportskim događajima koji predstoje za vikend mogu doznati više na www. aikikai.com.hr. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zagorec: Bili smo najbolji prijatelji</p>
<p>Petrača USKOK tereti da je za otmicu angažirao skupinu Ice Matekovićeva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni general Vladimir Zagorec u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu negirao tvrdnje koje je na prethodnoj raspravi iznio branitelj Hrvoja Petrača, Anto Nobilo, a prema kojima je Petrač »čuvao« Zagorčevu imovinu koju je general, prema tvrdnjama Nobila, ilegalno stekao u vrijeme dok je obnašao dužnost pomoćnika ministra obrane. </p>
<p>Prijedlog za Zagorčevo saslušanje na ovu okolnost Nobilo je bio obrazložio tvrdnjom da Petrač ukoliko je čitav niz godina imao mogućnost pristupa Zagorčevoj imovini, ne bi imao motiva otimati njegovoga sina za »samo« 500.000 eura, kako se to tvrdi u optužnici. </p>
<p>»Nikad ti nisam dao nikakvo drago kamenje u vrijednosti od 17 miljuna DEM da ga prodaš«, odgovorio je Zagorec na pitanje svojega bivšega prijatelja Hrvoja Petrača, te također negirao i Petračeve tvrdnje da je Zagorec tajni vlasnik tvrtke »Lovac«, niti da je imao šifru za tajni račun u banci »Bewag« u Grazu,te da je sa računa te banke za Zagorca dignuo 35 miljuna dolara, niti da u Hypo banci ima kreditni okvir od nevjerojatnih 260 miljuna eura.</p>
<p> Zagorec je nadalje redom odbacio i Petračeve tvdnje da su zajedno dogovorili kupnju kuća u Njivicama i na Pantovčaku, da je tražio da mu promijeni 4,5 miljuna maraka iz starih novčanica u nove.</p>
<p> Petračeve tvrdnje sa vrtoglavim ciframa tako se se redale, a Zagorec je sve redom negirao. »Da sam imao tajne račune i baratao iznosimao kojima govori ne bih za sinovu otkupninu dizao kredit. U takvoj situaciji dao bih sve na svijetu, pa i vražji novac da sam ga imao« kazao je na koncu Zagorac, te dodao »Ne mogu nikome suditi, ali iz cijelog tijeka događaja isčitavam da su u otmicu bili umiješani svi, i Novica Petrač i Hrvoje Petrač i Ivan Mateković. Čini mi se da sam ja bio prijatelj njemu, a on meni nije«. ustvrdio je Zagorec. Nastavak suđenja je u petak kada bi trebao kao svjedok biti saslušan i Novica Petrač.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za ubojstvo brata 10,5 godina zatvora </p>
<p>Otegotno je bilo to što je Drdić djela počinio nakon što je izašao iz zatvora, u kojem je izdržavao kaznu upravo zbog pokušaja ubojstva brata</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Božidar Drdić (41) nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda u četvrtak osuđen na 10 godina i šest mjeseci zatvora zbog ubojstva i pokušaja ubojstva.</p>
<p> Optužnica ga je teretila da je 23. rujna prošle godine, u podrumu obiteljske kuće u Šćepanju, gdje je spavao njegov brat Ivan, tri puta udario brata tupim dijelom sjekire po rukama, nogama i glavi kako bi ga usmrtio. Brat je zadobio teže ozljede, no spašen je liječničkom intervencijom. Mjesec dana kasnije Božidar je opet sjekirom napao brata kako bi ga ubio te ga je dva puta udario tupim dijelom po glavi dok je spavao. Ivan je zadobio teške tjelesne ozljede, koje su dovele do embolije pluća, od koje je Ivan i preminuo 29. siječnja ove godine. </p>
<p> U kraćem obrazloženju presude raspravni je sudac istaknuo da je Drdić priznao da je brata udario sjekirom te da je utvrđeno da je bratova smrt posljedica ozljeda koje mu je optuženi nanio. Iako je Ivan prvi napao brata, sud je utvrdio da se ne radi u ubojstvu na mah, već o »običnom« , jer je od trenutka kad ga je brat napao pa do trenutka kad je Drdić uzeo sjekiru i udario brata prošlo bar pola sata. Drdić je u vrijeme počinjenja djela imao više od tri promila alkohola, brat se prema njemu loše ponašao, a i odrastao je u nepovoljnim uvjetima, što su mu je bilo olakotno. No, otegotno je bilo to što je Drdić djela počinio nedugo nakon što je izašao iz zatvora, u kojem je izdržavao kaznu upravo zbog pokušaja ubojstva brata. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ponovljeno suđenje za ubojstvo supruge</p>
<p>RIJEKA- Na riječkom Županijskom sudu jučer je počelo novo suđenje Valteru Vičeviću (44) iz Omišlja, krajem prošle godine osuđenom na 35 godina zatvora nepravomoćnom presudom riječkoga Suda zbog ubojstva njegove supruge Nele Vičević (41). </p>
<p>Odlukom Vrhovnoga suda RH ta je presuda temeljem žalbe branitelja Valtera Vičevića poništena, a cijeli slučaj vraćen na prvostupanjski sud. Vičević se nakon čitanja optužnice, kao i na prvom suđenju, izjasnio da nije kriv za ubojstvo supruge. </p>
<p>Jučer je sutkinja Ika Šarić saslušala nekoliko svjedoka među kojima i majku ubijene Nele, a čitani su i iskazi nekih svjedoka. Podsjetimo se kako je prilikom izricanja sada već nevažeće presude sutkinja Ika Šarić okvalificirala počinjeni zločin kao teško ubojstvo počinjeno iz koristoljublja na izuzetno okrutan način. Valter Vičević je, kako se čulo tijekom prvoga suđenja, u noći s 29. na 30. prosinca 2003. godine , pretpostavlja se u njihovoj kući u Omišlju na otoku Krku, onesposobio svoju suprugu te je Zastavom 128 odveo na Učku. U blizini ugostiteljskoga objekta Dopo lavoro u noći s 30. na 31. prosinca ju je zajedno s automobilom živu zapalio i izgurao s ceste u provaliju. Obdukcija je potvrdila da je žena zapaljena živa jer je u tijelu nesretne žene pronađena koncentracija od 28 posto karboksihemoglobina. Valter Vičević u vrijeme uhićenja imao je opekline na rukama te osmuđenu kosu i obrve te ogrebotine na licu za koje se vjerovalo da mu ih je nanijela nesretna žena u pokušaju da se obrani. </p>
<p>Sutkinja Šarić je u obrazloženju presude navela kako je Vičević planirao ubojstvo želeći spriječiti suprugu da se razvede od njega te da je sve izveo kako bi lažirao nesreću ne bi li naplatio policu Nelinog životnoga osiguranja koja je bila naslovljena na njega. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U zatvoru Lepoglavi dilao kokain</p>
<p>Okrivljeni je u Kaznionicu, u koju je upućen zbog droga, unio 200 grama kokaina</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu počelo suđenje Johanu Franku Florezu Colmenaresu (27) iz Venezuele, optuženom za zlouporabu opojnih droga.</p>
<p> On je u lepoglavsku Kaznionicu, u koju je upućen na izdržavanje kazne zbog zlouporabe droga, unio 200 grama kokaina, a koji je za njega u kaznionici distribuirao Alen Vajda.</p>
<p> Kod Vajde je pronađeno 25 piseva kokaina, koje je dragovoljno predao policajcima. </p>
<p> Colmenares je prije tri godine uhićen u Zagrebu s 1068 grama kokaina, a od 2. srpnja 2003. godine nalazi se iza rešetaka. Županijski sud u Zagrebu zbog toga ga je osudio na tri godine i šest mjeseci zatvora, no Vrhovni sud kaznu mu je povisio za godinu dana. Kokain koji je unio u zatvor najvjerojatnije potječe iz mase kokaina koji je imao kod sebe prilikom uhićenja. Alen Vajda na sudu je rekao da mu je dva tjedna prije nego što su Dubravko Lacković i Colmenares došli u zatvor, Perica Majstorović rekao da s njima stiže i veća količina kokaina. Kad su Colmenares i Lacković došli, u zatvoru se pojavio kokain. Dio droge Vajdi je dao Majstorović, a dio Lacković, kako bi je dalje distribuirao. </p>
<p>Tražio se kupac koji bi cijelu količinu kupio odjednom, u igri je bio i Rajko Momčilović, no na kraju je drogu uzeo Zdenko Jaroš. Jaroš drogu nije platio, pa su nastali problemi. Zbog pritisaka koje je trpio, a još se k tome u zatvoru i »navukao« na drogu, pa je htio da ga premjeste, Vajda je Upravi kaznionice poslao pismo, u kojem je rekao da ima kokain. Majstorović je sve poricao, dok je Lacković, koji se s Colmenaresom upoznao u Remetincu, tijekom postupka rekao da je Colmenares pokazao rokovnik u kojem je imao kokain. Kasnije je čuo od Colmenaresa da Jaroš i Slavko Vukašinec kokain nisu platili, pa je Colmenares njima dvojici čak i prijetio da će im poslati Majstorovića i Lackovića. Njih dvojica nisu pristali na iznudu novca od Jaroša i Vukašinca, a Lacković je rekao da su se Jaroš i Vukašinec njemu prijetili sa Srđanom Mlađanom. Na raspravi je poricao Vajdin iskaz, tvrdeći da je »poznato da je Vajda Vukašinčev igrač«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ferenčak i Turković ipak pod istragom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud RH prihvatio je žalbu državnoga odvjetnika, čime je određena provedba istrage protiv Srećka Ferenčaka i Petra Turkovića, objavljeno je u četvrtak navečer na internetskim stranicama Državnoga odvjetništva RH. Odvjetništvo nije navelo puna imena osumnjičenika, nego samo njihove inicijale. </p>
<p>Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Ferenčaka i Turkovića sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti te zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. Tereti ih da su kao čelnici Hrvatskog nanbudo instituta nezakonito pribavili više od 10 milijuna kuna - Turković oko 5,3 milijuna, a Ferenčakova tvrtka »Ferbos inženjering« oko 4,8 milijuna.</p>
<p> Istraga protiv njih zatražena je nakon što je USKOK-ova predistraga potvrdila optužbe iz kaznene prijave zastupnika Hrvatskog bloka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislava Jelića da su Ferenčak i Turković 1996. povoljno kupili gradsko zemljište namijenjeno gradnji doma za invalide, da bi ga kasnije, po znatno višoj cijeni, prodali »Konzumu«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Istraga protiv majke stradale djevojčice</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo je istražni zahtjev protiv Manuele P. (23) majke trogodišnje djevojčice Lare Barković koja je 18 kolovoza poginula u požaru stana u Ulici matije Gupca u Rijeci.</p>
<p>U priopćenju državnog odvjetništva se navodi da 23-godišnjakinju sumnjiči da je počinila dva kaznena djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe iz čl. 213. st. 1 KZ-a, jedno kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe iz čl. 213. st. 1 i 3 KZ-a, te jedno kazneno djelo prouzročenja smrti iz nehaja iz čl. 95. st. 1 i 2 Kaznenog zakona. (5. 10. 2006.)</p>
<p>U nastavku priopćenja stoji : Osnovano se sumnja da je od studenog 2005. godine do 18. kolovoza 2006. godine u Rijeci ozbiljno ugrozila razvitak i zdravlje svoje troje male djece (u dobi od šest mjeseci, te dvije i tri godine), odnosno da nije vodila brigu o njihovim osnovnim životnim uvjetima stanovanja tako da su u zapuštenom i raznim nepotrebnim stvarima zatrpanom stanu nastali uvjeti koji su kod šestomjesečne djevojčice uzrokovali učestale respiratorne poteškoće i hospitalizaciju. Unatoč upozorenjima djelatnika Centra za socijalnu skrb Rijeka, prostor nije učinila prikladnim za život svoje male i bolesne djece, a niti je pristala na njihov smještaj u ustanovu za djecu bez odgovarajuće skrbi. </p>
<p>Trogodišnji dječak je spašen brzom intervencijom građana i zadobio je tešku tjelesnu ozljedu (opekline III. stupnja), dok se dvogodišnja djevojčica ugušila želučanim sadržajem uslijed udisanja dima i začepljenja dušnika. [D.G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>U obnovu željeznica 15 milijardi </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Prema nacionalnom programu razvoja željezničke infrastrukture koji će se uskoro naći pred hrvatskom vladom, a potom i na saborskim klupama, predviđa se ulaganje od oko 15,5 milijardi kuna u željezničku infrastrukturu u sljedećih pet godina.</p>
<p>Najveći je projekt gradnja pruge od Botova do Rijeke, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, na središnjoj proslavi Dana Hrvatskih željeznica u Slavonskom Brodu. Tom je prigodom Kalmeta otvorio praonicu vagona i vagonskih cisterni, projekt HŽ-a vrijedan gotovo 70 milijuna kuna.</p>
<p>»Kada je u pitanju gospodarski razvoj Hrvatske, željeznice su čimbenik bez kojeg ne može biti konkurentnosti te stoga Hrvatske željeznice moramo dići na razinu na kojoj su i željeznice europskih zemalja«, poručio je Kalmeta. Od 80 milijuna eura - koliko će biti uloženo u koridor 10 - 30 milijuna eura se odnosi na bespovratna sredstva iz pretpristupnih europskih fondova. Govoreći o povećanju željezničkog prometa, predsjednik Uprave HŽ Holdinga Davorin Kobak je kazao da je putnički promet povećan 9,5 posto u posljednjih godinu dana, dok je teretni promet povećan za 11,5 posto. Kada je riječ o novoj praonici vagona, Kobak je istaknuo da je riječ o najmodernijem objektu te vrste u ovom dijelu Europe, gdje je tehnološki postupak strogo kontroliran, a prostor s više od devet tisuća četvornih metara višestruko zaštićen od prodora onečišćenja u okoliš. </p>
<p>Dogodine natječaj za vagone</p>
<p>Ministar Kalmeta podsjetio u četvrtak na program gradnje mobilnih kapaciteta HŽ-a, u kojem bi značajno mogao ponovo participirati »Đuro Đaković«. »U tijeku je realizacija gradnje 300 novih vagona, koji će biti gotovi do srpnja iduće godine kada slijedi raspisivanje novog natječaja, budući da Hrvatske željeznice imaju sve veće potrebe za vagonima, posebice teretnim. A nema razloga da se Đuro Đaković, koji ima reference i taj posao dobro radi, ne javi na natječaj te da, vjerujem, bude i najpovoljniji«, kazao je Kalmeta. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>RS želi prodati hrvatsku struju</p>
<p>Republika Srpska želi privatizirati termoelektranu Gacko iako je 50 posto izgradnje financirala Hrvatska</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Republika Srpska želi privatizirati veliku termoelektranu Gacko iako je njenu gradnju prije rata 50 posto financirala Hrvatska«, upozorio je Krešimir Cerovac iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na velikom energetskom savjetovanju u Dubrovniku u organizaciji zagrebačkog Energetika marketinga. </p>
<p>Kod gradnje te termoelektrane ugovoreno je da se hrvatska ulaganja vrate isporukama struje, ali je sve zapelo zbog rata. No, Republika Srpska ni nakon njegovog završetka ne pokazuje dobru volju za rješenje tog problema, iako su sa Slovencima uspješno riješili sličan problem oko njihovog predratnog ulaganja u termoelektranu Ugljevik.</p>
<p>Zato će Hrvatska elektroprivreda od Republike Srpske zatražiti da pričeka s privatizacijom te elektrane dok se ne dogovori način povrata hrvatskog ulaganja. Rješenje tog problema probat će naći na planiranom skorom sastanku u Banjoj Luci, a u Ministarstvu gospodarstva vjeruju da će uspješno riješiti taj spor.</p>
<p>Ali to nije jedini energetski problem Hrvatske s Republikom Srpskom. Oni se, naime, ne slažu ni sa sadašnjom ravnopravnom podjelom struje iz HE Dubrovnik nego tvrde da im na temelju predratnih ulaganja i činjenice da ta elektrana koristi vodu koja stiže iz Republike Srpske traže da im pripadne 75 posto njene proizvodnje. No, Hrvatska se s time ne slaže, jer svi službeni dokumenti pokazuju da je postojeća raspodjela pravedna, kaže Cerovac.</p>
<p>Rješenje tog problema preduvjet je za razgovore o planiranom proširenju te jedine elektrane na krajnjem jugu Hrvatske. Slične probleme s nevraćanjem hrvatskih predratnih ulaganja u termoelektranu Obrenovac i rudnik Tamnava Hrvatska elektroprivreda ima i sa Srbijom, dok Federacija BiH hrvatska predratna ulaganja u termoelektrane Tuzla i Kakanj već godinama redovito vraća isporukama struje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novine bolje prate energetske projekte</p>
<p>Ina je spremna financirati edukativne programe vezane uz energetiku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mediji ne pokazuju dovoljno zainteresiranosti za ozbiljno izvještavanje o energetskim projektima u Hrvatskoj, rečeno je u četvrtak na javnoj raspravi o »Odnosu javnosti prema najavljenim velikim energetskim projektima u Hrvatskoj«. Cilj rasprave bio je prikupiti saznanja o razlozima učestalih slučajeva protivljenja javnosti, nekih medija i političkih krugova prema izgradnji planiranih velikih energetskih objekata, zbog čega i kasni njihova realizacija, a čemu se nanosi golema šteta tvrtkama, gospodarstvu i društvu. Raspravu su organizirali Znanstveno vijeće za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).</p>
<p>Ivica Toljan, član Uprave Hrvatske elektroprivrede, istaknuo je kako tiskani mediji bolje prate energetske projekte od televizijskih kuća, posebice državne televizije. Dodaje kako bi trebalo poraditi na većoj zastupljenosti energetike u medijima, kao i poboljšavanju odnosa s javnošću u energetskim kompanijama. Jakov Despot iz Janafa istaknuo je kako se o energetici u medijima često piše previše senzacionalistički, za što je naveo primjer Družbe Adrije. Branko Radošević iz Plinacroa, govoreći o problemima vezanim uz izgradnju plinovoda Pula-Karlovac, istaknuo je kako je Plinacro uspostavio dobar odnos s medijima, s kojima su brzo i učinkovito komunicirali.</p>
<p>Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave Ine, istaknuo je kako je Ina spremna financirati edukativne programe vezane uz energetiku, ali i da je očito da za to nema interesa.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iz Danice svake minute po 250 konzervi</p>
<p>U Danici će se u jednoj smjeni moći proizvesti ukupno čak 240.000 limenki </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Mesna industrija Danica, kao dio Podravka grupe, u iznimno oštru borbu za tržište mesnih prerađevina ulazi ojačana s dvije nove linije za pakiranje mesnih konzervi i gulaša. </p>
<p>Prva je od njih, koja je već u radu, vrijedna oko 500 tisuća eura, a druga, koja se još montira, 550 tisuća eura, što preračunato iznosi osam milijuna kuna. Svaka od njih u minuti izbacuje po 250 konzervi. Drugim riječima, u Danici će se u jednoj smjeni moći proizvesti ukupno čak 240.000 limenki. </p>
<p>Riječ je o značajnom rastu kapaciteta, tako da će, uz potpunu automatizaciju proizvodnje, moći povećati broj pakiranja pojedinih konzervi, ali i proširiti postojeći asortiman gotovih jela. Uvođenje tih dviju linija neće dovesti do novog zapošljavanja, nego će se to riješiti unutarnjom preraspodjelom poslova između sadašnjih 780 radnika.</p>
<p> Podravkina se mesna industrija, prema riječima predsjednice Daničina poslovodstva Slavice Kolesar, može pohvaliti podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren prihod od 147 milijuna kuna, što je za osam posto nego u istom razdoblju prošle godine. Nekoliko je razloga takvoga rasta, od kojih je možda najvažniji taj što se sve mesne prerađevine opet prodaju pod brandom Podravke, kao sinonimom kvalitetne hrane. Bitno je i to, napominje Slavica Kolesar, što se sada i pregovori s važnijim kupcima vode preko Podravke. Tako se dio svježeg mesa i prerađevina plasira i preko Podravkinog gastro programa opskrbe hotela i restorana, a proširena je i prodajna mreža. </p>
<p>Naposljetku, povećano je i ulaganje u marketing, što je u programu trajnih salama dovelo i do dvocifrenog rasta. Danica proizvodi i neke robne marke za trgovački lanac Getro, vode se pregovori i s dolazećim Lidlom, no taj vid poslovanja ne iznosi više od 1-2 posto ukupne realizacije.</p>
<p>Kolesar je potvrdila da Podravkina mesna industrija ima u planu i neke akvizicije na domaćem i inozemnim tržištima. Mete su već odabrane, ali posljednju će riječ o tome dati Nadzorni odbor te kompanije.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Korisnici će plaćati jedan račun za sve usluge</p>
<p>OptiDSL trenutačno pokriva 70 posto Osijeka</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Optima telekom predstavio je u četvrtak u Osijeku svoju prvu ADSL uslugu brzog pristupa Internetu, koja je izgrađena na vlastitoj infrastrukturi i u potpunosti neovisna o T-HT-u. Time svi korisnici usluga Optime imaju jedinstvenog telekomunikacijskog operatera, što znači i da će plaćati jedan račun za sve usluge. OptiDSL uz dvadeset posto jeftiniju uslugu nudi trenutačno najveću brzinu dostupnu u Hrvatskoj.</p>
<p>»Optima Telekom prepoznaje važnost ulaganja u sve regije, a osobito u područja koja su stradala u ratu. Želja nam je omogućiti stanovnicima tih područja, kao i cijele Hrvatske, brzi i jednostavan pristup informacijama«, kazao je predsjednik Uprave Optima telekoma Roland Žuvanić, dodajući da je oko 3200 korisnika fiksne telefonije u Osijeku prepoznalo vrijednost stvaranja preduvjeta za tehnološki razvoj. </p>
<p>OptiDSL trenutačno pokriva 70 posto Osijeka i to Donji grad, Centar i Retfalu, a do kraja godine planira se ubrzano širenje ADSL mreže u Slavoniji i Baranji. Osijek je tako postao prvi grad u Hrvatskoj u kojem je u potpunosti savladan stogodišnji telekomunikacijski monopol.</p>
<p> Prvi korisnik ADSL Optime je Osječanin Mario Bošnjak, kojemu je uručena nagrada od godinu dana besplatnog surfanja. </p>
<p>Ognjen Gvozdenović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Znanje je glavni resurs 21. stoljeća</p>
<p>Najugroženija je računalna industrija u kojoj je krivotvoreno 46 posto trgovine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Treći Europski dan poduzetnika nastavljan je u četvrtak u Zagrebu radionicama i predavanjima na temu načina istraživanja i ulasku na tržište Europske unije. Ivo Josipović, profesor na Pravnom fakultetu, rekao je na radionici o poslovnoj praksi inovatora i poduzetnika da je znanje glavni resurs 21. stoljeća te ga zato treba zaštititi.</p>
<p>»Piratstvo i krivotvorenje glavne su prijetnje intelektualnom vlasništvu«, rekao je Josipović i upozorio da su posljednjih godina one proizvele golemu štetu svjetskom gospodarstvu. Tako je pet do sedam posto vrijednosti svjetske trgovine krivotvoreno, a svaki peti gospodarstvenik se smatra žrtvom. Najugroženija je računalna industrija u kojoj je krivotvoreno 46 posto trgovine.</p>
<p>Udio piratstva u audio-vizualnoj industriji posljednjih je godina smanjen i danas iznosi 25 posto trgovine, dok je 12 posto trgovine igračkama također krivotvoreno. Zbog piratstva i krivotvorina, Europska unija ima godišnji gubitak od 800 milijuna eura na domaćem tržištu i dvije milijarde eura na vanjskim tržištima.</p>
<p>»Očekuje nas znatno jačanje odgovornosti za zaštitu autorskih prava, plaćat će se naknada štete, a odgovorni će prekršajno i kazneno odgovarati«, rekao je Josipović dodavši da se zbog kršenja autorskih prava treba nadoplatiti koja kuna na prazan CD.</p>
<p>U okviru EDE-a, T-Mobile, kao glavni komunikacijski pokrovitelj, podijelio je nagrade za najuspješnije male i srednje tvrtke orijentirane prema izvozu i inovativnom razvoju proizvoda. Gideon iz Splita, Ultra iz Karlovca i Biognost iz Zagreba tako su dobili donacije u vrijednosti od 200.000 kuna. »Cilj nam je što više istaknuti važnost i vrijednost inovacija, jer inovacije su iznimno bitne kako bi se kreirali novi proizvodi, potaknulo zapošljavanje i proizvodnja, a u konačnici i interes za plasman tih proizvoda na tržištu Europske unije«, rekla je Katarina Jagić, predsjednica Udruge malih i srednjih poduzetnika. Prvonagrađena tvrtka Gideon tako je proizvela internacionalni patent CD-ROM razglednicu, za koju su već dobili nekoliko svjetskih nagrada.</p>
<p>Europski dan poduzetnika nastavlja svoj program u petak u Zagrebu gdje će se održati radionica o klasterima kao alatu za promidžbu poduzetništva te okrugli stol o investiranju u ljudski kapital kroz bolju edukaciju i stjecanje vještina. U subotu EDE seli u Dubrovnik gdje će se održati okrugli stol o doprinosu gradova i županija rastu i zapošljavanju. Uz to donijet će se zaključci i preporuke koje će organizator proslijediti Europskoj komisiji. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Iduće godine veće plaće nastavnicima</p>
<p>Naravno da bismo željeli da su učitelji bolje plaćeni, no moramo biti svjesni realnosti. Činimo sve za boljitak nastavnika, a iduće godine slijedi povećanje plaća, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 50.000 nastavnika u četvrtak je obilježilo Svjetski dan učitelja. Čestitku su primili od premijera Ive Sanadera i ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, u obliku najave većih plaća.</p>
<p>»Vlada će učiniti sve u granicama državnoga proračuna da poboljša status učitelja i nastavnika. Naravno da bismo željeli da su učitelji bolje plaćeni, no moramo biti svjesni realnosti. Činimo sve za boljitak nastavnika, kojima od iduće godine slijedi povećanje plaća od pet posto«, izjavio je Sanader. </p>
<p>Zahvalivši nastavnicima za sve što su učinili u protekloj godini, ministar Primorac je podsjetio da je na prosvjetarima bilo uvođenje Hrvatskog nacionalnog standarda, nacionalnih ispita i Bolonjske deklaracije.</p>
<p>»Planirani rast od iduće godine od pet posto bitan je iskorak«, smatra Primorac. Nastavi li se rast plaća od po pet posto i u sljedeće tri godine, sindikati bi mogli biti zadovoljni. Njihov je zahtjev Vladi, uoči početka pregovora za kolektivni ugovor za 2007., bio postupan rast plaća za 20 posto u četiri godine.</p>
<p>Unatoč najavama o mogućem štrajku, nastavnici su četvrtak proveli na radnim mjestima, ali s bedževima na kojima je pisalo: »Može li Hrvatska bez nas biti zemlja znanja?«. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić u četvrtak je upozorio da je u školama sve više nestručnoga kadra - u nekim područjima čak i do 80 posto. Stoga učitelji nekih predmeta postaju struka koja izumire.</p>
<p>»Sve manje mladih želi se obrazovati za učitelje, ne samo zbog malih plaća u prosvjeti nego i zbog velike obveze i srozanoga ugleda toga poziva«, napominje Laktašić.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u obrazovanju u lipnju ove godine iznosila je 4535 kuna, što je 105 kuna manje od prosječne plaće u državi.</p>
<p>Dan učitelja u zbornicama je obilježen tradicionalnim čitanjem Deklaracije o statusu učitelja Svjetske organizacije učitelja, koji okuplja više od 29 milijuna prosvjetara iz 161 države svijeta, a tekst Deklaracije izvješen je na školskim oglasim pločama. U njoj se poziva prosvjetne vlasti »da se priključe nastavnicima i njihovim sindikatima u raspravi o kvaliteti obrazovanja, i to kao stručni partneri u procesu donošenja odluka te razvijanju konstruktivnoga socijalnog dijaloga u svim zemljama, kao i na svim razinama u društvu«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Druga rata duga umirovljenicima sredinom prosinca</p>
<p>Premijer Ivo Sanader je rekao da se među umirovljeničku populaciju u Hrvatskoj unosi nepotrebna zabuna te kako Vlada odnosno HDZ ne vodi predizbornu kampanju, nego će ona početi ujesen iduće godine</p>
<p>Vlada je na sjednici u četvrtak ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) dala suglasnost za prijenos Plivinih dionica Umirovljeničkom fondu. </p>
<p>»Vlada će poštivati dogovor s partnerima u Saboru i strpljenje i suradnju hrvatskih umirovljenika te drugu ratu obeštećenja isplatiti najkasnije do Božića, a možda i sredinom prosinca«, rekao je premijer Ivo Sanader. Ponovio je kako je prvotna namjera bila privatizacija HT-a, ali kako to, zbog nedoumica o vlasništvu nad kablovima i cijevima, nije bilo moguće učiniti. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec objasnio je da je svoju suglasnost o prijenosu dionica u Umirovljenički fond u srijedu dalo Upravno vijeće HZMO-a, koje je, kako je izvijestio, odluku o transakciji donijelo uz potporu 11 članova Upravnog vijeća. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako je nedavno bila na sportskim igrama umirovljenika koji su je pitali o povratu duga te da im je kazala kako Vladu ništa neće obeshrabriti niti spriječiti da vrati dug. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker o prijenosu Plivinih dionica kazao je da su te dionice i nastale prijenosom iz onih tvrtki koje nisu plaćale osiguranje te da se mirovine u Hrvatskoj od 2002. isplaćuju iz proračuna. Dodao je da je riječ o najtransparentnijem mogućem načinu rješenja ovog problema. </p>
<p>Premijer je rekao da se među umirovljeničku populaciju unosi nepotrebna zabuna, te kako Vlada, odnosno HDZ ne vodi predizbornu kampanju, nego će ona početi ujesen iduće godine.</p>
<p>Vlada je odlučila jednokratnim iznosom od 250 tisuća kuna pomoći Ženskoj grupi »Korak« iz Karlovca. </p>
<p>Govoreći o potrebi suzbijanja nasilja u obitelji i nad ženama, premijer je poručio da nasilje nije kavalirski <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> nego zločin, a Jadranka Kosor je kazala da bi nasilje u obitelji trebalo biti isključivo kazneno djelo, što će se, najavila je, predložiti u izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.</p>
<p>Vlada je u četvrtak predložila revitalizaciju primoštenskih vinograda u razdoblju od 2006. do 2011. godine. Cilj programa je obnova vinograda na tom vinogorju, a ulaganja će s gotovo devet milijuna kuna pratiti Ministarstvo poljoprivrede, 1,7 milijuna trebala bi osigurati Šibensko-kninska županija, 613 tisuća kuna šibenska vinarija Vinopol, a vlasnici vinograda trebali bi sudjelovati s 1,3 milijuna kuna.</p>
<p>Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i zakonski prijedlog o zaštiti osobnih podataka, koji se usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, te je donijela odluku o nabavi operacijskih stolova za Klinički bolnički centar »Zagreb« (Rebro) u iznosu od 1,560 milijuna kuna.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rumsfeld: Snažno podržavamo težnje RH za članstvom u NATO-u</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju aspiracije Republike Hrvatske za članstvo u NATO-u, izjavio je u četvrtak američki ministar obrane Donald Rumsfeld nakon sastanka s hrvatskim ministrom obrane Berislavom Rončevićem u Pentagonu. </p>
<p>»Imali smo jako dobar sastanak. Imamo odlične vojne odnose s Hrvatskom i snažno podržavamo aspiracije Hrvatske da postane članicom NATO-a«, kazao je ministar Rumsfeld nakon sastanka. »Vrlo smo zadovoljni što će ministar Rončević posjetiti i Minnesotu«, dodao je ministar Rumsfeld.</p>
<p> S Nacionalnom gardom Minnesote, Hrvatska vojska ima intenzivnu suradnju i razmjenu već 10 godina u sklopu američkog Programa državnog partnerstva s novim demokracijama Istočne Europe i Kavkaza.</p>
<p>Na pitanje novinara kada Hrvatska može očekivati ulazak u NATO, Rumsfeld je odgovorio da ne zna, te da »to ovisi o hrvatskom narodu, hrvatskoj Vladi i o drugim državama članicama NATO-a«.</p>
<p>Ministar Rončević ocijenio je nakon sastanka kako je za Hrvatsku »danas najvažnija snažna podrška SAD-a«. Naglasio je kako mu je izuzetno drago što je ponovno susreo ministra Rumsfelda s kojim se nedavno sastao na konferenciji u Albaniji. »Mir i stabilnost u regiji JI Europe bila je tema skupa u Tirani kao i tema današnjih razgovora«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U EU do kraja desetljeća</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hrvatska vjeruje da će do kraja desetljeća postati 28. članica EU-a i odlučna je ispuniti sve obveze i kriterije da bi se to ostvarilo, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović pred članovima vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.</p>
<p>Grabar-Kitarović je izrazila nadu da će hrvatski građani moći sudjelovati na izborima za Europski parlament 2009. Da bi se to ostvarilo, Hrvatska mora učiniti svoj dio posla, ispuniti sve kriterije za članstvo, a s druge strane EU mora dovršiti preustroj svoga institucionalnog okvira, koji treba omogućiti daljnje proširenje. »To su dva usporedna procesa i rasprava o novim institucionalnim rješenjima ne utječe na tijek pregovora«, rekla je ministrica. </p>
<p>Govoreći o otvorenim pitanjima sa Slovenijom u vezi s razgraničenjem na moru i na kopnu, Grabar-Kitarović je rekla da su to bilateralna pitanja »koja trebaju i ostati bilateralna«. Upitana zabrinjava li je mogućnost da Slovenija koči proces pregovora, ministrica je odgovorila negativno. Ponovila je prijedlog hrvatske vlade da se neriješena pitanja prepuste neovisnoj međunarodnoj sudskoj instanci. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader: Dokazali smo da smo zemlja znanja</p>
<p>Odlučnim koracima idemo prema društvu utemeljenom na znanju, a konkurentnost možemo zahvaliti samo onome što radimo u području obrazovanja, rekao je premijer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatska ide odlučnim koracima prema društvu utemeljenom na znanju i skok na ljestvici konkurentnosti u godinu dana možemo zahvaliti samo onome što radimo u području obrazovanja i znanosti. Prepoznati smo u tome i u svijetu, no ne trebamo se zato uspavati. Moramo biti još bolji i odlučniji u provođenju ovakve politike«, istaknuo je premijer Ivo Sanader na predstavljanju Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) i Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).</p>
<p>U četvrtak su, naime, prvi put predstavljeni projekti nastali uskom suradnjom znanstvenika i gospodarstvenika, a u predvorju NSK moglo se razgledati 20 najuspješnijih proizvoda. </p>
<p>»Znanje je jedini odgovor Hrvatske na globalizaciju. Prepoznali smo to i zato je proračun za znanost i obrazovanje u posljednje tri godine rastao za 1,7 milijardi kuna (oko 25 posto). To je dobro, no još nisam zadovoljan. Nastojat ćemo još povećati proračun za ta područja«, najavio je Sanader.</p>
<p>Nakon predstavljanja programa BICRO-a i HIT-a, dvaju Vladinih institucija osnovanih radi poticanja suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva, predsjednik Vlade je rekao da je o »ovome događaju sanjao kao ministar znanosti prije 14 godina«. Zahvalivši svima koji su radili na spajanju dviju ključnih komponenti razvoja, podsjetio je da gospodarstvo i znanost u nas nisu imali stvarnog dodira u praksi.</p>
<p>»Spajanju poduzetništva i znanosti cilj je kvalitetan, konkurentan proizvod utemeljen na znanju hrvatskih stručnjaka«, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. </p>
<p>»Skok na ljestvici konkurentnosti, preustroj znanstvenog sustava, najveće zapošljavanje ikad u znanosti i obrazovanju od oko 4000 ljudi u tri godine, te stvaranje mreže 2000 znanstvenika, od kojih se 25 vratilo u Hrvatsku, a još ih 30 to namjerava, dokazi su da nismo prosječni nego predodređeni za uspjeh. Rijetko je koji premijer podržao sustav obrazovanja i znanosti kao Sanader, i to je garancija uspjeha ove vlade«, izjavio je ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Hrvatska, čulo se na skupu, ulaže 1,25 posto BDP-a za istraživanje i razvoj. Ove je godine uspjela povući 31 milijun eura kredita Svjetske banke, a iz fondova je povučeno i dodatnih sedam milijuna eura, što je više od bilo koje tranzicijske zemlje. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lokalni čelnici neće biti ni fikusi, ali ni moćnici</p>
<p>Lokalni čelnici moći će samostalno upravljati nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali samo u vrijednosti do 0,5 posto godišnjeg proračuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Župani, gradonačelnici, gradonačelnik Zagreba te općinski načelnici ubuduće bi se, predlaže Vlada, trebali birati neposredno. Smijeniti bi ih mogli jedino građani na referendumu koji bi pokrenulo predstavničko tijelo ili najmanje 33 posto upisanih birača, kazao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić predstavljajući u četvrtak u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. </p>
<p>U slučaju da građani prihvate smjenu, Vlada će imenovati povjerenika i raspisati izvanredne izbore. Palarić je objasnio kako je Vlada odustala od ranije namjere da se lokalni čelnici mogu smijeniti na zahtjev dvotrećinske većine u predstavničkim tijelima. Ako birači odbiju smijeniti neposredno izabranoga gradonačelnika ili župana, morat će se automatski raspustiti i predstavničko tijelo. Razlog za to je, objasnio je državni tajnik Palarić, da se spriječi »šikanozno raspisivanje referenduma« protiv neposredno izabranih čelnika. </p>
<p>Državni tajnik kazao je da neposredno izabran gradonačelnik ili župan ne može biti fikus, ali ni imati neograničenu vlast. Stoga će, prema Vladinu prijedlogu, neposredno izabrani lokalni čelnici moći samostalno upravljati nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave samo u vrijednosti do 0,5 posto njihova godišnjeg proračuna, a najviše do milijun kuna.</p>
<p>Zvonimir Mršić u ime Kluba SDP-a kazao je kako je predloženi zakonski tekst konfuzan i nekonzistentan te u suprotnosti s drugim zakonima koji se tiču lokalne samouprave. Kazao je da bi građani trebali imati i mogućnost odlučivanja o budućnosti predstavničkog tijela. Nadalje, drži Mršić, u prijedlogu se ne navodi na koji način gradsko vijeće odlučuje o raspisivanju referenduma pa se može dogoditi da odluku donese četvrtina vijećnika te bi, s obzirom na to da nisu propisana pravila referenduma, gradonačelnika mogao smijeniti čak i jedan birač. </p>
<p>Pejo Trgovčević (HSP) upozorava da se u prijedlogu ne ograničava broj referenduma. To znači da bi se godišnje moglo održati i nekoliko. </p>
<p>Sabor je poslije podne raspravljao o Vladinu izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u proračunu za potrebe nacionalnih manjina za 2005. godinu. Furio Radin, predstavnik talijanske manjine, kazao je kako ovo izvješće smatra kvalitetnijima od prethodnih, ali i da još ima nedostataka. Radin je rekao kako gotovo i nema pravnog postupka koji se provodi na jeziku manjina. Zastupnica Zdenka Čuhnil izvješće je ocijenila nekritičnim, posebno se pozvavši na neprimjenu jezika nacionalnih manjina.</p>
<p> Sabor je raspravio i zakonski prijedlog o osnivanju vijeća za mlade, koja bi trebala imati savjetodavni karakter pri predstavničkim tijelima u jedinicima lokalne i područne samouprave. [Silvana Oruč Ivoš/Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Milijun eura za borbu protiv droge</p>
<p>Partneri u ovom projektu su Vladin Ured za suzbijanje opojnih droga i njemačko savezno ministarstvo zdravstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ravnateljstvu policije u četvrtak je svečano otvoren milijun eura vrijedan twinning projekt pod nazivom »Jačanje kapaciteta RH u borbi protiv trgovine drogama i zloporabe droga«, u kojem je zemlja partner Republika Njemačka.</p>
<p>Twinning projekt financira Europska komisija u okviru programa »CARDS 2004« u iznosu od 800.000 eura, a dodatnih 200.000 eura utrošit će se za nabavu informatičke opreme, potrebne Nacionalnim informacijskim jedinicama. Projekt traje 18 mjeseci, a njime se želi pripremiti Hrvatsku za sudjelovanje u Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti (EMCDDA) u Lisabonu, te Europskoj mreži informiranja o drogama i ovisnosti (REITOX).</p>
<p>Partneri u ovom projektu su Vladin Ured za suzbijanje opojnih droga i njemačko savezno ministarstvo zdravstva. Svečanosti su nazočili potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga Jadranka Kosor, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert te stalni zamjenik njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj Laudris Hoelscher. Ministar Kirin istaknuo je da je borba protiv zloporaba droga daleko lakša od kada Hrvatska ima podršku prijatelja u Europskoj komisiji. I ovom prigodom ministar Kirin pozvao je građane na suradnju, prije svega radi pravodobnog sprječavanja slučajeva poput Korčule.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor iznijela je podatak po kojem u Hrvatskoj ima 22.360 registriranih ovisnika, odnosno 6668 osoba liječeno je od ovisnosti. Šef izaslanstva Europske komisije Vincent Degert dodao je da u Hrvatskoj 27 posto mladih koristi drogu, dok taj prosjek u EU iznosi 21 posto. U četvrtak je održana i završna svečanost twinning projekta »Izgradnja sposobnosti na području nezakonitih migracija«. MUP je tijekom 15 mjeseci trajanja projekta, vrijednog 1,15 milijuna eura, uskladio Zakon o strancima s europskim standardima, povećao sigurnosne standarde u Prihvatnom centru Ježevo i obučio stotinjak stručnjaka za borbu protiv nezakonitih migracija.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Spomenik partizanskom kuriru uznemirio Zagorje</p>
<p>Zagorska županica Vlasta Hubicki osudila je taj sramotan čin, osobito zato što se u zgradi nalazilo dvadesetero djece</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Zbog dojave o postavljenoj bombi u zgradi Gradske uprave, u četvrtak je u Zlataru prekinuta svečana sjednica Skupštine Zajednice udruženja antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Županijskog i Gradskog poglavarstva Zlatara. Slavilo se 65 godina od ustanka i 63. obljetnica Drugoga zagorskoga partizanskog odreda Hrvatske.</p>
<p>Svečanost je, naime, uslijedila nakon otkrivanja spomenika partizanskom kuriru u parku ispred zgrade Gradske uprave, što je vjerojatno uznemirilo duhove u inače mirnom zagorskom gradiću. Policija je odmah ispraznila Gradsku vijećnicu, tim užurbanije što se u trenutku dojave, oko 11 sati, tamo nalazilo i dvadesetero djece, članova pjevačkog zbora zlatarske OŠ »Ante Kovačić«.</p>
<p> Osim krapinsko-zagorske županice Vlaste Hubicki, predsjednice Županijske skupštine Sonje Borovčak i antifašista, zgradu su napustili i djelatnici Gradske uprave te Ureda državne uprave smještenih na prvome katu građevine. No, ubrzo se ispostavilo da je riječ o lažnoj dojavi. Županica Hubicki osudila je taj čin, navodeći da nam u današnje vrijeme nikakve bombe ne smiju raditi reda, osobito ne u zgradi gdje se školski pjevački zbor pripremao za nastup.</p>
<p>»To je tužno i sramotno, a krivci su oni koji ne znaju razlikovati antifašizam od komunističkog sustava«, dodala je Hubicki. </p>
<p>Inače, spomenik je u noći na četvrtak netko išarao te se više puta pomokrio po brončanoj skulpturi pa je ujutro morao biti temeljito očišćen. Spomenik partizanskom kuriru bio je maknut početkom devedesetih, a to je prvi od dvadesetak uništenih antifašističkih spomenika u Zagorju koji je vraćen na staro mjesto.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20061006].
|
