NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050427].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136703 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stjepan Mesić imao najviše spotova, Jadranka Kosor najviše potrošila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od ukupnog broja kandidata koji su se na posljednjim izborima natjecali za predsjednika republike, osmero ih se oglašavalo na HRT-u, priopćeno je u utorak na konferenciji za novinare Transparency Internationala Hrvatska (TIH). Za oglašavanje na HTV-u potrošeno je ukupno 4,963.478 kuna, a na Hrvatskom radiju 407.251 kuna. Prema podacima predočenim novinarima, emitiran je najveći broj spotova Stjepana Mesića, ukupno 320 u 20 dana. Slijedi ga Jadranka Kosor s 242 spota također u 20 dana, te Ivić Pašalić sa 114 spotova u 16 dana. Cijene međutim ne odgovaraju broju spotova, jer im je različita minutaža, kao i termini emitiranja. Tako je za promidžbu u programu Hrvatske televizije najviše potrošio stožer Jadranke Kosor, u prvom i u drugom krugu ukupno 2,710.260 kune, dok je Stjepan Mesić potrošio 1,349.610 kuna. Ostali kandidati su daleko ispod, a samo se Ivić Pašalić, i to naravno za troškove samo u prvome krugu približio svoti od pola milijuna, s potrošenih 473.821 kunu. Na HR-u također je najviše potrošila kandidatkinja Jadranska Kosor, u oba kruga 203.854 kuna te Stjepan Mesić 117.259 kuna. Slijedi Boris Mikšić koji ja za radijsku promidžbu u prvome krugu predsjedničkih izbora na HR-u uložio 60.512 kuna. Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović kazao je kako je unatoč sugestiji s HRT-a da se dobivenim podacima javno ne koristi do završetka kampanje za lokalne izbore, odlučeno da se oni u interesu javnosti objave, s obzirom da su prema Zakonu o pravu na pristup informacijama trebali biti objavljeni još u siječnju. Međutim, vodstvo HRT-a sada je odgovorilo na njihov drugi zahtjev odaslan još 30. ožujka.</p>
<p>TIH apelira i na stranke da prijave rashode za predsjedničku kampanju, budući da su prihodi već odavno poznati. Tražit će i da se za lokalne izbore objave troškovi i prihodi stranaka koje se natječu, a već su dali preporuku da svaki izborni stožer imenuje rizničara koji bi prijavljivao donacije veće od 300 kuna. TIH je uputio i poziv građanima da ako primijete nepravilnosti u financiranju aktualne predizborne kampanje, prijave ih na besplatni broj telefona 0800 245542. Sankcije za takvo ponašanje, naglasio je Petrović, na postoje no ti će podaci znatno pridonijeti pri izradi novoga zakona o transparentnosti financiranja političkih stranaka i kampanja. [Dženeta Čokić]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Revija posrnulih zvijezda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izborne liste što su ih stranke predočile biračima za predstojeće lokalne izbore kriju i poneko iznenađenje. U poplavi lokalnih stranačkih dužnosnika, dosadašnjih gradonačelnika i župana te drugih manje-više očekivanih imena, nalaze se i već zaboravljeni veterani hrvatskog višestranačja, estradnjaci koje je publika prestala obožavati, pa i sportaški koji su odavno objesili kopačke o klin. </p>
<p>Na najvećem izbornom poprištu, gradu Zagrebu, najviše je bivših stranačkih zvijezda, koje se kandidiranjem za gradsku skupštinu namjeravaju ponovo lansirati u političku orbitu.</p>
<p> Jedan od brojnih liječnika među političarima, ginekolog Damir Buković, koji se nedavno proslavio izjavom da je »Biblija najbolja medicinska knjiga«, nositelj je liste čak šest patuljastih stranaka. Riječ je o »demokratskom« i »pučkom« HSS-u, HDC-u, DPS-u, HDRS i braniteljskoj stranci. Buković ima iskustva u zagrebačkoj politici, javnost ga pamti kao prebjega koji je osigurao većinu HDZ-u 1997. godine. </p>
<p>U Gradsku skupštinu želi i Venera Kordić, supruga haaškog optuženika Darija Kordića. Ona je na listi Pašalićeva HB-a, udruženog sa Zagorskom demokratskom strankom i Zagrebačkom strankom.</p>
<p> Jedini rojalist u domaćoj političkoj javnosti, Drago Mintas, ponovo je na izborima sa svojom Domovinskom građanskom strankom. Političar poznat po svojedobnom zagovaranju kraljevine Hrvatske, do sada nije dobio ni jedan mandat, iako je izborni sudionik od početka devedesetih. Bivši saborski zastupnik HČSP-a, odvjetnik Ivan Gabelica, simbolički je 47. na gradskoj listi te stranke, koalicijski ujedinjene s HKDS-om, HOP-om, proljećarima i pravaškim pokretom. Na istoj su listi i muzikolog i novinar Emil Čić, te Krešimir Pavelić, doajen hrvatske desne scene. </p>
<p>Lider druge demokršćanske stranke, Ante Ledić, visoko se pozicionirao na listi HDZ-a i koalicijskih partnera, DC-a i HSLS-a. </p>
<p>Bivših političkih zvijezda ima na listi dr. Zdravka Tomca i dr. Miroslava Tuđmana. Tu su admiral Davor Domazet, ekonomist Đuro Njavro i ugledni predstavnik dijaspore u više saborskih mandata Ante Beljo. </p>
<p>Na listi Manolićeva HND-a - čiji recentni predsjednik Zlatko Canjuga uopće nije izborni takmac - sudjeluje nekadašnji parlamentarac Emanuel Justament, zajedno s bivšim veleposlanikom Matom Meštrovićem. </p>
<p>Nezavisne liste također imaju svoje favorite. Tatjanu Holjevac podržavaju Nikola Plećaš i Sandi Cenov, dok je Borisu Mikšiću, nakon što ga je napustilo nekoliko uglednika, ostao Stjepan Jimmy Stanić, naravno bez kobile Suzy. Mikšić je visoko na listu stavio nekadašnjeg dužnosnika HSLS-a i LS-a Mladena Vilfana. Na drugome je mjestu njegov vjerni glasnogovornik, časnik HV-a Žarko Delač. </p>
<p>Sportaše na listi imaju SDP - Dragutina Šurbeka koji je ušao umjesto mlade Ivane Brkljačić - te SIN Nenada Ivankovića, u čijim je redovima legendarni dinamovac Krasnodar Rora. Poznatih intelektualaca nema na mnogo lista. Na SDP-ovoj se uočava Pavla Kalinića, dok SRP nudi Svetozara Livadu.</p>
<p> Ipak, najjači dojam ostavljaju političari koje su birači već odavno zaboravili. Zašto li misle da će im sada pokloniti svoj glas?</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Život u stalnom strahu od martićevca</p>
<p>Gvozdićeva svakodnevna maltretiranja nije mogao trpjeti susjed Petar Ljeskovac, koji je zbog toga i napustio svoju rodnu kuću</p>
<p>MEDAK</p>
<p> – »Čuda i svakakve strahove smo mi pretrpjeli s njim. Nismo mogli izaći iz kuće zbog opreza, a kad bismo izašli morali smo izlaziti sa sjekirama i motikama, jer je uvijek hodao Brezikom naoružan, pa vi sad zamislite kako je živjeti šest godina u stalnom strahu«, ispričala je Vjesniku u utorak Jela Domazet, prva susjeda bivšeg Martićevog specijalca Ljubomira Gvozdića zvanog Buban koji je u nedjelju oko 18 sati nakon svađe sa sumještaninom Milanom Tarbukom pucao po gospićkim policajcima. Iako su policajci naredili Gvozdiću da preda oružje, on se njima još više približio i nastavio paljbu po policajcima koji su bili primorani pucati ranivši ga u desnu nadlakticu. Nakon što je pogođen u ruku Gvozdić se približio policajcu, ranio ga bajunetom, ali pripadnici gospićke interventne postrojbe su ga razoružali, uhitili i prevezli u gospićku bolnicu.</p>
<p>Prva Gvozdićeva susjeda Jela Domazet ispričala nam je da je i inače cijela obitelj Gvozdić bila problematična, osim brata kojeg je Gvozdić također maltretirao, kao uostalom i cijelo mjesto. »Divljao je po cijelom Metku, postavljao barikade pa je i bratu 'prekipjelo' te je zvao policiju, ali on opet sve po starom. Policija se prije baš i nije pretrgla od posla, jer je Gvozdić, bivši pravosudni policajac, koji vjerojatno i dan-danas ima veze u gospićkoj policiji, iako je za vrijeme rata bio pripadnik Martićevih specijalaca. Inače, Gvozdićeva svakodnevna maltretiranja nije mogao trpjeti susjed Petar Ljeskovac koji je čak napustio svoju rodnu kuću«, ispripovijedala nam je Jela Domazet.</p>
<p>Gvozdićeva majka Jela Gvozdić, pak, nije htjela komentirati događaje od nedjelje osim da je žalosna zbog svega, te kako ona sa svojih 76 godina ništa nije kriva. </p>
<p>Ugostitelj iz Medka, Stipe Balen, kaže kako je narod od Gvozdićevog uhićenja u nedjelju odahnuo, jer je pedesetak povratnika, uglavnom staraca, stalno bilo na meti bivšeg Martićevog specijalca ispred čije kuće je još uvijek izvješena odora zloglasne vojske tzv. SAO Krajine. »Pretpostavljam da su policajci nakon što je Gvozdić uhićen u njegovoj kući pronašli još oružja, osim poluautomatske puške kojom je u nedjelju poslije podne pucao na policajce«, kaže Balen. </p>
<p>»Hajduk je to, i sve je radio po hajdučki, iz potajice«, nadovezuje se na Balena pružni radnik iz Hrvatskih željeznica, koji se uostalom kao i svi naši sugovornici iz Medka složio da su stanovnici malog sela ispod Velebita konačno odahnuli, uz nadu da će Gvozdić biti primjereno kažnjen. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Među optuženima za genocid i nastavnik iz Mirkovaca</p>
<p>Preporučio bih ravnateljici da Mišljenovića rasporedi na poslove u kojima neće raditi s djecom, kaže župan Nikola Šafer</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Među 27 optuženih za genocid nad civilima u selu Mikluševcima kod Vukovara, u procesu koji je počeo u ponedjeljak na Županijskom sudu u Vukovaru, našlo se i ime Slobodana Mišljenovića (65), Srbina rođenog u Berkasovu u Općini Šid (SCG), nastanjenog u Mikluševcima. Mišljenović je nastavnik srpskoga jezika u osnovnoj školi u Mirkovcima. To selo s većinskim srpskim stanovništvom preustrojem lokalne samouprave postalo je dijelom grada Vinkovaca, odnosno mjesnim odborom.</p>
<p>Objavljivanje optužnice, na kojoj je i Mišljenovićevo ime, izazvalo je veliku reakciji i stavilo školske i političke vlasti u delikatan položaj iz kojega se traži izlaz. Naime, s jedne strane postoji optužba i činjenica da optuženi sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu, a s druge činjenica da je Mišljenović nedužan dok mu se ne dokaže krivnja.</p>
<p>Milka Mađaroš, ravnateljica mirkovačke osnovne škole, u kojoj predaje Mišljenović, izjavila je da do utorka nije znala da je protiv njenog djelatnika podignuta optužnica za genocid. Pritom je dodala da je nakon mirne reintegracije Mišljenović premješten u mirkovačku školu jer je u školi u Čakovcima bio - tehnološki višak.</p>
<p>Zdenka Buljan, pomoćnica pročelnice Ureda Državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zadužena za društvene djelatnosti, istaknula je da su prema Zakonu o osnovnom školstvu predviđene kazne do otpuštanja tek kada se donese pravomoćna presuda protiv nastavnika. No s obzirom na to da je Mišljenović dio odgojno-obrazovnog procesa, napomenula je »da bi škola možda ipak, zbog delikatnosti, trebala razmisliti o nekim potezima u okviru zakona«.</p>
<p>Takav stav, koji drugim riječima znači da bi škola mogla povući Mišljenovića iz odgojno-obrazovnog procesa i dati mu druga zaduženja u školi do završetka postupka, dijeli i župan vukovarsko-srijemski Nikola Šafer. »Osobno bih preporučio ravnateljici da Mišljenovića makne iz nastave i rasporedi na poslove u kojima neće raditi s djecom«, izjavio je Šafer.</p>
<p>Slobodan Mišljenović suprug je Dušanke Mišljenović (56), čije je ime također na optužnici za genocid u Mikluševcima, kao i njihova sina Jugoslava (37), koji je prvooptuženi i nalazi se u bijegu. Slobodan i Dušanka Mišljenović na sudu u Vukovaru očitovali su se da nisu krivi po optužnici.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Predizborni obračun s poslodavcima</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec javno je izrazio nezadovoljstvo izjavama potpredsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Emila Tedeschija, koji se nedavno usprotivio tome da ministri i drugi državni dužnosnici i dalje sjede u nadzornim odborima državnih poduzeća, te se založio za reformu modela financiranja Hrvatske gospodarske komore.Potpredsjednik Vlade tvrdi da Tedeschi u razgovoru s njime o tim temama nije ni govorio. Polančec smatra da se Tedeschi nije najbolje snašao na mjestu predsjednika HUP-a, te da većina članica Udruge ne podupire njegove stavove. Tvrdi i da se Tedeschi osobno ispričao nakon takvih istupa. Polančec najavljuje i da će Vlada otvoriti razgovore i s drugim udrugama poslodavaca. On, uobičajeno za ovakve prilike, postavlja pitanje reprezentativnosti HUP-a, a Tedeschijeve izjave pripisuje i predizbornom vremenu u Hrvata. S druge strane, HUP, kao i Tedeschi osobno, takva tumačenja demantiraju.</p>
<p>Bitno je uočiti da Vladin napad na HUP dolazi nakon nekoliko njegovih zapaženih istupa. Primjerice, na sastanku s poduzetnicima Tedeschi je pozvao druge poduzetnike na suzdržavanje od luksuza i reinvestiranje dobiti. Njegovi zahtjevi donekle su u suprotnosti i s ponašanjem Vlade, koja je dividendu T-Hrvatskog telekoma utrošila za popunjavanje proračuna, a ne za nove investicije. Potpredsjednik Vlade trebao bi biti oprezniji s najavama »obračuna« s poslodavcima. Takvo ponašanje, tvrde neki, donekle ima »ruski prizvuk« i može negativno utjecati na ionako loše poduzetničko ozračje u Hrvatskoj. I ruski predsjednik Putin krenuo se obračunavati s tajkunima kako bi osigurao ostanak na vlasti. Ne treba, pretpostavljam, ni podsjećati koliko mogu biti opasne takve usporedbe koje podgrijavaju najave iz Vlade da će se ispitati navodno nezakonito poslovanje pojedinih tvrtki, članica HUP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mesić skida Gotovininu »pozlatu«</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Svima je poznata burleska o tome kako je predsjednik Stipe Mesić naivno vjerovao da osobnom inicijativom može riješiti slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine. Hrvatsku je to, nakon što su i pojedini Vladini dužnosnici i čelnici obavještajnih službi napravili dodatne gafove, stajalo vjerodostojnosti pred Haagom i Europskom unijom. Posljedice, na žalost, znamo. I osjećamo.</p>
<p>Logično je, stoga, da se Mesić, oslabivši svoj diplomatski autoritet, danas ponajviše ljuti na Gotovinu. Kako u Bruxellesu ne prolaze priče na temu »mi ozbiljno radimo« ili »mi namjeravamo«, uvrijeđeni je Mesić odlučio da skine i ostatak »pozlate« na imenu i djelu odbjegloga generala. Osporio je, ponajprije, da je Gotovina uopće i bio poznatiji i u vojnome vrhu značajniji do 1995., dakle do akcije »Oluja«, zbog koje je protiv njega i podignuta haaška optužnica. Zatim si je malo skočio u usta i optužio istog tog »anonimca« da je zajedno s pokojnim generalom Jankom Bobetkom planirao bitku za Maslenicu, u kojoj je bilo 185 mrtvih branitelja, a nismo se, kaže, »pomakli ni za milimetar«. Mesić smatra da bi Gotovina i za to trebao odgovarati, jer je akcija bila »potpuno nepripremljena i izvedena samo za potrebe izbora«.</p>
<p>Nakon što je prijašnjih mjeseci put do tiska našla sudska dokumentacija po kojoj je Gotovina u Francuskoj osuđen za nekoliko nimalo bezazlenih kaznenih djela, uključujući pljačke i iznude, Mesićeve bi optužbe trebale dodatno oslabiti popularnost koju taj bjegunac uživa u dijelu hrvatske javnosti. Zato Predsjednik uporno naglašava i njegovu moralnu odgovornost, podsjećanjem na paralelni slučaj kosovskog premijera Haradinaja, koji je bez kalkuliranja otišao u Haag, iako je za oslobođenje Kosova navodno zaslužniji nego Gotovina u svojim hrvatskim »rolama«.</p>
<p>Nesporna je činjenica da spomenuta operacija »Maslenica« iz siječnja 1993. nije najsretnije vođena i okončana, odnosno da je svjedočila o nespremnosti HV-a za veće strateške poduhvate.</p>
<p> No, isti taj Mesić kao tadašnji visoki HDZ-ov dužnosnik nije dovodio u pitanje Gotovininu odgovornost, niti je o tome govorio proteklih dvanaest godina. Ako je današnji bjegunac i sudjelovao u planiranju te operacije, iznad njega je hijerarhijski bilo nekoliko razina, pa bi se na popisu odgovornih trebalo naći barem još toliko važnijih imena.</p>
<p>Nezgodno je što nakon te bujice Mesićevih optužbi Gotovina i dalje nije ni milimetar bliže hrvatskom pravosuđu, a međunarodna je zajednica sve nestrpljivija.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Croato i euroskepsa</p>
<p>Sada je samo počeo, kao što je to u Luxembourgu izjavio i premijer Sanader, proces učvršćivanja povjerenja. Čak i kada bi Hrvatska u Luxembourgu dobila konačan datum početka pregovora, to ne bi bio kraj pristupnim mukama. Čak i kad bi se prihvatilo da se čini sve u potrazi za Gotovinom, ostaje i dalje strogi 'screening' pristupnih promjena u zemlji</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Jučerašnji dan je ponovo proglašen jednim od ključnih datuma za Hrvatsku. U utorak, 26. travnja, u Luxembourgu je održan niz sastanaka koji su se izravno ili neizravno ticali konačnog određivanja datuma pregovora o ulasku Zagreba u Europsku uniju. Hrvatsko izaslanstvo neočekivano je u Luksemburg odveo sam premijer Ivo Sanader. Hrvatska je istrčala u najjačem sastavu nastojeći osigurati da pregovori ipak počnu do kraja lipnja što bi omogućilo da se do kraja 2007. pregovori okončaju. To je idealan scenarij. Sve ostalo je put u nepoznato.</p>
<p>U Luxembourgu se prvi put sastalo Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje Europske unije i Hrvatske. Potom je zasjedala radna skupina za Hrvatsku (task force) u kojoj su ministri vanjskih poslova Luksemburga, Velike Britanije i Austrije, povjerenik Olli Rehn i visoki predstavnik Javier Solana. Oni su prvo zasjedali sami, zatim s Carlom del Ponte i, napokon, s premijerom Sanaderom koji se prije toga sastao s luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom.</p>
<p>Za razliku od prijašnjih pokušaja požurivanja EU-a da odredi datum početka pregovora, kad su hrvatski argumenti bili tanki, na jučerašnji je sastanak premijer Sanader navodno otišao s jakim adutima. Svi se odnose na uhićenje odbjegloga generala Gotovine. Izvršna vlast je napokon poduzela konkretne korake da pokaže kako ozbiljno kani presjeći sve puteve do Gotovine.</p>
<p>Prvo je smijenjen policijski načelnik Cestar, navodno odgovoran za to što je do medija dospio britanski non paper o akciji uhićenja Gotovine. Potom je, kako bi se dokazalo da se vodi računa o najvišoj zapovjednoj odgovornosti, najavljena smjena ministra policije Mlinarića.</p>
<p>Ministar se ionako nije previše dokazao na svom poslu, osim po nastojanju da pokaže kako bi smanjen broj mrtvih u prometnim nesrećama trebao imati veze s famoznom odlukom o dopuštenih 0,0 promila alkohola u krvi vozača. Najavljena je i reorganizacija i čišćenje tajnih službi osnovano sumnjivih da se nisu pretrgle od posla locirajući Gotovinu. Sve te najave da nosi jake dokaze o intenzivnom traganju za Gotovinom Sanader je garnirao izjavom kako bi on - za razliku od Jadranke Kosor - prepoznao Gotovinu na ulici i odmah poduzeo sve da ga otpremi u Haag. </p>
<p>U akciju se uključio i predsjednik Stipe Mesić, kojeg se u prošlosti prozivalo za prijateljstvo s odbjeglim tajkunom Hrvojem Petračem. Mesić je preuzeo obvezu da potvrdi kako se pregovara o Petračevu izručenju iz Izraela, gdje je našao utočište nakon bijega iz zemlje. </p>
<p>Sanader i Mesić su ovaj put poduzeli sve da uvjere Carlu del Ponte kako misle ozbiljno. Haaška tužiteljica i dalje ostaje odlučujući čimbenik u priči o hrvatskom pristupu Europskoj uniji. Radna skupina na temelju razgovora s njom donosi procjenu o tome što je dosad učinjeno i zaslužuje li to skori početak pregovora. Carla del Ponte je prosudila da hrvatski argumenti nisu dovoljno jaki da je uvjere kako Zagreb čini dovoljno da uhvati ili locira Gotovinu, ili barem razmontira mrežu onih koji su generalu pomagali ili su svojim pasivnim odnosom omogućavali da se uspješno i dalje negdje skriva. </p>
<p>Peteročlani task force neće naravno donijeti nikakvu odluku o početku pregovora, ali može preporučiti Vijeću ministara EU-a što da čini. Ministarska radna skupina za Hrvatsku može prelomiti dosad neuspješno dokazivanje hrvatskih vlasti da daju sve od sebe kako bi locirale Gotovinu. Jesu li Sanaderovi i Mesićevi argumenti dovoljno jaki da dokažu vjerodostojnost sadašnje hrvatske vlasti nakon što su se prethodne, ali i ova, dosad pokazale premalo uvjerljivima?</p>
<p>Ono što je kontinuirano bilo loše u postupcima prijašnjih i sadašnje vlasti je diskontinuitet akcije. Dugotrajna razdoblja pasivnog čekanja da se Gotovina sam ukaže u Zagrebu ili Haagu prekidale su ubrzane akcije dokazivanja da se ipak nešto radi. Dojam je da se sad napokon vrlo ozbiljno učinilo sve da se zadovolji Carla del Ponte kao dežurni procjenitelj hrvatskih postupaka u suradnji s Haaškim sudom.Hoće li to napokon biti dovoljno da se promijeni croatoskepsa u Bruxellesu, Luxembourgu, Haagu i bilo gdje gdje se odlučuje o ritmu hrvatskog priključivanja Europskoj uniji vjerojatno neće otkriti današnji dan. Proces vaganja odluka u Europskoj uniji je spor. Teško je očekivati da će se odmah doznati odgovor na pitanje kad će napokon pregovori početi. Sada je samo počeo, kao što je to u Luxembourgu izjavio i premijer Sanader, proces učvršćivanja povjerenja. Čak i kada bi Hrvatska u Luxembourgu dobila konačan datum početka pregovora, to ne bi bio kraj pristupnim mukama. Čak i da se prihvatilo kako se čini sve u potrazi za Gotovinom, ostaje i dalje strogi screening pristupnih promjena u zemlji. </p>
<p>Hrvatska će još biti pod povećalom, čak i ako u međuvremenu sama uhiti ili locira Gotovinu. Postupak stjecanja ili povratka povjerenja je mukotrpan i teško ga je vremenski odrediti. Isto kao što će biti teško preokrenuti trend jačanja euroskepticizma u zemlji. Croatoskepsa u Bruxellesu hrani euroskepsu u Zagrebu. Ono što će biti teže od diplomatskih izleta u Bruxelles ili Luxembourg (a od lipnja nadalje i u London koji preuzima predsjedanje EU-om) bit će drastična promjena načina rada i razmišljanja u zemlji. Dosad je posao na približavanju EU odrađivala vanjska politika, sada teret preuzima unutarnja.Često se poteže usporedba s Rumunjskom i Bugarskom koje su daleko odmakle Hrvatskoj, a gospodarski i sigurnosno su, objektivno, iza nje. Ti argumenti ne vrijede, jer ne vrijede isti kriteriji za sve tri zemlje. Hrvatska si može neke stečene prednosti zataknuti za šešir ako u međuvremenu ne pokaže da joj je proradilo ono što najslabije funkcionira, a to je pravosuđe. Koje uključuje, jasno, i potragu za Gotovinom i korektna suđenja u zemlji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nadahnuto govorio o Međugorju</p>
<p>Kao kardinal Joseph Ratzinger nikada nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja</p>
<p>MILAN VUKOVIĆ</p>
<p>Teško je vjerovati da bi ime mjestašca u zabiti hercegovačkog kamenjara ikada postalo top-temom Globusa da nije u Rimu za nasljednika pape velikog Ivana Pavla Drugog izabran Joseph Ratzinger, koji je uzeo znakovito ime – Benedikt Šesnaesti. Novinar ne zadire u vrhnaravnu bit zbivanja u Međugorju koja su potresla vjernički svijet planetarno, s više od četrdeset milijuna posjetitelja do današnjeg dana, nego iz prve ruke, metodom istrgnuta navoda, urbi et orbi, javlja: »Novi papa protivnik Međugorja«.</p>
<p>Taj naslov zauzima veliki dio naslovnice i cijelih dviju stranica nad tekstom koji se citira: »Posebnim je pismom o Međugorju, 8. XI. 1995. godine upozorio na zakon Crkve, poručivši: 'Za mjesto ukazivanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena'«. </p>
<p>Iako novinar dodaje da je kao kardinal i prefekt Kongregacije za nauk vjere donio nekoliko bitnih odluka u vezi s Međugorjem, ne navodi niti jednu drugu osim navedene rečenice. Shvaćam da je novinar slobodan iznositi ono što on smatra bitnim i važnim, ali ta sloboda ne smije iskriviti slobodu čovjeka i pravo da bude pravilno informiran istinom a ne »istinom novine«.</p>
<p>Kao kardinal Joseph Ratzinger na dužnosti prefekta Kongregacije za nauk vjere nikada i nigdje nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja, fenomena koji je povezao svijet zato što je Međugorje – zahvat Božji a ne ljudski!</p>
<p>Kao odvjetnik branio sam fra Jozu Zovka koji je 1981. bio optužen u Mostaru zbog, navodnog, njegova udjela u montiranju tog fenomena. O svojim zapažanjima o imbecilnoj optužnici i njezinu rezultatu objavio sam dvije knjige: »Čl. 133 KZ SFRJ nad Međugorjem« (1990.) i »Obdareni milošću – Dvadeset godina poslije procesa fra Jozi Zovku« (2000.).</p>
<p>Opisujem tu izjavu kardinala Ratzingera u kontekstu razgovora predsjednika Tuđmana u biltenu svetišta Press Bulletin br. 61, koji je tada posjetio Međugorje i na pitanje novinara rekao: »Ponavljam da mi je prilikom mog zadnjeg razgovora s njim papa Ivan Pavao Drugi rekao da bi prilikom posjeta Bosni i Hercegovini želio posjetiti Međugorje«.</p>
<p>To svjedočenje predsjednika Tuđmana poslužilo mi je citirati ovaj dio izjave kardinala Ratzingera o tome da se: »Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može ustvrditi kako je riječ o nadnaravnim ukazanjima ili objavama (...) za mjesta ukazanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena«. Ne znači to da nije moguće njezino mijenjanje u budućnosti.</p>
<p>To je i normalno shvaćanje Crkve u sličnim slučajevima. Papina želja, kako svjedoči predsjednik Tuđman, da posjeti Međugorje upućuje nas na zaključak da je Međugorje u viđenju novog svjetskog poretka, civilizacije ljubavi, bivšeg pape Ivana Pavla Drugog zauzimalo važno mjesto.</p>
<p>Prema mjesečniku Naša ognjišta XXI. (1991.) br. 10, pokojni fra Slavko Barbarić svjedoči svoj susret s kardinalom Ratzingerom u Linzu na susretu više od tristo svećenika koji su raspravljali o iskustvima ispovijedi u Međugorju. S kardinalom Ratzingerom imao je duži razgovor, i to baš o Međugorju. Fra Slavko, s velikom odgovornošću u tom vremenu, kaže da mu je Ratzinger rekao: »... Crkva ne želi ništa gušiti što donosi dobre duhovne plodove. Ali što se tiče ukazanja, naglasio je da ne može još reći ni da niti ne. Zato će komisija Biskupske konferencije nastaviti sa svojim radom«.</p>
<p>Kardinal Ratzinger nadahnuto je govorio o Međugorju i 1991. Na naslovnoj stranici Neue Bildpost od 8. rujna 1991. najavio je »... skoro rješenje međugorskog pitanja i obećao da će se u svakom slučaju nastojati održati hodočasničko mjesto Međugorje kao mjesto molitve«.</p>
<p>Doista se postavlja veliko pitanje o tome iz kojih izvora i zbog čega Globusov novinar u trenutku svjetskog raspoloženja s novim papom insinuira i neistinito iznosi tvrdnju da je »novi papa protivnik Međugorja«, i to na naslovnici toga tjednika i na reprezentativnom dvostraničnom obojenom prostoru, što bi valjda trebalo sugerirati čitateljima nešto negativno o papi koji tek stupa na dužnost, ili pak Hrvatima kao poznatim štovateljima Blažene Djevice Marije istaknuti »potrebu opreza« prema Njezinu štovanju jer, eto, ni Papa nije na čistu s tim štovanjem.</p>
<p>»Hodajmo u istini«, kazao bi pokojni kardinal Kuharić, jer daleko je bolje pisati istinu nego je izmišljati.</p>
<p>Autor je doktor prava, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Klevetničke neistine</p>
<p>Sada se Hrvatskoj, žrtvi agresije, želi natovariti zločin progona ljudi</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Devedesetih godina, nakon uspostave suverene Republike Hrvatske, zaredali su u inozemnim novinama članci sa starim plodom velikosrpske propagande: silno preuveličanim brojem jasenovačkih žrtava. Time su oni, kojima novorođena država nije bila po volji, željeli osramotiti je kao nasljednicu nacističke saveznice NDH.</p>
<p>U povodu odgode početka pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, puno se pisalo o našoj zemlji, i u brojnim se tekstovima pojavila nova objeda: etničko čišćenje Srba iz Krajine. Sada se Hrvatskoj, žrtvi agresije, želi natovariti zločin progona ljudi i tako stvoriti neku ravnotežu krivnje u odnosima susjednih zemalja.</p>
<p>Na primjer, Neue Zürcher Zeitung piše o Anti Gotovini: »Nekadašnji je general zapovijedao vojnom operacijom Oluja, kojom je 1995. etnički očišćena hrvatska regija Krajina pretežito srpskog stanovništva«. Dok se još može shvatiti neobaviještenost švicarskog novinara, neugodno iznenađuje pisanje Endre Acela u bliskom susjedstvu. U budimpeštanskom Nepszabadsagu opisuje putovanje opustošenom okolicom Knina i iznosi kako su na tom području živjeli Srbi, starosjedioci »koje je prognala dvodnevna vojna akcija Hrvata pod nazivom Oluja. Bilo ih je ukupno dvjestotinjak tisuća«.</p>
<p>Gotovinu svrstava odmah iza Karadžića i Mladića i tvrdi da hrvatska vlast nije vjerodostojna kad tvrdi da ne zna gdje se on krije, te da on nije samo »legionarski mačo i hrvatski šovinist« nego »simbol koji mora pasti kako bi svjedočio o tome da se u Europi ne smije počiniti zločine protiv čovječnosti«. Na kraju se čudi što političar Viktor Orban bezrezervno podupire hrvatsko priključenje Uniji.</p>
<p>Još više zabrinjava kada se klevetničke neistine o Hrvatskoj pojavljuju u ozbiljnim knjigama. U djelu »Balkan« engleskog povjesničara Marka Mazowera nalazimo poglavlje koje se odnosi na Drugi svjetski rat, s navodom da je stanje u Hrvatskoj »dovelo do uhićenja i smrti nekoliko stotina tisuća ljudi, osobito u logoru Jasenovac«. Pišući o ratnim zbivanjima u devedesetim godinama, Mazower iznosi: »Hrvatski Srbi izgnani su iz Krajine.«</p>
<p>Do izmišljotine, kojom je planirani i organizirani odlazak krajiških Srba pretvoren u etničko čišćenje, došlo je zbog beogradske propagande i haaških optužnica koje su to podvele pod »zločinački pothvat« hrvatskog političkog i vojnog vrha. Pouzdani svjedok, koji je u Haagu svjedočio da nakon akcije »Oluja« nije bilo nasilnog progona Srba, bio je očevidac događaja – ondašnji američki veleposlanik Peter Galbraith.</p>
<p>Kako lažna podmetanja mogu imati trajne posljedice, pokazuje Blaževićeva optužnica protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, na temelju koje je osuđen zbog suradnje s ustaškim poretkom. Christiane Amanpour, prenoseći Papin pogreb, iznijela je kao pogrešku Ivana Pavla Drugog to što je proglasio blaženim kardinala Stepinca, bliskog hrvatskim fašistima. O istini svjedoče i zapisi Gleise von Horstenaua, njemačkog predstavnika u NDH. Zabilježio je kako mu se poglavnik Ante Pavelić žalio da u Stepincu ima stalnog protivnika.</p>
<p>Priča o etničkom čišćenju u vojno-redarstvenim akcijama za oslobađanje Hrvatske nosi ozbiljne prijetnje, može biti pogubna za budućnost zemlje i valja je uporno opovrgavati.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jezikoslovci, pomozite nama neznalicama</p>
<p>Gospodin Alemko Gluhak zalaže se za pismenost i znanje, posebno onih koji su na vrhu administracije ili javnog života pa je prigovorio najprije sve češćoj upotrebi »one stop shopa«, a zatim »srdela snacku« ministra poljoprivrede (»Svugdje oko nas nepismenost i neznanje«, Vjesnik, Pisma, 23. travnja). No, g. Gluhak nije se kao lingvist upitao jesu li ljudi razumjeli tog »seljačkog ministra«. Jednako tako nije kao stručnjak ponudio rješenja u duhu hrvatskoga jezika. Na primjer, »pržilicu« za CD burner, »suđericu«, »perilicu« nisu izmislili lingvisti, već nepoznati ljudi iz naroda – što se vidi po tome da nisu u skladu sa zakonima hrvatskog jezika, ali su ti izrazi »sjeli u uho«. Suđerica bi trebala biti (stroj) suđar, a perilica (stroj) pralac (prema pralja odnosno paru tkalac-tkalja – no genitiv bi mu morao glasiti »praoca«, što bi netko mogao shvatiti da je »perilica« praotac svih sličnih strojeva). Zato molim hrvatske jezikoslovce da pomognu nama neznalicama i na vrijeme osjete da za neki pojam nedostaje hrvatska riječ, da reagiraju promptno podastrvši (može li »podastrijevši«?) nam prave riječi u pravo vrijeme. Zamjena za »srdelu snack« takva je prilika.</p>
<p>MIROSLAV KRŽAKZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Čekaju Europsku uniju da obavi njihov posao</p>
<p>Gorko sam se nasmijao kad su mediji »otkrili« da je zagrebački odvjetnik Branimir Tuškan podnio stegovnu prijavu protiv Đure Sesse. Da su se potrudili, saznali bi da protiv Đure Sesse postoje brojne, da ne kažem bezbrojne, argumentirane stegovne prijave, a za njih dovoljno argumenata daju i njegovi javni istupi. Međutim, i DSV i ministrica pravosuđa, iz samo njima znanih razloga, ne poduzimaju ništa u vezi s tim prijavama, nego prebacuju mjerodavnost za to jedni drugima. Čekaju valjda Europsku uniju da obavi njihov posao. Zaboravljaju da EU prakticira u takvim slučajevima – zapovjednu odgovornost. Poznata je službena ocjena Europske unije o stanju u hrvatskom pravosuđu, osobito u gruntovnicama – da je to stanje katastrofalno. Đuro Sessa to je javno proglasio »anonimnim pričama«. Takvu stajalištu priklonio se i njegov nasljednik na položaju prvoga čovjeka Općinskog suda u Zagrebu. Nisu čelnici Europske unije ni glupi ni neinformirani. Oni su obaviješteni o tim ispadima Đure Sesse i o tome da vlast u Hrvatskoj na to naklono gleda.</p>
<p>IVAN KABALIN, DIPL. ING.ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Fasada u Erdödyjevoj još nije nikoga ubila!</p>
<p>Uklanjanje opasnih dijelova pročelja obaviti će se najkasnije u subotu</p>
<p>U ponedjeljak oko 18 sati pao je s trećeg kata zgrade br. 15 na pločnik u ulici Petra i Tome Erdödyja velik komad fasade. Na sreću, u tome trenutku nitko nije prolazio pored zgrade pa nitko nije stradao. Na automobile su pali samo manji komadi fasade te nisu prouzročili štetu.</p>
<p>»Čuli smo jak tresak, skočili smo i vidjeli da je otpala fasada. Dobro da na pločniku nije bilo nikoga, jer moglo je sve kobno završiti«, rekla je djevojka koja radi u zgradi. Upozorila je da ima još dijelova pročelja koji bi mogli pasti svaki tren.</p>
<p>Ü utorak ujutro , na molbu stanara, radnik Čistoće pokupio je otpalu žbuku, no iako su još uvijek komadi fasade prijetili da otpadnu sa zgrade, nitko nije postavio upozorenje ili prepreku koja bi upozorila prolaznike da ne prolaze ispod opasnog pročelja.</p>
<p>Po riječima predstavnika stanara te zgrade, Ivana Ivančića, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo preventivno je prije nekoliko mjeseci uklanjalo dijelove pročelja koji su prijetili da padnu, no fasada još uvijek nije obnovljena.</p>
<p>»Dobili smo ponudu za obnovu pročelja na cijeloj zgradi i onu za obnovu samo s ulične strane. Na žalost, ne možemo si priuštiti obnovu jer bi mjesečna rata u slučaju obnove pročelja cijele zgrade iznosila po stanu oko 900 kuna, i to 15 godina. Rata za obnovu samo s ulične strane iznosila bi između 200 i 350 kuna mjesečno, ovisno o veličini stana«, tvrdi Ivan Ivančić.</p>
<p> U međuvremenu je ekipa GSKG-a izašla na teren, postavila zaštitne letve ispred zgrade i ustanovila da će još jednom morati preventivno obijati fasadu. Uklanjanje opasnih dijelova pročelja obaviti će se najkasnije u subotu, nakon što se pozove stanare da uklone automobile koji bi pri tome mogli smetati. </p>
<p>»U gradu ima više od tisuću opasnih pročelja. Mi se trudimo djelovati preventivno pa uklanjamo opasne dijelove. Ako je situacija kritična, postavljamo i zaštitnu skelu«, objasnio je voditelj područne službe GSKG-a Medvedščak, Ante Perković. Dodao je da je vrlo važno da stanari odmah jave ako uoče opasnost od pada dijelova fasade koji bi mogli ugroziti prolaznike.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Imao je velike planove ali se bojao kredita</p>
<p>Dana 7. rujna 1850. godine Zagreb je dobio zakon koji mu je omogućio da se razvije u moderan srednjoeuropski grad. Ban Josip Jelačić uspio je kod cara Franje Josipa ishoditi dopuštenje da se Gradec, Kaptol, Nova ves, Vlaška ulica i pripadajuća im sela sjedine u jedinstveni slobodni kraljevski grad Zagreb. Bio je to ujedno kraj feudalnog društva i šest stoljeća duge tradicije biranja gradskog suca.</p>
<p> Prvi izbori za novu upravu provedeni su od 12. do 19. svibnja 1851. godine. Važnost im je istaknuo sam ban Jelačić. U svom proglasu Zagrepčanima od 3. svibnja on ističe: »Velevažan čas se približuje Vami i Vašemu gradu. Dvanaestog ovog mjeseca izabrat ćete novo Gradsko poglavarstvo, a Zagreb grad kao sjedište naše domovine valja da bude u svakom obziru uzorom drugim gradovima. Zato vas opominjem na razboritost kod te prilike. Izaberite ljude poznate domorodce, praktične, kojima diela za riečima ne zaostaju. Promislite, dakle, dobro, rasudite zrelo i izaberite bez obzira po duši, jerbo kako sijete, tako ćete ubuduće žeti i uživati«.</p>
<p> Grad je bio podijeljen u tri izborništva (izborne jedinice): Gornji grad, Donji grad i Kaptol, Vlaška ulica i Nova Ves. Birali su se zastupnici za Gradsko zastupstvo, koje je između svojih članova trebalo izabrati gradonačelnika s trogodišnjim mandatom. Nakon što bi ga još potvrdio i car, gradonačelnik je pred banom i gradskim zastupstvom polagao propisanu prisegu. U radu mu je, kao izvršna vlast pomagao magistrat. Njega su činili gradski vijećnici i drugi činovnici koji su radili za određenu mjesečnu ili godišnju plaću.</p>
<p>Na tim je izborima najviše glasova dobio posljednji gradski sudac, odvjetnik Janko Kamauf (1851.-1857.). Zagreb je tada u punom smislu počeo živjeti kao jedinstvena urbana cjelina. Sukladno tome jedan od prvih propisa bio je Građevni red za grad Zagreb, objavljen da bi se »u zemaljskom glavnom gradu građevno stanje diglo u interesu sigurnosti, udobnosti, pristojnosti i ukusa«. Ubrzo nakon toga objavljen je i prvi katastarski plan, tiskan u Beču 1853. godine. U njemu još uvijek dominiraju Gornji grad i Kaptol, dok se u Donjem gradu ističu samo glavne prometnice.</p>
<p> No širenje je započelo. U vrijeme Kamaufa izgrađena je jedna od najmarkantnijih zgrada gradskog središta – dvokatna građevina na nekadašnjem sajmištu, prvobitno namijenjena bolnici, kasnije tvornica duhana, a 1882. godine u nju se uselilo Sveučilište. Kamaufovo je Gradsko zastupstvo predvidjelo brojne druge velike poslove - izgradnju zgrade realne gimnazije, regulaciju i čišćenje potoka Medveščaka, gradnju kanalizacije u Ilici i na Jelačićevu trgu, no planovi se nisu ostvarili jer je trebalo podići veliki zajam od 400 tisuća forinti, što je Kamauf smatrao prevelikim opterećenjem za tada mali Zagreb.</p>
<p>Miroslav ŠašićAutor je profesor povijesti</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Koalicija Treći put za Zagreb za smanjenje prireza na 10 posto</p>
<p>Koalicija Treći put za Zagreb, čiju listu nosi Zdravko Tomac, zauzima se za smanjenje gradskog prireza sa sadašnjih 18 na deset posto, rečeno je u utorak, na predstavljanju liste te koalicije, koju čine HIP, HSD i Abeceda HGSS-a. Takvim smanjenjem prireza svakom bi građaninu, u prosjeku, ostalo tisuću kuna više u džepu, izračunao je predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman. »Bijeli Zagreb u čiste ruke«, moto je Koalicije koja upozorava na pogubnost korupcije »koja potječe iz samog političkog vrha«. Zagrebu trebaju profesionalci, a stranke su tu da određuju ciljeve, kaže Tuđman. Treći put je suprostavljen i bivšoj HDZ-ovoj i sadašnjoj SDP/HNS-ovoj vlasti u Zagrebu, kaže Tomac i poručuje da se u Gradu ništa neće promijeniti ako pobjede te opcije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Koalicija HDZ-DC-HSLS-HD žali se na neravnopravni medijski tretman</p>
<p>Izborni stožer koalicije HDZ-DC-HSLS-HD za Grad Zagreb uputio je u utorak prigovor HTV-u zbog »neravnopravnog praćenja kandidata za izbore te nepridržavanja pravila koja je HTV sam donio«. Koalicija HDZ-DC-HSLS-HD u priopćenju navodi da je HTV u Dnevniku 24. travnja, u prilogu iz Plehana (BiH), emitirao izjavu Milana Bandića, nositelja liste SDP-HSS-HSU za Grad Zagreb, a samo nekoliko sati nakon toga i njegovu izjavu u emisiji Shpitza. »HTV je time već na samom početku kampanje započeo favorizirati jednog od kandidata te je narušio ravnopravnost kandidata i stranaka«, navodi u prigovoru Izborni stožer koalicije HDZ-DC-HSLS-HD za Grad Zagreb i dodaje da se nepristrani promatrač može s razlogom zapitati je li to sve slučajno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gorska služba spašavanja na Sljemenu reagirala 122 puta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska gorska služba spašavanja - stanica Zagreb prezentirala je u utorak rezultate svojih akcija u zimskoj sezoni 2004./05. Od 15. prosinca 2004. do 15. travnja 2005. gorski spasioci imali su na Medvednici 122 akcije, najviše 20. siječnja, na dan održavanja FIS utrke Zlatni medvjed – čak 22. Gorski spasilac Borislav Aleraj rekao je da je ova sezona bila naporna, ali uspješna. »Bilo je vrlo malo sanjkaških nesreća«, rekao je Aleraj. Naglasio da na Sljemenu treba poboljšati nadzor nad brzinom skijaša. GSS-u je za naporan rad zahvalio tajnik Zagrebačkog skijaškog saveza Krešimir Kržić, te je pročelniku Stanice Zagreb Darku Bakšiću predao priznanje za uspješan rad u povodu 110 godina skijanja u Zagrebu. [T. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Div u Krešimirovu gradu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Na svome kružnom putu Sredozemljem golemi cruiser »Minerva II« u utorak je oko 11,30 sati uplovio u šibensku luku, izazvavši divljenje brojnih Šibenčana koji su pohitali u luku izbliza vidjeti bijelo-plavog ljepotana. S »Minervom« je u grad stiglo 594 putnika, većinom starijih Amerikanaca i Engleza koji su razgledali povijesnu jezgru Šibenika, dio njih posjetio je slapove Krke, dio putnika odlučio je uživati u domaćem ambijentu kamenitih Jurlinovih dvora u zaleđu Primoštena, dok je dio razgledao susjedni Zadar. </p>
<p>Šibenska TZ i Udruženje ugostitelja putnike su dočekali sa smokvama, bajamima i dalmatinskom glazbom, što je mnoge zateklo. Većini putnika ovo je prvi susret s Hrvatskom. Dosad viđene ljepote hrvatske obale fascinirale su ih, priznali su nam gosti iz Australije.</p>
<p>Lučki pilot Branko Kovačev proveo je grdosiju kroz zahtjevan uski Kanal svetog Ante. »Prolazak je prošao u najboljem redu u što nisam ni sumnjao jer je kapetan broda iskusan, a i ja sam ovim kanalom proveo na stotine brodova. Zbog vremenskih prilika cruiser je kasnio u dolasku«, kazuje nam Kovačev, inače lanjski dobitnik »Plave vrpce Vjesnika«. Ovakvi brodovi, čija je visina oko 50 metara, najosjetljiviji su na vjetar.</p>
<p>Ksenija Grubišić, direktorica gradske TZ, bila je prezadovoljna uplovljavanjem »Minerve« u Šibenik. »Dolaskom cruisera profitiraju svi – ugostitelji, autobuseri, vodiči, prodavači suvenira, NP »Krka«...., kaže ona.</p>
<p>»Minerva« je 180,45 m duga i 25,46 m široka, plovi pod zastavom Maršalskih otoka, i u vlasništvu je tvrtke »Swan Hellenie«. Izgrađen je 2000. u Francuskoj, u seriji osam istovjetnih brodova. Na brodu je i 319 članova posade, među kojima je i Hrvat iz Rijeke.</p>
<p>Ovoga će ljeta u šibensku luku uploviti ukupno 53 cruisera . Šibenik se nedavno upisao u Mediteranski klub cruisera, što je novi korak k afirmaciji Šibenika kao cruiserske luke. Agent »Minerve« Darko Skelin, kaže da će cruiseri u Šibenik uplovljavati do studenoga.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hubble slavi 15. rođendan</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Hubble, prvi svemirski teleskop koji je revolucionarizirao viziju svemira, dosad prenijevši više od 750.000 spektakularnih slika iz svemira, slavi svoj 15. rođendan. Hubble je u orbitu pustila američka letjelica »Discovery« 25. travnja 1990., otvorivši time novu eru astronomije. No teleskop, plod suradnje američke NASA-e i europske ESA-e, otpočeo je s radom tek tri godine kasnije.</p>
<p>Otad je Hubble počeo emitirati izvanredne snimke supernove, divovskih eksplozija koje obilježavaju smrt zvijezde i rođenje crne rupe, u čije su postojanje astronomi dotad tek sumnjali... Zahvaljujući tome, promatranja su udeseterostručena, a kozmolozi su dobili potvrdu da je svemir u brzoj ekspanziji, Usput su mu proračunali i točnu dob (13,7 milijardi godina). Hubbleova bi misija uskoro mogla biti okončana, a njegove baterije i giroskopi prestat će funkcionirati nakon 2007. ili 2008. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Obljetnica Černobila</p>
<p>Ispred spomenika vatrogascima koji su poginuli nastojeći ugasiti požar u nuklearnoj elektrani Černobil, rodbina i prijatelji i ove su godine zapalili svijeće. Ukrajina je u utorak obilježila 19 godina od najveće nuklearne havarije na svijetu. Nakon eksplozije 4. reaktora, u atmosferu su briznuli radioaktivni oblaci, trujući područja ne samo Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, već i gotovo cijelu Europu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mještani dočekali »Dupina s Krapnja« </p>
<p>Mještani otočića Krapnja priredili su svečan doček svome sumještaninu Kristijanu Curaviću koji je prošloga tjedna na Sjevernom polu zaronio na čak 51,2 metra dubine, čime je, osim neslužbenog svjetskog, oborio i osobni rekord. »Dupin s Krapnja« kako ga još zovu, na otok se s pola vratio u društvu majke Dragice i prijatelja Antonia Kulušića, a dočekalo ga je »svo živo«. Najaktivniji su bili članovi društva »Spužvar« koji su se pobrinuli da se Krapnjem rašire zvuci dalmatinske pjesme, a nisu izostali ni dar i priznanje. Svome mladom sumještaninu Krapljanke su, odjevene u narodne nošnje svoga otoka, otpjevale stihove, a djeca su tražila autograme. Bila je tu i Kikijeva baka koja s nestrpljenjem iščekuje svaki dolazak svoga unuka, zaljubljenika u ekstremne sportove. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prosvjedi protiv homoseksualnih brakova</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Konzervativni gradonačelnici u središtima španjolskih pokrajina tvrde da će odbiti ženiti homoseksualne parove usprkos zakonu izglasanom prošli tjedan u španjolskom parlamentu koji dopušta te veze i koji bi trebao stupiti na snagu ovoga ljeta. »Iako mi zakon omogućava da ženim homoseksualce, neću se koristiti tim pravom, kao ni ostali poslanici u gradskoj upravi Valladolida«, kazao je gradonačelnik Javier Leon de la Riva. »Ne predstavlja mi problem što parovi imaju ista prava kao i ostali građani, ali mi se ne sviđa da se njihova veza naziva brakom«, dodao je.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićeni neonacisti u Španjolskoj</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Španjolska policija otkrila je španjolski ogranak međunarodne neonacističke organizacije »Blood and Honour«, te pritom uhitila 21 osobu diljem zemlje. Dvadeset i jedna osoba, u dobi od 17 do 34 godine, osumnjičena je za <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> protiv temeljnih prava i sloboda, veličanja genocida, preprodaju oružja i članstvo u nelegalnim organizacijama. Policija smatra da se skupina, utemeljena krajem 1999., financirala prodajom oružja. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bill Gates predstavio novu verziju Windowsa </p>
<p>Novu verziju Windowsa predstavio je u utorak čelnik Microsofta Bill Gates dobrim poznavateljima informatičke industrije. Nova će verzija na tržište biti puštena dogodine. U nastupu na »Windows Hardware Engineering Conference« Gates je istaknuo poboljšanu sigurnost i veće grafičke mogućnosti kao dva područja na kojima će nova verzija operativnog sustava Windows šifriranog imena »Longhorn« nadmašiti sadašnju verziju Windows XP. Gates se usredotočio i na poboljšane pretraživačke kapacitete, područje na kojem je softverski gigant izložen sve snažnijem pritisku konkurenata Googlea i Yahooa. Predviđa da će prodaja osobnih računala opet početi rasti kako tehnologija bude dostupnija sve većem broju ljudi. Po Gatesovim riječima, ljudi će u ovom desetljeću moći kupiti laptope tanke kao 10 listova papira, za manje od 6000 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Okršaj velikih redatelja </p>
<p>U konkurenciju su uvršteni i velikani svjetskog filma Wim Wenders, David Cronenberg, Michael Haneke, Atom Egoyan, Lars von Trier i Jim Jarmusch, a pozvan je i nevjerojatan broj glumačkih zvijezda</p>
<p>Filmski festival u Cannesu, 58. po redu, otvara se 11. svibnja, a u konkurenciji za »Zlatnu palmu« je impresivan niz svjetski poznatih redatelja. Selektori su imali težak posao, jer je na festival prijavljeno rekordnih 1540 filmova iz 97 zemalja, a u službenom programu bit će ih prikazano 53, od kojih 20 u konkurenciji. Ove godine ništa nije prepušteno slučaju, pa su u konkurenciju uvršteni i velikani svjetskog filma: Wim Wenders, David Cronenberg, Michael Haneke, Atom Egoyan, Lars von Trier i Jim Jarmusch. </p>
<p>Tommy Lee Jones predstavlja se svojom prvom režijom »The Three Burials of Melquiades Estrada« po scenariju Guillerma Arriage (Amores Perros, 21. gram). George Lucas će predstaviti završni film serijala »Ratovi zvijezda« – »Osvetu Sitha«. </p>
<p>Festival će biti otvoren francuskim filmom »Lemming« njemačke redateljice Dominik Moll, u kojem glume dvije Charlotte: Gainsbourg i Rampling. Ovogodišnji Cannes zatvara britanski film Marthe Fiennes »Chromophobia« u kojem glume Penélope Cruz, Ben Chaplin, Kristin Scott Thomas i Josepeh Fiennes. </p>
<p>Festivalski predsjednik Gilles Jacob ističe kao središnje točke ovogodišnjeg festivala užitak u susretima najrazličitijih redatelja, glumaca, kinematografija i estetika i poziv na putovanje u najudaljenije dijelove svijeta. Predsjednik Žirija festivala, Emir Kusturica, u svom je stilu proglasio »međunarodnim selom« uspoređujući ga s Kustendorfom, filmskim selom koje je izgradio u Zlatiboru. </p>
<p>Budući da je Kusturica u nedavnom intervjuu rekao: »Ovi mali Pigmejci, od Beograda, preko Zagreba, do Sarajeva i dalje…ovi provincijski miševi, taj sitni kusur svjetskog kapitala i sićušni doušnici, nisu vrijedni pažnje«, nećemo pitati odnosi li se ta dobrodošlica i na njih, a u tom kontekstu i ne začuđuje da u programu festivala nema nijednog filma s ovih prostora, osobito odličnog bosansko-hrvatskog filma »Go West«. </p>
<p>Filmski festival u Cannesu ne zadovoljava se samo time da prikazuje najbolje filmove, već preuzima brigu za talentirane mlade umjetnike (za to je osnovan Cinéfondation), a podupire i svjetsku distribuciju kvalitetnih filmova kojima imaju problema na tom polju. </p>
<p>U projektu zvanom »L'Atelier du Festival«, Cinéfondation je odabrala osamnaest redatelja iz različitih zemalja i pružila im priliku da u Cannesu steknu kontakte za realizaciju svoga filma. Među njima je i Palestinac Tawfik Abu Wael, koji je prošle godine upravo na moj prijedlog dobio nagradu Žirija međunarodne kritike za najbolji film u paralelnim programima, a njegov nagrađeni film »Žeđ« bio prikazan u pulskoj Areni. Među osamnaest autora su i Aida Begić iz BiH i Vladimir Perišić iz Srbije.</p>
<p>Festival ove godine otvara i novi kino pod imenom »Cinéma du monde«, u kojem će svoje kinematografije predstaviti Maroko, Južna Afrika, Austrija, Šri Lanka, Filipini, Meksiko i Peru. Nakon Maxa von Sydowa prošle godine, predavanje o svome glumačkom putu održat će Catherine Deneuve. Novost festivala je i »La Séance des enfants«, projekcija dječjeg filma pred dvije tisuće djece, organizirana uz potporu Unicefa. Glavna izložba festivala posvećena je Jamesu Deanu, u povodu pedesete obljetnice njegove tragične smrti. </p>
<p>Što se glumačkih zvijezda tiče, ove će godine Cannes višestruko nadmašiti sve dosadašnje nevjerojatnim nizom imena. Po crvenom tepihu prošetat će se, između ostalih: Scarlett Johansson, Bruce Willis, Tommy Lee Jones, Viggo Mortensen, Gael Garcia Bernal, William Hurt, Val Kilmer, Ewan McGregor, Samuel Jackson, Nathalie Portman, Danny Glover, Sharon Stone, Jessica Lange, Sam Shepard, Bill Murray, Tilda Swinton, Ed Harris, Tim Roth, Eva Marie Saint, Kevin Bacon, Juliette Binoche, Benicio del Toro, Michael Pitt, Asia Argento, Robert Downey Jr, Edward Norton i Mickey Rourke. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Počeo Festival sv. Marka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svečanom misom u Crkvi sv. Marka u ponedjeljak je obilježen blagdan sv. Marka. U sklopu misnoga slavlja izvedena je Papinska misa koju je ugledni hrvatski skladatelj Anđelko Klobučar napisao godine 1994. u čast prvog dolaska pape Ivana Pavla Drugog u Hrvatsku u povodu 900. obljetnice Zagrebačke biskupije. To velebno djelo interpretirali su na skučenom crkvenom koru Solisti sv. Marka i vrsni Oratorijski zbor Crkve sv. Marka pod ravnanjem Tomislava Fačinija.</p>
<p>Time je počeo 7. festival sv. Marka koji prema zamisli njegova ravnatelja Nevena Valenta nastoji pod okriljem vjere i duhovnosti snagom glazbe pružiti čovjeku ljepotu. </p>
<p>Festival sv. Marka je u utorak ugostio Dubrovački gitarski trio, a do 11. svibnja će se održati još osam zanimljivih koncerata na kojima će nastupiti ugledni solisti i ansambli iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije i Hrvatske. Tako će u Crkvi sv. Marka 29. travnja nastupiti Solisti sv. Marka pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, a 30. travnja orguljaš Martin Baker iz Velike Britanije. Zagrebački kvartet će 2. svibnja u sklopu svojega programa imati pravi raritet – Gudački kvartet u fis-molu slavnoga dirigenta Wilhelma Furtwänglera, a Trio Orlando će 4. svibnja između ostalog praizvesti skladbu Dies irae Igora Kuljerića.</p>
<p> U spomen papi Ivanu Pavlom Drugom 7. svibnja će biti izveden Requiem Wolfganga Amadeusa Mozarta. </p>
<p>U HGZ-u će se održati dva koncerta. Petog svibnja nastupa Philharmonische Camerata Berlin, a 11. svibnja uz Ansambl Wien sudjeluju i dvojica hornista Bečke filharmonije.</p>
<p>Ansambl Crescendo iz Austrije će 8. svibnja u Muzeju Mimari izvesti zanimljiv program pod naslovom »Mozart kod Madame Pompadour«. [Višnja Požgaj]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Duhovne srodnosti</p>
<p>Plesači Torinskoga baleta na čelu s Levaggijem te gosti iz Scale i Pariza pokazali su zamjerno plesno umijeće i njegovanu tehniku </p>
<p>Muzički biennale Zagreb, 23. po redu, počeo je i završio u znaku baleta. Večer nove talijanske koreografije što je pod nazivom »Glazba i ples gradova« održana u Hrvatskome narodnom kazalištu, potvrdila je kako je zagrebačka publika upravo zahvaljujući Biennalu imala priliku vidjeti moderan balet i suvremeni plesni pokret u izvedbi snažnih ansambala velikih plesačkih mogućnosti – zagrebačkoga, hannoverskoga i torinskoga, koji će, treba se ponadati, poslužiti kao orijentiri u vođenju, stvaranju i promišljanju suvremene domaće plesne scene.</p>
<p>Program je predstavio trojicu suvremenih koreografa: Mattea Levaggija, Maura Bigonzettija i Massimiliana Volpinija. Balet Torinskoga kazališta izveo je u prvom dijelu predstavu »Caravaggio« na glazbu Giovannija Sollime. U njoj koreograf nastoji ostvariti vezu s duhovnim stanjem koje je pokretalo unutarnji život i umjetničko stvaranje velikoga slikara Michelangela Merisija Caravaggia. </p>
<p> Zajedničko baletu i Caravaggiovim slikama je igra osebujnoga svjetla, Caravaggiova tehnika chiaroscuro, što ga je izvrsno ostvario Enzo Galia, a i kostimi Roger Salas u nekim su elementima boje asocirali na Caravaggiovu tonsku paletu. U tome neoklasičnom stilu koreografski nismo vidjeli ništa novo. </p>
<p>Matteo Levaggi suvremenije se izrazio u drugom dijelu večeri u kojem je nastupilo nekoliko istaknutih solista Baleta milanske Scale i Baleta Pariške opere u pet kratkih minijatura. Levaggijeva kreativnost došla je do izražaja u kratkom »Solu« na glazbu Thomasa Adesa što ga je izvela Paola Vismara i u duetu »Asyla«, također na Adesovu glazbu, koji su plesali Paola Vismara i Maximiliano Guerra.</p>
<p>Matteo Levaggi plesački je potekao iz poznatog Atterballetta, trupe Maura Bigonzettija, koji je također bio zastupljen jednim solom i duetom. U solu »Arms« (Ruke) u prvom planu bila je muskulatura plesača Maximiliana Guerre, dok je kvalitetni, elegantni suvremeni duet »Kasimir Kolor« pokazao da može stajati uz bok nekom klasičnom pas de deuxu. Izveli su ga Eleonora Abbagnato i Alessio Carbone iz Pariške opere.</p>
<p>Treći koreograf Massimiliano Volpini pokazao se najrazličitijim sa solom »File not Found« na glazbu Boruta Kržišnika, što ga je izveo Marco Messina. Svi plesači Torinskoga baleta na čelu s Levaggijem te gosti iz Scale i Pariza pokazali su zamjerno plesno umijeće i njegovanu tehniku.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kazališta žude za domaćim tekstom </p>
<p>U Hrvatskoj nedostaje malih scena na kojima bi se postavljali suvremeni dramski tekstovi</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Četverodnevni ciklus okruglih stolova, koji se u sklopu 15. Marulićevih dana u splitskome HNK održavaju pod nazivom »Dramski pisac u središtu«, u ponedjeljak je otvoren raspravom o položaju redatelja i glumaca u suvremenoj hrvatskoj drami te o problemima jezika pisca i kazališta.</p>
<p> U živahnoj raspravi sudjelovali su brojni domaći teatrolozi, pisci, redatelji, dramaturzi i glumci, a ravnatelj Drame splitskoga HNK, glumac i pisac Elvis Bošnjak branio je stajalište da svaki pisac mora imati vezu s predstavom, iskoristiti iskustva glumaca te u suradnji s redateljem uočavati što tekstu nedostaje. Redateljica njegovih triju drama Nenni Delmestre upozorila je na vrlo osjetljiv redateljski posao u kojem treba znati kada intervenirati ili ne u dramski predložak. Zagovornica je postavljanja na scene hrvatskih kazališta tekstova suvremenih domaćih autora, jer ih je, kako kaže, veliki broj kvalitetnih.</p>
<p> Raspravljajući o jeziku pisca i kazališta, okupljeni su se složili da se jezik mora iznjedriti iz sadržaja teksta, te da drama može biti napisana na dijalektu jedino ako je »mišljena« iz mentaliteta. Kao primjer virtuozne jezičnosti koja uvijek i ponovno oduševljava redatelje, glumce i publiku istaknuta je drama »Antigona, kraljica u Tebi« Tonča Petrasova Marovića koji, prema mišljenju umjetničkoj ravnatelja HNK Split Petra Selema, nikada nije pokušavao pisati lažni kolokvijalni tekst, nego vrhunska djela vlastitih znakova i simbola.</p>
<p> Objašnjavajući fenomen sve češćeg pojavljivanja uspješnih glumaca-pisaca, ravnatelj Marulićevih dana Milan Štrljić rekao je da je razlog tomu što glumci pišu tekst na glas.</p>
<p> U utorak, posljednjeg dana okruglog stola, izbornica Marulićevih dana i teatrologinja Ana Lederer izlagala je o hrvatskoj drami u proteklom desetljeću, podsjetivši pritom da su se u tome razdoblju u Hrvatskoj afirmirali brojni uspješni i kvalitetni dramski pisci kao što su Miro Gavran, Lada Kaštelan, Mate Matišić i Filip Šovagović. Međutim, u Hrvatskoj, osim rijetkih iznimaka, nedostaje malih scena na kojima bi se postavljali suvremeni dramski tekstovi. »Mala scena na kojoj su se postavljale drame suvremenih domaćih autora u Hrvatskoj je postojala 90-ih godina, i to u zagrebačkom ITD-u, kada je na čelu te kuće bio Miro Gavran. U posljednjih 15 godina sve što se događalo oko uprizorenja suvremenih dramskih tekstova mogli bismo nazvati slučajnošću. U hrvatskim kazalištima postoji velika žudnja za domaćim tekstovima, a s druge strane teatri se suzdržavaju u njihovim uprizorenjima«, istaknula je Lederer.</p>
<p> Ona je upozorila kako bi ravnatelje kazališta trebalo potaknuti da na scenu postavljaju što više hrvatskih autora, posebice suvremenih. </p>
<p>Književnik Miro Gavran svratio je pozornost na argentinski primjer gdje se u njihovim kazalištima postavlja čak 90 posto domaćih, a samo 10 posto inozemnih autora. Istaknuto je da je za dobar plasman kvalitetnih hrvatskih suvremenih tekstova nužno potaknuti i njihovo prevođenje, jer je to jedini način da se hrvatske drame čitaju i izvode na svjetskim pozornicama.</p>
<p> Govoreći o temi dramskog pisca između zanimanja i hobija, Gavran je rekao da bi bez obzira na to bavi li se pisac pisanjem redovito ili povremeno, on morao sudbinski biti vezan uz kazalište. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Odličje Josipu Tabaku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Obilježavajući Dan španjolskoga jezika i kulture, koji se u Hrvatskoj slavi već treću godinu za redom, španjolski je veleposlanik Álvaro Sebastián de Erice u utorak predao odličje prevoditelju i književniku Josipu Tabaku te poduzetniku Aleksandru Hajduki za izvanredne zasluge u učvršćivanju odnosa između dviju zemalja na području gospodarstva.</p>
<p>Znameniti hrvatski prevoditelj Josip Tabak (1912.) primio je odličje Časnika reda Izabele Katoličke, što mu ga je dodijelio španjolski kralj Juan Carlos I., za njegovu dugogodišnju i plodnu karijeru u kojoj se posebno ističe maestralni prijevod i komentari Cervantesova romana »Bistri vitez Don Quijote od La Manche«, jednoga od najboljih i najslavnijih djela svjetske književne baštine.</p>
<p>Predajući to vrijedno priznanje zaslužnomu hrvatskom prevoditelju, španjolski je veleposlanik istaknuo da je Tabak u svome bogatome životu i sam bio poput Don Quijotea, jer se borio za univerzalne vrijednosti. [S. V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jubilarni SLUK </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Jubilarni 20. po redu susret lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske SLUK 2005. održava se u Osijeku ovih dana. Manifestacija je započela predstavljanjem monografije »Susreti lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske« Antonije Bogner Šaban. Luko Paljetak napomenuo je da ta monografija govori o svevremenosti odnosno ulogama svih lutkarskih predstava. Tu se može naći galerija dragih lica i osoba u hrvatskom lutkarstvu. SLUK je radno otvorilo zagrebačko Kazališta lutaka s predstavom »Neva Nevičica« u režiji Georgija Para. [S. D. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Lado u Australiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado prvi put, od svog osnutka 1949., gostuje u Australiji, gdje se predstavlja iseljenicima u hrvatskim zajednicama i katoličkim centrima, ali i australskoj publici na koncertnim podijima u Sydneyu, Melbourneu i Perthu. Ansambl Lado u Australiji će biti od 17. travnja do 1. svibnja, a tijekom turneje priredit će brojne cjelovečernje plesne koncerte. Plesni nastup u koncertnoj dvorani Sydney Town Hall, koja je bila ispunjena do zadnjega mjesta, posebno je oduševila tamošnju publiku. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Drogba u Kranjčevićevoj! </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mlađi brat planetarno poznatog napadača Chelseaja Didiera Drogbe, 19-godišnji Joel, također napadač, došao je na probu u Nogometni klub Zagreb! Letom iz Pariza, aterirao je na Pleso u utorak ujutro i smjestio se preko puta stadiona u Kranjčevićevoj u hotelu Laguna, a već je popodne s prvom momčadi »pjesnika« dobio minutažu u prijateljskoj utakmici u Samoborskim novakima, kako bi struka »bijelih« mogla provjeriti krase li Joela nogometne vještine starijega brata. Ako se pitate zašto je igrač tako glasovitoga prezimena došao »samo« na probu, a ne u klupske prostorije na potpis ugovora, odgovor nudi Joelov životni put. Naime, za razliku od Didiera, Joel je počeo trenirati tek sa 12 godina, a danas trenira u nižerazrednom klubu iz pariške regije. Tako kasni početak nogometne karijere nije baš uobičajen, no bilo je, ispostavilo se, sjajnih nogometaša koji su prve korake napravili pred kraj puberteta. Jedan je od njih, primjerice, i Argentinac Gabriel Batistuta. </p>
<p>Zašto, dakle, proba? Gotovo ciklički hrvatske klubove posjećuju mladi igrači iz svih krajeva svijeta, »reprezentativci« sa »sjajnim« referencama, koje se na kraju pokažu neutemeljenima. Treneri u takvim situacijama često procijene da u vlastitom »bazenu« imaju kvalitetnije igrače. Međutim, već se na našim prostorima događalo da igrač ne zadovolji na probi, ili je preskup, a na kraju napravi veliku karijeru. Primjer je Brazilac Rivaldo, koji je nakon dolaska u Europu svratio u Osijek, no bio je preskup... </p>
<p>Joel Drogba u Zagreb je došao posredstvom menadžera Mate Jozipovića, koji je prije tri mjeseca prebacio »pjesnika« Radomira Đalovića u njemačku Arminiju Bielefeld. Prvo što smo tražili na početku upoznavanja i razgovora bilo je da potvrdi bratsku vezu s Didierom, uzdanicom Josea Mourinha u momčadi koja kroči prema vrhu nogometne Europe. »Oui«, rekao je Joel, nakon čega smo nastavili s pitanjima. Čim nam je Joel rekao da je počeo trenirati sa 12 godina, upitali smo ga zašto tako kasno i planira li se ozbiljno baviti nogometom. </p>
<p>»U početku sam igrao iz užitka, a kasnije je to postala strast. Imam mnogo ambicija! U Zagreb sam došao sam da me isprobaju, pa ćemo vidjeti hoće li ocjena biti pozitivna ili negativna«, kazao je Drogba mlađi, koji govori samo francuski. Srećom, ljubazno osoblje hotela pomoglo nam je u komunikaciji. </p>
<p>Što očekujete do Zagreba? </p>
<p>»Očekujem da ću nešto dobro donijeti klubu i isto tako da će klub nešto i meni pružiti.« </p>
<p>Jeste li ugovorom vezani za pariški klub? Bi li Zagreb morao platiti odštetu?</p>
<p>»Budući da ne igram u velikom klubu, mislim da Zagreb, ako će me htjeti, neće morati platiti odštetu.« </p>
<p>Čujete li se s Didierom, zna li on uopće da ste došli u Hrvatsku? </p>
<p>»Naravno, čujem se s bratom cijelo vrijeme. Upravo smo razgovarali prije mog dolaska u Zagreb. Dao mi je mnogo, mnogo dobrih savjeta«, rekao je na kraju pomalo sramežljivi Joel. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Milan se predbilježio za finale u Istanbulu</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Milan je pobijedio u prvoj polufinalnoj utakmici Lige prvaka PSV na San Siru 2-0 i tako već sada osjeća miris istanbulskog stadiona gdje će se krajem svibnja igrati finale. Iako je PSV bio posve ravnopravan suparnik, bljeskovi Ševčenka i Tomassona su im presudili.</p>
<p>Guus Hiddink, lukavi trener PSV Eindhovena, nije upotrijebio taktiku kakvu mnogi rabe pri dolasku na San Siru. Osim prvih deset minuta, kada je domaćin pokušao u transu postići željeni pogodak, PSV se hrabro nadigravao sa uglednim suparnikom. Čak štoviše, nije pretjerano suditi kako je vezna linija kluba iz Eindhovena nadigrala lucidne Kaku i Pirla ili neumorne »maratonce« Seedorfa i Gattusa.</p>
<p>I premda je tijekom prvog poluvremena lopta više bila u Milanovu posjedu, a vratar PSV-a Gomes je imao nemirnijih 45. minuta od Dide, ipak su najbolju šansu imali gosti – Farfan je u 15. minuti »uskrsnuo« sam ispred Dide, ali je amaterski završio akciju slabašnim udarcem.</p>
<p>Milanove prijetnje ovisile su o domišljatosti i uspješnim solo dionicama Andreja Ševčenka. Crespo nije imao svoju večer, Kaka se izgubio u gomili nizozemskih nogometaša, a bokovi (Cafu i Kaladze) nisu imali previše prostora. I tako su se poluprilike Milana razbijale o PSV-ove hridi do 42. minute kada je Kaka sjajno provukao loptu kroz zadnji red PSV-a, a Ševčenko je manirom besprijekornog napadača dovršio zamišljeno – pogotkom.</p>
<p>Tako je Milan potvrdio oličenje nesalomljivosti i u utakmicama gdje ne dominira nad suparnikom, a gosti iz Eindhovena su još »drskije« krenuli po pogodak u drugom poluvremenu. I vjerojatno su »kupovali srca« nepristranim promatračima utakmice, budući su maštovitim akcijama konstantno prijetili Didi. Najbolje se protiv najčeličnije obrane u Europi snalazio vrckasti Korejac Park, međutim PSV-u je dramatično nedostajao igrač koji će materijalizirati dobru igru. Brljali su tako Beasley, Park, Van Bommel, Hasselink ili Farfan u završnici. Nekarakteristično za Milanove utakmice, ali ova je prštala u velikom broju šansi, pa niti domaćin nije ostao dužan – Crespo je izgubio ravnotežu sekundu prije no što je trebao postići pogodak, Ševčenko je imao sjajan pokušaj loba...</p>
<p>I kada se očekivalo kako će se zadržati Milanova ljubav prema rezultatu 1-0, u posljednjoj minuti je Tomasson »fliper akciju« završio pogotkom za mirnih 2-0 Milana. Finale u Istanbulu je očito njihova realnost.</p>
<p>U srijedu se u Londonu igra druga polufinalna utakmica. Chelsea na Stamford Bridgeu čeka Liverpool u otočkom okršaju. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na čelu struke Cvetković i Cvjetković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovu bi struku već od srijede mogli predvoditi nekadašnji maksimirski suigrači, dvojac Cvetković-Cvjetković! Prije mjesec dana Zvjezdan Cvetković je imenovan glavnim trenerom prve momčadi Dinama, a klupski će Izvršni odbor u srijedu najvjerojatnije imenovati i novoga sportskog direktora – Ivana Cvjetkovića. </p>
<p>Cvjetković je bliski suradnik svoga bivšeg suigrača iz maksimirskih dana, proslavljenoga vratara Ranka Stojića, danas uglednoga nogometnog menadžera. S obzirom na to da se, dakle, Cvjetković i sam bavi menadžerskim poslom, neizbježno se nameće pitanje - sukoba interesa. U Dinamu bi se, dakle, ponovno mogao dogoditi »slučaj Mamić«. Mediji su, primjerice, još od samog dolaska Zdravka Mamića u Dinamovu upravljačku strukturu uporno upozoravali da je on ujedno vlasnik menadžerske agencije, što je nespojivo s njegovom klupskom funkcijom! </p>
<p> Cvjetkovićev angažman, pak, zagovara Dinamov predsjednik Mirko Barišić. Upravo ga je on i predložio IO-u za novoga sportskog direktora. Članovi IO-a vjerojatno će razmatrati i prijedlog imenovanja Josipa Kužea novim maksimirskim trenerom. No, njegov bi mandat trebao zaživjeti tek od ljeta. </p>
<p> Sjednica IO-a predviđena je za srijedu poslijepodne, a to će ujedno biti posljednje zasjedanje sadašnjega saziva IO-a, kojem ističe mandat. Krajem svibnja na rasporedu je redovna, a ujedno i izborna Skupština kluba koja će pritom imenovati i novi IO. </p>
<p> Zanimljivo je da je ovdje riječ o - zatvorenome krugu. Krajem svibnja, naime, ističe i mandat samoj Skupštini. Dakle: IO predlaže sadašnjoj Skupštini novi saziv Skupštine. Nova Skupština potom bira novi IO!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorac na Gionisa, Boroš na Heine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Naši su stolnotenisači saznali protivnike na startu Svjetskog prvenstva u Šangaju. Zoran Primorac će igrati protiv Grka Gionisa, a u drugom bi kolu mogao na Japanca Oshidu koji ga je pobijedio na ovogodišnjem CROP-u. Tamara Boroš ide na Austrijanku Heine, a drugo joj kolo donosi Njemicu Hain-Hofmann ili Tajpežanku Pan Li-Chun. Preskoči li Indonežanku Fibriyani, Cornelia Vaida u sljedećem će kolu igrati protiv prve igračice svijeta Zhang Yining. Najtežu prepreku na startu ima Sandra Paović kojoj je protivnica 20. igračica svijeta, Hongkonžanka Song Ah Sim.</p>
<p>• Stolnotenisači, 1. kolo: PRIMORAC – Gionis (Grč), TOŠIĆ – Chang Yen-Shu (Tph), JIANG WEIZHONG – Huang (Kan); stolnotenisačice, 1. kolo: VAIDA – Fibriyani (Ina), BAKULA – Li Qiangbing (Aut), BOROŠ – Heine (Aut), PAOVIĆ – Song Ah Sim (HGK). [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Povratak »užarenih« pobjednica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pomalo ispijena lica, preplanuli ten, pospane oči, ali sve garnirano pobjedničkim smiješkom bili su glavni znakovi prepoznavanja hrvatske teniske ekspedicije u zagrebačkoj zračnoj luci. S izuzetkom Matee Mezak, koja je produžila u SAD na seriju Challengera, ostali su u utorak sletjeli u Zagreb.</p>
<p>»Još mi se vrti film u glavi. Tek su se sad slegnuli dojmovi, pa shvaćam koliko je to bilo jedinstveno iskustvo. Još će mi prolaziti glavom 'tajlandski film' sljedećih dana, kada ću sve prepričavati rodbini i prijateljima«, rekla je Sanda Mamić.</p>
<p>Otkako je Fed kup izbornik, Goran Prpić nije morao gristi nokte i iščekivati ishod petog odlučujućeg dvoboja. Sve do gostovanja na Tajlandu hrvatske su tenisačice, gubile ili pobjeđivale, sve riješile prije ogleda parova. No, ovog je puta Prpić morao birati pobjedničku kombinaciju. Junakinja plasmana na prag elitnog razreda Fed kupa Jelena Kostanić i zamjena za Karolinu Šprem Matea Mezak odlično su odradile posao...</p>
<p>»Nisam se mnogo dvoumio. Ipak je Mamić drugi meč završila prije parova, nisam je nikako mogao ostaviti na terenu. Sigurno ne bi preživjela tu vrućinu. Ja sam sjedio pod suncobranom, pa sam se borio«, komentirao je Prpić i dodao: »Nisam se živcirao, predvođena i ohrabrena Jelenom, Mezak je sjajno odigrala. Cure su sve riješile bez većih problema, mirno smo gledali meč.«</p>
<p>Prošlih je sezona volja ždrijeba poslala Hrvatsku na egzotična putovanja u Venezuelu i Brazil, no Tajland će im zauvijek ostati u pamćenju. Kako je Kostanić rekla, u tajlandskom Phuketu svi su testirali svoje krajnje fizičke mogućnosti. Temperature iznad 50 Celzijevih stupnjeva iscrpile su svakog člana ekspedicije.</p>
<p>»Ako nakon ovoga ne promjene pravila u ITF-u i prilagode ih onima na Australian Openu, gdje se meč prekida kada termometar pokaže više od 36 stupnjeva, žalim svakoga tko će tamo gostovati. Još smo nakon svega letjeli 16 sati, promijenili ne znam koliko zona...«, rekao je Prpić. </p>
<p>Uz malo sreće, ždrijeb 3. svibnja u Londonu neće ponovno poslati hrvatsku reprezentaciju na daleko putovanje. Hrvatska će biti domaćin ukoliko izvuče Austriju, Italiju, Belgiju ili Njemačku, dok će kocka odlučivati ukoliko suparnik bude Argentina, odnosno Švicarska.</p>
<p>»Želja? Odmah bih potpisao da igramo s Belgijom, ako će biti u ovakvom sastavu, dakle je Clijsters i Henin-Hardenne. Može i Austrija, samo ne Talijanke«, zaključio je Prpić.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Razigrane Lokosice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U zaostalom dvoboju 19. kola prvenstva Hrvatske, rukometašice Lokomotive pobijedile su Split rezultatom 34-23 (16-11). Trener domaćih Nedjeljko Lalić uoči završnog turnira hrvatskog Kupa može biti zadovoljan igrom svojih igračica koje su u derbiju bez problema nadigrale gošće. Raspoložene vratarke domaće ekipe Jelčić i Grubišić sakupile su 18 obrana, Čvrsta obrana nije dozvolila igračicama Splita da se razmašu, a napad je funkcionirao sjajno. uz poslovičnu odličnu kapetanicu Pasičnik, u napadu su se iskazale Arslanagić sa devet te Pensa sa šest postignutih golova. Kod gošći najpreciznija je bila Buljević postigavši čak šest pogodaka iz sedmeraca. Redoslijed: Podravka (-1) 40, Lokomotiva 40, TVIN 29, Split (-2) 26, Lipovac 23, Zamet 22... </p>
<p>• LOKOMOTIVA – SPLIT 34-23 </p>
<p>(16-11) </p>
<p>Kutija šibica</p>
<p>LOKOMOTIVA: Grubišić (4+2), Jelčić (12), Bukovina (0), Knježević, Čop 4, Pasičnik 6, Penezić 2, Arslanagić 9 (3), Pušić 2, Levanić 1, Horvat 4, Veselovac, Golubić, Pensa 6.</p>
<p>SPLIT: Gožinić (5), Strunje (3), Milić, Lulić 2, Grčić 4, Bebić, Petković 4 (2), Tadić 4, Vrdoljak, Buljević 7 (6), Perendić, Anterić 1, Vrdoljak 1, Jadrijević.</p>
<p>SEDMERCI: Lokomotiva 3 (3), Split 10 (8)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Lokomotiva 8 minuta (Pensa 2+2, Čop, Pasičnik), Split 6 minuta (Lulić, Petković, Anterić)</p>
<p>SUCI: Jurinović (Zadar) i Mrvica (Biograd/nm). GLEDATELJA: 100</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Maida ARSLANAGIĆ [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Bush traži od Riyadha da hitno pojača isporuke nafte </p>
<p>Cijena sirove nafte na američkim burzama lani je porasla za 40 posto</p>
<p>Bush obećao Amerikancima da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi privolio Saudijce da proizvedu što više nafte </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč tome što je njegov utjecaj među zemljama Perzijskog zaljeva znatno opao zbog iračkog rata, predsjednik Bush je u ponedjeljak, na svom ranču u Teksasu primio saudijskog princa Abdullaha. Prije toga on je javno obećao Amerikancima da će učiniti sve što je u njegovoj moći – kako bi privolio Saudijce da proizvedu što više nafte. Time bi se, prema američkim procjenama zaustavio rast cijena »crnog zlata« na svjetskoj i američkoj burzi. </p>
<p>U intervju tv mreži CNBC, uoči susreta sa saudijskim prestolonasljednikom, Bush je obrazložio strategiju američkih zahtjeva prema Ryiadhu: »Razgovarat ću sa svojim prijateljima kako bi se uvjerio da oni razumiju ovo stanje koje se na kraju može odraziti i na njihovu dugoročnu sposobnost da prodaju sirovu naftu«, upozorio je američki predsjednik.</p>
<p>Prema američkim medijskim izvorima, saudijski ministar za naftu Ali Naimi u SAD je stigao s vijestima da ovo pustinjsko kraljevstvo već crpi oko 9,5 milijuna barela dnevno. No, količinu bi zbog stabilizacije svjetskih cijena, tek do kraja 2009. mogli maksimalno uvećati do 12,5 milijuna baraela na dan. Bushev srdačni susret s princom Abdullahom u Teksasu mogao bi, kako predviđaju tržišni analitičari, rezultirati pozitivnim ekonomskim efektima, ali ne tako brzo.</p>
<p> Istodobno, rastuće cijene nafte, koje su u travnju dostigle rekordnih, prosječno dva dolara i 27 centi za galon, što je i dalje daleko niže nego u Europi, u Americi sve više utječu na zaustavljanje ekonomskog rasta. One utječu, kako pokazuju ankete i na pad Busheve popularnosti.</p>
<p>Zabrinuti predsjednik je rast cijena naftnih derivata u Americi nazvao čak, »inozemnim porezom na domaći američki san«. Bush je u pomoć pozvao i Kongres. Capitol Hillu posalo je zahtjev da mu se najkasnije do kraja kolovoza predloži zakon koji bi nafnu energiju, »napravio prihvatljivijom i sigurnijom«. Drugim riječima, jeftinijom i dostupnijom. </p>
<p>Proteklog tjedna, Zastupnički dom Kongresa je već glasovao 249 prema 189 glasova u korist prijašnjeg, kako neki njegovi oponenti tvrde, kontroverznog zakona predloženog iz Bijele kuće. Njime se umanjuje porez na benzin, te omogućavaju subvencije naftnim kompanijama. Ujedno, Kongres je otvorio vrata i za eksploataciju nafte u dosad netaknutoj prirodi Aljaske. </p>
<p>Sve to međutim nije dovoljno, kako Bush ovih dana ističe, jer Kongres svojim akcijama ne može sam smanjiti cijenu američkog galona nafte. Predsjednik Bush će se možda morati odlučiti da, poput bivšeg šefa Bijele kuće, Billa Clintona, oslobodi određenu količinu nafte iz 700 milijuna barela državnih rezervi, kako bi uoči ljeta i sezone godišnjih odmora, uvećanom ponudom umjetno snizio cijene goriva na benzinskim crpkama diljem Amerike.</p>
<p> Zasad je predsjednik tu mogućnost odbijao, tvrdeći da će »dotaknuti državne rezerve isključivo ako dođe do nacionalne krize«. Uostalom, tijekom svoje prve izborne kampanje 2000. Bush je žestoko kritizirao predsjednika Clintona i njegovog zamjenika Ala Gorea, zbog toga što su se odlučili na američke naftne rezerve.</p>
<p>Bush međutim ima još jedan adut. U pomoć je iznova prizvao svoje stare prijatelje iz Ryiadha. Iako su poslije 11. rujna 2001. u mnogim javnim glasilima Saudijci opće gledano sasvim nepopularni, a »saudijska veza« američkog predsjednika kritizirana i ismijavana, Bush se time nije dao uznemiriti. Predsjednik zna da politika priznaje samo interese, a prijateljstvo kao i neprijateljstvo su vrlo često sasvim relativne kategorije. U tom duhu prolazi i Bushov najnoviji susret sa saudijskim čelnikom.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Saddam nije imao nedopušteno oružje </p>
<p>Da bi ublažio sadržaj svog izvješća, Duelfer navodi kako postoje dojave da se pobunjenici žele domoći kemijskog oružja</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni »lovac« CIA-e na Saddamovo oružje masovnog uništenja (WMD) Charles Duelfer priopćio je u utorak da se bez ikakvih rezultata, nakon punih 18 mjeseci, obustavlja potraga za nedopuštenim oružjem. On je također potvrdio da nisu pronađeni bilo kakvi tragovi da je WMD svojedobno tajnim kanalima prebačen iz Iraka u susjednu Siriju. </p>
<p>Na taj način, praktično je potvrđeno da je anglo-američka invazija na Irak, pokrenuta 20. ožujka 2003., bila međunarodno potpuno nezakonita jer se temeljila na obavještajnim fikcijama, a ne na zbilji.</p>
<p>To bi moglo otežati predizborni položaj aktualnog britanskog premijera Tonyja Blaira. No, da bi ublažio sadržaj svog izvješća, Duelfer navodi kako postoje neke dojave da irački pobunjenici »pribavljaju saznanja« o proizvodnji kemijskog oružja. </p>
<p>U međuvremenu, u Bagdadu su i u utorak iza zatvorenih vrata nastavljene političke nagodbe o uspostavi nove prijelazne vlade, prve nakon parlamentarnih izbora koji su održani još 30. siječnja. Novoimenovani premijer Ibrahim al Jaafari (šijit) najavio je u ponedjeljak da će priopćiti listu svog kabineta, ali zasad od toga nema ništa. </p>
<p>Koplja se lome oko pojedinih ključnih ministarskih resora na kojima bi i šijitski i kurdski stranački blok želio vidjeti svoje predstavnike. Nešto ranije, sunitski političari koji se zbog izborne apstinencije nalaze na marginama šijitsko-kurdskih nagodbi odustali su od ranijeg zahtjeva da se u Al Jaafarijevu vladu uključe bivši članovi vladajuće Baas stranke. Umjereni suniti vjeruju, najvjerojatnije s pravom, da bi taj potez pomogao sadašnje napore da se obuzdaju oružani sukobi i spriječi narastanje vala terorizma.</p>
<p>Al Jaafari i ostali irački stranački prvaci nalaze pod snažnim pritiskom washingtonske administracije da se što prije dogovore. Šefica State Departmenta Condoleezza Rice je rekla da ona i drugi visoki američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti iračke političare da oforme vladu od šijitske većine i kurdskih saveznika. Suniti bi u tom slučaju ostali »kratkih rukava«. </p>
<p>Bez obzira na to hoće li se uskoro ustanoviti nova prijelazna vlada, gotovo je sigurno da to neće presudno utjecati na slamanje otpora iračkih pobunjenika i terorista Al Qaide. Koalicijske snage na čelu s Amerikancima i iračke vlasti još ne znaju tko predvodi akcije gerile. Iako se kao vođa terorista označava Abu Musab al Zarqawi (Jordanac) nema gotovo nikakvih znakova gdje se on zapravo nalazi. U svakom slučaju, potragama za »nevidljivim Al Zarqawijem« opravdavaju se oružane akcije, upadi u pojedina mjesta i uhićenja mnogih Iračana.</p>
<p>Irački pobunjenici i teroristi bili su i u utorak vrlo aktivni. Gerilci su ispalili pet granata na američku vojnu bazu u blizini grada Samare, 80 kilometara sjeverno od Bagdada. Amerikanci navodno nisu odgovorili na napad. Javlja se da je ranjen irački civil . Istodobno, skupina Ansar al Suna priopćila je da je otela šest sudanskih vozača koji su radili za američke snage u Iraku. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Solana podupire stvaranje koalicije Koštunice i Tadića </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posljednjih dana došlo je do ozbiljnog približavanja stavova dviju najznačajnijih političkih stranaka, Demokratske stranke Srbije koju predvodi premijer Vojislav Koštunica i Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića. Beogradski mediji, prije svih Politika i Večernje novosti, nagađaju da bi uskoro moglo doći do stvaranja nove koalicije, uz malu pomoć visokog predstavnika EU za sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera Solane. Solana je, prema izvorima Politike, već počeo takve razgovore prilikom posjeta Beogradu sredinom travnja tijekom kojeg je uspio nagovoriti sugovornike u Beogradu na promjenu Ustavne povelje SCG.</p>
<p>Premijer Koštunica navodno nije zadovoljan aktualnim koalicijskim partnerima G17 plus, oko kojih se, prečesto za njegov ukus, javljaju ozbiljne financijske afere, dok je za krizu u Srpskom pokretu obnove najviše sam odgovoran. U DSS-u će par tjedana promatrati situaciju, nadajući se da će se vicepremijer Miroljub Labus uspjeti obraniti od optužbi za primanje mita od strane švedske telekomunikacijske kompanije »Ericsson«, te da će ministar vanjskih poslova Vuk Drašković disciplinirati stranku na predstojećoj konvenciji, prije negoli otvori pregovore s Tadićevim DS-om. </p>
<p>Koštunica želi snažne koalicijske partnere koji bi osigurali kakav-takav legitimitet njegovoj vladi jer procjenjuje da njegov rejting neće rasti do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji, najavljenog za jesen 2006. godine.</p>
<p>Izbori nisu opcija u ovom trenutku, i to je osnova koja ujedinjuje DSS i DS. Obje stranke bilježile su samo pad rejtinga u 2005. Prema najnovijim istraživanjima javnog mnjenja, skupa mogu računati na 33 posto glasova, koliko bi mogli osvojiti i radikali.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Oslobođeni ubojice talijanskog agenta </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Istražno povjerenstvo utvrdilo je da američki vojnici koji su pucali i ubili talijanskog agenta u akciji oslobađanja novinarke Giuliane Sgrene nisu počinili nikakav prekršaj i neće biti kažnjeni, rekao je jedan američki časnik. Američki su vojnici 4. ožujka u Bagdadu otvorili vatru na vozilo u kojem su se nalazili talijanski agenti i novinarka pri čemu je poginuo talijanski obavještajac Nicola Calpari. Kako bi se razjasnio taj slučaj osnovano je istražno povjerenstvo. Američki časnik koji je tražio da ostane anoniman kaže da nalazi povjerenstva ukazuju na to da su američki vojnici postupali ispravno. Međutim talijanska strana drži da su sporne pretpostavke na temelju kojih se donose zaključci, a radi se o brzini kojom je vozilo dolazilo do kontrolne točke s američkim vojnicima i prirodi komunikacije američkih i talijanskih snaga. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>TV BiH uvrijedila osjećaje kršćana </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Usred polemike o tome trebaju li Hrvati u BiH dobiti vlastiti televizijski kanal, sukladno europskim konvencijama koje takvo pravo predviđaju, državna televizija BH TV1 izazvala je novi skandal, koji će sigurno postati argument onima koji tvrde da postojeći sustav javnog emitiranja ne može zadovoljiti potrebe ni građana niti konstitutivnih naroda u ovoj zemlji.</p>
<p>Temeljna kršćanska vjerovanja, poput onoga o bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije ili Isusovih čudesa, nazvana su »glupošću«, a jedva da se pamti kako je tako drska uvreda nečijih vjerskih uvjerenja izgovorena na javnoj televiziji čak i u vrijeme komunizma. Incident je ponovno izazvao sarajevski navodni glumac Feđa Štukan koji je zgražanje najšire javnosti već izazvao postavljajući kondome na tri prsta desne ruke Isusovog kipa ispred ulaza u sarajevsku katedralu. To je učinio u noći između 12. i 13. ožujka 2003. godine, navodno prosvjedujući protiv rata. Cilj njegove tobožnje »umjetničke instalacije« bilo je zalaganje za ljubav, čiji su kondomi, navodno, simbol.</p>
<p>Sud je procijenio da njegov čin nije predstavljao skrnavljenje kipa koji »nije trajno oštećen«, pa je Štukan prošao s blagom novčanom kaznom. U emisiji državne BH TV1 u ponedjeljak dobio je priliku nakon dvije godine dodatno obrazložiti svoj postupak, izrekavši spomenute uvrjede na račun kršćanskih vjerovanja.</p>
<p>Naravno, ma koliko bizarno njegove tvrdnje izgledale, Štukan ima pravo na vlastito mišljenje o svemu, pa i o pojedinim religijama. Valja uvažavati i stanje u kojem se taj »glumac« nalazi. No, skandalozno je da državna tv koja se financira novcem od obvezne televizijske pretplate dopušta emitiranje ovakvih istupa u programu, tim više što je riječ o emisiji »Bez anestezije« koja nije emitirana izravno. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Humanitarno bezakonje</p>
<p>Stiže li potrebna pomoć onima kojima je namijenjena ili su humanitarne akcije paravan za osobnu promociju i dobru zaradu</p>
<p>»Ne možemo vam odgovoriti ni na jedno pitanje jer nisu u našoj domeni…«; »Možda biste odgovor mogli dobiti u Ministarstvu pravosuđa ili Središnjem uredu za državnu upravu...«; »To nema veze s nama, pitajte kod onih koji humanitarne akcije organiziraju...«; »Za nas je to čisti svemir...« - samo su neki od odgovora koje smo dobili o transparentnosti i mogućoj zloupotrebi humanitarnih akcija. To više jer se mnogi dobrotvori, ponajprije anonimni građani, često pitaju odlazi li njihov novac do onih kojima je uistinu potreban. Neke od osoba s invalididtetom za koje su se svojedobno radile humanitarne akcije, želeći ostati anonimne, rekle su nam da često puta od pompoznih pomoći i akcija do njih ne dolazi ništa. Pripomenuli su nam da su neki organizatori akcija umjesto konkretnih ortopedskih pomagala bili primjerice više zainteresirani za, kako su rekli, »novčana sredstva«. Kako i na koji način ona odlaze do »potrebitih« nerijetko se javnosti rasvjetljava tek u sudskim procesima! Problem još više dobiva na važnosti jer ni brojne državne institucije - nekoliko ministarstava, Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo... koje smo među ostalim kontaktirali, na žalost ne znaju kako funkcioniraju akcije odnosno kud ide novac poreznih obveznika.</p>
<p>To ne čudi, jer humanitarni rad, kako sada stvari stoje, nije zakonski definiran. </p>
<p>Državne institucije koje bi za takav nadzor trebale biti zadužene, kako smo se uvjerili, lopticu odgovornosti prebacuju s jednih na druge. U Državnom uredu za reviziju, koji inače kontrolira sva poslovanja i financijsku ispravnost državnih poduzeća, ministarstava, jedinice lokalne samouprave... rekli su nam da humanitarne akcije nisu pod njihovom nadležnošću. Kao razlog naveli su to što se one ne financiraju iz državnog proračuna, što zapravo začuđuje, jer novac koji ide iz džepova građana također je novac poreznih obveznika i zaslužuje odgovarajuću kontrolu.</p>
<p>U uredu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića također je nemoguće dobiti odgovor na pitanje tko kontrolira transparentnost humanitarnih akcija te koliko je evidentiranih pritužbi na njihovu pravovaljanost. Naime, takav podatak ne postoji objedinjen na jednom mjestu, već ovisi o mjestu zaprimljene pritužbe. Tek na moguću sumnjivu dojavu odvjetništvo, među ostalim, kontaktira organizatore i sve one koji su na bilo koji način sudjelovali u toj aktivnosti. </p>
<p>Jedna od akcija koja je u javnosti nedavno podigla veliku prašinu je poznata afera oko prikupljanja novca za »Veliku Malu Kuću«, odnosno gradnju centra za osobe s invalididitetom u zagrebačkom Sopotu. Iako smo pokušavali dobiti više informacija o tom slučaju u Gradskom poglavarstvu, odgovorni su uglavnom bili po sastancima. No tamo smo ipak neslužbeno doznali da je Grad navodno inicijatorima gradnje tog centra za invalide prof. Petru Turkoviću i njegovom poslovnom partneru Srećku Ferenčaku za tu svrhu prodao zemljište po povoljn(i)oj cijeni nedaleko Doma za stare i nemoćne »Sv. Ana«. Oni su ga, pak, navodno prodali Konzumu po profitabilnijoj cijeni, a invalidi su tako ostali kratkih rukava. Kako je »Vjesniku« rekao prof. Petar Turković, u cijeloj je priči oko »Velike Male Kuće« upravo on taj koji je kompromitiran. Kaže da mu je nanesena velika nepravda, kao i osobama s invaliditetom jer je »...ispalo da se svi brinu samo o političkim ciljevima...«. »Dok smo radili na projektu, bilo je dobro, a sad je situacija drukčija...«, rekao nam je Turković. Ne želeći previše detaljizirati oko te afere, razočarano je konstatirao da valjano zamišljeni projekt i dalje stoji. Cijeli će slučaj, ustvrdio je, biti riješen na sudu. No za to će vrijeme brojni invalidi brojati dane do gradnje za njih prijeko potrebne ustanove. Prema brojci od 26.000 registriranih humanitarnih organizacija, kojom se neslužbeno barata u Hrvatskoj, moglo bi se zaključiti da kod nas postoji značajan senzibilitet i zanimanje javnosti za tuđe potrebe i pomoć. No zbog neetičnosti i upitnog poštenja pojedinaca te koristoljublja građani s pravom, na žalost, sve češće gube povjerenje u pravovaljanost humanitarnih djelatnosti.</p>
<p>Telekomunikacije u humanitarnoj mreži</p>
<p>O načinu organiziranja humanitarnih akcija preko telefona u T-Hrvatskom Telekomu su nam rekli da se uz potporu Vlade od kolovoza 2004. godine primjenjuje nov način odabira humanitarnih akcija. O dodjeli brojeva za provođenje neke akcije odlučuje neovisno tzv. stručno povjerenstvo za provedbu natječaja za dodjelu brojeva humanitarnim akcijama. </p>
<p>Prema riječima Nataše Rapaić, izvršne direktorice za Korporativne komunikacije te ustanove, T-Hrvatski Telekom sveukupni prihod po telefonskom broju uplaćuje odabranoj akciji. Po odluci povjerenstva, one se biraju četiri puta godišnje i to javnim natječajima koji se raspisuju svaka tri mjeseca. »Telefonski brojevi koje takve akcije mogu koristiti uključuju brojevne nizove od 060-9000 do 060-9009. Temeljni je uvjet za sudjelovanje u natječaju da njezinom organizatoru - udruzi, zakladi ili drugoj pravnoj osobi - temeljna svrha nije stjecanje dobiti«, kaže Rapaić. Dodaje da prednosti pri odabiru imaju projekti s nacionalnim značajem, odnosno oni čije provođenje podržavaju udruge sličnoga profila. Kako doznajemo, dosad su kod njih temeljem svojedobnih natječaja odabrane tri akcije - u rujnu prošle godine ona za gradnju centra za pse vodiče s brojem (060-9000), početkom 2005. godine »Svako dijete treba obitelj« (060-9001), koja završava 15. svibnja, a idućeg mjeseca, pak, počet će humanitarna akcija za pomoć školi gluhih i nagluhih osoba »Obnovimo Slavu Raškaj«. Svi su podaci rada povjerenstva, rečeno nam je, dostupni i na internetskoj adresi www.humanitarni - telefon.hr.</p>
<p>Rapaić ističe da se unazad nekoliko godina ta kompanija potvrdila kao najveći donator u Hrvatskoj, posebice ustanovama koje brinu o dobrobiti djece. Tako se njihova kuća od 2001. do 2003. godine u dobrotovorne svrhe odrekla 5,5 milijuna kuna prihoda od telefonskih poziva ostvarenih humanitarnim brojevima 060. Samo je u 2003. izravno donirano više od sedam milijuna kuna, dok je u prvoj polovici 2004. kompanija za obrazovne projekte diljem Hrvatske darovala čak milijun kuna. U njihove donatorske aktivnosti bile su uključene i akcije poput »Net u školi«, pomoć HIV pozitivnoj djeci, a kupnja pomagala za invalide u sklopu akcije »Hvala ti moj dobri anđele« sada pomažu i u Unicefovoj kampanji »Stop nasilju među djecom« po hrvatskim školama. Među inim su akcijama i doniranje računalne opreme za pomoć obrazovanja djece s posebnim potrebama, kao i pomoć Udruzi 8 plus. Za potrebe hrvatskih branitelja, pak, doniraju besplatne telefonske linije na kojima se oni informiraju o programima stručnog osposobljavanja i zapošljavanja.</p>
<p>Kako nam je rečeno, prikupljao se i novac za gradnju domova za stare, siromašne i nezbrinute, čiji je pokretač bila Zaklada biskupa Josipa Langa, a partneri su joj bili EPH, HRT i T-Hrvatski Telekom. Tijekom te akcije građani su mogli uplaćivati novac na poseban žiro-račun ili ga donirati telefonskim pozivima. Donacije su se mogle davati i izravnim uplatama preko T- Portala, www.tportal.hr.</p>
<p>Snježana RajačićDubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Stiže 10.000 domaće junadi</p>
<p>Da bi se stabiliziralo domaće tržište mesa potrebno je stabilizirati proizvodnju, ustanoviti pravila igre na tržištu i kretanje cijena, što bi rezultiralo povećanjem domaćeg tova i proizvodnje i smanjenjem uvoza</p>
<p>Uskoro će se na domaćem tržištu naći veće količine domaćeg svježeg mesa. Riječ je o 10.000 junadi koja bi trebala ublažiti kroničnu nestašicu mesa koja je dovela do najviših cijena za potrošače i prerađivače mesa u posljednjih devet godina. </p>
<p>Proizvođačka cijena živih goveda samo je u ožujku, u odnosu prema ovogodišnjoj veljači, porasla za 5,8 posto, a u usporedbi s lani cijena je 21, 6 posto viša, a cijene svinjetine čak 24, 5 posto. </p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kaže da država neće reagirati interventnim mjerama niti dopustiti uvoz mesa, mimo ustanovljenih kvota. Dodaje da uvozne kvote, koje se raspodjeljuju na natječaju, nisu tajne. Poznato je tko i koliko tona mesa uvozi iz Europske unije, SCG-a, Rumunjske ili neke druge zemlje. Kvote se raspoređuju na osnovi broja zaposlenih, udjela na tržištu...</p>
<p>Cijene svježeg mesa na nesređenu i neuređenu domaćem tržištu, ne smiruju se već šest mjeseci. Država je početkom prošle godine organizirala više krugova interventnog otkupa žive stoke, jer su seljaci imali nekoliko tisuća komada svinja viška, a sada im nedostaje goveda, što se itekako osjeti na ponudi i potražnji na tržištu. </p>
<p>Proteklih tjedana, u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, pojedine vrste mesa u maloprodaji više su 30 posto. Žive stoke nema ni na europskom tržištu, pa se prerađivači sve češće okreću domaćem uzgoju. Prerađivači se nadaju da bi cijena junećeg buta u maloprodaji uskoro mogla pasti na manje od 50 kuna za kilogram. </p>
<p>Da bi se stabiliziralo domaće tržište mesa potrebno je stabilizirati proizvodnju, ustanoviti pravila igre na tržištu i kretanje cijena, što bi u konačnici rezultiralo povećanjem domaćeg tova i proizvodnje i smanjenjem uvoza, kaže Čobanković.</p>
<p>Hrvatska, naime, ne zadovoljava vlastite potrebe za junetinom i svinjetinom, što je rezultiralo njihovim poskupljenjem. No za sređivanje tržišta potrebno je, među ostalim, riješiti problem uvoza i sivog tržišta mesa.</p>
<p>Direktor Gospodarskog-interesnog udruženja Croatiastočar Antun Šeda kaže da je za sređivanje stanja na tržištu nužno povećati domaću proizvodnju, napraviti bilance te propisati minimalne, ciljane i zaštitne cijene. </p>
<p>Bez svega toga nema stabilizacije proizvodnje. Hrvatska je, naime, prije 15 godina bila veliki izvoznik tzv. baby beefa, tradicionalnog domaćeg izvoznog proizvoda, a sada za potrebe domaćeg tržišta nedostaje 30.000 junadi. </p>
<p>Prije Domovinskog rata imali smo oko 800.000 goveda, a danas samo oko 400.000. Osim toga, na primjer, Nizozemska, ima pet puta manje proizvođača mlijeka od Hrvatske, a proizvodi 20 puta više.</p>
<p>U Croatiastočaru su uvjereni da su cijene mesa na domaćem tržištu dosegle maksimum.</p>
<p>Članica Uprave PPK Karlovac Nevena Pivac smatra da se problem uvoza ne može ukloniti dok proizvodnja ne zadovolji domaće potrebe. Mesna industrija i uzgajivači imaju iste interese, a oni vode prema zadovoljavanju domaćih potreba, te usmjeravanju prema izvozu, kaže Nevena Pivac. Napominje da je PPK u dva mjeseca u Karlovačkoj županiji uspio otkupiti samo 20 teladi i krava. Riječ je o crnoj teladi, koju nitko neće. Ali 20 komada preradimo za dva sata, kaže ona.</p>
<p>Predstavnici PIK-a Vrbovec i Gavrilovića pozvali su sve domaće proizvođače junadi da im se jave, jer su tvrtke zbog nedovoljno domaće junadi prisiljene uvoziti.</p>
<p>Primjerice, PIK-u Vrbovec, nedostaje 40 posto junadi iz domaćeg uzgoja. Riječ je o oko 140 komada na dan, jer PIK može preraditi 300 junadi na dan, odnosno 700 svinja. </p>
<p>Proizvođači mesa tvrde da, u suradnji s resornim ministarstvom, mogu osigurati stabilnost domaćeg tržišta mesa. No traže da ih se zaštiti od nelojalne konkurencije i uvoza.</p>
<p>Najglasniji su domaći proizvođači junadi, okupljeni u Udruzi uzgajivača junadi baby beef, koji se jako žale na uvoz svježeg junećeg mesa, mimo zakona, čak iz Brazila, i koje se prodaje na domaćem tržištu, iako bi trebalo ići samo u preradu. No konačan sud o tom slučaju će reći Državni inspektorat.</p>
<p>Iz dviju brazilskih izvoznih tvrtki, koje imaju EU-ove izvozne brojeve, godišnje se izveze 1,2 milijuna tona mesa od čega na tržište EU-a oko 40 posto. U Hrvatsku je nedavno uvezeno 20 tona mesa iz Brazila, koliko stane u jedan kamion, ali i to je bilo previše da proizvođači ponovno optuže državu da ne štititi vlastitu, iako nedostatnu, proizvodnju mesa.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Pronađeno tijelo mađarskog jedriličara</p>
<p>Brod se prevrnuo zbog pucanja kobilice, čemu je uzrok bilo jako nevrijeme. Ostalih pet članova posade spašeno je i nisu ozlijeđeni </p>
<p>MURTER</p>
<p> – Tijelo mađarskog jedriličara, koji je u ponedjeljak oko 22 sata ispao iz prevrnute jedrilice Kiel između otoka Kukljar i Dužac, pronađeno je u utorak oko sedam sati u uvali Slanica na otoku Murteru. Ostalih pet članova posade broda koji je sudjelovao u međunarodnoj regati »Miramar cup« od Božave do Vodica, spasili su ostali sudionici natjecanja, te su oko ponoći neozlijeđeni prevezeni u Vodice. Iako će identifikacija preminulog člana posade biti obavljena tijekom dana, po odjeći se može zaključiti da je riječ o nestalom Mađaru. Poziv za pomoć s jedrilice Kiel upućen je oko 22.15 sati, te su put murterskog akvatorija odmah krenula dva plovila Lučke kapetanije Šibenik i jedno plovilo Pomorske policije, a priključilo im se i devet jedrilica koje su sudjelovale u regati. Prema riječima Maria Palinića, zapovjednika šibenske Pomorske policije, plovilo se prevrnulo nakon što mu je pukla kobilica, čemu je je pak uzrok bilo jako nevrijeme. Nakon prodora vode u plovilo, svih šest članova posade ubrzo se našlo u moru, a nagađa se da je pri padu stradali Mađar zadobio udarac. »Traganje je unatoč orkanskom jugu nastavljeno do dva sata poslije ponoći, kada smo se zbog otežane vidljivosti i olujnog juga morali vratiti na kopno. Odmah po svitanju, ponovno smo isplovili, te smo oko 6.30 sati u uvali Čigrađa primijetili prevrnutu jedrilicu, a sat vremena kasnije u obližnjoj uvali Slanica pronađeno je i tijelo«, kaže Palinić. </p>
<p>Ostali članovi posade u dobi od 19, 40, 43, 47 i 51 godinu nisu ozlijeđeni. </p>
<p>Od kapetana Lučke kapetanije Šibenik Janeza Lakoša doznajemo da je organizator moguće odgovoran za tragičan ishod regate, no o toj se mogućnosti može govoriti tek nakon što se utvrde sve okolnosti koje su dovele do nesreće.</p>
<p> »U takvim regatama se mora voditi računa da su u posadama amateri, pa je u slučaju loših vremenskih uvjeta preporučivo prekinuti regatu«, rekao je Lakoš. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićena i pritvorena trojica mladića </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Zbog sumnje u višekratno silovanje 17-godišnje djevojke u utorak su u Istražni centar riječkoga Županijskog suda privedena trojica Riječana, Safet B. (22), S.S. (18) i E.R. (21). Silovanje se dogodilo u noći na ponedjeljak. Osumnjičeni E. R. je pod izgovorom da se mora hitno sastati s njom dogovorio sastanak s djevojkom u nedjelju oko 22 sata u Adamićevoj ulici. Kada je ušla u njegov automobil odvezao ju je na Pehlin i tamo u društvu s Beljuljijem i S.S. na smjenu u automobilu silovao djevojku. S njima je bio i četvrti mladić, I.S., koji je odbio sudjelovati u silovanju maloljetne djevojke. E.R. je potom djevojku odvezao na Rujevicu i nagovarao je da ne prijavi silovanje. Ni to mu nije bilo dosta pa je s maloljetnicom produžio u Uliciu Mate Lovraka na Srdočima te je još jednom silovao. Mrcvarenje djevojke trajalo je od 22.30 sati u nedjelju do 2.50 sati u ponedjeljak. Sva trojica osumnjičenih pred istražnim sucem Valentinom Ivanetićem branili su se šutnjom nakon čega im je određeno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Otmicama i prijetnjama do novca i udjela u tvrtkama</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Ako je išta iz optužnice istina, onda se sramim i molim vas da mi odredite najveću moguću kaznu. Ali nije, pa mogu reći da se ne osjećam krivim za kaznena djela koja mi se stavljaju ne teret«, istaknuo je prvooptuženi Drago Babić (37) zvani Baban nakon čitanja Uskokove optužnice, koja njega i njegove suoptuženike, Tihomira Wilhelma (44) zvanog Dikan, Miroslava Vorkapića (38) zvanog Špiro i Gorana Krivića (36) tereti da su se, po principu podjele posla, udružili u različitim međusobnim kombinacijama zbog iznuda i otmice.</p>
<p>Petooptuženog Miroslava Bodražića (48) tereti se za poticanje na iznudu. Svi optuženi su izjavili da se ne osjećaju krivima. </p>
<p>Podsjetimo, Babić je, prema optužnici, određivao visinu novčanih iznosa koje će tražiti od žrtava, i ozbiljnim prijetnjama ozljeđivanjem žrtava, ili članova njihovih obitelji, zahtijevao i primao novac. Wilhelm, Vorkapić i Krivić bili su njegovi pomagači. </p>
<p>Među oštećenima su tri osječka poduzetnika, suvlasnik auto salona »Kolos« Željko Hoffman, direktor tvrtke »Sonar« Anto Hrgović i vlasnik kladionica Žderić Ivan Žderić. </p>
<p>Oštećeni Hoffman je ispričao da je Bodražić zatražio od Babića da ga zajedno s Wilhelmom i Vorkapićem primora da mu prenese 50 posto vlasništva nad tvrtkom »Kolos«. Tako su od svibnja 2004., priča Hoffman, počeli pritisci na njega, uglavnom od Wilhelma. </p>
<p>»Rekao mi je da na bilo koji način moram izaći iz tvrtke i da mi nude 500.000 kuna, s tim da od toga 100.000 ide njemu za navodnu zaštitu od ljudi koji mi prijete«, ispričao je Hoffman. No, svjedok na to nije pristao već je cijeli slučaj prijavio policiji. </p>
<p>»Bilo je i prijetnji. Prvo sam upozoren da ću završiti u koritu, odnosno da će mi cijelo tijelo biti u gipsu. A nakon toga, zna se«, tvrdi svjedok. </p>
<p>Po njegovim riječima, Wilhelm je od njega tražio i da potpiše potvrdu o navodnoj posudbi 100 tisuća kuna te isplati kamate na taj iznos ili će u protivnom na njega »ići đonom«. Preplašen prijetnjama to je potpisao.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja branitelja optuženih, svjedok Hoffman neke je datume pobrkao, a na mnoga je pitanja odgovorio s 'ne sjećam se'. Stoga su branitelji na njegov iskaz stavili primjedbe te su ga ocijenili »neistinitim i kontradiktornim iskazu iz istrage«, ustvrdivši da je izmislio optužbe da bi sebe spasio od kaznenih postupaka za ozbiljna kaznena djela. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prijetio da će pobiti službenike Poglavarstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velikogorički poduzetnik Pavao M. (37) priveden je u ponedjeljak popodne nakon što je oko 15 sati telefonom zaprijetio službenicima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da će poubijati sve službenike Poglavarstva grada Velike Gorice, a zatim i sebe. </p>
<p>Kako je priopćila policija, Pavao M. nije bio zadovoljan brzinom rješavanja problema oko dobijanja građevinske dozvole na zemljištu koje je kupio kako bi proširio svoju djelatnost. Službenici ministarstva s kojom je telefonski razgovarao rekao je da uredno podmiruje sve svoje obveze te da zapošljava 10 radnika. </p>
<p>Pavao M. je nakon kriminalističke obrade u velikogoričkoj policiji priveden dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, koji ga je nakon ispitivanja pustio na slobodu. </p>
<p>Nezadovoljni poduzetnik kazneno je prijavljen za prijetnju zbog čega može dobiti do 6 mjeseci zatvora. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Zbrka oko nastavka privatizacije Ine</p>
<p>Kao glavni razlog nužnosti izmjena navodila se nepripremljenost za ponudu Ininih dionica na burzi te mogućnost da Vlada izravnim dogovorom s Molom o prodaji najmanje 15 posto dionica postigne bolju cijenu</p>
<p>Izjavom da Vlada ne priprema izmjene Zakona o privatizaciji Ine potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec stvorio je popriličnu pomutnju u javnosti vezanu uz nastavak privatizacije te kompanije.</p>
<p>Naime, gotovo svi su mediji proteklih tjedana objavili neslužbene informacije da Vlada namjerava promijeniti taj zakon koji predviđa da se u drugoj fazi najmanje 15 posto dionica proda na burzi, sedam posto besplatno dodijeli braniteljima i članovima njihovih obitelji, a do sedam posto uz posebne pogodnosti proda sada i ranije zaposlenima u Ini. Kao glavni razlog takvih izmjena uglavnom se navodila nepripremljenost za ponudu Ininih dionica na burzi te mogućnost da Vlada izravnim dogovorom s mađarskim Molom o prodaji najmanje 15 posto dionica postigne bolju cijenu i brže dobije novac od privatizacije nužan za punjenje vrlo nategnutog državnog proračuna. Osim toga, Vlada još, koliko je poznato, nije raspisala natječaj za konzultanta koji će im pomagati u daljnjoj prodaji Ine, nije pripremljena dokumentacija potrebna za izlazak u prvu kotaciju Zagrebačke burze niti je ispunila druge nužne preduvjete ako želi nastaviti privatizaciju Ine po postojećem zakonu i najavljenoj dinamici. Međutim, Polančec je sada odbacio i spekulacije o mogućnosti izravne prodaje dodatnih 15 posto dionica Molu. No time je potvrdio izjavu Molovog člana Uprave Ine Laszla Gesztija da ne zna jesu li počeli razgovori Vlade i Mola o mogućnosti da kupe dodatni udio u Ini i da o tome zna samo ono što je pročitao u novinama. Dodatni razlog zašto je Polančecova izjava izazvala zabunu je i najava da Vlada namjerava dio dionica Ine dati umirovljenicima kao odštetu za smanjene mirovine prethodnih godina. Naime, zakon ne predviđa takvu mogućnost što je dodatni razlog za njegovu promjenu, naravno ako će umirovljenici dobiti te dionice. S druge strane, i premijer Ivo Sanader je u ožujku izjavio da u svibnju istječe jednogodišnja odgoda nastavka privatizacije Ine i najavio da druga faza privatizacije sigurno počinje ove godine te da će Vlada na vrijeme izaći s prijedlogom kako to namjerava napraviti. »Prije svega želimo primijeniti postojeći zakon o privatizaciji Ine, ne mislimo ga mijenjati«, rekao je tada premijer.</p>
<p>No prije nastavka privatizacije Vlada mora odlučiti hoće li i koliko Ininih dionica prenijeti u portfelj budućeg fonda za vraćanje duga umirovljenicima. Također mora odlučiti koliko će dionica i pod kojim uvjetima dobiti sada i ranije zaposleni te kad će prenijeti sedam posto dionica u braniteljski fond, što su oni već zatražili nakon prebacivanja sedam posto dionica T-HT-a.</p>
<p>Tako je zasad, dok Vlada i službeno ne razriješi nastalu zbrku oko nastavka prodaje, poznato jedino što Vlada kao još uvijek najveći suvlasnik želi od Ine. Prije svega želi da Ina postane regionalni igrač u suradnji sa strateškim partnerom. U Banskim dvorima Smatraju da Ina uz pomoć Mola mora kupovati tvrtke u jugoistočnoj Europi i postati možda najjača kompanija na tržištu u ovom dijelu Europe.</p>
<p>S druge strane, Vlada očekuje od Ine da vodi brigu i o cijenama pa su već više puta, u vrijeme rekordno visokih svjetskih cijena nafte, zatražili da smanjujući marže ublaže poskupljenje domaćih cijena goriva. Da je Ina ispunila njihova očekivanja svjedoči i nedavno premijerovo javno priznanje. Spekulacije da Vlada namjerava izravno pregovarati s Molom o prodaji još najmanje 15 posto Ininih dionica kao da su malo ohladile interes drugih stranih kompanija za nastavak njene privatizacije. </p>
<p>Tako je i Wolfgang Ruttenstorfer, predsjednik Uprave austrijskog OMV-a, ranije glavnog konkurenta Molu, nedavno rekao da više ne računaju ozbiljno s mogućnošću da uđu u vlasničku strukturu Ine. </p>
<p>No, najnovija Polančecova izjava možda i tu nešto promijeni.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Potiče li država proizvodnju ili uvoz</p>
<p>Ulaganjem oko 500.000 eura Alatnica bi uvozne komponente mogla sama proizvesti, što bi snizilo cijenu rakete i 20 posto</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Budući da ne postoji dugoročna strategija provedbe protugradne obrane i proizvodnje protugradnih raketa, brodska Alatnica, jedini hrvatski proizvođač raketa, će po tko zna koji put proizvodnju morati organizirati navrat-nanos i neće moći ulagati u razvoj proizvodnje. Iako sezona obrane od tuče počinje 1. svibnja, ugovor vrijedan nešto više od šest milijuna kuna, za proizvodnju tri i pol tisuće protugradnih raketa, potpisan je tek 19. travnja. </p>
<p>»Budući da je nemoguće napraviti rakete u samo nekoliko dana, ostavljena nam je mogućnost da prvu količinu od tisuću raketa isporučimo do 15. svibnja, a onda sukcesivno, svakih 15 dana do ispunjenja ugovora. Kako bismo ispunili zadane rokove, sve ćemo ostale poslove morati staviti u drugi plan. Morat ćemo ponovno uvesti prekovremeni rad, dodatnu stručnu radnu snagu i pojačati kontrolu proizvodnje, jer je riječ o vrlo osjetljivu i opasnu poslu s eksplozivom«, istaknuo je direktor Alatnice Nikola Veočić.</p>
<p>Iako Alatnica kao dugogodišnji proizvođač protugradnih raketa ima reference i iskustva u proizvodnji, kao i proizvodni kapacitet od 150 raketa na dan, problem je što se dozvole za uvoz reagensa i raketnoga goriva uvijek moraju čekati, a udjel tih komponenti u cijeni rakete je čak 50 posto. No, da je malo dobre volje i da se donese jasna dugoročna strategija sve bi moglo biti mnogo jednostavnije, jer bi uz ulaganje oko 500.000 eura Alatnica te komponente mogla proizvesti i sama, što bi snizilo cijenu rakete i do 20 posto. </p>
<p>»Investicija bi se isplatila već za 20.000 raketa. Dakle, za otprilike pet godina. Iako sam se nekoliko puta obraćao i lokalnim vlastima i Vladi, a u Ministarstvu obrane još je moj elaborat o isplativosti proizvodnje raketnoga goriva i reagensa u nas, do danas nisam dobio odgovor«, ogorčen je Veočić. </p>
<p>»Naravno da je svaki posao dobrodošao, ali proizvodnja 3500 raketa jednostavno nije isplativa. Stoga ću se ponovno obratiti resornim ministarstvima i Državnom hidrometeorološkom zavodu. Ako i ovaj put ne dobijem nikakav odgovor, jednostavno ćemo odustati od proizvodnje protugradnih raketa«, kategoričan je Veočić. Dodao je da su, suprotno izjavi glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, druge dvije tvrtke zadužene za nabavu raketa - Rudar i Orijent - čisti uvoznici, a ne proizvođači raketa te da će rakete biti nabavljene po cijeni nižoj 16, a ne 30 posto, kako je rekao glasnogovornik.</p>
<p>»Rakete koje Rudar i Orijent uvoze iz Srbije i Crne Gore po svom su dokumentu, pa i komponentama, iste kao i naše. </p>
<p>Stoga se pitam je li to pouka da bi i Alatnici bilo lakše i isplativije uvoziti nego proizvoditi protugradne rakete«, zaključio je direktor Veočić. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Podravkina neto dobit 84,2 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupa Podravka u 2004. je povećala ukupne prihode za 2,8 posto, na 3,414 milijardi kuna, dok je neto dobit u usporedbi s 2003. povećana gotovo osam i pol puta, na 84,2 milijuna kuna, izvijestila je Uprava Podravke nakon sjednice Nadzornog odbora koji je u utorak prihvatio revidirano financijsko izvješće. Osim organskog rasta, ostvarena dobit je, kako je istaknuto, rezultat i ušteda i kontrole troškova. Skupštini Podravke predložit će se isplata dividende u iznosu od pet kuna po dionici bruto.</p>
<p>Inače, prema ranije objavljenim nerevidiranim rezultatima neto dobit Podravke iznosila je 94,13 milijuna kuna, odnosno desetak milijuna kuna više, a i ta je brojka bila ispod očekivanja koja su se kretala iznad razine od 100 milijuna kuna.</p>
<p>Podravkini prihodi od prodaje lani su porasli 2,4 posto na 3,294 milijarde kuna, od čega je čak 1,769 milijardi kuna (ili 53,7 posto ukupnog prihoda) ostvareno na domaćem tržištu, koje u odnosu na prethodnu godinu bilježi porast od jedan posto. Prodaja na inozemnim tržištima porasla je četiri posto, na 1,525 milijardi kuna.</p>
<p>Podravkino strateško poslovno područje Prehrana i pića lani je ostvarilo 2,69 milijardi kuna prihoda (81,7 posto ukupnog prihoda, od čega 21 posto otpada na trgovačku robu), što je dva posto više nego u prethodnoj godini. Prihodi Farmaceutika (Belupo) bilježe rast od četiri posto, na 594,7 milijuna kuna unatoč, kako se napominje, nepovoljnoj situaciji na hrvatskom tržištu lijekova. Prihodi od usluga smanjeni su više od 22 posto, na 11,4 milijuna kuna.</p>
<p>Promatrano po grupama proizvoda najveći porast prodaje (48 posto, na 17,8 milijuna kuna) bilježi kategorija zamrznute hrane, te mlinarskih i pekarskih proizvoda (35 posto), prodaja kojih je dosegla 88,3 milijuna kuna. Prodaja najznačajnije marke, Vegete, porasla je dva posto, na 656,2 milijuna kuna.</p>
<p>Prošle godine najviše je pala prodaja pića (više od 15 posto), a razlozi su, kako se tvrdi, nepovoljni vremenski uvjeti i snažan ulazak konkurencije na tržište izvorskih i mineralnih voda. Osim pada prihoda od prodaje pića i usluga, pala je i prodaja jela, dječje hrane i riže.</p>
<p>Promatrano po pojedinim tržištima, najveći porast prodaje (osam posto, na 201,3 milijuna kuna) bilježe tržišta zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Orijenta, dok je na tržištima jugoistočne Europe (Slovenija, BiH, SCG) taj rast dosegao pet posto, odnosno ostvaren je prihod od 723 milijuna kuna. Porast prihoda na tržištima srednje Europe (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) iznosio je dva posto (ukupno 487,8 milijuna kuna) uz stabiliziranje poslovanja u Poljskoj. </p>
<p>Jedino tržište na kojem je zabilježen pad prihoda (dva posto, na 113,8 milijuna kuna) je istočna Europa, a najvažniji razlog tomu je nepovoljan tečaj dolara.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Cijene stanova u Zagrebu lani rasle dvostruko brže nego u EU </p>
<p>Prošle godine cijene kuća u Španjolskoj porasle su za 17 posto, u Italiji za 11, a u Francuskoj za deset posto</p>
<p>Prema analizi Europske središnje banke, u posljednje četiri godine stanovi su u Europskoj uniji poskupljivali u prosjeku za po 6,8 posto godišnje, a lani je poskupljenje novog četvornog metra stana iznosilo 7,2 posto. Bankari su zabrinuti jer takav trend posredno dovodi do smanjenja zanimanja za ulaganja u gospodarstvo, ali i uzrokuje smanjenje štednje. Prema općoj ocjeni vodećih europskih bankara navala na nekretnine, a time i njihovo ubrzano poskupljivanje, dobrim je dijelom uzrokovana stalnim smanjenjem kamatnih stopa na kredite. Posljednja kretanja na tržištima nekretnina, osobito u turistički razvijenim regijama Španjolske, Italije i Francuske, pokazala su da je ulagač u nekretnine unatoč plaćanju kamata na kredite mogao prilično zaraditi. Naime, u Španjolskoj su (ionako vrlo visoke) cijene kuća lani porasle za 17, u Italiji za 11, a u Francuskoj za 10 posto, odnosno porast cijena bio je znatno veći od prosječnih kamatnih stopa na kredite. U takvom okruženju ne iznenađuje što je naglo poraslo zanimanje stranaca i za kupnju nekretnina u hrvatskom priobalju. Iako su i ovdašnje cijene, poslije završetka dijela autocesta, naglo porasle, i dalje su osjetno niže nego u turističkom dijelu eurozone pa to otvara mogućnost za kasniju unosnu preprodaju. U Hrvatskoj, u usporedbi s 15 »starih« članica Europske unije, je i lani vladala anomalija karakteristična za slabije razvijene zemlje. Naime, nastavak migracijskog trenda prema većim gradovima ponovno je uzrokovao skok cijena stanova i u unutrašnjosti zemlje, posebice u Zagrebu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena četvornog metra stana u Zagrebu, i inače u prosjeku 39 posto veća nego u drugim gradovima, ponovno je osjetno porasla. Usporedba cijena u prvim i posljednjim mjesecima prošle godine otkriva da su cijene (prodanih) stanova u Zagrebu porasle za čak 15,2 posto, odnosno, mjereno postotkom, rasle su dvostruko brže od prosjeka rasta u zemljama Europske unije. Specifičnost je Zagreba da su cijene novih stanova, posebice u gradskoj jezgri, često veće nego u elitnim dijelovima najvećih europskih gradova. No hrvatsko tržište nekretnina brzo reagira i na tradicionalne sezonske oscilacije u tečaju eura. Kretanja na tržištu u prvim ovogodišnjim mjesecima pokazuju da tvrtke za posredovanje ipak nisu u pravu kad tvrde da astronomske cijene stambenih kvadrata »postoje samo u medijima«. Naime, veliki stanovi na elitnim zagrebačkim lokacijama skuplji su nego ikad jer se, računajući na vlasnike dubljeg džepa, uglavnom i luksuzno opremaju.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>British Petroleum ostvario rekordnu tromjesečnu dobit od 5,5 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pad nafte i rekordni rezultati British Petroleuma nisu uspjeli zaustaviti pad vrijednosti europskih burzovnih indeksa, nakon što su razočaravajuće tromjesečne rezultate u utorak objavili, među ostalima, najveći europski proizvođač čipova Infineon, telekom TeliaSonera i farmaceutska tvrtka Merck.</p>
<p>BP, čija je dionica porasla 1,1 posto, u prvom je tromjesečju ostvario neto dobit od 5,49 milijardi dolara, 29 posto višu nego u istom razdoblju lani. TeliaSonera je pala 6,3 posto, a Infineon 4,2 posto. Među rijetkim dobitnicima bila je talijanska banka IntesaBCI, koja je porasla 2,2 posto zahvaljujući medijskim navodima o prodaji nenaplativih kredita.</p>
<p>Nymex Light sirova nafta je u New Yorku ujutro pala 62 centa, na 53,95 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva pao 36 centi, na 54,04 dolara. Cijena nafte pala je zahvaljujući najnovijim naznakama kako se zalihe ovoga ljeta neće opasno smanjiti, ali i najavama saudijskih dužnosnika nakon susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, kako će Saudijska Arabija kapacitet proizvodnje u sljedeće tri godine povećati sa sasašnjih 11 na 12,5 milijuna barela dnevno. Saudijska Arabija trenutačno proizvodi oko 9,5 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 i pariški CAC 40 pali su do poslijepodneva 0,6 posto, na 4838,2 odnosno 3970,9 bodova. Frankfurtski Dax je pao 0,75 posto, na 4215, a DJ Stoxx 50 0,5 posto, na 2828,9 bodova. U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je pao 0,3 posto, na 10.209, a Nasdaq Composite 0,4 posto, na 1943 boda. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,34 posto, na 11.035,8 bodova. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Del Ponte: Gotovina je u Hrvatskoj</p>
<p>Del Ponte: »Nema promjene u našoj procjeni. Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Gotovina je u dosegu hrvatskih vlasti«, izjavila je Del Ponte dodajući da Gotovina većinu vremena provodi u Hrvatskoj i povremeno odlazi u BiH</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte izvijestila je u utorak u Luxembourgu europsku trojku da Hrvatska još nedovoljno surađuje s Haaškim sudom jer se Ante Gotovina nalazi u dosegu Hrvatskih vlasti. </p>
<p>»Nema promjene u našoj procjeni. Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Gotovina je u dosegu hrvatskih vlasti«, izjavila je Del Ponte dodajući da Gotovina većinu vremena provodi u Hrvatskoj i povremeno odlazi u BiH. Carla del Ponte tom je izjavom još jednom smanjila mogućnosti skorog početka pregovora o punopravnom članstvu, čemu se nadaju hrvatske vlasti. </p>
<p>Europska unija pozdravila je u utorak u Luxembourgu napore koje Hrvatska čini na području gospodarstva, manjinskih prava, povratka izbjeglica, regionalne suradnje, te ponovo istaknula da je puna suradnja s Haaškim sudom »bitan preduvjet« za otvaranje pristupnih pregovora.</p>
<p>Cijelo popodne do večernjih sati trajali su u Luxembourgu sastanci predstavnika Europske unije i Hrvatske. Nakon razgovora Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, predstavnici Unije razgovarali su posebno s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, a onda i s hrvatskim izaslanstvom, na čijem je čelu bio premijer Ivo Sanader i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Riječ je o prvom sastanku radne skupine EU-a za Hrvatsku koja je sastavljena kako bi se lakše utvrdilo surađuje li Hrvatska s Haaškim sudom u potpunosti. Ocjena o potpunoj suradnji s Haaškim sudom preduvjet je za početak pregovora o punopravnom članstvu u EU. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sanader: »Slučaj Mlinarić« ne postoji</p>
<p>Hrvatska strana ne očekuje nikakve velike odluke s prvog sastanka radne skupine EU-a za procjenu hrvatske suradnje s Haaškim sudom, rekao je u utorak u Luxembourgu premijer Ivo Sanader. »Ne očekujem ništa posebno, osim radne atmosfere u kojoj ćemo reći i pokazati što smo učinili u proteklih mjesec i nešto dana i ono što ćemo učiniti sljedećih tjedana i mjeseci. Sigurno neće biti nikakvih velikih odluka jer je to prvi sastanak«, izjavio je Sanader uoči početka sastanka hrvatskog izaslanstva s peteročlanom radnom skupinom EU-a. Upitan je li pitanje odlaska ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića povezano sa sastankom radne skupine i hrvatskom suradnjom s Haagom, premijer Sanader je rekao da taj slučaj »ne postoji«. »Ne postoji 'slučaj Mlinarić'. Znamo sve što je bilo, on je bio u predinfarktnom stanju i nakon toga ćemo vidjeti«, kratko je odgovorio premijer Sanader. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nisam osudio Gotovinu, ali je akcija loše provedena</p>
<p>Ima više odgovornih. Svi oni koji su planirali akciju koja rezultira sa 185 mrtvih očito to nisu profesionalno izveli. A vi istražite tko je akcijom zapovijedao, rekao je Predsjednik</p>
<p>Mesić: Postojala je vjerojatnost da je Petrač u Izraelu. No je li tamo znat će se tek kad bude priveden</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nisam ja osudio Gotovinu, ta akcija je loše provedena i imali smo prevelik broj mrtvih«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u utorak odgovarajući novinarima koji su ga tražili da objasni svoju izjavu od ponedjeljka, kada je na Hrvatskom radiju optužio generala Gotovinu za pogibiju 185 hrvatskih branitelja u loše organiziranoj akciji »Maslenica«. Na upit novinara smatra li Gotovinu odgovornim za to, Mesić je odgovorio: »Ima više odgovornih. Svi oni koji su planirali akciju koja rezultira sa 185 mrtvih očito to nisu profesionalno izveli. A vi istražite tko je akcijom zapovijedao«. Novinare je zanimalo zašto je čekao tako dugo na reakciju, no Predsjednik je odgovorio da je reagirao odmah nakon akcije, ali je »tada bio na drugoj poziciji i nije to bilo tako aktualno«. On je tada, naime, bio predsjednik Sabora.</p>
<p>Predsjednik Mesić procijenio je također u utorak kako »nije baš sigurno« da ćemo nakon razgovora u Luxembourgu dobiti datum pregovora. »No svladali smo jednu barijeru i napravili korak više. Od luxembourških razgovora očekujem konkretan prijedlog«, rekao je Predsjednik u hotelu »Dubrovnik« nakon završne priredbe akcije »Hrvatski rječnik u hrvatskim školama«.</p>
<p>S premijerom je, dodao je Mesić, razgovarao neposredno prije njegova odlaska u Luxembourg, ali o smjenama u Vladi nisu govorili. Predsjednik je na novinarski upit odgovorio kako o smjenama, kao i spekulacijama o smjeni državnog odvjetnika Mladena Bajića, ništa službeno ne zna niti se o tome razgovaralo na sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sam je, tvrdi, o smjenama doznao »samo iz tiskovina«.</p>
<p>Novinari su ponovo s Predsjednikom pokušali razriješiti zavrzlamu o boravištu Hrvoja Petrača. Mesić je i ovaj put rekao da je, prema informacijama koje je imao, postojala vjerojatnost da je u Izraelu. »No je li tamo, znat će se tek kad bude priveden«, zaključio je Predsjednik dodajući da ćemo to vjerojatno »uskoro i doznati«. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Generalu su se prenosile krive informacije</p>
<p>ZADAR/ZAGREB</p>
<p> - Zapovjednici su Gotovini prenosili krive informacije, i to je razlog što je akcija »Maslenica« propala, rekao je u utorak u Zadru saborski zastupnik HNS-a Željko Kurtov-Buš, dozapovjednik Operativne grupe Zadar, koji je zajedno s generalom Antom Gotovinom, tada zapovjednikom Zbornog područja Dalmacija, pripremao i vodio vojno-redarstvenu akciju »Maslenica«. Kurtov-Buš reagirao je na izjavu predsjednika Stjepana Mesića da je akcija »Maslenica« provedena samo radi izbora te da bi »generali Janko Bobetko i Ante Gotovina trebali odgovarati za 185 mrtvih hrvatskih branitelja«.</p>
<p>»Neki od zapovjednika nisu generalu Gotovini prenosili istinite nego krive informacije, što je glavni razlog zašto akcija 'Maslenica' nije u potpunosti uspjela. Bez obzira što nije uspjela do kraja, jer nismo oslobodili crtu Karin-Nadin, bila je to prva oslobodilačka akcija koja je promijenila daljnji tijek ratovanja te jedna od najsjajnijih pobjedničkih bitaka nad srpskom vojskom«, rekao je Vjesniku Kurtov-Buš. Dodao je kako »ne smijemo zaboraviti da je tom oslobodilačkom akcijom napokon spojen sjever i jug Hrvatske«. </p>
<p>Predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman je izjavu predsjednika Mesića nazvao sramotnom. »To je primjer krajnje amoralnog ponašanja, primjer kako Mesić i kompanija rade po nalogu iz inozemstva i umjesto da brane istinu, proširuju optužnicu protiv hrvatske države i vodstva«, izjavio je Tuđman predstavljajući u Zagrebu koaliciju Treći put za Zagreb. Naveo je da je u Maslenici poginula 21 osoba, a ne 185, kako tvrdi Mesić. </p>
<p>Reagirajući i predsjednik zadarskoga gradskog vijeća Davor Aras, ocijenio je da je »Maslenica« jedna od najčasnijih bitaka hrvatske vojske, »jer da nije bilo Maslenice, tko zna koliko bi još građana poginulo u topničkim napadima srpskih agresora iz obližnjih sela u zaleđu«. </p>
<p>»Mesiću nije jasno što je za Hrvatsku značila maslenička akcija. Zadar je prije nje dvije godine bio bez vode i struje, većina građana u skloništima. Nakon masleničke akcije, izišli smo i počeli živjeti«, rekao je Aras i ustvrdio da je »Mesić u tim akcijama bio beznačajan pa o njima ne može ni govoriti«. [Lj. Ivićev Balen/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>OESS će pratiti suđenja koja Haag prepusti Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenja koja Haaški sud prepusti Hrvatskoj promatrat će Misija OESS-a u Hrvatskoj, najavio je u utorak Peter Semneby, voditelj Misije na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt, koja je izrazila očekivanje da će hrvatsko pravosuđe uskoro preuzeti slučajeve Rahima Ademija i Mirka Norca te da će suđenje vukovarskoj trojici biti ustupljeno Hrvatskoj, a ne Srbiji. </p>
<p>»Bila bih najsretnija da se Veselinu Šljivančaninu, Mili Mrkšiću i Miroslavu Radiću sudi u Haagu, no to nije moguće, pa je najbolje da to bude u Hrvatskoj«, rekla je ministrica.</p>
<p>Škare-Ožbolt i Semneby zajedno su predstavili najnovije izvješće OESS-a za 2004. godinu o praćenju suđenja za ratne zločine koji se vode u Hrvatskoj. U izvješću su priznata poboljšanja, ali je i zaključeno da su potrebne dodatne reforme na tom području. </p>
<p>Semneby je rekao da je potrebno izbjeći neutemeljena uhićenja osoba srpske nacionalnosti, te povećati sigurnost svjedoka. Pozitivnim je istaknuo smanjenje nacionalne pristranosti u suđenjima, znatan pad broja Srba optuženih za ratne zločine te pad broja suđenja u odsutnosti. </p>
<p>»Najveći problemi su na sudovima niže razine u bivšim ratnim područjima, jer tamo još ima zastrašivanja svjedoka i pristranosti na štetu Srba«, rekao je Semneby naglašavajući ulogu Vlade u stvaranju političkog okvira za rješavanje tih problema. </p>
<p>Škare-Ožbolt: Opasna podmetanja o smjeni</p>
<p>»Podmetanja o mojoj smjeni ozbiljna su i opasna, a pogotovo je neprihvatljivo da se time bave obavještajne službe«, komentirala je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u utorak, demantirajući tvrdnje da je ona izvor informacija o lociranju Hrvoja Petrača. »Nisam bila na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost kad se razgovaralo o Petraču, a ni inače se ne bavim odavanjem povjerljivih informacija«, rekla je ministrica. Napomenula je da je reformom pravosuđa »stala na žulj« mnogim interesnim skupinama te da ima odlične odnose s premijerom Ivom Sanaderom, a takva je i suradnja HDZ-a i DC-a. [B. B.]</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čačić i Tomčić namještali poslove</p>
<p>Neki ugovori s Capital-ingom sklopljeni su neposrednom pogodbom, dok je kod nekih naknadno mijenjana vrijednost ugovorenih poslova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvrtka Capital-ing, u kojoj Zlatko Tomčić ima 22 posto udjela, sklopila je s državom više od 50 ugovora za poslove vrijedne 7,5 milijuna kuna dok je Tomčić bio predsjednik Sabora. Proizlazi to iz dokumenata što ih je u utorak analiziralo saborsko povjerenstvo koje istražuje pod kojim su okolnostima Tomčićeve i tvrtke Radimira Čačića poslovale s državom dok su bili na vlasti. Financijski najunosnije poslove Tomčićev je Capital-ing dobio od bivšeg Čačićeva ministarstva, i to u sklopu POS-a, potom od ministarstava pravosuđa, zdravstva te prosvjete i sporta u bivšoj vladi.</p>
<p>Iako je predsjednik Povjerenstva Nenad Stazić (SDP), čitajući podrobno stavke ugovora, ustvrdio da je sve bilo po zakonu, hadezeovac Krunoslav Markovinović primijetio je da su neki ugovori s tvrtkom Capital-ing sklopljeni neposrednom pogodbom, da je kod nekih naknadno mijenjana vrijednost ugovorenih poslova za što drugi ponuđači nisu znali, a neki ugovori nemaju čak ni datum sklapanja. Sve je to protuzakonito, ocijenio je Markovinović, te zatražio da se zbog toga kao svjedoci pozovu bivši ministri: Radimir Čačić, Vladimir Strugar i Ana Stavljenić-Rukavina te direktor Capital-inga Davor Plenković. Posebno je zanimljivo kako je Tomčićeva tvrtka dobivala poslove od Ministarstva zdravstva dok mu je na čelu bila Stavljenić-Rukavina. Bivša je ministrica tražila od Čačićeva ministarstva da joj »preporuči« tvrtke koje mogu dobro obaviti stručni nadzor nad radovima za pet dogovorenih poslova vrijednosti 25 milijuna kuna. Čačićeva pomoćnica Alenka Košiša Čičin-Šain preporučila je samo jednu tvrtku – Tomčićevu, s obrazloženjem da je Capital-ing »dosad za nas obavljao poslove na kompletno zadovoljstvo«. Za Markovinovića je to »klasičan primjer manipulacije i namještanja poslova«.</p>
<p>Tako misli i Emil Tomljanović, također iz HDZ-a, koji kaže da se nikad nije susreo s preporukom kao dijelom natječajne dokumentacije. Ljubica Lalić iz HSS-a, međutim, ne vidi u tome ništa sporno te tvrdi da hadezeovci »imputiraju bez dokaza«. Povjerenstvo će od Sabora tražiti još tri mjeseca, a dogovoreno je da se zatraže i usluge sudskog vještaka kako bi se ušlo u trag vlasničkoj strukturi brojnih tvrtki iz Coning grupe, za koje se pretpostavlja da su bile ili jesu u Čačićevu vlasništvu.</p>
<p>Bez toga je deplasirano detaljnije se posvetiti »slučaju Čačić«, priznao je i Stazić te dodao će se Povjerenstvo bez pomoći stručnjaka samo vrtjeti u krug, to više što je Čačić čak triput u nekoliko mjeseci mijenjao izjavu o imovini s početka mandata 2000. godine.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ozbiljni propusti u pravnoj proceduri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Pravna procedura prilikom istrage ono je što zabrinjava u slučaju prijavljenog silovanja američke košarkašice u Gospiću od 13. travnja«, rekao je američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank novinarima u utorak. Objavljivanje imena žrtve, njezine fotografije te liječničkoga nalaza propusti su u istražnoj proceduri na koje je američko veleposlanstvo upozorilo hrvatske dužnosnike u MUP-u, Ministarstvu pravosuđa te Državnom odvjetništvu.</p>
<p>»S druge strane, objavljivanje inicijala navodnog počinitelja te pristrane izjave nekih lokalnih dužnosnika, uključujući i samoga gradonačelnika Gospića navode na zaključak da je riječ o zastrašivanju svjedoka i žrtve, te time utjecanju na ishod istrage«, upozorio je Frank. Američko je veleposlanstvo dužno brinuti se o američkim državljanima, ali »ne radimo to samo jer je riječ o američkoj državljanki, nego zbog poštivanja pravnog sustava«, kazao je i dodao: »Nije tu riječ o Amerikanki, nego o ženi koja je zlostavljana. Zabrinuti smo jer je ovo slučaj u kojem je žrtva mogla biti moja ili vaša kći, odnosno sestra ili majka«.</p>
<p>»Od hrvatske vlade tražili smo da osigura pošten i transparentan proces u skladu s hrvatskim zakonima«, a nikako poseban pristup u slučaju prijavljenoga silovanja u Gospiću, izjavio je veleposlanik.</p>
<p>Potvrdio je da se žrtva sama javila američkom veleposlanstvu te da je »spremna vratiti se u Hrvatsku, predočiti dokaze i svjedočiti«. Žrtva želi slučaj provesti do kraja, jer je i »njoj i nama važno kako se žene tretiraju u odnosu na hrvatske zakone«, istaknuo je Frank.</p>
<p>Pozdravio je premještanje istrage slučaja s gospićkih na pravosudne službe u Rijeci. Američko veleposlanstvo očekuje profesionalno djelovanje policije, sudstva i tužiteljstva. Štoviše, veleposlanik Frank je uvjeren kako su državni dužnosnici »potpuno posvećeni tome da osiguraju valjan i razvidan proces«. Prema njegovim riječima, američki mediji nisu posvetili osobitu pozornost tom slučaju. Nekim je hrvatskim medijima, pak, zamjerio što su objavili fotografiju žrtve, odnosno nalaze njezina liječničkoga nalaza. »Međutim, hrvatski mediji općenito zaslužuju čistu peticu, jer su ukazali na ključni problem, a to su ženska prava u pravnoj državi«, zaključio je američki veleposlanik.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska među 20 najglobaliziranijih država svijeta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je po izvješću političkog magazina Foreign Policy i konzultantske tvrtke A. T. Kearney među dvadeset najglobaliziranijih zemalja svijeta, odnosno 16. među 62 zemlje obuhvaćene istraživanjem indeksa globalizacije. </p>
<p>Hrvatska je po istraživanju stupnja globalne integriranosti zauzela 16. mjesto, te se našla ispred Izraela, Francuske, Malezije i Slovenije koja je zauzela 20. mjesto. Prema izvješću najglobaliziranija zemlja svijeta je Singapur, iza kojeg slijede Irska, Švicarska, Sjedinjene Države i Nizozemska.</p>
<p> Izvješće »Indeks globalizacije« objavljeno je u travnju 2005. godine, a temelji se na podacima iz 2003. godine. Indeks globalizacije prva je sveobuhvatna mjera utvrđivanja globalizacije i njenog utjecaja, a mjeri gospodarsku, političku, tehnološku i osobnu integriranost u 62 zemlje čiji je sveukupni bruto domaći proizvod (BDP) 85 posto svjetskog proizvoda, a stanovništvo obuhvaća 85 posto stanovništva svijeta. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050427].
|
