NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 119148 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za investicije u 2006. 15 milijardi kuna</p>
<p>Vlada neće odustati ni od kapitalnih investicija, poput plinovoda u Dalmaciji, za koje će biti izdvojeno 15 milijardi kuna</p>
<p>TALLINN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Svi su izgledi da će se o proračunu razgovarati već sljedeći tjedan na sjednici Vlade, a postignut je sporazum sa svim koalicijskim partnerima da ga podrže. Ministar financija Ivan Šuker posljednjih je dana intenzivno kontaktirao s koalicijskim partnerima, koji nisu imali većih pritužbi na proračun, a premijer Ivo Sanader kaže da je sve ostalo »u okviru onoga što smo planirali«.</p>
<p>Vlada će se i u sljedećoj godini zalagati za daljnje smanjenje proračunskog deficita koji bi trebao biti manji još za 0,7 posto, a taj bi trend trebalo zadržati i sljedećih godina. Vlada namjerava raditi na smanjenju proračunskog deficita i u izbornoj godini.</p>
<p>Intenzivno se razmišlja i o smanjenju poreza i jednostavnijem sustavu koji bi omogućio veću preglednost.</p>
<p>U Vladi kažu kako naš porezni sustav i sada omogućava brojne povlastice, ali da poduzetnici nisu o tome dovoljno informirani. U ovom trenutku teško je reći može li doći i do smanjenja PDV-a, ali postoje i takvi prijedlozi.</p>
<p>»Naš je cilj da Vlada bude stabilna i sljedeće dvije godine i da Hrvatska u cjelini bude stabilna. Zato i ne razmišljamo o prijevremenim izborima iako nam ankete pokazuju da bismo sada dobili i više glasova nego prije dvije godine. Izbora neće biti«, rekao je novinarima u Tallinnu, gdje boravi u službenom posjetu Estoniji, premijer Sanader.</p>
<p>Premijer kaže kako HDZ i njegova vlada imaju preveliku odgovornost za zemlju da bi dopustili šestomjesečnu stanku koja bi neminovno nastupila u slučaju novih izbora.</p>
<p>Vlada neće odustati ni od kapitalnih investicija, poput plinovoda u Dalmaciji, a za njih će biti izdvojeno 15 milijardi kuna. Neka ministarstva, poput vanjskih poslova, mogu očekivati i više novca jer treba ojačati neke diplomatske misije, poput one u Bruxellesu, gdje Hrvatska sada ima tridesetak ljudi, a većina europskih država znatno više. Litva, primjerice, ima čak 70 diplomata.</p>
<p>Sanader kaže kako je kontaktirao - i to vrlo uspješno i konstruktivno - s predsjednikom Stjepanom Mesićem te kako su razgovarali o mogućnosti da se prodaju neki veliki vojni objekti koji se sada ne koriste, a da novac ne bi išao u budžet, nego izravno za potrebe vojske. Tu je ideju podržao i Predsjednik, pa se već sljedeće godine može očekivati znatno više novca i za vojsku.</p>
<p>Sanader se osvrnuo i na izjave HNS-ovca Radimira Čačića, koji se predstavlja kao premijer u sjeni, da je Vlada nesposobna i neuspješna.</p>
<p>»Čekam još nekoliko premijera u sjeni pa ću onda i na to odgovoriti«, rekao je Sanader uz komentar da se Čačić pokušava profilirati na »umjetnom projektu« te kako su njegove tvrdnje nerealne.</p>
<p>Premijer je kazao da i sindikalna košarica pokazuje rast standarda u Hrvatskoj te kako sve to demantira Čačića.</p>
<p>»Država je učinila mnogo i na smanjenju vanjskog duga, ali banke taj trend ne slijede«, kazao je Sanader. Premijer tvrdi da je i Europa prepoznala te pozitivne trendove u Hrvatskoj, da pregovori s Europskom unijom idu dobro te da Hrvatska ima odlične pregovarače. </p>
<p>Na upit novinara o tome tko će biti novi guverner Hrvatske narodne banke, premijer je odgovorio kako je o tome prerano govoriti, ali da ima nekoliko dobrih kandidata.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Privatizacija klubova</p>
<p>Najveća je novost uvođenje nacionalnog vijeća za šport koje bi se trebalo baviti strategijom razvoja hrvatskog športa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pitanje je dana kad će hrvatski sport krenuti putevima sasvim drukčijih, transparentnih, suvremenih odnosa, usklađenih s Europom, i na kojima neće biti »nepoznanica« i »improvizacija«. Na spomenuto navodi vrlo zorno i autoritativno predstavljanje Nacrta prijedloga zakona o športu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa što ga je obavio ministar Dragan Primorac.</p>
<p> Novi zakon o športu, kako je to novinarima objavio Primorac, nešto je najbolje što se moglo dogoditi našem športu i najviše što se, s obzirom na raspoloživa saznanja i mogućnosti, moglo napraviti. </p>
<p>Već sljedećih bi dana prijedlog trebao ući u saborsku proceduru, a bude li sve teklo po planu, poslije više od dvije godine sustavnog rada na njemu, Hrvatska bi početkom iduće godine novim zakonom trebala dobiti novu strategiju razvoja športa koja bi trebala trajati najmanje osam godina i neće ovisiti o promjeni vlasti. Najveća novost uvođenje nacionalnog vijeća za šport koje bi se trebalo baviti strategijom razvoja hrvatskog športa.</p>
<p> Podsjetilo se da je provedeno 49 javnih rasprava u kojima su sudjelovali predstavnici svih sportova, da bi potom njihova mišljenja, kao i iskustva zemalja sa sličnim iskustvima, pogotovo Španjolske kao uzora, radna skupina od 15 eminantnih stručnjaka iz različitih sportova i sfera zaokružila u cjelinu. Sve to na dobrobit, kako hrvatskog sporta, tako i naroda koji putem sporta u školi, amaterskog sporta, kao i svih drugih oblika bavljenja i rada u sportu, želi zdravu naciju, a time i jasna pravila igre. Zakon propisuje i strogu kontrolu koju bi provodila posebna za to zadužena tijela, kao i ona koji bi trebala prepoznati nacionalni interes u sportu.</p>
<p> Upravo zbog toga poseban je naglasak pri predstavljanju zakona o sportu stavljen na neuralgične točke zbog kojih se često sport, ponajprije profesionalni, nepravedno gura u sferu nečasnog, sumnjivog, od čega se ponekad valja maknuti. </p>
<p>Tako je među bitnijim novostima koje ovaj zakon donosi, i privatizacija sportskih klubova, odnosno njihovo pretvaranje u športsko-dioničarska društva, a sve da bi se izbjeglo mogući stečaj nekih sportskih relikvija koje same nisu krive što su se našle na raznim crnim listama. S posebnom pozornošću saslušan je elaborat o tome prof. Siniše Petrovića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. On je tako obznanio da zakon o sportu za početak obaveznog preoblikovanja u športsko-dioničarsko društvo vidi nogomet i košarku. Dovoljno da Lino Červar priupita zašto je rukomet u tomu zaobiđen, na što mu je odgovoreno da nitko nikomu ne brani da svoj klub, uz ispunjavanje određenih uvjeta, proglasi športsko-dioničarskim društvom.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša istaknuo je da novi zakon karakteriziraju demokratičnost u proceduri, sustavnost i stručnost. On bi trebao riješiti dvojbe profesionalnih i amaterskih klubova i omogućiti da klubovi mogu transparentno poslovati. Isto tako, zaštitit će športske objekte, jer se u Hrvatskoj više ne bi smio prenamijeniti nijedan športski objekt a da se za to ne osigura primjerena zamjena. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Bankari bi najradije sve besplatno</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Vladin prijedlog dopuna zakona kojim bi se povećala sigurnost u bankama i ostalim institucijama koje rade s gotovinom, bankari su dočekali na nož. Ishitren, suvišan, pogrešan, neprovediv, pa čak i štetan - samo je dio kritika koje su bankari na svom prekjučerašnjem okruglom stolu sasuli na Vladin prijedlog.</p>
<p>Namjera Banskih dvora bila je da se u zakon ugrade odredbe koje bi obavezale banke i ostale financijske institucije da dorade i unaprijede svoje sigurnosne sustave. </p>
<p>To bi, nadalje, trebalo utjecati na potencijalne pljačkaše da odustanu od svojih namjera. A ove je godine broj pljački banaka udvostručen u odnosu na lani, kriminalci su sve bešćutniji, pa je tijekom pljački sve više ranjenih. Domaća javnost se zgrozila prije dva mjeseca kada je jedan zaštitar ubijen, a drugi smrtno ranjen tijekom pljačke Finine poslovnice gotovo u središtu Zagreba. Gotovo je pitanje dana kada će neki još bezobzirniji razbojnik početi sumanuto pucati po klijentima u nekoj pošti ili banci bez obzira koliko će na kraju biti žrtava.</p>
<p>Bankari bi, međutim, da se zaštitom njihovih poslovnica ponajprije pozabavi država. Vjerojatno bi stvarno bilo najučinkovitije kada bi u svakoj poslovnici dežurao par naoružanih policajaca. No, takvog primjera nema u europskim državama iz vrlo jednostavnog razloga - golemih troškova koje bi trebali platiti porezni obveznici.</p>
<p>Zašto bankari negoduju? Jednostavno zato jer bi, ako Vladin prijedlog prođe u Hrvatskom saboru, morali iz svojih proračuna izdvojiti dodatni novac za poboljšanje sigurnosnih uvjeta u bankama. Morali bi, primjerice, kupiti neprobojna stakla i slično. A bankari su, kao što nam je svima poznato, jako 'teški' kada nešto moraju sami platiti. </p>
<p>Zato su odlučili apelirati na sve klubove zastupnika u Saboru kako se novi propisi ne bi donijeli po hitnom postupku kao što je namjeravala Vlada.</p>
<p>Zbog takve reakcije bankara uistinu se treba zapitati koliko im je stalo do sigurnosti njihovih klijenata. Jer novac u bankama većinom je ionako osiguran.</p>
<p>U raspravi su bankari čak ocijenili da bi im se primjenom predloženih mjera stvorili nepotrebni troškovi. Istodobno se vjerojatno smatra kako je sve ono što građani moraju plaćati bankarima, primjerice naknade za vođenje tekućih računa ili svaki naručeni ček - vrlo potrebno.</p>
<p>Ovo što traže bankari bilo bi isto kao i kada bi građani zatražili novac iz državnog proračuna za kupnju protuprovalnih vrata i alarmne sustave za njihove domove. To, naravno, nikome ne pada na pamet.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Azbest ubija, pa što</p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
<p>Razvijeni svijet već godinama muku muči, a mučit će i dalje, s uklanjanjem kancerogenog azbesta iz okoline. Hrvatska nema ni propis kojim bi se upotreba azbestnih vlakana zabranila. Ali ima tvornicu Salonit u Vranjicu kod Splita koja radi s azbestom. </p>
<p>Vjetar raznosi azbestni otpad odložen bez zaštite oko tvornice te u kaverne u Mravincima, ljudi obolijevaju od azbestoze, raka pluća i plućne opne, mnogo mladih od Knina do Hvara ima oštećena pluća i naznake plućnih bolesti, a uprava i radnici Salonita se prema kancerogenom azbestu odnose kao prema brašnu. Nema upotrebe propisane zaštitne odjeće i maski, nema tuširanja i ostavljanja radne odjeće u tvornici nakon posla. A na odlagalištima nema razvrstavanja građevinskog i drugog otpada u kojem su azbestna vlakna desetljećima korištena u proizvodnji izolacijskih i protupožarnih materijala, u građevinarstvu, automobilskoj i tekstilnoj industriji. I nikom ništa. Uzalud toksikolozi upozoravaju. </p>
<p>Zatvaranje tvornice bit će strašno za egzistenciju tamošnjih ljudi, no još je strašnija potpuna nebriga i nezainteresiranost države, uprave tvornice i samih radnika, za zdravlje živih bića i prirode. Strašno je i to što liječnici šute, izuzetak je dr. Jadranka Tocilj iz KB-a »Split«. </p>
<p>Vlada je početkom ožujka prolongirala zabranu azbesta do 1. siječnja 2006., no ona se opet pokušava prolongirati. Vjerojatno teško, jer su azbestna vlakna u Europskoj uniji zabranjena od osamdesetih godina prošlog stoljeća. Eto još jedne koristi od pristupnih pregovora.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pravosudni autogol</p>
<p>Presuda Matvejeviću u prvom je redu anakronizam jer kažnjava verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>. Ona je anakronizam jer je donesena, kako to kaže i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, po starom zakonu koji je vrijedio do 2004. godine prije nego što je dekriminalizirana kleveta. Presuda je, napokon, anakronizam jer je donesena samo nekoliko dana prije isteka roka za zastaru postupka</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Općinski sud u Zagrebu je u srijedu, 2. studenoga, osudio književnika Predraga Matvejevića zbog klevete u novinskom napisu na pet mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine, na temelju privatne tužbe pisca Mile Pešorde. Povod za tužbu je Matvejevićev članak »Naši talibani« objavljen u Jutarnjem listu prije točno četiri godine, 10. studenoga 2001. </p>
<p>U tom podužem eseju Matvejević je prozvao pojedine književnike s raznih strana da snose golem dio krivnje za zločine u ratovima na području bivše Jugoslavije. Od prozvanih, tužio ga je samo Pešorda.</p>
<p>Presuda Matvejeviću izazvala je burne reakcije u hrvatskoj javnosti i znatan odjek vani, ponajprije u Italiji, gdje je on redoviti profesor slavistike na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Matvejević je autor »Mediteranskog brevijara« i niza drugih knjiga i spada među najprevođenije hrvatske pisce. S druge strane, Mile Pešorda, premda je objavio više knjiga, slabo je poznat po književnom opusu a više po novinskim kolumnama s početka devedesetih u jednom dnevnom listu, gdje je crno-bijelom optikom dijelio domoljube od ostalih. Njegov tekst »Posrbica gori od Srbina« objavljen 1993. godine, u kojem se riječi iz naslova odnose na Abdulaha Sidrana i Predraga Matvejevića, bio je jedan od povoda za Matvejevićev esej »Naši talibani« objavljen sedam godina kasnije.</p>
<p>Predrag Matvejević ima plodnu polemičarsku prošlost. Pamte se njegovi okršaji s Igorom Mandićem. Pamte se i njegova otvorena pisma upućena vrhu nekadašnje jugoslavenske vlasti u kojima je branio razne disidente, među inima i Franju Tuđmana. Godinama je predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, potom je bio profesor na Sorbonnei u Parizu te, napokon, i u Rimu.</p>
<p>Matvejević je uz Slavenku Drakulić i još neke mlađe autore najpoznatiji hrvatski spisateljski brand na inozemnom tržištu. Osuditi ga na zatvor zato jer je nekoga i neke (i to samo u naslovu eseja) nazvao »talibanima«, za europske je pojmove - gdje se pisci, novinari i političari, međusobno časte puno žešćim izrazima - vrlo čudno i teško shvatljivo i prihvatljivo.</p>
<p>Matvejević je odbio žaliti se na presudu jer bi to značilo, kako kaže, priznanje presude i onih koji su je donijeli. U Italiji se zbog metafore »taliban« nitko ne bi ni počešao jer svi mogu reći Berlusconiju i mnogo gore stvari a da ih se ne kazni, kaže osuđeni književnik. U Hrvatskoj je objava presude nagnala na reakcije mnoge, od Ive Sanadera, koji presudu nije htio komentirati kao političar nego samo kao član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog PEN centra i koji je rekao da je neprihvatljivo da se danas donose takve presude protiv pisaca, pa do Udruge hrvatskih sudaca, Hrvatskog novinarskog društva, PEN centra i brojnih intelektualaca.</p>
<p>Teško je u brojnim reakcijama naći neku koja izrijekom ne osuđuje presudu i samog tužitelja. Ta je presuda u prvom redu anakronizam jer kažnjava verbalni delikt. Ona je anakronizam jer je donesena, kako to kaže i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, po starom zakonu koji je vrijedio do 2004. godine prije nego što je dekriminalizirana kleveta. Odnosno, sudac koji je donio presudu nije se držao pravila da mora za okrivljenika primijeniti onaj pravni režim koji je za njega najpovoljniji. Pa je tako sudac morao uzeti u obzir članak 203. usvojen 2004. godine kojim se od optužbe za klevetu štite novinari, pisci i slične slobodne profesije, jer je teret dokazivanja krivnje prebačen na tužiteljstvo. </p>
<p>Presuda je, napokon, anakronizam jer je donesena samo nekoliko dana prije isteka roka za zastaru cijelog postupka.</p>
<p>Pešordina tužba se, dakle, četiri godine cmarila u ladici Općinskoga suda da bi u zadnji tren, po zakonu, bila donesena prvostupanjska presuda. Nije ostalo dovoljno dana za žalbu, a Matvejević se, uostalom, i ne želi žaliti. A da se on i žalio, ne bi bilo vremena za žalbu druge strane ako bi se na nju odlučila. Od presude i kazne zatvora neće, dakle, biti ništa, ali je šteta već učinjena.</p>
<p>Udruga hrvatskih sudaca oglasila se priopćenjem u ponedjeljak, 7. studenoga, i drži da je »pogrešno jednoj nepravomoćnoj presudi davati značenje kao da je ona konačna te da je ona stav cijelog sudstva prema jednom obliku kriminaliziranog djelovanja«. Suci su pravno i cehovski sasvim u pravu. Cijeli postupak nije završen jer ostaje, teoretski, tjeranje postupka do Županijskog pa i Vrhovnog suda. Da, ali vremena za tu proceduru (zbog zastare) više nema.</p>
<p>Neosnovani su, u ovom slučaju, također prigovori da se zbog odvojenosti izvršne od sudske vlasti ne smije komentirati prvostupanjske presude. Tog se pravila, doduše, držao predsjednik Stjepan Mesić, te je odbio komentirati presudu. Bolje je reagirao književnik i član Hrvatskog PEN-a Ivo Sanader koji je makar i u tom svojstvu našao načina da komentira presudu koja je, budimo otvoreni, ovoj državi u ovom trenutku bila apsolutno nepotrebna.</p>
<p>Tek što su i formalno počeli pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom jedan je hrvatski sud donio presudu koja je nekompatibilna ne samo s europskim nego i s hrvatskim zakonodavstvom jer se sudilo po zastarjelom zakonu. </p>
<p>Vjerujem da nitko od onih koji su osudili tu nepravomoćnu presudu nema namjeru osporavati neovisnost hrvatskog pravosuđa ali ta sučeva odluka, donesena neznano zašto u pet do 12, kao da je izronila iz nekih drugih mračnih vremena. </p>
<p>Sve je to dobro na kraju sažeo nepravomoćno osuđeni Matvejević rekavši kako mu je »žao što je jedan nekulturni sudac dao takav autogol Hrvatskoj i hrvatskom pravosuđu«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zašto gori Francuska</p>
<p>Kad alžirska nogometna momčad dolazi igrati na Stade de France, osjeća se više kod kuće nego francuska, koju će izviždati vlastiti državljani</p>
<p>TOMISLAV JURASINOVIĆ </p>
<p>Kako je Francuska, zemlja osnivač Europske zajednice koja se rado definira kao kolijevka demokracije i ljudskih prava, upala u klopku građanskog rata, u stanje poput onoga koje vlada u nekim od francuskih bivših kolonija?</p>
<p>Odgovor se nalazi uglavnom u katastrofalnoj upravi s useljeništvom i emigracijom i posljedicama njenog uklapanja (integracije) u francusko društvo i sredinu. U svome izvješću preneseno 5. studenog na HRT, novinar Nuić, svjedok bune na terenu, je jasno poistovjetio huskače i izazivače nemira i nereda : " mladi crnci i Arapi nam prijete i moramo mijenjati mjesto snimanja svakih 10 minuta ".</p>
<p>Kao i mnogim drugim zapadnim zemljama s niskim natalitetom i visokim tehnološkim razvojem, Francuska je prihvatila zadnjih tridesetak godina značajan broj useljenika i emigranata. Dio njih, posebno onih iz srednje i istočne Europe, uklopili su se s više ili manje teškoća u francusko društvo, naučili jezik. Njihova djeca su Francuzi i smatraju se takovima bez da niječu svoje podrijetlo i korijene. To je slučaj i s hrvatskim emigrantima, a potom i useljenicima, koji su se savršeno uklopili i prilagodili. Većina njih, uostalom, ima i dvojno državljanstvo.</p>
<p>Stanje koje se odnosi na narode podrijetlom iz sjeverne i crnačke Afrike je suprotno. Naime, riječ je o useljenicima iz bivših francuskih kolonija za koje nijedna politika uklapanja nije uspjela. Smještena na periferiji velikih gradova, njihova naselja postala su zone izvan zakona u kojima cvjetaju razne vrste šverca i zločina. pa i oni najodvratniji. Redarstvenici, vatrogasci, liječnici, hitna pomoć, pošta i dr. Nisu tu dobro došli ili jednostavno su tu nepoželjni. Radi se jednostavno o odbacivanju svake vrste vlasti.</p>
<p>Francuska se mora suočiti sa stvarnošću. Etničke skupine su se okupile, grupirale na području republike i živeći na rubu društva. Nastao i povezan u krvi, za vrijeme Francuske revolucije prije više od 200 godina, francuski narod (nacija) otkriva s užasom da se više ne podudara, poistovjećuje, sa svojim državljanstvom, jer je moguće biti i Francuz i klevetati Francusku. Primjerice, kad alžirska nogometna momčad dolazi igrati na Stade de France, osjeća se više kod kuće nego francuska, čiju himnu izviždaju vlastiti državljani!</p>
<p>Francuska je danas zemlja u kojoj je otac jedne obitelji ubijen ciglama zato što je branio sina od gangsterske bande i reketa, drugi otac je pretučen do smrti usred dana na očigled supruge i kćeri samo zato što nije dozvolio da mu se oduzme kamera kojom je snimao svoju obitelj. Francuska je zemlja u kojoj su djevojke ili djevojčice nerijetko žrtve kolektivnih silovanja u podrumima tih prigradskih naselja, a starije osobe žrtve nasilja i prepada zbog 10 eura. Francuska je zemlja u kojoj neki ljudi smatraju »normalnim« zapaliti invalida u autobusu i u kojoj neki ljudi, iz tih prigradskih naselja, izjavljuju na javnoj francuskoj televiziji, bez ikakvih posljedica: »Idemo praviti gužvu, neprilike...«</p>
<p>Izlaziti u grad navečer poslije 21 sat postalo je već odavno opasno u mnogim francuskim gradovima, a o predgrađima da i ne govorimo; broj prestupa i zločina postaje iz godine u godinu sve veći. Nasilja su sve učestalija, a Francuzi strahuju .</p>
<p>Sigurnost je jedno od osnovnih prava svakoga građanina, a vrlo je zabrinjavajuće što francuska država već odavno nije sposobna osigurati je svojim građanima. </p>
<p>Dok Francuska zna vrlo često dijeliti lekcije drugima (o manjinama i ljudskim pravima) i pretendira rješavati probleme drugih zemalja, pa i Hrvatskoj, danas se otkriva da ona nije sposobna uspostaviti red u vlastitoj kući i riješiti vlastite probleme.</p>
<p>Državni ministar, (drugi po ljestvici važnosti) tj. ministar unutarnjih poslova, Nicolas Sarkozy izabrao je odlučnost. Propovijedajući uklapanje, integraciju onih koji to žele i kažnjavanje onih koji ne poštuju pravnu državu, uspostavio je politiku javnog reda i mira, koja je nedostajala svim njegovim prethodnicima. </p>
<p>U tom kontekstu, hrvatska zajednica u Francuskoj izgleda kao model dobrog uklapanja.. Hrvati ni u Fancuskoj niti drugdje ne uzrokuje veće probleme. Čak štoviše, privilegirani su čimbenik razvoja dobrih odnosa između Francuske i Hrvatske.</p>
<p>Francuska je danas oslabljena, ali ona to ne zaslužuje, gori ali ne izgara, i sigurno će izaći jača i ujedinjenja. Tako će i Hrvati i svi hrvatski građani imati mogućnost saznati da, modeli koji su njima predstavljeni, nisu obavezno najbolji te da se i oni imaju mnogo toga na sto mogu biti ponosni i na čemu im zavide mnoge velike države : jedinstvene prirodne ljepote i bogatstva, 5535 km m. pojasa, mir, sigurnost, poštivanje manjinskih i ljudskih prava i još mnogo toga čega su drugi katkad svjesniji nego mi sami. Ne zaboravimo da sve ono sto nas nije uništilo, ojačalo naj je. Sve ono sto tražimo drugdje nalazi se u nama i kod nas .</p>
<p>Uvijek je Hrvatska zajednica u Francuskoj stajala na strani Hrvata kad su oni trebali najveću pomoć. Nadamo se da ni Hrvatska neće zaboraviti svoje sunarodnjake u Francuskoj ako se situacija bude pogoršavala…</p>
<p>Autor je dopredsjednik Hrvatskoga svjetskoga kongresa u Francuskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Domoljubna magla</p>
<p>Odlazak naših uspješnih i manje uspješnih bila je i jest već stoljećima naša sudbina </p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Slučaj eventualnog prelaska plivača Duje Draganje pod katarsku zastavu podigao je veoma veliku domoljubnu prašinu. A on je samo jedan od milijuna Hrvata koji su otišli pod tuđe zastave iz ove zemlje, bilo da su tražili potrebnu podlogu za život bilo da su im tuđe zastave davale bolju životnu budućnost.</p>
<p> Odlazak naših uspješnih i manje uspješnih bila je i jest već stoljećima naša sudbina. Draganja se ionako nikada ne bi vratio iz Amerike. Tko jednom ode i uspije u stranim zemljama, ne vraća se. Tko se vratio u demokratsku Hrvatsku danas od onih domoljuba koji su slomom Hrvatskog proljeća 1971. pobjegli u svijet? Nitko, ili još bolje, nekoliko njih koji su vidjeli svoju priliku dolaska na vlas.</p>
<p> Svi drugi veliki domoljubi po svijetu drže hrvatske slike u svojim stanovima, ali se ne vraćaju. To znači da je ljudima domovina tamo gdje im je dobro, ma kako to materijalistički zvučalo.</p>
<p> Pa tko danas brani boje naše nogometne nacionalne vrste? Uglavnom sinovi naših radnika, ili bolje reći iseljenika, koji su rođeni u Njemačkoj. Odazvali su se, jer bi inače došli u sukob sa svojim obiteljima. Niti jedan ne želi u Hrvatskoj živjeti, jer su odrasli izvan Hrvatske. Njihova domovina nije ova zemlja. Jesu li oni predstavnici hrvatskog građanina ili unajmljenici? Ako su nam oni uzor onda se naši mladi odgajaju da uspješan Hrvat može biti samo onaj koji Hrvatsku napusti. Što Hrvatska ima od nekih sportaša u Americi i drugamo kojih je puna naša televizija, a ne će se nikada više ovdje živjeti. Nijemci su imali nekoliko nogometaša koji su rođeni izvan Njemačke, ali su pozivom u nacionalnu vrstu doselili u zemlju. Tipičan je pokušaj dovođenja u nogometnu reprezentaciju Argentinca Biloša, kome je Hrvatska pri srcu jednako kao i Tunguzija, ali mu je dobro došlo skupo trgovačko nadmetanje našega nogometnog vrha da bi isposlovao poziv argentinskog izbornika.</p>
<p> Što uopće Draganja ili Biloš mogu učiniti za Hrvatsku? Mogu podignuti svojim rezultatima nacionalnu euforiju koja će trajati nekoliko dana. Komunizam je volio sportske rezultate kao dokaz svoje uspješnosti, a naročito bivši DDR, koji je ponekad imao više medalja od Amerike, pa je ipak propao, jer se od sportskih rezultata ne živi. Živi se od uspješnih privrednika koji znaju uvesti u zemlju kapital i podići sposobne ljude da zemlja proizvodi. Tu se iskazuje sposobnost ili genij nacije, a ne u tome hoće li netko uspjeti dati više pogodaka ili brže plivati. Ali takvi nisu kod nas na cijeni.</p>
<p>Tko su oni koji dižu galamu i kuknjavu zbog Draganjinog plivanja pod tuđom zastavom? Uglavnom oni koji svojim nezasluženim aristokratskim plaćama i mirovinama potapaju ovu zemlju, a istovremeno predbacuju izdaju Domovine onima koji ne žive na njen račun. Svakako da je vjerojatni odlazak plivača Draganje pod tuđu zastavu čin koji se ne može hvaliti, ali se može razumjeti, jer je jedan u nizu tisuća uspješnih Hrvata koji su napustili Hrvatsku, a o tome sanja mnoštvo mladih. Oni su na sportskim terenima, a ne na dodatnom obrazovanju, jer tu vide svoj uspjeh.</p>
<p> Moramo se zapitati što učiniti da mladima ostanak u Hrvatskoj bude preči od većih plaća vani. Trebaju im biti uzorom oni kojima je ova zemlja ispred materijalnih koristi, kao i oni koji su se vratili u domovinu usprkos manjim plaćama. Ali jesu li? Zašto je domoljublje danas na nižim razinama nego pod komunizmom, koji ga nije volio. U našoj povijesti nije u tako kratkom vremenu toliko ljudi napustilo zemlju kao za naše samostalne države. Zar nije bolonjski sustav visokog školovanja zamka da nam svijet uzme najbolje koji će otići na studije vani. Ministar Primorac mi je u jednom slučajnom susretu rekao da studenti neće moći produžiti studije vani. Lijepo je to čuti, ali tko će ih prisiliti da se vrate? Nitko! Hrvatska s ovakvom privredom, koja čeka da nas Europa pokrene kad to ne mogu političari, neće moći zaustaviti novi odlazak naših najboljih, od kojih će se možda poneki vratiti ako im se ponudi ministarska fotelja.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto bježati od etimološkog pisanja?</p>
<p>Pročitavši u rubrici Otvoreno (Vjesnik, 31. listopada i 1. studenoga) tekst poštovanog profesora Živka Strižića da Hrvatskoj treba vratiti njeno duhovno blago, zapitao sam se zašto autori mnogih pisanih priloga izbjegavaju etimološko pisanje riječi koje to, naprosto, zahtijevaju radi razumijevanja.</p>
<p> I autor Strižić navodi famozni »Kovčežić za istoriju, jezik i običaje« te piše da je vrijeme izvršiti kulturno-povijesnu »ludžbu« i vidjeti što je u Vukovim »jednoobraznim djelima« hrvatsko, a što srpsko.Zasmetala me »ludžba«, jer je ta riječ potekla od glagola »lučiti«. Zar ne bi bilo umjesno napisati »lučba« poštujući načelo da je hrvatski pravopis umjereno fonološki i ne piše se uvijek kako se riječi izgovaraju. </p>
<p>Na pameti mi je prof. Ljudevit Jonke, koji je na pitanje kako pisati futur od glagola nositi dok su se nastojale održati obje varijante – razdvojeno pisanje krnjeg infinitiva i pomoćnoga glagola htjeti: nosit ću odnosno spojeno kako se čuje u izgovoru bez t. Jonke se ogradio rekavši da ovisi o kontekstu je li »nosiću« vokativ imenice nosić ili je to futur. Sugovornik se nije suglasio i rekao da odvojeno pisanje futura (nosit ću) ne dovodi nikoga u zabludu kad u tekstu naiđe na imenicu nosić/nosiću. </p>
<p>JOSIP ŠIPUŠ, PROF.BUZET</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Slike iz povijesti iskrivljene i neistinite</p>
<p>Novinarki Mireli Lilek opet su se iz poznatih nam razloga počele pojavljivati slike iz prošlosti iskrivljene i neistinite. Naime, u komentaru o nasilju u školama spominje moje ime bez ikakve osnove, dapače piše neistinu. Nije to prvi put, misli valjda kad pljuje po meni, da je ona veća. Novinar mora pisati samo istinu, to Lilekica mora naučiti.</p>
<p>Njena rečenica »da školi kronično nedostaje stručni kadar kojeg se tvrde upućeni (ha, ha, ha) svojedobno riješila ministrica Ljilja Vokić« je neistina. Za ovakve laži se odgovara na sudu vrla novinarko. </p>
<p>Nikoga se Ljilja Vokić nije riješila, već nasuprot tome kao ministrica (došla iz razreda i škole) donijela Pravilnik po kojem svaka škola mora imati pedagoga i psihologa. To je jedina istina. No, donesena je i Vladina odluka, da se ne otvaraju nova radna mjesta i to je trajalo sve do današnjih dana. Pa, gospođice, ja nisam ministrica gotovo osam godina. Što su drugi radili? </p>
<p>Vrla gospođice, Vi vrijeđate cijeli nastavni kadar škola. Smatrate li da su svi nastavnici nestručnjaci? Učenici se odgajaju prvenstveno u obitelji, pred nasilnim TV programima, na ulici i u školi. Blago nama u školama kod nas Vi poučavate i što treba po točkama navodite.</p>
<p>Vama preporučam ako pišete o školstvu, malo se na tu temu obrazujte da ne kažem šire i zaista Vas upozoravam da pazite što pišete, kako ne biste snosili posljedice Zakonom propisane. </p>
<p>LJILJA VOKIĆ, PROF.ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Eko-proizvodima posebno mjesto</p>
<p>Još se ne zna hoće li i kada tržnica zbog radova biti zatvorena </p>
<p>Nakon nedavnog preuređenja Branimirove ulice novi će izgled dobiti i tržnica u njoj. Za preuređenje Branimirove tržnice koje bi trebalo početi za dva tjedna, nakon što se odabere izvođač radova, Tržnice Zagreb izdvojit će oko tri milijuna kuna. »Tržnica vapi za preuređenjem, jer se zadnji put obnavljala 1962. godine«, rekao je Miroslav Pupić Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica Zagreb, zadužen za marketing. </p>
<p>Zasad se još ne zna kad će radovi završiti, jer se ne zna u kakvom su stanju instalacije i drugo, što će se otkriti tek kad radovi počnu. Isto se tako još ne zna hoće li i kad ta tržnica zbog radova biti zatvorena. </p>
<p>Preuređenje tržnice u Branimirovoj podijeljeno je u tri faze. Prvo će se oko tržnice postaviti nova ograda i ukloniti nadstrešnica nad zelenim dijelom tržnice. U drugoj fazi uredit će se glavna zgrada u kojoj će se postaviti i dizalo, koje do sada nije postojalo. Treća faza radova podrazumijeva definiranje dijelova tržnice pa će se jedan dio, na primjer, rezervirati za prodaju eko-proizvoda. »S hrvatskih ekoloških imanja, poput onih kakvo ima i naš poznati boksač Željko Mavrović, stizat će nam zapakirani proizvodi, proizvedeni pravim ekološkim putem«, rekao je Pupić Bakrač.</p>
<p>Tržnica se danas nalazi u trokutu koji čine Kružićeva, Branimirova i Šubićeva ulica. Zadnji je put nadograđivana i modernizirana 1962. godine i tada je proširena do Šubićeve ulice. </p>
<p> Početkom tridesetih godina 20. stoljeća u dijelu Branimirove ulice, na prostoru stare zagrebačke hladnjače otvoreni su Gradska tržnica i Gradsko tržište voća i povrća na veliko na kojemu je bila zabranjena prodaja na malo. </p>
<p>Na Gradskoj tržnici prodavalo se na malo. Za prodavače su uvedena stroga pravila – tržnim nadzornicima morali su dokazivati porijeklo robe koju su prodavali. Preprodaja robe bila je strogo zabranjena. Morali su paziti na osobnu higijenu i na kvalitetu robe. Na tržnici se nije smjelo pušiti, a bilo je zabranjeno i dovođenje pasa te pljuvanje. Ako bi netko bio uhvaćen u takvim radnjama, odmah je bio kažnjen i uklonjen s tržnice. </p>
<p> Gradske su vlasti tržnicu u Branimirovoj prvi put proširile 1933. godine, kada su stare hladionice preuredile u natkriti dio tržnice. Godine 1935. tržnica je dobila i druge objekte, poput paviljona za trafiku. Prvi najmitelj toga prostora bila je Vera Sertić koja je i sama financirala izgradnju paviljona. Stare šupe na Branimirovoj tržnici preuređene su 1947. u garaže, a 1953. tržnica je dobila i ribarnicu. Sada, toliko godina poslije, tržnica će dobiti novi, moderan izgled.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prva privatna hitna služba </p>
<p>Čeka se manje, a privatnu hitnu službu tvrtke Pacijent građani mogu nazvati na telefon broj 3017-200 </p>
<p>Zagrepčanima koji se liječe u Domu zdravlja Zagreb Zapad, a žive na području Trešnjevke, njihovi liječnici opće prakse od početka studenoga izdaju uputnicu i putni nalog za privatni sanitetski prijevoz tvrtke Pacijent. Tim se prijevozom mogu koristiti i drugi građani, ako dobiju uputnicu od liječnika opće prakse. Žuta kola hitne pomoći tvrtke Pacijent opremljena su za pružanje medicinske pomoći, a ako je potrebno, ekipi se može pridružiti i liječnik. Građani ih mogu nazvati na telefon broj 3017-200. </p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) sklopio je u listopadu ugovor s tom tvrtkom, što znači da pacijenti neće plaćati prijevoz te da uobičajena Hitna pomoć nije jedina mogućnost besplatnog prijevoza. Taj pilot-projekt Doma zdravlja Zagreb zapad, trajat će za područje općina Trešnjevka do veljače sljedeće godine. </p>
<p>Pacijenti kojima je potreban sanitetski prijevoz u najvećem su broju slučajeva ili teško pokretni ili potpuno nepokretni. »Usluga tvrtke uključuje dolazak liječnika i medicinskog tehničara na odredište, vožnju u lječilište, bolnicu, vlastiti dom ili toplice, zatim, prijenos pacijenta do sanitetskog vozila i predaja pacijenta bolničkom osoblju ili obitelji«, kazao je dr. Damir Protić, direktor tvrtke Pacijent.</p>
<p>Ovom uslugom skraćeno je vrijeme čekanja pacijenata.</p>
<p>»Zahvaljujući našoj usluzi, pacijenti ne moraju čekati nekoliko sati na vozilo hitne pomoći«, pojasnio je dr. Protić. Naglasio je da ljudi zasad ne znaju za tu tvrtku pa ona dnevno prima najviše 15 poziva. Ima deset kola hitne pomoći i 30 zaposlenika. Tehničar hitne službe Pacijenta Nikola Malobabić kazao je da mu je u utorak od Nehajske ulice do Bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj i onda do Selske ceste trebalo pola sata. </p>
<p>»Građani se najviše iznenade na našoj brzini i ljubaznosti, a privlačne su im i naše uniforme«, rekao je tehničar Nikola. »Vozila su opremljena defibrilatorom za reanimaciju, a često vozimo pacijente i na dijalizu«, priča Nikola Malobabić. Naglasio je, međutim, kako on i njegovi kolege ne pružaju hitnu pomoć, već bolnica daje svoga liječnika ili, ako je liječnik potreban pri prijevozu, tvrtka ima liječnike koji s njom surađuju honorarno, ali im posao treba prije najaviti. </p>
<p>Liječnik opće prakse iz Doma zdravlja Zagreb Zapad, dr. Vinko Borić kaže, međutim, da je tri mjeseca premalo za pilot projekt. »Ideja je dobra, međutim, kroničnim bolesnicima koji idu na dijalizu izdajemo jednu uputnicu koja traje tri mjeseca, a budući da se jedna uputnica može upotrijebiti samo za jednu tvrtku, razdoblje od tri mjeseca prekratko je za pilot projekt«, pojasnio je dr. Vinko Borić.</p>
<p>Ako bolesnik nije osiguranik HZZO-a, prijevoz unutar Zagreba stajat će ga 200 kuna, dok cijena po kilometru izvan grada iznosi jedan euro. Prijevoz izvan grada i u inozemstvo potrebno je najaviti dan ranije.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otvoren Dom kulture u Prečkom</p>
<p>Nakon 17 godina čekanja, stanovnici Prečkog napokon imaju razloga za slavlje. U utorak je, naime, otvoren Dom kulture Prečko čiju su gradnju samodoprinosima godinama financirali stanovnici tog naselja. Predsjednik gradske četvrti Trešnjevka-jug Saša Molan rekao je kako je ovo velik dan za Prečko koji će ujedno označiti početak društvenog i kulturnog života u tom naselju.</p>
<p>Svečanim koncertom Glazbenog ansambla Trešnjevka i njihova gosta Đanija Stipanićeva obilježeno je otvorenje Doma kulture kojem je prisustvovao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Stanovnici Prečkog s nestrpljenjem su dočekali otvaranje Doma kulture. Već pola sata prije početka svečanog programa ispred ulaza su se stvorili veliki redovi. Branimir Ambruš na priredbu je poveo svoga sina, a prisjetio se vremena kada su još njegovi roditelji izdvajali novac za gradnju Doma. »Bilo je vrijeme da se ta zgrada uredi. Sada će barem naša djeca imati prostor za druženja i kulturna uzdizanja«, rekao je Ambruš.</p>
<p>Posjetitelji su ispunili dvoranu Doma kulture, a stihove »I pak sem tu, i pak sem tvoj« iz pjesme »Serbus Zagreb« oduševljeno su pozdravili pljeskom jer su i u njima prepoznali simboliku povijesti Doma, čija je gradnja više puta bila prekinuta.</p>
<p>Otvorenje će se obilježavati kulturnim programom cijeli tjedan, nastupima kulturnih i umjetničkih društava iz Prečkog i njihovih gostiju, koja će svojim sugrađanima predstaviti svoje aktivnosti i dosadašnji rad. Ulaz na sva događanja je slobodan za sve zainteresirane.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Razmišlja se o premještanju aerodroma</p>
<p>Trebalo bi razmisliti i o novim mega-avionima »boeing« i »airbus« za koje je postojeća uzletno-sletna staza prekratka</p>
<p>Pri izradi izmjena i dopuna Prostornoga plana Zagrebačke županije razmislit će se i o premještanju Zračne luke Zagreb na novu lokaciju, zaključilo je Županijsko poglavarstvo na sjednici u utorak, raspravljajući o »Studiji međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec«.</p>
<p> Kao stručna podloga za daljnje razgovore na razini državnih institucija, te za izmjene i dopune županijskoga Prostornoga plana, Studija kao najprikladnije rješenje širenja Zračne luke Zagreb predviđa samo gradnju novoga putničkog terminala. Nova uzletno-sletna staza, stoji u Studiji, pokazuje se izvedivom no pretpostavlja se da bi troškovi rješavanja »konflikata u prostoru« nadmašili koristi i pozitivne utjecaje koje bi taj zahvat mogao imati. Osim toga, naglasio je Zoran Kisić, jedan od autora Studije, iz Master plana dugoročnoga razvoja Zračne luke vidljivo je da novu uzletno-sletnu stazu, prema projekciji broja putnika, nema potrebe graditi još najmanje 20 godina. </p>
<p>»Studija uvažava sve okolnosti i jako je dobro napravljena, no ruku na srce, aerodrom je već sada nesretno smješten. Ne bi li bilo bolje premjestiti ga u novi prostor gdje bi se infrastruktura lakše rješavala. Također, trebalo bi razmisliti i o novim mega-avionima 'boeing' i 'airbus' za koje je postojeća uzletno-sletna staza prekratka«, upozorio je Vladimir Lasić.</p>
<p> Zlatko Dražetić, ravnatelj Županijskoga zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, istaknuo je da se prema dosadašnjim razgovorima došlo do saznanja da će Zračna luka još niz godina egzistirati na postojećem prostoru. </p>
<p>»Županija neće biti kočnica razvoju Zračne luke, no pri izradi izmjena i dopuna Prostornoga plana vodit će se briga o eventualnoj alternativnoj lokaciji«, zaključio je raspravu župan Stjepan Kožić. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za Martinje »špancir« s triciklom </p>
<p>Gotovo već legendarni inovator i izumitelj iz Dugog Sela Ivo Trampuš koji je ove godine napunio osamdeset i pet godina, i dalje ne miruje, unatoč svojoj životnoj dobi. </p>
<p>Brojne korisne i manje korisne inovacije koje je nesebično podario drugima u svojih 70 godina rada – od vremena kada je kao šegrt krenuo u »šloserski« zanat na Kustošiji, pa sve do danas – uglavnom su poznate javnosti. </p>
<p>Međutim ono po čemu se majstor Trampuš, kojemu je naziv »majstor« gotovo već postao dio imena, najviše proslavio, bila je tzv. ljubavna budilica kojom je na prijelazu milenija želio potaknuti pozitivni populacijski trend u Hrvata, te čuveni tricikl koji je svoju premijeru doživio na tada popularnoj biciklijadi u Prepuštovcu.</p>
<p>Upravo ovih dana čuveni je tricikl, inače neslužbeno najveći i sa svojih tonu i pol definitivno najteži na svijetu, ponovo došao u prvi plan. »Tehnologija napreduje«, kaže Trampuš, »pa često i proizvođači automobila dograđuju svoje provjerene modele«. »Tako sam i ja, unatoč tome što sam doveo prvi automobil u Dugo Selo, bio prisiljen vratiti se svojem triciklu jer sam sada s tisuću kuna mirovine i 'renaultom 4' koji je definitivno otkazao, postao pješak. </p>
<p>Dodao sam mu efikasniji prijenos energije pa ga bez obzira na moje godine i njegovu težinu pokrećem bez problema«.</p>
<p> Na tricikl je dograđena i neka druga oprema, poput velikog zidnog sata koji koristi svima, a ne samo vozaču, ventilacija uz pomoć propelera, pravo zvono i sirene, te povećani prtljažnik u koji, primjerice, stane »brenta« motike i neke druge potrepštine za odlazak u vinograd.</p>
<p>Nenad Haleuš-Mali</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pronađeni ostaci dvorca iz 13. stoljeća </p>
<p>Dvorac je uistinu bio prvotno sagrađen od drveta, no bio je drugačije položen, drveni zidovi nisu paralelni s današnjim zidovima, istaknuo je kustos arheolog Ivan Knezović</p>
<p>Arheolozi velikogoričkog Muzeja Turopolja pronašli su na dvije arheološke sonde drvene strukture uz današnji zid dvorca Lukavca. </p>
<p>Riječ je o drvenim okomitim stupovima, ostacima nekadašnje drvene ograde dvorca, i kosnicima – drvenim balvanima zašiljenima na vrhovima, koji su služili kao obrambeni štit i onemogućavali su neprijatelju prilazak samoj utvrdi Starog grada Lukavca.</p>
<p>»Ova istraživanja nastavak su iskapanja iz 2000. kada smo iste takve ostatke pronašli ispred današnjeg ulaska u dvorac. To nam potvrđuje da je dvorac uistinu bio prvotno sagrađen od drveta, no bio je drugačije položen, drveni zidovi nisu paralelni s današnjim zidovima«, istaknuo je kustos arheolog Ivan Knezović. Arheološka iskapanja obavljaju se i na prilaznom putu, ispod kojega su pronađeni ostaci zidanog i drvenog mosta. </p>
<p>Prvi put spomenut 1256. </p>
<p>»Ostaci drvenog mosta na podizanje pronađeni su prošle godine i ispred samog ulaza u dvorac. To ne čudi, jer znamo da je dvorac, budući da je služio za obranu, bio okružen opkopima s vodom«, zaključuje Knezović. </p>
<p>Dvorac Lukavec spomenik je najviše kategorije. Iako se ne zna točno vrijeme njegove prvotne drvene gradnje, pretpostavlja se da datira iz 13 stoljeća, budući da se prvi puta u pisanim tragovima spominje 1256. godine kao »caput Lukavez«. Godine 1481. utvrda dolazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tuza, a Turopoljcima je, u potpunosti uništen, vraćen tek 1553. godine. Ponovno ga, u drvenom izdanju, Turopoljci grade 1612. godine. Današnji kameni dvorac sagrađen je 1705. godine i kao takav jedina je zidana utvrda u Turopolju. </p>
<p>Na sv. Luciju, 13. prosinca 1613. godine, tamo je održano prvo turopoljsko spravišće – skupština plemenitaša na kojoj su se birali župan i suci plemenitih sučija. Nakon zadnjeg spravišća, koje je održano 1848., dvorac je ostao bez funkcije i počeo je propadati. </p>
<p> Obnova od 4,5 milijuna kuna</p>
<p>Tijekom 20. stoljeća dvorac je služio mnogobrojnim namjenama, od škole do kino dvorane, a 1999. godine konačno je počela njegova obnova, koja je pri samom završetku. Trenutno se radi izvedbeni projekt za uređenje krajobraza. Do sada je u obnovu ovog vrijednog spomenika uloženo 4,5 milijuna kuna. Od toga je Ministarstvo dalo 1,7 milijuna kuna, Zagrebačka županija 250 tisuća, a sve ostalo Grad Velika Gorica. </p>
<p>U konačnici je predložena i namjena dvorca. Na gornjem katu trebao bi biti izložbeni prostor, dok bi se u donjem dijelu održavale kazališne predstave, glazbene večeri i slične manifestacije, doznajemo od pročelnika Ureda za društvene djelatnosti Grada Velike Gorice Zvonka Kunića, koji od samog početka radi na obnovi dvorca Lukavca. Može se vjerovati da će ovaj dvorac uskoro postati atraktivna turistička destinacija Zagrebačke županije.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Maraton po stubištu najvišeg nebodera!</p>
<p>TAIPEI</p>
<p> – Turisti koji 20. studenoga posjete Tajvan, moći će promatrati, čak i sudjelovati, u jednoj od najneobičnijih sportskih priredbi. Riječ je o maratonu po stubištu najviše zgrade na svijetu, nebodera »Taipei 101«. Maratonci će trčati do 99. od ukupno 101 kata, a da se izbjegne gužva, startat će posebno, u razmacima od 10 sekundi.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Aspirin može spriječiti rak kože</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Jedan tako običan i svakodnevan lijek poput aspirina, za koji je već utvrđeno da smanjuje rizik od srčanih oboljenja, može spriječiti i nastanak raka kože. Tako barem tvrde australski znanstvenici. Uzimanje antiupalnih lijekova kao što je aspirin može, smatraju oni, ljudima omogućiti veću zaštitu od opeklina i raka kože. No, učinak se postiže jedino redovitim uzimanjem aspirina – i to najmanje dviju tableta tjedno. Istraživač David Whiteman objašnjava da takovi lijekovi blokiraju enzim poznat kao ciklooksigenaza koji omogućuje razvoj nekih oblika raka kože. Svoje mišljenje Australci temelje na 15-godišnjoj studiji 1600 osoba, a obećali su i dodatne analize. Upravo zato upozoravaju da je još prerano aspirin nazvati lijekom za rak kože. »Zasad je stoga i dalje najbolje – kloniti se sunca«, poručuju. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prvi slučaj ptičje gripe u Sloveniji?</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – U šoderici blizu Lendave, na sjeveroistoku Slovenije, još je u petak nađen uginuli labud, no to vjerojatno nije prvi slučaj ptičje gripe u Sloveniji, piše ljubljansko »Delo«. Iako je prvi pregled pokazao da je labud vjerojatno uginuo zbog rupture jetre. list navodi da se lokalni veterinari pitaju zašto je labud na analizu u Ljubljanu stigao s dva dana zakašnjenja jer je virus, ako ga ima, teško otkriti na »starom« materijalu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>54 sata pjevanja</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Nijemac Hartmut Timm kojemu je pjevanje hobi, krenuo je u gradu Waren an der Mueritz po svjetski rekord. Cilj mu je ući u Guinnessovu knjigu rekorda pjevajući neprekidno više od 54 sata. Toliko je, naime, izdržao jedan Talijan. Prema vrlo strogim pravilima, Timm svakih sat vremena ima pravo na pet minuta odmora, a u četiri sata ne smije ponoviti nijednu pjesmu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Grci i Hrvati seksualno najaktivniji!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema istraživanju seksualnih navika i ponašanja u 2005., Hrvati su na drugom mjestu seksualno aktivnih nacija! Ovogodišnje istraživanje pokazuje da Grci ljubav vode 138, a Hrvati 134 puta godišnje, odnosno gotovo tri puta tjedno. Slijede SCG (128) i Bugarska (127).</p>
<p>Seksualno su najneaktivniji Azijci, predvođeni Japancima koji vode ljubav tek 45 puta godišnje. Lanjski pobjednici Francuzi, ove su godine tek šesti, dok su Hrvati lani bili 14.</p>
<p>Anonimno istraživanje što ga putem Interneta tradicionalno provodi poznati svjetski proizvođač kondoma Durex, obuhvatilo je 317.000 ispitanika iz 41 zemlje, no istinitost podataka, dodaju, ipak nije moguće provjeriti.</p>
<p>Hrvati su spavali sa 7,5 partnera, što je za 1,5 partnera manje od svjetskog prosjeka. Nacija s najviše partnera jest Turska s 14,5 partnera, dok su na začelju Vijetnam, Indija i Kina s prosječno tri partnera. Svojim seksualnim životom zadovoljno je 52 posto Hrvata, a 49 posto tvrdi da s partnerom ispunjava sve svoje potrebe. Izvanbračnu aferu priznalo je 17 posto Hrvata, a seksualno iskustvo za jednu noć 50 posto ispitanika.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Udarila u košnicu pa je nasmrt izbolo milijun pčela</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> – Južnoafrikanka Mariane Caramichael koja je udarila autom u trafostanicu, preminula je nakon nesreće, ali ne zbog ozljeda iz sudara, već zbog uboda pčela! Auto je udario u trafostanicu u kojoj je bila košnica, stara oko 10 godina i s više od milijun pčela. One su nakon udara podivljale. Nesretničin suprug James imao je više sreće – živ je i oporavlja se od brojnih uboda pčela. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Prema društvu znanja </p>
<p>Nijedan dan kao ovaj nije spojio komponente obrazovanja, informatike i knjige, svega što je postalo prioritet u hrvatskome društvu. Oko 45 posto hrvatske populacije ima ili nedovršenu školu ili nikada nije niti krenulo u osnovnu školu. Bez znanja Hrvatska nema budućnosti. Naša je zemlja zato krenula prema društvu znanja, i to će ju jedino nametnuti kao ravnopravnog partnera.</p>
<p> Tim je riječima ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac u utorak u Kongresnome centru Zagrebačkoga velesajma otvorio sajmove Info, Educu Plus i Interliber.</p>
<p>Istaknuvši da je Lisabonska deklaracija jasno rekla da Europa treba biti najkonkurentnija do 2010. godine, ministar Primorac podsjetio je da je u zadnje dvije godine povećan proračun za obrazovanje, a da je Hrvatska postala najveće gradilište škola. Također, istaknuo je, prvi put Hrvatska ravnopravno sudjeluje u europskim projektima sa svojim znanstvenicima. </p>
<p>Znanje koje se nauči iz knjiga je po Primorčevu mišljenju nenadoknadivo, a hrvatski su nakladnici, kazao je, potvrdili svoju kvalitetu, što dokazuje i njihov nastup na Frankfurtskome sajmu knjiga. Dodao je i to da Ministarstvo i Vlada imaju vrlo korektan odnos s izdavačima te da će se on nastaviti i ubuduće.</p>
<p>Mi smo mala zemlja koja ne može kreirati svjetske trendove, ali ih može, više ili manje uspješno, slijediti samo stalnim, neumornim učenjem, glađu za znanjem, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, naglašavajući da se danas traže posebna znanja, »ona koja nadilaze samozadovoljstvo beletristike«. </p>
<p>Sve nazočne pozdravio je i akademik Dragutin Tadijanović, koji je, u svome stilu, Interliber nazvao međuknjižjem. </p>
<p>Najpoznatija hrvatska knjižna smotra predstavit će izdanja više od 240 domaćih i inozemnih nakladnika, a poseban gost Sajma bit će Hrvatska matica iseljenika. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Za dugo pamćenje </p>
<p>Orkestar je svirao poletno, energetski snažno, ali i s delikatnim osjećajem za precizno, dinamički slojevito, agogički oslobođeno muziciranje</p>
<p>Kao jedan iz niza gostujućih velikih simfonijskih ansambala u »Lisinskome«, zagrebačkoj se publici u sklopu ciklusa Svijet glazbe KDZ-a 6. o. mj. predstavio Danski nacionalni simfonijski orkestar. Taj vodeći danski orkestar od prošle godine djeluje pod ravnanjem Thomasa Dausgaarda, koji je dirigent i njihove sadašnje turneje, sponzorirane, među inima, i od zaklade Hans Christian Andersen.</p>
<p> Među podatcima otisnutim u programskoj knjižici moglo se saznati da će se Danski nacionalni simfonijski orkestar ove godine nizom aktivnosti pridružiti proslavi dvjestote obljetnice rođenja vjerojatno najslavnijeg pisca dječjih priča, Hansa Christiana Andersena. U tu je svrhu naručeno više novih skladbi temeljenih na Andersenovim pričama i pjesmama, koje će orkestar izvoditi kako u Danskoj, tako i na svojim inozemnim nastupima.</p>
<p>Što se zagrebačkoga koncerta tiče, simpatični gosti iz Danske opredijelili su se za program po prokušanom receptu: uvertira-koncert-simfonija, s jedinim odstupanjem od klasično-romantičarskog programskog standarda u vidu malo poznate uvertire »Yrsa« Johanna Petera Emiliusa Hartmanna.</p>
<p> I premda je riječ o vjerojatno najvažnijem danskom skladatelju 19. stoljeća, koji slovi kao utemeljitelj danskoga nacionalnog glazbenog idioma, uvertira »Yrsa« (vjerojatno najatraktivniji dio scenske muzike za istoimenu dramu Adama Oehlenschlägera) uzorak je vješto napisanog orkestralnog djela ponajviše pod utjecajem njemačke ranoromantične glazbe.</p>
<p>Ostatak programa protekao je u znaku standarda: Trećega koncerta za klavir i orkestar u c-molu Ludwiga van Beethovena i druge simfonije u C-duru Roberta Schumanna. Kada je riječ o tako često izvođenim djelima, odgovornost izvođača samo se povećava. Jer proširenim prostorom usporedbe raste i prostor mogućnosti kritičkih primjedbi.</p>
<p>Uz mozartovski fino orkestralno tkivo klavirska dionica u tome koncertu je zahtjevni, upravo odlučujući segment, diskretno najavljujući profinjeni »jeu perlé« u spoju s dramatičnosti izraza Beethovenova Četvrtoga klavirskog koncerta u G-duru. </p>
<p>Treći koncert zahtijeva interpreta gotovo podjednake senzibilnosti i snage izričaja, discipline i maštovitosti, osjećaja za klasično jednostavnu eleganciju pijanističke svirke i finoga sluha za gdjekoju romantičnu, osjećajnu notu.</p>
<p> Sve je to, uz potpunu tehničku perfekciju, pokazao izvrsni norveški pijanist Leif Ove Andsnes, jedno od novijih imena današnje svjetske pijanističke sfere. Andsnes je upravo imponirajućom lakoćom i zadivljujućom sabranosti odsvirao svoju dionicu, pokazavši stilom muziciranja sve odlike odnjegovanog, na najboljoj europskoj tradiciji izgrađenog pijanističkog umijeća.</p>
<p> Bez vidljive težnje za vanjskim pokazateljima vlastite izvođačke bravure, Andsnes je velikom pijanističkom gestom, čisto i klasično odmjereno, istodobno i nenametljivo nijansirano u ekspresiji dao svomu tumačenju Beethovena mjeru u skladu s glazbom samom. Orkestar, vrlo korektan i tonski nenametljiv osigurao je cjelini izvedbe okvir autentičnosti stila klasične epohe.</p>
<p>Snažni temperament i visoki energetski naboj dirigentske geste Thomasa Dausgaarda u potpunosti su došli do izražaja u izvedbi Schumannove Druge simfonije. A to je, razumljivo, bila prilika i za orkestar da se pokaže u punom sjaju. Romantičarski zanos, poetičnost i dramatičnost izraza, jasni formalni okvir kojim je ukroćena jedna gotovo fantazmagorična glazbena imaginacija, u pojedinim se fragmentima toga ipak vrlo koherentnog simfonijskog ostvarenja doimlju kao uzbudljivi tragovi duboko osobne ispovijesti.</p>
<p> Sva Schumannova glazba zapravo je duboko osobna ispovijest. Biti na frekvenciji njegova glazbenog govora sposobnost je samo vrlo senzibilnih interpreta. Thomas Dausgaard to svakako jest, barem u pogledu koji uključuje potpunu angažiranost orkestra pri ostvarenju vlastite vizije djela.</p>
<p> A Danski nacionalni simfonijski orkestar zaista dobro zvuči. Poput kompaktne cjeline sastavljene od kompatibilnih, kvalitetom materijala i obrade dobro oblikovanih dijelova. Većinom mladi članovi orkestra, odlično školovani i vrlo disciplinirani, pod Dausgaardovim su ravnanjem svirali poletno, energetski snažno, ali i s delikatnim osjećajem za precizno, dinamički slojevito, agogički oslobođeno muziciranje. To će im u sjećanju zagrebačke publike zacijelo osigurati prostor za dugo pamćenje.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sporazumni razlaz ili kazna</p>
<p>Jedan od najistaknutijih hrvatskih dirigenata svjetskoga glasa Ivo Lipanović ostao je bez stalnog angažmana u splitskome Hrvatskom narodnom kazalištu zbog incidenta koji se nedavno dogodio na gostovanju splitske nacionalne kazališne kuće u hrvatskoj metropoli. </p>
<p>Naime, Lipanović je trebao ravnati dvjema izvedbama opere »Luisa Miller« u zagrebačkom HNK u sklopu Dana HNK Split u Zagrebu, priredbe koja se u nekoliko zagrebačkih kazališta održavala od 26. do 29. listopada. No, umjesto njega prvom izvedbom, 28. listopada, ravnao je Hari Zlodre, jer je navodno Lipanović bio bolestan. Poslije se, međutim, ispostavilo da Lipanovića nisu mučile nikakve tegobe nego je otišao dirigirati u Italiju. Njegov postupak mnogi su nazvali radnom povredom, a sam maestro nije htio komentirati cijeli događaj. </p>
<p>»Raskid ugovora sa splitskim HNK je sporazuman te je na snagu nastupio 4. studenoga. Razlog je što više nisam mogao usklađivati sve poslove u Hrvatskoj i svijetu s onima u Splitu. To je sve i više ništa ne želim govoriti«, bio je kratak Lipanović, napominjući kako je u splitskom kazalištu radio 19 godina i jedan mjesec. Maestro nije uvijek bio zadovoljan tretmanom u Splitu, a duboki trag u splitskom dijelu njegove karijere ostavio je i bivši gradonačelnik Splita Ivan Škarić koji mu je obećao dodijeliti gradski stan u koji je kasnije, tvrdi maestro, uselio netko drugi.</p>
<p> »Slučaj se dogodio 1998. godine, što je bio razlog mog preseljenja u Zagreb. I dalje sam nastavio raditi u Splitu, te sam sve svoje troškove plaćao iz vlastitoga džepa«, napominje Lipanović. Prilično je ljut što se oko umjetnika diže prašina isključivo u slučaju potencijalnog skandala, a ne velikih i važnih nastupa ili projekata. »Postavljanje 'Luise Miller' na splitsku pozornicu bila je moja ideja i kasnije se pokazala najboljom predstavom u ovoj godini u Hrvatskoj«, napominje Lipanović. On se nada da će nastaviti s radom u Hrvatskoj, a o daljnjoj eventualnoj suradnji sa splitskim HNK-om ističe kako se ona može potaknuti, no sve ovisi o čelnim ljudima te kuće i njihovim potrebama. </p>
<p>Intendant splitskog HNK Milan Štrljić kazao je kako je sporazumni raskid ugovora o radu bila logična posljedica Lipanovićeva postupka. Postupio sam po zakonu, napomenuo je Štrljić. Njemu je, kako kaže, važnija vijest od Lipanovićeva otkaza 13 nominacija splitskog HNK za Nagrade hrvatskog glumišta, što je najveći broj nominacija u povijesti kazališta. Među njima je nominirana i »Luisa Miller«. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Evgenij Onjegin« nakon 19 godina</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U splitskome Hrvatskome narodnom kazalištu najavljena je prva ovosezonska operna premijera – »Evgenij Onjegin« Petra Iljiča Čajkovskog koju nakon 19 godina na splitsku kazališnu pozornicu postavlja dr. Petar Selem. »To je spoj mladosti i iskustva, a izvedbu te najbolje opere Čajkovskoga temeljimo na splitskim glazbenim snagama, uz gostovanja brojnih inozemnih pjevača. To je za mene do sada najveći izazov«, kazao je mladi maestro Ivan Repušić, koji će ravnati premijerom u subotu, 12. studenoga. </p>
<p>Tijekom studenoga opera će biti izvedena šest puta u dvostrukim pjevačkim podjelama, što će svakoj izvedbi dati dodatnu draž, istaknuto je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare u splitskom HNK, kojoj su nazočili i pjevači Fedor Možajev, Natalija Ušakova, Tomislav Mužek, Ivica Čikeš, Martina Tomčić, Maria Bogaverdes i ostali. Autor scenografije je Ivo Knezović, kostime je osmislila Dora Argento, koreografiju potpisuje Anton Marinić, a zanimljivo je da će plesne točke u operi plesati pjevači, a ne baletani, jer je riječ o društvenim plesovima, najavio je redatelj dr. Petar Selem, umjetnički ravnatelj HNK Split. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jasna Jakovljević v. d. ravnateljice varaždinskog HNK</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Gradsko vijeće Varaždina na sjednici u utorak jednoglasno je za v.d. ravnateljicu ovdašnjega Hrvatskog narodnog kazališta imenovalo Jasnu Jakovljević, dosadašnju poslovnu ravnateljicu HNK u Zagrebu. Na natječaj za ravnatelja varaždinskog HNK objavljen sredinom rujna u dnevnom tisku javilo se šest kandidata. </p>
<p> To su poznati redatelji Petar Veček i Robert Raponja te poslovni menadžer varaždinskog HNK Bratislav Stanković, dok kandidati Ksenija Krčar, mlada redateljica sa završenim praškim studijem režije, i Tomislav Ribić, ekonomist i pjesnik, oboje iz Varaždina, i Željko Vukmirica, glumac iz Zagreba, prema stavu Kazališnog vijeća »ne odgovaraju traženom profilu ravnatelja, među kojima je danas naglasak na vođenju financija i stvaranju vlastitih kazališnih prihoda«. Jasna Jakovljević nije se javila na natječaj. </p>
<p> Do raspisivanja novog natječaja za ravnatelja članovi Kazališnog vijeća i Gradskog poglavarstva (na zatvorenoj sjednici 21. listopada) drže da treba imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja, i to u osobi Jasne Jakovljević. Upravo to je Gradsko vijeće i učinilo. Vijećnici su dobili na uvid pismeni dokaz da je Jasna Jakovljević diplomirala etnologiju i komparativnu književnost na Filofofskom fakultetu u Zagrebu, te preslik diplome završenog Henley Menagemant Collegea. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvati i Mađari prijete </p>
<p>Uefa želi što više širiti svoj utjecaj tako da u budućnosti valja računati i na organizaciju prvenstva u dosadašnjim zabitima, a ne samo u zemljama »nogometne petice« </p>
<p>Znam da će u Hrvatskoj nekima biti krivo, ali mi smo prošli, rekao je predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković, nakon što je Izvršni odbor Uefe izglasao tko je prošao u daljnju kandidaturu za organizaciju EP-a 2012. godine. Doista, Hrvatska je u zajedničkoj kandidaturi s Mađarskom prošla u paketu s Italijom i ukrajinsko-poljskom prijavom. Otpale su Turska i iznenađujuće Grčka. </p>
<p>Optimizam koji je vladao u našem Savezu dobio je pokriće, trud hrvatskih i mađarskih nogometnih djelatnika nije bio uzaludan. Ruku na srce, hrvatsko-mađarska kandidatura dočekala je sastanak Izvršnog odbora Uefe na Malti s malim izgledima. U javnosti su prevladavali sivi tonovi, kandidatura je opisivana kao uzaludna, tim više što se kao favorit, uz Italiju, spominjala i Grčka, koja je godinu dana prije besprijekorno organizirala Olimpijske igre. </p>
<p> Osim razloga kao što su podrška javnosti (za što je naš Savez angažirao Gallupov institut) i podrška vlada i parlamenata, što je kod nas i Mađara prošlo glatko, procjena stanja stadiona i infrastrukture još nije bila prioritetna. Jer, upravo se Hrvati i Mađari u tom dijelu ne mogu podičiti zadovoljavajućim stanjem. Bit će da je istina u sljedećem. Uefa, poput Fife, želi što više širiti svoj ne samo nogometni utjecaj tako da u budućnosti valja računati i na organizaciju prvenstva u dosadašnjim zabitima. U prošlom je natječaju Portugal nadmašio favoriziranu Njemačku. Portugalska je europska smotra bila izvrsno organizirana, što je valjana potvrda kako Uefa ima intenciju širiti svoj utjecaj po Europi. </p>
<p>U takvom duhu treba gledati prolaz hrvatsko-mađarske kandidature i ukrajinsko-poljske prijave. No, glavni je favorit za organizaciju EP-a 2012. godine još uvijek Italija. Zemlja u kojoj je nogomet popularan i bogat do krajnjih granica, bez obzira na to što klubovi grcaju u dugovima, ima izvrsno razvijenu infrastrukturu i iskustvo. Iako je posljednji EP Italija organizirala još 1980. godine, a SP desetak godina kasnije, željna je velikih događaja prvenstveno zbog interesa kapitala. I tu će Hrvatska s Mađarskom teško proći, a Ukrajina s Poljskom još teže. </p>
<p>No, do prosinca 2007. još se štošta može promijeniti. U turbulentnim vremenima nereda po europskim metropolama političke se situacije rapidno mijenjaju. Uz to, za razliku od talijanskoga kapitala, talijanska je javnost ipak prilično indolentna prema velikim priredbama. Dakle, šansa za konačni trijumf možda nije velika, ali postoji. Iako tek sad slijedi pravi posao s velikim troškovima, već s ovom malom pobjedom može se reći da trud nije bio uzaludan. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kuže želi zadržati Ljubojevića</p>
<p>Bosnar i Marić su vrijednost za Dinamo, svoje će tek dati, kaže Kuže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Benko u Dinamo, Mitu iz Dinama, Leko iz jednog u drugi Dinamo... Mnogo je kalkulacija kakvima su se mediji i maksimirski čelnici zabavljali posljednjih dana najavljujući zimski prijelazni rok. Unatoč tome, u ovome bi trenutku bilo preuranjeno sa sigurnošću tvrditi tko će na kraju napustiti, a tko doći u maksimirski klub. </p>
<p>»Od ovog tjedna u klubu konkretno razgovaramo o imenima«, naglasio je trener Josip Kuže. </p>
<p> Ipak, nekako nam se zanimljivijim čini tema - odlazaka. Kuže je najavio detaljan i strogi zimski preustroj igračkoga kadra i jasno je da će neki, čak i skupi »starosjedioci« vjerojatno prekoračiti izlazni prag. No, slušate li Kužea, mogli biste dobiti dojam da želi zadržati gotovo svakoga iz kruga igrača koje mediji vole navesti prekobrojnima. </p>
<p> »Bosnar i Marić su vrijednost za Dinamo, svoje će tek dati. Bosnar sve više osvaja moje simpatije, sve je bolji. Obaveza mi je individualno se baviti s njime i u svakom slučaju treba honorirati njegov pošteni pristup. Marić je u napadu uglavnom igrao na utakmicama u Maksimiru, gdje momčad traži drugi način igre napadača. On objektivno nije špica, ali ima neke navike špice, pa sam računao na njih kroz njegovo iskustvo. Ipak, ubuduće ga vidim isključivo kao ofenzivnog veznog. O Ljubojeviću neću govoriti negativno. Jedini je koji je na zadnjoj utakmici stvarao neke opasnosti pred protivničkim golom. Ne dajem konačne sudove o njemu. Neka samo žestoko radi i bit će sve u redu«, naglasio je Kuže.</p>
<p> U ovome trenutku slijedi potraga za lijevim bočnim. Ali, univerzalnim, dakle onim koji može jednako dobro reagirati u oba smjera i u više različitih sustava igre. Znači li to da Hrvoje Čale polako gubi »kredit«?</p>
<p> »Čale se morao potvrđivati u prvih 11, kod njega je vidljiva bila početna nesigurnost i nije imao vremena uhvatiti samopouzdanje. A najveći mu je problem što nikako ne može uhvatiti kontinuitet. Ali, svakako je igrač za prvih 11.«</p>
<p> Pred Dinamom je dvotjedna pauza koju će »plavi« između ostalog iskoristiti i za prijateljski ogled protiv slovenskih Gorica u gostima, što će ujedno biti priprema za prvenstveni ispit protiv Varteksa u Varaždinu.</p>
<p> »Gorica će 'glumiti' Varteks, sličan je protivnik Varaždincima«, procijedio je Kuže.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjedom do plasmana u »top 16« </p>
<p>Trebat će se nametnuti kao čvrsta momčad i na gostovanjima, što dosad nije bio slučaj, kaže Cibonin trener Dražen Anzulović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone imaju sjajnu priliku već nakon dva euroligaška kola napraviti dobar zalog za plasman u »top 16«, nakon pobjede protiv Lietuvos Rytasa uzeti dva boda i na gostovanju kod Prokom Trefla u srijedu (19.45). Za tako nešto, kaže Cibonin trener Dražen Anzulović, trebat će se nametnuti kao čvrsta momčad na gostovanjima, što dosad nije bio slučaj.</p>
<p>»Trebali bismo odigrati obranu kao protiv Lietuvosa, a ni protiv Olimpije je nismo igrali loše. Bez kompletne momčadi imat ćemo problema u napadačkim rješenjima.« </p>
<p>Cibosima se priključio Jurica Žuža koji je zaliječio ozljedu mišića, dok u sastavu koji je otputovao u Poljsku neće biti Damira Rančića koji je prošlog tjedna u dvoboju protiv Lietuvosa uganuo gležanj. </p>
<p>Poljaci su i u prošloj sezoni bili u Ciboninoj euroligaškoj skupini. </p>
<p>»Zadržali su 90 posto lanjske momčadi, nositelji igre su i dalje isti, Slovenac Jagodnik, Poljak Wojcik i Mađar Nemeth. Otišao je Mark Miller, došli su Dalmau, koji bi trebao biti prvi šuter momčadi, zatim Andersen, Bouziane i Nordgaard. Puno se ulaže u Prokom, želi proći prvi krug«, kaže Anzulović. </p>
<p>U prošlom je kolu Prokom teško stradao u Tel Avivu, Maccabi je slavio sa 27 razlike, a Nikola Vujčić je napravio prvi »triple-double« u povijesti Eurolige. Tu su utakmicu Poljaci vjerojatno unaprijed prekrižili, a Cibona će u srijedu imati jedan od ključnih dvoboja za ponavljanje prošlogodišnjeg uspjeha, plasmana u »top 16«. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vaterpolisti favoriti u Pekingu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Naši vaterpolisti su se, čini se, u prošloj sezoni pretplatili na četvrto mjesto, s »drvenom« su se medaljom vraćali sa Svjetskog prvenstva, Svjetske lige i Mediteranskih igara. Juniorska momčad do 20 godina osvojila je srebro na Svjetskom prvenstvu, dok je do 18 godina isto bila srebrna, ali na Europskom. </p>
<p>»Stvorili smo potpuno novu reprezentaciju, formirali momčad koja je stekla poštovanje u vaterpolskim krugovima. Igra na SP-u bila je bolja od očekivane, rezultati će doći, ova reprezentacija ima potencijala. Plan postoji do Pekinga, ali i dalje - otići na Olimpijske igre kao glavni favoriti«, rekao je izbornik seniorske reprezentacije Ratko Rudić. </p>
<p>Nova reprezentacija pod Rudićevim vodstvom igra brže, igra više nije statična kao prije nekoliko godina. Razlog su i nova pravila, pa Rudić kaže: </p>
<p>»Mislim da promjene najviše odgovaraju Mađarima. Nova pravila su unaprijedila igru, iako sam se bojao nekih od njih. Potrebno je brže plivati, brže misliti i reagirati.« </p>
<p>U novoj sezoni Hrvatsku očekuje nastup na Svjetskom kupu koji ujedno predstavlja kvalifikacije za SP, igranje u Svjetskoj ligi, a kruna sezone je EP u Beogradu početkom rujna. Najava je odličnih rezultata u nadolazećoj sezoni i tek započelo domaće prvenstvo, zanimljivije nego prošlih godina, u kojem više nema mrtve utrke Juga i Mladosti, već četiri, pet momčadi ravnopravno konkuriraju, a u seniorskoj reprezentaciji svi igrači, osim Igora Hinića, nastupaju u našem prvenstvu. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pirueta u znaku klizačkog EP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Buduće Europsko klizačko prvenstvo 2008. godine u Zagrebu već se najavilo ovogodišnjom vrlo jakom postavom Zlatne piruete. To se najbolje vidi po ovogodišnjim zvijezdama, u ženskoj konkurenciji Ruskinje Jelene Sokolove i u muškoj Ilje Klimkina. Jelena je druga svjetska klizačica iza Irine Sluckaje, što potvrđuje na ovogodišnjim svjetskim kupovima, a Ilja je jedan iz plejade ruskih klizača, svjetski juniorski prvak koji je nakon briljantnog starta onemogućen ozljedama, pa će mu ovogodišnja Zlatna pirueta biti start u nove pothvate. </p>
<p>Čak 25 prijavljenih zemalja iz Europe, Amerike, Azije i Australije, uz 25 klizačica i čak 28 klizača, najbolje ilustrira kakav je ugled Zlatna pirueta stekla u svijetu. Bit će to jedan od ispita uoči ovogodišnje sezone, koja nakon EP-a kulminira Olimpijskim igrama u Torinu. Od klizačica jaku postavu čine Finkinja Alisa Drei, Mađarica Diana Poth i Talijanka Silvia Fontana. Ilju Klimkina slijedi vrlo jaki Bjelorus Sergej Davidov, Finac Ari-Pekka Nurmenkari, Nijemac Martin Liebens, Talijan Karel Zelenka, Šveđanin Kristoffer Bernston i nepoznati Amerikanac Derrick Delmore. </p>
<p>Parovi na ovakvim natjecanjima nikad nisu brojni. Nastupit će deset plesačkih parova, bez Rusa, ali s Ukrajincima i Amerikancima, te čak dva kanadska para. Sportski su parovi još slabiji, samo četiri, ali među njima je ruski par Ušakova-Karev. </p>
<p>Idora Hegel lanjskim je plasmanom na 9. mjesto EP-a izborila pravo još jednoj hrvatskoj klizačici nastup na europskim prvenstvima. Tko će to biti ne može se ni naslutiti, a za to će se mjesto boriti čak četiri klizačice: Marija Dikanović, Željka Krizmanić, Helena Pozojević i Dora Strabić. U jakoj će konkurenciji u obaveznom i slobodnom sastavu imati priliku izboriti to pravo koje od Sande Dubravčić nitko nije imao. </p>
<p>Pirueta se zbog ekonomiziranja održava vrlo zgusnuto, u tri dana. Natjecanje počinje u petak u 13 sati obaveznim plesovima, a završava u nedjelju revijom pobjednika u 16 sati. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Uveden policijski sat </p>
<p>Francuski premijer Dominique de Villepin zasad je odbacio mogućnost da protiv pobunjenih imigranata intervenira vojska </p>
<p>Francuska je vlada u utorak najavila uvođenje policijskoga sata u francuskim mjestima kojima bjesni nasilje. Te posebne mjere za održavanje reda i mira, donesene na temelju zakona o izvanrednom stanju, primjenjivat će se od srijede. </p>
<p>Nakon 12 dana sustavnoga nasilja u pariškom prstenu, francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, osim policijskoga sata, odlučio je u službu pozvati i pričuvne policajce kako bi pomogli redovnim policijskim snagama da zaustave nasilje koje je zahvatilo gotovo 300 francuskih gradova. Zasad je odlučeno da će 1500 pričuvnih policajaca biti upućeno na teren. Time u gušenju nemira sada sudjeluju ukupno 9500 pripadnika policije i žandarmerije. </p>
<p>Uredba o policijskom satu prihvaćena je jednoglasno na posebnoj sjednici francuske vlade kojoj je nazočio i francuski predsjednik Jacques Chirac. Time su zapravo ponovno aktivirane pojedine odredbe zakona o izvanrednom stanju iz 1955., kada je izbio rat u Alžiru.</p>
<p>U francuskoj se javnosti nagađa da bi se vlada uskoro mogla odlučiti u pomoć pozvati i vojsku. Francuski premijer Dominique de Villepin zasad je odbacio tu mogućnost. »Još nismo došli do te točke«, izjavio je premijer De Villepin za francusku TV postaju TF1, dodavši da će francuske vlasti pozorno pratiti razvoj situacije te »u svakoj novoj fazi poduzimati korake nužne za održavanje, odnosno uspostavu poretka i mira na području Francuske«. </p>
<p>Primarna dužnost vlasti je, naglasio je De Villepin, »osigurati zaštitu svih«. Odluka o policijskom satu uslijedila je nakon što je nasilje u noći s ponedjeljka na utorak ušlo u novu fazu, od Marseillea na jugu do Metza na sjeveru. U Toulouseu je zapaljen gradski autobus, a nasilnici su na policiju bacali kamenje i Molotovljeve koktele. </p>
<p>Skupine mladih imigranata i dvanaeste noći nasilja palile su automobile i u predgrađima Pariza, Lilla, Lyona i Strasbourga. Zapalile gotovo 1200 automobila, što je nešto manje nego u noći s nedjelje na ponedjeljak. Ulične su bande na širem području Lyona, drugog po veličini grada u Francuskoj, u ponedjeljak navečer zapalile oko 40 automobila. U Bruay-sur-l'Escautu, nedaleko Lillea, zapaljena osnovna škola izgorjela je do temelja, a u samom Lilleu jedna je škola oštećena u požaru. Prva izvješća u utorak prijepodne, međutim, svjedoče o popuštanju nasilnih aktivnosti, koje su pokrenute 27. listopada.</p>
<p>Val nasilja, potaknut pogibijom dvaju mladih imigranta, samo je pokazatelj neodgovarajuće politike francuskih vlasti spram ogromne useljeničke populacije. Gotovo pola milijuna useljenika, mahom sa sjevera Afrike, u Francuskoj živi potpuno ilegalno. Osim toga, legalni imigranti u Francuskoj smatraju se otuđenima od političkih procesa. Potvrdio je to neizravno i francuski predsjednik Jacques Chirac koji je u ponedjeljak rekao da useljenička populacija nije integrirana u francusko društvo. Priznavši »nesposobnost francuskoga društva da u cijelosti prihvati došljake«, Chirac je službeno odbacio »getoizaciju mladih afričkog odnosno sjevernoafričkog porijekla«. Da je Francuska u posljednjih 30-tak godina zanemarivala taj problem, svjedoči i podatak da stopa nezaposlenosti među pojedinim imigrantskim skupinama iznosi 40 posto, dakle, četiri puta više od nacionalnoga prosjeka.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi incidenti u Bruxellesu </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Tijekom noći u Bruxellesu je zapaljeno još pet automobila, a stručnjaci smatraju da su incidenti oponašanje nasilja koje bjesni Francuskom. Manji su incidenti prijavljeni na sjeveru, u gradovima Sint Niklaasu i Liegeu, izvijestile su lokalne vlasti. Belgijske su vlasti pojačale policijske ophodnje na ulicama, a obnavljaju i dijalog s čelnicima imigrantskih zajednica. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Erdoganov poziv Turcima u EU </p>
<p>ANKARA</p>
<p> - Turski premijer Tayyip Erdogan pozvao je turske imigrante koji žive u Europi da izbjegavaju nemire koji već dva tjedna vladaju Parizom i drugim francuskim gradovima. Za sada nema informacija da se velika turska zajednica u Francuskoj priključila nemirima, ali je Erdogan vrlo osjetljiv na europsku percepciju muslimanskih imigranata dok Turska pregovara o priključenju EU-u.</p>
<p> »Pozivam 4,5 milijuna Turaka koji žive u Europi da se ponašaju razumno i zrelo. Uništavanje i paljenje nije način da se traži poštivanje prava čovjeka«, kazao je Erdogan. </p>
<p> »U globaliziranom svijetu ne može se živjeti u getoima. Imigranti se moraju naučiti integrirati i živjeti u miru dijeleći zajedničke vrijednosti«, dodao je. Kako je istaknuo, potrebno je oprezno proučiti uzroke nasilja u Francuskoj za koje on tvrdi da su »rasizam, diskriminacija i zanemarivanje vjere«. »Turci moraju aktivno sudjelovati u socijalnom i političkom životu zemalja u kojima žive«, rekao je Erdogan. »Oni moraju biti dio europskog društva istodobno štiteći vlastite vrijednosti«. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pokušaj ukidanja embarga na oružje </p>
<p>EU je odustao od ukidanja embarga zbog Washingtona koji je tvrdio da bi nabava europskog oružja ubrzala modernizaciju kineske vojske</p>
<p>Predsjednik Kine Hu Jintao u utorak je u Britaniji počeo europsku turneju koja će ga odvesti još u Španjolsku i Njemačku. Uoči polaska, njegov ministar vanjskih poslova, Li Zhaoxing, otvoreno je najavio što će biti najspornija i najvažnija tema razgovora: osudio je europski embargo na prodaju osjetljive vojne opreme i oružja Kini. </p>
<p>Embargo je uveden kad je kineska vojska 1989. tenkovima ugušila masovne prosvjede na središnjem pekinškom trgu Tiananmenu.</p>
<p> U svibnju prošle godine Kina je zatražila ukidanje embarga, neke europske zemlje, predvođene Francuskom i Njemačkom, pokazivale su namjeru da udovolje tom zahtjevu (Jacques Chirac je govorio da je embargo zastario). No, EU je odustao pod pritiskom Washingtona koji je tvrdio da bi nabavke u Europi ubrzale modernizaciju kineske vojske, a to bi ugrozilo sigurnost SAD-a i njegovih saveznika. </p>
<p>Li je embargo proglasio političkom diskriminacijom, ostatkom hladnog rata koji je davno trebao biti bačen na smetlište povijesti. Kad njega ne bi bilo, suradnja Kine i EU-a bila bi još bolja, povećalo bi se međusobno povjerenje i ojačalo prijateljstvo. Podsjetio je da bi čvršća suradnja i partnerstvo koristili uravnoteženju i rastu globalnog gospodarstva, pa i suprotstavljanju sada prijetećim zaraznim bolestima. Kina traži i da joj se prizna status tržišnog gospodarstva, čime bi Uniji bilo otežano uvođenje protudampinških tarifa na njenu robu. Najavljivalo se da će EU to učiniti u rujnu, ali se i to odgodilo zbog prigovora niza europskih proizvođača zabrinutih naglim povećanjem uvoza kineskog tekstila i ostalih industrijskih roba, jeftinih zahvaljujući niskoj cijeni rada u Kini. </p>
<p>Iako znatno bogatija i razvijenija, EU (uostalom kao i SAD) u trgovini s Kinom prolazi znatno lošije; kupuje znatno više nego što prodaje. EU je najveći trgovinski partner Kini prošle godine je iz Kine uvezeno robe za 126,7 milijardi eura, a prodano im za samo 48 milijardi. Deficit od 78 milijardi eura veći je nego s bilo kojim partnerom EU-a. </p>
<p>Ove godine očekuju se novi rekordi: više od 200 milijardi eura u oba smjera. Dogovara se da Kina smanji deficit tako što će povećati uvoz europskih automobila, bolje zaštititi intelektualna prava i odlučnije suzbijati krivotvorenje najpopularnijih brendova. </p>
<p>Obje strane izbjegavat će nove i skupe bitke oko uvoza jeftinijeg kineskog tekstila i obuće. No, već se naziru nova neslaganja, npr. u trgovini skupljih proizvoda, poput automobila i kompjutora. Za vrijeme Huova posjeta potpisat će se niz sporazuma o suradnji u trgovini, znanosti, obrazovanju i ostalim manje važnim područjima. No, ne očekuje se ono što Kineze najviše zanima - ukidanje embarga. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>326 milijuna dolara za »Povratak Supermana«</p>
<p>Sva tri nastavka »Gospodara prstenova« bila su jeftinija od snimanja novih avantura Supermana </p>
<p>Najnovija filmska verzija doživljaja strip novinara Clarka Kenta odnosno Supermana najavljuje se i priprema već nekoliko godina tijekom kojih su se spominjala redateljska imena od Wolfganga Petersena, Tima Burtona i Kevina Smitha, te Nicolasa Cagea i Judea Lawa u naslovnoj ulozi. U međuvremenu je sve postalo jasno: režiju definitivno potpisuje daroviti Bryan Singer (»Privedite osumnjičene«, serijal »X Men«), dok će »čovjeka od čelika« glumiti nepoznati Brandon Routh. Ostale uloge u filmu pripale su Kevinu Spaceyju (Lex Luthor) i Kate Bosworth (Louis Lane), a u filmu će biti korištene i arhivske snimke Marlona Branda kao Supermanovog oca Jor-Ela (dugo vremena je Brando držao rekord kao najskuplje plaćeni glumac zbog honorara od dva milijuna dolara za nastup od nekoliko minuta u prvom »Supermanu«). No najzanimljivije u cijeloj priči vezanoj uz oživljavanje Supermana koja traje više od desetljeća predstavlja podatak da će ukupna produkcija tog filma iznositi donedavno nezamislivih 326 milijuna dolara što ga čini najskupljim filmom svih vremena. </p>
<p>Svega dvadesetak milijuna dolara manje stajalo je snimanje najnovijeg, četvrtog nastavka doživljaja malog čarobnjaka Harryja Pottera što taj dječji film čini drugim najskupljim filmom svih vremena. Ostali filmovi na listi najraskošnijih produkcija u pravilu koštaju 100 milijuna dolara manje (neki su čak i dvostruko jeftiniji), pa su nove avanture Supermana i Harryja Pottera za sada neugrožene na listi najskupljih filmova u povijesti. Za usporedbu, snimanje cjelokupne trilogije »Gospodara prstenova« stajalo je desetak milijuna dolara manje. Naravno, sve podatke treba uzeti s rezervom jer producenti baš i nisu skloni otkrivanju istine o novcu koji se ulaže u filmove, pogotovo kada je riječ o naslovima čija misija privlačenja publike u kina baš i nije uspjela. </p>
<p>Treće mjesto pripalo je najgledanijem filmskom naslovu svih vremena, Cameronovom »Titanicu«. U taj je film još 1997. uloženo čak 200 milijuna dolara što je bilo dovoljno da upravo »Titanic« postane najskupljim (Cameronu je to pošlo za rukom i nešto ranije snimajući drugog »Terminatora«), ali se uloženi novac itekako vratio producentima: 11 osvojenih Oscara i dosadašnja zarada od 1,8 milijardi dolara. Četvrto mjesto pripada »Spidermanu 2« čija je produkcija 2004. godine također iznosila 200 milijuna dolara (Cameronov je film bolje plasiran zbog preračunate inflacije u tih osam godina), a računalni animirani crtić »Dinosaur« također je stajao okruglih 200 milijuna dolara što je bilo dovoljno za peto mjesto (minuta kompjutorski animiranog filma košta između milijun i dva dolara, a u proračunu tog filma je i novac uložen u izgradnju novog studija u kojem je nastao – sam film je koštao oko 150 milijuna).</p>
<p>Jedan od najvećih filmskih promašaja posljednjih godina zasigurno je neslavni Costnerov »Vodeni svijet«. U taj znanstveno-fantastični spektakl, opisan kao »Mad Max na vodi«, uloženo je 175 milijuna dolara a u cijelom je svijetu zaradio manje od 250 milijuna što je, kad se odbiju marketinški troškovi, bilo dovoljno za pozitivnu nulu – premalo s obzirom na ambicije Oscarima nagrađenog Costnera koji se do danas nije oporavio od tog debakla. Slijede »Divlji zapad« s Willom Smithom (između 170 i 175 milijuna) i »Van Helsing« (170 milijuna, i to zato što je sniman u istočnoj Europi, inače bi bio mnogo skuplji), a oba su filma također neslavno prošla u kinima (»Divlji zapad« je zaradio manje od uloženog, a »Van Helsing« je nešto zaradio, ali daleko od predviđanja i očekivanja svojih producenata). U skupinu megaskupih, a teško isplativih naslova, pripada još jedan računalno kreiran crtić - »Polarni ekspres« snimljen za 165 milijuna dolara. Deseto mjesto najskupljih zauzeo je kalifornijski guverner čije je treće izdanje neuništivog Terminatora prema nekim izvorima koštalo oko 160 milijuna dolara, a prema drugima četrdesetak više. Slijede ponovno dva skupa, ali propala uratka - »Aleksandar Veliki« (155 milijuna) i »Brzina 2« (150 milijuna dolara), te još nekoliko naslova čija je produkcija zahtijevala otprilike sličan proračun, oko 150 milijuna (»Troja«, »Charlie i tvornica čokolade« i »Armageddon«).</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kolači iz mamine kuhinje</p>
<p>Nitko im ne može odoljeti kad ih Ljiljana Franke peče s ljubavlju, bez mnogo šećera i kemijskih dodataka, pa izgledom i okusom podsjećaju na prave domaće </p>
<p>Kažu da za slastičara nema veće pohvale nego kad mu i ne probavši pohvalite netom ispečen kolač. Baš to smo učinili, kad smo u kasno jesensko poslijepodne iznenada upali u kuhinju zagrebačke slastičarnice Piece of cake. Obavijeni ugodnom mješavinom mirisa pečena tijesta iz triju povećih limova, uspoređujemo je s dobro poznatom iz mamine kuhinje uoči blagdana. Tom rečenicom izmamljujemo osmijeh naše domaćice Ljiljane Franke, voditeljice slastičarnice i velemajstorice kolača. Nakon upoznavanja, poziva nas da joj se pridružimo u pokrajnom sobičku garderobi, dodajući da je to jedino mjesto za razgovor u 35 četvornih metara slastičarnice. </p>
<p>»Kad nas ljubitelji kolača prvi put posjete, uvijek su zbunjeni minijaturnim lokalom i vitrinom u kojoj police samo što se ne sruše pod brdom torti, kremšnita, rolada... No još više kad se uvjere da zahvaljujući staklenoj stijeni u pozadini imaju »izravni prijenos« iz povišene kuhinje. To je prigoda da se s kupcima postigne osjećaj prisnosti kakav sam priželjkivala dok sam sa suprugom Srđanom kovala planove o uređenju. Odmah smo se složili da kuhinji (ili u dokumentima nazvanoj ‘radionici’) dodijelimo najviše ‘kvadrata’. To više što smo znali da ćemo slastice u našoj slastičarnici prodavati bez kušanja. Tako sam se nakon godina manevriranja u kuhinji od osam četvornih metara, napokon našla u lijepom i suvremeno uređenom prostoru«, govori pedesetogodišnja Liljana Franke, dodajući da uoči Božića uspijeva ispeći 300 kilograma kolača! </p>
<p>No na postizanje takvog rekorda nije je natjerao natjecateljski duh nego potreba. Naime, sredinom devedesetih Ljiljana je, kao službenica računalnog centra propale tvrtke ostala bez posla, a nakon tri mjeseca jednaka je sudbina snašla i njezina supruga programera. U obitelji sa dvoje djece (danas tridesetogodišnje Ivane i dvadesetdvogodišnjeg Vedrana) slijede dani očaja i bespomoćnosti. No u Ljiljani se probudio inat, pa se zatvarala u kuhinju i neumorno eksperimentirala s godinama skupljanim receptima slastica. Pečenje kolača za Ljiljanu je djelotvorna terapija, ugodna novost za ukućane i susjedstvo, te dobrodošla pomoć uoči svečanih prigoda za znance iz četvrti nadomak Kvaternikovu trgu.</p>
<p>»Nakon što je moja strina Marija isprobala nekoliko novih vrsta, zanimalo ju je zbog čega ne pečem i ne prodajem veće količine. To nije stigla ni dva puta ponoviti, a ja sam već o tome razmišljala. Zato sam od 1998. poznati zagrebački restoran počela opskrbljivati slasticama. Narudžbe su bile sve učestalije i u većim količinama, pa se događalo da je naš kućni red i raspored često bio podređen kolačima. Zbog njih se ispražnjavao hladnjak, a sinova se soba pretvarala u sladak trezor. Zahvaljujući tome, zarada za preživljavanje pretvorila se u prihod od kojeg smo pristojno živjeli«, odaje naša sugovornica.</p>
<p>Tada se gradom počeo prenositi glas o iznimnoj kakvoći Ljiljanih kolača, iako se u njihovoj pripremi nikad nije doslovno pridržavala recepata. Možda baš zato što je odlučila umjesto margarina koristiti maslac, lošu čokoladu zamjenjuje skupljom, zaboravlja na rum, a unaprijed određenu količinu šećera prepolovila je na pola.</p>
<p>»Posao se toliko razgranao da više nisam mogla udovoljavati svim zahtjevima ljubitelja kolača. Poslije dogovora sa suprugom, uzeli smo kredit, kupujemo lokal i otvaramo slastičarnicu. Zbog toga sam se opet našla u školskim klupama i nakon davno završene gimnazije postala učenicom Turističko-ugostiteljskog učilišta. Iako sam bila odlikašica, djeca su me upozoravala da ne smijem »markirati«, nabavljala mi literaturu i ispitivala me, a Vedran mi je bio potpora tijekom polaganja stručnog dijela mature. Nastavnike sam oduševila dvjema tortama i samoborskom greblicom (slanim kolačem od prhkog tijesta), pa sam dobila diplomu slastičarske majstorice«, prisjeća se Ljiljana.</p>
<p>To je za nju bio pravi razlog za slavlje, to više što je prvom svojeručno pripremljenom slasticom obitelj obradovala kao dvadesetsedmogodišnjakinja. Iako je riječ bila o palačinkama, nijednu nije bacila i sve su izgledale kao »skinute« sa slike. Potom se ohrabrena okušala u pečenju rođendanskih torti, savijača, pita...</p>
<p>»Obožavam peći kolače i s ljubavlju obavljam taj posao. Zato znam reći da svakom limu dajem dio svoje duše. Jer napokon radim posao kojim volim i nije mi teško katkad do 18 sati dnevno mijesiti tijesto, miješati kremu, topiti čokoladu... To može zvučati čudno, kad priznam da se ubrajam u ljude koji više vole ‘krmiće’, nego kolače. Tek svaka dva tjedna kušam neki od deset vrsti sitnih (trokutiće od lješnjaka, gervais prutiće, toblerone trokute, trostruki užitak, Julka prutiće....) i torte (od čokolade, sira, kestena i žarbo) koje od 8. ožujka nudimo kupcima. Otada smo pretrpani poslom, pa nismo imali vremena ni za svečano otvorenje. </p>
<p>Zato nije čudno što smo u posljednji trenutak djeca, prijateljica Ana i ja, uz pečenje kolače i u dva noću, vijećanjem odlučivali o imenu slastičarnice. Nakon nekog vremena, Ana je rekla kako taj problem za nas pravi piece of cake. Tog trenutka samo smo se pogledali i znali da će se tako zvati naša radionica«, prisjeća se Ljiljana Franke, čija je slastičarnica postala poznata i po tome što se ujutro pečeni kolači do navečer uvijek prodaju. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>7 godina za pedofiliju</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Željko M (47) iz Donje Stative nedaleko od Karlovca, u utorak je zbog spolnog odnošaja i bludnih radnji nad djetetom osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od sedam godina. </p>
<p>Žaljka je zadarska policija uhitila krajem kolovoza, nakon što ga je majka petipolgodišnje djevojčice zatekla kako bludniči nad njezinom kćeri u napuštenoj garaži u blizini njene kuće, a u pritvoru se nalazi od 1. rujna ove godine.</p>
<p> S obzirom da je registrirani alkoholičar koji se više puta pokušao liječiti od te ovisnosti, pred Vijećem za mladež Županijskog suda u Zadru, rekao je da se ne sjeća svega, jer je bio pijan, ali je priznao da je dirao djevojčicu te da je i ona na njegov nagovor to radila i njemu. Osim toga, tvrdio je da je nije silovao te dodao kako je »pokušao analno, ali ju je to boljelo pa je prestao«. Sutkinja za mladež Enka Moković dva sata je ispitivala djevojčicu o samom događaju. Prema riječima sutkinje, okrivljeni je djevojčicu napastovao gotovo svakog dana od ljeta prošle godine. Do garaže u kojoj se događao taj zločin, optuženi bi djevojčicu uvijek namamio bombonima. Ona mu je vjerovala budući da im je bio prvi susjed koji je u domu njene majke često boravio. Majka djevojčice nije mogla slušati nastavak suđenja te je istrčala iz sudnice. Pred novinarima nije htjela govoriti. </p>
<p>Suđenju su nazočile i socijalne radnice koje su Sud izvijestile da Centar za socijalni rad ima poluskrbništvo nad djevojčicom, jer majka osim egzistencijalnih, ima i drugih problema. Žaljko M. je proglašen krivim za spolnu radnju izjednačenu sa spolnim odnošajem s nemoćnim djetetom te za bludne radnje nad djetetom. Za prvo djelo dobio je 6 godina zatvora, a za drugo godinu i pol, što je potom spojeno u jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina. Sud mu je odredio i obvezno liječenje od alkoholizma. U olakotne okolnosti ubrojen je upravo alkoholizam, ali i sudjelovanje u Domovinskom ratu i kajanje koje je izraziona suđenju. Inače, okrivljeni je i do sad bio osuđivan, a zbog krađa i provala nekoliko puta je bio na služenju kazne u Lepoglavi.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Svjedoka razljutilo pitanje sutkinje </p>
<p>SPLIT- Pred sudskim vijećem za ratne zločine splitskog Županijskog suda, u utorak je ispitan svjedok Mirko Ćorić, bivši pomoćnik zapovjednika za operativne poslove i političku djelatnost 72. bojne Vojne policije.</p>
<p>Potvrdivši svoje ranije iskaze iz istrage i s prvog suđenja, kada je naveo da nema spoznaja o zlostavljanjima u vojno-istražnom zatvoru Lora, svjedok je rekao da bi on, s obzirom na svoj položaj u vojnoj hijerarhiji, trebao znati za mučenja srpskih civila u splitskom zatvoru.</p>
<p>»Ako je i bilo privođenja, onda se to radilo po nalogu Vojnog suda, a ne samoinicijativno«, ustvrdio je Ćorić. Tužitelja je zanimalo kako je moguće da svjedok, s obzirom na svoj položaj u vojnoj strukturi, ne zna za ubojstvo dvaju srpskih civila u Lori, na što je Ćorić uzvratio da je on primao izvješća o stanju u postrojbi, a ne o stanju u zatvoru. Ćorić se potom, vidno uzrujan, obratio predsjednici sudskog vijeća Spomenki Tonković, zahtijevajući da mu se, zbog pijeteta prema poginulim hrvatskim braniteljima, ne postavljaju pitanja koja se ne odnose na optužnicu.</p>
<p>»Da Amerika uhiti Bil Ladena, recite mi bi li ga doveli za svjedoka protiv američkih vojnika«, upitao je Ćorić, istaknuvši da je u inkriminirano vrijeme bio na južnom bojištu, te da nije imao vremena razbijati glavu o tome tko mu i kakva izvješća šalje.</p>
<p>Pozivu za svjedočenje nisu se odazvali Tanja Belobrajdić, bivša supruga prvoptuženog Tomislava Duića, koja se ispričala zdravastvenim razlozima, i bivši vojni policajac Milorad Paić, koji se oglušio na dva sudska poziva.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Starija žena poginula u naletu vlaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na raskrižju Nove Branimirove i Osječke ulice u Trnavi u utorak nešto nakon 11 sati u naletu vlaka koji prometuje na relaciji Zagreb-Vinkovci poginula je još uvijek neidentificirana starija ženska osoba. Kako je priopćila zagrebačka policija, putnički vlak naletio je na ženu na željezničkom prijelazu gdje postoji zvučni i svjetlosni signali te zaštitna rampa te ju je vukao po pruzi sedamdesetak metara, kad se konačno zaustavio. Na mjesto nesreće izašla je ekipa za očevide PU zagrebačke, a mrtvo tijelo je nakon obavljenog očevida prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati gdje će se utrvditi identitet poginule žene. Još uvijek nije poznato radi li se o samoubojstvu ili nesreći. [V.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vlasnik spriječio pljačku mjenjačnice</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Vlasnik mjenjačnice »Bljesak«, Šimo Knežević, u brodskoj Starčevićevoj ulici hrabro se suprotstavio razbojniku K. K., kada je ovaj u ponedjeljak oko 14,15 sati uz prijetnju plinskim pištoljem htio opljačkati mjenjačnicu. </p>
<p> Slovenski državljanin K. K., s kapuljačom navučenom duboko na čelo, tog je popodneva ušao u mjenjačnicu »Bljesak«, raspitujući se za tečaj eura i dolara, a kada mu je zazvonio mobitel, ugasio ga je, izvadio plinski pištolj, kalibra 8 milimetara, i uz prijetnju oružjem od Kneževića zatražio novac. Šimo Knežević krenuo je izvaditi novac, no kada mu se, mašući pištoljem razbojnik približio, hrabri Knežević je zamahnuo rukom pokušavajući mu oteti oružje. U tom natezanju Knežević je zadobio i udarac u glavu drškom pištolja, te ga je na trenutak, kako je ispričao, uhvatila omaglica, no brzo se oporavio od udarca, odgurnuo napadača prema pultu i oduzeo mu pištolj. Napadač se dao u bijeg. Vlasnik je potrčao za njim i vidio je da je razbojnika na Korzu čekala djevojka u crvenoj majici, a nakon njihova bijega iza Robne kuće »Vesna« izgubio ih je iz vida. </p>
<p> No, brzom intervencijom policije, ali i zahvaljujući dojavama građana, napadač i djevojka uskoro su uhićeni u predgrađu Slavonskog Broda. [A.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Odgođena sjednica o Petračevu izručenju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjednica grčkog Vrhovnog suda na kojoj se u utorak trebalo odlučivati o žalbi Hrvoja Petrača na rješenje prvostupanjskog suda o njegovu izručenju Hrvatskoj, trajala je jako kratko, neslužbeno se saznaje. Informaciju o sjednici u utorak nam je potvrdila supruga uhićenoga tajkuna, Alica Petrač, izjavivši da je sjednica odgođena za tjedan dana zbog opsežne dokumentacije koja je priložena u spis i koja je tek nedavno prevedena na grčki. »Sud je odgodio raspravu kako bi mogao napraviti uvid u dokumentaciju, a sljedeće ročište bi se trebalo održati za tjedan dana, a sud bi onda odluku trebao donijeti za oko dva tjedna«, rekla je Petrač. Na raspravi u utorak nije se ništa govorilo o svjedocima koje je obrana predložila, smatrajući da je Petrač zapravo žrtva političkog progona zbog navodnog pomaganja haaškom bjeguncu Anti Gotovini. </p>
<p>Podsjetimo, prvostupanjski sud na Krfu je prije nekoliko tjedana pozitivno odlučio o zahtjevu Hrvatske za Petračevim izručenjem, na što je Petrač uložio žalbu. Osim ovoga postupka, Petrač je u Grčkoj nepravomoćno osuđen na novčanu kaznu ili 5 mjeseci zatvora zbog posjedovanja krivotvorene putovnice, a na tu presudu je također podnesena žalba. Petrač je također u toj zemlji podnio i zahtjev za političkim azilom, no dosad nije poznato očitovanje grčkih vlasti o tom zahtjevu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Itasu pomaže konkretan plan</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Radnike Itasa, koji od ponedjeljka ujutro štrajkaju glađu, u ponedjeljak navečer posjetio je tajnik SSSH i osnivač Stožera za obranu Petrokemije Željko Klaus. Potporu im pružaju i građani Ivanca, koji im donose sokove, vodu i vitamine. Okolne tvrtke priskočile su im u pomoć u vezi struje, pa u restoranu gdje štrajkaju noću gori jedna žarulja, a mogu i gledati televiziju. Budući da u Itasu nema grijanja, nije ugodno sjediti u hladnim prostorijama, osobito noću. </p>
<p>Nema ni vode, pa su sanitarni čvorovi potencijalni izvor zaraze.</p>
<p>No, radnici ne žele odustati od štrajka. Iako su ih Klaus i ostali sindikalisti pokušali nagovoriti da štrajk glađu prekinu na određeno vrijeme i daju priliku da im se pomogne, od toga najvjerojatnije neće biti ništa. </p>
<p>Bivša uprava na čelu s Franjom Dubovečakom trebala bi stečajnom upravitelju Velimiru Slamaru dostaviti plan prema kojem bi se profitabilno moglo raditi. U planu bi trebalo naznačiti što se može raditi, koliko je za to potrebno radnika i koliki su troškovi poslovanja. </p>
<p>»Ako imaju konkretan plan, otvorena su im vrata i za razgovore na državnoj razini. Bez toga se ništa ne može. I Županija je spremna pomoći u pokretanju proizvodnje, ali na temelju programa«, ističe regionalni povjerenik SSSH Siniša Miličić. </p>
<p>Varaždinska je županija priopćila u utorak da je spremna ivanečkoj tvornici dati jamstvo na 200.000 eura, koliko je procijenjeno da je potrebno za ponovno pokretanje proizvodnje ako stečajni upravitelj pronađe strateškog partnera. </p>
<p>Županija je dobila i potvrdu HEP-a, koji je - također ako se pronađe strateški partner - spreman uključiti struju Itasu. Problem je i što je sva tvornička pokretna i nepokretna imovina u vlasništvu drugih tvrtki, dok Itas ima samo jednu halu, a i ona je pod hipotekom. </p>
<p>Štrajkaši od HEP-a traže da im uključi struju kako bi mogli nastaviti proizvodnju, a od Vlade i HFP-a da otkupe većinski paket dionica poduzeća. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Podravkina dobit 85 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupa Podravka u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 85 milijuna kuna, što je sedam posto više nego u istom razdoblju lani, kazao je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.</p>
<p>Prihodi od prodaje povećani su tri posto, na 2,5 milijardi kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu povećani dva posto, na 1,3 milijarde kuna. Na inozemnim je tržištima ostvaren rast prihoda od prodaje za četiri posto. Podravkina prodaja na tržištu jugoistočne Europe porasla je sedam posto, na 556,7 milijuna kuna. Rezultat je to rasta prodaje na tržištu Srbije od 31 posto te rasta od šest posto na tržištu BiH. Prodaja Vegete na hrvatskom tržištu, uz učešće od gotovo 98 posto, pala je za četiri posto.</p>
<p>Ukupna zaduženost Grupe Podravka u prvih devet mjeseci ove godine smanjena je za 162,3 milijuna kuna ili 15,7 posto, te iznosi 869,4 milijuna kuna. Od početka godine do kraja rujna ukupno je investirano 103,8 milijuna kuna.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Marinac je rekao da nema informaciju da država namjerava prodati dionice u Podravki (26,4 posto), ali ako do toga dođe Podravka neće biti pasivna već će nuditi rješenja. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Privatizacija Jadrolinije u dvije faze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jadrolinija bi, prema prijedlogu njene privatizacije koji je po narudžbi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka izradio Ekonomski fakultet u Zagrebu, trebala biti privatizirana u dvije faze, od kojih bi prva trebala biti završenado 2011. godine. U studiji se predviđa stakeholderski pristup, u kojem bi značajan paket dionica ostao u vlasništvu države.</p>
<p>Darko Tipurić, voditelj tima koji je izradio studiju, kazao je u utorak da je riječ o novom modelu privatizacije koji bi na transparentan način zaštitio nacionalne interese. Dodjela po sedam posto dionica otočnoj lokalnoj samoupravi i zaposlenicima, po četiri posto dionica umirovljeničkom te braniteljskom fondu, bila bi prva faza privatizacije državnog brodara Jadrolinije, a druga bi faza uslijedila pet godina nakon toga, 2011., kada bi se na javnoj ponudi svim zainteresiranima ponudilo 50 posto plus jedna dionica tvrtke, pri čemu bi država zadržala kontrolni paket od 25 posto plus zlatnu dionicu.</p>
<p>Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, drži da se radi o novom pogledu na privatizacijski proces u Hrvatskoj. »Trebamo pripremiti Jadroliniju za tržišnu utakmicu koja će započeti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju«, istaknuo je, dodavši da je bitno sačuvati nacionalne interese te nastaviti skrb o otocima. [R.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Trenton prvi prehrambeni izvoznik u Kinu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Isporučivši u listopadu kontejner ekstra djevičanskog malinovog ulja tvrtki iz Šangaja, splitski Trenton prvi je u Hrvatskoj izvezao prehrambeni proizvod u Kinu. »Nakon prvih kontakata s kineskim partnerom tijekom posjeta Kini u sklopu gospodarskog izaslanstva u pratnji premijera Ive Sanadera u svibnju ove godine, sklopili smo s kineskim partnerom ugovor na osam godina kao ekskluzivni dobavljač, ne samo maslinova ulja, već i svih proizvoda iz svoga asortimana«, rekla je Lada Karninčić, voditeljica Trentonovog izvoznog odjela. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rohatinski: Uloga MMF-a značajna, ali ne i presudna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nakon loše provedene privatizacije i nelikvidnosti gospodarstva krajem devedesetih godina, Hrvatska je morala potpisati aranžmane s MMF-om prvenstveno zbog toga da podigne svoj rejting i vjerodostojnost pred međunarodnim čimbenicima. Aranžmani koji su uslijedili nakon toga bili su izravan zahtjev EU, kao uvjet o početku pregovora o pridruživanju«, rekao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke na konferenciji »Države u tranziciji: MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili stagnacije?«, održanoj u utorak u organizaciji Geoekonomskog foruma.</p>
<p> »MMF je samo moderator, ali stvarima ne daje osnovni smisao. Odlučujemo sami i u tom smislu MMF nam nikada nije bio zapreka da u okviru onoga što sami odlučimo utvrdimo i implementiramo mjere za rast i razvoj na zdravim osnovama. A to što nam to često ne uspijeva je naš problem«, ocijenio je Rohatinski, dodajući da se i nakon početka pregovora s EU iz Bruxellesa očekuje da će se postojeći aranžman (koji ističe u travnju iduće godine) produžiti i na 2006. </p>
<p>Naglasio je kako se kroz promjene gospodarske klime i stanja na svjetskom tržištu mijenjala i uloga MMF-a - od regulatora pravednosti tržišta, preko svjetskog policajca u službi vjerovnika, promotora globalizacije i jačanja ekonomije SAD-a, do uloge koju sada ima, a to je balansiranje između opće paradigme globalizacije, liberalizacije i privatizacije s jedne strane, te nastojanja da svi ti procesi ostanu u granicama prihvatljivim za njihovo ostvarenje.</p>
<p>Na konferenciji su sudjelovali i predavači iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, predstavljajući ulogu MMF-a i Svjetske banke u njihovim zemljama. Vilim Ribić, dopredsjednik Matice sindikata javnih službi, istaknuo je potrebu za povećanjem socijalnog razumijevanja, naglašavajući probleme onih na kojima se izravno prelamaju politike MMF-a i Svjetske banke, a to su radnici. [L. C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Struja neće poskupjeti!</p>
<p>Ne dolazi u obzir nikakvo poskupljenje električne energije sljedeće godine. Uštede su moguće u racionalnijem poslovanju HEP-a i više od tri posto, tvrdi ministar Vukelić</p>
<p>Iako je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak u nedjelju najavio mogućnost da HEP sljedeće godine od Vlade zatraži poskupljenje struje za dva do tri posto ako njihove analize pokažu da sa sadašnjim cijenama ne mogu poslovati pozitivno, u Ministarstvu gospodarstva doznajemo da neće biti poskupljenja struje u sljedećoj godini. </p>
<p>»Napravljene analize poslovanja HEP-a u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva pokazuju da su moguće uštede u racionalnijem poslovanju HEP-a i više od tri posto te ne dolazi u obzir nikakvo poskupljenje električne energije sljedeće godine«, izjavio je za Vjesnik ministar gospodarstva Branko Vukelić.</p>
<p>»Struja nije socijalna kategorija nego roba, a od 2008. poslovat ćemo na potpuno otvorenom tržištu pa se za to moramo pripremiti«, rekao je, međutim, predsjednik HEP-ove uprave Ivan Mravak u Cavtatu na simpoziju Hrvatskog ogranka CIGRE-a, glavne stručne udruge elektroprivrednika svijeta, na kojem sudjeluje više od 850 stručnjaka iz Hrvatske i desetak zemalja. </p>
<p>Mravak je podsjetio da je Hrvatska regulatorna energetska agencija predložila prihvaćanje HEP-ova zahtjeva za poskupljenje struje od 1. rujna ove godine za 9,5 posto, ali je Vlada to prepolovila pa sada trošak za struju za 4,5 posto manje sudjeluje u životnim troškovima nego u isto doba 2002. </p>
<p>Najavio je da će HEP u četiri godine uložiti oko 10 milijardi kuna, najviše u nove elektrane, a čak 90 posto poslova obavit će domaće tvrtke. Već su počele pripreme za grdnju HE Lešće i proširenje zagrebačke termoelektrane - Toplane, sljedeće godine će donijeti odluke o proširenju sisačke i osječke termoelektrane, a 2007. očekuju dozvolu za proširenje TE Plomin.</p>
<p> Gradnja novih elektrana preduvjet je za osiguravanje dovoljno struje za relativno velik gospodarski razvoj Hrvatske. Svi novi blokovi u termoelektranama osim plominske će kao gorivo koristiti plin kojeg svake zime nema dovoljno. </p>
<p>Sredinom 2006. bit će gotov plinovod od jadranskih kola do kontinentalnog dijela Hrvatske, a krajem ove očekuje se odluka o tome hoće li se novi pravac za uvoz plina osigurati preko Mađarske ili preko SCG-a, najavio je pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić. </p>
<p>HEP će od Ministarstva gospodarstva zatražiti da koordinira očekivano smanjivanje isporuka plina velikim potrošačima ove zime, jer bi u slučaju velikih redukcija HEP-u u pitanje mogla doći opskrba toplinskom energijom. HEP upravo s Inom pregovara o povećanju cijene plina, pa je Mravak istaknuo da im je prihvatljivo poskupljenje od najviše 10 posto. </p>
<p>Tomšić je rekao da se zbog protivljenja javnosti ne planira gradnja novih nuklearki iako se u svijetu nuklearna opcija budi. Na slovenski zahtjev da Hrvatska osigura polovicu novca za rastavljanje NE Krško na kraju radnog vijeka i zbrinjavanje radioaktivnog otpada odgovorio je da HEP čuva svoj dio novca za prošlu i ovu godinu, a uskoro bi u proceduru mogao biti upućen prijedlog zakona o osnivanju hrvatskog fonda za tu namjenu. </p>
<p>Željko BukšaTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ansip: Hrvatska će biti dobra članica EU-a</p>
<p>Estonija će i dalje Hrvatskoj davati potporu na putu u EU i NATO</p>
<p>TALLINN- »Estonija je i do sada podržavala Hrvatsku na putu u Europsku uniju i vjerujemo da će u budućnosti ona biti vrlo dobar član Unije«, rekao je u utorak u Tallinnu estonski premijer Andrus Ansip, dočekujući Ivu Sanadera, prvog hrvatskog premijera koji je službeno posjetio ovu baltičku zemlju. </p>
<p>Ansip je kazao da će Estonija i dalje Hrvatskoj davati potporu na putu u EU i NATO, a da će dvije zemlje intenzivno nastaviti i razmjenu mišljenja o budućnosti ujedinjene Europe. Premijer Sanader se u ime Hrvatske zahvalio premijeru Ansipu na dosadašnjoj potpori, rekavši da je u dva navrata pokazao iskreno prijateljstvo. Prvi puta kad je potpisao pismo koje su uputili premijeri zemalja članica Europskih pučkih stranaka, iako ne spada u tu političku grupaciju, a isto je učinio i s još dvojicom baltičkih premijera u posebnoj deklaraciji potpore Hrvatskoj.</p>
<p>»Estonija je u potpunosti podržala Hrvatsku, a razgovarali smo i o suradnji vezanoj za naše buduće pregovore i njihovim dosadašnjim iskustvima. Estonija nam daje punu potporu i za pristup NATO-u«, rekao je Sanader nakon susreta s estonskim premijerom. Dodao je da su Estonija i Hrvatska imale sličnu prošlost, »Estonija u bivšem Sovjetskom Savezu, a Hrvatska u Jugoslaviji i znamo vrlo dobro kakva nam je bila ta prošlost«. »Zato želimo Europu sigurnosti, mira i prosperiteta za sve njezine građane u kojoj sve zemlje moraju biti ravnopravne«, istaknuo je hrvatski premijer.</p>
<p>Sanader je Ansipa pozvao u posjet Hrvatskoj, što je prihvaćeno. </p>
<p>Hrvatskog premijera primio je i estonski predsjednik Arnold Rüütel, koji je također zdušno podržavao početak pregovora s Hrvatskom, te predsjednica estonskog parlamenta Ene Ergma.</p>
<p>Estonski su novinari pitali Sanadera kako će biti riješen »slučaj Gotovina«, a premijer je odgovorio da će Hrvatska nastaviti suradnju s Haaškim sudom, te će učiniti sve da se taj posljednji slučaj riješi, uz napomenu da postoji ocjena o punoj suradnji Hrvatske i Haaga. </p>
<p>Na pitanje što misli o sudbini Kosova, Sanader je kazao da će Hrvatska, kao buduća članica EU-a, slijediti politiku koju će voditi Europa, ali da može biti most između europskih institucija i jugoistoka, jer to područje dobro poznaje.</p>
<p>Sanader za arbitražu</p>
<p>Na upit kako komentira izvješće Europske komisije iz kojeg proizlazi da postoji neriješeno granično pitanje između Hrvatske i Slovenije, premijer Ivo Sanader rekao je da je hrvatsko stajalište vrlo jasno. »Hrvatska i Slovenija su dvije prijateljske zemlje i imaju mnogo više zajedničkog nego što ih dijeli i postoji nekoliko otvorenih pitanja koje mi ne podcjenjujemo. Pitanje granica nismo uspjeli riješiti u posljednjih 15 godina u bilateralnim razgovorima. Najlogičnije je i najelegantnije da se obje zemlje odluče za arbitražu«, kazao je Sanader. Premijer je rekao kako je bitno i da parlamenti dviju zemalja unaprijed prihvate rezultate arbitraže i da se obvežu kako prihvaćaju bezuvjetno nalaz međunarodnog pravosudnoj tijela. »To je demokratsko rješenje i najbolji put«, kazao je premijer, uz napomenu da to nije pitanje za Europsku komisiju, nego bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rast standarda HDZ-ov prioritet do 2007. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U drugoj polovici mandata HDZ-ova će vlada staviti naglasak na stvaranje preduvjeta za veći životni standard, posebice na rast broja zaposlenih i povećanje primanja. Da je HDZ na pravom putu, pokazuju i zadnji rezultati istraživanja po kojima je najpopularnija stranka, a uporno raste i popularnost predsjednika HDZ-a i premijera Ive Sanadera«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak. </p>
<p>O dosadašnjem ispunjavanju HDZ-ova programa i daljnjim aktivnostima raspravljat će se u petak i subotu u Varaždinskim Toplicama na HDZ-ovoj »klauzuri«, stranačkoj konferenciji koja će okupiti oko 150 dužnosnika vladajuće stranke, među njima saborske zastupnike, ministre, župane, gradonačelnike velikih gradova i državne tajnike.</p>
<p>Na »klauzuri« će uvodno izlaganje održati Sanader koji će dati presjek aktivnosti i uspjeha HDZ-a i Vlade od izbora 2003., koji su, kazao je Jarnjak, zadovoljavajući i u skladu s ranije zacrtanim planovima. </p>
<p>»Glavni argument oporbe bio je da glas za HDZ znači izolaciju Hrvatske, a mi smo u ove dvije godine dobili i pozitivan avis i počeli pregovore s Europskom unijom. Nastavili smo usklađivanje zakonodavstva s europskim, a reforme u zdravstvu, pravosuđu i školstvu već daju rezultate. Donijeli smo i odluku o vraćanju duga umirovljenicima, što je bio velik problem države«, rekao je Jarnjak. Dodao je da je HDZ zadovoljan i rezultatima lokalnih izbora iako su se u nekim sredinama očekivali bolji rezultati. </p>
<p>»Zbog načela supsidijarnosti očekujemo da odgovorni ljudi u ograncima sami uvide svoje greške i desetak njih je već istupilo s dužnosti. Što se tiče Osijeka, tamošnji HDZ se konsolidirao i ima više članova nego prije, dok se u Županiji uopće više ne osjeća da je bilo poremećaja. Najavio je da je temeljni okvir proračuna za 2006. gotov i usuglašen s koalicijskim partnerima, istaknuvši da ne očekuje njihovo nezadovoljstvo ili raskid koalicije. »Nebu bilo nikakvih tektonskih poremećaja«, zaključio je Jarnjak.</p>
<p>Potvrdio je pritom da se namjerava ublažiti odredba o nula promila. »Ja sam za to i Bog daj da to bude čim prije«, rekao je Jarnjak koji se još lani protivio »prihibiciji«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Jače mjere zaštite u bankama</p>
<p>Podržano je uvođenje obveznog licenciranja mjenjačnica i ukidanje komisija za vrijednosne papire, mirovinske fondove i osiguravatelje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbor za financije Hrvatskog sabora podržao je u utorak uvođenje obveznog licenciranja mjenjačnica i ukidanje komisija nadležnih za vrijednosne papire, mirovinske fondove i osiguravatelje. Njihov bi posao od 1. siječnja trebala preuzeti Agencija za nadzor financijskih usluga. Za razliku od dosadašnjih kontrolora, Agencija se neće financirati samo iz proračuna, nego i doprinosom od 0,8 promila vrijednosti imovine nadziranih institucija.</p>
<p>Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora Florijan Boras (HDZ) pridružio se pak kritici koju su oporbeni članovi izrekli o namjeri Vlade da novim zaštitnim mjerama odgovori na pljačke banaka.</p>
<p>»Predložene izmjene su iluzija, jer je nemoguće da za tri mjeseca više od 10.000 novčarskih ustanova instalira stalni video-nadzor, protuprovalni sustav i neprobojne staklene pregrade te zaposli stalne zaštitare. Čini mi se da je stvorena histerija kako bi se na tome dobro zaradilo. Jer, ako svaka ustanova izdvoji samo 10.000 kuna, to znači milijardu kuna za nove mjere«, rekao je Boras. </p>
<p>Složio se i s primjedbom Josipa Leke (SDP), kojem se ne sviđa mogućnost da ministar policije privremeno zabrani rad ustanovi koja nema sve zaštitne mjere. </p>
<p>Odbor je ipak podržao žurno donošenje izmjena Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, ali uz napomenu da Vlada uvaži iznesene primjedbe.</p>
<p>Uz puno pohvala Odbor za pravosuđe podržao je strategiju reforme pravosuđa, a Odbor za promet nije podržao SDP-ovu interpelaciju o radu Vlade zbog zaustavljanja razvoja Hrvatskih željeznica jer, prema riječima državnog tajnika za promet, većina tvrdnji u njoj nije prihvatljiva. Zahtjev za uvođenje 60 lipa veće trošarine na benzin odbio je uz obrazloženje da bi se tako skupilo1,4 milijarde kuna, a Vlada je za modernizaciju HŽ-a izdvojila 1,6 milijardi kuna.</p>
<p> Članovi Pododbora za prava nacionalnih manjina prosvjedovali su zato što ni ova vlada, kao ni bivša, ne podnosi godišnja izvješća o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te o trošenju novca za te potrebe. Furio Radin je upozorio da Vlada izbjegava tu obvezu već tri godine, čak i nakon što ju je Sabor na to dvaput podsjetio, što je ocijenjeno kao omalovažavanje parlamenta. Dogovoreno je da se »taj slučaj« raspravi na saborskom predsjedništvu.</p>
<p>Ivka BačićSanja KapetanićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Riješen status 204. brigade</p>
<p>Vukovarska 204. nositelj je sustava obrane cijele općine Vukovar u Domovinskom ratu, a to znači obrane Vukovara i Iloka te okolnih sela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević izjavio je u utorak da su na sastanku s ratnim zapovjednicima Vukovara Milom Dedakovićem i Brankom Borkovićem otklonjeni svi nesporazumi u vezi sa statusom 204. vukovarske brigade.</p>
<p>S Dedakovićem, Borkovićem i vukovarskim gradonačelnikom Tomislavom Šotom u MORH-u su razgovarali ministar Rončević i načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić sa suradnicima, a osim o statusu 204. brigade bilo je riječi i o pripremama ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara, 18. studenoga 1991.</p>
<p>»U zadnjih nekoliko dana ratni su zapovjednici 204. brigade dobili sve informacije o statusu pripadnika te postrojbe, o registru hrvatskih branitelja i broju promaknuća i priznanja koja su im dodijeljena«, objasnio je Rončević nakon sastanka.</p>
<p>Mile Dedaković Jastreb nije krio zadovoljstvo rezultatima dogovorenoga. Kazao je ipak da je »riješeno puno toga što se moglo riješiti i ranije«. Dedaković je objasnio da je na njihov prijedlog Rončević donio odluku prema kojoj je službeno ime postrojbe 204. vukovarska brigada. Najavio je da u dogovoru s ministrom Rončevićem i generalom Lucićem odmah počinju pripreme za veliko vojno postrojavanje svih pripadnika 204. brigade te da će se ono održati iduće godine. </p>
<p>»Vukovarska 204. brigada nositelj je sustava obrane cijele općine Vukovar u Domovinskom ratu, a to znači obrane gradova Vukovara i Iloka te okolnih sela. Tim slijedom ona je na popisu ratnih postrojbi Republike Hrvatske u Ministarstvu obrane i u Registru hrvatskih branitelja«, iznio je glavne naglaske sastanka u MORH-u Branko Borković. </p>
<p>Podsjetio je kako je dogovoreno da se do kraja godine u Domu HV-a »Zvonimir« uredi posebna spomen-soba. U njoj će biti izloženi svi stjegovi samostalnih postrojbi koje su djelovale u Domovinskom ratu, što znači i stijeg 204. vukovarske brigade blagoslovljen 1994. godine u Đakovačkoj katedrali.</p>
<p>Vukovarski gradonačelnik Tomislav Šota istaknuo je da se ove godine Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježava pod geslom »Gdje da tražim sina svoga«. Pozvao je sve hrvatske građane da 18. studenoga dođu u Vukovar, a one koji to ne mogu, da tu večer na prozore stave upaljene svijeće.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051109].
|
