NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051105].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 119029 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nova šansa za 200.000 »otpisanih« radnika </p>
<p>U Zakonu o radu propisano je da osoba koja traži zaposlenje koja se zaposli ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj zbog svoje dobi jer bi to bila izravna diskriminacija </p>
<p>Globalizacija ne smije ugroziti sudbine ljudi, četrdesetgodišnjaci ne smiju biti roba za otpis, a kompanije ne smiju gledati samo na profit, rekao je premijer Ivo Sanader tijekom nedavnog neformalnog sastanka šefova država i vlada zemalja Europske unije, održanog u palači Hampton Court nadomak Londona. Tema sastanka bila je izazovi globalizacije, odnosno, kako je rekao domaćin, britanski premijer Tony Blair - rasprava o prilagodbi gospodarstva »novim vjetrovima«, a da se pritom ne izgube stečevine socijalne države.</p>
<p>Premijer Sanader svojom je izjavom priznao jedan od ključnih problema hrvatske politike zapošljavanja, a time i gospodarstva te iskazao spremnost da se državna politika s tim problemom učinkovitije uhvati u koštac. Ujedno je prvi predsjednik Vlade koji je o tom problemu u posljednih 15 godina javno progovorio i javno ga osudio.</p>
<p>U Hrvatskoj, naime, već dulji niz godina, među poslodavcima vlada nepisano pravilo da je žena već poslije 30. godine prestara, dok su muškarci, ako nisu menadžeri, »otpisani« u dobi između 35 i 40 godina. </p>
<p>U anketama koje je Vjesnik više puta provodio, ti »prestari« ljudi imali su fakultetske diplome, govorili su više stranih jezika, a znali su se i služiti računalom. </p>
<p>Za menadžera muškarca poželjno je, kako su nam rekli u brojnim agencijama za zapošljavanje, da ima ženu, kuću i djecu. No, isto to je za ženu »otegotna« okolnost jer se pretpostavlja da neće moći ići na potrebna službena putovanja, da će zbog djece biti na bolovanju i slično. </p>
<p>Četrdesettrogodišnja D.K., profesorica povijesti umjetnosti i arheologije, vrsna je poznavateljica triju stranih jezika engleskog, talijanskog i francuskog. No, ostala je »neraspoređena« prije pet godina u Ministarstvu kulture zbog predizbornog obećanja bivše vlasti da će smanjiti broj zaposlenih u ministarstvima, pa je morala otići trbuhom za kruhom u inozemstvo. U svim pokušajima da pronađe posao kao problem isticale su se njezine godine. Kad je tražila posao u školi, zahtijevali su da opet krene na fakultet jer bi, kako su joj rekli, morala završiti i pedagogiju. </p>
<p>Slična je sudbina četrdesetpetogodišnjeg Brune Zebića, diplomiranog organizatora rekreacije. Prije Domovinskog rata radio je u tadašnjem Sportskom parku Mladost. Nakon povratka s fronte, dok je bio na godišnjem odmoru, rješenje o otkazu dočekalo ga je na porti poduzeća. Budući da mu je tako prošao rok od 15 dana za žalbu, za povratak na posao nije se uspio izboriti ni na sudu. </p>
<p>»Sada bi u nekim školama sa mnom 'krpali rupe', odnosno nude mi zamjene koje traju po nekoliko dana«, ispričao nam je Zebić.</p>
<p>Primjere izravne diskriminacije možemo i sada pronaći u oglasima za zapošljavanje u kojima se izričito navodi da osoba ne smije biti starija od 30 godina. Posljedice takve diskriminacije dokumentiraju statistički podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U rujnu je 46,4 posto nezaposlenih (136.441 od ukupno 294.310 evidentiranih) bilo starijih od 40 godina. Ako se tom broju dodaju i oni u dobi između 30 i 35 godina (30.848), te oni između 35 i 40, očito je da ljudi od 30 i više godina čine čak 67,5 posto nezaposlenih (198.596). </p>
<p>Kad se tome pribroje i oni koji su iz raznih razloga izbrisani iz evidencije (primjerice, zbog rada na crno jer su morali od nečega živjeti), onih koji su dugotrajno nezaposleni i koji će zbog dobne diskriminacije teško pronaći novi posao čak je veći od 200.000.</p>
<p>Toliki broj nezaposlenih bio bi težak uteg i daleko bogatijoj državi nego što je naša. Jer, dugotrajno nezaposleni su, pokazuju istraživanja, skloniji raznim bolestima kao posljedica neodgovarajuće medicinske skrbi za koju nemaju novca ili psihičkih poteškoća zato što ne mogu naći posao. Društveno su izolirani, najčešći su primatelji socijalne pomoći, a ujedno su jedan od bitnih uzroka rada na crno.</p>
<p>Najkraće, riječ je o ljudima koji su u dobi kad bi mogli najviše dati i koji bi trebali biti uzor svojoj djeci, a umjesto toga potencijalna su socijalna »bomba«. S druge strane, neki ekonomisti upozoravaju da je toliki broj nezaposlenih najveći neiskorišteni resurs u Hrvatskoj. </p>
<p>No, zbog nesrazmjera u ponudi i potražnji poslova te nerazumijevanja poslodavaca, dugotrajno nezaposleni teško mogu biti konkurentni na tržištu rada. Jedan od razloga za to je što su poslodavci praktički potpuno »zaboravili« da je potrebna stalna dodatna edukacija radnika. Time su i oni koji su kao tehnološki višak ostali bez posla - potpuno izbačeni iz konkurencije u usporedbi s generacijama svježih diplomanata. </p>
<p>Nije mnogo pomogao ni projekt bivše vlade, tzv. program »D - iskustvom do profita«, kojim je država plaćanjem prekvalifikacije i beneficijama pokušala stimulirati poslodavce da zapošljavaju starije od 45 godina. Pomoću tog programa od ožujka 2002. do kraja rujna ove godine zaposleno je svega 6126 osoba s burze. </p>
<p>Sanaderova vlada priprema novi program poticanja zapošljavanja koji bi ovih dana trebao ugledati svjetlo dana. Ako je suditi po premijerovim riječima, njime će se pokušati eliminirati diskriminacija »starijih«. </p>
<p>Da je to težak problem koji pogađa pogotovo one starije od 50 godina, slaže se i predstojnik Vladinog ureda za ljudska prava Luka Mađerić. »Njima je ugroženo jedno od temeljnih ljudskih prava - pravo na rad, kao i pravo na pravične uvjete zapošljavanja«, rekao je Mađerić. </p>
<p>Kako je istaknuo, u članku 2 hrvatskog Zakona o radu izričito je propisano da osoba koja traži zaposlenje i koja se zaposli ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj zbog svoje dobi. Dakle, izričito ograničavanje mogućnosti da se zaposli osoba starija od određene životne dobi navedene u oglasu ili natječaju, izravna je diskriminacija starijih. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Školski odmori - panika vatrogascima </p>
<p>Služba 112 priprema pravilnik kojim će se lažnim dojavljivačima isključivati telefoni, a najuporniji bi čak mogli ostali i bez svog telefonskog broja i pretplatničkog ugovora</p>
<p>Državna uprava za zaštitu i spašavanje (služba 112) samo na području Zagreba dnevno primi 1671 telefonskih poziva s lažnim dojavama o nesrećama, a od tog broja velik dio dolazi od maloljetnika. Situacija je, na žalost, slična i u ostalim velikim hrvatskim gradovima.</p>
<p>»Djeca iz dosade ili zabave zovu naš broj za hitne slučajeve i zagušuju linije, a ponekad je teško procijeniti je li riječ o lažnoj dojavi ili stvarnoj nesreći«, objašnjava Pavao Britvić, pomoćnik ravnatelja za sustav 112. </p>
<p>Isti problem imaju i vatrogasci, a Erwin Koprić, dežurni operativac Javne vatrogasne postrojbe Zagreba, upozorava da takvi pozivi postaju zabrinjavajući. </p>
<p>»Djeca najčešće zovu u vrijeme velikog školskog odmora, te nakon završetka popodnevne nastave. Tada smo doslovno zagušeni njihovim pozivima, a neka zovu danima. Ima i toliko upornih, te se s njima 'družimo' i nekoliko mjeseci«, kaže Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>S većinom njih službujući pokušava razgovarati i objasniti im što njihov poziv iz šale znači - da onaj koji stvarno treba pomoć možda ne može dobiti hitnu vatrogasnu službu. Iako vatrogasci i služba 112 imaju mogućnost očitavanja telefonskih brojeva s kojih primaju pozive, to im mnogo ne koristi.</p>
<p>»Naši su operateri čak napravili crnu istu od tridesetak brojeva onih koji neprestance zovu iz zabave, no s njima ništa ne možemo učiniti«, objašnjava Koprić. </p>
<p>No, početkom iduće godine stupa na snagu pravilnik kojim bi se trebalo stati u kraj takvim pozivima. </p>
<p>Pravilnik predviđa da se nakon treće lažne dojave s istog broja korisniku linije ukine broj na sedam dana. Ako bi se nakon te suspenzije pozivi zaredali još tri puta, on bi se ukinuo na mjesec dana. »Oni najuporniji, koji bi i dalje zvali, ostali bi bez svog telefonskog broja jer bi se s njim raskinuo pretplatnički ugovor«, objašnjava Pavao Britvić.</p>
<p>Od 1671 lažne dojave dnevno u Zagrebu, najviše je onih upućenih s mobilnih telefona bez SIM kartice - gotovo njih 65 posto. Njima ne mogu ući u trag. Tek služba 112 ima tehnologiju praćenja signala mobitela i otkrivanja lokacije onog tko je zvao. »Velik problem su i prodavači mobitela koji zovu naš broj kako bi pokazali kupcima da aparat radi, a isto rade i serviseri mobitela«, nastavio je Britvić koji upozorava da i tome ima lijeka. GSM operateri mogu unaprijediti svoju tehnologiju kojom bi priječili pozive s mobitela bez SIM kartica. Nešto manje problema sa zlonamjernim pozivima ima hitna pomoć. Ravnateljica Ustanove za hitnu pomoć Zagreba Vlasta Jasprica Hrelec kaže da je broj zloporabe njihova broja zanemariv. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nikola Tesla - čovjek 21. stoljeća</p>
<p>Tesla je otac Interneta, radiotehnike, daljinskog upravljanja i krstarećih raketa, a u njegovim vizijama bili su vlakovi koji lebde na magnetskom polju...</p>
<p>Nikola Tesla rođen je u Smiljanu 10. srpnja 1856. godine. Rođen je u ponoć, a nad Smiljanom su te noći sijevale munje koje će kasnije Teslu zaokupljati cijeloga života. Njegov otac Milutin bio je svećenik Srpske pravoslavne crkve, a majka Đuka (rođena Mandić) bila je kućanica, ali veoma darovita, spretna i obrazovana. Tesla je zarana pokazao iznimnu znatiželju i već je kao dječak provodio prve eksperimente. Skok s krova roditeljske kuće pomoću kišobrana umalo je završio tragično.</p>
<p>Gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a elektrotehniku je studirao u Grazu i Pragu. Već tada je pokazivao odlike genija. Neki problem maksimalno bi ga zaokupljao dok ga ne riješi, a čim bi ga riješio, počeo je razmišljati o novome. Njegova temeljitost vidjela se kad je otkrio Voltairea. Za vrijeme studija odlučio je pročitati sve što je Voltaire napisao, ali ubrzo je shvatio da je riječ o nekoliko desetaka svezaka. Ipak je, studirajući, pročitao sve, a taj ga je napor, kako je sam kazao, zamalo ubio. </p>
<p>Nakon (nesvršenog) studija, četiri je godine radio u Budimpešti i Parizu, te je otkrio rotacijsko magnetsko polje i konstruirao prvi motor na izmjeničnu struju.</p>
<p>Godine 1884. odlazi u SAD gdje se, na preporuku, zapošljava u sjedištu Edisonove kompanije. U pismu preporuke pisalo je: »Gospodine Edison, poznajem dva velika čovjeka. Jedan ste vi, a drugi je mladić koji stoji pred Vama«. Nakon svađe s Edisonom, dvije je godine radio obične poslove, a 1887. osniva vlastiti laboratorij. Te i iduće godine dolazi do nekih od svojih najvažnijih otkrića: višefazni sustav izmjeničnih struja, jednofazni i višefazni elektromotor, višefazni transformator i još 20 drugih.</p>
<p>Tih godina vodio se boj između Tesle i Edisona, odnosno Teslina koncepta izmjenične struje i Edisonova istosmjerne. Otvaranjem hidrocentrale na Niagari, koju je financirao George Westinghouse, pobijedio je Teslin koncept koji, za razliku od Edisonova, omogućava prijenos velikih količina električne energije na daljinu. No, budućnost možda ipak pripada Edisonu. Naime, ako se riješi pitanje otpora (a što se danas rješava supravodičima), Edisonov je koncept učinkovitiji.</p>
<p>Tesla je otkrio X zrake prije Röntgena. Međutim, požar u kojem je 1895. izgorio cijeli njegov laboratorij spriječio ga je da to otkriće do kraja razvije. Tesli, kako se čini, pripada i otkriće elektrona, jedno od najvažnijih u povijesti znanosti uopće, no ono je pripisano J. J. Thomsonu. </p>
<p>Najpoznatiji kradljivac Teslina otkrića bio je Marconi - Talijan skromnih istraživačkih sposobnosti. Tesla je prvi uspješno (i to javno) eksperimentirao s radiotelegrafijom. Međutim, nakon što je Marconi uspostavio vezu između Europe i Amerike, to je otkriće pripisano njemu. Tesla je, doduše, dobio sudski spor protiv Marconija, ali je Marconi (baš kao i Röntgen i Thomson) dobio – Nobelovu nagradu.</p>
<p>Možda najvažnije eksperimente Tesla je obavio 1899. u Colorado Springsu gdje je proučavao visokonaponske visokofrekventne struje, istraživao bežičnu telefoniju, bežični prijenos energije - tom je prilikom palio javnu rasvjetu u udaljenim mjestima usred bijela dana, a da do danas vjerojatno nikome nije jasno kako - i dokazao da je Zemlja vodič. Zbog financijskih je problema te eksperimente morao prekinuti. Tesla je, među ostalim, otac radiotehnike, Interneta, daljinskog upravljanja, krstarećih raketa, u korijenu američkog programa »rat zvijezda« njegova su otkrića, u njegovim vizijama bili su vlakovi koji lebde na magnetskom polju, televizor, zrakoplovi koji okomito polijeću... Patentirao je oko 700 pronalazaka. Njegova pisana ostavština ima 70.000 do 100.000 stranica. Jedan njezin dio čuva američki FBI te je i dalje, zbog nacionalne sigurnosti, strogo čuvana državna tajna.</p>
<p>Tesla je rođen u 19. stoljeću, umro je u 20., no mnogi smatraju da je 21. stoljeće Teslino. Umro je u New Yorku 7. siječnja 1943. godine. </p>
<p>Tesla na Mjesecu s Boškovićem</p>
<p>Tesla je jedan od samo 14 svjetskih znanstvenika po kojima je nazvana fizikalna jedinica u međunarodnom sustavu. Osim njega, ta rijetka čast pripala je još Newtonu, Pascalu, Ohmu, Coulombu, Volti, Jouleu, Amperu, Faradayu, Wattu, Weberu, Henryju, Kelvinu i Hertzu. Tesla je mjerna jedinica za magnetno polje, a oznaka je T. U tom elitnom društvu Tesla je najmlađi (rođen 1856.), a najstariji je Pascal (rođen 1623.). Tesla je među svjetskim zaslužnicima po kojima su astronomi nazvali brda i kratere na Mjesecu. U ovom se slučaju našao u društvu jednoga drugoga hrvatskog velikana - Ruđera Boškovića, ali i, primjerice, Isaaca Newtona, Alberta Einsteina i Julija Cezara.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Škola u kojoj nema ponavljača</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Zemlje koje su iskreni prijatelji Hrvatske, a ima ih mnogo, do sada su nam davale znatnu potporu na našem putu u Europu, a od sada će nam pružati i logistiku da pregovore završimo brzo i efikasno. I, što je najvažnije, da ne ponovimo njihove pogreške koje su im uzele mnogo vremena.</p>
<p>Hrvatski predsjednik i premijer ovih dana intenzivno razgovaraju s liderima zemalja Europske unije koje su nedavno ušle u Uniju, a glavna tema razgovora - i Mesićevih u Slovačkoj i Sanaderovih u Litvi - je iskustvo novoprimljenih članica Unije koje može koristiti Hrvatskoj. Sanader je nedavno i u Pragu dobio potporu i obećanje kako će Česi učiniti sve da Hrvatsku upoznaju s »tajnama« pregovaranja, a iskreni prijatelj naše zemlje, premijer Litve Algirdas Brazauskas ponudio je i da njihovi stručnjaci dođu u Hrvatsku. Mesiću su i predsjednik i premijer Slovačke rekli da će i dalje čvrsto podržavati Hrvatsku kao što su to činili i do sada. Da bismo pregovore završili za dvije i pol godine, zaista ne smijemo činiti pogreške. Važno je sačuvati nacionalne interese, a »popuštati« tamo gdje su potrebni kompromisi. Pregovarači moraju biti vješti i spretni, ali prije svega stručni. I to je upravo ono što su ovih dana čuli i Mesić i Sanader, a što je hrvatski premijer i primijenio, formirajući tim ljudi u kojima se nije gledalo na stranačku pripadnost, nego isključivo na stručnost.</p>
<p>Iskustvo baltičkih zemalja, ali i zemalja srednje Europe, dragocjeno je za Hrvatsku. Mnoge zemlje prošle su tranzicijski put sličan hrvatskome. U nekima je europski duh zaživio prije i jače nego kod nas i zato su i prije nas ušli u punopravno članstvo. Bruxelles je, međutim, otkako je Vladu preuzeo Sanader, prepoznao hrvatsku odlučnost da se do kraja provedu reforme, često i jako bolne i zato smo i »dobili« pregovore. Ali, više od svega, Unija je prepoznala da Hrvatsku vode ljudi koji su se opredijelili za Europu kao jedinu opciju, i to ne s figom u džepu, nego iskreno i do kraja. Europa prije svega u premijeru Ivi Sanaderu gleda političara koji ima hrabrosti vući hrvatsku kompoziciju dalje, jer mi smo ipak samo na prvoj stanici.</p>
<p>Pravi izazovi Hrvatsku tek čekaju. I opet će nam pomoć prijatelja dobro doći. Sad će nam u tom smislu biti lakše jer više nitko ne sumnja u hrvatsku vjerodostojnost. Nastavit ćemo suradnju s mnogim europskim državama ali odsad kao dio njih, što je psihološki vrlo važno. Prema prvim reakcijama koje dolaze iz Češke, Slovačke i baltičkih zemalja, Hrvatska ima sjajne učitelje koji će joj nesebično prenijeti svoje znanje i iskustvo. EU ionako je škola u kojoj ne smije biti ponavljača.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Javnost kao lijek protiv korupcije </p>
<p>Pomalo čudan dojam o korupciji u Hrvatskoj pokazuje jedan podatak. Naime, unatoč raširenom dojmu da se korupcija i mito ne kažnjavaju, u razdoblju od 2000. do 2004. godine izrečeno je 298 osuđujućih presuda za korupciju, od kojih je 50 zatvorskih kazni </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Do kraja godine Hrvatski sabor trebao bi usvojiti Nacionalni program suzbijanja korupcije. Taj je program u srijedu predstavljen javnosti u Ministarstvu pravosuđa. Kako je i red, u izradi tog programa sudjelovali su predstavnici ministarstava, stručnjaci, ljudi iz nevladinih organizacija. </p>
<p>Kako je i red, taj program predlaže mjere i aktivnosti kojima bi se korupcija u Hrvatskoj smanjila. Tko će ga sve provoditi, a tko podrivati, vidjet ćemo. Prioriteti su suzbijanje korupcije u zdravstvu, sudstvu, lokalnoj samoupravi i političkim strankama. I antikorupcijska zakonodavna batina trebala bi postati nešto teža, jer će se predviđenim izmjenama Kaznenog zakona maksimalna zatvorska kazna za korupciju povećati sa sadašnjih pet na osam godina zatvora, a minimalna umjesto sa šest mjeseci na godinu dana.</p>
<p>Međutim, nešto s korupcijom, zapravo stavovima i dojmovima građana o njoj, u Hrvatskoj nije u redu. Prema rezultatima istraživanja Transparency Internationala, indeks percepcije korupcije Hrvatska, nakon, Maovim rječnikom kazano, velikog skoka naprijed 2000., već godinama polagano sklizi unatrag. Tu tezu podupire i rezultat istraživanja provedenog prije nekoliko mjeseci, a prema kojem čak 89,1 posto ispitanika smatra da je korupcija u Hrvatskoj jako raširena. Istodobno, manje od deset posto ispitanika (istraživanje je bilo anonimno) kazalo je da su ili oni ili netko njima blizak u posljednjih godinu dana nekome ponudili mito za neku uslugu. </p>
<p>Hrvati su, uz ostalo, jako zabrinuti zbog korupcije. Istodobno spadaju među prvake antikorupcijskog optimizma. Prema proljetnom istraživanju Globalni korupcijski barometar, koji provodi već spomenuti Transparency International, Hrvati su se svrstali na visoko treće mjesto kad je riječ o antikorupcijskom optimizmu (veći su optimisti samo Kolumbijci i Indonežani). Naime, iznenađujućih 43,8 posto ispitanika smatra da će korupcija biti smanjena u sljedeće tri godine. </p>
<p>Istodobno, u tih nekoliko godina Sabor je usvojio neke važne propise za suzbijanje korupcije (Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, Hrvatska je među prvim zemljama koje su ratificirale Konvenciju UN-a protiv korupcije), a upravo bi zakonodavni okvir trebao omogućiti efikasnije suzbijanje korupcije. To su prvi koraci. Zemlje s duljom tradicijom zakonodavnog suzbijanja korupcije imaju i razrađenije i opsežnije propise. Primjerice, zakonodavni sustav Sjedinjenih Američkih Država ima oko 400 stranica propisa koji reguliraju sukob interesa. </p>
<p>U tih nekoliko prošlih godina usvojen je i prvi Nacionalni program suzbijanja korupcije (prije četiri godine), ali taj program bit će uglavnom zapamćen po tome što nije proveden. Pomalo čudan dojam o korupciji u Hrvatskoj pokazuje još jedan podatak. Naime, unatoč raširenom dojmu da se korupcija i mito ne kažnjavaju, u razdoblju od 2000. do 2004. godine izrečeno je 298 osuđujućih presuda za korupciju, od kojih je 50 zatvorskih kazni. </p>
<p> Međutim, u tih prošlih nekoliko godina nije usvojen zakon koji bi regulirao financiranje političkih stranaka, baš kao ni zakon koji bi regulirao financiranje izbornih kampanja. Zahtjevi javnosti su u tom smislu nedvosmisleni, a politika je u tjednu za nama najavila da će se time pozabaviti. Sumnje u korumpiranost političkih stranaka, njihovo nejasno financiranje (poznato je tek koliko novca dobivaju iz proračuna dok su donacije pojedinaca i tvrtki nepoznanica) u konačnici najviše štete politici. Lako je moguće da je upravo ta sumnja jedan (ne i jedini) od razloga zastrašujuće slabog (i po demokraciju opasno niskog) odziva birača na ovogodišnjim i predsjedničkim i lokalnim izborima. Ne regulira li se to područje, politički sustav mogao bi se urušiti, a strankama u Hrvatskoj mogla bi se dogoditi propast kakva je pogodila talijanske prije desetak godina. U slučaju najcrnjeg raspleta demokracija bi bila svedena tek na puki formalno-folklorni značaj.</p>
<p>Usvajanje tih zakona, kojima se osjetno smanjuje mogućnost korupcije, a povećava povjerenje u političke stranke i sustav, u izravnom je interesu samih političkih stranaka, posebice onih čiji su izvori financiranja čisti. Dok ti propisi ne budu postojali sve će stranke biti u istom košu, pod jednakom sumnjom da ih neka, primjerice, kompanija tajnom donacijom ili uslugom može pridobiti za svoje ciljeve. </p>
<p>Usput, ne treba zaboraviti da je Hrvatska poželjna meta i za zemlje izvoznice korupcije. Potpunim otvaranjem tržišta (uključujući i tržište nekretnina) prilikom pregovora, a potom i ulaska u Europsku uniju, stvara se i mogućnost da pomoću korupcije u Hrvatsku stigne prljav novac. Postoje istraživanja i o tome koje zemlje su izvoznici korupcije, dakle one koje ne biraju sredstva ne bi li ostvarile svoje interese u inozemstvu. Rusija je na tom popisu pri vrhu, ni Italija nije daleko, dok Austrije na toj listi nema. </p>
<p>Javnost rada preduvjet je za povjerenje građana u institucije i učinkovit medikament protiv korupcije. Demokracija, kao krhko uređenje, znatnim dijelom počiva i na povjerenju. Poneki sitan korak je učinjen. Gruntovnice su jedan korak, objavljivanje liste čekanja za pojedine odjele i zavode Kliničke bolnice »Dubrava« i Opće bolnice »Sveti duh« drugi. Za daljnje korake bit će nužan i daljnji pritisak javnosti. Potvrđuje to i nedavno istraživanje prema kojem 50 posto tijela javne uprave još uvijek ne poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Dijeli li Hrvatska u znanosti probleme s Europskom unijom </p>
<p>Potpuno je razvidno da u Europi nije atraktivno biti istraživač. Kako stvari stoje, EU nedostaje oko petsto tisuća istraživača. Stoga izvrsnost postaje referenca kojoj se sve podređuje. U Hrvatskoj je često obrnuto</p>
<p>ŽELJKO KWOKAL </p>
<p>Da je dogovor šefova država i vlada EU-a 2002. godine u Barceloni o povećanim izdvajanjima za istraživanje i razvoj, kako bi se 2010. (na razini EU-a) dostiglo prosječnih tri posto domaćeg bruto proizvoda, praktički neizvediv, postalo je jasno na sastanku u Bruxellesu dvije godine kasnije.</p>
<p> No, više nego indikativan je stav te cijeli niz apela na razini alarma koji dolaze iz bruxelleskih ureda povjerenika za znanost EU-a Janeza Potočnika iz srpnja ove godine. Upozorava se da ritam i razina (ne)ulaganja u znanost-istraživanje i razvoj u EU ozbiljno ugrožava njenu globalnu konkurentnost te da je zadani cilj iz Lisabona 2000. godine o najkonkurentnijoj ekonomiji svijeta baziranoj na znanju do 2010., za sada, pusti san.</p>
<p>Dvadeset pet zemalja EU-a izdvajaju po 1,93 posto BDP-a za istraživanje i razvoj (EU petnaestorice 1,99 posto), ali što je još lošije, visina današnjih izdvajanja do 2010. omogućuje porast na prosječnih 2,2 posto umjesto planiranih tri posto. Zanimljivo je da Amerika, koja na Europu gleda, kako kaže Jeromy Rifkin, samo onda kad treba odmoriti dušu i otići na godišnji odmor (za razliku od Europe koja želi dostići Ameriku tako da se pretvara u Ameriku, što je svojevrsni contradiction in adjecto, gubeći vrlo često i identitet i dignitet), s posebnom pažnjom se osvrće na te europske pokazatelje, ali ne zbog Europe koliko zbog Kine.</p>
<p> Kina za istraživanje i razvoj danas izdvaja 1,31 posto BDP-a, ali s porastom godišnjih ulaganja od oko devet posto već 2012. prestići će Europu ako se u potonjoj nešto vrlo brzo ne promijeni. Dok se Chindia, kako za Indiju i Kinu »tepaju« američki stratezi, s jedne strane, te Hong Kong, Tajvan i Singapur s druge razvijaju, donedavno nezamislivom brzinom i u sferi znanosti i istraživanja, EU muku muči još s nekim problemima. Planirano je da se od famoznih tri posto BDP-a za istraživanje i razvoj dvije trećine realiziraju od privatnog-poslovnog sektora, ali to još uvijek ostaje na nešto više od polovine - 55,6 posto (SAD 63,1 posto i Japan 74,5 posto).</p>
<p>I dok EU, po podacima za 2003., »proizvodi« najviše diplomiranih za tehnološki i znanstveni sektor, oko 24 posto (Japan 23,1 posto i SAD 18,5 posto), dotle je broj istraživača na 1000 ekonomski aktivnih stanovnika u EU 5,4, u Sjedinjenim Državama 9, a u Japanu 10.</p>
<p> Potpuno je razvidno da u Europi nije atraktivno biti istraživač, žali se njen povjerenik za znanost. Kako stvari stoje, EU nedostaje oko petsto tisuća istraživača, odnosno oko milijun ukupnog personala, između ostalog, da bi postigla svoje ciljeve najekonomije bazirane na znanju. Gdje ih naći? Izvan i unutar granica Unije!</p>
<p> Dobro, ali problem je i u tome što su mnoge njene članice glavni opskrbljivači Amerike školovanim ljudima, pa je tako Njemačka dugo bila glavni američki izvor stranih studenata. U Americi radi oko četiristo tisuća europskih znanstvenika (Time Magazine, siječanj 2004.). Anketom provedenom u 49 od 50 američkih država pokazalo se da velika većina tih znanstvenika nema namjeru vraćati se u Europu, ali žele što šire i kvalitetnije veze s Europskim istraživačkim prostorom (zvuči poznato).</p>
<p> Analize pokazuju da su plaće tek negdje između drugoga i trećeg mjesta po privlačnosti rada u Americi. Mogućnosti rada s najnovijim tehnologijama i instrumentacijom, veće mogućnosti realizacije ideja te pronalaženje prikladnijih-stimulativnijih mjesta u strukturama pozicija i napredovanja neki su od važnih razloga ostanaka u Americi. </p>
<p>U ozračju tih, za globalnu EU, tmurnih (citiram povjerenika za znanost Europske komisije) analiza, Hrvatska počinje pregovore odnosno screening poglavlja koje pokriva znanost i istraživanje. Hrvatska dijeli, u grubim gabaritima, sve spomenute probleme s EU-om, međutim, ne smije se zavaravati, ona ima i specifičnosti koje je i u sličnosti temeljno razlikuju. Naime, prevalentni dio hrvatskih znanstvenika nije međunarodno konkurentan, što je mnogo puta argumentirano izneseno, ali bez komentara, trenutačno, odgovornih.</p>
<p> Ni to ne bi bio »smak svijeta« da se iz činjenice ne generira opća atmosfera. O manjini koja je nositelj znanstvenoga i istraživačkog razvoja Hrvatske, koja nosi većinu međunarodnih projekata, koja na vjetrometinama kritičnosti svjetske izvrsnosti ravnopravno sudjeluje u kreiranju svekolikog znanja odlučuje via factik ona druga strana i to na temelju proste činjenice većine. </p>
<p> U svijetu kojeg tražimo da nas primi, izvrsnost, personalna ili institucionalna se teško postiže, ali kad se ostvari mijenja se status njenih nosilaca i dobivaju se sva ekvivalentna prava. Izvrsnost postaje referenca, njoj se sve podređuje. U Hrvatskoj je često obrnuto. Iako EU u pregovorima s budućim članicama, u mnogim stvarima, više zanima forma (kvaliteta je domaći problem), već samom činjenicom pregovora mnoge bi se stvari i u znanosti trebale mijenjati, pa i uspostavljati nasušno potrebni sustav vrijednosti na opće zadovoljstvo frustrirane manjine. </p>
<p>Autor je zaposlen na </p>
<p>Institutu Ruđera Boškovića.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Presuda kao dokaz apsurda, ali i upozorenje </p>
<p>Istinu Predraga Matvejevića sudac je prepoznao kao klevetu i uvredu</p>
<p>ZVONKO MAKOVIĆ</p>
<p>U srijedu, 2. studenoga 2005. godine, u 13.45 sati u Općinskome je sudu u Zagrebu dovršena glavna rasprava kojom je sudac Nenad Lukić zaključio predmet kojim se bavi već nekoliko godina. Njegovom je presudom jedan od najuglednijih hrvatskih i europskih intelektualaca osuđen jedinstvenom kaznom od pet mjeseci zatvora, uvjetno dvije godine, za klevetu i uvredu. Osuđen je Predrag Matvejević.</p>
<p> Osuđen je jer ga je tužio Mile Pešorda za tekst »Naši talibani« objavljen u Jutarnjem listu prije točno četiri godine. Matvejević u tome tekstu govori kako su za rat na prostorima bivše Jugoslavije odgovorni i pisci, novinari, kako se pisanom riječju poticala mržnja prema svima drugima koje se i bez argumenata nazivalo neprijateljima. A zna se kako se u to vrijeme obračunavalo s neprijateljima. Među te raspirače mržnje ugledni je intelektualac i pisac pobrojao sve one koje su prozivali i drugi. Među tima koji su govorom mržnje poticali na zlo bio je i bosanskohercegovački pisac Mile Pešorda, koji je odmah na početku rata napustio svoj grad Sarajevo i doselio u Zagreb. odakle je u odvratnoj udbaško-denuncijantskoj maniri prozivao, klevetao i vrijeđao svoje dojučerašnje kolege. Jednostavno rečeno – on je lagao. Među žrtvama Pešordine klevetničke rabote bio je veliki sarajevski pisac Abdulah Sidran. </p>
<p>Jedan od iznimno hrabrih i moralnih intelektualaca koji se usudio razotkrivati laž, upozoravati na opasnosti koje vrebaju iz takve klevetničke i huškačke prakse bio je Predrag Matvejević.</p>
<p> No, 2. studenoga 2005. Matvejević je osuđen na kaznu zatvora samo zato što je govorio istinu. Njegovu istinu sudac Nenad Lukić prepoznao je kao klevetu i uvredu. Onaj koji je klevetao, koji je vrijeđao, koji je širio govor mržnje iz Općinskoga suda u Zagrebu sada izlazi kao žrtva.</p>
<p>Ima nečega duboko apsurdnog u toj presudi. Ona se donosi u trenutku kad Republika Hrvatska govori o svojoj kompatibilnosti europskim standardima i počinje pregovore s Europskom unijom. U Europi se ipak neke stvari luče: osuđuje se govor mržnje i razumije se što znače pojmovi klevete i uvrede. Na Europskom sudu za ljudska prava čak i nazivanje nekoga idiotom ne proglašava se nužno uvredom i klevetom, ako postupci i riječi toga idiota opravdavaju takav negativan vrijednosni sud. U Hrvatskoj se istina proglašava klevetom i uvredom, a besprimjerni jezik mržnje časnim poslom. I to je ono što nas sve zabrinjava. </p>
<p>Predrag Matvejević, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra, a danas počasni potpredsjednik međunarodne penovske zajednice, pisac i intelektualac koji jedini u svijetu iz ove naše male sredine ima relevantnu težinu, kojega je najvećim državnim priznanjem odlikovao i predsjednik Republike Stjepan Mesić prije dvije godine, jer je prepoznao zasluge kojima je Matvejević zadužio svoju domovinu, taj Matvejević danas je osuđenik na zatvor. Za što? Za istinu.</p>
<p>Zbog svega toga petomjesečna zatvorska kazna koja prijeti Predragu Matvejeviću je dokaz apsurda, pravnoga kaosa u kojemu živimo, ali i ozbiljno upozorenje. </p>
<p>Autor je predsjednik </p>
<p>Hrvatskog P.E.N. centra.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Američke knjižnice priznaju nepostojeći jezik</p>
<p>Najveća knjižnica na svijetu, Library of Congress u Washingtonu (oko 80 milijuna knjiga, časopisa i novina na 470 jezika), još uvijek »priznaje« (nikad u stvarnosti postojeći) srpsko-hrvatski jezik!</p>
<p> Odjel za katalogiziranje nije uvažio nastojanje Hrvata koji rade u Library of Congress, jer je odgovor glasio da je za knjižnicu »srpsko-hrvatski jedan jedinstveni jezik«. No, nužna je promjena, potrebno je promijeniti šifre i nazive.</p>
<p> Mali jezici svijeta svakodnevno izumiru, a na sceni ostaju oni »veliki« i bez nekog preciznog zemljopisnog okvira, široko zacrtani, poznati jezici koji su u prošlosti razgovarali nama još dan danas neshvatljivo okrutnim ekonomskim jezicima. Hrvatski je mali jezik u svjetskim razmjerima, ali će još dugo vremena biti (kao i dosad) veliki za hrvatsku naciju. Upravo su jezici »posebne osobnosti« svake na svijetu postojeće nacije.</p>
<p>Moramo li uopće dodati da je negiranje tuđeg jezika u današnjem ili ma bilo kakvom drugom svijetu necivilizirano? Takvo nešto neka bude na »ponos« onih nacija koje čine tako gnusne propuste koji nastavljaju biti neispravljeni. To je nepojmljivost koju teško da možemo prihvatiti. Poznato je da se propusti ne ispravljaju sami od sebe, ali jednom uviđeni, jednostavno predstavljaju dužnost svakog onog koji je u mogućnosti da ih ispravi. Po logici postojanja ili nepostojanja nekog jezika, neželja da se nešto nužno, očito i pravedno ispravi je smiješna.</p>
<p> Ignoriranje svakog, pa i najmanjeg samosvojnog jezika, jednako je negiranju čovječnosti i (spo)razumijevanja među ljudima iste nacije, kao uostalom i onih različitih. </p>
<p>ĐIVO BAŠIĆWASHINGTONSAD</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Štakora ima i u bečkim slastičarnicama </p>
<p>Priča o štakoru u riječkome KBC-u zaprepastila je javnost, našla mjesta u tisku i na TV-u, pa i u emisiji Piramida. No, kako piše Ljiljana Mamić Pandža u Morčićevom kantunu (Vjesnik 29. i 30. listopada, izdanje za Dalmaciju, Istru i Kvarner), bolnica provodi deratizaciju četiri puta na godinu (zakon propisuje dva puta), ravnatelj bolnice se ispričava na sve strane, a umiješala se i politika. Mnogi govore da se tako nešto može samo kod nas dogoditi. </p>
<p> No, događa se to i drugdje. Prije nekoliko godina doživjela sam (vidjela) nešto slično u Beču. Bilo je predbožićno vrijeme, i šećući u kasne večernje sate zastala sam sa suprugom pred izlogom slastičarnice Demel u najstrožem središtu Beča, na Kohlmarktu, stotinjak metara od Hofburga. To je slavna stara slastičarnica (K.u.K. Hof-Zuckerbäcker) iz 1857. godine koja u izlogu uvijek ima prave umjetničke kreacije od slastica.</p>
<p> Ovaj put je bilo još nešto - jedan miš koji je trčkarao oko svih divota u izlogu. Pred izlogom je stao i jedan mladi par, koji je uskliknuo: »Gledaj, miš kod Demela!« Na moje: »Ali, mali je« (k'o da mi je to ćaćina slastičarnica!), mladić me podučio: »Gdje ima malih, ima i velikih.« Ne znam je li mladi par idući dan upozorio osoblje u slastičarnici, mi nismo, jer smo se vratili u Zagreb, ali uvijek kad prolazimo pokraj Demela pitamo se kako je miš tamo dospio. </p>
<p>Dakle, glodavce se može naći i u carskom Beču, što, istina, nije opravdanje za riječki slučaj. </p>
<p>No, gesta zagrebačkoga poduzetnika Berta Paraća, koji je bolnici darovao šest ultrazvučnih rastjerivača glodavaca, svakako zaslužuje pohvalu. A ja pitam gradske oce kako stati na kraj jatima golubova, koji su, tvrde stručnjaci, leteći štakori? Teško je vjerovati da je nedavno pobijena perad bila veća opasnost. </p>
<p>ANA ŠVOBZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Beskućnici »spavaju« na ulici jer su prenoćišta prepuna </p>
<p>Ulice su im mjesto stalnog boravka, krevet su im klupe ili kolica za dostavu hrane</p>
<p>Ulica mnogima beskućnicima postaje mjesto stalnog boravka, krevet su im klupe ili kolica za dostavu hrane, a ostaci sa zagrebačkih tržnica način na koji preživljavaju. Razlog tome su i prepuna prenoćišta, za koja postoje čak i liste čekanja.</p>
<p> Beskućnik koji već godinama spava u podnožju zagrebačke katedrale ili na kolicima za dostavu hrane ispred ulaza na tržnicu Dolac, pristao je razgovarati s Vjesnikovim reporterima. </p>
<p>»Stalno sam ovdje, dok me policija ne otjera. Imam obitelj, ali im neću smetati, imaju oni svoje živote«, isprekidano nam je ispričao čovjek čiji izgled pokazuje da je već godinama na ulici. Hoda okolo u iznošenoj, poderanoj i prljavoj odjeći, s crnom vunenom kapom i odlijepljenim potplatima na cipelama. </p>
<p>»Bio sam u prenoćištu, ali tamo već u sedam ujutro moram izaći, a ovdje, brate, mogu spavati do mile volje. Osim toga tamo i kradu, a prenoćišta su i stalno popunjena«. </p>
<p>»Panduri« ga, kako kaže, uglavnom puštaju na miru, ali su »babe s placa, ponekad naporne«, jer ga tjeraju, nazivajući ga »propalicom, smradom i gubitnikom«. Što ga je natjeralo na beskućništvo, nismo uspjeli saznati, ali dodao je da nije jedini koji prenoćište nalazi u središtu metropole. A da se beskućnici okupljaju oko katedrale, saznali smo i od stalnih prolaznika.</p>
<p>»Najčešće ih možete vidjeti kako spavaju na klupi pored javnih zahoda ili na autobusnoj stanici. Svaki dan čekam autobus za Britanski trg pa sam nedavno tri dana gledala ženu koja je spavala na autobusnoj stanici«, ispričala nam je umirovljenica Vera Bratulić. Kako nitko ni nakon trećeg dana nije reagirao na tu beskućnicu, Vera Bratulić obratila se za pomoć časnim sestrama reda Svete Terezije. Kaže da je nakon toga nije više viđala na stanici. </p>
<p>Vjesnikovi reporteri pokušali su posjetiti i prenoćište Crvenog križa u kojemu svake noći spava 70 osoba. Stare barake za mnoge su jedini dom, a beskućnici, uglavnom, nisu susretljivi. Od ravnatelja Miroslava Pavlije saznali smo da beskućnici dobivaju uputnicu za smještaj od Centra za socijalnu skrb, koji određuje i trajanje smještaja, ali nerijetko beskućnike u prenoćište dovode i policija ili hitna pomoć. </p>
<p>»Dolazak u prenoćištu nije ograničen, ljudi dolaze od sedam sati navečer, a prenoćište moraju napustiti u sedam ujutro«, rekao je Pavlija. </p>
<p>Gradsko prenoćište u Heinzelovoj ima mjesta za 85 korisnika, a četvero do petero njih stalno je na listi čekanja. Beskućnici u prenoćištu mogu boraviti cijeli dan, s tim da su glavna vrata zaključana od 24 do 5 sati ujutro. </p>
<p>U Caritasovoj kući za beskućnike u Rakitju smješteno je 40 korisnika.Kako se radi o trajnom smještaju, od ravnatelja Ivana Mavreka, saznali smo da beskućnici u Rakitju ostaju do svoje smrti, a da obično stižu ovamo u teškom zdravstvenom stanju. </p>
<p>U Zagrebu 350 beskućnika</p>
<p>Prema podacima Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, u Zagrebu ima 350 osoba bez stalnog boravišta, odnosno onih koji se vode u prekršajnim evidencijama zbog skitnje. </p>
<p>»Beskućnike čini 73 posto muškaraca i 27 posto žena. Prosječna dob je 57 godina. Prema obrazovnoj strukturi 35 posto beskućnika ima završenu srednju školu, dok ih je pet posto visoko obrazovanih«, ističe Marinka Bakula Anđelčić, zamjenica pročelnika Ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.</p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje financirao je uređenje objekta u Kosnici koji će raditi kao prihvatilište za beskućnike na dulje vremensko razdoblje. </p>
<p>»Prihvatilište je trenutno u postupku preuzimanja. Preuzet će ga Crveni križ, a trenutno se pregovara s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi koje će financirati prihvatilište. Uvjeti života u prenoćištu u Kosnici podići će se na višu razinu, a prihvatilište će pružiti beskućnicima cjelodnevni smještaj«, najavila je Marinka Bakula. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na mjestu stare uljare niče suvremeno naselje</p>
<p>Gradit će se dva stambena bloka s vrtićem i tri poslovne zgrade</p>
<p>Na mjestu stare Zvijezdine uljare krajem ove godine građevinska tvrtka Tehnika počet će graditi suvremeni stambeno-poslovni kompleks. Cijeli kompleks bit će izgrađen za tri godine.</p>
<p>Unutar prostora površine oko 30.000 četvornih metara, koji je omeđen Ulicama Ljudevita Posavskog, Zavrtnicom, Branimirovom i Ulicom Crvenog križa, nikla bi dva stambena bloka i tri poslovne zgrade. Čitav kompleks imao bi oko 700 stanova, a u prizemlju jedne od zgrada bio bi i dječji vrtić. </p>
<p>Budući stanari imali bi osigurana parkirališna mjesta. Svojevrsnu atraktivnost i neobičnost prostoru davali bi i zaštićeni spomenici kulture, koji bi se našli unutar kompleksa. Radi se o nekoliko zgrada, od kojih se najviše ističe kotlovnica nekadašnje uljare, koja je izgrađena daleke 1924. godine. Uz to, na križanju Bogišićeve i Ulice Ljudevita Posavskog napravio bi se park sa zelenilom.</p>
<p>Direktor marketinga tvrtke Tehnika Davorin Popović tvrdi da već sada postoji veliko zanimanje građana za kupnju stanova i poslovnih prostora na tom području. Mjesto na kojemu će se graditi kompleks, naime, blizu je središta grada i njegovih glavnih prometnih žila. Ali Popović naglašava da bi svaka predbilježba kupnje bila preuranjena jer je pribavljanje građevinske dozvole za gradnju kompleksa još u tijeku. </p>
<p>Tehnika je od Grada nedavno ishodila lokacijsku dozvolu, a gradnja prve zgrade trebala bi početi krajem godine. U njoj bi se gradili stanovi površine od 30 do 110 kvadratnih metara. </p>
<p> Tehnika je, kaže Popović, sama platila izradu Urbanističkog plana uređenja šireg prostora bivše uljare, koji obuhvaća 50.000 četvornih metara. A Grad je u travnju na sjednici Skupštine prihvatio taj UPU. »Nadam se da će Grad spojiti Branimirovu ulicu sa Zavrtnicom«, kaže Popović. Objašnjava da bi tek spajanjem tih ulica budući stambeno-poslovni kompleks u potpunosti ispunio svoju svrhu.</p>
<p>Popović dodaje da je zemljište, na kojemu će se graditi kompleks, Tehnika kupila prošle godine od Tvornice ulja Zvijezda. I smatra da će se izgradnjom kompleksa podići kvaliteta stanovanja u tom dijelu grada. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Šišmiši mogu mirno spavati</p>
<p>Novim vratima, 3,5 metara ispred starih, zaštitit će se i šišmiši za koje je nedavno otkriveno da zimski san spavaju ispred ulaza u Veternicu </p>
<p>Na glavnom ulazu u špilju Veternicu, omiljenu zimsku spavaonicu čak trinaest vrsta šišmiša, od ovoga petka stajat će još jedna, velika polukružna rešetkasta vrata, 3,5 metara ispred starih. Vrata su postavili djelatnici Parka prirode Medvednica prema uputama stručnjaka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Europske udruge za zaštitu šišmiša, i prva su takvog tipa u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p> Na ideju o postavljanju takvih vrata došli su istraživači iz Hrvatskog biospeleološkog društva koji šišmiše Veternice proučavaju već tri godine. Oni su u ljeto 2004. godine već pred ulazom u špilju pronašli dugokrilog pršnjaka, još jednu vrstu šišmiša koja tu obitava za vrijeme zimskog sna a dosad je bila nezaštićena od posjetitelja. Novim vratima i ta će grupa šišmiša biti zaštićena od uznemiravanja za vrijeme zimskog sna.</p>
<p> »Šišmiši su jako osjetljivi na buku i na svjetlo kao i na porast tjelesne temperature koji se događa ako ih se nasilno probudi iz san. Time gube velike količine energije pa mogu i uginuti« rekla je biologinja Petra Žvorc iz Hrvatskog biospeleološkog društva.</p>
<p> Državni inspektor za zaštitu prirode Jure Pasarić upozorio je da je lokote na dosadašnjim vratima trebalo mijenjati čak i 18 puta godišnje jer su ih posjetitelji pilili kako bi ušli u špilju u nevrijeme. Dodao je kako se nada da će takvih ekcesa s novim vratima ipak biti manje. Na ulazu u špilju postavljena je nova edukativnu ploča s podacima o njenoj povijesti i životinjskom svijetu u njoj. </p>
<p>Šišmiši, inače, ove godine još nisu zaspali pa je špilja otvorena za posjetitelje i ovoga vikenda. Prošle godine zbog malih zimskih spavača bila je zatvorena već 1. studenoga. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Fondovi EU-a otvaraju se Zagrebu i Županiji </p>
<p>Intenzivno se prikupljaju iskustva koja je pri dobivanju novca iz fondova Unije stekla Savinjska regija</p>
<p>Kako bi se što prije približila standardima EU, Zagreb i Zagrebačka županija koristit će se iskustvima koja je pri dobivanju novca iz pretpristupnih fondova stekla slovenska regija Savinja. Rečeno je to na konferenciji za novinare kojoj su u petak u Starogradskoj vijećnici prisustvovali župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i delegacija Savinjske regije iz Slovenije.</p>
<p>»Razmjenom iskustava s najbližim susjedima koji su ušli u EU, gospodarstvo Županije brže će se razvijati«, rekao je župan Kožić. Dodao je da je cilj Županije da uz pomoć novca iz pretpristupnih fondova što prije dosegne razinu prosječnog BDP-a Unije. »Nastavljamo nedavno dogovorenu suradnju Grada i Županije, kako bismo što prije dostigli prosječnu razvojnu razinu Unije«, naglasio je Milan Bandić.</p>
<p>U rujnu je Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije potpisala sporazum o suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Celje iz Savinjske regije. Direktor Razvojne agencije Celje, Boris Klančnik, rekao je da je najvažnije što prije utvrditi razvojne prioritete i tek onda tražiti novac iz fondova. »Bitno je da se novac dâ za prave projekte, a ne da se baca u bunar«, istaknuo je. Napomenuo je da Savinjska regija danas ima BDP u visini oko 60 posto prosječnoga BDP-a Unije. Unijin prosjek planira dostići 2013. godine.</p>
<p>»Slovenci su nam najbliži po kulturi i jeziku. To je prednost naše suradnje i njihova iskustva jako će nam koristiti. Planiramo i zajedničke projekte«, rekao je direktor Regionalne razvojne agencije Županije Ivan Šajković.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Neraskidivi dio mene </p>
<p>Moj prvi susret sa Zagrebom, davne 1949. godine, upalio je u meni plam ljubavi prema ovome gradu i taj plamen jednakim žarom gori više od pola stoljeća.</p>
<p>Za dječaka iz provincije Zagreb je tih godina bio poput bajke; mnoštvo ljudi i likova, široke ulice s bezbroj trgovina, velike neonske reklame, tramvaji, kazališta i brojne kinodvorane, parkovi i sve ono čega nije bilo u malom provincijskom gradu. </p>
<p>Poput magneta Zagreb je privukao moje srce i ta nevidljiva sila kao da je odredila i moje životne putove i vezala ih uz Zagreb. Godine studiranja i stjecanja akademske naobrazbe u Zagrebu, bogat kulturni i javni život u najvećem hrvatskom gradu bili su kula svjetilja i odrednica da se radom i životom vežem uz Zagreb, da u njemu dalje odrastam i ostarim, da ga svakodnevno promatram i sudjelujem u njegovim promjenama. </p>
<p>Zagreb me stalno nadahnjuje i teče mojim krvotokom i sada pouzdano znadem - život bez moga i našega grada bio bi mi nezamisliv. </p>
<p>Ono što posebno volim u našem gradu je spoj stare i suvremene arhitekture, poslovna vreva, ali i predivne oaze prirode kao što su Maksimir, Tuškanac, Sljeme i cijeli rekreacijski centar Jaruna, bujno zelenilo Zrinjevca u srcu grada i mirnoća Gornjeg grada na kome kao da je vrijeme stalo. Tek podnevni pucanj topa s Griča i preplašeno jato golubova za kratko remete taj mir, a onda poseban ugođaj kada grad tone u večernja svjetla a pogled s okolnih uzvišenja pokazuje svu njegovu veličinu i blještavilo.</p>
<p>Zagreb je oduvijek u svim svojim segmentima dio Europe i ne odudara od bilo koje značajnije europske metropole. To najbolje znadu naši sugrađani koji putuju svijetom. Kada se nakon mnogih putovanja vraćam u Zagreb, već prvi pogled na grad pobuđuje u meni erupciju emocija koje me vežu uz Zagreb i tada, po tko zna koji put, shvatim da je Zagreb jedan i neponovljiv. Svugdje je lijepo, ali u Zagrebu je najljepše, jer Zagreb je u mome srcu, neraskidivi dio mene. </p>
<p>Juraj Centner, pomoćnik direktora Zagrebačkog velesajma</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mlado vino grije Zagrepčane </p>
<p>Dvije vinske priredbe, Martin u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića i deseti jubilarni Zagrebački festival portugisca u Boćarskome domu, ovih dana plijene pažnju Zagrepčana.</p>
<p>»Nek' se miris portugisca i kestena i idućih godina širi Zagrebom«, rekao je u petak u Boćarskom domu pri otvorenju Zagrebačkog festivala portugisca Darko Vuletić, pročelnik Gradskoga ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Od zaboravljene sorte, koja se do prije desetak godina krčila iz vinograda, portugizac se, kao mlado užitno vino, ponovno vraća u metropolu. Udomaćio se na obroncima Plešivice pa je na ovogodišnjemu festivalu i najviše županijskih vinara koji portugizac proizvode pod zaštićenom robnom markom. </p>
<p>Dragutin Ciban, direktor vinarske tvrtke Mladina, koja je ove jeseni proizvela 12.000 litara toga mladog vina, ističe da je kvaliteta bolja no što se očekivalo. »Vino je super! Zadnjih deset let, fala Bogu, navek sam tu, i dok bu zdravlja i dalje bum!«, veselo je ispijenu čašu portugisca prokomentirao Branko Žalac iz Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza. </p>
<p>Čaša portugisca košta pet, a litra 25 kuna. Festival portugisca, u organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, traje do nedjelje kada će biti objavljeno koje vino posjetitelji ocjenjuju najboljim. U podizanje novih nasada portugisca Zagrebačka županija ulaže već nekoliko godina, a od iduće, najavio je Darko Vuletić, sadnju te sorte osjetnije će poticati i grad Zagreb. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Slova na restauriranju</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Slavna divovska slova riječi »Hollywood« koja već 82 godine nadvisuju filmsku četvrt u Los Angelesu bit će restaurirana prvi put u 10 godina, objavili su u petak odgovorni za taj spomenik, jedan od najpoznatijih na svijetu. Slova visoka 13,7 i široka 11 metara, očistit će i prebojati dvije tvrtke iz San Diega koje će za to upotrijebiti čak 1136 litara posebne boje, što je zadnji put učinjeno 1995. Slova su postavljena 500 metara iznad Los Angelesa.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Slučajna nezgoda« Miss Kolumbije</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO</p>
<p> – Fotografije s izbora za »Miss Playboy TV« Latinske Amerike i Iberskog poluotoka, prikazuju »slučajnu« nezgodu jedne od sudionica, najljepše Kolumbijke Esperanzi Gomez.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poljaci pronašli Kopernikovu lubanju?</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Ova je fotografija snimljena još u kolovozu, no poljski su stručnjaci tek sad objavili kako vjeruju da je lubanja što su je otkrili u katedrali u Fromborku, na sjeveru Poljske, zapravo lubanja slavnoga astronoma iz 16. stoljeća – Nikole Kopernika. Dokaz? Ožiljak iznad lijevoga oka, vidljiv i na portretima.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kinez na Mjesecu 2017. </p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kina planira oko 2017. poslati čovjeka na Mjesec i istražiti mogućnost dobivanja savršenog izvora goriva. »Sletjet ćemo na Mjesec u pravo vrijeme«, tvrdi vodeći znanstvenik Ouyang Ziyuan. Planovi uključuju i postavljanje astronomskog teleskopa te mjerenje količine helija-3, elementa za koji se vjeruje da predstavlja savršen izvor energije. Neki smatraju da ga na Mjesecu ima dovoljno.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Katolički tjednik prvi put objavio sliku gole žene</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Vodeća katolička tiskovina Famiglia Cristiana podigla je medijsku buru objavivši prvu fotografiju gole žene. Reklama za kupaonički sustav je čedna u usporedbi s drugim reklamama: kroz vrata tuš-kabine prikazana je tek ženska stražnjica. »Nismo se promijenili. To su samo obrisi žene iza stakla«, rekao je direktor don Antonio Sciortino. »Reklama je bila na rubu, ali ne toliko da izazove konsternaciju. Računamo na zrelost naših čitatelja«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Sloveniji od 2006. pogrebi na Internetu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Ljubljansko groblje Žale dogodine uvodi novu uslugu - prijenos pogrebnih svečanosti preko Internetu. »Ideja se rodila prije tri godine, ali smo imali tehničke probleme«, kaže direktor toga najvećeg slovenskog groblja. »U našoj anketi interes za prijenos pogreba pokazalo je 30 posto ispitanika, ponajprije onih mlađih«, dodaje. Takav način pogrebnih prijenosa isprva se planira za pokojnike koji se kremiraju, pa će se zasad prenositi oproštaj s umrlim i početak kremiranja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Maradona protiv Busha</p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> – Argentinski nogometni velikan Diego Maradona priključio se aktivistima na željezničkom kolodvoru u Buenos Airesu te je na ovaj način kazao što misli o američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Suprotno standardima EU</p>
<p>Pisca Predraga Matvejevića u srijedu je zagrebački Općinski sud osudio na pet mjeseci zatvora, uvjetno dvije godine, za klevetu i uvredu bosanskohercegovačkog pisca Mile Pešorde. </p>
<p>Mile Pešorda je Matvejevića tužio zbog teksta »Naši talibani«, koji je objavljen prije četiri godine, a u tom je tekstu Matvejević napisao da su za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, među ostalima, odgovorni i pisci, koji su poticali mržnju. Među onima čije je ime naveo u kontekstu poticanja mržnje u tom je tekstu stajalo i ime Mile Pešorde (uz Dobricu Ćosića, Momu Kapora, Ivana Aralicu...). Matvejević se u tom tekstu založio da se osnuje sud časti za pisce koji su u ratna vremena raspirivali mržnju. Pešordu je nazvao talibanom, a sudac je ocijenio da je ta riječ uvredljiva. Takva presuda, kojom se oživljava verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, uzbunila je hrvatsku javnost, posebice književne krugove. Hrvatski PEN, kojemu je Matvejević bio na čelu, a danas je počasni potpredsjednik međunarodnog PEN-a, poslao je izjavu za medije kojom se oštro osuđuje takva presuda. </p>
<p> »Ima nečega duboko apsurdnog u ovoj presudi. Ona se donosi u trenutku kada Republika Hrvatska govori o svojoj kompatibilnosti europskim standardima i počinje pregovore s Europskom unijom. U Europi se ipak neke stvari luče: osuđuje se govor mržnje i razumije se što znače pojmovi klevete i uvrede«, stoji u priopćenju PEN-a, koje je potpisao njegov predsjednik Zvonko Maković. Inače, posljednja takva sudska presuda bila je ona upravo Zvonku Makoviću, koji je 1999. bio osuđen zbog uvrede Marice Meštrović.</p>
<p> I Hrvatsko društvo pisaca, čiji je Matvejević član, stalo je u obranu pisca. »Zaprepašteni smo činjenicom da je takva presuda donesena u zemlji koja bi uskoro trebala ući u Europsku uniju. U našoj državi sudovi ne sude onima koji su širili i još šire govor etničke mržnje, već onima koji na tu pojavu upozoravaju«, stoji u njihovu priopćenju, kojim se, kao i PEN-ovim, upozorava da je odluka suda protivna etičkim standardima i pravnim normama ujedinjene Europe. </p>
<p> Zanimljivo je da je predsjednik Stjepan Mesić odlikovao Predraga Matvejevića – Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića – zbog zasluga u kulturi. Tako bi se u zatvoru mogao naći odlikovani hrvatski zaslužnik. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Strossmayer« zaslužnim znanstvenicima</p>
<p>U Preporodnoj dvorani Narodnoga doma HAZU u Zagrebu u petak je dodijeljena Nagrada »Josip Juraj Strossmayer« najuspješnijim znanstvenim djelima i izdavačkomu pothvatu, što su obilježili proteklu godinu. Tu je uglednu nagradu, koju su prije 16 godina ustanovili Zagrebački velesajam i HAZU, za društvene znanosti dobila prof. dr. Marina Milićević-Bradač za knjigu »Stara Grčka – Grci na Crnome moru«. Djelo akademika Vladimira Markovića »Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri – Tipologija i stil« nagrađena je u kategoriji humanističkih, a »Sedimentologija klastičnih i silicijskih taložina« akademika Josipa Tišljara u kategoriji prirodnih znanosti. »Strabizam i nistagmus« prof. dr. Marije Čelić i prof. dr. Vjekoslava Dorna ovjenčana je »Strossmayerom« u području medicinskih znanosti, a knjiga dr. Radovana Miloševića »Mehanizmi električnih sklopnih aparata – osnove teorije i prakse« proglašena je najboljom u tehničkim znanostima. U kategoriji informacijskih znanosti priznanje je ponijela »Metoda konačnih elemenata« prof. dr. Jurice Sorića.</p>
<p>Za najuspješniji izdavački pothvat objavljen u 2004. godini Povelju »Josip Juraj Strossmayer« dobili su Nadbiskupija splitsko-makarska i Književni krug Split za izdanje »Evangeliarium Spalatense«, »Školska knjiga« za »Leksikon svjetske književnosti – djela«, Medicinska naklada za »Specijalnu patologiju«, Hrvatsko agronomsko društvo za »Konjogojstvo« dr. Ante Ivankovića i »Školska knjiga« za »Primijenjenu statistiku« prof. dr. Ivana Šošića. [S. V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tadija u Dvercima </p>
<p>Akademik Dragutin Tadijanović, rođen u Rastušju 4. studenoga 1905. godine, proslavio je u petak stoti rođendan u palači Dverce. U ime grada Zagreba, čiji je Tadijanović počasni građanin i u kojem je ostvario najveći dio svoga opusa, slavljeniku je čestitao gradonačelnik Milan Bandić. U ime Zagrebačke nadbiskupije pozdravio ga je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ljubičić izborio Masters!</p>
<p>Nakon četvrtfinalnih poraza Ferrera i Gaudija više nitko ne može prestići Ljubičića</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Ivan Grozni je izborio mjesto na završnom turniru najboljih osam tenisača svijeta! Nakon 7-6 (6), 3-6, 6-1 pobjede protiv izravnog konkurenta za Masters Tommya Robreda u četvrtfinalu dva milijuna eura vrijednog turnira iz »masters« serije u Parizu i poraza Davida Ferrera i Gastona Gaudija, jasno je kako više nitko ne može prestići Ljubičića na osmom mjestu ATP »utrke za prvaka«. Naime, samo su još Gaudio i Ferrer mogli ugroziti Ljubičića, no Španjolac i Argentinac nisu izdržali pritisak, nisu otišli dalje od četvrtfinala. Tako će Ljubičić nakon Željka Franulovića i Gorana Ivaniševića postati treći Hrvat na turniru »osam veličanstvenih«.</p>
<p>»Svima sam nakon ždrijeba rekao da jedva čekam početak turnira. Uživao sam u svakom trenutku, jednostavno volim pritisak. Mnogi moji suparnici – Nalbandian, Gonzalez i Puerta – nisu izdržali opterećenje, za razliku od mene. Pritom sam na putu pobjeđivao izravne suparnike za Masters«, rekao je Ljubo.</p>
<p>Amerikanac Andy Roddick se mučio, ali je u »tie-breaku« trećeg seta ipak nadigrao Španjolca Davida Ferrera, uz Gaudija jedinog preostalog Ljubičićevog konkurenta za Masters. Nakon dva sata i deset minuta bilo je 2-6, 6-3, 7-6 (8) za Amerikanca, iako je Ferrer kod 5-3 u trećem setu servirao za meč, dok je u »tie-breaku« propustio dvije meč-lopte. U polufinalu Roddick će igrati protiv Ljubičića, kojeg je dobio pet puta u sedam dvoboja. Ljubičić je slavio na Australian Openu 2002. godine i u Davis kupu ove godine.</p>
<p>A Tomas Berdych je nastavio sa sjajnim igrama u Parizu, nakon Guillerma Corije i Juana Carlosa Ferrera, češki tenisač je iznenađujuće lako pobijedio Gaudija. Naime, za samo 67 minuta Berdych je slavio s 7-5, 6-0. U polufinalu Berdych igra protiv sunarodnjaka Štepanka, koji je nadigrao Nikolaja Davidenka.</p>
<p>Četvrta pobjeda Ljubičića protiv Robreda u jednako toliko međusobnih dvoboja bila je ujedno i najteža. Ako ništa drugo, u prethodna tri pokušaja Robredo nije uspio osvojiti nijedan set. A ovoga puta je ulog bio velik, pa je Robredo dao sve od sebe. Ipak, ni to nije bilo dovoljno. U prvom setu je više prijetio Ljubičić, u šestom gemu je propustio čak šest »break« lopti. No, tada je inicijativu preuzeo Robredo, koji je u sedmom i 11. gemu imao priliku oduzeti servis Ljubičića. A u »tie-breaku« je Robredo prvi stigao do set-lopte (6-5), no Ljubičić je ostao čvrst i miran te je kod 7-6 vodstva hrabro pritisnuo Španjolca i okončao set efektnim skraćenim volejom. Nastavak je donio još agresivnijeg Robreda, što je rezultiralo izjednačenjem u setovima. Ali, treći set je pokazao pravi odnos snaga, kako fizički, tako i mentalno. Sve do četvrtog gema gledali smo izjednačeno nadigravanje, no nakon »breaka« Ljubičića, igra Robreda se raspala. </p>
<p>»Robredo je igrao sjajno, fantastično se kretao, dok me servisom stalno držao u neizvjesnosti. S druge strane sam znao da Robredo ne može toliko dugo dobro servirati. Znao da će morati još više riskirati ako me želi pobijediti. To je uzrokovalo pritisak koji on u trećem setu jednostavno nije izdržao«, rekao je Ljubičić. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Može li Dinamo spasiti Inter </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Zaprešiću je Dinamo pobijedio sa 6-0, što li će tek biti u Maksimiru? Pitanje djeluje logičnim i sugerira novu kanonadu prema Interovoj mreži, no ipak je teško očekivati da će se »plavi« opet poigravati s »divom iz predgrađa«. </p>
<p> Subotnji dvoboj (16 sati) sviće u vrijeme svojevrsne Interove rezultatske rehabilitacije, nakon pobjede »žutih« protiv zahuktale Cibalije. Osim toga, Dinamova igra nije ni približno uvjerljiva kao prije tri mjeseca. Može li, dakle, okrnjeni Dinamo ove subote »spasiti« Inter? </p>
<p> »Ne smijemo se osvrtati na to da nam nedostaju trojica, četvorica igrača. Imamo kadar od 20 i nešto igrača i svi imaju vrijednost igranja u Dinamu«, naglasio je maksimirski trener Josip Kuže. </p>
<p> Protiv Intera će izostati kartonirani Eduardo, Buljat i Chago te ozlijeđeni Čale. </p>
<p> »Interovi rezultati nisu adekvatni potencijalu. Očekujem li golijadu? A, to ne. Možda da smo kompletni...« </p>
<p> Od prve bi minute, kako kaže Kuže, trebali istrčati: Turina – Etto, Drpić, Ćorluka, Bosnar – Mitu, Mamić, Tomić, Modrić – Bošnjak, Marić (Ljubojević). </p>
<p> Dinamu, za razliku od Intera, bodovi nisu nasušno potrebni, s obzirom na 12 bodova prednosti nad prvim pratiteljem Varteksom. </p>
<p> Varaždinci, pak, gostuju u Vinkovcima kod sve »drskije« Cibalije. Izoliramo li poraz protiv Dinama, Vinkovčani su u tri utakmice upisali sve tri pobjede, zabivši 10 pogodaka. No, u posljednjem su kolu poraženi u Zaprešiću. Varteks je, pak, nakon naizmjeničnih visokih pobjeda i poraza napokon povezao dvije pobjede. </p>
<p> Rijeka je, nizom od tri uzastopna poraza, s razlikom pogodaka 0-8 (!), drugo mjesto poklonila Varteksu i pokušat će se vaditi protiv Osijeka na Kantridi. </p>
<p> A tko, primjerice, može predvidjeti kako će se razvijati ogled Međimurja i Hajduka, dviju prevrtljivih momčadi s »nerazumno« kaotičnim dijagramom rezultata? Splićani su prvo pobijedili Zagreb u gostima sa 2-1, a potom identičnim rezultatom pokleknuli na Poljudu protiv Kamena Ingrada. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>HNS kažnjen sa 40.000 franaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Disciplinska komisija Uefe kaznila je Hrvatski nogometni savez zbog nereda naših navijača na kvalifikacijskim dvobojima za SP protiv Švedske u Zagrebu te u Budimpešti protiv Mađarske. Kazna iznosi 40.000 švicarskih franaka, a odnosi se na bacanje pirotehničkih naprava na teren u Maksimiru te nerede navijača na stadionu Ujpesta. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Oliver najopasniji za cibose </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Cibone u subotu (17 sati) dočekuju momčad Olimpije u derbiju 6. kola Goodyear lige. Za »zmajčeke«, koji ove sezone s trenerom Grdovićem i igračima Poljakom, Dijanom, Žorićem i Morovićem, imaju hrvatski pečat, trener cibosa Dražen Anzulović je kazao: »Olimpija ima sjajne šutere, ne samo Olivera, njih ćemo morati zaustaviti.« Zagrebački i ljubljanski euroligaš u različitom raspoloženju ulaze u utakmicu, Cibona je ovog tjedna pobijedila Lietuvos Rytas, Olimpija je u Tivoliju poražena protiv Žalgirisa. U Anzulovićevoj momčadi niti u subotu neće biti ozlijeđenih Jurice Žuže i Marina Baždarića. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zagreb za osminu finala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Utakmica protiv Schaffhausena odlučuje o našem plasmanu u osminu finala Lige prvaka«, jednoglasno govore u rukometnom klubu Zagreb uoči nedjeljnog dvoboja u »dvojci« Doma sportova (18 sati) protiv švicarskog Schaffhausena. Nepoznanica nema o momčadi Gorana Perkovca. Posljednja se dva tjedna Zagreb pripremao za ovu utakmicu, kako bi osigurao drugu poziciju u skupini G. </p>
<p>»Radili smo na formi, taktici, osvježili smo momčad. Igrači pokazuju napredak i, iako znamo da će biti jako teško, vjerujem da će igrači dati svoj maksimum i pobijediti«, kaže Silvio Ivandija, Zagrebov trener. </p>
<p>Zagrebaši ističu da neće pogriješiti kao u prvom dvoboju (26-26), da će u dvoboj ući mnogo koncentriranije.</p>
<p>»Ne pada nam na pamet podcjenjivati suparnika, ova nam utakmica mnogo znači i sve ćemo napraviti da prođemo dalje u Ligi prvaka«, kaže iskusni Slavko Goluža, čiji je nedjeljni nastup upitan zbog ozljede koljena. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Primorac i Tan u 2. kolu </p>
<p>ST. PETERSBURG</p>
<p> – Na Otvorenom prvenstvu Rusije naš najbolji stolnotenisač Zoran Primorac pobijedio je Poljaka Goraka sa 4-1, a Tan Ruiwu bio je bolji od Ukrajinca Kratkova sa 4-3. Tomislav Zubčić je poražen sa 1-4 od Čeha Plachyja, a Tomislav Japec sa 3-4 od Šveđanina Axelqvista. [I. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Sarkozy: Neredi su dobro organizirani </p>
<p>Trenutačno u Francuskoj živi između 200.000 i 400.000 imigranata »bez papira«</p>
<p>Neredi koji već nekoliko dana traju u pariškim predgrađima »dobro su organizirani«, tvrdi francuski ministar unutarnjih poslova Nicholas Sarkozy.</p>
<p>Razmjeri nereda, osobito na području »Seine-Saint-Denisa svjedoče da nije riječ o spontanim ispadima; to je savršeno organizirano. Sada pak istražujemo tko je i kako to organizirao«, izjavio je ministar Sarkozy za francusku postaju »i-tele«. Da potkrijepi svoju tezu o organiziranim neredima te da razuvjeri »skupinu problematičnih pojedinaca da mogu činiti što god požele«, Sarkozy je na teren poslao dodatnih tisuću policajaca. </p>
<p>Neredi koji već čitav tjedan bjesne u dvadesetak pariških predgrađa, nastanjenih mahom siromašnim afričkim imigrantima, nastavljeni su i u petak ujutro. Tada je zapaljeno 165 vozila, nekoliko je policajaca ranjeno, a tridesetak osoba uhićeno. Francuski mediji javljaju o napadima na školu i autobus u sjevernom dijelu Pariza, kao i na vozila u dva siromašna dijela u zapadnom dijelu pariškoga prstena. </p>
<p>Da višednevno nasilje ulazi u novu fazu, potvrđuje i podatak da su prosvjednici u četvrtak prvi put pucali na policijske snage. Štoviše, val nasilja počeo se prelijevati izvan granica pariškoga prstena. </p>
<p>Nekoliko je automobila u noći s četvrtka na petak zapaljeno i u gradu Dijonu, jugoistočno od Pariza, a slični incidenti zabilježeni su na sjeveroistoku i jugu Francuske. U mjestu Aulnay-sous-Bois zapaljeno je rano u petak veliko skladište tepiha, a svjedoci tvrde da su vidjeli skupinu mladića kako provaljuje u skladište neposredno prije nego što je potpaljeno.</p>
<p>Hoće li istraga potvrditi Sarkozyjeve tvrdnje da je nasilje organizirano, valja tek vidjeti. </p>
<p>Kao ministar unutarnjih poslova, Sarkozy je prije nekoliko tjedana najavio snažnu ofenzivu protiv uličnih bandi, kriminala i trgovine drogom u 25 naselja na širem području Pariza. U tu je svrhu angažirao više tisuća pripadnika specijalne policije. </p>
<p>Oporbene stranke u Francuskoj, međutim, upozoravaju da policijske snage bez suradnje imigracijskih službi i zakonodavne vlasti ne mogu same vratiti red i mir u problematična naselja. Nasilje koje svakim danom eskalira, reakcija je, između ostaloga, i na francusku imigracijsku politiku. Francuske su vlasti, naime, sredinom godine najavile strože kontrole svojih granica te uvođenje imigracijskih kvota. Te su najave naišle na snažan odjek u francuskoj javnosti budući da je u zemlji, prema procjenama, između 200.000 i 400.000 imigranta »bez papira« i bez perspektive da uskoro legaliziraju svoj status. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rove mora otići?</p>
<p>Istražitelj Patrick Fitzgerald razmatra podizanje optužnice protiv Karla Rovea zbog lažnih izjava</p>
<p>Izgleda da se glavni savjetnik američkog predsjednika Georgea Busha Karl Rove ipak nije izvukao. Prema pisanju Washington Posta, specijalni federalni istražitelj Patrick Fitzgerald, razmišlja o podizanju optužnice protiv njega, zbog davanja lažnih izjava. Odluku o tome donijeti će u sljedećih nekoliko tjedana. </p>
<p>Bez obzira na status »apsolutne ideološke zvijezde« koji uživa među američkim konzervativcima, Rove izgleda ne može više računati na blagonaklonost svih republikanaca. </p>
<p>Mnogi od njih počeli su ga javno prozivati i stavljati pod znak pitanja korisnost njegovog daljnjeg angažmana u Bijeloj kući. Američki mediji pišu da Rove, iako nema puno neprijatelja, u predsjednikovom okružju polako postaje persona non grata. </p>
<p>Navodno čak i neki bliski predsjednikovi suradnici žele nastaviti raditi u Bushevom kabinetu bez oblaka sumnje oličenom u liku i djelu Karla Rovea. Neki Roveovi kolege već otvoreno upozoravaju: Ne možete imati novi početak, sve dok je Karl tamo (u Bijeloj kući). </p>
<p>Upućeni republikanci navode da se na neformalnim političkim konzultacijama koje obuhvaćaju ljude unutar i izvan Bijele kuće, čuju slična razmišljanja. Neki dužnosnici Busheve administracije već su zabrinuti oko Bushevih izgleda da u izbornu godinu 2006. uvede stranku bez ikakvog utjecaja skandala koji se dogodio.</p>
<p>No, direktorica komunikacija Bijele kuće Nicole Wallace sugerira suprotno. Ona kaže da se do ovog trenutka u predsjednikovom uredu nije održao nikakav tajni sastanak na kome bi se raspravljalo o Roveovoj sudbini. Wallace je Washington Postu izjavila kako jednostavno nema rasprave o Roveovoj budućnosti. </p>
<p>Jasno je međutim da iako predsjednik gotovo ne može bez Rovea, jer je za njega on najdragocjenija politička valuta koju ne želi i ne može mijenjati, za velikih broj drugih Rove postaje noćna mora i valuta kojoj stalno pada vrijednost. Gotovo je sigurno da će demokrati zaigrati na izbornu semantiku u kojoj su i zbog Rovea republikance proglasili glavnim proizvođačima kulture korupcije u Washingtonu.</p>
<p>U međuvremenu, na lokalnom sudu u Washingtonu, glavni savjetnik potpredsjednika Cheneya Lewis Scooter Libby, protiv koga je prije sedam dana podignuta optužnica u aferi curenja tajnih informacija novinarima, u četvrtak se pred sudcem Reggiejem Waltonom izjasnio da nije kriv. </p>
<p>Libbyjev izraz lica i povijena figura u mnogome je simbolizirala njegovo sadašnje stanje. Kritičari čak kažu i stanje ove administracije jer je i ona zadobila vidljive političke modrice, i to u izbornoj borbi koja je tek započela.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bruxelles vjeruje Poljskoj i Rumunjskoj </p>
<p>Europska unija je informacije o postojanju tajnih CIA-inih zatvora u Poljskoj i Rumunjskoj primila s velikom rezervom. Službeni Bruxelles, međutim, najavljuje da će, ako se informacije pokažu točnima, dvije zemlje biti u velikim problemima. </p>
<p> EU diplomati ne vjeruju da je CIA u te dvije zemlje ima zatvore za osumnjičene Al Qaidine suradnike, no već je najavljeno da će Europska komisija ispitati cijeli slučaj. Za početak, Poljskoj i Rumunjskoj će se vjerovati na riječ jer su najviši predstavnici obiju zemlje kategorički odbili optužbe. Oni to ne bi tako oštro demantirali da postoji i dio istine u napisima o postojanju CIA-inih zatvora na njihovom području. Ako su lagali, onda su se uvalili uistinu u velike probleme, izjavio je predstavnik Instituta za sigurnosna pitanja čije usluge i koristi i visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana. </p>
<p>To se posebno odnosi na Rumunjsku, zemlju kandidatkinju koja ionako ima velikih problema u ispunjavanju tzv. kopenhagenskih kriterija, sklopa gospodarsko-političkih uvjeta koje svaka zemlja mora ispuniti ako želi ući u punopravno članstvo EU-a. U kopenhagenskim kriterijima stoji, među ostalim, kako zemlja kandidatkinja mora jamčiti demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava. Postojanje CIA-inih pritvora bilo bi jasno kršenje tih kriterija. </p>
<p>No, nije ni Poljska zaštićena iako je, za razliku od Rumunjske, već punopravna članica Europske unije. Zemlje članice također mogu biti kažnjene zbog kršenja ljudskih prava i to suspenzijom prava glasovanja unutar EU-a. Ta mjera zahtijeva dizanje ruku trećine od 24 zemlje članice, ako se ustanovi da je riječ o »upornom kršenju temeljnih vrijednosti Europske unije«. </p>
<p>S obzirom na oštre demantije koji su došli iz Bukurešta i Varšave, Europska komisija zasad neće pokretati službenu istragu, ali će neslužbenim kanalima još jednom razgovarati s predstavnicima obiju zemalja. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Đinđićevi suradnici osnivaju novu stranku</p>
<p>Politika moderne Srbije koju je zastupao pokojni premijer Zoran Đinđić počinje ponovo od nule. Njegovi najbliži suradnici trebali bi se u subotu okupiti u maloj sali beogradskog Doma omladine i osnovati Liberalno-demokratsku partiju (LDP).</p>
<p>Na čelu nove partije bit će nekadašnji šef zastupničkog kluba u parlamentu i, docnije, potpredsjednik vlade Čedomir Jovanović, a kao politički kurs prepoznata je oštra kritika nacionalizma, klerikalizma, aktualne vlade premijera Vojislava Koštunice i pomiriteljskih tonova predsjednika Srbije Borisa Tadića.</p>
<p>LDP-u su se već pridružila dva zastupnika Tadićeve Demokratske stranke, čime je partija pre osnivanja postala parlamentarna. Imena Nataše Mićić u srbijanskom i Đorđa Đukića u parlamentu državne zajednice SCG nisu nepoznata (reč je o bivšoj predsjednici parlamenta i v.d. predsjednika Srbije, odnosno o šefu vojvođanske vlade), pa je razumno pretpostaviti da bi Jovanovićev LDP uskoro mogao formirati vlastiti zastupnički klub, što je stvar koja bez izbora nije pošla za rukom ni vodećem tajkunu Bogoljubu Kariću.</p>
<p>Od LDP-a se mnogo očekuje. Istraživanja javnog mnjenja ukazuju da bi nova partija lako mogla preći cenzus od pet posto na narednim izborima, a njenu bazu predstavljaju glasači Tadićeve DS i G17plus Miroljuba Labusa, koji su razočarani mlakom politikom i savezništvom sa socijalistima Slobodana Miloševića. LDP je jedina politička opcija koja podržava neovisnost Kosova i Crne Gore, koja misli da bi Srbiji bilo bolje bez Republike Srpske u BiH. Njeno osnivanje tjednima je glavna tema u diplomatskim krugovima. Bruxelles i Washington jedinstveni su u ocjeni da prekomponovanjem srbijanske političke scene poslije završetka pregovora o budućem statusu Kosova i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom Unijom, te referenduma o neovisnosti Crne Gore, LDP može izbiti u sam vrh. Razume se da su gledišta premijera Koštunice, kome bi u parlamentu najednom mogli početi oponirati, i predsjednika Tadića, koji gubi podršku, donekle različita.</p>
<p>Bojan al-Pinto Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Chalabi otvorio iračku predizbornu utrku</p>
<p>Čelnik Iračkog nacionalnog kongresa (INC) Ahmed Chalabi koji u prijelaznoj vladi obnaša dužnost zamjenika iračkog premijera prvi je stranački vođa koji je pozivima na uspostavu vlade nacionalnog jedinstva započeo predizbornu kampanju. </p>
<p>Chalabi se založio za borbu protiv korupcije i terorizma u zemlji. No, mnogim Iračanima se ovaj prvi Chalabijev poziv ne doima dovoljno uvjerljivo jer ga sudski traže vlade Jordana i Egipta. Optužen je za neke ranije milijunske dolarske malverzacije. Na konferenciji za novinare, čelnik INC-a se pojavio okružen sa dvije zastupničke kandidatkinje, što bi trebalo značiti da ozbiljno računa s glasovima Iračanki. Chalabi računa i s potporom manjih kurdskih i turkmenskih skupina te krugova koji zagovaraju ponovnu uspostavu iračke monarhije. Spretni Chalabi koji je proveo desetljeća u egzilu založio se za odlazak koalicijskih postrojbi ali tek kada »domaće snage« budu spremne preuzeti brigu o sigurnosti zemlje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Posljednja vožnja Srebrne strijele</p>
<p>Lokalni je vlak povezivao Zagreb i Samobor od 1901. do 1979. Putnici su ga prozvali Samoborček, a ponekad se zaustavljao i između postaja</p>
<p>Te je tople rujanske večeri u posljednjem vlaku za Zagreb bio samo jedan putnik. Između postaja, negdje u blizini Podsuseda, vlak se polako zaustavio. Mladi kondukter u otrcanoj uniformi, ni nalik onoj elegantnoj Miloša Hrme što ju je Bohumil Hrabal opisao u uvodnom dijelu »Strogo kontroliranih vlakova«, ležerno je ušetao u vagon. »Malo smo stali. Nebumo dugo. Odite si nabrati kruške. Fine su«, rekao je monotonim glasom, umornim od ponavljanja »karte na pregled, molim«. Putnik se nagnuo kroz vrata. Ni tri metra od pruge, na osami je rasla stara kruška. Bila je prepuna plodova. Vlakovođa i kondukter brzo su napunili po dvije vrećice. Jednu je, praznu, vlakovođa pružio putniku: »Naberite si. Nitko ih ne pobire.« Vratili su se u vlak. Kondukter je sjeo nasuprot putnika. »Ste čuli da buju nas ukinuli ove godine?«, upitao je iznenada. »Jesam«, odgovorio je putnik. Do kraja putovanja su sjedili šutke i jeli kruške. Mnogo neobičniji događaji zbivali su se u vlakovima. Neobičniji i od onih u »Ubojstvu u Orient Expressu«; taj je, nevažan, naprosto bio primjeren Samoborčeku. </p>
<p> Na Silvestrovo te 1979. godine grupica je zagrebačkih mladića Novu godinu odlučila dočekati u Samoboru, samo da bi bili zadnji putnici što će ikad putovati malim vlakom uz koji je bio vezan velik dio njihova odrastanja na periferiji uz prugu. Kao dječaci su, bez prava razloga, na tračnice stavljali novčiće, da bi poslije prolaska vlaka skupljali izobličene komadiće metala. Odrasli su ih njime vodili na obiteljske izlete u Samobor, a u tinejdžerskoj su dobi ljeti sami odlazili na kupanje u Šmidhen. Posljednje putovanje završilo se kao i svako dotad, ni po čemu drukčije, čak i bez sjete, pa putnici su išli na doček, a svaka se Nova godina dočekuje s uvjerenjem da će biti bolja i ljepša od one što odlazi. Samo je Samoborček vozio zadnju vožnju, jedino po malom broju putnika usporedivu s prvom, nakon što je 14. siječnja 1901. u 10:45 pruga Zagreb-Samobor svečano otvorena. </p>
<p> Krajem XIX. stoljeća Samobor je sa Zagrebom bio jako loše povezan. Jedina je veza bio konjski omnibus, koji je prometovao jednom dnevno i to uz nesiguran prijelaz skelom preko Save u Podsusedu. Godinama se raspravljalo o tom problemu i kada je u Zagrebu uveden konjski tramvaj postojala je ideja da se pruga produži do Samobora, ali se od toga odustalo. Rješenje je donio sam car Franjo Josip, potpisavši odluku o izgradnji »uzkotračne, paravozne vicinalne željeznice Zagreb-Podsused-Samobor«. Najvažniji preduvjet, most preko Save, izgrađen je 1884. Pet godina poslije podignut je kolodvor u Zagrebu, a potom su sagrađeni i ostali stanični objekti u standardu mađarskih željeznica: u kombinaciji opeke i drva, istaknutih ciglastih rubova. Javni promet napokon je krenuo dva dana nakon otvorenja pruge, 16. siječnja 1901. s četiri vlaka iz Zagreba i tri iz Samobora. Nije bilo vagona prvog razreda, a teretni su se dodavali prema potrebi. Putnički je promet bio slab, jedva desetak ljudi u svakom vagonu. Za Prvoga svjetskog rata broj je putnika porastao: putovali su vojnici i žene koje su nosile robu na prodaju u Zagreb. Najljepše je doba za Samoborček bilo između dva rata. Mnogi su Zagrepčani u Samoboru provodili vikende, a ljeti su se vozili u otvorenim vagonima. Onakvima u kakvome je Franjo Šafranek, lik što ga je briljantno odglumio Franjo Majetić u izvrsnom Golikovu filmu »Tko pjeva zlo ne misli«, zaboravio na rasprave o Abesiniji što ih je vodio »prek kod Šnidraršića«. Iako je brzina bila tek dvadeset kilometara na sat, nikome se nije žurilo: dečki su pred curama dokazivali hrabrost iskakanjem iz vagona, trčanjem uz vlak i uskakanjem u nj. </p>
<p>Sredinom pedesetih prošlog stoljeća pruga je produljena do Bregane. Budući da je preostalo malo parnih lokomotiva, donesena je odluka da se izgrade novi trodjelni motorni vlakovi. Kako bi mogli voziti u oba smjera bez promjene lokomotive na krajnjim postajama, imali su dva pogonska i srednji slobodni vagon. Za pogon su odabrani kombinirani dizel-električni motori, a umjesto uobičajene čelične nosive konstrukcije, zbog lakoće je izabrana aluminijska. Od istog je materijala izrađena i oplata, pa je vlak zbog boje i brzine od šezdeset kilometara na sat prozvan Srebrna strijela.</p>
<p>Prvi je takav u pogon pustio legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac 29. travnja 1959. Zbog veće brzine, porasta broja automobila i brojnih raskrižja uvedene su brklje, dežurni željezničari i svjetlosni signali.</p>
<p> Usprkos tome, sredinom šezdesetih putnici su sve više koristili autobuse, pa je poslovanje gradske željeznice postajalo sve neisplativije. Izlaz je pronađen u udruživanju sa Zagrebačkim električnim tramvajem, ali se smanjivanje broja putnika nastavljalo, pa je konačno odlučeno da se, zbog nerentabilnosti, Samoborček ukine. Na zadnje je putovanje krenuo 31. prosinca 1979. u 20:40.</p>
<p> Kao krajem XIX. i potkraj prošlog se stoljeća počelo raspravljati o lošoj prometnoj povezanosti Zagreba i Samobora. Kao i tada, odlučeno je da se uvede lokalni vlak. Prometovat će prugom koja će djelomično pratiti trasu nekadašnje. Novi će vlak biti ljepši, brži, komforniji i primati će više putnika. Samoborci i Zagrepčani vjerojatno će mu nadjenuti isto ime: zvat će ga Samoborček, ali nikada više neće stati između postaja pokraj neke kruške. </p>
<p>Darko Lesinger</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Život na visokoj peti</p>
<p>Iako su štikle preporuka za svako godišnje doba, zaboravlja se da ta obuća uzrokuje neugodnu bol</p>
<p>Otkako se glumica Sarah Jessica Parker u »Seksu i gradu« pojavila u cipelama s vrtoglavo visokim potpeticama, mnoge je žene odmah očarao takav model obuće. I dok je kao Carrie sigurno koračala na potpeticama od deset centimetara koje Manolo Blahnik smatra umjereno visokim, njezine su se sljedbenice morale zadovoljiti manje poznatim markama. I žaliti se na bol u stopalima i nogama. To je bio jedan od razloga da engleska modna stručnjakinja Camilla Morton napiše priručnik »Kako hodati u visokim potpeticama - vodič za djevojke«, te pobornicama štikli pomogne u rješavanju muka. Zanimljivo je i saznanje da su se nedavno istog posla prihvatili i znanstvenici londonskog Instituta za fizičke aktivnosti, pa su zahvaljujući znanstvenoj radoznalosti došli do zanimljivih zaključaka.</p>
<p>Tako se preko noći promijenilo mišljenje da je ženi nemoguće odrediti idealnu visinu potpetice. No znanstvenici su ustanovili da ključ leži u veličini potplata. Otud i primjer da ako je kratko poput Pepeljuginog, odnosno do broja 36, tada bi prava visina štikle trebala biti četiri centimetra. Jer u slučaju da je viša, nagib potplata postao bi izražajniji i time bi se težina tijela »prebacila« na prednji dio stopala, a to uzrokuje bol u nogama i kralježnici. No ako je riječ o većem stopalu od 36, tada se možete odvažiti i za nabavku cipela s višom potpeticom. Koje visine? Odgovor su ponudili znanstvenici na temelju izračuna kojim su ustanovili da je za svaki broj veći od 36 s idealnom potpeticom od četiri centimetra, dopušteno većem broju obuće dodati centimetar višu štiklu. Dakako, uz napomenu kako pritom valja biti spreman i na veći pritisak tjelesne težine na prednji dio stopala. No ta se bol može izbjeći ako se vodi računa vremenu nošenjavrtoglavo visokih potpetica Primjerice, ako i se ne skida od jutra do mraka, ipak ih je katkad uputno zamijeniti od četiri centimetra. Time niste zadovoljni? Tada je dobro znati da je povećavanje visine štikli moguće samo ako je riječ o smanjenoj satnici nošenja. Taj savjet vrijedi i za žene koje obavljaju sjedilački posao. Pa iako im se stopala ne umaraju hodajući, ipak su im noge zbog visoke potpetice u neprirodnu položaju. Zato otiću i bole. Da bi se bol umanjila treba ustati svakog sata i malo prošetati uredom. A kad se nakon radnog dana provedenog u cipelama s visokim potpeticama vratite kući, izujte se i priuštite si kupku za oporavak bolnih stopala. Znanstvenici kažu da ih je dovoljno 15 minuta razgibavati u toploj vodi sa šakom krupne morske soli. Potom se do visine gležnja doda hladna voda i tako potakne pravilna cirkulacija. No ritual oporavka nećete morati svakodnevno ponavljati i ako prestanete nositi papuče visokih potpetica. Dakako, nije preporučljivo nositi ni one ravnih potplata, jer oba modela uzrokuju lošu cirkulaciju i istu bol. Zato nema druge, nego dan započeti i završiti u papučama s potpeticom od tri centimetra. </p>
<p>No djevojke i mlade žene previše ne mare za takve savjete, jer su uvjerene da je u toj dobi sve dopušteno. Zato i pod cijenu boli nose cipele s vrtoglavom štiklom, tvrdeći da za obuću s nižom potpeticom ima vremena. Zanimljivo je da se baš u tome slažu s ortopedima, koji ženama iznad 50 godina savjetuju nošenje obuće s najvišom potpeticom od četiri centimetra. Iznimke se dopuštaju samo katkad, i to ako su navikle nositi obuću sa štiklom. Dakako uz upozorenje da je riječ o ugodnu modelu i da ne pretjeruju s visinom potpetice. Ako na to zaborave, opet će im glavobolju zadavati bolna stopala, otekline i nerijetko neugodni grčevi. I baš kao što to uvijek biva, nakon nekog vremena zaboravi se na bol. Pogotovu tijekom priprema za večernji izlazak, kad se ne razmišljajući olako posegne za cipelama s visokom potpeticom. Ako se u njima zapleše, bez obzira na dob, plesni pokreti mogu na vrtoglavo visokoj potpetici uzrokovati bol u kralježnici. Da biste se je riješili, po povratku kući izujte se i legnite na pod. Zauzmite položaj mačke, istežite se i pravilno dišite. </p>
<p>Abeceda sigurnog koraka</p>
<p>Da biste sigurno koračali u obući s vrtoglavo visokom potpeticom, najprije morate naučite hodati. Tajne nema, osim što je nužno pri koraku uvježbati spuštanje pete i potom tabana. </p>
<p>Korak mora biti kratak, pa zato noge držite ravno i jednu pokraj druge. Vodite računa da su prsti uvijek ispruženi, a tijekom hodanja još je poželjno njihati rukama kako se ni za trenutak ne bi izgubila ravnoteža. U visokim potpeticama nužno je svladati penjanje i silaženje stubama. Jer </p>
<p>zbog sigurna koraka uza stube uvježbajte istodobno podizanje stopala i pete. No dok silazite, pazite da samo tabanom čvrsto stanete na stubu. Ako ste vozačica možda ste se već i uvjerili da nije udobno voziti s visokim potpeticama. Jer je u takvoj cipeli teže manevrirati i još se i lako ošteti. Baš kao i za snježnih zimskih dana, kad su ulice prekrivene ledom, pa je veća mogućnost da se u cipelama ili čizmama s vrtoglavo visokom potpeticom poskliznete i smočite stopala.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Sedam godina i devet mjeseci za smrt stanodavke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Renato Kušen (23) je u petak na Županijskom sudu u Velikoj Gorici nepravomoćno osuđen na sedam godina i deset mjeseci zatvora zbog ubojstvo svoje stanodavke Magdalene Kučine (73) u ožujku 2003. godine. Iako je Kušen već proglašen krivim i osuđen na devet godina zatvora, Vrhovni sud je ukinuo tu presudu. Naime, sporno je bilo radilo li se o izravnoj ili neizravnoj namjeri, međutim, tada, kao ni sada, Sud uopće nije dvojio tko je počinitelj zbog niza nepobitnih dokaza. Naime, kod Kušena, koji je bio Magdalenin podstanar tijekom studenog 2002., pronađen je njezin telefon, a na telefonskoj utičnici, u Magdaleninoj kući, krvavi trag koji upućuje na to da je telefonska žica izvađena iz zida neposredno nakon ubojstva. Također, u predsoblju, gdje je tijelo i nađeno, policija je pronašla opušak na kojem je kasnijom analizom otkriven Kušenov DNA. Osim toga, kod Kušena su pronađene i plastične rukavice kakve je, prema iskazu vještaka, počinitelj imao na rukama tijekom izvršenja djela. </p>
<p>Magdalena je zadnji put viđena živa 4. ožujka, a tijelo je tjedan dana kasnije pronašao njezin zet. Kako nije bilo tragova provale, pretpostavka je da je Magdalena počinitelju otvorila vrata što upućuje na to da ga je dobro poznavala. Prema iskazu psihijatra, veliki broj udaraca zadan u predjelu lica upućuje na snažan negativni naboj koji je počinitelj imao prema oštećenoj te je fizičkom obračunu morao prethoditi verbalni sukob. Ako se u obzir uzme to da je Kušen bio u teškoj financijskoj situaciji te je čak jedno vrijeme spavao u autu, kao i to da mu je njegova stanodavka dugovala oko 600 kuna, motiv je jasan. </p>
<p>U obrazloženju presude predsjednica Vijeća, Sanja Katušić-Jergović, istaknula je da su olakotne okolnosti pri donošenju presude to što je Kušen dosad neosuđivan, da je otac izvanbračnog djeteta, kao i to što je tijekom izvršenja djela bio smanjeno ubrojiv, a osim toga, Vijeće je uzelo u obzir i Kušenov iznimno težak život. Međutim, kao otegotna okolnost je uzeto to što je nakon ubojstva, Kušen ostao živjeti kod Magdalene, a njezino truplo zamotao u poplun i ostavio u hodniku, što ukazuje na veliku bešćutnost.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Radulović povezivan sa švercom droge </p>
<p>Pred Radulovićevu kuću u Dubrovniku bile su podmetnute dvije esksplozije a na zidu napisana poruka »Mojmire, vrati pare« </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Hrvatski državljanin Mojmir Radulović (44), koji je u srijedu u Castelldefelsu, predgrađu španjolskog grada Barcelone, ubijen sa sedam metaka u glavu, donedavno je živio u Dubrovniku, u Ulici Paška Baburice. </p>
<p>Kako saznajemo, ubijeni Radulović već odavno je bio poznat dubrovačkoj policiji koja ga je povezivala s krijumčarenjem droga i cigareta iz Crne Gore u Hrvatsku. Za njegovo ime vezane su i dvije eksplozije bombi ispred obiteljske kuće u Ulici Paška Baburice u kojoj je navodno živio sa suprugom Ivanom, koja je prigodom mafijaške odmazde nad njim u Barceloni teško ranjena, i njezinom obitelji. </p>
<p>Obje eksplozije dogodile su se 2002. godine, jedna u kolovozu a druga u prosincu te godine. U ovoj drugoj eksploziji, 16. prosinca, i nakon tri godine istrage još nepoznati počinitelji, pred kućom na broju 10, oko 20.30 sati aktivirali su eksplozivnu napravu koja je oštetila obiteljsku kuću, uništila dva osobna automobila parkirana ispred nje te napravila štetu i na okolnim kućama.</p>
<p>U čitavom slučaju oko te eksplozije najzanimljivija je bila poruka »Mojmire, vrati pare« koja je bila ispisana na zidu ulice u samoj blizini eksplozije. Zanimljivo je da je tadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, tijekom radnog posjeta Dubrovniku dan nakon eksplozije, novinarima kazao kako je riječ o »komunalnom problemu«. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ubio dugogodišnjega znanca</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - U petak je ujutro u kući Milenka Jandrića (49) u selu Ravneš 49 nedaleko Bjelovara iz malokalibarske puške ubijen Branko Ivanović (50) iz Ravneša. Time je na dramatični način okončano njihovo poznanstvo još iz školskih dana. Prema pričama susjeda, razišli su se početkom rata, nakon kojega se Milenko Jandrić vratio u Ravneš. Suseljani kažu da su njih dvojica često bili zajedno i pili, ali se i prepirali. U kući je Milenko živio sa ocem Milanom, čija je žena umrla još 1989. godine. Milenkova supruga sa djecom je nakon izbijanja rata otišla u Samobor, gdje i živi, a povremeno je dolazila u Ravneš. Ubijeni Branko Ivanović bio je profesionalni vozač, no zadnjih nekoliko godina bio je bez posla. Branko Ivanović pomagao je sinu Goranu na poljoprivredi i u tovilištu kraj kuće. Policija je uhitila Milenka Jandrića i u petak je u tijeku bila kriminalistička obrada, nakon koje će policija priopćiti detalje o drami u Ravnešu, a očekuju se i rezultati obdukcije tijela ubijenoga Branka Ivanovića. (Dubravko Martinić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Majka osumnjičena za ubojstvo bebe</p>
<p>Vještaci će u nastavku postupka utvrditi je li osumnjičena zločin počinila u stanju postporođajne depresije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija osumnjičila je 23-godišnju majku dvoje djece da je u srijedu rano ujutro, u Susedgradu, iznervirana dječjim plačem, ubila 20-ak dana staru kćerku, udarivši njezinom glavom nekoliko puta o stol.</p>
<p>Policija je 23-godišnjakinju, od ranije poznatu po uživanju lakih droga, osumnjičila za teško ubojstvo i privela u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. Njezin identitet, kao i ostale pojedinosti koje bi otkrile o kome je riječ i gdje se točno zločin dogodio policija nije željela otkriti.</p>
<p> U policiji kažu da su za smrt 23 dana stare bebe u obiteljskoj kući na području Susedgrada saznali od liječnika hitne pomoći. Majka je policajcima ispričala da je oko 5 sati ujutro nahranila dijete te da je, zabrinuta što se beba ne budi, oko 11 sati otišla do njezinog krevetića i shvatila da joj je kćerkica mrtva. U prvi trenutak nisu uočeni tragovi nasilja, pa je mrtvo dijete prevezeno u Zavod za sudsku medicinu, gdje je jučer obdukcijom utvrđeno da je umrlo zbog teških ozljeda lubanje i mozga.</p>
<p> Majka je odmah privedena na kriminalističku obradu u kojoj je utvrđeno da je osumnjičena u sobi oko 4,30 sati, iznervirana dječjim plačem, rukama uhvatila kćerku za nadlakticu i natkoljenicu, počela je tresti te njezinom glavom nekoliko puta udarila o stol.</p>
<p> Načelnik Ureda načelnika zagrebačke policije Krunoslav Borovec izvijestio je da je u vrijeme zločina u kući bilo i drugo, jednogodišnje dijete osumnjičene te baka i djeda osumnjičene s kojima je živjela kao samohrana majka. Drugo dijete preuzeo je zagrebački Centar za socijalnu skrb i smjestio ga u dječji dom.</p>
<p> Borovec je kazao da će medicinski vještaci u nastavku postupka utvrditi je li osumnjičena zločin počinila u stanju postporođajne depresije.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvatska u vrhu po stopi smrtnosti u prometu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudionike Drugog hrvatskog traumatološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, koji je u petak počeo u zagrebačkom hotelu Sheraton pozdravio je na svečanom otvaranju i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Tom prilikom najavio je da će se Klinika za traumatologiju dogodine proširiti na sadašnji prostor Hitne medicinske pomoći koja seli u Heinzelovu ulicu. Time, kako ju je Bandić nazvao, »kultna zagrebačka bolnica«, rješava velike gužve na prijamu pacijenata. </p>
<p>U predavanju o epidemiologiji prometnog traumatizma istaknuto je da smo s 15 umrlih na 100.000 stanovnika među zemljama s najvišom stopom smrtnosti zbog prometnih nesreća. Smrtnost nama je veća nego u nekim zemljama s organiziranim trauma sustavom i do pet puta. Inače ozljede čine vodeći uzrok smrtnosti u dobi do 45 godine života, a Svjetska zdravstvena organizacije procjenjuje da bi stopa smrtnosti uslijed ozljeda u prometu do 2020. godine mogla postati višom od ukupne smrtnosti zbog AIDS-a, malarije i TBC-a. U tom smislu hrvatski traumatolozi se zauzimaju za stvaranje nacionalnog trauma sustava, organizirani i koordinirani program cjelovitog zbrinjavanja ozljeđenih unutar određenog područja, kontinuirani nadzor prehospitalnog, hospitalnog i rehabilitacijskog liječenja, te prevencije ozljeđivanja.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>U Vindiji dvostruko više narudžbi iz Europe! </p>
<p>Vindija je pretrpjela gubitke unatoč povećanom izvozu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Hrvatska vlada, lokalne vlasti i veterinarske službe proteklih su dana pokazali visok sustav organiziranosti. Zahvaljujući kvaliteti i sigurnosti proizvoda, hrvatska peradarska industrija ostala je aktivni izvoznik, a Vindijine narudžbe u europske zemlje u vrijeme najintezivnijih događanja oko ptičje gripe su udvostručene. Imamo iskustva i visoku tehnologiju, pa je u ovoj djelatnosti kvaliteta na svjetskoj razini. Rekao je to predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u petak na sastanku s predstavnicima Udruženja trgovine i predstavnicima peradarsko-prerađivačke industrije. Vidošević je naglasio i da Europska unija u tim trenucima nije imala ograda prema hrvatskim proizvodima, pa se nada da će to utjecati na Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru, koje su zabranile uvoz peradi iz Hrvatske. Hrvatska peradarska industrija proteklih je dana pretrpjela velike štete, što je potvrdio i generalni direktor Vindije Dragutin Drk, no na sastanku nije rečeno o kojem je iznosu riječ.</p>
<p>»U zalihama su nam ostale velike količine, morali smo smrzavati robu za dnevnu potrošnju, a proizvode kojima je isticao rok trajanja morali smo povlačiti iz trgovina, bez obzira na to što su bili ispravni«, rekao je Drk. Ponovio je da su u najkritičnijim trenucima u Veliku Britaniju, Švedsku i Austriju isporučili tegljače Kokinih proizvoda, što im Europska unija ne bi dopustila da nije bila uvjerena u njihovu kvalitetu.</p>
<p>»Ostao je problem izvoza našim susjedima, no nadamo se da će se ta zabrana povući, jer nije u skladu s europskim normama«, naglasio je Drk. Potrošačima je još jednom poručeno da su hrvatski proizvodi od pilećeg i purećeg mesa kvalitetni i zdravstveno ispravni.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jeftinije telefoniranje u bežičnoj telefoniji</p>
<p>Na natječaj za deset koncesija pristigle ukupno 22 ponude</p>
<p>Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije pristigle su 22 ponude za dodjelu deset koncesija širokopojasnog bežičnog pristupa putem nepokretne telekomunikacijske mreže (tzv. WiMAX frekvencijskog područja) u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Riječ je o koncesijama kojima se putem digitalne tehnologije, odnosno nepokretnog bežičnog pristupa, omogućava davanje javne govorne usluge i prijenosa podataka, pri čemu nije potrebno pristupati izdvojenoj lokalnoj petlji (parici) T-HT-a.</p>
<p>Iako je za područje Grada Zagreba natječajem bilo oglašeno najmanje koncesija (dvije), za njih je stiglo najviše ponuda (osam), dok je za po četiri koncesije u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji stiglo po sedam ponuda.</p>
<p>Ponude za sve koncesije u Gradu Zagrebu te u obje županije dostavile su najznačajnije hrvatske telekomunikacijske tvrtke: Odašiljači i veze, Globalnet Grupa, Optima Telekom, VIPnet, T-HT, Portus i austrijski WiMAX telekom, dok je za Grad Zagreb ponudu dala i tvrtka Gradska mreža.</p>
<p>U T-HT-u kažu da je za pripremno razdoblje, kako bi se osigurale usluge telefoniranja, potrebno oko šest mjeseci, a za to bi se vrijeme područja pokrila koncesijskim antenama. Korisnicima će, kažu u T-HT-u, biti ponuđeni paketi usluga širokopojasnog pristupa Internetu, prijenosa podataka i telefonije, koju T-Com nudi već sada.</p>
<p>U VIPnetu kažu da su otkupili natječajnu dokumentaciju za frekvencijski spektar na 3,5 GHz te pripremaju ponudu usluge koju namjeravaju ponuditi na području Grada Zagreba, dviju županija, s mogućnošću natjecanja i u nekim drugim županijama. VIPnet bi prve usluge, a koje bi znatno liberalizirale domaće tržište fiksne telefonije, ponudio 2006. godine.</p>
<p>U Portusu (H1) napominju da su se odlučili prijaviti na natječaj za WiMAX koncesije, kako bi dobili alternativni put do korisnika fiksne telefonije, mimo infrastrukture T-Coma. Osim T-Coma nitko, pa tako ni H1, nema vlastitu pristupnu telekomunikacijsku mrežu.</p>
<p>U Portusu napominju da su novi operateri, poučeni dosadašnjom praksom snažnog usporavanja liberalizacije telekomunikacijskog tržišta od T-Coma, uvjereni da pristup lokalnoj petlji T-coma u stvarnoj primjeni neće biti prije sredine 2006.</p>
<p>»Zato je važno osigurati još jedan alternativni put od korisnika. Osim toga, WiMAX nam omogućava da dođemo do korisnika do kojih nećemo biti u mogućnosti doći lokalnom petljom«, napominju u H1. </p>
<p>WiMAX telekom spreman je, ako dobije koncesiju, ponuditi pristup svojoj mreži putem veleprodaje i drugim operaterima. To znači da ako oni dobiju koncesiju, svi je dobivaju. Sve pristigle ponude valjane su te će odluku o davanju ili nedavanju koncesija Vijeće Agencije donijeti do 25. studenoga ove godine.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Domaći tekstilci traže zaštitu od uvoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog povećanja uvoza u protekle tri godine došlo je do pada prodaje domaćih proizvoda, pokazali su rezultati ankete koju je među domaćim proizvođačima tekstila provelo Vijeće Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Stoga će domaći proizvođači zatražiti zaštitu hrvatske tekstilne i odjevne industrije od prekomjernog uvoza i sive ekonomije. Voditeljica Udruženja Mirjana Gambiroža-Jukić ocijenila je, u petak na sjednici Vijeća, nužnim pojačati inspekcijsku kontrolu na carinama, ali i na svim lokacijama prodaje. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Radošević: Uvođenje eura u Hrvatsku najranije 2012. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uđe li Hrvatska u Europsku uniju 2010. godine, zoni eura mogla bi pristupiti najranije 2012., ocijenio je u petak savjetnik hrvatskog Predsjednika za gospodarstvo Dubravko Radošević, govoreći na skupu »15 godina tranzicije«, kojeg je, u povodu 80. obljetnice života ekonomista Dragomira Vojnića, organiziralo Hrvatsko društvo ekonomista.</p>
<p>»U prijelaznom razdoblju do ulaska u EU i Europsku monetarnu uniju, ekonomisti bi trebali osmisliti novu razvojnu politiku, koja će u obzir morati uzeti vjerojatnost našeg ulaska u eurozonu 2012. godine«, poručio je Radošević, koji se skupu obratio u ime predsjednika Stjepana Mesića. Naglasio je da bi Hrvatskoj najviše odgovarao skandinavski razvojni model, koji kombinira fleksibilnost tržišta rada i reforme sa socijalnom sigurnošću. »Za Hrvatsku bi se moglo reći da je tranzicija uglavnom završena. Otvaranjem pregovora s EU-om ulazimo u novu fazu, koju obilježava potreba za nominalnom i realnom konvergencijom«, zaključio je. </p>
<p>»I za EU i za NATO ponekad postoje posebni interesi za primanje pojedinih zemalja u članstvo. To se vidjelo kod baltičkih zemalja, a na isti način bila je favorizirana i Grčka. Ti kriteriji nisu jednaki za sve, ali nije nemoguće postići da zemlje regije jednoga dana uđu u EU i NATO«, rekao je bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Veliki uzlet na domaćim burzama</p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN</p>
<p> - Na Zagrebačkoj je burzi tijekom listopada ostvareno 3,18 milijardi kuna prometa, što je 21,3 posto manje nego u rujnu, ali i 70 posto više nego u lanjskom listopadu. Veliki uzlet tržišta, kao i na Varaždinskoj burzi, zabilježen je neposredno nakon objavljivanja početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom.</p>
<p>Ovogodišnji listopad sa gotovo deset tisuća zaključenih transakcija je za 72,5 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Indeks burze CROBEX sa 2025,6 bodova manji je u odnosu na rujan za 0,7 posto, a obveznički indeks CROBIS narastao je za 0,03 posto, na 105,8477 bodova.</p>
<p>Redovni promet dionicama tijekom listopada iznosio je 479,68 milijuna kuna, obveznicama 16,8 milijuna kuna, a prijavljeni promet dosegao je 492,85 milijuna kuna. Institucionalnim trgovanjem ostvareno je 2,19 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći promet među dionicama tijekom listopada, od 81,76 milijuna kuna, s udjelom od 17,1 posto, zabilježen je dionicama Adris grupe.</p>
<p>Najveći porast cijene, od 75 posto, ostvarile su dionice Finvesta, na 350 kuna uz promet od 6,04 milijuna kuna. Za najvećih 16,5 posto, na 501,05 kuna, pala je cijena dionica Centar banke uz promet od 1,11 milijuna kuna.</p>
<p>Na Varaždinskoj je burzi u listopadu ostvaren promet od 187,27 milijuna kuna, što je 4,8 posto veći promet nego u rujnu, a vrijednost indeksa VIN porasla je za 3,54 posto, na 2000,93 bodova.</p>
<p>Najveći pojedinačni promet, od 42,25 milijuna kuna, realiziran je prodajom dionica Ericssona Nikole Tesle, čija je prosječna cijena pala za 1,88 posto, na 1970,84 kune. Na vrijednosti je najviše dobila dionica zadarske tvrtke Cenmar, poskupjevši 185,71 posto, na prosječnih 20 kuna, dok je najviše pala cijena dionice IPK Kandit, za 25,81 posto, na prosječnih 200,31 kunu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pružit ćemo Hrvatskoj svu logistiku za pregovore</p>
<p>Bio sam od onih koji su od početka vjerovali Hrvatskoj, a vjerujem i sada. Litva će vam pomoći da ne ponovite naše pogreške, jer bi u tom slučaju mogli dulje pregovarati</p>
<p>VILNIUS (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Pomoći ćemo Hrvatskoj, ne riječima, nego konkretno«, rekao je za Vjesnik premijer Litve Algirdas Brazauskas, doktor ekonomskih znanosti, političar koji godinama uspješno vodi tu baltičku zemlju, obnašajući najodgovornije dužnosti. Bio je i predsjednik Litve, a od 2001. je na čelu vlade.</p>
<p>• Može li Hrvatska očekivati vašu pomoć i podršku tijekom pregovora?</p>
<p>- Da. Imamo tim stručnjaka koji su vodili naše pregovore, a vrlo je osjetljivo bilo pitanje o poljoprivredi. To čeka i Hrvatsku i zato ćemo poslati naše ljude u Zagreb i vaši stručnjaci trebaju doći u Vilnius. Dat ćemo vam punu logistiku o pregovorima i ukazati vam na zamke koje vas mogu čekati.</p>
<p>• Je li se Hrvatska dobro pripremila za pregovore?</p>
<p>- Bio sam od onih koji su od početka vjerovali Hrvatskoj, a vjerujem i sada. Litva će vam pomoći da ne ponovite naše pogreške, jer bi u tom slučaju mogli dulje pregovarati. </p>
<p>• Vaši stručnjaci prošli su taj komplicirani put. Jesu li bili mladi?</p>
<p>- Većinom da, posebno su školovani za to i vrlo stručni. Dobro su obavili posao za Litvu i uvjeren sam da će pomoći i Hrvatskoj. Neki dijelovi pregovora nisu laki, treba obraniti i nacionalne interese, potrebni su kompromisi, ali sve se to na kraju isplati.</p>
<p>• Kako gledate na sadašnju krizu unutar EU-a?</p>
<p>- Mislim da je riječ kriza preteška. Nije riječ o krizi, koliko o tekućim problemima, posebno financijskim. Sada se i u Londonu nešto o tome govorilo, a vjerujem da će rješenje biti pronađeno već u prosincu u Bruxellesu. Zato bih prije rekao da je riječ o dogovorima unutar EU-a, a ne o krizi. Drugo je pitanje da i financijski razlozi izazivaju i političke probleme. Vjerujem da će za vrijeme britanskog predsjedanja Unijom ipak mnogo toga biti riješeno.</p>
<p>• Hoće li EU imati snage doći do dugoročnog rješenja?</p>
<p>- Uvjeren sam da hoće. U Litvi s mnogo optimizma gledamo na budućnost EU-a. To je jedina perspektiva za sve europske narode. I zato je tako i važno što su počeli pregovori s Hrvatskom. Davao sam Hrvatskoj podršku i to ću i ubuduće činiti.</p>
<p>• Treba li se EU dalje širiti?</p>
<p>- Apsolutno da. Podržavamo sve koji tvrde da projekt ujedinjene Europe nije gotov.</p>
<p>• Kada je realno da Hrvatska postane članica EU-a?</p>
<p>- Što se mene tiče, već sljedeće godine. Ali, realna je 2008. Sada je važno samo to da brzo i efikasno završite pregovore. Tu se ne smije izgubiti previše vremena. Neće biti lako pregovarati o poljoprivredi, ekologiji, ali i o još nekim poglavljima. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pomoći će nam baltičko iskustvo</p>
<p>VILNIUS (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Stručnjaci iz Litve, koji su vodili pregovore o pristupu te baltičke države EU, doći će u Zagreb, a hrvatski će stručnjaci posjetiti Vilnius da bi se upoznali s iskustvima koje je ta zemlja imala za vrijeme pregovora s Bruxellesom. Dogovorili su to premijer Ivo Sanader i njegov litavski kolega Algirdis Brazauskas u petak u Vilniusu za vrijeme boravka hrvatskog premijera u službenom posjetu Litvi.</p>
<p>»Izražavam zadovoljstvo zbog posjeta Litvi, jer je pružila veliku pomoć Hrvatskoj. Premijer Algirdis Brazauskas je sve ovo vrijeme davao veliku potporu našoj zemlji i zauzimao se za početak pregovora EU-a i Hrvatske«, rekao je Ivo Sanader nakon susreta s premijerom Brazauskasom i dodao: »Pomoći će nam baltičko iskustvo u pregovorima s Unijom«.</p>
<p>»Mi imamo slično situaciju i kada je riječ o europskim integracijama, ali i priključenju NATO-u. Muče nas i isti ekonomski problemi i zato je razmjena mišljenja izuzetno važna«, rekao je Brazauskas, te je najavio davanje pune logistike Hrvatskoj da pregovore s Bruxellesom završi što brže i kvalitetnije.</p>
<p>Sanader je zahvalio domaćinima što su usvojili, zajedno s premijerima Estonije i Letonije, 28. rujna Deklaraciju u kojoj su podržali Hrvatsku i tražili od EU-a što skoriji početak pregovora.</p>
<p>»Konstatirao sam s premijerom Brazauskasom kako nemamo otvorenih pitanja i da ostvarujemo puno prijateljstvo i partnerstvo, ali da se to ne odražava dovoljno na ekonomskom planu i kako zato Hrvatska i Litva trebaju nastaviti ekonomsku suradnju«, kazao je Sanader, uz poziv Brazauskasu da posjeti Hrvatsku, što je on i prihvatio. Premijer je predložio da tada dođu i litavski poslovni ljudi da bi se razgovaralo o zajedničkim projektima.</p>
<p>Sanader je rekao kako se dogovara sklapanje važnog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja i ugovor o kulturnoj i znanstvenoj suradnji. Premijer je izrazio veliko zadovoljstvo zbog sve većeg interesa građana Litve za posjet Hrvatskoj.</p>
<p>»Ove je godine, prema našim procjenama, bilo više od 19.000 turista«, kazao je Sanader, te je izrazio nadu da će se ovaj trend i nastaviti. Inače, u prvih osam mjeseci robna razmjena između dvije zemlje bila je 10,6 milijuna dolara s time da je hrvatski izvoz u Litvu iznosio 3,7 milijuna dolara.</p>
<p>U hrvatskom izaslanstvu, uz premijera, bili su i ministar gospodarstva Branko Vukelić, ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik MVP-a Hido Biščević, šefica kabineta premijera Bjanka Matković i glasnogovornik Vlade Ratko Maček te hrvatski veleposlanik Svjetlan Berković. Sanader je u petak ujutro razgovarao i s predsjednikom Litve Valdasom Adamkusom i predsjednikom parlamenta Artürasom Palauskasom.</p>
<p>Premijer Sanader posjetio je i Sveučilište u Vilniusu i razgovarao s petnaestak studenata kroatistike i Benediktasom Joudkaom, rektorom Vilniuskog sveučilišta. U ponedjeljak premijer počinje službeni posjet Estoniji.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Slovačka potpora u pregovorima</p>
<p>BRATISLAVA (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Drugi dan službenog posjeta Slovačkoj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se s predsjednikom slovačke vlade Mikulašom Dzurindom.</p>
<p>»Premijer Dzurinda, kao i ostali naši slovački prijatelji poduzeo je sa svoje strane sve da počnu pregovori Hrvatske s Europskom unijom. Nama će Slovačka dati punu potporu, a timovi koji su pregovarali u ime Slovačke stavljaju nam se na raspolaganje«, rekao je predsjednik Mesić nakon susreta izražavajući zadovoljstvo dvodnevnim razgovorima u Bratislavi s predsjednicima države, vlade i parlamenta, a u petak prije odlaska u Zagreb i s gradonačelnikom Trnave, grada kojeg inače zbog velikog broja crkava nazivaju i slovačkim Rimom. Trnava je jedan od najrazvijenijih industrijskih gradova u Slovačkoj, a Mesić taj posjet smatra vrlo važnim i korisnim za Hrvatsku. </p>
<p>»Za nas je to vrlo važno jer možemo u ovim automobilskim tvornicama angažirati hrvatske tvrtke koje mogu proizvoditi dijelove i komponente za automobile jer oni to sami neće biti u stanju. Zato naši poslovni ljudi ovdje trebaju prepoznati šansu za suradnju s automobilskom industrijom«, poručio je Predsjednik.</p>
<p>Trnava je ogledni primjer povećanja zapošljavanja. Do kraja 2006. godine samo u automobilskoj industriji planiraju zaposliti 100.000 ljudi, što je za Slovačku, koja ima stopu nezaposlenosti 14 posto, i te kako optimističan zahvat. Do kraja iduće godine planiraju proizvesti 850.000 automobila godišnje čime će postati prva zemlja u svijetu po broju proizvedenih automobila po stanovniku. U Slovačkoj su danas prisutni Volkswagen, Peugeot, Citroen i Hyundai. </p>
<p>Predsjednik Mesić u Trnavi je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića odlikovao gradonačelnika Štefana Bošnjaka i Juraja Cvečka, predsjednika Hrvatskoga kulturnog saveza. Odlikovanje su dobili za unapređenje kulturnih i drugih odnosa između Hrvatske i Slovačke.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HZZO: Od taksi oko 80 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon nešto više od mjesec dana otkako se u ambulantama primarne zdravstvene zaštite prikuplja administrativna pristojba - po 10 kuna za recept ili pregled i pet kuna za sanitetski prijevoz - u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) procjenjuju da će se do kraja godine na njihovu računu prikupiti oko 80 milijuna kuna.</p>
<p>Zbog negodovanja ne samo građana, koji plaćaju do 30 kuna pristojbi tijekom jednog mjeseca, nego i medicinskog osoblja koje je pretvoreno u blagajnike HZZO-a, u toj ustanovi najavljuju moguće promjene u režimu naplate koji su i prije predlagali Vladi. Prema prijedlogu, HZZO bi Ministarstvu financija uplaćivao akontaciju taksi koja bi se izravnavala pri ugovaranju glavarina za sljedeću godinu. Nešto slično su već predlagali naslućujući nezadovoljstvo liječnika i medicinskih sestara koji sami nose novac u Finu, ali su ih financijaši odbili tvrdeći da bi to bilo nezakonito.</p>
<p>Pregovori o akontaciji traju, ali se zakon o taksama neće mijenjati. Tako ostaje i praksa da se korisnicima socijalne pomoći taksa vraća u proceduri koja se vodi u uredima socijalne skrbi. HZZO je predlagao »ležerniji « oblik naplate - povjerenstvo koje bi oslobodilo određene socijalne kategorije plaćanja, papirologije i čekanja povrat tih 30 kuna.</p>
<p>Uoči primjene Zakona o pristojbama računalo se prikupiti oko 560 milijuna kuna na godinu. U HZZO-u računaju s oko 350 milijuna kuna, a kako stvari izgledaju u praksi, ne ostvaruje se želja da pristojba posluži kao filter za sprječavanje nepotrebnih dolazaka u ambulantu. Liječnici govore da je pritisak pacijenata i dalje podjednak iako su čekaonice pune možda i zbog sezonskih bolesti, a čuvanje novca dovodi ih u opasnost zbog mogućih pljački. [B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pobjednički duh »Tigrova« u temeljima je HV-a</p>
<p>»Uspješno ste proveli deblokadu Dubrovnika i oslobodili jug zemlje i izveli veličanstve-ni 'Bljesak' i 'Oluju'«, istaknuo je Rončević</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević poručio je u petak kako pobjednički duh 1. gardijske brigade, stvoren u Domovinskom ratu, i dalje ostaje glavna snaga na kojoj će se graditi budućnost Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Ministar obrane govorio je na središnjoj svečanosti koja je u povodu 15. obljetnice stvaranja jedne od najslavnijih ratnih postrojbi HV-a - legendarnih »Tigrova« - u petak održana u karlovačkoj vojarni Luščić.</p>
<p>»Ustrojavanjem 1. gardijske brigade nastala je odlučna snaga obrambenog štita Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Tigrovi su se borili diljem naše zemlje, bili su uvijek tamo gdje je bilo najteže i najvažnije«, podsjetio je ministar.</p>
<p>Čestitajući 15. obljetnicu svim sadašnjim i bivšim pripadnicima, Rončević je podsjetio kako su upravo »Tigrovi« izveli niz sjajnih antiterorističkih i osloboditeljskih operacija tijekom Domovinskog rata.</p>
<p>»Uspješno ste proveli deblokadu Dubrovnika i oslobodili jug zemlje i izveli veličanstvene operacije, 'Bljesak' i 'Oluju'. Uostalom, i danas smo ponosni smo što imamo ovako uzornu brigadu«, istaknuo je Rončević, dodajući da 1. gardijska brigada Hrvatske kopnene vojske i danas drži vrlo visoku razinu profesionalizma, postignutu još u vrijeme Domovinskoga rata.</p>
<p>Štoviše, prema ministrovim riječima, »Tigrovi« su u posljednje vrijeme dobili i nove kvalitete, i to ponajprije kroz provedbu sustava obuke, prema programu provjerene ratne teorije.</p>
<p>Ministar je kazao kako kvaliteta postrojbi HV-a raste i s novim vojnicima i časnicima koji su ove godine ušli u postrojbe 1. brigade. Prema njegovim riječima, mladi ljudi danas u HV ulaze u jednom novom vremenu, »u vremenu u kojem imaju bitno povoljnije uvjete za stjecanje novih znanja, od onih koji su imali njihovi prethodnici«.</p>
<p>»Stariji 'Tigrovi' spremni su danas prenijeti svoja vojnička znanja stečena u najtežim uvjetima, a to znači da je budućnost Hrvatske vojske - osigurana«, poručio je ministar.</p>
<p>Zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Marijan Mareković čestitao je »Tigrovima« 15. obljetnicu u ime načelnika Glavnog stožera, general zbora Josipa Lucića.</p>
<p>»Bili ste presudna snaga u prevagi nad neprijateljem u prijelomnim trenucima rata. Nema bojišta u koje nije utkana i vaša žrtva«, prisjetio se general Mareković. On je, međutim, podsjetio kako su ratne pobjede iza »Tigrova«, a pred postrojbom neke nove zadaće, stalna izgradnja oružanih snaga, podizanje obrambenih sposobnosti te sudjelovanja u mirovnim operacijama.</p>
<p>Predstavnici MORH-a i Hrvatske vojske posjetili su nakon svečanosti spomen-sobu svih poginulih Tigrova u Domovinskom ratu te sudjelovali na svetoj misi koja je služena u crkvi Srca Isusova. Prije toga, u spomen na poginule pripadnike 1. brigade, u zagrebačkoj vojarni »Croatia« vijence su položili zapovjednik 1. gardijske brigade brigadir Darko Horvat, te zapovjednik Prvog korpusa HV-a, brigadni general Josip Stojković sa suradnicima.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vode li se u HSS-u »podzemne igre« </p>
<p>Ovaj vikend održat će se izborne skupštine u HSS-ovim organizacijama u Zagrebačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji. U njima su dosad vodeći ljudi bili Božidar Pankretić i Željko Pecek, za koje se nagađa da bi u prosincu mogli biti najozbiljniji protukandidati Zlatku Tomčiću u utrci za još jedan mandat na čelu HSS-a. Stoga te skupštine izazivaju veću pozornost, a dodatno su zanimljive i zbog navodnih »podzemnih igara« što ih središnjica već danima vodi u želji da onemogući Pankretića i Peceka da zadrže čelne pozicije u županijama te ih tako politički oslabi prije presudne bitke za izbor predsjednika HSS-a. </p>
<p>I dok je u Podravini pokušaj lobiranja iz Zagreba protiv Peceka propao, jer nijedan viđeniji tamošnji HSS-ovac nije pristao kandidirati se za županijskog čelnika, u Zagrebačkoj će se županiji Pankretiću suprotstaviti gradonačelnik Jastrebarskog Boris Klemenić.</p>
<p>Prema nekim informacijama, Klemenić je Tomčićev favorit i mogao bi ozbiljno ugroziti Pankretića. Izgubi li te izbore, visi mu i čelno mjesto u regionalnoj organizaciji za središnju Hrvatsku, čime automatski gubi i mjesto u Predsjedništvu HSS-a. Od Pankretića, koji je bio nedostupan, nismo mogli dobiti potvrdu informacije o »igrama« što se pletu uoči izborne skupštine, za razliku od Peceka koji nam je potvrdio da je »iz Zagreba« bilo pokušaja namještanja protukandidata. </p>
<p>»Vjerujem da nije zvao predsjednik Tomčić ni itko iz Predsjedništva. Vjerojatno je riječ o intervenciji s niže razine. A je li ona i od koga naručena, to ne znam, niti me zanima«, kazao nam je Pecek.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051105].
|
