NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040330].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223116 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Oni s dna piramide brže su odletjeli s dužnosti</p>
<p>Da je Žužul niže u hijerarhiji vlasti i moći, Sanader bi ga se vjerojatno glatko odrekao, kao što se odrekao Jordanića, Bortek Knešaurek i Križića / Istina je i to da se njegovu ostanku na funkciji nitko u Hrvatskoj nije pretjerano čudio, čak ni dovodio u pitanje takvu premijerovu odluku / Očito je Sanader dobro procijenio da većinu građana Žužulov propust neće pretjerano uzrujati, jer u našem društvu još vlada logika da varanje na porezu nije baš neki kapitalni grijeh</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Štefanija Bortek Knešaurek i Marijan Križić smijenjeni su prije nego što su uspjeli zagrijati svoje nove fotelje u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Funkcije su ih stajale financijske malverzacije još iz doba starih HDZ-ovih vlada. Stipe Čačija na mjestu pomoćnika ministra unutarnjih poslova nešto je dulje izdržao napade medija, ali je na kraju ipak smijenjen. Brzopotezno je s dužnosti glavnog državnog inspektora smijenjen i Branko Jordanić, nakon što se ustanovilo da je gradio kuću bez građevinske dozvole.</p>
<p>U javnosti su te smjene uglavnom dobile izvrsne ocjene, jer je ocijenjeno da Sanaderova vlada i na taj način na samom početku mandata želi raskinuti s ponašanjem stranačkih kadrova koje se u devedesetima toleriralo odnosno nije sankcioniralo. Ocijenjeno je da je tim smjenama premijer Ivo Sanader pokazao kako je HDZ shvatio da su se u nepovrat preselila vremena nekažnjive kadrovske bahatosti stranaka na vlasti.</p>
<p>No, to je ljepša strana medalje tih smjena. Ali postoji i ona tamnija. Na njoj je ispisana poruka da će oni koji su dalje od vrha piramide vlasti s dužnosti odletjeti mnogo brže i lakše nego oni koji su pri njenom vrhu. To se, na primjer, može jako dobro očitati u usporedbi brzine kojom je katapultiran dvojac iz ministarstva Jadranke Kosor, a Čačija – koji se brinuo o premijerovoj osobnoj sigurnosti – nije smijenjen kada se dokazalo da je u predizbornoj kampanji radio kao šef Sanaderova odnosno osiguranja vrha HDZ-a iako je bio na platnoj listi MORH-a u kojem se za kampanje nije uopće pojavljivao. I nakon svega toga još je nagrađen i tzv. predsjedničkom mirovinom. Čačija je, naime, smijenjen tek kada se doznalo da ima izvanbračnog sina kojeg ne priznaje usprkos pravomoćnim sudskim presudama pa za njega već 18 godina nije dao ni pare ni lipe. </p>
<p>Bila je to kap koja je prelila čašu tolerancije čak i u hrvatskom društvu koje je i dalje vrlo tolerantno prema izvrdavanju obveza na radnom mjestu. Očito, Sanader je dobro procijenio da će hrvatska javnost relativno lako »razumjeti« Čačijino izvrdavanje obaveza na službenom radnom mjestu, ali ne i u kombinaciji s nebrigom o vlastitu djetetu. </p>
<p>Tako jedan od najbližih premijerovih suradnika nije s funkcije odletio zbog varanja poreznih obveznika, koji su ga plaćali u MORH-u, nego zbog privatnog problema.</p>
<p>Slična računica s prešutnim prihvaćanjem varanja države odnosno poreznih obveznika omogućila je i ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu da ostane ministrom, iako je dokazano da je izvrdavao plaćanje poreza za kuću koju je iznajmljivao. Da je Žužul niže u hijerarhiji vlasti i moći, Sanader bi ga se vjerojatno glatko odrekao, kao što se odrekao Jordanića, Bortek Knešaurek i Križića.</p>
<p>Istina je, doduše, da ni u jednoj zemlji razvijene demokracije on nakon takve afere više ne bi mogao biti ni ambasadorom, nekmoli ministrom vanjskih poslova. No, istina je i to da se njegovom ostanku na funkciji nitko u Hrvatskoj nije pretjerano čudio, pa čak ni dovodio u pitanje takvu premijerovu odluku. Očito je da je Sanader dobro procijenio da većinu građana to neće pretjerano uzrujati, jer u našem društvu još vlada logika da varanje na porezu nije baš neki kapitalni grijeh, pa se zbog toga nema smisla odricati najbližih suradnika. </p>
<p>Nije, dakle, za dvostruko mjerilo kriva samo Vlada. Cijelo hrvatsko društvo i dalje pokazuje previše razumijevanja za takvo ponašanje. Većina građana i dalje pokazuje jako mnogo razumijevanja za one koji varaju državu, ne shvaćajući da ti ljudi ne varaju neku apstraktnu tvorevinu nego sve njih koji plaćaju porez. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Teška artiljerija u bitci za Washington</p>
<p>Diplomatska bitka za Washington ponovo je pokrenuta javno, a Amerikanci se još nisu ni izjasnili hoće li predloženog veleposlanika, Nevena Juricu, prihvatiti / Javno-tajna diplomacija na hrvatski način i nepoštivanje diplomatske procedure i običaja Hrvatskoj izrazito šteti, a dugoročno diskreditira hrvatsku diplomaciju</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Ni u jednoj zemlji u svijetu nije običaj da se o budućim veleposlanicima, čiji agreman nije prihvaćen, naveliko raspravlja u novinama. Hrvatska je i u tome, kao i u mnogočemu drugom, iznimka pa su ovih dana naslovnice novina pune imena »novih veleposlanika«, kao da je to već gotova priča.</p>
<p>Diplomatska procedura predviđa da zemlja koja želi imenovati veleposlanika šalje zemlji primateljici dopis – običan komad papira, najčešće bez zaglavlja i žiga – u kojem se upućuje zahtjev i osnovni podaci o predloženom veleposlaniku. U slučaju da prijedlog bude prihvaćen, zemlja primateljica u roku nekoliko tjedana pozitivno reagira i tada zapravo tek slijedi procedura.</p>
<p>Ali, ponekad se događa da zemlja primateljica iz nekog razloga ne želi prihvatiti predloženog veleposlanika i tada najčešće odgovor uopće ne dođe. Diplomatskim kanalima se signalizira razlog, ali do javnosti to u pravilu nikad ne dođe.</p>
<p>Nakon toga se predlaže novi kandidat i slijedi ponovno ista procedura. Mediji se time ne bave baš zato da se diplomaciji omogući »tihi pogon«, što je uostalom njena važna značajka.</p>
<p>U nas, i u Račanovo vrijeme, a sada i Sanaderovo, diplomacija, pogotovo kadrovski potezi, gotovo da su javna stvar. Neadekvatno su se ponašali i hrvatski veleposlanici koji su najavljivali ostavke, poput Celestina Sardelića i Ivana Grdešića. Velika kadrovska čišćenja očito postaju praksa svake nove hrvatske administracije. </p>
<p>S jedne strane normalno je da svaka nova administracija postavlja »svoje ljude« u ključnim zemljama, jer se hrvatska diplomacija nije opredijelila isključivo za karijerne diplomate, nego i one koji dolaze na dužnost »po političkoj liniji«. Preuzevši dužnost ministra Miomir Žužul je najavio da nikakvih naglih smjena neće biti i da će se sve rješavati u hodu, da bi oni koji će otići mogli riješiti svoje obiteljske probleme, poput školovanja djece i sličnog.</p>
<p>Pretpostavljalo se da će prva zvučnija imenovanja novih veleposlanika uslijediti tek poslije ljeta, ali se u slučaju možda najvažnije destinacije, Washingtona, sve zbiva brže. Ivan Grdešić mogao bi biti prvi hrvatski veleposlanik u SAD-u koji neće dočekati kraj mandata i koji će najvjerojatnije nekoliko mjeseci ranije kući. </p>
<p>Je li zbog toga predloženi Neven Jurica budući hrvatski veleposlanik u Americi ipak je neizvjesno. Tek sada slijedi procedura u Hrvatskoj, od nadležnog saborskog odbora do Mesićeva potpisa.</p>
<p>Diplomatsku karijeru Nevena Jurice, pisca, esejista, autora brojnih knjiga, među kojima su neke ušle u antologiju duhovne hrvatske poezije, prate mnoga medijska reagiranja.</p>
<p>Jurica je 1992. imenovan hrvatskim veleposlanikom u Australiji i tamo je bio sve do Božića 1995. Kada se u javnosti pojavilo pismo Ine Vukić da Jurica troši golem novac za izgradnju veleposlanstva u Canberri, na zemljištu površine 6500 četvornih metara, razbuktala se polemika u kojoj je Ina Vukić Juricu nazvala »zloduhom i sramotom australskih Hrvata«. Nakon Australije Jurica je bio veleposlanik u Bugarskoj, a poslije toga i u Norveškoj. Medijske afere vuku se i iz tog razdoblja, jer je bio optužen da je u Norveškoj trošio desetak puta više za reprezentaciju nego što mu je bilo odobreno.</p>
<p>Nema sumnje da će i sadašnja inicijativa izazvati velike medijske reakcije, a to pokazuje i reagiranje tajnika saborskog Odbora za vanjsku politiku Milovana Petkovića, koji tvrdi da su u »jednom dnevnom listu« – a Željko Sabol kaže Jutarnjem listu – objavljene redom izmišljotine, insinuacije i laži o Nevenu Jurici.</p>
<p>U demantiju se kaže da dok je Jurica bio veleposlanik u Australiji nije nestao nikakav novac namijenjen gradnji veleposlanstva, a da su zgradu gradili australski Hrvati s posebnog računa koji su otvorili i kontrolirali.</p>
<p>U demantiju također stoji da za vrijeme njegova mandata veleposlanika u Norveškoj nije probijen godišnji proračun za reprezentaciju veleposlanstva, jer takvog proračuna nije ni bilo.</p>
<p>Sve je prebačeno na dušu bivše vlasti, kad je Jurica definitivno otišao iz diplomacije. Četiri godine nakon Piculina čišćenja diplomacije kao žrtve se spominju Neven Jurica, Davorin Rudolf, Ivica Maštruko, Marijan Šunjić, u neku ruku i Miomir Žužul...</p>
<p>Da će prava artiljerijska kanonada između bivše i sadašnje vlasti tek započeti gotovo je sigurno. Diplomatska bitka za Washington ponovno je pokrenuta javno, a Amerikanci se još vjerojatno nisu ni izjasnili hoće li predloženog veleposlanika primiti. I to je najlošije u svemu. Iznošenje prljavog veša pred oči javnosti pokazuje da vanjsku politiku i dalje ne vodimo kako treba. Jer, ako je Jurica zaista sudjelovao u nezakonitim radnjama pri izgradnji veleposlanstva u Australiji, trebalo je pokrenuti postupak, što očito nije učinjeno i sada se vuku medijski repovi koji diskreditiraju diplomaciju u cjelini.</p>
<p>Ništa manje pozornosti očito neće izazvati ni slučaj veleposlanika Tončija Stanišića, kojeg je lani predsjednik Mesić opozvao iz Bugarske, a sada bi ga trebao potvrditi za veleposlanika u Beogradu. Stanišić je tada, opet prema navodima medija, učinio diplomatske gafove, kritizirajući ministra Tonina Piculu i rad Ministarstva vanjskih poslova. Prije toga je imao bogatu diplomatsku praksu, kao pomoćnik ministra vanjskih poslova, te konzul u Bonnu, Beogradu i Moskvi.</p>
<p>Javno-tajna diplomacija na hrvatski način i nepoštivanje diplomatske procedure i običaja Hrvatskoj izrazito šteti, a dugoročno i diskreditira hrvatsku diplomaciju. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pantovčak čeka </p>
<p>U ponedjeljak prijepodne do predsjednika Stjepana Mesića službeno nisu stigli najnoviji prijedlozi za imenovanja hrvatskih diplomata u Washingtonu, New Yorku, Beogradu, Ateni i Milanu. Stoga se Ured predsjednika o novim imenovanjima i smjenama neće očitovati dok i službeno ne bude upoznat s prijedlozima. Prenijela je to u ponedjeljak u izjavi Vjesniku Mesićeva glasnogovornica Danijela Barišić. </p>
<p>Kakva će biti predsjednikova reakcija na Pantovčaku ni neslužbeno ne otkrivaju. No, zanimljivo je da se sve događa nakon subotnje, rezolutne Mesićeve poruke da se protivi političkim smjenama i revanšizmu podložnom stranačkoj pripadnosti i volji pojedinaca.</p>
<p>Ako je riječ o redovitim smjenama u skladu s procedurom i zakonskim odredbama, šef države će se s prijedlozima složiti, što je i sam neizravno najavio govoreći ranije o smjenama veleposlanika. Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko ponavlja da su redovite smjene nakon isteka mandata očekivane i razumljive u svim državama, pa i u Hrvatskoj. No, službenog očitovanja neće biti dok na Mesićev stol ne dođu prijedlozi o novim veleposlanicima. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li Franjo Drlje podijeliti odgovornost s nadređenima</p>
<p>Joško Morić niječe da je zaustavio kriminalističku istragu u Gruborima / Grupom specijalaca koja je ušla u Grubore zapovijedao Franjo Drlje / Kako je moguće da se sustav koji je devet godina znao tko je odgovoran za zločin u Gruborima boji jednog čovjeka čije se ime tek nedavno prvi put pojavilo u javnosti? </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Haaška istraga o masakru šestero civila, staraca srpske nacionalnosti u kninskom selu Grubori 25. kolovoza 1995. prouzročila je prve potrese u domaćoj javnosti, a mogla bi se nezgodno odraziti i na eventualni domaći pravosudni postupak. Nedavno je u medije procurilo da je jedan od bivših rukovodećih ljudi policije u Kninu S. B., svjedočeći pred haaškim istražiteljima, kazao da ga je Joško Morić, kao pomoćnik ministra policije Ivana Jarnjaka, nazvao i spriječio istragu o masakru u Gruborima. Navodno mu je rekao da ne gura nos tamo gdje mu nije mjesto i da će očevid u Gruborima obaviti specijalna policija. S. B. je navodno prosvjedovao protiv takve Morićeve zapovijedi pa je ubrzo povučen iz Knina i umirovljen. </p>
<p>Joško Morić, danas potpredsjednik DC-a, negirao je navode koje su mediji objavili o S. B.-ovu svjedočenju, naglasivši da je upravo on zapovjedio da kriminalistička policija obavi očevid u Gruborima. </p>
<p>Morić se pozvao i na svoj nedavni razgovor s haaškim istražiteljima, ustvrdivši da ga nisu pitali za navodno zaustavljanje kriminalističke istrage u Gruborima. On je siguran da dokazi o provedenom očevidu moraju postojati u nekom državnom arhivu.</p>
<p>Analitičari, međutim, primjećuju da Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, koje je prije dvije godine otvorilo istragu o zločinu u Gruborima, od policije nikada nije dobilo materijale o spomenutom očevidu.</p>
<p>Zločin u Gruborima spominje se, među inima, i kao dio haaških optužnica protiv odbjeglog generala Ante Gotovine, dvojice umirovljenih generala koji su se dobrovoljno predali Haaškom sudu, Mladena Markača i Ivana Čermaka, a navodno je bio i temom razgovora haaških istražitelja sa saborskim zastupnikom Ivanom Jarnjakom, bivšim ministrom policije.</p>
<p>Mediji koji podržavaju obranu Gotovine i Čermaka nedavno su se potrudili za masakr u Gruborima okriviti Franju Drlju, jednog od zapovjednika u ATJ Lučko. U vrijeme zločina Drlje je zapovijedao malom postrojbom pripadnika specijalne policije koja je – prema izvješću Josipa Ćelića, tadašnjeg zapovjednika ATJ Lučko – ušla u Grubore. </p>
<p>Pripadnici UN-a su 25. kolovoza 1995. zabilježili registarske pločice specijalaca koji su ušli u Grubore, nakon čega se čula pucnjava, a uskoro je 20 kuća gorjelo.</p>
<p>Krugovi bliski Gotovini, Markaču i Čermaku sad svu krivnju prebacuju na Drlju, opravdavajući njegovo neprocesuiranje strahom da mu se ne zamjere, jer je navodno jako nasilan.</p>
<p>Kako je moguće da se sustav koji je devet godina znao tko je odgovoran za zločin u Gruborima boji jednog čovjeka čije se ime tek nedavno prvi put pojavilo u javnosti?</p>
<p>Iz kruga Drlji bliskih osoba ne negiraju njegov udio u onome što se dogodilo u Gruborima i ujedno upozoravaju da taj specijalac iz slavonskog sela Ivankovo nikad ništa nije poduzimao bez zapovijedi nadređenih.</p>
<p>»Iz objavljena Ćelićeva izvješća vidljivo je da se masakr u Gruborima dogodio u sklopu akcije 'čišćenja terena' za siguran prolaz 'Vlaka slobode', kojim je predsjednik Tuđman iz Zagreba preko Knina putovao u Split. Drlje je volio predsjednika Tuđmana, na njegov poziv se još u kolovozu 1990. prijavio u hrvatsku policiju koja se formirala na Šimunskoj cesti u Zagrebu, i da mu je netko od nadređenih bilo što zapovjedio u vezi sa sigurnosti predsjednika Tuđmana, on bi to napravio«, uvjerava nas jedan od Drljinih poznanika. </p>
<p>Dodaje da je Drlje za vrijeme akcije »Maslenica« na svoju ruku zauzeo jednu kotu koju su držale paravojne »krajinske« postrojbe, zbog čega je suspendiran na godinu dana.</p>
<p>»Iz toga se vidi da se nadređeni nisu bojali Drlje i da su ga kažnjavali samo za ono što im nije odgovaralo. Bude li on određen za žrtvenog jarca da bi se od odgovornosti izvukli drugi, Franjo Drlje će sigurno taj teret podijeliti s drugima«, zaključio je izvor blizak specijalcu, medijski osumnjičenom za izravnu odgovornost u masakru šestero staraca u Gruborima. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>HND: Izravni napad na struku Dubravka Šuica</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva (HND) podržao je zaključak dubrovačkog Županijskog vijeća HND-a da je anonimno pismo protiv novinara, nedavno uvršteno u materijale za sjednicu Poglavarstva grada Dubrovnika, napad na cijelu novinarsku struku, kao i zahtjev da se gradonačelnica Dubravka Šuica ispriča za taj »ružan presedan«. Izvršni odbor HND-a smatra da vlasti u Dubrovniku još jednom moraju razmotriti posljedice svog nepromišljenog čina i o tome obavijesti javnost.</p>
<p>Četrdesetak novinara iz redakcija i dopisništava u Dubrovniku zatražilo je krajem prošlog tjedna od Izvršnog odbora HND-a očitovanje o postupku dubrovačkog poglavarstva, koje je u materijale za sjednicu 23. ožujka uvrstilo anonimno pismo u kojem se iznose uvredljive insinuacije o dubrovačkom novinarima.</p>
<p>»Prezentiranje anonimnog pisma, što je učinilo izvršno tijelo gradske uprave Dubrovnika, prelazi dubrovačke okvire i predstavlja izravni napad na novinarsku struku«, kaže se u ponedjeljak u priopćenju Izvršnog odbora HND-a.</p>
<p>Dubrovački novinari smatraju da prošlotjedno priopćenje dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice o tom slučaju nije isprika i stoga su ga samo »primili na znanje«, ocijenivši da je taj događaj »ružan presedan u novijoj hrvatskoj političkoj praksi«.</p>
<p>U materijalu sjednice Poglavarstva 23. ožujka našlo se anonimno pismo koje nije bilo povezano ni s jednom točkom dnevnog reda, a u njemu se grubo vrijeđaju dubrovački novinari, među ostalim, i tvrdnjom da su »s neviđenom strašću pristali preuzeti najprljaviju ulogu u difamiranju političkih suparnika svojih nalogodavaca i onih opcija čijim se glasnogovornicima smatraju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Smjene u javnom sektoru treba regulirati zakonom o prijenosu vlasti</p>
<p>Antunović: Stvorila se percepcija da je sve ono što je vezano uz politiku »ružno i prljavo«, no to nipošto nije tako / Džapić: Sve dok se problematika smjena u javnim poduzećima i sličnim ustanovama zakonski ne riješi, svaka smjena kadrova može se tumačiti kao politički revanšizam / Blažeković: Treba što prije donijeti zakon o prijenosu vlasti. Jer, ako su i ravnatelji bolnica političke funkcije – kamo to vodi?</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – »Predsjednikovu izjavu ocjenjujem jasnom i vrlo uravnoteženom«, komentirala je SDP-ova potpredsjednica Željka Antunović izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića koji je govorio o smjenama u javnom sektoru. Govoreći o tom problemu, Antunović je naglasila da je politika posao koji je važan i koji mora o mnogočemu odlučivati, »ali nipošto ne može biti mjerilo svega i svačega u svakodnevnom životu«. Antunović ističe da u prethodnom mandatu gotovo nije bilo sporno koja politička mjesta s promjenom vlasti dolaze i odlaze.</p>
<p>»Zbog toga je miješanje političkih i drugih kriterija u smjenu kadrova u javnom sektoru nedopustivo«, ocjenjuje potpredsjednica SDP-a. Upozorava da u Hrvatskoj već sada u javnom sektoru postoji negativna selekcija kadrova, a to smatra iznimno opasnim. »Ovo što se trenutačno događa, osim negativnih posljedica za pojedince koje se ni krive ni dužne javno linčuje, negativno se odražava na razvojne projekte koji su započeti te dodatno demotivira bilo koga da se zaposli u javnom sektoru«. Antunović kaže da se stvorila percepcija kako je sve ono što je vezano uz politiku »ružno i prljavo«, te se svi oni koji se vezuju uz politiku tako doživljavaju. »To nipošto nije tako i to je trend protiv kojeg se trebamo boriti«, smatra Antunović.</p>
<p>»Sve dok se problematika smjena u javnim poduzećima i sličnim ustanovama zakonski ne riješi, svaka smjena kadrova se može tumačiti kao politički revanšizam«, kaže HSP-ov predsjednik Anto Đapić. On upozorava da je njegova stranka dala rješenje – HSP je u proceduru poslao zakon o smjeni vlasti koji je u prvom čitanju raspravljen u Saboru. </p>
<p>»U zakonu je jasno regulirano što je stručna, a što politička funkcija. Na političkim funkcijama su oni koje imenuje Vlada ili Sabor«, ističe Đapić, dodajući da se politički subjekti trebaju dogovoriti u detalje tko bi bio obuhvaćen zakonom što ga HSP predlaže. Predsjednik HSP-a nada se političkom konsenzusu u parlamentu pojašnjavajući da je u zakonu reguliran i rok u kojem bi se sve političke smjene trebale dogoditi, a to je – 90 dana. </p>
<p>»Ako neki dužnosnik koji bi trebao staviti mandat na raspolaganje u tom roku od promjene vlasti ne bude smijenjen, ostao bi na dužnosti«, kaže Đapić. </p>
<p>S Đapićem se slažu i u HNS-u. Glasnogovornik te stranke Boris Blažeković naglašava da cijela situacija u vezi sa smjenama u javnom sektoru pokazuje da treba što prije donijeti zakon o prijenosu vlasti. »Jer, ako su i ravnatelji bolnica političke funkcije – kamo to vodi?«, pita Blažeković. </p>
<p>Govoreći o smjeni veleposlanika, glasnogovornik HNS-a ističe kako je i na tom području potrebno donijeti pravila igre. »Veleposlanici bi trebali imati mandat od četiri godine. Smjenjivati veleposlanike nakon samo šest mjeseci nije ugodno i korisno ni za Hrvatsku kao zemlju koja šalje svoje veleposlanike van, ali ni za zemlje u koje ti veleposlanici dolaze«, smatra Blažeković.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Čime će Zagreb napuniti nebodere</p>
<p>Zagrepčani i oni koji se takvima osjećaju mogu biti ponosni na gradske oce (i majke) koji im vode grad. Oni ne prestaju misliti na to kako da obogate gradske fondove, gradske vizure, svoje stranke i sebe same. Naravno, novim idejama i vizijama. S visine vizija bolje puca</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Prije nekoliko dana kod nadvožnjaka na Savskoj cesti, odmah preko puta Cibonina tornja, svečano je otvoren još jedan zagrebački neboder. Priređen je vatromet. Danas, naime, i svaki robni centar koji drži do sebe unajmljuje pirotehničare da s njegova krova ispaljuju rakete tako da stariji Zagrepčani imaju dojam da je svakoga tjedna državni praznik. Nekad su vatrometi bili državni specijalitet.</p>
<p>Na obližnjem srednjoškolskom igralištu priređena je veselica za radnike. Okretali su se janjci, pivo je teklo u potocima, a u novi neboder uselit će se poludržavna telekom kompanija koja odlično zarađuje na općoj pomami za razgovorima putem mobitela. Ljudi koji su nekad obavljali poslove uživo, sretali se s prijateljima i rodbinom, danas mogu sve dogovoriti i provesti putem mobitela. Tu pomamu za govorenjem iz hoda, iz auta, iz tramvaja, iz lifta, tu radost utipkavanja sms-poruka s radnog mjesta, iz kuhinje, iz kupaonice, iz spavaće sobe ili sa zahoda, koriste mobilni operateri da bi zarađivali na ljudskoj potrebi da komunicira usporedno s bilo kojim poslom koji radi.</p>
<p>No, dobro, i u svijetu su najunosniji poslovi s komuniciranjem telefonom ili Internetom. Ono što mene sad zanima jest tko će napuniti sljedeće nebodere koje gradski oci (i majka Vlasta Pavić) kane podići diljem grada Zagreba. Znamo da vlasnik nogometaške ergele i suvlasnik »Dinama« Mamić ne odustaje od svog nebodera u Vukovarskoj. Ako se ne varam, još su neki tipovi zainteresirani da Vukovarsku oplemene neboderima. Čak se i arhitektonski ceh dao na objašnjavanje kako Zagrebu zapravo nasušno trebaju visoke zgrade koje će oplemeniti njegovu vizuru.</p>
<p>Tajna je, jasno, u sve skupljem gradskom zemljištu. Na preostalim neprodanim hektarima najbolje se može zaraditi ako se gradi u visinu. Nije bitno gdje, jer Zagreb i nema urbanistički plan koji bi s nekim smislom određivao budućnost glavnoga grada Hrvatske. Zato neboderi imaju izgleda niknuti bilo gdje osim na Gornjem gradu i na Jelačićevu trgu (tamo jedan neboderski faćuk već postoji). Najnoviji pakleni plan gradskih čelnika je prostor »Zagrebova« nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj ulici iskoristiti za još jedan neboderski kompleks.</p>
<p>Postoje zapravo dva paklena plana. Ne zna se koji je za Zagreb gori. Prema prvome, što ga javno zastupa dogradonačelnik Stipe Tojčić (HNS), stadion u Kranjčevićevoj treba jednostavno zatvoriti, nogometni travnjak zaorati i na natječaju prodati, a dobivenim novcem završiti stadion u Maksimiru. Nogometni klub »Zagreb« ne bi se ukinuo, iako, objektivno, brzopotezne promjene njegovih uprava i trenera idu prema tom cilju ili prema poznatoj hrvatskoj poslovnoj kombinaciji da mu se cijena toliko smanji da ga netko može otkupiti za jednu kunu. Nogometaši »Zagreba« (ako se ne ukine) mogli bi, kaže Tojčić, trenirati na pomoćnim terenima u Veslačkoj i igrati u Maksimiru naizmjence s »Dinamom«.</p>
<p>Prema drugoj varijanti, stadion ostaje, ali okružen s četiri nebodera: po dva iza svakoga gola. Stanari ili poslovni ljudi u neboderima tako bi mogli utakmice besplatno gledati s prozora, a i reflektori za noćnu rasvjetu na stadionu mogli bi se okačiti negdje oko desetog kata. Možda netko dođe na genijalnu ideju da se sa stadiona makne i trava (do koje će sunce i kiša ionako teško proći pokraj nebodera) i umjesto nje rasprostre zeleni tapison. Sigurno će ga biti dovoljno u robnoj kući koja će se vjerojatno otvoriti u podnožju nebodera. </p>
<p>Dakle, gospodin Tojčić su za to da se stadion preore i zemlja proda, a lopta nagurava samo u Veslačkoj i u Maksimiru. </p>
<p>Gospodin Ferenčak (također HNS) su, kao građevinski inženjer, za »mješovitu sportsko-poslovnu zonu« (stadion s neboderima). Gospodin Bandić (SDP) su svoje s gospodinom Novoselom već napravili kad su remek-djelo sportske arhitekture u Maksimiru pretvorili u betonsko-staklenu rugobu koja se nadvila nad Maksimirskom ulicom i Zoološkim vrtom. Tamo više vjetar sa Sljemena ne puše preko sjeverne tribine. Tamo više ni daška vjetra na terenu nema, pa se igrači i publika mogu kuhati u betonskom loncu. Može puhnuti, eventualno, samo preko razglasa »Vjetar s Dinare«. Tako to i priliči u tom carstvu kamena i betona.</p>
<p>Zagrepčani i oni koji se takvima osjećaju mogu biti ponosni na gradske oce (i majke) koji im vode grad. Oni ne prestaju misliti na to kako da obogate gradske fondove, gradske vizure, svoje stranke i sebe same. Naravno, novim idejama i vizijama. S visine vizija bolje puca.</p>
<p>Zagreb, koji je po gospodarskoj i političkoj moći, među ostalim, pola Hrvatske, najvjerojatnije će dobiti koloniju novih nebodera i izgubiti posljednju zelenu fleku trave u tom dijelu grada. Nije mi, međutim, i dalje jasno čime misle napuniti te okomite poslovne prostore. Trećim operaterom mobilne telefonije? Sjedištem još neke banke u stranom vlasništvu (teško, 90 posto bankarstva već je u stranim rukama)? Upravom novog stranog hipermarketa na hrvatskom tržištu? Novim izvozno-uvoznim poduzećem koje izvozi maglu, a uvozi sve ostalo?</p>
<p>Zagreb raste uvis bez plana i reda i uskoro će se svaki trgovački ili bankarski stažist u polupraznom neboderu moći pohvaliti da svisoka gleda na Medvedgrad. Naravno, bude li znao na kojoj strani nebodera je to i što je to.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Šutnja o Gotovini </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji su u SAD-u, imaju razlog za zadovoljstvo; pozvani su na svečanost podizanja zastava novih sedam zemalja koje ulaze u punopravno članstvo NATO-a. Za tu pozivnicu valjalo se diplomatski izboriti, pa makar i preko Pentagona uz nevoljko gunđanje State Departmenta. Hrvatska se u Washingtonu, zajedno s još tri zemlje u balkanskoj sigurnosnoj crnoj rupi, Makedonijom i Albanijom, izborila za sudjelovanje u svečanosti primanja novih NATO-ovih članica, no bez obzira na one koji tvrde da će joj okruženje Jadranske povelje biti kočnica na putu prema pravoj pozivnici za članstvo, razloga za optimizam ima.</p>
<p>Hrvatska je jako važan dio posla obavila u Zagrebu i u Bruxellesu u posljednjih nekoliko tjedana opredijelivši se potpuno za hitne reforme i lišavanje nasljeđa bivših država. U NATO-u je to odmah primijećeno, pa je važno nastaviti reforme, ono na što su se hrvatski pregovarači obvezali prošli tjedan u Bruxellesu. </p>
<p>No, priča o hrvatskom euroatlantskom uspjehu nije mogla bez podsjetnika. Riječ je, naravno, o »slučaju Gotovina«. Podsjetnik nažalost nije izrečen u zemlji, nego je, kao obično, došao izvana. SAD je nakon rezolucije Vijeća sigurnosti o izlaznoj strategiji Haaškoga suda odmah podsjetio na trojicu najvažnijih haaških bjegunaca: Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Antu Gotovinu. Od samog je početka bilo jasno da bilo kakvi prigovori o tome kako je Gotovina branio zemlju, pa se ne može naći u istoj rečenici s drugom dvojicom, neće imati nikakva efekta. </p>
<p>U Hrvatskoj se na svim razinama i u svim institucijama šuti. To je dobar scenarij ako se na tome uistinu nešto radi, a o čemu javnost baš i ne mora biti informirana svaki dan. </p>
<p>Ako, međutim, nije tako, Hrvatska ima velik problem. Bez obzira na nepotrebne pravne rasprave o timingu nezavršenih ratifikacija, sasvim je jasno da bez jasnog pomaka u »slučaju Gotovina« Hrvatska neće dobiti zeleno svjetlo 25 šefova država i vlada Europske unije u lipnju na sastanku Europskoga vijeća.</p>
<p>Ako i politički dio mišljenja Europske komisije bude uvjetovan, što je jedna od mogućnosti, i to uvjetovan samo haaškim pitanjem, onda bi u tom scenariju Hrvatska dobila još samo mjesec dana do sastanka na vrhu EU- a u lipnju. Trenutačno, još uvijek ne znamo je li to što se o Gotovinu šuti dobro ili loše.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijedi li euro 10 kuna</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Iako je Hrvatska narodna banka samo u ožujku već četiri puta intervenirala na tržištu otkupivši ukupno 162,7 milijuna eura od poslovnih banaka, jačanje kune nije zaustavljeno. Manjak kunske likvidnosti na tržištu HNB je deviznim intervencijama tek ublažio plasirajući ovaj mjesec više od 1,21 milijardu kuna. </p>
<p>Pogoršana likvidnost, kojoj je u prvom tromjesečju pridonijela i država sporijim plaćanjem svojih obveza, mogla bi potrajati još koji tjedan do realizacije novog izdanja euroobveznica od 500 milijuna eura. Dio tog novca, oko 200 milijuna eura, Ministarstvo financija planira utrošiti za plaćanje zaostalih računa u zemlji, što znači da će središnja banka otkupom tog iznosa emitirati gotovo 1,5 milijardi kuna.</p>
<p>To će nedvojbeno pridonijeti snižavanju kamata na međubankarskom tržištu, koje proteklih dana u prekonoćnom trgovanju dosežu i 10 posto, ali, što je možda i važnije, smanjenju aprecijacijskih pritisaka na kunu. </p>
<p>Neočekivano izraženi pritisci na jačanje kune već u prvom tromjesečju ove godine već su izazvali brojne prigovore izvoznika koji ponovo (tko zna koji put) jadikuju nad »nerealnim« tečajem kune, odnosno »precijenjenošću domaće valute od najmanje 35 posto«. Pritom se sasvim ignoriraju drukčije procjene koje, primjerice, govore o dvadesetpostotnoj podcijenjenosti kune (The Economist). </p>
<p>U središnjoj banci, međutim, ne kriju zabrinutost povećanim oscilacijama tečaja, no razmjeri jačanja kune još uvijek su podnošljivi. Od početka godine kuna je, naime, ojačala u odnosu na euro samo 3,46 posto, a u ožujku manje od tri posto. </p>
<p>Takve tečajne razlike nipošto ne mogu biti jedini krivac za loše poslovanje pojedinih tvrtki koje već uobičajeno traže korigiranje tečajne politike, jer »prejaka kuna onemogućava rast izvoza«, i monetarne politike, ignorirajući činjenicu da HNB najčešće (što je i sada slučaj) intervenira na tržištu da bi se zaustavilo jačanje kune (dakle ono što i izvoznici traže), a ne sprječava slabljenje kune. Izvoznici zanemaruju i vjerojatnost da bi slabljenjem kune vrlo vjerojatno porasle i cijene domaćih proizvoda (o uvoznima da i ne govorimo), pa bi i njihovi troškovi porasli. No to je druga, malo složenija priča.</p>
<p>Na kraju pitanje tečaja diktiraju tržišni zakoni ponude i potražnje. I svi oni koji traže deprecijaciju kune, prije svega izvoznici, trebaju u prvom redu odgovoriti na pitanje zašto onda sami za devize ne ponude, kako kažu, pravu vrijednost. Sigurno u zemlji ima mnogo onih koji bi im prodali euro po tečaju od 10 kuna. Ili drže da je to možda previše?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Interpelacija HSS-a nije pravno utemeljena</p>
<p>Pregovori o Protokolu 7, ne bi se trebali voditi u formatu koji uređuje Zakon o provedbi nego u formatu propisanom Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. A Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izravno je primjenjiv i u odnosu prema Zakonu o provedbi SSP-a ima višu pravnu snagu / Čak kada bi pregovori o Protokolu 7 bili pokriveni odredbama Zakona o provedbi SSP-a, postoje ozbiljne sumnje u ustavnost tog zakona. Naime, prema odredbi članka 140 Ustava, međunarodni ugovori čine dio hrvatskoga unutrašnjega pravnog poretka i nadzakonske su snage. Stoga odredbe SSP-a koje se mogu primjenjivati izravno imaju višu pravnu snagu od Zakona za provedbu, a Zakon koji bi išao za dodatnom provedbom tih odredaba nužno je neustavan</p>
<p>SINIŠA RODIN</p>
<p>Interpelacija o radu Vlade koju je uputio predsjedniku Hrvatskog sabora 25. ožujka Klub zastupnika HSS-a u vezi s pregovorima o Protokolu 7 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju otvorila je nekoliko važnih pitanja ustavnog značaja o odnosu Vlade i Sabora u području odnosa s Europskom unijom. </p>
<p>Među ostalim, ponovno su se otvorila pitanja ovlasti Vlade za vođenje vanjske politike u području odnosa s Europskom unijom, te primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice u svjetlu Zakona o provedbi SSP-a od prosinca 2001. godine. </p>
<p>Ovom prigodom želio bih obrazložiti dvije, prema mom sudu, pravno utemeljene tvrdnje.</p>
<p>Kao prvo, pregovori o Protokolu 7, ne bi se trebali voditi u formatu koji uređuje Zakon o provedbi nego u formatu propisanom Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Kao drugo, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izravno je primjenjiv i u odnosu prema Zakonu o provedbi SSP-a ima višu pravnu snagu. Stoga je opravdano sumnjati u ustavnost Zakona o provedbi SSP-a. Sukladno rečenome smatram da interpelacija HSS-a nije pravno utemeljena.</p>
<p>Jedan od argumenata koji se navodi u interpelaciji ističe da Zakon o provedbi SSP-a u čl. 4 propisuje da su predstavnici Hrvatske u Privremenom odboru pri donošenju odluka vezani zaključkom Sabora o pitanjima o kojima Privremeni odbor odlučuje. </p>
<p>Međutim, pregovori o Protokolu 7 odnose se na izmjene SSP-a zbog pristupanja Europskoj uniji deset novih država članica. Drugim riječima, pregovara se o novom pravnom okviru koji nije uređen niti odredbama SSP-a, niti odredbama Zakona o provedbi SSP-a nego Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. </p>
<p>Tome u prilog govori tvrdnja da se s europske strane na Protokol 7 odnose odredbe Akta o pristupanju novih država članica Europskoj uniji. Prema odredbi članka 6(3) navedenog Akta o pristupanju, pristupanje novih država članica postojećim međunarodnim ugovorima koje su europska zajednica i njene države članice zaključile s trećim državama, ili koji se privremeno primjenjuju, uredit će se protokolom koji u ime država članica s trećim državama, dakle i s Hrvatskom, zaključuje Vijeće EU-a, a o kojemu pregovara Komisija. </p>
<p>Riječ je, dakle, o protokolu kojim će se vjerojatno izbjeći potreba da novih deset država članica mora ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p>S hrvatske strane Protokol 7 ima značenje izmjena temeljnog teksta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te je za njegovo stupanje na snagu potrebna ratifikacija Sabora. </p>
<p>Stoga se u konkretnom slučaju mora primjenjivati Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, a ne Zakon o provedbi SSP-a.</p>
<p>No čak kada bi pregovori o Protokolu 7 bili pokriveni odredbama Zakona o provedbi SSP-a, postoje ozbiljne sumnje u ustavnost tog zakona. Naime, prema odredbi članka 140 Ustava, međunarodni ugovori čine dio hrvatskoga unutrašnjega pravnog poretka i nadzakonske su snage. Stoga odredbe SSP-a koje se mogu primjenjivati izravno imaju višu pravnu snagu od Zakona za provedbu, a Zakon koji bi išao za dodatnom provedbom tih odredaba nužno je neustavan. </p>
<p>Takva je na primjer odredba čl. 6. Zakona koja propisuje obvezu ratifikacije odluka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i Privremenog odbora, a koja otežava ne samo bona fide ispunjavanje ugovornih obveza, ne samo cilj i svrhu SSP-a nego i ustavnu normu prema kojoj te odluke mogu biti izravno primjenjive. Zakon, naime, stvara paradoksalnu situaciju u kojoj se primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nameću stroži uvjeti od onih koji vrijede za primjenu drugih međunarodnih ugovora.</p>
<p>Ustavnost Zakona o provedbi SSP-a upitna je i u dijelu koji podvrgava rad Vlade na vanjskopolitičkim poslovima europskog karaktera višestrukom nadzoru Sabora. Naime, Zakon dovodi u pitanje izravnu ustavnu ovlast Vlade propisanu čl. 112. Ustava RH da, među ostalim, »vodi unutarnju i vanjsku politiku«. </p>
<p>Vlada ima izvornu ustavnu ovlast za vođenje vanjske politike u okvirima koje propisuje Sabor, ali to ne podrazumijeva Vladinu obvezu da konzultira Sabor u povodu svake vanjskopolitičke aktivnosti. </p>
<p>U svakom slučaju nadzorna funkcija u europskim poslovima ne smije ograničavati Vladu da vodi smislene pregovore s Europskom unijom. </p>
<p>Bez obzira na pravnu osnovu za pregovore o Protokolu 7, te neovisno od tome koliki manevarski prostor mora imati Vlada u vođenju europske politike, problem količinskih ograničenja za poljoprivredne proizvode predstavlja nedvojbeno važno političko pitanje, te je potpuno legitiman argument da je Sabor valjani forum za političku raspravu o tom problemu, pa i za postavljanje interpelacije. </p>
<p>Međutim, smisao interpelacije nije u ocjeni ustavnosti i zakonitosti akata Vlade za što je mjerodavan Ustavni sud nego u postavljanju pitanja političke odgovornosti za provođenje politike pri čemu je problem potrebno sagledati u širem kontekstu odnosa Hrvatske i EU. </p>
<p>Naime, u provođenju europske politike Vlada mora uzeti u obzir ukupne interese hrvatskog društva, a ne samo problem količinskih ograničenja na uvoz poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Sabor se dosad imao prigodu više puta očitovati o državnoj politici prema EU, primjerice Rezolucijom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji od 18. prosinca 2002. godine, Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji kao i podnošenjem zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji koji je Vlada podnijela grčkom predsjedništvu 21. veljače 2003. </p>
<p>Navedeni politički dokumenti u funkciji su liberalizacije trgovine između Hrvatske i EU koja se ima provesti u roku šest godina od početka primjene Privremenog sporazuma. Ukratko, hrvatska politika prema EU čvrsto je definirana u Saboru te je prije svega na Vladi da je u skladu s ustavnim ovlastima iz čl. 112. Ustava provodi.</p>
<p>Na kraju naglasimo još jednom. Protokol 7 uređuje ukupni okvir pristupanja deset novih država članica Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Njegovo zaključivanje omogućiti će primjenu čl. 6(2) Akta o pristupanju novih država članica na temelju kojega neće biti potrebno da ga one ratificiraju u svojim nacionalnim parlamentima. Imajući tu činjenicu u vidu, neproduktivno je otežavati prihvaćanje Protokola koji je u izravnoj funkciji ubrzanog priključenja Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>Autor je profesor europskog javnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>I put u raj mora se trasirati strateškim udarcem </p>
<p>Svima je jasno da su branitelji zaslužili beneficije. Svima je, također, jasno da ima lažnih branitelja. Ako ima u hrvatskom svjetonazoru prostora za pogreške visokopozicioniranih odličnika, onda u istom duhu neka se u miru i tišini riješe problem lažnih branitelja</p>
<p>IGOR SERDAR</p>
<p>Koliko nepotrebnih riječi, koliko nepravde, uvreda, taštine i treniranja stranačke poniznosi, a sve zbog najpoštenijega i najhrabrijeg dijela građana u Hrvatskoj. Još smo sve to emitirali, posredovanjem Hrvatske televizije, svekolikom građanstvu za koje liječničke statistike kažu da ih pedeset posto uzima lijekove za smirenje. </p>
<p>Nije nikakvo čudo da se moramo smirivati lijekovima, jer uz sve individualne životne probleme gledati naše zastupnike u Hrvatskom saboru, rijetko koga može ostaviti ravnodušnim.</p>
<p>Gledajući jalovu, prepucavačku i tužnu raspravu u Saboru gotovo da smo se uvjerili da bi pitanje hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata prije riješili Bad Blue Boysi i Torcida na zajedničkom sastanku u Maksimiru ili Poljudu, i to u punom sastavu na punom stadionu. Dečki bi se dogovorili, brzo i učinkovito, bez obzira na navijački rivalitet, skandirajući zajedno iz sveg grla: onaj tko je branitelj i invalid Domovinskog rata mora dobit' sve, a tko je »smuljo« i »zajeba« ne može dobit' ništa. Uz opravdanu i ujedno najtežu navijačku uvredu da s takvima »neće ni piće popit.« Stvar riješena.</p>
<p>Navodno je deset posto branitelja prijevarom došlo do statusa i, čulo se u Saboru, da je to podatak koji izaziva opće zgražanje. Istina. Čuli smo i podatak da je taj postotak i veći, ako pribrojimo lažne invalide i invalide koji su frizirali postotak invaliditeta. Istina. </p>
<p>Uočili smo tako da se naši zastupnici, na primjer, ne voze baš često tramvajem ili autobusom po Zagrebu, jer, da to čine, morali bi primijetiti da, otprilike oko deset posto putnika u tramvaju, nema kartu. Moglo bi se u svakodnevnom, običnom životu naći još mnoštvo primjera koji bi dokazivali tezu o, otprilike, deset postotnoj sklonosti naših ljudi da izbjegavaju, zaboravljaju, izmotavaju se i pokušavaju u vlastitom naumu da nešto sitno prevare i snađu se, prije svega za svoju korist, a, navodno, ničiju štetu, ili, u najgorem slučaju, na državnu štetu. </p>
<p>Nama građanima bez mandata čini se, na primjer, da je u nas sasvim normalno da deset posto ministara zaboravi neke građanske obaveze, da deset posto zastupnika prima naknadu za odvojeni život, jer su zaboravili prijaviti preseljenje, da ih deset posto stanuje u državnim ili gradskim stanovima jer su zaboravili iseliti, da inspektori zaborave prijaviti, da pojedini dužnosnici slučajno plate privatnu večeru službenom karticom.... primjerom možemo upozoriti i na bivše i na sadašnje odličnike koji predstavljaju narod i obnašaju vlast, a koji su se, najblaže rečeno, dobro osigurali, i to za više generacija. </p>
<p>Samo zbog činjenice da su imali prigodu obnašati državnu dužnost. </p>
<p>Ima umirovljenih generala s imetkom kojeg se ne bi postidio niti dubrovački knez iz sedamnaestog stoljeća. Ima direktora državnih poduzeća koja su, bez obzira na svijetlu perspektivu, propala, a direktori se obogatili poklonivši pritom bližnjima velikodušno svu svoju imovinu pod motom da na mladima svijet ostaje. </p>
<p>Ima obnašatelja vlasti koji su poslovali sami sa sobom, odnosno sa svojim pravnim zastupnicima, jer, zaboga, imali su uspješne tvrtke i bavili su se ozbiljnim poslom s državom i prije dolaska na visoku političku dužnost. </p>
<p>Poslovno čista situacija, zar možda nije? </p>
<p>Ima svega i svačega, jer mašta smisli svašta, pogotovo kad čovjek ima pameti i hrabrosti i izbori se za državnu dužnost. Više se time bave mediji nego narod, a čudimo se što mnogi sasvim obični smrtnici hoće biti branitelji i invalidi. Prema svemu sudeći, nije to ništa čudno, jer kad ljudi mali i neuki požele biti branitelji to je zato jer si ne mogu omogućiti da posluju s državom ili da grade bez dozvole ili da zaborave prijaviti porez ili da...</p>
<p>I što se dogodi kad ustanovimo da imamo jednak postotak ljudi visokopozicioniranih, a sklonih nemoralnom ponašanju i ljudi nepozicioniranih i također sklonih neprihvatljivu ponašanju. Onda u Saboru pokazujemo bespoštednu borbu za pravedno, pravednije, najpravednije, sve do turbo pravednijeg rješenja tog problema, grčevito se trudeći postići neki dublji dojam na gledateljstvo. </p>
<p>Dogodi se upravo suprotno. Većini su ljudi zasjedanja Sabora i rasprave saborskih zastupnika dosadne i nerazumljive. To su autistične eskapade koje se vode zbog stranačkih i političkih vrhuški čije strategije djelovanja nisu sasvim jasne niti mnogim zastupnicima, a kamoli prosječnim ljudima smirenim od lijekova za smirenje i zaokupljenim mislima o preživljavanju i, ako imaju sreće, vraćanju kredita. To je jedna strana medalje.</p>
<p>Ako je točno da zasjedanja Sabora treba prikazivati posredovanjem medija nije nam jasno zašto je hrvatska intelektualna javnost namjerno izbačena iz percepcije velike većine zastupnika? Zar zbog samo desetak posto visoko obrazovanih građana? </p>
<p>Jesmo li premali postotak da bismo bili zanimljivi kao biračko tijelo? Nesigurnost zastupnika da ih neće razumjeti većina ako raspravljaju na višoj razini? A možemo li riskirati malo? Barem oporba za početak. Imamo kapaciteta i lijevo i desno i u sredini. Možda samo onih famoznih desetak posto o kojima stalno govorimo nije sposobno za kvalitativni pomak, ali većina sigurno jest.</p>
<p>Zar se prosječni hrvatski gledatelj i birač na izborima nimalo ne uvažava kao svjesno i odraslo biće? Nismo li ih mi odabrali da zastupaju naše interese? Do koje mjere moraju braniti stranačke strategije ignorirajući stavove svojih birača i ponižavajući se kao pojedinci? </p>
<p>Mogu li naši zastupnici u tijeku rasprave činiti još nešto osim pokazivati koliko su tašti i koliko su lojalni stranci i stranačkom vrhu? Rasprava traje dugo i nepotrebno, jer se raspravlja zbog alibija. Pred kojim to autoritetom? Zar građani demokratske samostalne i suverene države nisu najviši autoritet na demokratskim izborima izabranog zastupnika u Sabor? </p>
<p>Svima je jasno da su branitelji zaslužili beneficije. Svima je, također, jasno da ima lažnih branitelja. Ako ima u hrvatskom svjetonazoru prostora za pogreške visokopozicioniranih odličnika, onda u istom duhu neka se u miru i tišini riješi problem lažnih branitelja. To je jednaka sramota kao prepisati zadaću, maturu, diplomski ili magisterij ili lažirati dokumente. </p>
<p>Zašto tako mazohistički razvlačimo pred svijetom svoju sramotu? U Saboru se nikada nije toliko raspravljalo o sramoti pojedinih ministara, raznih predsjednika koječega, zastupnika, a da o muljažama anonimnih apartčika državne uprave ne govorimo. </p>
<p>Takve su se neugodne rasprave oduvijek rješavale na kojekakvim odborima i komisijama. Zašto se onda i sramota lažnih branitelja i invalida ne riješi na odborima? Upravo zato jer jedni imaju strategiju poentirati na braniteljima, a drugi im to ne mogu dopustiti. I put u pakao popločen je dobrim namjerama ili, hrvatski rečeno, i put u raj mora se trasirati strateškim udarcem zamišljenom protivniku. </p>
<p>Još bismo voljeli znati tko je u raspravi o braniteljima protivnik. HDZ nevješto želi podmetnuti SDP-u da radi protiv branitelja. Kaj god! SDP želi reći da HDZ izjednačava prave i lažne branitelje. Kaj god! </p>
<p>Da nismo gledali i slušali vlastitim očima i ušima nitko ne bi vjerovao. Ako je planirano da se raspravlja na takav način čini se da strategija nije sretno odabrana. Ako se tako dogodilo, onda nema strategije i sve se svodi na prepucavanje ovisno o raspoloženju govornika. </p>
<p>Nijedno niti drugo ne služi nam na čast, a ono što brine obične smrtnike jest pitanje do kada ćemo gledati jalova prepucavanja. Zar nije parlament mjesto na kojem je normalno da lijevo krilo, sredina i desno krilo kao jedna momčad idu naprijed?</p>
<p>Autor je stručni savjetnik za odnose s medijima u Poglavarstvu grada Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Novac za stanove »zaboravljen« četiri godine, uskoro dodjela 44 stana</p>
<p>Lista prvenstva za najam socijalnih stanova na oglasnim bi se pločama ureda gradske uprave i na službenoj internetskoj stranici Grada (www.zagreb.hr) trebala naći najkasnije početkom travnja, kazao nam je pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom Željko Uhlir. Bit će to privremena lista, jer se na nju u roku od 15 dana može uložiti žalba, pa se konačna očekuje u – svibnju.</p>
<p>Natječaj za najam socijalnih stanova raspisuje se svakih pet godina i na njega se svaki put trebaju javiti i osobe s postojeće liste. Na posljednji natječaj, raspisan 1. listopada, za dodjelu stana u trogodišnji najam stiglo je 2548 zahtjeva. Potpunih je 505, nepotpunih 1654, neosnovanih 389, a izvan roka stiglo je 14 zahtjeva. Glavni razlog da zahtjev bude ocijenjen neosnovanim, jest to što podnositelji nemaju desetgodišnje prebivalište u Zagrebu, imaju viša primanja nego je uvjetovano ili već imaju odgovarajući smještaj. Što se tiče nepotpunih zahtjeva, njihovi će podnositelji vjerojatno u roku dostaviti traženu dokumentaciju.</p>
<p>U odnosu na potražnju, socijalnih je stanova još uvijek premalo. Ove ih je godine na temelju stare, postojeće liste dodijeljeno samo tridesetak, a na jednoj od prošlih sjednica Poglavarstva najavljena je skora dodjela njih još 44. Prema Uhlirovim riječima, novac odvojen namjenski za njihovu kupnju, iz njemu nepoznatih razloga nije se trošio sve do 2002., kada je on došao za pročelnika Ureda za upravljanje gradskom imovinom.</p>
<p>Riječ je o 30 milijuna kuna godišnje. U međuvremenu se nakupilo 120 milijuna kuna pa je Grad nedavno za 96 milijuna kupio 175 stanova koji će se tek graditi ili su u izgradnji. Ti se prvi stanovi grade u Zagrebačkoj u Sesvetama, u Remetinečkoj, u Pavićevoj ulici u Španskom, u XIV trokutu kod Savskog gaja, u Dubravi i u Kamenarskoj na Jakuševcu. Privatnik Davor Cepetić prodao je Gradu u Fortisovoj ulici u Španskom devet stanova, prilagođenih invalidima.</p>
<p>Kako kaže Uhlir, Grad je četvorni metar stanova plaćao najviše 9500 kuna. Stanovi se nalaze u različitim dijelovima grada, kako ne bi došlo do getoizacije, odnosno izolacije socijalno ugroženijih obitelji u samo jednom naselju, kao što je to ponegdje već bio slučaj.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tko može u socijalni stan </p>
<p>Prema natječaju za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Zagreba, pravo na dodjelu gradskoga stana imaju osobe koje prebivaju u Zagrebu najmanje deset godina, a nemaju riješeno stambeno pitanje niti ga mogu riješiti na bilo koji drugi način osim najmom socijalnog stana. Jedan od glavnih uvjeta jest i taj, da ukupna prosječna mjesečna primanja po članu domaćinstva ne prelaze 75 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene u zagrebačkom gospodarstvu u prethodnoj godini (2002.).</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ljerka Ćosić direktorica Gradskih groblja, tužba protiv Borovine </p>
<p>Skupština trgovačkih društava podržala je u ponedjeljak prijedlog Povjerenstva za odabir direktora Gradskih groblja, da na to mjesto dođe Ljerka Ćosić, dosadašnja stručna suradnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Nova će direktorica sjesti na mjesto nasljednice smijenjenog direktora Darka Borovine 1. travnja. Zanimljivo je pritom da su Gradska groblja dosad bila »u kvoti« HNS-a, a sada je odabrana SDP-ova kandidatkinja. Naime, izlaskom iz stranke dijela HNS-ovaca pod vodstvom Mislava Žagara, u nekim su gradskim povjerenstvima haenesovci doslovce ostali bez svog predstavnika. </p>
<p>U peteročlanom Povjerenstvu za odabir direktora, za Ljerku Ćosić glasali su SDP-ovci Slavko Kojić i Ivan Šikić, te »odbjegli« HNS-ovac Krešimir Franjić. Oporbenjak Tomislav Jelić ostao je suzdržan, dok je HNS-ovac Marko Pušić ostao usamljen u protivljenju. Slično je bilo i u ponedjeljak, na sjednici Skupštine trgovačkih društava, u kojoj je HNS ostao bez predstavnika. Naime, od 15 članova Skupštine trgovačkih društava, Ljerku Ćosić kao direktoricu podržalo je šest SDP-ovaca te bivši HNS-ovci Žagar i Franjić, dok je pet oporbenjaka bilo suzdržano.</p>
<p>Skupština je podržala i prijedlog Uprave Gradskih groblja da se protiv bivšeg direktora Borovine podnese zahtjev za naknadu štete koju je prouzročio dok je bio direktor. Nalazi neovisne revizije potvrdili su, naime, da je tijekom 2002. godine direktor potpisao ugovore štetne po društvo, kojima ga je oštetio za iznos od 2,5 do 2,9 milijuna kuna.</p>
<p>»Zatražili smo od Uprave poduzeća da nam prije pokretanja postupka dostavi detaljno izvješće s dokumentacijom o nastaloj šteti, procjenu štete od ovlaštene osobe i mišljenje odvjetničkog ureda o zahtjevu za štetu«, kazao je predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jurić: Grad je već 1999. predao sporno zemljište Robnim terminalima</p>
<p>Slobodan Ljubičić, direktor Robnih terminala, optužio je bivšeg direktora te tvrtke Rinu Jurića da je potpisivanjem ugovora s tvrtkama Crodux i Java htio omogućiti tim tvrtkama da na tuđem zemljištu, zemljištu u vlasništvu Grada, izgrade benzinsku crpku. Prema dokumentima, međutim, koje je Jurić predočio Vjesniku te prema njegovu tumačenju, Grad je to zemljište u vrijeme sklapanja ugovora ipak već prenio u vlasništvo Robnim terminalima.</p>
<p>Naime, 17. svibnja 1999. godine Grad i Robni terminali potpisali su Ugovor o međusobnim pravima i obvezama, prema kojemu Grad u zamjenu za zemljište na Žitnjaku, daje Robnim terminalima zemljište od 43.174 četvorna metra na lokaciji Jankomir, zapadno od Jankomirske ceste. Taj su ugovor potpisali Rino Jurić i tadašnja gradonačelnica Zagreba Marina Matulović-Dropulić. Na tom je zemljištu, prema Jurićevim riječima, trebala biti izgrađena benzinska crpka. Ugovor s Croduxom i Javom sklopljen je kasnije, 28. lipnja 1999. godine.</p>
<p>U ugovoru sklopljenom s Gradom, međutim, ne navodi se točan broj katastarske čestice koja se daje Robnim terminalima. </p>
<p>»To je ostavljeno otvorenim zbog razvoja Terminala, samo smo morali ostati u okviru ta 43.174 četvorna metra«, objasnio nam je Jurić. </p>
<p>Ljubičić pak smatra kako Jurić nije smio dodijeliti tim tvrtkama izgradnju benzinske postaje bez javnog natječaja. No u mišljenju koje je dalo Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Uprave za građansko pravo, koje je 3. srpnja 2000. godine potpisao Filip Bagić, navodi se mišljenje Državnog pravobraniteljstva RH. U njemu se navodi kako »Državno pravobraniteljstvo smatra kako se zemljište za izgradnju moglo dati neposrednom pogodbom Robnim terminalima, te da bi u tom slučaju natječaj bio potpuno bespredmetan«. </p>
<p> Ljubičić, međutim, i dalje tvrdi kako to nije isto zemljište na kojem su Crodux i Java trebali graditi benzinsku postaju. »To je još uvijek zemljište Grada«, uporan je. S druge strane, Jurić tvrdi kako Ljubičić namjerno nije poštovao ugovor s te dvije tvrtke te da je na taj način oštetio Robne terminale.</p>
<p>S obzirom na to da ugovor nije poštovan, Crodux i Java tužili su Grad, dobili su spor pa im Grad sada mora isplatiti 12 milijuna kuna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gradonačelnica dodijelila 78 studentskih stipendija</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić u ponedjeljak je u Palači Dverce dodijelila 78 stipendija studentima Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2003/2004. To je osam stipendija više nego prijašnjih godina. Vrijednost svake stipendije je 65 posto prosječne neto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba. »Budućnost naše zemlje ovisit će o vašoj kreativnosti i znanju, a već s dosadašnjim uspjesima na raznim međunarodnim natjecanjima afirmirali ste našu zemlju, na čemu vam osobito zahvaljujem«, rekla je Pavić novim stipendistima – studentima završnih godina s prosjekom ocjena najmanje 4,00. </p>
<p>Poželjela je da im stipendije budu daljnji poticaj u radu te da ostanu u Zagrebu i svojim radom pridonesu njegovu razvoju. U ime studenata zahvalila je Maja Rebešak s Učiteljske akademije, poručivši da će svi opravdati ovo povjerenje budućim radom. Na dodjeli su bili i zamjenik gradonačelnice Milan Bandić, i pročelnik Ureda za obrazovanje i šport Ivica Lazanja, koji je rekao da je Zagreb u posljednjih deset godina dodijelio 1200 stipendija, od čega 663 studentima. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Počela uskrsna prodaja</p>
<p>U ponedjeljak je počela prigodna uskrsna prodaja na sedam mjesta za koja je 116 štandova osigurao Grad. To su Petrićeva ulica, Trg Ante Starčevića, Trg kralja Tomislava i Trešnjevački trg ispred Pittarella, te tramvajska okretišta Ljubljanica, Črnomerec i Dubec. Prodaja će trajati do subote, 10. travnja, dana prije Uskrsa. </p>
<p>Neki su počeli prodavati već i tijekom vikenda, no u ponedjeljak u Ulici Frane Petrića, gdje je osigurano 35 štandova samo za umjetnike, svoj je štand uređivalo samo njih nekoliko. Kažu da je to normalno, jer ionako se najbolje prodaje samo nekoliko dana prije Uskrsa. </p>
<p>Oslikano staklo, jaja i nakit uz samu Ilicu prodaje umjetnica Rubina Abramović, ratni vojni invalid (na slici lijevo). Cijene se kreću od 15 do 150 kuna, a pohvalila nam se da je do sada održala 21 samostalnu izložbu rukotvorina, kao i slika, koje također prodaje. Ljiljana Barbarić »sve prodaje zabadava, jer ljudi danas imaju toliko slabu kupovnu moć« da ona u cijenu svojih keramičkih jaja »ni ne razmišlja ukalkulirati svoj trud«. Cijene su ipak prihvatljive, najskuplje jaje je 50 kuna, a izrađuje ih već 15 godinma, još od srednje škole. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Massimo i Merita's snimili spot za pjesmu »Odjednom ti«</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Nakon nedavnog uspjelog predstavljanja pjesme »Odjednom ti« koju izvode Massimo i Merita's na red je došlo i snimanje pripadajućeg spota. Meri, Anita i Massimo cijelu su nedjelju proveli u studiju Bavoljak, gdje su u odličnoj atmosferi uspjeli snimiti većinu kadrova koji će završiti u spotu. </p>
<p>Režije spota prihvatila se naša poznata fotografkinja Mare Milin, kojoj je ovo tek četvrti video uradak što se nikad ne bi dalo zaključiti po atmosferi na snimanju gdje se ona ponašala poput pravog iskusnog profesionalca što iza sebe ima desetke sličnih projekata. Kako je Mare radila i prethodni spot za djevojke iz Merita'sa kojim su one bile vrlo zadovoljne, ponovno su se odlučile na zajednički projekt. Njihovo je zadovoljstvo dijelio i Massimo koji je već nakon prvih snimljenih kadrova bio vrlo zadovoljan priznajući da očekuje odličan spot. Dio priznanja svakako ide i Saši Jokoviću koji je bio zaslužan za besprijekoran izgled glazbenika u novom spotu. </p>
<p>»S Massimom smo već prije surađivale jer nam je gostovao na prošlom albumu, pa se tako rodila ideja i za ovu suradnju«, otkrila je Meri što ih je spojilo s jednim od najboljih pjevača na domaćoj sceni. Djevojke su dodale kako će pustiti da se pjesma »Odjednom ti« dovoljno zavrti u eteru hrvatskih radio postaja, pa će tek nakon toga na red doći novi album. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Čelnik BiH glazbene nagrade Davorin revoltiran Sfecijevim izjavama</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Slučaj Porin nikako da završi iako se organizatori već danima optužuju međusobno po medijima za kojekakve propuste, a najnovije reakcije stižu nam iz susjedstva. Naime, Josip Dujmović, predsjednik Upravnog odbora nacionalne bosansko-hercegovačke glazbene nagrade Davorin, domaćim gledateljima najpoznatiji po gostovanju u Music Talentsu televizije OBN, reagirao je na Sfecijeve izjave u kojima se na nimalo laskav način govori o Davorinu. </p>
<p>Sfeci je u reportaži s Dore pred kamerama Federalne televizije BiH, izjavio da sve čini kako bi Porin učinio »što ozbiljnijim i serioznijim glazbenim projektom, a ne kao što vi u BiH činite sa nagradom Davorin, pa uvedete nekakvu komšijsko - susjedsku nagradu...«.</p>
<p>Na tu je izjavu reagirao Dujmović priznajući da »obično ne reagiraju na slične umotvorine jer reklama je reklama, ali s obzirom da gospodin Sfeci već drugu godinu ponovljeno rabi potpuno istu reklamu za Davorin, ovaj put čine iznimku«.</p>
<p>Dujmović u svom pismenom odgovoru piše da Sfeci »vjerojatno iskreno vjeruje kako se na ovogodišnjem Porinu vrlo ozbiljno i seriozno šalilo s otmicom djece, da nema ničeg ozbiljnijeg od postizanja rekorda u četverostrukom girl ljubljenju na sceni, te da je ludo suptilno da Zagrebačkim solistima nagradu preda grupa u gaćama«. </p>
<p>»Sve to gledatelji u BiH još nisu mogli vidjeti, pa smo im morali rastumačiti koliko je, u usporedbi s Vašim postignućima duha i serioznosti, uvođenje nekakve komšijsko - susjedske nagrade neozbiljno i infantilno«, stoji u odgovoru revoltiranog Dujmovića. Na samom kraju svog odgovora Dujmović moli Sfecija »da se uozbilji, te tako zdušno posveti vlastitom projektu, a Davorin neka prepusti bosansko hercegovačkoj neozbiljnosti«.</p>
<p>»Što Vam treba da se uz takvu količinu duha bavite nedoraslim i jadnim istočnim komšijama«, pita se na kraju Dujmović. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jasmin Stavros rasprodao koncert u Mariboru</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Nije nikakva tajna da brojni hrvatski izvođači puno bolje kotiraju u inozemstvu nego u domovini, a za potvrdu takvog stanja dovoljno je prošarati malo televizijskim programima susjednih nam zemalja i vidjeti brojne nastupe naših zvijezda u tamošnjim emisijama. Uz to što naši drmaju zemljama bivše Jugoslavije pojavio se i novi trend, pa naši izvođači polagano osvajaju i nešto dalje zemlje, tako da uz primjerice u BiH i SiCG omiljenog Sandija, Česi i Slovaci lude za Karmom, a Turci za Karanom. U svijetlu tih događaja nije nimalo čudna vijest da su rasprodane karte za koncert Jasmina Stavrosa, održan tijekom vikenda u mariborskoj dvorani Tabor. </p>
<p>Stavros je treću godinu za redom nastupio u Mariboru, a ovaj put su karte već uoči koncerta rasprodane tako da je Stavros nastupio pred 3500 ljudi. Stoga nije čudo da je koncert proglašen njegovim najvećim slovenskim uspjehom, što i nije beznačajno znade li se kako je Stavros svirao u dvoranama od ljubljanskih Križanki do sportskih dvorana u Kamniku. Jednako dobro je bio posjećen after party u poznatoj slovenskoj diskoteci Yucatan.</p>
<p>Gost na koncertu koji su snimale kamere TV Net-a bio je Matko Jelavić koji je iskoristio priliku da predstavi nekoliko pjesama s upravo izašlog albuma »Duša, čista obična«. Dakle, iako ih nema na HTV-u Stavros, Jelavić i drugi glazbenici kruh svoj svagdašnji zarađuju kao pravi »gastarbajteri«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>The Pixies kreću na europsku turneju</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Kultna skupina The Pixies ovo će ljeto provesti putujući Europom na svojoj povratničkoj turneji, tijekom koje će nama najbliže nastupiti na ljubljanskim Križankama 20. lipnja. </p>
<p>Frank Black, Kim Deal, Joey Santiago i David Loverin na radost svih svojih obožavatelja turneju započinju 4. svibnja, a kao zagrijavanje za europsku turneju poslužit će im 13 koncerata u Americi. Između ostalog će 1. svibnja nastupiti na Coachella Valley Festivalu u Južnoj Kaliforniji što će biti njihova prva zajednička svirka od razilaska 1993. godine. </p>
<p>Istovremeno s turnejom u prodaji će se pojaviti dva izdanja koja donose presjek njihove karijere što je imala veliki utjecaj na cijeli niz bandova od Nirvane do Radioheada. DVD izdanje »Pixies« sadržavati će nekoliko video spotova, snimku njihova koncerta iz Londona 1988. godine, te dokumentarne filmove »Gouge« i »On The Road«. Kompilacija »Best of Pixies: Wave of Mutilation« donosi 23 nove pjesme, među kojima će se naći njihove dobro poznate pjesme sa četiri studijska albuma te nekoliko b-strana singlova. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Svjetska premijera filma »Alamo«</p>
<p>SAN ANTONIO, 29. ožujka</p>
<p> – Svečana svjetska premijera povijesnog spektakla »Alamo«, koja govori o jednoj od najpoznatijih bitaka u američkoj povijesti održana je prošlog vikenda, kako to i priliči, na mjestu na kojem se odigrala ta čuvena bitka. </p>
<p>Premijeri su nazočili članovi izuzetno brojne filmske ekipe predvođeni redateljem Johnom Leem Hancockom i Billyjem Bobom Thorntonom koji u filmu tumači legendarnog Davey Crocketta. Film će u normalnu kino distribuciju krenuti 9. travnja, a po prvim najavama ne bi trebao imati problema s vraćanjem čak 90 milijuna dolara potrošenih samo na snimanje filma. Tome valja dodati barem trećinu iznosa koja će otići u marketinške svrhe tako da ukupan iznos produkcije filma debelo premašuje za hrvatsku kinematografiju nezamislivih 120-tak milijuna dolara. </p>
<p>Režije ovog epskog i najvjerojatnije patetičnog povijesnog spektakla prihvatio se slabo poznati redatelj Hancock, dok se u glavnim ulogama uz Thorntona pojavljuju Jason Patric, Wes Studi, Patrick Wilson i Dennis Quaid, a zašto se Hollywood odlučio na slavljenje izgubljene bitke ipak ostaje nejasno.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novi dokazi o tome kako vitamini sprječavaju rak </p>
<p>WASHINGTON, 29. ožujka</p>
<p> - Vitamin E štiti od raka prostate i mjehura, no vitaminski pripravci vjerojatno nisu najbolji način uzimanja te hranjive tvari. Dvije studije pokazale su da osobama koje uzimaju najviše hrane s vitaminom E ili onima koje imaju najveću razinu tog vitamina u krvi, prijeti najmanja opasnost od raka.</p>
<p> No, istraživači su primijetili da postoji nekoliko različitih oblika vitamina E te da je najkorisniji alfa tokoferol.</p>
<p> Najbolji način apsorpcije tog oblika vitamina E nije iz vitaminskih pripravaka nego iz hrane poput suncokretovih sjemenki, špinata, badema i paprika.</p>
<p> Studija predstavljena na godišnjem sastanku Američkoga društva za ispitivanje raka održanom u Orlandu, pokazala je da muškarci koji imaju najveću razinu vitamina E imaju najniži rizik za rak prostate.</p>
<p> Autori studije, Stephanie Weinstein i njezini kolege iz američkoga Nacionalnog instituta za rak, analizirali su podatke o 29.133 muškarca iz Finske u dobi između 50 i 69 godina koji su sudjelovali u istraživanju o pušenju. Svi su na početku studije dali uzorak krvi, a zatim su počeli uzimati vitamine kako bi se otkrilo mogu li pripravci spriječiti različite vrste raka.</p>
<p> Weinstein je analizirala podatke o uzimanju vitamina E i raku prostate.</p>
<p> »Otkrili smo da muškarci koji imaju najvišu razinu vitamina E u krvi imaju najmanje izgleda za rak prostate«, rekla je Stephanie Weinstein na konferenciji u Orlandu.</p>
<p> Zatim su ispitali dva glavna oblika vitamina E: alfa tokoferol i gama tokoferol.</p>
<p> Muškarci s najvišom razinom prirodnoga alfa tokoferola imali su 53 posto manji rizik za obolijevanje od raka prostate, dok su muškarci s najvišom razinom gama tokoferola koji predstavlja samo 20 posto vitamina E u krvi, imali 39 posto niži rizik za rak. Uzimanje pripravaka još je više smanjilo stopu obolijevanja od raka.</p>
<p> »Oraščići i sjemenke, proizvodi od cjelovitih žitarica, margarin, grah, grašak i drugo povrće dobar su izvor vitamina E«, rekla je Weinstein.</p>
<p> U sličnoj studiji dr. Xifeng Wu sa sveučilišta Texas i njegovi suradnici proveli su istraživanje u koje su uključili 468 pacijenata oboljelih od raka mjehura te 534 osobe koje nisu imale rak.</p>
<p> Ta studija pokazala je da su osobe koje su uzimale najviše alfa tokoferola iz hrane imale 42 posto smanjen rizik za rak mjehura, a oni koji su jeli hranu bogatu vitaminom E i uzimali pripravke, imali su 44 posto manji rizik. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Odabrano »čudno i artističko« rješenje</p>
<p>Od 32 rada što su prispjela na natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Muzičke akademije odabran rad arhitekta Milana Šosteriča / Kako će se preobraziti bivša Ferimportova zgrada na Trgu maršala Tita za potrebe Akademije?</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Križarski rat oko Ferimportove zgrade arhitekta Stanka Fabrisa što je desetljećima bila predmet osude dijela struke i javnosti, a u koju se treba smjestiti Muzička akademija, čini se da je pred završetkom. Prvu nagradu na natječaju za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Muzičke akademije, što je trajao od 14. studenog 2003. do 8. ožujka 2004., u iznosu od 100. 000 kuna osvojio je arhitekt Milan Šosterič. Ocjenjivački sud u sastavu Frano Parać, predsjednik, Ivan Crnković, Saša Begović, Slavko Dakić, Vladimir Kasun, Snješka Knežević i Damir Novoselec, nakon 11 plenarnih sjednica, između 32 rada prispjela na natječaj odlučio se za rješenje u kojem je arhitekt Šošterič poštovao postojeću arhitekturu Stanka Fabrisa.</p>
<p>Imajuću u vidu spomeničku vrijednost Trga maršala Tita kao zaštićene urbanističko-arhitektonske cjeline, a na kojem se trgu nalazi sporna Ferimportova zgrada, te hipoteku kojom je zgrada bila opterećena javnom i stručnom percepcijom posljednjih desetljeća, a posebno recentnim obratom u njezinu vrednovanju, izraženu stavom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, da se ta zgrada očuva i primjereno obnovi, sukladno zahtjevnom sadržaju Muzičke akademije Milan Šosterič je višestruko rehabilitirao Fabrisovo djelo radom »koji gotovo nerješiv problem rješava na čudan i artistički način«, kako je istaknuo Ivan Crnković.</p>
<p>Kako ističe Ocjenjivački sud, obnovom pročelja Šosterič je naglasio njegove izvorne karakteristike afirmirajući skladan vertikalni raster konstrukcije. Novim povećanim volumenom koji uključuje i prostor na oslobođenoj parceli na Prilazu Gjure Deželića (u kojem će biti smješteni akustički zahtjevni sadržaji) stvoreno je unutar složene forme funkcionalno jedinstvo, koje u cijelosti zadovoljava kompleksne zahtjeve Muzičke akademije.</p>
<p> Posebno je kvalitetno, ističe Ocjenjivački sud, rješenje glavne dvorane prikladne za komorno muziciranje. Prostor ispred zgrade bit će jedinstvena slobodna opločena površina sa skulpturama koje će zajedno sa zgradom tvoriti jedinstven likovni kompleks. Na toj će površini biti preseljena skulptura »Prizemljeno sunce« Ivana Kožarića iz Bogovićeve ulice, bit će postavljena kvadratična instalacija konstrukcija prema grafici Ivana Picelja, rastera identičnog armirano betonskoj konstrukciji zgrade, te visoka skošena posrebrena igla piramidalnog presjeka. Vertikalu će u drugom planu naglasiti šarena ovojnica kao simbol »ludičke sastavnice sadržaja zgrade«.</p>
<p>Drugu nagradu u iznosu 50. 000 kuna osvojio je arhitekt Igor Franić, a četiri jednakovrijedna otkupa u iznosu 16. 500 kuna dodijeljena su timu Hildegard Auf Franić, Tin Sven Franić i Vanja Rister, potom Siniši Justiću, timu Iva Berthon Gašak, Giovanna Comana i Rene Lisac, te timu Saša Bradić i Ines Nizić. Zahvalivši Društvu arhitekata Zagreba na provedbi natječaja, Frano Parać kao predsjednik Ocjenjivačkog suda, izrazio je zadovoljstvo što će nakon 80 godina Muzička akademija konačno dobiti zgradu. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Četiri hrvatska filma na A-festivalima</p>
<p>Nakon prošlogodišnje Pule čak su četiri hrvatska filma iz nacionalnog programa konkurencije našla svoj put na vrhunskim festivalima A-kategorije / »Infekcija« Krste Papića u Montrealu, »Svjedoci« Vinka Brešana u Berlinu, »Konjanik« Branka Ivande u Mar del Plati i »Tu« Zrinka Ogreste u Karlovym Varyma</p>
<p>Kada je završen prošlogodišnji Filmski festival u Puli, reakcije su bile različite, kao i uvijek u našim krajevima mišljenja su se podijelila između onih koji su pozitivno ocijenili nesumnjivu kvalitetu ponuđenih filmova te onih koji su bili nezadovoljni. Ipak, jedno je bilo očito, publika se vratila u Arenu ispunjavajući je svake večeri, bez obzira o kojem i čijem filmu se radilo. </p>
<p>Na žalost, takvo zanimanje publike nije se nastavio i u hrvatskim kinima, tako da je domaći film i dalje ostao nevoljen od onih kojima je ponajprije namijenjen. Tek se posljednjih dana situacija počela mijenjati s filmom »Duga mračna noć« Antuna Vrdoljaka, koji privlači publiku unatoč dužini trajanja ili upravo zbog toga jer obrađuje teme koje nas dotiču.</p>
<p> No, to je već priča za ovogodišnju Pulu i njezin program novih, tek nastalih filmova ovogodišnje proizvodnje. </p>
<p> Nadajmo se da će biti tako uspješna kao i prošlogodišnja, jer rijetko se kada i u većim kinematografijama događa da četiri filma s nacionalnog festivala budu pozvani na četiri vrhunska svjetska festivala A-kategorije.</p>
<p> Krsto Papić bio je s »Infekcijom« u jednome od programa Svjetskog festivala u Montrealu, a ove godine će također u Montrealu biti jedan od glavnih gostiju kada mu bude predavana Nagrada za životno djelo (o njezinoj važnosti i ugledu najbolje svjedoči podatak da ju je prošle godine dobio Martin Scorsese). </p>
<p> Na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, koji je uz Cannes najuglednija svjetska filmska smotra, ove je godine u konkurenciji bio film »Svjedoci« Vinka Brešana, koji je dobio i dvije prestižne nagrade (Nagradu za mir posebnog žirija i Nagradu ekumenskog žirija). Prošli tjedan se iz Južne Amerike vratila ekipa filma »Konjanik« Branka Ivande koji je bio u službenom programu svjetskog filmskog festivala u Mar del Plati, najvećega i najuglednijeg u tom dijelu svijeta.</p>
<p> Početkom srpnja (od 2. do 10. srpnja) održava se Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma na koji je umjetnička direktorica Eva Zaoralova još prošle godine u Puli pozvala film »Tu« Zrinka Ogreste. Bio je tada to njezin prvi film izabran u službeni program Karlovyh Vary. Ne treba ni sumnjati kako su svi ovi filmovi već sada pozvani na niz manjih festivala u iduće dvije godine.</p>
<p>Dakle, četiri hrvatska filma iz 2003. godine i četiri A- festivala! To je dostojno reklame u Variety. S obzirom na to da ponovno nećemo biti nazočni u Cannesu, ni sa štandom na marketu, ni s bilo kakvom propagandom, red bi bio da se makar kao kinematografija koja je imala najuspješniju godinu u svojoj povijesti predstavimo čitateljima nekih od novina koje se svakodnevno distribuiraju u Cannesu (Variety, Hollywood Reporter, Moving Picture, Screen International).</p>
<p> Pri tome ne treba zanemariti ni prošlogodišnji Pulski festival s kojega su spomenuti filmovi krenuli u svijet, a na kojem su slavni gosti bili Jack Valenti, John Malkovich, Jeremy Irons,...A tu je i ovogodišnji Svjetski festival animiranog filma koji svojom dugogodišnjom tradicijom i ugledom zauzima visoko mjesto u filmskom svijetu.</p>
<p> Izvoznih artikala, dakle, u ovoj grani umjetnosti, pa i privrede, imamo na pretek, samo ih treba znati plasirati i iskoristiti trend zanimanja za naš film. Jer i tu se pokazalo koliko nam se ukusi razlikuju, jer svijet je znatno više zainteresiran za hrvatski film od domaćih gledatelja. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Salon mladih uz tulum </p>
<p>Predstavit će se 52 umjetnika i skupina s 63 rada tradicionalnih likovnih medija te ambijenata, instalacija, objekata, videa, kompjutorskih animacija, performancea itd. / Velika nagrada Salona iznosit će 20 tisuća kuna, a tri jednakovrijedne oko sedam </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Smotra stvaralaštva 27. salon mladih otvara se u četvrtak, 1. travnja s početkom u 19 sati u Domu likovnih umjetnika »Ivan Meštrović« u Zagrebu. Bit će predstavljena 63 rada 52 umjetnika i skupina svih vizualnih umjetničkih medija. Vidjet ćemo djela tradicionalnih likovnih grana, slikarstva, kiparstva i grafike, ali i novih medija, ambijente, instalacije, objekte, videa, kompjutorske animacije, performance i drugo.</p>
<p>Prijavilo se 316 autora s 345 djela, a ocjenjivački sud odabrao je najbolje među njima prema mjerilima kakvoće i suvremenosti. Radovi su trebali biti u duhu vremena jer je Salon mladih ponajprije smotra suvremene umjetnosti, rekao je na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u ustanovi predsjednik ocjenjivačkog suda Mladen Lučić, a to tijelo još čine članovi Nikolina Ivezić, Željka Himbele, Paolina Jazvić, Đorđe Jandrić, Borivoj Popovčak i Krešo Oremović. </p>
<p>Prema njihovu odabiru vidjet ćemo djela Ane Vicković, Petre Grozaj, Alema Korkuta, Galeba Vekića, Ane Horvat, Kristiana Kožula, Velibora Mačukatina, Karmen Dugeč, Viktora Daldona, Dore Bilić, Ines Matijević, Ivana Fijolića, Tanje Tintor, Lea Vukelića, Gordane Bralić i ostalih.</p>
<p> Zadnji Salon mladih održan je 2001. godine na Zagrebačkome velesajmu u kontejnerima. Prije je to bila godišnja priredba, a od sada će ona biti biennalna. Namjera je da ona preraste u međunarodnu manifestaciju koja bi ugostila značajne strane umjetnike. Do sada su bili zastupljeni izlagači do 35 godina, a od sada do 30. </p>
<p>Ovogodišnji Salon mladih, kaže Lučić, označava povratak te manifestacije nakon trogodišnje stanke. Izložba će dati na uvid stvaralaštvo mladih umjetnika nastalo u protekle tri godine te postaviti smjernice za buduće djelovanje. To bi trebala biti dinamična međunarodna smotra likovnog stvaralaštva s bogatim pratećim programima raznovrsnih umjetničkih medija.</p>
<p>Organizacijski odbor s Lučićem na čelu poziva na otvorenje zamišljeno kao veliki tulum uz živu svirku bendova do kasno u noć. Na otvorenju će biti dodijeljena Velika nagrada salona u iznosu od 20 tisuća kuna (što je trenutno najviši iznos na području likovnosti) te tri jednakovrijedne nagrade u visini od oko sedam tisuća kuna. Organizatori su uputili na skupoću projekta, jer su novi mediji zahtjevniji od tradicionalih, pa je potrebno graditi ambijente za objekte i instalacije. Projekt prati katalog kao vjerodostojni dokument, a vizualni identitet čini vreća za smeće dizajnera Ivana Kraljevića.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arhitektura važna za kulturni identitet </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – »Udruženje hrvatskih arhitekata zatečeno je činjenicom da je iz novinskih napisa saznalo o novom prijedlogu Zakona o kulturnim vijećima, unatoč tomu što smo se Vašem Ministarstvu prethodno obratili upravo o pitanju toga Vijeća«, stoji u otvorenom pismu koje je Udruženje hrvatskih arhitekata uputilo mr. Boži Biškupiću, ministru kulture Republike Hrvatske.</p>
<p>Arhitekti drže nevjerojatnim da Vlada RH koja je u svom programu naznačila vrijednost prostora kao temeljno nacionalno dobro, upućuje Saboru RH prijedlog Zakona u kojem se navodi da arhitektura ne spada u djelokrug Ministarstva kulture. U pismu se i izražava zabrinutost da bi prva sljedeća posljedica takvog razmišljanja mogla biti i ukidanje Nagrade »Vladimir Nazor« za umjetničko stvaralaštvo s područja arhitekture.</p>
<p>Arhitekti ističu da današnji trenutak pokazuje koliko je arhitektura važna za prepoznavanje kulturnoga identiteta pojedine zemlje u novom europskom krajoliku, a Venecijanski biennale, Salon arhitekture, Milanski triennale, Do.Co.Mo.Mo. i suvremeno arhitektonsko izdavaštvo samo su neki od primjera koji neposredno potvrđuju tu činjenicu.</p>
<p>Arhitekti napominju da Savjet koji je osnovan temeljem Zakona o prostornom uređenju u području svojeg djelovanja ne obuhvaća umjetnički i kulturni aspekt arhitekture, te da bi izdvajanje arhitekture iz djelokruga Ministarstva kulture imalo nesagledive posljedice za prepoznavanje ukupne hrvatske kulture.</p>
<p>»Stoga je Predsjedništvo UHA na svojoj sjednici 27. ožujka 2004. zaključilo da Vam se uputi otvoreno pismo sa zahtjevom da se iz prijedloga Zakona ne isključuje Hrvatsko kulturno vijeće za arhitekturu i urbanizam«, stoji u otvorenom pismu mr. Boži Biškupiću koje je potpisao u ime Udruženja hrvatskih arhitekata mr. sc. Saša Randić, dipl. ing. arh., predsjednik toga Udruženja. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Priznanje Vaclavu Havelu</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Nagrada Thalia, najprestižnija godišnja nagrada češkim kazališnim djelatnicima, pripala je ove godine i Vaclavu Havelu, bivšemu češkom predsjedniku i jednoj od najvažnijih teatarskih ličnosti druge polovice 20. stoljeća u Češkoj, za dugogodišnji doprinos češkom teatru. Dodijelili su mu je bivši kolege, koji su mu time izrazili posebno poštovanje. Havel zbog bolesti nije mogao osobno preuzeti nagradu, pa ju je u njegovo ime preuzela njegova supruga Dagmar, i sama bivša glumica, koja je ujedno pročitala i njegovo pismo koje je uputio kolegama. »Od srca zahvaljujem za dodijeljenu nagradu. Vaš me se izbor dojmio. Ne želim biti bivšim dramskim piscem kao što sam bivši predsjednik. Vjerujem da ću još nešto uzbudljivo za kazalište napisati«, poručio je Havel u pismu isprike. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Krpan predstavio hrvatske skladatelje </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – U Kulturnom centru Conde Duque u Madridu održan je koncert uglednog hrvatskog pijanista Vladimira Krpana, koji je španjolskoj publici predstavio djela hrvatskih skladatelja Luke Sorkočevića, Ivana Mane Jarnovića, Josipa Raffaellija, Bogoslava Šuleka, Ferde Livadića i Vatroslava Lisinskog te je odsvirao nekoliko skladbi Frederica Chopina. U ime organizatora, Hrvatskog veleposlanstva u Španjolskoj, publiku je pozdravila Martina Goldoni, te ju je ukratko upoznala sa stvaralaštvom hrvatskih skladatelja čija je djela izvodio maestro Krpan. Među tristotinjak posjetitelja madridskog koncerta, održanoga ovih dana, bili su predstavnici diplomatskog zbora, djelatnici Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Španjolske, ugledni glazbenici te predstavnici hrvatske zajednice u Španjolskoj. Maestro Krpan iznimno je nadahnuto svojim pijanističkim umijećem publici predstavio hrvatske skladatelje. Nagrađen je burnim i dugim pljeskom, a publici se »odužio« odsviravši još jednu skladbu – »Plesnu studiju - Vatra« velikoga hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Umro Peter Ustinov </p>
<p>ZAGREB/ŽENEVA, 29. ožujka</p>
<p> – Britanski glumac Peter Ustinov umro je u 82. godini u Švicarskoj, saznaje se iz obaviještenog izvora u ponedjeljak u Ženevi. Glumac je preminuo u nedjelju na večer na klinici u Genolieru, blizu Nyona, na zapadu Švicarske, objavio je isti izvor želeći ostati neimenovan. Upitana, glasnogovornica klinike odbila je dati bilo kakav komentar o pacijentu. Peter Ustinov dugo je bio nastanjen na obali Ženeve, a više od 30 godina bio je ambasador dobre volje pri Unicefu. Ustinov je rođen 1921. u obitelji ruskih emigranata. Vrlo mlad počinje djelovati u kazalištu i na filmu, podjednako kao autor, glumac i redatelj. Njegov cjelokupni rad odlikuje se iznimnim smislom za komiku (ironiju, parodiju, farsu). Najznačajnija njegova kazališna djela su »Romanov i Julija« i »Trenutak istine«. Važnije uloge ostvario je u filmovima »Quo Vadis«, »Spartak«, »Loganov bijeg« i »Smrt na Nilu«. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Barić daje kraljevstvo za pravog veznog igrača</p>
<p>Izbornik Barić je zadovoljan što će njegovi nogometaši imati jaku provjeru protiv treće na svijetu, Turske, 31. ožujka u Maksimiru, raduje ga napadačka forma Prše, Šokote, Rapaića, ali priznaje da ima problema zbog ozljeda braće Kovač i Kranjčara, Šimićevog neigranja u Milanu, Tudorovih kartona... Zato Barić razmišlja o Bjelici, a razgovarat će ponovno i sa Soldom / Ozlijeđenima se u ponedjeljak pridružio i Ivan Klasnić, koji zbog ozljede mišića neće igrati protiv Turske</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 29. ožujka</p>
<p> – Nažalost, problemima s ozljedama nikad kraja prije prijateljske nogometne utakmice Hrvatske reprezentacije u srijedu u Zagrebu protiv Turske. Kako su već ranije otkazali i Robert i Niko Kovač, te vratar Didulica, a zbog ozljede nije mogao biti pozvan Niko Kranjčar, tako je izborniku Bariću zacijelo još teže pala ozljeda igrača koji je od svih ovih pozvanih zapravo u najboljoj formi. Ivan Klasnić, taj robusni napadač iz bremenskog Werdera, nije u ponedjeljak popodne trenirao i po svemu sudeći neće biti u konkurenciji za sastav protiv Turka. Na treningu u ponedjeljak poslije podne nije bilo ni Rapaića ni Tudora, no oni su u kasnim večernjim satima stigli u Čatež, zdravi i dobro raspoloženi. Na treningu nije bilo niti Darija Srne, koji je prebačen u mladu reprezentaciju koja će u utorak igrati u Bihaću.</p>
<p>U utorak će hrvatska reprezentacija održati još jedan trening, najvjerojatnije u 16 sati na maskimirskom stadionu. Koliko god bila teška situacija, Barić je odlučio kako više neće pozvati niti jednog novog igrača: »Malo je vremena za bilo što...«. No, Barić smatra kako će utakmica protiv Turske unatoč šarenom sastavu reprezentacije poslužiti svojoj svrsi.</p>
<p>– Drago mi je da imamo jaku provjeru, ali nisam sretan što imamo toliko problema. Ne mogu računati na braću Kovač, pa ni na Kranjčara kojeg sam želio provjeriti s Turcima. Nažalost, ni na Klasnića ne mogu računati zbog zljede mišića, a igrao je odlično prošlog vikenda, zabio je dva pogotka i asistirao. Opet, s druge strane, većina naših igrača sada igra redovitije u svojim klubovima prije utakmice protiv Njemačke. Zabio je i Šokota, Rapaić i Pršo. Što se tiče Prše, shvaćam da je malo deprimiran. Nije igrao protiv Reala, iako je u Ligi prvaka dosad postigao šest zgoditaka. Bila je to utakmica baš za njega. Ne sumnjam da će se raspoloženje popraviti u reprezentaciji. Dakle, situacija nam je dobra u napadu, kaže Barić, da bi se potom osvrnuo na lošiju stranu:</p>
<p>– Nisam zadovoljan s nekima kako igraju u posljednje vrijeme u reprezentaciji. Ovo im je prava prilika da me razuvjere. Nisam zadovoljan sa Srnom, ali vjerujem u njega. Srnu ću poslati u reprezentaciju do 21 godine u Bihać, neka odigra utakmicu protiv turskih vršnjaka. Koristit će i nama za jedno poluvrijeme.</p>
<p>O suparniku Barić kaže slijedeće:</p>
<p>– Riječ je o izvrsnoj momčadi. Turska je pristupila smjeni generacija, ali još uvijek igra napadački nogomet koji ju je i doveo do trećeg mjesta na svijetu. I mi ćemo ovu utakmicu igrati napadački, vjerujem da će to biti odlična predstava.</p>
<p>Izbornik Barić ni u jednom trenutku nije želio napomenuti kako bi mogao izgledati hrvatski sastav u srijedu.</p>
<p>– Znate da meni prvu momčad sačinjava 15 igrača, a ne samo onih 11 koji započnu utakmicu. Detaljnije ću znati više o svojoj postavi nakon treninga u utorak poslijepodne u Maksimiru.</p>
<p>Na pitanje računa li i dalje na povratak Solde u reprezentaciju Barić odgovara:</p>
<p>– Sa Soldom ću još jednom razgovarati, ali, kad smo već kod njega, moram spomenuti da nam i Tudor može biti dobar na toj poziciji. Ali, na Tudora zbog žutih kartona ne mogu računati na prvoj utakmici europske smotre protiv Švicarske.</p>
<p>Nakon kraćeg razmišljanja, te dubokog uzdaha, Barić je još jednom ponovio veliku »istinu« ove reprezentacije.</p>
<p>– Naš je jedini problem pronalazak pravog veznog igrača!</p>
<p>Kada se, pak, povela riječ o Dariju Šimiću Barić je bio decidiran:</p>
<p>– On je izvrstan igrač, ali zadnja dva mjeseca gotovo uopće nije igrao, a to je veoma bitno. Iako je spreman, nedostaju mu nastupi i nije onaj pravi. Želim ga vratiti i vidjet ćemo što se tu dâ učiniti.</p>
<p>Potom se, na svoj tipičan način, Barić na kraju pomalo obrušio na novinare. Ništa zlonamjerno, tek toliko da predstavnicima sedme sile naruši sebična razmišljanja o nogometnoj stručnosti.</p>
<p>– Kako to da nigdje ne pročitam u vašim napisima o onome o čemu ja razmišljam? Sad ćete me pitati o čemu razmišljam? Eto, moderan nogomet više ne rabi igranje četiri zadnja igrača u liniji. Naime, ona dva na bočnim pozicijama sve su više napadači. Pogledajte kako tu poziciju igra, recimo, Cafu, a kako Šimić. Pogledajte kako i Real igra sa Robertom Carlosom i Salgadom. I Francuzi i Englezi, naši skorašnji suparnici na Europskom prvenstvu, vole svoje, nazovimo ih tako, obrambene bokove slati u napad. Ma, i mi možemo tako igrati. Danas-sutra kada sazrije Pranjić... A što mislite da to ne bi mogao dobro odigrati i Carević, zborio je Barić kao da već priprema momčad za kvalifikacije SP-a u Njemačkoj za dvije godine.</p>
<p>– Ja o momčadi dnevno razmišljam šest-sedam sati, a vi sjednete za tipkovnicu i samo »šišate« što mislite. Eto, tu je razlika.</p>
<p>No, kada smo na konferenciji za novinare Barića upitali zar doista ne misli osnažiti vezni red s, primjerice, Nenadom Bjelicom ili Ivanom Lekom, izbornik nije bio nesklon toj opasci.</p>
<p>– Da, gledao sam Bjelicu i on može biti upotrebljiv materijal. Pogotovo što su ozljede počele kositi i naše vezne igrače.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Sigurno, odlazim! Zaslužio sam drukčiji tretman i pratnju« </p>
<p>»Gdje su nam uvjeti, gdje nam je pratnja? Gdje je ona najelementarnija zadovoljština mojim igračima, mali stimulans za ono što su već napravili. Nema ničega! Osim prigovora na rezultat«, ogorčen je trener Blažević</p>
<p>VARAŽDIN, 29. ožujka</p>
<p> – Serija poraza Varteksa od Dinama ostavila je dublje tragove u redovima Varaždinaca nego što se to moglo naslutiti u prvi mah. Dva poraza zaredom, uz omjer 1-7, izbacili su na vidjelo niz problema koji pritišću klub, ali se o njima nije govorilo sve u cilju očuvanja mira u momčadi. Sve više se priča o praznoj klupskoj blagajni, o nezadovoljstvu igrača i o odlasku trenera. Miroslav Blažević već je jednom zbog nekoliko uvredljivih povika s tribina bio na izlaznim vratima, ali se predomislio. </p>
<p> No, posljednje izjave novog Varteksovog predsjednika Tomislava Kezelja kako će članovi izvršnog odbora razmotriti mogućnost daljnjeg angažmana sadašnjeg trenera, a naročito izjava da rezultatima kluba »nije zadovoljan kao navijač, a još manje kao predsjednik«, ražestili su Miroslava Blaževića u tolikoj mjeri da je pred novinarima odlučno najavio svoj odlazak iz Varaždina:</p>
<p> – Jako sam povrijeđen! Došao sam ovdje da napravim rezultat i nisam imao spoznaje o pravoj situaciji u klubu. Najvitalniji dio kluba – momčad – stavio sam u stanje natjecateljske spremnosti. Rezultati su došli i mi smo postigli ciljeve u koje je malotko vjerovao da će biti realizirani, a na putu smo da osvojimo i trofej. I sada se u tom razdoblju nađe mjesta da se tretira hoće li izvršni odbor zadržati Blaževića ili ne. Pa što vam je? Zar sam ja neko spadalo koje čeka milost da bi ga se tu angažiralo? E gospodo, nisam ja spadalo, to ću ja vama dokazati! Još bih shvatio da sam neki debitant, pa da mi predsjednik kaže kako ga rezultat ne zadovoljava kao navijača a još manje kao predsjednika. Ma to nije normalno! Momčad očekuje podršku, jer je napravila pothvat koji je malo tko očekivao. I onda još danas čitam, moj čovjek od nogometa (misli na Nevenka Herjavca ) izjavljuje: »Ako ja ostajem, tražit ću da i Ćiro ostane.« Gospodo, neću ostati! Sigurno! Jer oni su me otjerali na perfidan način. Nema šanse da promijenim odluku, ali ću im ostaviti trofej. Ja sam zaslužio drugi tretman i u svakom slučaju drugu pratnju. </p>
<p> Ćiro, dakle, odlazi iz Varteksa, ali ne sutra i ne bez trofeja. Jer, i u tri poraza od Dinama vidi svoju prednost. Naime, Cibaliju ni ne spominje u polufinalu kupa, i već se vidi s Varteksom u finalu protiv Dinama. Do tada će već sigurno nešto izmisliti i reći da Dinamo nema šanse u finalu, ali se odmah s pita:</p>
<p>– Gdje su nam uvjeti, gdje nam je pratnja? Gdje je ona najelementarnija zadovoljština mojim igračima, mali stimulans za ono što su već napravili. Nema ničega! </p>
<p> I tu se onda dolazi do elementarnih pitanja koja se uvijek vežu uz novac. Navodno su iz tvrtke Varteks, otkako je došlo do razlaza s klubom stigli računi za struju i plin koje je do sada uredno podmirivala tvrtka. Računi stižu, a sponzori su navodno okrenuli leđa klubu. Takvima Ćiro upućuje apel uz opasku da je to njihov klub i njihov grad. </p>
<p> I dok je Blažević očekivao da će novi predsjednik riješiti tu situaciju, ostao je zatečen njegovim ponašanjem:</p>
<p>– Mi se borimo za život, a predsjednik ode na skijanje. Ma kakvo skijanje, on mora biti tu, mora ići od vrata do vrata i moliti da vam netko da kako bi dali svojim igračima. A on se vrati sa skijanja i kaže da nije zadovoljan s rezultatima, malo pobjeda mi pravite, kaže predsjednik. Došao sam kao spasilac, a oni će mene tretirati. Ma gdje bi bili da mene nema? Gola borba na dnu za opstanak! </p>
<p> Pred Varteksom su važne utakmice protiv Rijeke u borbi za treću poziciju i polufinale kupa. Kako će na teške riječi Blaževića reagirati predsjednik i članovi Izvršnog odbora i hoće li taj narušeni odnos biti prepreka da Varteks ostvari neki opipljiviji rezultat? </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bit će to najgledaniji derbi ove sezone </p>
<p>SPLIT, 29. ožujka</p>
<p> – Nastupi hrvatskih nogometnih selekcija razblažuju dane iščekivanja pred subotnji derbi Hajduka i Dinama na Poljudu. Javnost je mnogo više zaokupljena Barićevim i Novoselčevim pulenima nego »utakmicom svih utakmica« za Hrvate. Ova koja dolazi vrlo je važna za oba kluba. Hajduk bi pobjedom objema rukama zgrabio prvenstvo, jer bi osam kola prije kraja pobjegao velikih osam bodova. S druge strane Dinamo se bori za ostajanjem u utrci za prvaka, s tim da bi »plavi« s tri poljudska boda te utakmicom u Maksimiru došli i u malu prednost. </p>
<p>Jedno je sigurno, ovo će biti najgledaniji derbi ove sezone. Naime, u Zagrebu je 31. kolovoza Dinamovu pobjedu sa 1-0 nad Hajdukom gledalo samo 8000 gledatelja. Taj je poraz dobro zatresao Poljud, pa je čak i trenersko mjesto Zorana Vulića bilo upitno. Uspjehu Hajduka u Splitu rezultatom 3-1 na krilima razigranog Računice svjedočilo je samo petnaestak tisuća gledatelja, jer su se hajdukovci ispucali desetak dana prije u europskom izdanju protiv Rome. </p>
<p>Ove je sezone odigrana još jedna njihova međusobna utakmica, koja služi kao upozorenje svima. Na međunarodnom je turniru u Širokom dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić pri vodstvu njegove momčadi sa 1-0, ali i bolje igre, utrčao u teren i prekinuo susret. Tada smo svjedočili i »gerilskom« ratu. Stoga se organizaciji splitske utakmice prilazi vrlo pozorno. U utorak će se direktor Fredi Fiorentini sastati s policijom kako bi se precizirale obveze glede uobičajenog protokola osiguranja utakmice visokog rizika. </p>
<p>U utorak se u 19 sati u prostoriji kod ulaza na poljudski stadion otvara Umbro Hajduk Fan klub. Tom će prigodom trogirski će pjevač Vinko Coce predstaviti novu pjesmu »Kada umren umotan u bilo« posvećenu Hajduku. </p>
<p>Inače, prvotimci splitskoga kluba u ponedjeljak su imali slobodan dan, a podsjetit ćemo da su s reprezentativnim selekcijama trener Vulić, Neretljak, Carević, Andrija Vuković i Mario Grgurović. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Odlazim iz hrvatskoga nogometa«</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 29. ožujka</p>
<p> – Poznati je rimski povjesničar Kornelije Tacit svojedobno kazao: »Glasine često pronađu pravoga čovjeka«. U svakom slučaju, smatramo kako njegova teza ima temelja, no kad je riječ o hrvatskom nogometu glasine je teško dokazati. To vrijedi i za najnovija nagađanja o namještanju rezultata utakmice Inter – Zagreb u subotu. Naime, neki mediji sumnjaju u regularnost tog dvoboja, odnosno vjeruju kako su Zaprešićani »pustili« utakmicu »pjesnicima«, što je izazvalo burnu reakciju Interova direktora Branka Laljka, koji je na ljeto najavio odlazak iz našeg nogometa. </p>
<p>– Ne želim da me se poistovjećuje s nogometnim podzemljem, odlazim! Zahvaljujem svima koji su mi pomogli da se maknem iz ovog »kuplerajskog« nogometa i od obmanjivanja javnosti. Tri su novine objavile da smo pustili utakmicu, ne shvaćam zašto se iznose takve površne insinuacije, neka ti novinari argumentiraju svoje tvrdnje ako mogu. Neka mi objasne na koji se to način puštaju utakmice, kako se to izvodi, glasno se zapitao direktor Zaprešićana i nastavio svoj monolog:</p>
<p>– Kako može trener koji drži do sebe, poput našeg, ući u svlačionicu prije utakmice i reći igračima da puste utakmicu, a onda dan kasnije na treningu nekoga pozivati na red, upitao se Laljak i progovorio o posljedicama koje su uzrokovale insinuacije:</p>
<p>– Kad pobijedimo imamo plodan radni tjedan, ako izgubimo onda već teže dolazimo do novca od sponzora, ali kada se po novinama piše da smo pustili utakmicu onda ni ne možemo tražiti 10-20 tisuća kuna dnevno koliko nam treba za goli život. Svi me zovu i pitaju je li to istina, ljutito je rekao Laljak uoči zaključka.</p>
<p>– Zašto se ne piše o lošem sustavu natjecanja u kojem ne postoji motivacija osim za četiri kluba koji se za nešto bore, dva za prvaka i dva za ostanak. Ili, primjerice, o sustavu licenciranja koji je mnogo toga dobroga donio našim klubovima. Nitko ne spominje da smo u četiri mjeseca smanjili dug sa tri milijuna kuna na 250 tisuća, da redovito plaćamo igrače i porez...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Split CO za dug igračima krivi sponzore i Grad </p>
<p>SPLIT, 29. ožujka</p>
<p> – Tommy Smith još nije definitivno napustio KK Split CO, čeka razgovor s predsjednikom Dinom Rađom, a tema bi trebala biti plaćanje duga. Smithu »žuti« duguju tri ugovorne rate, što je nešto više od 15.000 dolara. </p>
<p>Borbeni mladi američki centar odbio je igrati u subotnjem prvenstvenom ogledu u Slavonskom Brodu protiv Svjetlost Broda, u kojem su Splićani pobijedili. Međutim, ni ostali igrači nisu u boljoj situaciji, jer je klub i njima dužan. U blagajni kluba s Gripa odavna vlada propuh, a ni osvajanje Hrvatskoga kupa nije znatno popravilo financijsko stanje. </p>
<p> Trenutačnu je tužnu financijsku situaciju pojasnio direktor kluba Petar Škovrlj: </p>
<p>– Imamo potpisane ugovore s tri sponzora. Da su nam uplatili dogovoren iznos, mogli bismo ispuniti svoje obveze prema igračima i radnoj zajednici do kraja sezone. Tražili smo i pomoć Grada. Očekivali smo da ćemo premostiti ovo razdoblje sa 400 tisuća kuna, koje bi nam Grad mogao dati za troškove obnove krova dvorane. Na sastanku s gradskim čelnicima doslovno smo molili za pomoć. </p>
<p>Onih 200.000 kuna dobivenih od Grada i Županije (po 100.000 kuna za osvajanje kupa) podijelili smo igračima kao premiju. Prema tome, i Smith je dobio nešto novca, a čini mi se da su ga na potez napuštanja momčadi nagovorili menadžer i roditelji. </p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»U Ateni će za finale trebati kao u Sydneyju za medalju«</p>
<p>Draganja je srušio rekord koji je Aleksandar Popov postavio 1994. godine kada je bio u naponu snage i to je jedan od onih rekorda kojima se godinama nitko nije uspio približiti. Ako vam kažem da ga je i Van den Hoogenband u nekoliko navrata bezuspješno pokušavao srušiti, bit će vam jasno o kakvom je rezultatu riječ, kaže Kožulj</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Američko sveučilišno plivačko prvenstvo (NCAA) u New Yorku iznenadilo je s čak deset svjetskih rekorda i one kojima je dobro poznata snaga američkog sveučilišnog plivanja. </p>
<p>Rezultati isplivani u New Yorku djelomice su iznenadili i Gordana Kožulja, koji je ne tako davno vrlo uspješno studirao i plivao na sveučilištu Berkeley.</p>
<p>– Zna se da na američkim sveučilištima studiraju brojni extra-klasni svjetski plivači od kojih su se slični dosezi očekivali, dok su neki drugi apsolutno iznenadili plivački svijet. Nisu, tako, iznenađujući rezultati Iana Crockera jer je on prema svim pokazateljima trebao isplivati upravo ovakve rezultate kakve je plivao na NCAA. Na prvenstvu nije bilo Michaela Phelpsa koji je odustao od plivanja za sveučilište. S njim bi rekorda bilo još i više, no sumnjam da bi i on bio bolji od Crockera, započeo je Kožulj.</p>
<p>• Je li iznenađujući europski rekord Duje Draganje na 100 metara slobodno (46.64)? Već godinama pričamo kako je po potencijalu on ravan ili bolji od Aleksandra Popova i sada je, eto, srušio baš njegov europski, do subote i svjetski rekord.</p>
<p>– Dujin telent nikad nije bio upitan. Prošle godine je na Svjetskom prvenstvu u Barceloni plivao loše, no upravo njegov ovakav povratak dokazuje o kakvom je plivaču riječ. Duje je srušio rekord koji je Aleksandar Popov postavio 1994. godine kada je bio u naponu snage i to je jedan od onih rekorda kojima se godinama nitko nije uspio približiti. Ako vam kažem da ga je i Pieter van den Hoogenband u nekoliko navrata neuspješno pokušavao srušiti, tada će vam biti jasno o kakvom je rezultatu riječ.</p>
<p>• Nekoliko minuta prije negoli je Draganja postao europski rekorder na 100 metara slobodno, vi ste izgubili europski rekord (nekad svjetski – 1:51.62, op.a.) na 200 leđno. Austrijanac Markus Rogan je, naime, u New Yorku tu dionicu isplivao za 1:51.37. Osim toga, pojavio se i Peter Marshall koji je postavio svjetski rekord na 100 leđno, pobjedivši i Rogana i svjetskog prvaka Peirsola. Zabrinjavaju li vas ti rezultati?</p>
<p>– Rogan nije nikakvo iznenađenje, već je prije dvije godine imao rezultate koji su najavljivali njegove velike mogućnosti. Ni na EP u Berlinu ni na SP u Barceloni nije isplivao rezultate koji su se od njega očekivali, no sada je, čini se, konačno »stigao«. Što se tiče Petera Marshalla, mislim da je on specijalist za kratke bazene i da se neće ni plasirati u američku reprezentaciju za Olimpijske igre. Pritom ne želim umanjiti vrijednost njegovih rezultata ostvarenih u 25-metarskim bazenima.</p>
<p>• Što će se nakon ovakve uvertire događati na Igrama u Ateni?</p>
<p>– Mislim da će Atena pokazati novi napredak plivanja u svijetu – za razliku od atletike koja malo stagnira – i da će za ulazak u finale trebati plivati rezultate koji su na prošlim OI u Sydneyju jamčili medalju.</p>
<p>• Kako teku vaše pripreme za Olimpijske igre?</p>
<p>– Za sada je sve O.K., umoran sam, ali zdrav i pripremam se s Rusom Jevgenijem Alješinom. Uskoro počinju natjecanja u 50-metarskim bazenima, a glavni ispit forme bit će mi Europsko prvenstvo u Madridu. Tamo želim plivati na razini svojih najboljih rezultata, zaključio je aktualni svjetski doprvak na 200 metara leđnim načinom i dojučerašnji europski rekorder ( 25-m).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>NATO-ovo povijesno proširenje </p>
<p>NATO, političko-vojna organizacija u stalnim reformama, ulazi u sasvim novu eru punu teških izazova – kako uskladiti nove članice sa zajedničkim funkcioniranjem, a na dnevnom redu je i jačanje uloge u Afganistanu, te mogući angažman u Iraku/ Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je s ministrom Žužulom prisustvovao svečanostima, izjavo je da Hrvatska nije više zadovoljna samo politikom »otvorenih vrata« za NATO / Tijekom svečanosti, zajedno s drugim premijerima, Sanader se susreo s predsjednikom Bushem, potpredsjednikom Cheneyem, državnim tajnikom Powellom i ministrom obrane Rumsfeldom </p>
<p>WASHINGTON, 29. ožujka </p>
<p> – NATO je u ponedjeljak u Washingtonu i formalno u svoje članstvo primio sedam bivših komunističkih zemalja iz srednje i istočne Europe, čime je Sjevernoatlantski savez došao do granica nekadašnjeg hladnoratovskog neprijatelja Rusije, a broj njegovih članica porastao je s 19 na 26. </p>
<p>Polaganjem ratifikacijskih dokumenata u Washingtonu jer je glavni američki grad čuvar Washingtonskih sporazuma kojima je je NATO i stvoren, sedam zemalja, završen je prvi dio procedure. Dizanje zastava i prva službena sjednica starih i novih članica NATO-a na najvišoj razini Sjevernoatlanskoga vijeća održat će se 2. travnja u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell ovaj je čin nazvao povijesnim, no ulaskom novih sedam zemalja, NATO, političko vojna organizacija u stalnim reformama ulazi u u sasvim novu eru punu teških izazova - kako uskladiti nove članice sa zajedničkim funkcioniranjem, a na dnevnom redu je i jačanje uloge u Afganistanu, te mogući angažman u Iraku. </p>
<p>Predstavnici sedam zemalja, Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Slovenije, Litve, Estonije i Latvije, formalno su američkom državnom tajniku Colinu Powellu predali dokumente o pristupanju na kratkoj ceremoniji u Washingtonu.</p>
<p>Ceremoniji su uz sedam zemalja, koje ulaze u NATO sudjelovali su i premijeri tri zemlje Jadranske povelje, Hrvatske Albanije i Makedonije čije se zemlje nalaze u kandidatskom statusu.</p>
<p> Njihovo pozivanje na svečanost proširenja pokazuje da SAD ne kani stati sa širenjem NATO-a nego da ozbiljno računa i s njima.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom predstavljao Hrvatsku, ocijenio je da je poziv njemu i premijerima Albanije i Makedonije »vrlo jasan signal« da NATO ozbiljno shvaća kandidaturu tri zemlje. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush rekao je u ponedjeljak u Bijeloj kući u Washingtonu, tijekom svečanosti obilježavanja proširenja NATO-a, da terorizam neće podijeliti članice Sjevernoatlantskog saveza.</p>
<p>»Danas je naš savez suočen s novim neprijateljem koji je skrivio smrt nedužnih u New Yorku i Madridu«, naglasio je Bush. »Teroristi mrze sve što predstavlja naš savez, oni preziru našu slobodu, strahuju od našeg zajedništva i žele nas podijeliti. Neće uspjeti«, rekao je američki predsjednik.</p>
<p> »Nikada se nećemo pokoriti nasilju malobrojnih, oduprijet ćemo se smrtnoj opasnosti terorizma i zajedno ćemo ga svladati«, dodao je. </p>
<p>Američki predsjednik je isto tako podsjetio da »svaka od sedam zemalja pridonosi uvođenju trajne slobode u Afganistanu i Iraku«.</p>
<p>Tijekom svečanosti u Washingtonu zajedno s drugim premijerima Sanader se susreo s Bushem, potpredsjednikom Dickom Cheneyem, državnim tajnikom Powellom i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom.</p>
<p>Sanader je novinarima prije svečanosti rekao kako Hrvatska nije zadovoljna samo politikom »otvorenih vrata« za NATO.</p>
<p>Američki Kongres namjerava uskoro rezolucijom pozvati čelnike zemalja NATO-a da razmotre proces širenja i na Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju ne kasnije od 2007. godine.</p>
<p>Savez se po osnutku sastojao od dvanaest zemalja članica: Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, Sjedinjenih Država, Belgije, Velike Britanije i Kanade.</p>
<p>Tijekom Hladnog rata u NATO su ušle Njemačka, Grčka, Španjolska i Turska, a tijekom devedesetih i nekadašnje članice Varšavskog pakta Češka, Mađarska i Poljska. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Iračka gerila pokušava atentatima spriječiti prijenos vlasti</p>
<p>Amerikanci zabranili bagdaski tjednik Al Hawza zbog objavljivanja komentara šijitskog ajatolaha Muqtade al Sadra</p>
<p>ANKARA, 29. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Fotoreporter agencije AP Nabil al Jourani ranjen je u ponedjeljak južno od iračkog grada Basre. Na njega su greškom pucali britanski vojnici koji, kako se čini, sve više strahuju od pojačanih napada iračke gerile. </p>
<p>Britanci su dosad, za razliku od Amerikanaca, bili uglavnom pošteđeni od gerilskih akcija, budući da većinsko šijitsko pučanstvo (oko 90 posto stanovnika na jugu zemlje) nije dobilo takve signale od svojih ajatolaha u Najafu i Karbali. No, ako budući državno-pravni i politički ustroj Iraka ne bude u skladu sa šijitskim težnjama, moguće je da na udaru oržanih napada nađu i Britanci. </p>
<p>Irački pokret otpora kojem pomaže i zloglasna teroristička mreža Al Qaida nastavio je sa taktikom ciljanih napada i ubojstva s namjerom da oteža prijenos suvereniteta i vlasti s okupacijskih snaga na Iračane. Pokusno prebacivanje ovlasti počelo je u ministarstvu zdravstva na kojega su prebačena sva dosadašnja ovlaštenja s koalicijskih snaga. </p>
<p>U međuvremenu, irački gerilci pokušali su u nedjelju ujutro atentat na iračku ministricu za javne radove Nisreen Berwan. Do napada, u kojem su smrtno stradali vozač i tjelohranitelj ministrice, došlo je na autocesti između Dohuka i Mosula na sjeveru zemlje. Berwan, koja je jedna od pet kurdskih članova Vijeća za privremenu upravu Irakom, ostala je neozlijeđena. Izbjegla je sudbinu ministrice Aqile al Hasimi koja je u rujnu prošle godine bila žrtva atentata. Hasimi je bila predstavnica većinskih šijita u Vijeću, odnosno prijelaznoj vladi. Inače, ministrica Berwan završila je studij na bostonskom sveučilištu Harvard i najmlađa je u vladi koja ima dvadeset članova. </p>
<p>Gerilci su u nedjelju, također, u okolici Mosula izvršili iznenadni napad na predstavnike stranih tvrtki koji rade u Iraku. Tom su prilikom ubijeni britanski i jedan kanadski državljanin. Njihova imena još nisu objavljena. Riječ o predstavnicima stranih tvrtki koje rade na obnovi i izgradnji Iraka. </p>
<p>Ubojstva stranih radnika i stručnjaka postala su dijelom krvave iračke svakodnevice. Samo u ožujku, gerilci su ubili šestoricu Amerikanaca, dvojicu Finaca, te po jednog Nizozemca i Nijemca. Tim ubojstvima, koja imaju znato veći zastrašujući učinak od ubojstava vojnika, žele se odvratiti strane kompanije i njihove djelatnike da preuzimaju poslove u Iraku. </p>
<p>Mosul je bio i poprište sukoba jedne američke ophodnje i iračke gerile. Prema američkim vojnim izvorima, ubijena su četvorica iračkih pobunjenika, a ranjena dvojica američkih vojnika. </p>
<p>Sve vidljiviji znaci iračkog neposluha prenijeli su se i na medije. Javlja se da su deseci američkih vojnika upali u prostorije bagdadskog tjednika Al Hawza na čija su vrata, nakon detaljnog pretresa, stavili lokote. Neposredni povod je uvodnik koji nije bio po ukusu civilnom upravitelju Iraka Paulu Bremeru. Autor uvodnika je radikalni šijitski vjerski vođa ajatolah Muqtada al Sadr. Prema američkom viđenju, ajatolahovi tekstovi povećavaju prijetnje nasiljem i doprinose nestabilnosti i pružanju otpora koalicijskim okupacijskim snagama. </p>
<p>Samo nekoliko sati nakon zatvaranja tjednika Al Hawza, ispred zgrade se okupilo nekoliko tisuća građana koji su prosvjedovali zbog dnevnog zatvaranja njihovog omiljenog glasila. Sudionici prosvjeda uzvikivali su slogane potpore ajatolahu Al Sadru. »Čin zabrane izlaženja tjednika jasno pokazuje da u Iraku ne postoji sloboda mišljenja i javnog izražavanja«, rekao je Al Sadrov glasnogovornik Abdel Hadi Darraja.</p>
<p>Znakovito je da se vrhovni šijitski duhovni vođa Ali al Sistani još nije očitovao u povodu zatvaranja tjednika Al Hawza. U svakom slučaju, to je dovelo do opasnosti od prave lavine novih šijitski prosvjeda. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Shea: NATO nastavlja s politikom otvorenih vrata</p>
<p>LJUBLJANA, 29. ožujka </p>
<p> - NATO će nastaviti s politikom otvorenih vrata, a jedna od njegovih najvažnijih zadaća uz suprotstavljanje terorističkim prijetnjama ostaje sigurnost Balkana, izjavio je u ponedjeljak pomoćnik za vanjske poslove glavnog tajnika NATO Jamie Shea, govoreći u Ljubljani na konferenciji za novinare.</p>
<p>NATO će se ubuduće više posvećivati odvraćanju prijetnje terorističkih napada, kao što pokazuje njegova uloga na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Ateni i nogometnom prvenstvu u Portugalu, a započet će i s kontrolom pomorskog prometa u Sredozemlju kako bi se spriječio dolazak terorista u Europu ili unošenje oružja za masovno uništavanje, kazao je Shea. Važna točka budućih djelatnosti NATO saveza je i dovršenje izgradnje euroatlantske sigurnosne zone, a to je u prvom redu uspostava sigurnosti na području zapadnog Balkana, kazao je on. Pri tome, dodao je Shea, države na tom području moraju ostati stabilne i demokratske, a istodobno će se uklapati u euroatlantske organizacije. NATO nastavlja s politikom otvorenih vrata, pa NATO svoje širenje ne namjerava zaustaviti današnjim primanjem sedam država, među kojima i Slovenije, a razvijat će i partnerstvo s Rusijom i Ukrajinom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jokić: Strugar zaštitio Kovačevićev »samovoljni i teški delikt«</p>
<p>»U ratu se događa da zapovjedniku pukne film«, izjavio je Jokić / Svjedok tvrdi da je tražio od Strugara da se Kovačevića smijeni, podvrgne istrazi i izvede na sud. No, general Strugar to nije prihvatio </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 29. ožujka </p>
<p> – Bombardiranje Starog grada u Dubrovniku 6. prosinca 1991. bio je »samovoljni i teški delikt« kapetana JNA Vladimira Kovačevića Ramba, kojeg je general Pavle Strugar kasnije zašitio i predložio za promaknuće, rekao je u ponedjeljak admiral Miodrag Jokić na suđenju Strugaru u Haaškom sudom.</p>
<p> Na pitanje tužiteljice Susan Sommers je li Strugar izdao naredbu za napad, Jokić je odgovorio kako ne može »uprijeti prstom i reći da je Strugar to naredio«, te da su »mnogi iz njegove blizine ohrabrivali aktivnosti koje su dovele do napada 6. prosinca«.</p>
<p> Strugar je, prema Jokićevim riječima, kasnije podržao Kovačevićevu priču koji je tvrdio da je bio izazvan i da nije namjerno napao Srđ i nakon toga zaštićenu gradsku jezgru Dubrovnika. »Strugar ga je zaštitio. Ja sam tada imao i imam apsolutno drukčije mišljenje«, istaknuo je svjedok</p>
<p> Opisujući okolnosti koje su dovele do napada, Jokić je rekao da je Kovačevićev 3. bataljun trebinjske brigade JNA pretrpio gubitke u napadu na Srđ pa je zato iz osvete bombardirao Dubrovnik. </p>
<p>»U ratu se događa da zapovjedniku pukne film«, objasnio je. Jokić je izjavio kako je od Strugara tražio da se Kovačevića smijeni, podvrgne istrazi i izvede pred sud s čime se Strugar nije složio.</p>
<p> Svjedok je ustvrdio da je 6. prosinca 1991. bezuspješno pokušavao zaustaviti napad, te da je kontaktirao i s kriznim stožerom u Dubrovniku te s hrvatskim ministrom Davorinom Rudolfom, kojima je objasnio da on nije naredio napad i ispričao im se.</p>
<p> To poslijepodne, Strugar i Jokić pozvani su u Beograd da o napadu izvijeste ministra obrane generala Veljka Kadijevića i načelnika glavnog stožera JNA Blagoja Adžića. </p>
<p>»Kadijević je bio jako ljut zbog napada, cijelo vrijeme hodao je po uredu i napadao mene i Strugara«, ispričao je Jokić. Strugar, dodao je, nije ni pokušao objasniti kako je došlo do napada, iako je primao izravne zapovijedi iz Beograda o blokadi Dubrovnika.</p>
<p> »Bio sam jako povrijeđen, ostavljen sam na brisanom prostoru i ispao sam glavni krivac iako sam poduzeo sve da se napad ne dogodi«, naglasio je Jokić. Objasnio je da je još nakon incidenata u studenom 1991. tražio povlačenje trebinjske brigade s ratišta. Kazao je i kako je Kadijeviću tada ponudio ostavku te ponovio zahtjev da se Kovačevića procesuira, što nije prihvaćeno.</p>
<p> Nakon povratka na teren, Strugar je Jokiću naredio da javnosti ponudi »službenu verziju« napada na Dubrovnik temeljenu na Kovačevićevu iskazu. Jokićevu sugestiju da se i on ispriča hrvatskoj strani Strugar je odbio, okrivljujući za sve »ekstremiste sa Srđa«.</p>
<p> Idući dan sklopljen je sporazum o prekidu vatre, a 8. prosinca 1991., uz dopuštenje hrvatske strane, tročlano izaslanstvo JNA posjetilo je Stari grad i sastavilo izvještaj o počinjenoj šteti popraćen videosnimkama. U tom izvješću »ocijenjeno je da to nisu velika oštećenja, čak je bilo priča da su neka i namjerno učinjena, a kasnije je ipak utvrđeno da su oštećenja velikih razmjera«, kazao je Jokić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Iza »razdruživanja« Srbije i Crne Gore stoji neizvjestan put u Europu</p>
<p>Crnogorska vlada demantirala je navodnu izjavu premijera Mila Đukanovića da su počeli pregovori o rasformiranju državne zajednice sa Srbijom</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Vijest da je crnogorski premijer Milo Đukanović započeo razgovore s dužnosnicima Srbije o mogućem rasformiranju državne zajednice, koju su prošle subote prenijeli mediji u SCG pozivajući se na ugledni britanski Finantial Times, izazvala je veliko iznenađenje. Razlog užurbanim reakcijama nije bio u tome što bi tako nešto bilo nemoguće već, tvrde poznavatelji prilika, više zbog toga što je prvi put javno objelodanjeno i to u stranim novinama. </p>
<p>Međutim, iz Ureda Vlade Crne Gore za odnose s javnošću odmah je stigao demanti. Objašnjeno je da je vijest proizvod neprecizne interpretacije dijelova Đukanovićeva intervjua, odnosno plod greške novinara FT-a. »I tijekom razgovora za FT, kao i u svim drugim prilikama, premijer Đukanović je naglasio privrženost Crne Gore implementaciji Beogradskog sporazuma i poštovanju međunarodnih obveza«, priopćila je vlada dodavši da je, govoreći o mogućnosti ubrzanja rokova iz Beogradskog sporazuma, Đukanović kazao da do njega može doći samo ako se oko toga slože Srbija i Crna Gora. </p>
<p>Kad je riječ o deblokadi procesa približavanja državne zajednice Europskoj uniji premijer je rekao, navodi se dalje u priopćenju, da je u razgovoru sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom predočio tri moguća rješenja. Jedno je da Europska komisija uvaži specifičnost unije Srbije i Crne Gore i da pozitivnu ocjenu Studije o izvedivosti, druga da Crna Gora i Srbija, ne ulazeći u redefiniranje državnog okvira tijekom tri godine, potpišu odvojene sporazume o Stabilizaciji i pridruživanju s EU, i treća, ako EU ne prihvati prvu i drugu, da se Srbija i Crna Gora slože o bržem raspisivanju referenduma kako bi bilo razriješeno prethodno pitanje koje se tiče državnog statusa te kako bi se rasterećeni tog pitanja mogli posvetiti pitanju europskih integracija.</p>
<p>FT je objavio da je Đukanović rekao kako »Europa ne đjeluje u skladu s obećanjima danim pri potpisivanju trilateralnog sporazuma«, te izrazio nezadovoljstvo odlaganjem procesa pridruživanja Europskoj uniji. Dakle, FT stavlja naglasak na jedan, a crnogorska vlada na drugi aspekt problema i to sad otvara prostor za pretpostavku da je Đukanović postigao cilj: aktivirati ne toliko pitanje »razdruživanja« Srbije i Crne Gore koliko razbistriti perspektive euroatlantskih integracija. </p>
<p>Istodobno, zabuna oko datuma nastanka državne zajednice, pa tako i datuma isteka njezina oročenja na tri godine, i dalje je aktualna. Po jednima, zajednica je stvorena (trilateralnim) Beogradskim sporazumom iz travnja 2002., a po drugima je nastala usvajanjem Ustavne povelje u ožujku 2003. Ovisno o datumu, Crna Gora bi svoje ustavno pravo na održavanje referenduma o samostalnosti mogla iskoristiti 2005. ili pak 2006. godine. Drugo je pitanje misle li u Crnoj Gori da ih Srbija svojim uzastopnim političkim krizama koči na putu ka europskim integracijama, budući i da u Srbiji mnoge stranke misle da je upravo Crna Gora ekonomski balast. </p>
<p>Iz Solaninog okruženja stigao je komentar da je Đukanovićeva izjava »udarac« nadama Europske unije da će Balkan ići dalje u integracijskim procesima, prenosi podgorički Dan. Predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović sumnja u autentičnost Đukanovićevog intervjua i podsjeća da je Koštunici u Bruxellesu rečeno da europski dužnosnici isključuju mogućnost pojedinačnih pregovora republika o ulasku u europske institucije.</p>
<p>Potpredsjedniku vlade Srbije Miroljubu Labusu nije poznato da se vode bilo kakvi službeni razgovori s crnogorskom vladom o razdruživanju Srbije i Crne Gore, rečeno je agenciji Beta u Labusovom kabinetu. S druge strane, isti je Labus baš sad našao za shodno izjaviti da će Srbija postati članicom EU 2010. godine. Srbijanski radikali upozoravaju da nema razgovora o razdruživanju, a da »Đukanović može o nezavisnosti pričati jedino u Crnoj Gori i tamo raspisati referendum«, no srbijanski se demokršćani, primjerice, odavno zalažu za raspisivanje referenduma za samostalnu Srbiju. Jeffry Barett, šef delegacije EK u Beogradu, ponovio je povodom najnovije polemike da je za Srbiju i Crnu Goru, s aspekta europskih integracija, bolje da ostanu u »jedinstvenoj i labavoj zajednici i dijele određene funkcije« jer »Europi treba jedan pregovarač, jedinstvene institucije, jedinstveno trgovinsko područje i jedinstven sustav carinske i granične kontrole«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Koštunica predlaže teritorijalnu autonomiju za »samoobranu«</p>
<p>BEOGRAD, 29. ožujka</p>
<p> - Sigurnost nealbanskog stanovništva na Kosovu mogla bi biti osigurana u okviru teritorijalne autonomije u toj pokrajini i to »ne bi bila obična, već autonomija radi samoobrane tih ljudi, radi zaštite i jamčenja nekih elementarnih ljudskih prava«, izjavio je srbijanski premijer Vojislav Koštunica prošle subote u emisiji »Nije srpski šutjeti« na beogradskoj televiziji BK.</p>
<p>Naglasivši da bez političkog rješenja nije moguće srediti stanje na Kosovu, objasnio je da bi autonomija za Srbe podrazumijevala posebne zdravstvene, prosvjetne, kulturne i policijske ustanove, dok bi se za sudstvo moralo pronaći neko rješenje. Koštunica je kazao da »politička povijest pokazuje da se »i vanjske granice mogu mijenjati«, dodajući da ne vidi »zašto ne bi mogle i unutarnje« ako bi to značilo sigurnost Srbima. Kazao je i da su »počele konzultacije s određenim ljudima« kako bi se pronašlo rješenje sigurnosti za Srbe na Kosovu, ne precizirajući o kojim ljudima i kakvim rješenjima je riječ. Nasilje nad Srbima na Kosovu, od 17. do 19. ožujka, Koštunica je okarakterizirao kao terorističke akte koje treba staviti »u kontekst velikih terorističkih zločina«, kakvi su se dogodili u New Yorku ili Madridu. Upitan kako vidi rješenje statusa Kosova, srbijanski premijer je kazao da bi to moglo biti riješeno »kroz formulu autonomije visokog stupnja« unutar državne zajednice Srbije i Crne Gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sulejman Tihić za izmjenu naziva Republike Srpske i Federacije BiH</p>
<p>Tihić je pojasnio kako drži neodgovarajućim da unutar jedne države postoje jedna republika i jedna federacija te da je ustav BiH zbog tog kao i niza drugih razloga potrebno uskladiti s Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima što je ujedno dio postprijemnih obveza za BiH kao članice Vijeća Europe</p>
<p>SARAJEVO, 29. ožujka</p>
<p> - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić najavio je pokretanje inicijative za izmjenu naziva Republike Srpske i Federacije BiH što bi otvorilo novi ciklus značajnih izmjena unutarnjeg ustroja BiH utemeljenog Daytonskim sporazumom iz 1995. godine.</p>
<p>U intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu, objavljenom u ponedjeljak, Tihić je potvrdio da kao jedan od ustavom ovlaštenih predlagatelja namjerava pokrenuti zahtjev pred Ustavnim sudom BiH kako bi se promijenili postojeći nazivi dva entiteta.</p>
<p>Pojasnio je kako drži neodgovarajućim da unutar jedne države postoje jedna republika i jedna federacija te da je ustav BiH zbog tog kao i niza drugih razloga potrebno uskladiti s Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima što je ujedno dio postprijemnih obveza za BiH kao članice Vijeća Europe.</p>
<p>Tihić je također kazao kako će se otvoriti i pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH s obzirom da sadašnji ustav dopušta samo izbor Hrvata, Srbina te Bošnjaka u to tijelo vlasti zanemarujući prava pripadnika ostalih naroda. Uz to postoji i diskriminirajuća odredba po kojoj može biti izabran samo Srbin koji živi u RS odnosno Hrvat i Bošnjak samo iz Federacije.</p>
<p>»Nužno je to što prije uraditi (provesti izmjene) jer je svaka od ovih diskriminirajućih odredbi postala praksom u svakoj sferi života«, kazao je Tihić. On je najavio kako će pokušati privoljeti svoje sadašnje kolege iz Predsjedništva BiH Borislava Paravca i Dragana Čovića da izmjenu Ustava prihvate kao zajednički projekt.</p>
<p>Tihićeva najava novih zahtjeva za izmjenama ustava BiH uslijedila je samo dva dana nakon što je Ustavni sud nelegalnim proglasio imenovanje gradova u zemlji po nacionalnim odrednicama. Time je otvoren postupak izmjene imena gradova koji su tijekom rata i nakon njega dobili prefiks »srpski« i što je opet bio izravni rezultat ratnih osvajanja i progona Bošnjaka i Hrvata sa sadašnjeg teritorija RS.</p>
<p>Ustavnost jednonacionalnih naziva gradova s pravnog je stajališta postala upitnom nakon što su 2001. godine usvojeni amandmani na Ustav BiH kojima je utvrđeno kako su sva tri naroda konstitutivna na cijelom teritoriju BiH, neovisno o tome u kojem entitetu žive.</p>
<p>Najviši dužnosnici RS te Borislav Paravac zabrinuto su reagirali zbog prošlotjedne odluke Ustavnog suda izražavajući bojazan kako je zapravo pravi cilj pokretača ovakvih inicijativa ukinuti naziv ovog entiteta.</p>
<p>Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Kalinić kazao je kako u ovoj odluci vidi više prava nego politike najavljujući uz to kako će srpska strana sada tražiti ukidanje pridjeva »bosanski« uz nazive gradova u BiH. Paravac je pak ustvrdio kako se naziv Republike Srpske ne može mijenjati jer je to ustavna kategorija.</p>
<p>Sulejman Tihić drži kako, bez obzira na to što sada piše u ustavu, on ne može biti u suprotnosti s međunarodnim pravnim normama pa ga stoga u prijepornim odredbama treba i prilagođivati stvarnosti.</p>
<p>I Haris Silajdžić koji je izravno sudjelovao u pregovorima o Daytonskom ustroju BiH izjavio je kako taj dokument nije nikakva »sveta krava« koja ne bi dopuštala prilagodbe. »Po Daytonu, međunarodne konvencije o ljudskim pravima su iznad tog sporazuma a time i iznad Ustava BiH. Dakle, samim tim, nazivati jedan entitet srpskim a da pritom u njemu žive i druga dva konstitutivna naroda kao i ostali, kršenje je ovih konvencija«, kaže Silajdžić.</p>
<p>Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić novinarima je prošlog tjedna potvrdio kako će sud, primi li takvu inicijativu od ovlaštenog predlagatelja, raspravljati i o zahtjevu za ocjenu ustavnosti entiteta. Za sada takav prijedlog nije formalno upućen, a Tadić je odbio nagađati o tome što bi mogao biti pravorijek Ustavnog suda u ovom slučaju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kučan: Referendum o neslovencima sramota za Sloveniju</p>
<p>LJUBLJANA, 29. ožujka </p>
<p> - Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan rekao je da iduće nedjelje neće glasovati na referendumu o »izbrisanim neslovencima«, jer on dovodi u pitanje ljudska prava i odluku Ustavnog suda. »Taj je referendum sramota za Sloveniju. U biti, naime, neće se glasovati o formalno postavljenom pitanju nego o ljudskim pravima i poštivanju odluke Ustavnog suda, a posljedično i o tome hoćemo li živjeti u ustavnoj demokraciji ili ne«, rekao je Kučan u intervjuu za najnoviji broj tjednika Mladina.</p>
<p>Ustavni sud donio je lani pravorijek da treba vratiti prava na stalno prebivalište za 18.305 neslovenaca iz država nastalih na području biše Jugoslavije, koje im je oduzeto prije 12 godina. Međutim, oporba je uspjela suspendirati već prihvaćeni zakon naknadnim referendumom o tome treba li takvo rješenje stupiti na snagu.</p>
<p>Nepoštivanje odluke Ustavnog suda bio bi kraj pravne države, rekao je bivši slovenski predsjednik. Pritom je najavio kako će se uskoro politički i javno ponovno angažirati osnivanjem »Foruma 21« koji neće djelovati na stranačkoj osnovi, ali će izražavati javna stajališta o svim bitnim društvenim pitanjima.</p>
<p>Kučan je osporio i inicijativu da se održi i referendum o gradnji prve džamije u Sloveniji, rekavši da to vodi u balkanizaciju. »Nužan je odlučan odgovor da se međuvjerski konflikti s Balkana ne uvoze u Sloveniju«, rekao je Kučan te dodao da postoje informacije kako su inicijatori potpise za referendum protiv gradnje džamije prikupljali od slovenskih Srba pred pravoslavnom crkvom u Ljubljani.</p>
<p>Ako je to točno, kaže Kučan, onda je to pokušaj uvoza vjerskih sukoba s Balkana. Referendum su, inače, inicirali vijećnici oporbenih stranaka desnog centra u ljubljanskom Gradskom vijeću, ali ga je gradonačelnica Danica Simšič do daljnjega suspendirala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Britanija osniva svoj FBI za rat protiv organiziranog kriminala</p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett najavio je zakone o borbi protiv organiziranih kriminalaca i u tom sklopu osnivanje Agencije za ozbiljni i organizirani kriminal (SOCA)</p>
<p>LONDON, 29. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kako bi se bolje nosila s bandama koje djeluju na njenom tlu, Velika Britanija osniva elitne policijske snage po uzoru na američki FBI, objavljeno je u ponedjeljak. Kriminalci koji na sudu pristanu svjedočiti protiv svojih gangsterskih kolega mogu računati na smanjene kazne. Najavljen je i nacionalni program zaštite svjedoka.</p>
<p>Unatoč oprezu britanskih tajnih službi koje ne žele da se otkriju njihovi postupci, u sudnici će se kao dokaz ubuduće moći koristiti i materijali dobiveni telefonskim prisluškivanjem. Osim protiv organiziranog kriminala, mnoge od novih mjera mogu se vrlo uspješno upotrijebiti i protiv terorizma. </p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett objavio je u ponedjeljak nacrt budućih zakona o borbi protiv organiziranih kriminalaca. U tom je sklopu najavio da će biti osnovana Agencija za ozbiljni i organizirani kriminal (Serious and Organised Crime Agency, odnosno SOCA). Taj pandan američkom FBI-ju imat će zadatak da se bori protiv ilegalnih bandi i velikih gangsterskih »bossova«. </p>
<p>U intervjuima za novine i radio, ministar je rekao da se predomislio oko uvođenja dokaza dobivenih telefonskim prisluškivanjem u sudnice. Kazao je da je zaključio kako to neće štetiti tajnim službama. Što se tiče nagodbi o kraćim kaznama u zamjenu za svjedočenje protiv kriminalnih »bossova«, Blunkett tvrdi da se to već događa u britanskim sudnicama te da to sada treba formalizirati. Ubuduće će, kako se vjeruje, biti moguće da kazne budu smanjene i za dvije trećine u zamjenu za svjedočenje. </p>
<p>Kritičari takvog sustava misle da će skraćene kazne biti uvreda za žrtve i njihove obitelji. Blunkett ističe, međutim, da je to način koji dobro funkcionira u drugim zemljama, poput Australije i Amerike. U Britaniji je lani samo jedan posto ljudi kojima se sudi zbog carinskih prekršaja svjedočio u zamjenu za lakšu kaznu, dok je u Australiji bilo 15, a u Sjedinjenim Državama 26 posto takvih slučajeva. </p>
<p>U Britaniji organizirani kriminal godišnje obrne 40 milijardi funti, što je ravno nacionalnom bruto dohotku Novog Zelanda, istaknuo je Blunkett. U zakonskim promjenama koje je najavio predviđa se i mnogo stroži režim za odvjetnike, bankare i knjigovođe koje trenutačno štiti pravilo povjerljivosti. Po novom, oni će vlastima morati otkriti sve podatke o svojim klijentima ako su ti klijenti kriminalci. Ne budu li surađivali s vlastima, prijeti im zatvor.</p>
<p>»Britanski FBI«, SOCA imat će 5000 istražitelja koji će se baviti najozbiljnijim vidovima organiziranog kriminala kao što su krijumčarenje droge i ljudi, pranje novca i financijske prijevare. No, dok se FBI bavi i rješavanjem umorstava te terorizmom, SOCA će se usredotočiti samo na organizirani kriminal. Bit će to elitne policijske snage koje će preuzeti istražiteljske poslove koje sada obavljaju britanska policija, carina i imigracijska služba. </p>
<p>Bit će potrebno donijeti nove zakone kojima se ta služba utemeljuje, što znači da neće proraditi prije 2006. godine. Osim policajaca, SOCA će zapošljavati i niz posebnih civilnih istražitelja poput knjigovođa, stručnjaka za financije ili kompjutore. Najavljene promjene označavaju najveću reformu policije u Britaniji u zadnjih četrdesetak godina. </p>
<p>Vjeruje se da će SOCA lakše izlaziti na kraj s bandama koje operiraju širom Britanije, pa i preko njenih granica. Potreba za stvaranjem te agencije pojavila se jer je organizirani kriminal uzeo maha u Britaniji, djelujući na raznim frontama - od prostitucije i pedofilije, do trgovine drogom. Na Otoku su trenutačno aktivna mnoga kriminalna udruženja iz cijelog svijeta, od talijanske i albanske mafije, pa do kineskih trijada. Trgovina drogom i dalje je najunosniji vid organiziranog kriminala u Britaniji, ali u posljednje vrijeme sve više joj konkurira krijumčarenje ljudi. </p>
<p>Neki su osnivanje nove agencije dočekali vrlo suzdržano. Jan Berry, predsjednik Policijske federacije Engleske i Walesa tvrdi da u britanskim policijskim snagama »nema mjesta elitizmu«. On smatra da će redovna policija oslabiti ako iz njenih redova budu uzeti najbolji ljudi da popune mjesta u novoj agenciji. »Ne smijemo se zanositi novom glamuriziranom filmskom predodžbom o svojevrsnom FBI-ju koji nudi potpuno rješenje zločina - zbilja je često sasvim drugačija«, tvrdi Berry. Britanske vlasti smatraju međutim da se organiziranom kriminalu moraju suprotstaviti na novi način. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prometna kazna teroristima s punim vozilom eksploziva </p>
<p>Španjolska policija potkraj veljače zaustavila je automobil u kojemu je bio eksploziv iskorišten za madridski pokolj, piše list »El País«</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Španjolska prometna policija zaustavila je potkraj veljače vozilo se nekoliko osoba koje su poslije osumnjičene kao počinitelji madridskih atentata 11. ožujka. Kako u ponedjeljak javljaju agencije, njihov automobil bio je pun eksploziva, a kako je sada utvrđeno, upravo je taj eksploziv korišten u terorističkom napadu na četiri madridska vlaka u kojima je poginulo gotovo 200 ljudi, a ranjeno ih je više od 1700. </p>
<p>Kako piše madridski list El País, pozivajući se na izvor blizak istražiteljima, »trojica ili četvorica terorista putovali su posljednjeg tjedna u veljači u Asturias kako bi stupili u kontakt s bivšim rudarom Joséom Emiliom Suárezom Trashorrasom«. Imali su njegov broj telefona koji im je dao neki Marokanac, jedan od 20 uhićenih u istrazi o terorističkim napadima. </p>
<p>Ti su muškarci, sada osumnjičeni za teroristički atentat, navodno nazvali bivšeg rudara i pozvali ga na kavu. Zamolili su ga da im nabavi eksploziv za eksploataciju nekog rudnika u Magrebu, uz objašnjenje da im je tamo nemoguće legalno nabaviti eksploziv. Jedan dio eksploziva bivši im je rudar donio iste večeri, a jedan dio kasnije - sve u svemu 110 kilograma.</p>
<p>Kad su se teroristi vraćali u Madrid, zaustavila ih je prometna policija. Policajci su provjerili registarsku pločicu automobila »volkswagen« kojim su putovali, no kako im ništa nije bilo sumnjivo, dopustili su im da nastave put, kaznivši ih samo za neki manji prometni prekršaj, piše list. </p>
<p>Kasnije se pokazalo da je to vozilo bilo ukradeno, ali to tada nije još bilo prijavljeno. Automobil je nedavno pronađen i u njemu su otkriveni tragovi eksploziva korišteni u madridskim atentatima. </p>
<p>U očekivanju novih pojedinosti istrage o madridskom pokolju, neki se već pitaju je li on mogao biti spriječen.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Slovenci nisu niti za dogovor, niti za arbitražu</p>
<p>Slovenci su tobože prihvaćali arbitražu u Piranskom zaljevu (Savudrijskoj vali) sve dotle dok to Hrvatska nije poluslužbeno predložila. Sada niti to ne prihvaćaju, što znači da su apriori protiv bilo kakvog dogovora ili sporazum, osim za onaj kakvog su si sami zacrtali.</p>
<p> Njima je prihvatljivo to ili onaj paraf koji su poslije partije tenisa stavili na ništavan ugovor Račan i Drnovšek. Nakon svega teško se oteti dojmu da je veći dio političara, a nažalost i hrvatskog naroda, nezainteresiran da se to konačno riješi, kao da to prešutno odobrava. Današnja vlada još ništa konkretno ne poduzima, osim nekorisnih razgovora i pregovora za koje unaprijed zna da od njih neće biti nikakve koristi. Nerazumljivo je običnom čovjeku i glasaču da premijer i ministar vanjskih poslova putuje po svijetu uporno tražeći sugovornike koje ništa ne košta da im obećaju kako podržavaju naš put u Europu (koji će gospođa Carla zaustaviti svojim pristranim izvješćem) a teritorijalni problem sa Slovenijom prepuštaju proteku vremena, možda i zaboravu, vjerojatno nekome dokazujući našu poznatu, pogubnu kooperativnost.</p>
<p>Zar nismo susjednoj nam državi dali previše, ne dobivši ništa. Oprostili smo joj dug od 250.000.000 dolara kao da smo u takovoj financijskoj situaciji da to za nas ne predstavlja ama baš ništa. Račun za neisporučenu struju od 50 milijuna dolara također pomalo zaboravljamo i vjerojatno ćemo ga otpisati. Nagrada od naših susjeda za sve to je ponuda od sramotnih 150.000.000 dolara, za naš suvlasnički dio nuklearke. Tu je trebalo odmah reagirati pa njima za njihov dio ponuditi dvostruko, pa bi vidjeli kako bi oni odmah reagirali i galamili da je to najblaže rečeno premalo, ucjena i sl. Tu treba po zna koji puta spomenuti i Svetu Geru za koju svi slovenski političari a i veći dio Slovenaca priznaju da je to hrvatski teritorij, na tome ostaje i pitanje je kada će je napustiti. A mi to lijepo trpimo i dozvoljavamo slovenskim vojakima da naoružani prelaze preko našeg teritorija do ograđene bivše vojarne i pod punom ratnom spremom, zaštićeni vrećama pijeska, čuvaju naše od nas. Za svaku državu u svijetu to bi bio čin okupacije osim za našu koja se ponaša kao da smo još uvijek u zagrljaju bratstva i jedinstva. Čak i hrvatski planinari, kojima je bivšu vojarnu svojevremeno darovala Hrvatska vlada, šute i čekaju, umjesto da su tužili Sloveniju međunarodnom sudu gdje bi sigurno bili zaštićeni i danas bi imali na Geri svoj planinarski dom.</p>
<p>Mislim da više nemamo što čekati, već odmah vratiti komisiju za razgraničenje u kojoj bezuvjetno moraju biti gospoda Kačić i Rudolf, jer oni su nam garancija da neće predložiti nešto slično kao što je to učinjeno na Prevlaci, gdje smo doslovno vratili kuću bez dvorišta, poklonivši Crnogorcima more. Sva je sreća da se bivša vlada nije upuštala da riješi još neke, za naše susjede sporna a za nas okupirana područja, jer bi ostali bez Šarengradske ade i još koječega.</p>
<p>STJEPAN BUČAR Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Krivi su bespravni graditelji i lokalni »drmatori«</p>
<p>Najtočniju dijagnozu uzroka epidemije zvane »bespravna gradnja« pročitao sam u Vjesniku od ponedjeljka, 29. ožujka u tekstu Vesne Kusin pod naslovom »Bespravna gradnja kao 'hrvatski proizvod'«. </p>
<p>Točno je da je takva epidemija nezamisliva u civiliziranoj zemlji, ali mnogo je još toga u nas, što civilizirani ljudi teško mogu zamisliti. Pratim iz dnevnog tiska i uviđam da je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odlučno u namjeri da zaustavi daljnju devastaciju prostora bespravnom gradnjom, osobito na priobalnim područjima i otocima.</p>
<p> Osobno mislim da se nitko razuman ne bi smio suprotstaviti tim nastojanjima, ali…</p>
<p>Nažalost, postoji neki ali koji prisiljava, čak i ljude sa poštenim namjerama, da se odluče na svjesno kršenje propisa jer, čekati dok se lokalni »drmatori« smiluju i usvoje, već davno pripremljene i svima poznate, DPU-e - GPU-e i (Bog zna kakve) XPU-e, znači izgubiti, i graditelji s najpoštenijim namjerama izgube živce, a gube i vrijeme i novac.</p>
<p>Nije li onda bolje, ocijenivši sve rizike, krenuti sa izgradnjom bez dozvola i platiti kaznu, legalizirati građevinu i useliti se čim prije. Osobno mislim da se kuća sa bazenom iz Donje Garice na Krku neće rušiti, jer će u međuvremenu dobiti sve potrebne dozvole.</p>
<p>Ovo pišem iz osobnog iskustva. Naime, u Baški na Krku, za područje Pešćivica, koje je određeno kao građevinska zona već prije 10, ili čak15 godina, s već davno određenim uvjetima izgradnje, »treba se izraditi, usvojiti i staviti na raspravu pučanstvu« novi plan. Već tri godine, na moje upite zaduženima u lokalnim tijelima Općine, dobivam odgovore: »za mjesec/dva, najdalje na jesen«. Isto tako znam da je projekt završen, osobno sam ga vidio kod projektanta. Ukoliko nekoga zanima i želi provjeriti istinitost mojih navoda, nadležnim službama stojim na raspolaganju.</p>
<p>Moj je, pak, zaključak da bi se trebalo sankcionirati, kako bespravnu izgradnju, ali isto tako nerad lokalnih »faktora« koji na taj način koče razvoj.</p>
<p>MILJENKO TUDOR Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mediji o mr. Nevenu Jurici objavljuju izmišljotine i laži</p>
<p>U jednom dnevnom listu objavljene su odreda potpune izmišljotine, insinuacije i laži o predsjedniku Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora mr. Nevenu Jurici.</p>
<p>U vrijeme kad je predsjednik Odbora obnašao dužnost veleposlanika u Australiji nikakav novac namijenjen izgradnji hrvatskog veleposlanstva u Australiji nije nestao. Veleposlanstvo su u potpunosti gradili i financirali australski Hrvati s posebnog računa koji su sami otvorili i kontrolirali. U vrijeme dok je mr. Jurica obnašao dužnost veleposlanika u Norveškoj nije probijen godišnji budžet za reprezentaciju veleposlanstva, kako se u dnevnom listu navodi, jednostavno zato što takovog budžeta nije ni bilo. Objavljene brojke dio su naknadne konstrukcije koalicijske vlasti nakon 2000. koje su služile da bi se dotadašnja hrvatska diplomacija pokazala rasipnom, te stvorili javni uvjeti za političke čistke u hrvatskoj diplomaciji koje su uslijedile.</p>
<p>Predsjednik Odbora za vanjsku politiku mr. Neven Jurica nikad nije sudjelovao ni u kakvim demonstracijama pred bilo kojom ambasadom, pa ni SAD. Objavljena mala fotografija u opremi teksta u spomenutom listu primjer je lažne manipulacije javnošću. Ona je snimljena 1991. u vrijeme početka rata protiv Hrvatske u sasvim drugom kontekstu i nema veze sa bilo kakvim prosvjedima pred bilo kojom ambasadom.</p>
<p>Predsjednik Jurica u vrijeme zagrebačkih demonstracija 2000. g. bio je u Oslu na dužnosti veleposlanika, a u vrijeme stvaranja antiameričke histerije koji je dio ovdašnjih medija producirao zbog slamanja diktatorskog režima u Iraku, mr. Jurica obnašao je dužnost političkog tajnika HDZ-a.</p>
<p>MILOVAN PETKOVIĆ tajnik Odbora Hrvatskog sabora za vanjsku politiku</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neke se nepravde iz prošlosti nikad neće ispraviti </p>
<p>Nema što, čitam tako naslov u Vjesniku (petak, 26. ožujka) »Sanader obećao Pupovcu iseljenje iz sto do dvjesto kuća mjesečno«. SDSS-ov je zastupnik zaprijetio da će, ne bude li Vlada poštovala precizno utvrđene rokove i do 30. lipnja ove godine vratiti sve kuće koje su bespravno useljene, SDSS s HDZ-om raskinuti sporazum o suradnji. </p>
<p>Stoga su u posljednje vrijeme mediji puni izvješća o povratku protjeranih Srba. No, svi se još sjećamo »pod kakvim torturama i batinama su bježali na kamionima i traktorskim prikolicama«. Vidjeli smo i Petera Galbraitha, valjda je i njega netko protjerao, pa se jadan i izmrcvaren utovario na traktorsku prikolicu.</p>
<p> Pitam se , ipak, ima li netko spisak svih tzv. društvenih stanova i koliko su ih proporcionalno koristili pripadnici »ugroženog« naroda. Koliko je njih imalo ne samo jedno stanarsko pravo i kako su ih ustupali svojim članovima domaćinstva, ali ne samo njima već i punicama i ljubavnicama. Kredite su mogli dobivati samo podobni i izabrani. Kreditima su izgrađene i sve one vile i vikendice na moru i drugdje u planinama. Ako naša Hrvatska slobodno država ne može ispraviti tu nepravdu barem bi se mogle javnosti već jednom objaviti tko je imao koliko stanarskih prava, povoljnim kreditima izgrađenih kuća i vikendica, jer i ja sam radio svoj cijeli vijek izdvajao u stambene fondove, a ništa od toga mene nije dopalo. No, nisam zaslijepljen srdžbom i ne protivim se da naša Vlada ispuni međunarodno preuzete obveze. Stalo mi je jedino da se barem javno prizna da se neke nepravde iz prošlosti nikad neće ispraviti. </p>
<p>FRANJO ZVONAREK Prelog</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ugostitelj i djevojka izrešetani ležali satima u garsonijeri punoj krvi</p>
<p>Patolog je procijenio da su oboje preminuli od 5 do 12 sati prije nego što su njihova tijela pronađena / Očevid se odužio jer su pozvani i vještaci iz Centra</p>
<p> za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« iz Zagreba</p>
<p>OSIJEK, 29. ožujka</p>
<p> – Nakon dvanaestosatnog maratonskog očevida obavljenog na mjestu dvostrukog ubojstva u nekadašnjem hotelu »Turist« u Osijeku, policija je u ponedjeljak službeno potvrdila identitet ubijenih osoba. Riječ je o, kako je Vjesnik već pisao, poznatom osječkom ugostitelju i suvlasniku Automat cluba »City«, Peri Martiću (38) i o njegovoj prijateljici, dvadesetšestogodišnjoj Jadranki Modrić iz Valpova. </p>
<p>Oni su, da podsjetimo, hicima iz vatrenog oružja ubijeni tijekom noći na nedjelju, u iznajmljenoj garsonijeri u zgradi bivšeg hotela »Turist«, koja se nalazi preko puta policijske uprave osječko-baranjske, te u blizini osječkog željezničkog i autobusnog kolodvora. (nakon propasti ovog hotela, sobe u zgradi adaptirane su u male stanove koji su se u posljednje vrijeme iznajmljivali i prodavali). </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Martić je subotnju večer proveo u društvu Jadranke Modrić te dvojice prijatelja u svom automat clubu »City«, koji se nalazi stotinjak metara daleko od mjesta ubojstva. </p>
<p>Sa mladom je Valpovčankom, za koju se pretpostavlja da mu je bila ljubavnica, otišao pješice iz 'Cityja' do iznajmljene garsonijere u Radićevoj ulici dok mu je automobil »VW passat« ostao parkiran pred automat-clubom. </p>
<p>S obzirom da cijelu noć, pa čak niti u nedjeljnim prijepodnevnim satima, nije došao kući, zabrinuta supruga s kojom ima dvoje maloljetne djece, nazvala je oko 14 sati jednog njegovog prijatelja, upitavši ga zna li gdje joj je suprug. </p>
<p>Kako se Martić nije javljao na mobitel, prijatelj, koji je očito znao za iznajmljeni stan, odlučio ga je otići tamo potražiti. Došavši do stana u bivšem hotelu »Turist«, dočekao ga je stravičan prizor – soba je bila puna krvi, a Martić i djevojka ležali su izrešetani. Šokirani prijatelj odmah je o svemu obavijestio policiju koja je na mjesto događaja pristigla oko 14,40 sati. Ubrzo je pozvan i istražni sudac osječkog Županijskog suda kao i patolog koji je procijenio da su oboje preminuli od 5 do 12 sati prije nego što su njihova tijela pronađena. </p>
<p>Cijeli se očevid odužio jer su pozvani i vještaci iz Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« iz Zagreba, pa su tijela ubijenih iz stana iznesena tek oko tri sata iza ponoći. </p>
<p>Navodno su oboje ubijenih bili u jaknama. Stoga se pretpostavlja da su ili tek došli u stan, ili su, pak, namjeravali otići. Martić je mrtav ležao na krevetu, dok je djevojka bila na podu. Uz njihova tijela pronađene su čahure, a nagađa se da su ubijeni vjerojatno s više hitaca iz automatskoga oružja iz neposredne blizine. Međutim, oružje kojim je ubojstvo počinjeno u stanu nije pronađeno. </p>
<p>Zanimljivo je to da vrata garsonijere u kojoj se dogodio zločin nisu bila provaljena, pa se nagađa kako je Martića i djevojku ubio čak možda i netko njima poznat koga su, vjerujući mu, pustili u stan. Nitko od dosada saslušanih stanara u zgradi nije čuo pucnjeve. Zato se pretpostavlja da je ubojstvo počinjeno oružjem s prigušivačem. </p>
<p>Iako je riječ o dvostrukom ubojstvu, koje je kao i niz prethodnih izazvalo veliki nemir među građanima Osijeka, čelnici osječko-baranjske policijske uprave o cijelom su događaju javnost izvijestili tek šturim priopćenjem. No, nakon pritiska novinara, načelnik policijske uprave, Vlado Tuličić, ipak je održao kratki sastanak sa predstavnicima medija. </p>
<p>»Ono što je napisano u priopćenju trenutno je zaista sve što vam možemo reći. S nekim informacijama ne možemo još izlaziti u javnost jer to je u interesu istrage«, kazao je Tuličić. </p>
<p>Na upit novinara zašto su pozvani vještaci iz Zagreba, on je objasnio kako je ubojstvo počinjeno u zatvorenom prostoru gdje bi se moglo naći puno mikrobioloških tragova za koje su zagrebački vještaci pravi stručnjaci. </p>
<p>Budući da se nagađa kako je Martić pripadao osječkom 'kriminalnom miljeu', Tuličić je kazao da je on osoba koja nije otprije bila poznata policiji. Protiv njega je, naime, bila podnesena samo jedna kaznena prijava zbog krivotvorenja isprava. </p>
<p>Neki su mediji čak pisali o tome da je Martić tijekom proteklih godina surađivao sa Vladimirom Barbarićem Papom, koji je prošle jeseni izrešetan u samom središtu Osijeka, a čiji ubojica još uvijek nije otkriven. No, Martićevi prijatelji tvrde kako to nije istina, dok od izvora bliskog policiji doznajemo da su ova dva ubojstva počinjena iz dvije različite vrste oružja i na potpuno različite načine, te da nemaju veze jedno s drugim. </p>
<p>Ubijena djevojka nije bila evidentirana kao počinitelj kaznenih djela. Njezini sugrađani šokirani su saznanjem da je ubijena, a prema nekim pričama, sa Martićem je u ljubavnoj vezi bila oko dvije godine. </p>
<p>Obavljenom obdukcijom je utvrđeno kako je Pero Martić zadobio pet prostrijelnih rana u predjelu prsnog koša i trbuha, dok je Jadranka Modrić usmrćena jednim hicem u prsni koš. </p>
<p>Inače, Martić je bio vlasnik brojnih poker aparata i aparata za prodaju cigareta smještenih u brojnim lokalima u gradu, a neki tvrde da je s aparatima poslovao i u susjednoj BiH. Automat club 'City', čiji je bio suvlasnik, do nedavno je bio tek običan neugledni lokal između željezničkog i autobusnog kolodvora. Prije nešto više od mjesec dana u potpunosti je renoviran i pretvoren u kockarnicu s radnim vremenom od 0 do 24.</p>
<p>Od policijskog izvora doznajemo da su pronađeni neki tragovi koji bi im mogli otkriti počinitelja, a do tada se samo može nagađati je li riječ o još jednom 'obračunu osječkog podzemlja', ubojstvu zbog 'rješavanja dugova', možda čak ljubomori ili, pak, nekom sasvim drugom razlogu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za teško ubojstvo osuđen na 20 godina zatvora</p>
<p>Ilija Škvorc proglašen krivim za teži oblik ubojstva / Za kaznu od 20 godina zatvora sud se odlučio i zbog otegotnih okolnosti, kao činjenice da je Škvorc višestruki povratnik u počinjenju kaznenih djela</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ileana Vinja objavila je u ponedjeljak presudu Iliji Škvorcu (56) za ubojstvo Đurđice Zubak iz zagrebačklog naselja Remete: dvadeset godina zatvora za teško ubojstvo počinjeno u srpnju 2003. godine. </p>
<p> Škvorc je proglašen krivim za teži oblik ubojstva, kako je to kvalificirala optužba, a nije prihvaćena teza obrane da se radi o ubojstvu iz nehata.</p>
<p>Obrazlažući ovakav stav sudskog vijeća, sutkinja Vinja istakla je da je vijeće nepobitno utvrdilo da je optuženi imao namjeru da ubije u času kada ga je vlasnica, i kasnije žrtva, zatekla u kući. Pucao je dva puta u Đurđicu Zubak, a ona je preminula od teškog krvarenja i šoka. Prvotna namjera Škvorca bila je imovinski <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, odnosno da iz privatne kuće ukrade novac i vrijedne predmete, ali kad se pojavila vlasnica vrišteći i pozivajući upomoć on je u namjeri da ga kasnije ne bi prepoznala dva puta povukao otponac pištolja »TT« cal 7,62. čime ga je, navodno, oboružao njegov tajanstveni poznanik, a koji ga je i nagovorio na provalu. Istaknuto je kako se prigodom ocjene okolnosti koju je zastupala obrana da je okrivljeni dva puta povukao okidač pištolja, da je u prostoriji bilo mračno, a on je bio zaslijepljen dnevnim svjetlom, sud došao do zaključka da je bilo upravo suprotno.</p>
<p> Škvorc je u prostoriji boravio dovoljno dugo da bi se njegove oči privikle na promjenu svjetla, vrata od prostorije bila su osstakljena i propuštala su dovoljno svjetlosti izvana, a u prostoriji je bio i upaljen televizor koji je obasjavao dio prostorije. Za kaznu od 20 godina zatvora su sud se odlučio i zbog otegotnih okolnosti, kao činjenice da je Škvorc višestruki povratnik u počinjenju kaznenih djela. </p>
<p>Posljednja pravomoćna kazna od 15 godina (koju je odslužio gotovo u potpunosti) izrečena je za imovinske delikte, razbojništvo i za silovanje. Ako novu presudu Županijskog suda potvrdi i vijeće Vrhovnog suda, obzirom da je riječ o dugotrajnom zatvoru ,osuđeni ima pravo i na još jednu šansu - žalbu istom sudu u trećem stupnju.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čeka se odluka o dopuni istrage o potonuću »Nautike« </p>
<p>Protiv vlasnika broda Ivice Mladinea otvorena je istraga zbog sumnje da je počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti</p>
<p>SPLIT, 29. ožujka</p>
<p> – Nakon što se istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac nije složio sa zahtjevom Državnog odvjetništva koje traži dopunu istrage o pomorskoj nesreći broda »Nautika 64«, odluku o daljnjem tijeku istražnog postupka protiv vlasnika potonulog broda Ivice Mladinea donijet će izvanraspravno vijeće splitskog Županijskog suda.</p>
<p> Tri godine nakon pomorske nesreće hrvatskog broda »Nautika 64«, još nije poznato što je bio uzrok brodoloma, kojeg je preživio samo putnik Geni Vuković. </p>
<p>Protiv vlasnika broda iz Brodarske zadruge »Zora« Ivice Mladinea otvorena je istraga zbog sumnje da je počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a on je, pak, istražnom sucu kazao kako je »Nautika 64« plovila s urednom dokumentacijom i teretom dopuštene težine. Budući da u dosadašnjem istražnom postupku, unatoč brojnim nalazima vještaka, nije utvrđen uzrok brodoloma, Državno je odvjetništvo ključnim ocijenilo potrebu vještačenja stabiliteta broda, s čime se, međutim, nije složio istražni sudac. </p>
<p>Čak ni svjedočenje Vukovića, jedinog preživjelog putnika s potopljenog broda, nije pomoglo u rasvjetljavanju okolnosti koje su dovele do havarije. </p>
<p>Prema njegovim riječima, do nesreće je došlo kada je brodsku krmu prekrio veliki val, nakon čega se »Nautika 64« naglo okrenula kobilicom prema gore. Svi članovi posade, tvrdi Vuković, bili su u trenutku prevrtanja na zapovjednom mostu, odnosno palubi, i nosili su prsluke za spašavanje. On se spasio tako što je uspio doplivati do napuštene naftne platforme, na kojoj je pronašao radio postaju i pozvao pomoć. </p>
<p>Inače, »Nautika 64« bila je u kategoriji brodova obalne plovidbe Jadranskim morem, što znači da nije smjela ploviti više od 20 milja dalje od najbližeg otoka ili kopna. Međutim, istražno povjerenstvo Ministarstva pomorstva pretpostavilo je da se mjesto nesreće tog ro-ro broda nalazi izvan granica plovidbe dopuštene za tu kategoriju, što bi značilo da je brod plovio otvorenim morem između Dugog otoka i Ancone, umjesto pravcem Splitska vrata - Hvar - Korčula - Lastovo - Palagruža, odakle se trebao uputiti do odredišta uz talijansku obalu. </p>
<p>Druga je pretpostavka bila ta da je brod možda doplutao nakon nesreće 30 milja od Ancone, ali da ta lokacija nije bila mjesto havarije. </p>
<p>U svakom slučaju, sve da je i brod plovio izvan granica dopuštene plovidbe, to ne treba značiti da je brodovlasnik bio taj koji je odredio pravac »Nautike 64«, kao što ne mora biti ni to da je plovidba broda izvan dopuštene rute bila glavni uzrok havarije.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ravnateljica osumnjičena da je zaboravila ugasiti opušak </p>
<p>SPLIT, 29. ožujka</p>
<p> – Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je u ponedjeljak zahtjev za pokretanjem istrage protiv ravnateljice općinske knjižnice i čitaonice u Jelsi 54-godišnje Marije Huljić Plantarić zbog sumnje da je neugašenim opuškom izazvala požar u kojemu je 10. studenog izgorjela knjižnica te općinska vijećnica s arhivom, izvijestilo je Općinsko državno odvjetništvo koje nije priopćilo identitet osumnjičene osobe.</p>
<p>Nakon provedene obrade Odvjetništvo osnovano sumnja kako je ravnateljica Huljić Plantarić izazvala požar, jer je tog dana u košu za smeće ostavila neugašen opušak cigarete od kojega se razbuktala vatra, pa je protiv nje podignuta kaznena prijava za djelo protiv opće sigurnosti.</p>
<p>Vatra u staroj općinskoj zgradi u Jelsi na Hvaru planula je oko 14,50 sati na prvom katu zgrade gdje se nalazi gradska knjižnica i čitaonica - prva osnovana na dalmatinskim otocima prije 135 godina, s oko 10 tisuća knjiga koja je u potpunosti izgorjela, kao i krovište, a uništena je i stara vijećnica s vrijednim namještajem, te dio općinske arhive.. Požar je ugašen nakon 4 sata. Unatoč strahovanjima vatra u staroj zgradi s drvenim podnim konstrukcijama, zahvaljujući naporima vatrogasaca, nije zahvatila prizemlje u kojem se nalaze kino, koje je izvan funkcije, i gradska kavana, a sačuvano je i renesansno pročelje zgrade. Štete u tim dijelovima nastale su jedino od velikih količina vode. U trenutku izbijanja požara u zgradi nije bilo zaposlenih. Šteta je procijenjena na oko milijun kuna.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pijan u tučnjavi mladića ubo nožem u leđa</p>
<p>ČAKOVEC, 29. ožujka</p>
<p> – U Sitnicama u Murskom Središću izbila je masovna tučnjava, u kojoj je ozlijeđeno nekoliko osoba, priopćila je međimurska policija.</p>
<p> U tučnjavi su sudjelovali muškarci stari 20, 28, 34, 46 i 36 godina koji su svi imali od 1, 00 do 2, 30 promila alkohola, te dvadesetšestogodišnja djevojka. Tijekom svađe i tučnjave, dvadesetogodišnji mladić nožem je u leđa ubo dvadesetoosmogodišnjeg mladića. Sudionici tučnjave zbrinuti su u čakovečkoj bolnici, a dvadesetogodišnjak je zadržan u policijskoj postaji, jer je postojala opasnost da će nastaviti s neredima. Protiv svih će biti podnesene prekršajne prijave. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na stočnom sajmu provaljivao u pečenjarnice</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Na velikogoričkom stočnom sajmu u nedjelju oko 7 sati 40-godišnji čuvar je pri provali u pečenjarnicu »Gruntovec« uhitio 17-godišnjeg mladića i zadržao ga do dolaska policije. Maloljetnik je došao do stočnog sajma i metalnom šipkom razbio prozor nadzorne kućice. Potom je ušao u kućicu, ispreturao unutrašnjost i ukrao novce. Zatim je došao do pečenjarnice »Alojz«, gdje je također razbio prozor i ukrao kovanice, dok je na isti način ušao u pečenjarnicu »Gruntovec«, no tamo ga je zatekao čuvar i predao policiji. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vrhovni sud u utorak o žalbi Fikreta Abdića </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Vrhovni sud odlučivat će u utorak o žalbi Fikreta Abdića na nepravomoćnu presudu kojom je na Županijskom sudu u Karlovcu lani proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina u tzv. Autonomnoj pokrajini Zapadnoj Bosni, od 1993. do 1995.</p>
<p> Vrhovni sud će na javnoj sjednici saslušati argumente obrane, nakon čega će iza zatvorenih vrata odlučiti o Abdićevoj žalbi. </p>
<p>On neće biti nazočan sjednici jer je sud ocijenio da za to nema potrebe. </p>
<p> Abdićev branitelj Davorin Popović rekao je Hini da obrana ne traži smanjenje kazne, već ukinuće presude i oslobađanje. Obrana se, kako je rekao, formalno žali na »bitne povrede postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje«. </p>
<p> Krajem srpnja prošle godine karlovački Županijski sud osudio je Abdića da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu Pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave APZB-a. </p>
<p>U tim se logorima, tvrdi tužiteljstvo, prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo na službu u paravojsci.</p>
<p> Abdić je od 27. lipnja 2002. godine u karlovačkom Okružnom zatvoru, a suđenje mu je počelo u rujnu iste godine. Optužnicu je još u kolovozu 1996. podignulo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga suda RH karlovački Županijski sud preuzeo je suđenje na temelju sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Nemšić: Hrvatska bi u potpunosti trebala liberalizirati fiksnu telefoniju </p>
<p>Prihod grupe Mobilkom Austria porastao je 6,3 posto, na rekordne 2,03 milijarde eura, dok je neto dobit porasla 5,4 posto na 401,4 milijuna eura / Prošlogodišnja neto dobit VIPneta porasla oko 20 posto, prosječni prihod po korisniku pao na 19,6 eura / Korisnici VIPneta prosječno šalju 73 SMS poruke mjesečno / Predsjednik Uprave VIPneta Josef Vinatzer tvrdi da dolazak trećeg GSM operatera neće rezultirati daljnjim snižavanjem cijena na tržištu</p>
<p>BEČ, 29. ožujka</p>
<p> - Mobilkom Austria je u 2003. ostvarila najbolje poslovne rezultate u povijesti grupacije. Sve članice Grupe – Mobilkom Austria, VIPnet, Si.mobil i Mobilkom Liechtenstein – značajno su poboljšale profitabilnost, rekao je u ponedjeljak Boris Nemšić, predsjednik Uprave Mobilkom Austrije.</p>
<p>Dodao je da prihod iznosi 2,03 milijarde eura, što je porast od 6,3 posto, dok je neto dobit povećana 5,4 posto, na 401,4 milijuna eura, a broj korisnika porastao je za 6,4 posto, odnosno sada Mobilkom Austria grupa ima više od 4,7 milijuna korisnika, rekao je Nemšić. Prema njegovim riječima VIPnet, Si.mobil i Mobilkom Liechtenstein pridonijeli su ukupnom prihodu grupe s više od 20 posto.</p>
<p>Izdaci grupe Mobilkom Austrije 2003. iznosili su 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2002., zahvaljujući nastavku ulaganja, otpisu za proširenje mreže, kao i povećanju troškova interkonekcije. Ulaganja su se smanjila za 12,6 posto, na 300,4 milijuna eura.</p>
<p>Nemšić je napomenuo da je stupanj korištenja mobilne telefonije u Austriji od 2002. narasla za 6,6 posto te iznosi 89,7 posto. Mobilkom Austria je održala svoj udio na tržištu na razini od 43,3 posto. U prošloj godini na austrijsko tržište ušla su dva nova operatera, te ih je sada ukupno šest u mobilnoj telefoniji.</p>
<p>Josef Vinatzer, predsjednik Uprave VIPneta istaknuo je kako se VIPnet ubraja u najuspješnije kompanije mobilne telefonije koje su kao druge ušle na neko tržište. Na kraju prošle godine VIPnet je zabilježio najvišu zaradu od svih članica grupacije – gotovo 41 posto, što čini 139,2 milijuna eura. Neto dobit VIPneta je povećana za gotovo 20 posto i iznosi 66,6 milijuna eura. </p>
<p>Još jednom je istaknuto kako je stupanj korištenja mobilnih telefona krajem 2003. u Hrvatskoj dosegla 55 posto. VIPnet je u 2003. pridobio još 113.000 korisnika, te ih sada ima 1,21 milijun.</p>
<p>Vinatzer je dodao kako je Hrvatska klasično prepaid tržište – udio postpaid korisnika iznosio je 15,4 posto. Prosječni prihod po korisniku pao je dva posto, na 19,6 eura.</p>
<p>Porast korištenja podatkovnih usluga postignut je osobito zahvaljujući vrlo intenzivnom korištenju SMS poruka (73 SMS poruke po korisniku mjesečno). VIP.parking je zabilježio 100-postotno povećanje broja transakcija u odnosu na 2002. Prošle godine na taj je način ostvareno 2,1 milijun transakcija.</p>
<p>Prema Vinatzerovim riječima, mogući dolazak trećeg mobilnog operatera na hrvatsko tržište neće rezultirati daljnjim snižavanjem cijena na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Bojan Dremelj, predsjednik Uprave Si.mobila napomenuo je da je Si.mobil, među prvima u Europi, u prosincu prošle godine uveo novu tehnologiju – EDGE, i time zakoračio prema trećoj generaciji mobilnih telekomunikacija.</p>
<p>Mobilkom Austria prošle je godine na tržište uveo UMTS, tehnologiju treće generacije. Ulaganja u UMTS opremu iznosila su 36,5 milijuna eura. Krajem godine populacijska pokrivenost UMTS-om iznosila je 50 posto.</p>
<p>Dremelj je istaknuo da je lani u Sloveniji uveden dvojni brand s Vodafoneom koji će i ove godine rezultirati novim zajedničkim uslugama. Nove usluge u suradnji s Vodafoneom najavljuju i druge članice grupe.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja, Nemšić je napomenuo da Hrvatskoj pod hitno treba potpuna liberalizacija fiksne telefonije, što bi imalo veći učinak na tržište nego samo ulazak trećeg mobilnog operatera. Uz to, kaže, Mobilkom Austria ima u planu širenje na nova tržišta i kao potencijalna tržišta navodi BiH i Bugarsku.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Klarić: Do ulaska u EU moramo imati najmanje tisuću malih hotela</p>
<p>Da bi bili konkurentni broj malih hotela trebalo bi povećati deset puta, tvrdi Šime Klarić, predsjednik Inicijativnog odbora Udruge malih i obiteljskih hotela Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - »Želimo li biti konkurentni, do eventualnog ulaska u EU Hrvatska mora imati najmanje tisuću malih i obiteljskih hotela, dakle deset puta više nego sada«, tvrdi Šime Klarić, predsjednik Inicijativnog odbora Udruge malih i obiteljskih hotela Hrvatske. N</p>
<p>acionalna udruga obiteljskih i malih hotela ovoga tjedna organizira seriju predstavljanja svog programa (Lovran, Zadar, Tučepi, Karlovac i Virovitica). </p>
<p>Predstavljanja su uvod u Nacionalnu konvenciju Udruge koja bi se trebala održati 20. i 21. travnja u Splitu.</p>
<p>Vlasnici malih hotela (do 50 soba ako je riječ o hotelu, odnosno do 25 apartmana ako se radi o aparthotelu) žele, među ostalim, nametnuti visoke kriterije kvalitete, gostima pružiti neponovljive doživljaje uz, kako ističu, maksimalno njegovanje tradicije.</p>
<p>»Do ulaska u EU trebali bismo imati najmanje tisuću ili tisuću i pol malih obiteljskih hotela kako bismo bili neovisni i samostalno vodili turističku politiku. Sada, budući da nas ima 110, glavnu turističku i destinacijsku politiku vode velike hotelijerske kuće. </p>
<p>Nama to ne odgovara jer velikim hotelijerima sezone počinju za Uskrs ili tek u svibnju, a mi želimo raditi cijele godine. Uskoro, kada se u potpunosti završi auto cesta prema Dalmaciji, postajemo »predgrađe« Europe i to treba iskoristiti« ističe Klarić, inače vlasnik obiteljskog hotela Sveti Mihovil u Trilju.</p>
<p>Bez obzira što Klarić priželjkuje najmanje tisuću malih – obiteljskih hotela, činjenica je da se ti hoteli šire velikom brzinom. Još do prije pet, šest godina takvih je hotela u Hrvatskoj bilo svega desetak, najviše petnaest.</p>
<p>Mali hoteli su u trendu – dovoljno je reći da se na malim objektima temelji turizam uspješne Austrije. </p>
<p>Prednost manjih objekata je u individualnom pristupu gostu – obitelj koja je vlasnik hotela u potpunosti je na raspolaganju svojim posjetiteljima. Za razliku od velikih hotelskih sustava (sljednika nekadašnjih socijalističkih mastodonata), mali hoteli su iznimno pokretljivi i u mogućnosti su brzo reagirati na tržištu (ako je potrebno, vlasnici mogu za jedan dan otvoriti objekt).</p>
<p>Konkurentni su i po cijenama. Klarić smatra da su povoljniji od većih hotela, štoviše, tvrdi da su im cijene i preniske u odnosu na uslugu koju pružaju.</p>
<p>Jedan od glavnih ciljeva Udruge obiteljskih i malih hotela Hrvatske je i zajednički nastup prema bankarima. Navodno i sada vlasnici dobrih bilanci i sličnih dobrih pokrića nemaju problema s dobivanjem kredita, ali za očekivati je da će zajedničkim snagama krediti biti još dostupniji.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Projekt energetske učinkovitosti donosi uštedu struje od 1,5 posto</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Projektom energetske učinkovitosti u Hrvatskoj će se godišnje uštedjeti od jedan do 1,5 posto ukupne potrošnje električne energije, što će Hrvatsku po učinkovitosti potrošnje energije približiti zapadnoeuropskim zemljama, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju projekta energetske učinkovitosti u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Radi se o projektu vrijednom oko 40 milijuna dolara, koji bi se trebao provesti u razdoblju od šest godina. Sredstva za provedbu projekta osigurana su iz donacije Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) u iznosu od 7 milijuna dolara, kredita Svjetske banke vrijednog 4,4 milijuna eura, te kredita domaćih banka i sredstava HEP-a. Nositelj projekta je HEP ESCO d.o.o.</p>
<p>Prema riječima voditelja ovoga projekta u Svjetskoj banci Petera Johansona, projekt energetske učinkovitosti ostvaruje se u skladu s aktivnostima koje EU poduzima na tom planu. Cilj je projekta emisiju stakleničkih plinova održati u granicama Protokola iz Kyota, te ojačati zaštitu okoliša u skladu s koncepcijom održiva razvoja i osigurati konkretne koristi za hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p>Analize pokazuju da je potrošnja energije u Hrvatskoj za oko 30 posto neučinkovitija od one u zapadnoeuropskim zemljama. Dodatni problem predstavlja sve veća neravnoteža između ponude energije i potražnje za njom. Stoga će se provedbom Projekta energetske učinkovitosti omogućiti znatna ušteda energije, te će se pospješiti trgovinska bilanca i zapošljavanje, kao i zaštita okoliša. Koristi će osjetiti i kućanstva, objasnio je Johanson. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zagrebačka banka: Usluge Internet bankarstva koristi 130.000 klijenata </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - U prošloj godini dva posto građana Hrvatske starijih od petnaest godina koristilo se uslugama internetskog bankarstva, a predviđanja govore kako bi se ove godine broj korisnika mogao povećati najmanje za još 40.000. </p>
<p>Rezultati su to istraživanja koje su u ponedjeljak iznijeli predstavnici Zagrebačke banke i GfK-Centra za istraživanje tržišta.</p>
<p>Rezultati istraživanja GfK projekta »poslovanje Internetom« govore kako se u Hrvatskoj 39 posto, odnosno 1,4 milijuna građana koristi računalom, a Internetom oko 33 posto ili nešto više od 1,2 milijuna građana.</p>
<p>Istraživanje pokazuje da se samo u ožujku ove godine broj korisnika internetskog bankarstva povećao na 3,7 posto.</p>
<p> U prošloj godini Zagrebačka banka, koja ima najveći broj korisnika Internet bankarstva, bilježi rast broja korisnika te usluge za 200 posto.</p>
<p>Zagrebačka banka ima trenutačno oko 130.000 korisnika usluga internetskog bankarstva, od čega oko 89.000 fizičkih te oko 41.500 pravnih osoba.</p>
<p>Slavenka Došen, savjetnica u sektoru za poslovno bankarstvo Zagrebačke banke, navela je kako je prošle godine u Zagrebačkoj banci prosječno povećanje internetskih korisnika bilo oko 3000 dnevno, no u siječnju ove godine njihov je broj povećan za više od 10.000, dok ih je u veljači zabilježeno više od 11.000, ističe Došen.</p>
<p>U Zagrebačkoj banci ističu kako građani dnevno u prosjeku obave transakcije u vrijednosti od oko četiri milijuna kunskog i deviznog prometa, dok pravne osobe obave 250 milijuna kuna.</p>
<p>Oko 65 posto korisnika mlađe je od 40 godina, što ukazuje na pojačani interes mlađe populacije za suvremenim poslovanjem, drže u Zagrebačkoj banci.</p>
<p>Pravne osobe za obavljanje kunskog ili deviznog bezgotovinskog platnog prometa internetsko bankarstvo koriste u gotovo 50 posto transakcija.</p>
<p>Zagrebačka banka ove godine planira proširiti uslugu internetskog bankarstva daljnjim razvojem i širenjem depozitnih i kreditnih usluga za fizičke i pravne osobe, a do ljeta namjerava pokrenuti i internetsko bankarstvo za nerezidente. </p>
<p>U Zagrebačkoj banci predviđaju kako bi ove godine mogli dosegnuti i brojku od 200.000 korisnika usluga internetskog bankarstva. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bank Austria zainteresirana za najveću rumunjsku banku</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Rumunjski ministar financija Mihai Tanasescu u ponedjeljak je najavio prodaju dodatnih 25 posto dionica najveće rumunjske banke Banca Comerciala Romana (BCR) putem međunarodnog natječaja kroz sljedećih nekoliko mjeseci. Bank Austria, koja je 2002. sudjelovala u jednom od dva neuspjela natječaja za privatizaciju većinskog udjela, i dalje je zainteresirana za kupnju udjela u BCR-u, »iako je još prerano da bi se pouzdano najavilo i iznošenje ponude«, kazali su u ponedjeljak predstavnici Bank Austrije.</p>
<p>Ponudu za udjel od 51,88 posto u BCR-u Bank Austria je 2002. iznijela zajedno s najvećom mađarskom bankom OTP kao većim partnerom u konzorciju, pa je njihova ponuda odbijena jer je rumunjska vlada očekivala jaku međunarodnu banku. Taj bi kriterij zadovoljila nizozemska grupacija ING, ali je ona odustala nakon prvog kruga. Odbijena je i ponuda francuske Eulije zbog državnog vlasništva.</p>
<p>Krajem 2002. ponovljen je natječaj za privatizaciju – na koji nije pristigla ni jedna ponuda. Nakon dva propala pokušaja, Rumunjska je lani prodala 25 posto dionica BCR-a Europskoj banci za obnovu i razvoj i Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC) Svjetske banke za 222 milijuna dolara, nakon čega je u državnom vlasništvu ostalo 44 posto dionica BCR-a. Ostatak je u vlasništvu rumunjskih investicijskih fondova. Prema sporazumu s MMF-om, udjel u BCR-u – koji predstavlja dobru priliku za kupnju pošto pokriva gotovo trećinu još uvijek nerazvijenog i nezasićenog rumunjskog bankarskog tržišta – mora biti prodan do 2006. godine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uskoro izgradnja vjetroelektrana na Kukuzovcu </p>
<p>SINJ, 29. ožujka</p>
<p> - Na području Sinja realizirat će se projekt vjetroparka kao novog hrvatskog proizvoda. Riječ je o projektu izgradnje vjetroelektrana instalacijske snage 750 kilovat sati kojeg su izradili stručnjaci u Institutu Končar u Zagrebu. To će ujedno biti i pilot projekt za buduće vjetroelektrane za potrebe domaćeg i inozemnog tržišta.</p>
<p>Prema riječima Davora Mladine, člana uprave Končar-Elektroindustrije, projekt izgradnje vjetroparka, odnosno vjetroelektrana je suvremeniji od postojećih u Europi.</p>
<p>»U tu će se vjetroelektranu ugraditi čak 70 posto domaćeg proizvoda, u čemu će uz Končar sudjelovati i neke veće tvrtke s područja Dalmacije. Naša je tvrtka ušla u ovaj posao zato što je prepoznala godišnji rast svjetskog i europskog trenda koji je veći za 30 posto nego u informatičkoj industriji. Španjolska vlada je primjerice podupiranjem velike domaće tvrtke u vjetroindustriji samo za šest godina rada otvorila 17.000 novih radnih mjesta. Ta je zemlja i značajni izvoznik stupova kojih se godišnje u Španjolskoj proizvede više od 1500 komada«, naglasio je Mladina.</p>
<p>Sinjski gradonačelnik Mate Jukić je zajamčio kako će podržati realizaciju projekta vjetroelektrana u cetinskom kraju, kao i ubrzanje izgradnje vjetroparka na Kukuzovcu, naglasivši kako je to od iznimne koristi za lokalnu zajednicu. Podsjetio je kako će se u sklopu projekta izrade dijelova vjetroelektrane u sinjskoj poduzetničkoj zoni otvoriti više stotina radnih mjesta.</p>
<p>»Projekt vjetroparka i vjetroelektrana na Kukuzovcu dat će nam dodatne izvore električne energije za domaće i inozemno tržište. To će omogućiti i ubrzaniji razvoj obrta, srednjeg i malog poduzetništva u cijeloj Dalmatinskoj zagori, vezanog i za projekte zagrebačkog Končara i Ruđera Boškovića«, ocjenjuje Mate Jukić.</p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Indeksi porasli potaknuti naftnim i tehnološkim dionicama</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak rasli, potaknuti prije svega dobicima tehnoloških i naftnih dionica, mada je pozitivan trend prevladavao u svim sektorima. Frankfurtski Dax je porastao 1,1 posto, na 3864,1, a londonski FTSE 100 i pariški CAC 40 dobili su 0,8 posto dosegavši 4391,1, odnosno 3621,3 boda. Milanski MIB 30 je porastao jedan posto, na 27.270, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 0,8 posto, na 2671,7. </p>
<p>U New Yorku su u prvim minutama trgovanja Dow Jones Industrial Average i S 500 dobili oko 0,6 posto dosegavši 10.281, odnosno 1115 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je skočio 1,2 posto, na 1983,5 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, u ponedjeljak pao 0,45 posto, na 11.718,2 boda. British Petroleum, najveća komponenta FTSE 100, skočio je 2,1 posto nakon što je uprava najavila više dividende u sljedeće tri godine i rast proizvodnje. Dionice Shella porasle su jedan, a Royal Dutcha 0,9 posto. Francuski Total i talijanski ENI dobili su oko 0,5 posto. Njemački proizvođač čipova Infineon je zahvaljujući rastu cijene čipova porastao 3,5 posto, a njegov francusko-talijanski konkurent STMicroelectronics 2,9 posto. Drugdje u tehnološkom sektoru, Philips je dobio 2,8, Siemens 1,5, a Nokia 2,6 posto. Cap Gemini porastao je 2,5, a SAP 2,2 posto. Volkswagen je dobio 3 posto nakon što je izvijestio o 40-postotnom rastu prodaje u Kini prošle godine. DaimlerChrysler je dobio jedan, a BMW 2 posto. Renault je porastao 2, a Peugeot 0,5 posto. Hannover Rück je unatoč optimističnim najavama za ovu godinu pao 0,5 posto nakon što je objavio rezultate u skladu s očekivanjima. Njegovi veći konkurenti Swiss Re i Münchener Rück dobili su 1,2 posto, odnosno 0,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Zrinjevac zakazao sastanak s hrvatskim veleposlanicima na Uskrsni ponedjeljak </p>
<p>Državni tajnici u četvrtak će na Pantovčaku raspravljati o hrvatskoj vanjskoj politici / Petnaest veleposlanika koji Hrvatsku predstavljaju u zemljama članicama Europske unije, 12. i 13. travnja na Plitvicama imat će priliku razgovarati s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i iznijeti mu poglede zemalja Unije uoči odluke važne za hrvatski integracijski uspjeh ovoga proljeća</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Nakon prošlotjednog sastanka premijera Ive Sanadera, predsjednika Stjepana Mesića i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, na kojem su se pokušale zakrpati pukotine u različitim percepcijama vanjske politike, odlučeno je da će se koordinacija u vanjskoj politici nastaviti. Već za četvrtak dogovoren je novi sastanak na Pantovčaku, a na Uskrsni ponedjeljak, 12. travnja, na Plitvice su pozvani svi hrvatski veleposlanici kako bi se pomno razmotrila situacija vezana uz stajalište Europske unije prema Hrvatskoj. Još, naime, nije sigurno hoće li ishod diplomatskih napora ovoga proljeća rezultirati pozitivnim stajalištem Europske komisije koje će omogućiti da Europsko vijeće u lipnju Hrvatsku službeno proglasi kandidatom za Uniju. Sastanku na Plitvicama nazočit će i veleposlanici deset zemalja koje 1. svibnja postaju članice EU-a. </p>
<p>Sastanak planiran za četvrtak radnog je karaktera i održat će se na razini državnih tajnika. Jedna od ključnih zamisli jesu stalni razgovori kako ubuduće ne bi bilo nesuglasica poput posljednje kad je predsjednik Mesić zamjerio Žužulu izjavu koju je dao u Izraelu dok je hrvatski predsjednik bio na službenom putu u Siriji i Kataru.</p>
<p> »Moramo stalno razgovarati. Naravno da nikad nećemo misliti potpuno isto, no ako utvrdimo ritam sastanaka i stalne komunikacije, mislim da ćemo moći izbjeći neugodne situacije«, rekao je jedan hrvatski diplomat. Smatra da posljednji incident nije bio ozbiljan, no važno je da se takve situacije ne ponavljaju. </p>
<p>Među temama o kojima će se razgovarati u četvrtak bit će stalno međusobno informiranje o putovanjima predsjednika države, premijera i ministra vanjskih poslova. Takva vrsta usklađivanja, koliko god to čudno zvuči, uvjeravaju nas diplomati, dosad nije postojala.</p>
<p> »Čini mi se da se prvi put dogodilo protekloga tjedna da su razmijenjeni planovi putovanja s obje adrese, Pantovčaka i Markova trga«, kazao nam je jedan državni dužnosnik. </p>
<p>U četvrtak će se također razgovarati o koordiniranju stajališta o određenim pitanjima. Time bi se trebale izbjeći nesuglasice i disonantni tonovi o nekim ključnim pitanjima vanjske politike. </p>
<p>Petnaest hrvatskih veleposlanika, koji predstavljaju našu zemlju u državama članicama Europske unije, 12. i 13. travnja na Plitvicama imat će priliku razgovarati s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i iznijeti mu poglede zemalja Unije uoči odluke važne za hrvatski integracijski uspjeh ovoga proljeća.</p>
<p> Vrlo brzo nakon toga Europska komisija će, najvjerojatnije 21. travnja objaviti avis za Hrvatsku. EU podupire ulazak Hrvatske u Uniju i što skoriji početak pregovora o punopravnom članstvu, no i dalje smatra, sudeći prema posljednjih nekoliko zaključaka Vijeća ministara Unije, da Hrvatska, zbog slučaja Gotovina ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. </p>
<p>Razlike među zemljama članicama u percepciji rada Haaškoga suda postoje, no ni jedna sasvim sigurno neće odustati od potpore radu Suda i glavne tužiteljice Carle del Ponte. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Povrat srpske imovine pri kraju</p>
<p>SISAK, 29. ožujka</p>
<p> – Pri kraju je povrat srpske imovine dane privremeno na korištenje u skladu sa Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom te stambeno zbrinjavanje doseljenih Hrvata na područjima posebne državne skrbi Sisačko-moslavačke županije. Zaključeno je to u ponedjeljak na sastanku Vladinog povjerenstva za povrat prognanika i izbjeglica i povrat imovine s predstavnicima županije, gradova i općina te Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Sisku. Višegodišnji postupak ocijenjen je zadovoljavajućim, ponajprije zbog dobre suradnje jedinica lokalne samouprave, Regionalnog ureda i Vladinog povjerenstva.</p>
<p> Da u svakom od 13 gradova i općina postoji još po nekoliko neriješenih slučajeva povrata pokretne i nepokretne imovine te stambenog zbrinjavanja doseljenih Hrvata, potvrdili su (grado)načelnici. Međutim, načelnik općine Gvozd Vlado Gabrić istaknuo je da su građani, poglavito Srbi povratnici, nedostatno obaviješteni o svojim pravima. Povjerenstvo je naglasilo da je rok za podnošenje zahtjeva za obnovu produljen za još tri mjeseca. Rečeno je također da Povjerenstvo ne može utjecati na sudbenu vlast da se ubrzaju pojedini slučajevi koji se rješavaju sudski.</p>
<p>Do četvrtka, sve jedinice lokalne samouprave moraju Povjerenstvu predati i pisana izvješća o stanju, s konkretnim imenima i prezimenima. Na temelju toga će Povjerenstvo predložiti Vladi mjere kojima se problemi mogu učinkovitije riješiti.</p>
<p> Među zanimljivijim je primjerima općina Sunja na čijem području živi oko 1630 Hrvata doseljenih iz BiH. Osim već učinjenog, općina priprema projekt kojim će se na izdvojenom terenu za 220 obitelji izgraditi kuće. Slično planira i općina Gvozd, koja je pronašla zemljište za gradnju stambene zgrade sa 39 stanova, ali i jedne manje u kojoj bi se smjestili samci ili dvočlane obitelji doseljenika. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Knjiga o mirenju u sudskim sporovima</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – »Alternativno rješavanje sporova zauzima važno mjesto u reformi pravosuđa, a Vlada mu daje punu potporu«, istaknula je u ponedjeljak ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt na predstavljanju knjige »Mirenje u građanskim, trgovačkim i radnim sporovima«. Autori knjige su pravni stručnjaci prof. dr. Alan Uzelac, mr. Viktor Gotovac, mr. Borislav Blažević, mr. Srđan Šimac, Ksenija Grba, Branimir Tuška i sindikalist Krešimir Sever, a izašla je u izdanju Tim pressa. Sudnica se u Hrvatskoj, rekla je ministrica, smatra jedinim mjestom rješavanja sporova, a malo se koriste arbitraže i nagodbe. U državi je trenutno milijun i pol neriješenih sudskih sporova, pa je Ministarstvo predložilo preraspodjelu sporova s preopterećenih na manje opterećene sudove, zapošljavanje 150 novih savjetnika, osnivanje pravosudne akademije i druge mjere. »Mirenje je brže i jeftinije od državnog sudovanja i može znatno odteretiti sudove. U kolektivnim radnim sporovima, mirenje je obvezno, a sindikati su zainteresirani da se proširi i na pojedinačne radne sporove«, rekao je prof. dr. Željko Potočnjak, sudac Ustavnog suda. </p>
<p>Lj. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada prihvatila europske preporuke o paketu medijskih zakona </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka </p>
<p> – Paket medijskih zakona mora se uskladiti sa standardima Europske unije, ali ne na uštrb stabilnosti Hrvatske radio-televizije, suglasili su se u ponedjeljak u Zagrebu predstavnici hrvatske Vlade i europskih institucija.</p>
<p>U vezi s izmjenama Zakona o HRT-u, »one su nužne (...) kako bi se izbjegao utjecaj politike, ali ne smije se ugroziti stabilnost kuće i zato se to neće raditi u ovom trenutku«, rekla je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.</p>
<p>Na sastanku na kojem su uz potpredsjednicu Kosor bili šef misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger, hrvatska je Vlada u potpunosti prihvatila europsko izvješće u kojem se između ostaloga kaže da »nakon 11 izmjena u Zakonu o HRT-u od početka devedesetih, Hrvatska radio-televizija treba stabilnost kako bi funkcionirala u sve jačoj konkurenciji«. </p>
<p> »Radi očuvanja stabilnosti i pravne sigurnosti, sadašnje Vijeće HRT-a mora nastaviti birati glavnoga ravnatelja«, kaže se u izvješću i objašnjava da »treba dati vremena (autorima) nacrta zakona da pripreme amandmane na Zakon o HRT-u, (...) a ne treba upotrijebiti hitan postupak mijenjanja toga zakona«.</p>
<p>»Ono što nedostaje jest politički okvir, a od Vlade smo primili uvjeravanja da ćemo zajednički nastaviti raditi, a to smo i htjeli postići«, rekao je Wunenburger. </p>
<p>Stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeća Europe i Europske komisije sastavili su na zahtjev hrvatske Vlade izvješće o potrebnim korekcijama zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, o elektronskim medijima, o zakonu o medijima te o nekim relevantnim aspektima kaznenoga zakona kako bi se ti zakoni uskladili s europskim standardima. </p>
<p>Prema izvješću, Zakon o elektronskim medijima nije kompatibilan s europskim standardima zbog postupka imenovanja članova Vijeća za elektronske medije te zato što ne uključuje neke odredbe Europske konvencije o prekograničnoj televiziji, koje je Hrvatska potpisnica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Otvoren natječaj za tri ravnatelja na HRT-u</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Sljedećih 14 dana traje javni natječaj za ravnatelja HTV-a, Hrvatskog radija i Glazbene proizvodnje. Nakon što je Mirko Galić izabran za glavnog ravnatelja HRT-a, Programsko je vijeće raspisalo natječaj za sve tri čelne dužnosti, a kandidati moraju biti izabrani 45 dana od završetka natječaja. Ravnatelji triju podružnica bit će izabrani lakše od glavnoga ravnatelja, jer je za njihov izbor potrebno šest glasova vijećnika, za razliku od glavnog ravnatelja, kojem je osam vijećnika moralo dati svoj glas.</p>
<p>Mirko Galić zapravo je »mandatar« novih ravnatelja, jer on sastavlja prijedloge za imenovanja ravnatelja podružnica i vodi intervjue s kandidatima, kojima nazoče predstavnici Vijeća. Kako doznajemo, raspoloženje u Vijeću je takvo da bi na dužnosti ravnatelja HTV-a htjeli vidjeti mlađu osobu, jer su već izabrali stabilnost u Galićevom slučaju. Za pretpostaviti je da će se uspjeti dogovoriti s Galićem, koji je u svom govoru nakon imenovanja obećao bolju suradnju s Vijećem.</p>
<p>Sadašnji privremeni ravnatelj HTV-a Vanja Sutlić, koji se spominje kao jedan od kandidata za to mjesto, nije htio komentirati hoće li se prijaviti na natječaj ili ne. Božo Sušec, urednik jedinice Zabave i sporta, kaže Vjesniku da nema posebnih ambicija biti ravnateljem HTV-a te da se ne kani prijaviti na natječaj. Osim toga, dodaje, ima dobru ponudu za odlazak s HRT-a. »Mandatar novog tima je Mirko Galić i svi su potezi sad u njegovim rukama«, zaključuje Sušec.</p>
<p>U kuloarima se spominje i Marija Nemčić, koja je trenutno na čelu European Broadcasting Uniona. Prema nekim spoznajama, ona bi mogla odgovarati profilu koji vijećnici traže. Bruno Kovačević, urednik Sportske redakcije, kaže Vjesniku da zasad nije razmišljao o kandidaturi za to mjesto, ali ne treba zaboraviti dobar dojam koji je upravo on ostavio na vijećnike kad se natjecao za glavnoga ravnatelja kuće.</p>
<p>Trenutno je privremena glavna ravnateljica radija Ivanka Lučev, koja će se najvjerovatnije prijaviti za čelnu dužnost na radiju. Duško Radić, sadašnji direktor programa, potvrdio je Vjesniku da će se prijaviti na natječaj. Izgleda da će sadašnji čelnik Glazbene proizvodnje Josip Guberina ostati na tome mjestu, jer je, prema nekim informacijama, dosad mnogo učinio za glazbenu produkciju HRT-a.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Spaja se betonski luk mosta preko rijeke Krke</p>
<p>Spajanje luka mosta završeno mjesec dana prije roka / Do studenog, za kada je predviđen završetak svih radova, most će biti dugačak 391, a širok 22,56 metara, imat će četiri vozna traka, po dva za svaki smjer, a svaki trak bit će širok 3,75 metara</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – U utorak, mjesec dana prije roka, završit će gradnja luka mosta preko rijeke Krke, objavljeno je u ponedjeljak iz Ureda Hrvatskih autocesta za odnose s javnošću. Betoniranjem završnog, tjemenog dijela, što je i najzahtjevnija faza gradnje, simetrični luk se spaja u cjelinu čime postaje »stabilna samostalna konstrukcija«. Luk je građen simetrično, u dijelovima od po 5,25 metara, uz privremeno pridržavanje čeličnim zategama i čeličnom užadi, koje od utorka više neće biti potrebne, a slijedi gradnja armiranobetonskih stupova nad lukom mosta i nadlučne rasponske konstrukcije po kojoj će se prometovati.</p>
<p>Građevinske radove na mostu, koji bi trebao biti gotov u studenom, izvodi tvrtka Konstruktor-Inženjering iz Splita s podizvođačem Đurom Đakovićem iz Slavonskog Broda. Ukupna vrijednost radova je 89,2 milijuna kuna bez PDV-a. Taj most, s rasponom luka 204 metra, za četiri metra je duži od drugog Masleničkog lučnog mosta na autocesti Zagreb - Split. Dužina mosta je 391, a širina 22,56 metara. Visina kolnika nad rijekom Krkom je približno 65 metara. Most će imati četiri vozna traka, po dva za svaki smjer, a svaki će biti široka 3,75 metara.</p>
<p>Riječ je o vrlo važnom prometnom objektu bez kojeg radovi na dionici Skradin - Šibenik, koja prolazi uz granicu Nacionalnog parka Krka, oko dva kilometra južno od Skradina, ne bi bili mogući. Rok za završetak gradnje autoceste Zagreb - Split i njezino puštanje u promet je lipanj 2005. godine.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčićeva bitka za vraćanje ugleda posrnuloj stranci </p>
<p>Tomčiću i Pankretiću treba priznati da su dobro izabrali područje na kojem će se sukobiti s Vladom / Određivanje izvoznih kvota za poljoprivredne proizvode je »njihov teren«, tematika kojom je i Pankretić kao bivši ministar morao razbijati glavu, ali ujedno i igralište na kojem Tomčić najlakše može pokušati vratiti barem dio izgubljena povjerenja javnosti u stranku</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Nakon duljega zatišja u kojem je stranka »lizala bolne rane«, što su joj ih birači nanijeli na izborima u studenome, HSS je početkom ožujka digao glavu (u povodu novih haaških optužnica), a ovih dana i žestoko udario po vladajućima. Optužujući Sanaderovu ekipu da nelegalno zastupa Hrvatsku u tijelima Europske unije, šef »seljaka« Zlatko Tomčić i bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić interpelacijom traže saborsku raspravu o radu Vlade u cjelini.</p>
<p>Zasad još nije jasno tko je u pravu - Tomčić, koji tvrdi da je Vlada prije početka pregovora o Protokolu 7 (dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU, koji se odnosi na određivanje izvoznih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode) trebala tražiti odobrenje Sabora ili premijer Sanader, koji to opovrgava, tvrdeći da se izravno pregovara s Europskom komisijom, što isljučuje obvezu konzultiranja Sabora. </p>
<p>Pravničko nadmudrivanje o tome se nastavlja, iako je svima jasno da je, zapravo, riječ o političkome hrvanju HSS-a s HDZ-om, nesuđenim partnerom s kojim je nakon izbora pregovarao o ulasku u vladajuću koaliciju. Tomčiću i Pankretiću treba priznati da su dobro izabrali područje na kojem će se sukobiti s Vladom. Određivanje izvoznih kvota za poljoprivredne proizvode je »njihov teren«, tematika kojom je i Pankretić kao bivši ministar morao razbijati glavu, ali ujedno i igralište na kojem Tomčić najlakše može pokušati vratiti barem dio izgubljena povjerenja javnosti u stranku. </p>
<p>To mu u »slučaju Haag« i svojevrsnom soliranju u zahtjevu da Sabor i plenarno raspravlja o optužnicama protiv generala Markača i Čermaka nije pošlo za rukom. Na tome je terenu bitku izgubio, što se dobro vidi po rezultatima najnovijeg istraživanja rejtinga hrvatskih stranaka. I četvrti mjesec nakon parlamentarnih izbora »seljaci« nastavljaju padati, pa ih u ovom trenutku podržava jedva tri posto građana (u veljači 3,3 posto, u siječnju 4,2 posto, u prosincu pet posto). </p>
<p>Možda se pokaže da su izvozne kvote za poljoprivredne proizvode bolji odabir za dizanje popularnosti posrnule stranke, možda Tomčić i suradnici uspiju uvjeriti desetljećima već zapostavljene seljake da će »Sanaderova vlada uništiti hrvatsku poljoprivredu« navodnim pristajanjem na neumjerene europske zahtjeve o povećanju izvoznih kvota za jabuke, kobasice, mesne konzerve... </p>
<p>Možda uspiju potaknuti masovne prosvjede seljaka, pa će javnost opet imati prigodu gledati Tomčića na nekom traktoru kao što je to bilo prije 2000. godine. Tada su, za HDZ-ove vlasti, govorio je Tomčić, seljaci prosvjedovali »samoinicijativno i opravdano«. A kad su seljaci negodovali i nakon 2000., za koalicijske vlasti, Tomčić je nedosljedno i neuvjeljivo njihove prosvjede nazvao »političkim i neopravdanim«... </p>
<p>Bivši ministar Pankretić, danas saborski zastupnik, uvjeravao nas je u ponedjeljak da nema nikakve političke pozadine HSS-ova sukoba s Vladom. Tvrdi da se »samo želimo izboriti za elementarne informacije, koje Vlada nezakonito uskraćuje Saboru«.</p>
<p>»Možda se, kao dio bivše vlade, trebamo najprije posuti pepelom i priznati da neke stvari u pregovorima s EU ni mi nismo dobro odradili. Ali, to je razlog više da upozorimo novu vladu na moguće pogreške«, kaže Pankretić.</p>
<p>Na pitanje otkud to da su odmah posegnuli za interpelacijom, nije li bilo drugih načina da dođu do informacija, Pankretić odgovora da su pokušali, ali da se Vlada oglušila. »Nije nam ni na kraj pameti ikakva politizacija. Naprotiv, traženjem da pregovori o izvoznim kvotama dođu pred saborske zastupnike, HSS želi ojačati pregovaračku poziciju Vlade«, zaključuje Pankretić.</p>
<p>Jesu li HSS-ove namjere baš toliko altruističke, možda nikad nećemo doznati. A je li se Tomčiću i HSS-u isplatilo gromoglasno optužiti Sanaderovu vladu da »nelegalno zastupa Hrvatsku u EU«, znat će se već nakon idućeg istraživanja o popularnosti stranaka i političara.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Đapić: Avis nije vrjedniji od istine o Domovinskom ratu</p>
<p>Nove haaške optužnice i pitanje izručenja hrvatskih generala tema su preko koje pravaši nikako ne žele prijeći mirno i dopustiti HDZ-u da čitavu stvar ublaži / HSP će predložiti Saboru zakon o osnivanju hrvatskog memorijalnog centra, koji bi se bavio skupljanjem dokumenata i utvrđivanjem činjenica o Domovinskom ratu, tvrdi Đapić</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Budući da je prošlo Vladinih prvih sto dana mandata, Hrvatska stranka prva (HSP) više se ne mora suzdržavati otvorenih kritika na račun Sanaderove ekipe. Demokratski običaj o tromjesečnoj poštedi nove vlade, pravaši su, smatraju, ispoštovali, iako je razloga za nezadovoljstvo bilo i previše. Počevši od HDZ-ova odustajanja od predizbornih dogovora s HSP-om i okretanja SDSS-u, pa sve do HDZ-ova neprihvaćanja Tončija Tadića za člana saborskog Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.</p>
<p>Nove haaške optužnice i pitanje izručenja hrvatskih generala tema su preko koje pravaši nikako ne žele prijeći mirno i dopustiti HDZ-u da čitavu stvar ublaži.</p>
<p>»HSP će prekinuti šutnju i otvoriti javnu raspravu o odnosima Hrvatske i Haaga«, rekao je u ponedjeljak Vjesniku predsjednik HSP-a Anto Đapić. Šutnja o haaškim optužnicama, upozorava, najveća je opasnost, jer, ako šutimo, znači da se s njima slažemo. Zato će haespeovci organizirati niz javnih tribina i okruglih stolova na kojima će, kaže njihov čelnik, sudjelovati i pravni stručnjaci. Cilj tih javnih rasprava, pojašnjava, neće biti međusobno uvjeravanje kakav je bio Domovinski rat. Osnovno je pitanje, po Đapićevu mišljenju, raspraviti što bi trebalo učiniti da Hrvatska konačno - i to dokumentirano - rasvijetli istinu o Domovinskom ratu.</p>
<p>Pogrešno je misliti, navodi, da je tema Haaga i optužnica razriješena i da ljude to više na zanima. »Na prvoj u nizu tribina, održanoj prošlog vikenda u Splitu, postavljeno je 80 pitanja u vezi s Domovinskim ratom, što pokazuje da ta tema nipošto nije apsolvirana«, ističe Đapić.</p>
<p>Iako je trenutno pomalo nezgodno pokretati rasprave o haaškim optužnicama, pravaši od nje neće odustati, ali će biti, kažu, maksimalno oprezni. Naime, otvaranje te rasprave u Saboru moglo bi ugroziti odluku Suda u Haagu da se generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku dopusti obrana sa slobode. »Nemamo mnogo manevarskog prostora u Saboru, jer očekujemo raspravu o kojoj zapravo ništa ne znamo. Ni kad će biti niti u kojoj formi. To je situacija s kojom se može manipulirati i HSP se ne želi dovesti u poziciju žrtvenog jarca. Ne želimo da nas se optuži da smo svojim forsiranjem te teme ugrozili položaj generala«, poručuje šef pravaša.</p>
<p>On napominje da će se zato njegova stranka okrenuti drugim metodama borbe za istinu. Među ostalim, nastojat će prisiliti Vladu da što prije osnuje stručni tim, koji će se pozabaviti, kaže Đapić, sumanutim navodima iz haaških optužnica. Osim toga, Saboru će predložiti zakon o osnivanju hrvatskog memorijalnog centra, koji bi se bavio skupljanjem dokumenata i utvrđivanjem činjenica o Domovinskom ratu.</p>
<p>»Nitko nas ne može spriječiti da u Saboru postavimo pitanje utvrđivanja nulte stope snošljivosti kad je riječ o Domovinskom ratu«, upozorava Đapić, aludirajući na nedavni istup Furija Radina, ali, kaže, i na neke druge zastupnike koji su govorili da se u Hrvatskoj provodilo etničko čišćenje. Pravaši neće sjediti skrštenih ruku, jer, poručuje Đapić, prvih sto dana Vladina mandata prošlo i odsad će se štošta drukčije ocjenjivati. Jasno nam je, naglašava, da je Vlada sve snage usmjerila na dobivanje pozitivnog avisa, ali to nipošto nije vrednije od istine o pozitivnom karakteru Domovinskog rata.</p>
<p>Komentirajući jednu od zadnjih novinskih anketa, prema kojoj HDZ-u pada popularnost, a HSP je u usponu, Đapić tvrdi da je to posve razumljivo, jer »Sanaderova vlada mora platiti ceh za poteze koje vuče, prije svega se to odnosi na Haag i suradnju sa SDSS-om«.</p>
<p> HSP je već odavno u usponu i ne bude li prijevremenih izbora, na sljedećim lokalnim izborima bit će ravnopravan s HDZ-om i SDP-om, zaključuje prvi čovjek HSP-a.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Kleiner nas omalovažava i diskriminira«</p>
<p>Predstojnica Ureda za nacionalne manjine RH svojim načinom rada omalovažava i diskriminira predstavnike udruga čiji su predstavnici autohtoni građani. Gospođa Kleiner i njezin Ured forsiraju podobne došljake iz zemalja bivše Jugoslavije, rekao je Željko Balog</p>
<p>ČAKOVEC, 29. ožujka</p>
<p> – »Vlast u Pribislavcu je neučinkovita, bez plana i programa za poboljšanje položaja romske nacionalne manjine. Na primjeru neasfaltiranja Livadarske ulice u kojoj stanuju Romi pokazali su da ne ispunjavaju predizborna obećanja. Dodamo li tome ranije uvredljive izjave nekih vijećnika da neće sjediti zajedno s Romom te da će prilikom dolaska vijećnika romske nacionalne manjine morati ugraditi klimu i ventilator, jasno je zašto sam dao ostavku kao član Vijeća romske nacionalne manjine u Općinskom vijeću Pribislavca. Mi Romi nemamo povod za suradnju s takvom vlašću u Pribislavcu i čekamo nove lokalne izbore koji će sigurno iznjedriti bolje ljude«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Čakovcu Željko Balog, predsjednik Krovne zajednice Bajaša Hrvatske.</p>
<p>Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Međimurja, govorio je o sve većim davanjima za socijalnu pomoć mnogočlanim romskim obiteljima na teret hrvatskih poreznih obveznika. »Bilo bi bolje da mladi Romi rade, a sad su neki već sa 14 godina kao u mirovini, jer ne rade, a imaju redovita primanja«. Josip Balog se kritički osvrnuo na rad Ureda za nacionalne manjine RH, »koji obilno pomaže, posebno u Zagrebu, brojne doseljene romske obitelji iz Bosne, s Kosova i iz Makedonije, a nije tako široke ruke kad su u pitanju zahtjevi Roma - starosjedilaca iz Međimurja«.</p>
<p>»Ovakvo naglo doseljavanje velikog broja Roma, uz potporu Ureda za nacionalne manjine, dovest će uskoro do niza gospodarskih i socijalnih problema«, poručio je. »Milena Kleiner, predstojnica Ureda za nacionalne manjine, svojim načinom rada omalovažava i diskriminira predstavnike udruga čiji su predstavnici autohtoni građani. Gospođa Kleiner i njezin Ured forsiraju podobne došljake iz zemalja bivše Jugoslavije. Neki od njih su se silno obogatili, jer su se dosjetili programa koje su strana veleposlanstva financijski podržala, a u čemu im je pomogao Ured. Nacionalni programi za Rome moći će se provesti, ako nam se omogući sudjelovanje s većinskim narodom u provedbi te strategije«, rekao je Željko Balog. </p>
<p>U vezi sa zatvaranjem nekih ugostiteljskih objekata za Rome u Pribislavcu, Balog je rekao: »Nesuglasice u vezi sa zatvaranjem nekih lokala i nisu važne, jer se uvijek možemo snaći, pa otići u neki drugi lokal, gdje je osoba malo zdravijeg mantaliteta«.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U sukobu sa zaštitarima ozlijeđeno nekoliko radnica </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka </p>
<p> – Izvanredna Skupština zagrebačke Domaće tvornice rublja - DETEER d.d. opozvala je u ponedjeljak dosadašnjeg predsjednika/člana Nadzornog odbora te tvrtke Ivana Hrena i članicu NO Natašu Hren, te izabrala novi tročlani NO, koji je potom imenovao i novu Upravu tvrtke. </p>
<p>Navodi se to u priopćenju DETEER-a, koje prenosi PR agencija Millenium promocija u ime svog klijenta Ceufin brokers, većinjskog vlasnika te tvornice . Kako se navodi, na izvanrednoj skupštini sudjelovali su predstavnici Ceufin brokers i malih dioničara.</p>
<p> Glavna točka izvanredne skupštine, ističe se, bio je opoziv Ivana Hrena i Nataše Hren iz Nadzornog odbora.</p>
<p> Na skupštini nije prihvaćen prijedlog izmjene Statuta tvrtke o povećanju broja članova NO sa tri na pet, pa su izabrana tri nova člana. Novi predsjednik NO tvrtke je Alejandro Marchionna Fare (zastupnik većinskog vlasnika), zamjenica predsjednika NO je Mariana Perla Rašić, a treći član NO Juliette Dierick.</p>
<p> Nakon skupštine, novi NO na svom je sastanku imenovao i nove članove uprave tvrtke i to Mladena Trogrlića za predsjednika uprave, Borisa Pavletića za njegova zamjenika, te Josu Ivandića za člana uprave.</p>
<p> U priopćenju se navodi i da je dosadašnji predsjednik NO Ivan Hren »pokušao spriječiti održavanje skupštine«, angažiranjem privatne zaštitarske tvrtke čiji su zaštitari stajali ispred upravne zgrade tvrtke i »nisu dopuštali nikome ulazak«, pa čak ni javnoj bilježnici. Djelatnici tvrtke, kako se navodi, angažirali su drugu javnu bilježnicu i uveli je u prostorije tvrtke, a prilikom »pokušaja ulaska radnika u tvrtku, koji im je sprječavan od strane zaštitara, ozlijeđeno nekoliko djelatnika tvornice«, kaže se u priopćenju. Na dodatni upit iz PR agencije rečeno je da je riječ o lakšim ozljedama kod nekoliko radnica koje su prilikom pokušaja ulaska u zgradu odguravali zaštitari. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Za sanaciju odlagališta otpada 155 milijuna kuna</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i Fond prikupljaju ponude za sanaciju odlagališta, a novac se dodjeljuje bespovratno / Donja Gora bit će zatvorena, a procjenjuje se da će ih oko 60 nastaviti rad nakon sanacije / Jakuševac će raditi do 2010. </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavili su u ponedjeljak poziv radi prikupljanja ponuda za sufinanciranje sanacije odlagališta komunalnog otpada. </p>
<p>Fond će ove godine za sanaciju postojećih i gradnju novih odlagališta izdvojiti 155 milijuna kuna, koje će prikupiti od eko-poreza na motorna vozila čija je naplata počela 1. ožujka.</p>
<p>Bespovratnu pomoć Fonda mogu dobiti županije, gradovi i općine čija odlagališta imaju barem lokacijsku dozvolu za sanaciju i studiju utjecaja sanacije na okoliš. No, prednost će imati oni koji imaju i plan te glavni projekt sanacije kao i zaokruženu financijsku konstrukciju te koji osiguraju dugoročno korištenje odlagališta. Predviđeno je, naime, da Fond osigurava samo dio novca. </p>
<p>Vjerujem da će novca biti dovoljno za sve projekte, a ako se na prvom natječaju ne razdijeli sav predviđeni novac, za nekoliko mjeseci raspisat ćemo novi, naglasila je ministrica Marina Matulović-Dropulić. Najavila je da će Ministarstvo i Fond sufinancirati i istražne radove za izbor najboljih lokacija za nove deponije.</p>
<p>Ministarstvo će uskoro Vladi poslati prijedlog kratkoročnih mjera za rješavanje velikog problema s odlagalištima otpada, dok će dugoročne mjere biti u Strategiji gospodarenja otpadom koja će na jesen u saborsku proceduru. </p>
<p>Neki deponiji, poput Donje Gore u Parku prirode Biokovo, nakon sanacije morat će biti zatvoreni, ali procjenjujemo da će ih oko 60 moći nastaviti rad, rekla je ministrica. Točan popis poslat će za dva tjedna u vladinu i saborsku proceduru.</p>
<p>Zagrebački Jakuševac radit će do 2010. Do tada Grad mora izgraditi novo odlagalište ili spalionicu za što je potrebno što prije odrediti lokaciju, upozorila je ministrica. I splitski Karepovac nakon sanacije koristit će se još neko vrijeme. </p>
<p>Želimo što više napraviti do ljeta kako bi se izbjegli problemi sa smećem u turističkoj sezoni jer bi oni mogli nanijeti mnogo štete, izjavila je ministrica. </p>
<p>Do kraja godine jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju odlučiti hoće li imati lokalna ili regionalna odlagališta. Ako to ne naprave same, morat će intervenirati Ministarstvo. Pritom naglasak mora biti na što većem izdvajanju korisnih dijelova otpada jer se tako ukupna količina može i upola smanjiti, istaknula je ministrica Matulović-Dropulić.</p>
<p>Najavljeno je da će naplata dijela ostalih naknada za onečišćavanje i korištenje prostora početi 1. srpnja, a nekih i kasnije. </p>
<p>V.d. direktor Fonda Vinko Mladineo očekuje da će se ove godine od raznih naknada ukupno prikupiti 244 milijuna kuna, a novac koji uplati gospodarstvo bit će mu vraćen kroz financiranje eko-projekata.</p>
<p>Novinare je zanimalo ne nagrađuju li bespovratnom pomoći Ministarstvo i Fond jedinice lokalne samouprave koje nisu uredile odlagališta iako im je to bila zakonska obveza. Bilo bi tako da barem polovica jedinica ima uređeno odlagalište, kazala je ministrica. No, to ih je, dodala je, uspjelo napraviti samo nekoliko u Hrvatskoj, a njima ćemo pomoći na drugi način.</p>
<p>»Otpad iz NE Krško ne želimo u Hrvatskoj«</p>
<p>»Radioaktivni otpad iz NE Krško ne želimo u Hrvatskoj pa ćemo napraviti sve da se to ne dogodi«, izjavila je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić. Prema njezinim riječima, postoje zemlje u koje se takav otpad može izvesti, a slovenski ministar za okoliš, prostor i energetiku Janez Kopač izjavio je da sav otpad može ostati u Sloveniji. O mogućim rješenjima ovaj će tjedan razgovarati hrvatsko i slovensko povjerenstvo za Krško, najavila je ministrica. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatske i Slovenije 9. travnja o Piranskom zaljevu</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul razgovarat će 9. travnja sa slovenskim šefom diplomacije Dimitrijem Rupelom, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori. Riječ je o još jednom pokušaju da se dvije zemlje dogovore o nastavku pregovora o granici na moru u Piranskom zaljevu. </p>
<p>Sastanak šefova diplomacija Hrvatske i Slovenije 9. travnja održat će se u Portorožu, a samo dva dana ranije, i to u Puli, državni tajnik Hidajet Biščević započet će treći krug trilateralnih pregovora s Italijom i Slovenijom o Jadranu.</p>
<p>Hrvatsko proglašenje ekološko-ribolovne zone dodatno je zakompliciralo ionako teške pregovore sa Slovenijom o granici, te stvorilo dodatne probleme s Italijom. </p>
<p>Bez obzira na nakanu hrvatske strane da se bilateralno pitanje (granica sa Slovenijom) odvoji od multilateralnog pitanja (jurisdikcija na Jadranu), neriješena su se pitanja međusobno pomiješala. </p>
<p>Posljednji trilateralni sastanak koji je održan u Piranu o jurisdikciji na Jadranu nije završio uspješno, a nezadovoljne su bile sve strane. Hrvatska, jer kroz trilateralne pregovore Slovenija pokušava razgovarati o pitanju granice na moru o čemu se Italija ne može i neće očitovati, Italija jer od hrvatske strane nije dobila dovoljna jamstva da je spremna razgovarati o zajedničkom upravljanju Jadranom. Trilateralni sastanci na razini državnih tajnika dogovoreni su da bi se do primjene Zakona o uspostavi ekološko-ribolovne zone maksimalno uskladili stavovi i zajednički pokrenule inicijative za zaštitu sjevernog Jadrana, da bi se iskristalizirale sve zabrinutosti i utvrdili interesi Italije i Slovenije te da se predlože mjere za harmonizaciju provedbe Zakona o uspostavi zone. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zagreb lobira da slučaj Gotovina ne bude presudan za ocjenu o suradnji </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Pokazalo se točnim, nasuprot i nekim visokim haaškim izvorima koji su to opovrgavali – glavna tužiteljica Carla del Ponte u svibnju će se ipak naći na East Riveru kako bi podnijela izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Tribunalom. O tonu njezina izvješća, ponajprije, ovisit će odluka Europskoga vijeća na sastanku u lipnju o tome hoće li Hrvatska postati službeni kandidat za punopravno članstvo u EU. </p>
<p>Kad je riječ o drugim zemljama na području bivše Jugoslavije, očekuje se da će tužiteljica zatražiti pojačani pritisak radi izručenja haaških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića ako do tada ne budu u Haagu. </p>
<p>Pokazalo se točnim i da će hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt na početku travnja biti u Haagu. Ministrica će, naime, biti na statusnoj konferenciji na kojoj će se raspravljati o zahtjevu optuženika, generala Ivana Čermaka i Mladena Markača da ih do početka suđenja Tribunal pusti privremeno na slobodu. </p>
<p>Ministrica ide u Haag kako bi u četvrtak, 1. travnja, i osobno potvrdila pisana jamstva da će obojica optuženika, Čermak i Markač, biti na raspolaganju Haaškom sudu u trenutku kad počne rasprava u njihovu slučaju. </p>
<p>U pozadini tih već i službeno potvrđenih razloga za susret hrvatske ministrice i haaških predstavnika jest neslužbena želja Zagreba da se u »četiri oka« međusobno iznesu i saznaju očekivanja Hrvatske te budući sadržaj izvješća tužiteljice Del Ponte Vijeću sigurnosti. </p>
<p> Vjesnik raspolaže s podacima da će do svibnja državni dužnosnici iz Banskih dvora uporno lobirati za takav sadržaj izvješća koji bi onemogućio da Ante Gotovina zbog upornoga bijega bude zapravo jedini razlog za eventualno nepovoljne vijesti o hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>Sa svoje strane, ali daleko od javnosti, državna tijela pokušavaju slomiti Gotovininu upornost u zadržavanju statusa bjegunca. Nudi mu se vrlo čvrst paket jamstava da će njegov povoljan položaj pred Tribunalom biti aktiviran onoga trenutka kad se preda Sudu i kad se pred raspravnim vijećem izjasni o krivnji na temelju optužnice. Uz Vladina jamstva da će biti dostupan Sudu u trenutku pokretanja postupka, za Gotovinu bi boravak na privremenoj slobodi bio zajamčen. No, zbog odugovlačenja da se preda, navijestili su diplomatski izvori, mogao bi ostati bez te povlastice.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Treći krug pregovora o Protokolu 7 u idućih tjedan dana</p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> - Iako u Ministarstvu europskih integracija i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nisu službeno potvrdili kada će se održati treći krug pregovora o Protokolu 7 između Hrvatske i Europske komisije o povećanju kvota za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije u Hrvatsku, neslužbeno se doznaje da bi se pregovori mogli održati u idućih tjedan dana.</p>
<p>Pregovori, koji bi, kako je najavljeno, trebali biti završeni do 1. svibnja, u posljednje vrijeme digli su veliku prašinu i izazvali zabrinutost kako kod seljačkih udruga tako i među hrvatskim proizvođačima koji se pribojavaju da će potpisivanje Protokola 7 dovesti do dramatičnog povećanja uvoza hrane u našu zemlju te time i uništavanja domaće proizvodnje.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Škare Ožbolt: O gospodarskom i organiziranom kriminalu u drugoj fazi reforme</p>
<p>Ministrica pravosuđa je izmjene i dopune Kaznenog zakona ocijenila »kratkim i važnim, slijedom prioriteta usklađivanja s europskim normama« / Škare Ožbolt posebno je naglasila upisivanje kaznenog djela nezakonitog građenja u zaštićenim područjima i proširenje 184. članka o govoru mržnje u rasnom i ksenofobičnom smislu </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – »Gospodarski i organizirani kriminal ući će u drugu fazu reforme materijalnog kaznenog zakonodavstva«, rekla je u ponedjeljak novinarima ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. »Podaci o kretanju tih vrsta kriminala bit će presudni u odabiru normi o zastari, novčanim kaznama i kaznama dugotrajnog zatvora. A te podatke radna skupina na čelu s dr. Željkom Horvatićem tek treba dobiti, obraditi i shodno ocjenama ugraditi u zakon«, dodala je.</p>
<p>Ministrica je izmjene i dopune Kaznenog zakona nazvala »kratkim i važnim, slijedom prioriteta usklađivanja s europskim normama«. </p>
<p>Šef radne skupine za izradu zakonskoga prijedloga dr. Željko Horvatić, profesor kaznenoga prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kazao je da »hitna procedura u Saboru znači da se radi o procesu usklađivanja, a ostale promjene trebale bi uslijediti do kraja 2004. godine«.</p>
<p>Za ministricu je ključno to da su u materijalno kazneno pravo ubačene odredbe o kaznenim djelima protiv čovječnosti, novačenja plaćenika, zabrane kloniranja ljudi. »Zakon obuhvaća i kaznena djela eksploatacije rudnih i mineralnih bogatstava, izbacivanje klevete iz popisa kaznenih djela za koja je objava u medijima otegotna okolnost«, rekla je Škare Ožbolt. Posebno je naglasila upisivanje kaznenog djela nezakonitog građenja u zaštićenim područjima i proširenje 184. članka o govoru mržnje u rasnom i ksenofobičnom smislu. Novosti su u zakonu i širenje tih djela računalima.</p>
<p>Izmjene Kaznenog zakona poslane su u proceduru 25. ožujka. </p>
<p>Kad je riječ o gospodarskom kriminalu, na konferenciji je objašnjeno da su nove odredbe ispale iz »hitnih promjena« zato što se učinak sudova na tom pitanju više tiče praktičnoga rada i političkih okolnosti, a manje sadržaja kaznenih normi.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić: Mjesto ravnatelja bolnice nikako ne može biti politička funkcija</p>
<p>Ocjenjujući sto dana nove vlade, Mesić je kazao da je Vlada postigla dosta uspjeha u uvjeravanju Europe i svjetskih čimbenika da je naš cilj ući u euroatlantske integracije, no, da Hrvatska nije pokrenuta u onom smjeru koji bi omogućio više radnih mjesta, smanjenje armije nezaposlenih, povećanje izvoza... </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – »Uvijek sam bio protiv politički obojenih smjena. Smatram da kompetentni ljudi trebaju obavljati svoj posao, te da treba donijeti zakon u kome će se točno definirati s kojih se mjesta mogu smjenjivati ljudi kad se promijeni vlast«, istaknuo je predsjednik Republike Stjepan Mesić gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskoga radija »S predsjednikom uz kavu«. </p>
<p>Komentirajući najavljene smjene dvojice ravnatelja bolnica, Predsjednik je rekao da mjesto ravnatelja bolnice nikako ne može biti politička funkcija. Mesić je kao građanin izjavio da se u tom slučaju najprije ljude prozivalo, pa ih se onda smjenjivalo, dakle, radilo se suprotno od demokratske prakse. Ponovio je da treba donijeti zakon koji će to regulirati, jer će se u suprotnom nastaviti čistke. </p>
<p>Ocjenjujući sto dana nove vlade, predsjednik Mesić je kazao da je Vlada postigla dosta uspjeha u uvjeravanju Europe i svjetskih čimbenika da je naš cilj ući u euroatlantske integracije. No, smatra da Hrvatska nije pokrenuta u onom smjeru koji bi omogućio više radnih mjesta, smanjenje armije nezaposlenih, povećanje izvoza... </p>
<p>»Već četiri godine tražim otvaranje slobodnih zona na otocima, priobalju i na prostorima gdje je bjesnio rat«, naveo je Mesić dodajući da bi time bila otvorena mnoga atraktivna radna mjesta. </p>
<p>Nije htio komentirati anketu prema kojoj su premijer Ivo Sanader i ministrica Jadranka Kosor najpopularniji, a ministri Andrija Hebrang i Miomir Žužul najlošije rangirani dužnosnici u novoj vladi. »O tome mora razmišljati premijer. Ako netko dobiva negativne ocjene, treba se zapitati griješe li ti ministri ili griješi javnost«, zaključio je Mesić. Predsjednik nije ocijenio ni rad Sabora ističući da je prerano jer još nisu došle na red prave teme. </p>
<p>Govoreći o smanjenju PDV-a, Mesić je rekao da će to najprije osjetiti tvrtke pa onda i građani. On se zalaže za više stopa, a ne za smanjenje opće stope za dva posto. </p>
<p> U vezi s novim optužnicama Predsjednik tvrdi da ga nitko iz Haaga nije zvao, unatoč tome što se ponudio da bude svjedok obrane. Mesić nema informacija o generalu Anti Gotovini, kao što ih, kaže, nema nitko u Hrvatskoj.</p>
<p> Osvrćući se na slučaj prisluškivanja novinara, predsjednik Mesić je naglasio kako nije istinita tvrdnja Franje Tureka, bivšeg ravnatelja POA-e, koji je rekao da je državnim dužnosnicima predao izvještaj o tome. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Od 84 dužnosnička stana jedanaest bez stanara </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Od 84 dužnosnička stana kojima upravlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, u mandatu nove vlasti useljeno ih je 15, prazno je trenutačno 11, a želju za smještajem u neki od stanova izrazilo je osam saborskih dužnosnika. </p>
<p> Većina stanova u koje su uselili novi dužnosnici površine je između 30 i 60 četvornih metara, no dvojica ministara Petar Čobanković i Božidar Kalmeta dobili su bitno prostranije stanove – od 80, odnosno 156 kvadrata. U ta dva stana u strogom središtu Zagreba prije njih boravili su Božo Žaja i Andro Vlahušić, bivši pomoćnik ministra rada i bivši ministar zdravstva.</p>
<p> U stan od 21 četvornog metra na Iblerovu trgu uselio je Kalmetin pomoćnik Robert Bačac. </p>
<p> Za neke od praznih službenih stanova već se znaju budući stanari – tako će potpredsjednik Sabora Darko Milinović (HDZ) useliti u stan od 66 kvadrata u kojem je stanovao ministar branitelja, Ivica Pančić (SDP). Ispražnjeni stan bivšeg ministra unutarnjih poslova Šime Lučina (SDP) od 92 četvorna metra čeka njegova nasljednika, Marijana Mlinarića (HDZ). Državni tajnik MUP-a Ivica Buconjić treba useliti u stan od 87 četvornih metara na zagrebačkoj Trešnjevci iz kojega je iselio Zlatko Uzelac, bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša. </p>
<p> Budućeg, zasad nepoznatog stanara čeka i prazan stan od čak 197 kvadrata na zagrebačkom Gvozdu. </p>
<p> Među dužnosnicima koji su iskazali želju useliti se u službeni stan pet je predsjednika saborskih odbora: hadezeovci Branimir Glavaš i Šime Prtenjača, esdepeovci Slavko Linić i Davorko Vidović i haesesovac Ante Markov. I predsjednici klubova zastupnika HNS-a i SDSS-a, Dragutin Lesar i Vojislav Stanimirović, žele stanovati u službenom, odnosno dužnosničkom stanu.</p>
<p> Popis stanova za službene potrebe otkriva i druge zanimljive pojedinosti. Stanar s najdužim stažom – od 1990. esdepeovac je Dušan Plećaš, a relativno dug staž od sredine devedesetih godina imaju pučki pravobranitelj Ante Klarić, sindikalni dužnosnici SSSH-a Ivan Sudar, Ivan Tomac i Zlatko Tušak, te zamjenik državnog odvjetnika Slavko Zadnik. </p>
<p> Za dio dužnosničkih stanova navedena je i visina mjesečne naknade – od 103 kune za stan od 21 kvadrata na Iblerovu trgu, do 987 kuna koliko će plaćati korisnik stana na Gvozdu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Otvoren Centar za dijalizu na »Svetom Duhu« u koji su Izraelci uložili 20 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 29. ožujka</p>
<p> – Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić u ponedjeljak je, u nazočnosti mnogih uglednika, otvorila novouređeni centar za dijalizu u sklopu Poliklinike »Sveti Duh II«. U suvremeno uređeni Centar s vrhunskom opremom strani investitor uložio je 20 milijuna kuna. U Centru se dijalizira 180 pacijenata, dnevno njih 90. </p>
<p> Projekt Poliklinike »Sveti Duh II« i prvu stranu investiciju u državno zdravstvo predstavili su ravnatelj Opće bolnice »Sveti Duh« dr. Dalibor Krpan i glavni direktor izraelske tvrtke »Danel« Ran Fuchs, ujedno predsjednik Upravnog vijeća Poliklinike, uime strateškog partnera. </p>
<p>Krpan je podsjetio da je bolnica dočekala izraelskog investitora s više od 80 posto opreme za otpis, a odjel za dijalizu stalno je radio na rubu incidenta. </p>
<p> Fuchs je objasnio da je njihov interes izvesti u Hrvatsku tehnologiju i znanja, što će na duge staze donijeti i očekivani profit. Planirana su daljnja ulaganja u područje genetike i ženskog zdravlja u ovoj bolnici, a moguća su i ulaganja u druge ustanove. Krpan u takvoj suradnji vidi mogućnost izvoza hrvatskih zdravstvenih usluga, te povezivanja s renomiranim medicinskim centrima u svijetu.</p>
<p> Na pitanje hoće li Uskok pokrenuti istragu zbog anonimne prijave o navodnoj rasprodaji državne bolnice, Krpan je rekao da su, prema njegovim saznanjima, predistražne radnje gotove, ali da nema razloga za pokretanje istrage jer je sva dokumentacija čista. </p>
<p>Istaknuo je kako je sve što se radilo u suradnji sa strateškim partnerom bilo u hrvatskom nacionalnom interesu, te da e ustrajati na takvoj formuli razvoja bolnice.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040330].
|
