NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040703].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 173297 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stara vlada novu mora izvijestiti o stanju u pojedinim resorima</p>
<p>Novoj vladi mandat će na raspolaganje morati staviti tajnik vlade i njegov zamjenik, državni tajnici, tajnici ministarstava, pomoćnici ministara, predstojnik ureda vlade, ravnatelji državnih upravnih organizacija, glavni državni rizničar, ravnatelji vladinih agencija i ravnatelja zavoda koje imenuje vlada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je u petak napokon dobila Zakon o postupku primopredaje vlasti kojim se osim reguliranja tog postupka utvrđuju i ograničenja ovlasti vlade od raspisivanja parlamentarnih izbora do stupanja na dužnost nove. Riječ je o jednom od najkraćih hrvatskih zakona jer ima samo 11 članaka, a u Saboru je prihvaćen s 82 glasa za, 17 protiv i 18 suzdržanih.</p>
<p>Potrebu da se zakonski regulira postupak primopredaje vlasti prvi je u Hrvatskoj spomenuo HSP još 2001. godine, i njihov prijedlog zakona prihvaćen je krajem 2003. u prvom čitanju, no s obzirom na to da je tadašnji saziv Sabora nakon toga bio raspušten, taj prijedlog nije došao u drugo čitanje.</p>
<p>Prihvaćanjem Vladina Zakona o postupku primopredaje vlasti napokon su uklonjene nedoumice koji dužnosnici mogu biti smijenjeni nakon promjene vlasti. Novoj vladi tako će ubuduće mandat na raspolaganje morati staviti tajnik vlade i njegov zamjenik, državni tajnici, tajnici ministarstava, pomoćnici ministara, predstojnik ureda vlade, ravnatelji državnih upravnih organizacija, glavni državni rizničar, ravnatelji vladinih agencija i ravnatelja zavoda koje imenuje vlada. O njihovu razrješenju ili ponovnom imenovanju vlada će morati donijeti odluku u roku 60 dana, a dužnosnici koji će biti razriješeni moći će se vratiti na svoj prijašnji posao ako zahtjev za to podnesu najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti. Ne vrate li se na staro radno mjesto, moći će dobivati pola godine punu, a još šest mjeseci pola plaće u skladu s još važećim odredbama Zakonu o pravima državnih dužnosnika.</p>
<p>U roku 15 dana dužnosnici koji su članovi skupština trgovačkih društava, predsjednici i članovi nadzornih odbora trgovačkih društava, za koja je Hrvatski sabor utvrdio da su od posebnog državnog interesa, morat će staviti članstvo u tim tijelima na raspolaganje. Nakon što raspiše izbore, vlada više neće moći donositi odluke o imenovanjima, osim u iznimnim slučajevima, niti zaključivati značajne ugovore. Iznimka su ugovori nužni za ispunjenje međunarodnih obveza i ugovori čijim bi se nezaključivanjem prouzročila znatna materijalna šteta. Prekrši li vlada tu odredbu, sklopljeni ugovori bit će ništetni.</p>
<p>Vlada kojoj prestaje mandat morat će novu vladu izvijestiti o stanju i problemima u obavljanju svojih poslova, a svaki član vlade mora detaljno izvijestiti o stanju i problemima u područjima iz djelokruga tijela kojim je upravljao. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Optuženi za savjesno obavljanje posla</p>
<p>Bivši optuženik za seksualno zlostavljanje kćeri tužio je za klevetu stručnjake čiji nalaz upućuje na <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, a među njima je i jedan od najcjenjenijih europskih stručnjaka za forenzični intervju s djecom pri utvrđivanju sumnji na spolno zlostavljanje/ U četvrtak je šest djelatnika Poliklinike jutro provelo na sudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rasprava koja se trebala održati u četvrtak, ali je zbog spriječenosti jedne od tuženih odgođena za listopad, presedan je i potpuni apsurd. Tužitelj je, naime, za klevetu optužio članice multidisciplinarnog tima, koje su u skladu sa zakonom obavljale svoj posao, rekao je u petak Vjesniku Damir Mikuljan, odvjetnik jedne od tuženih stručnjakinja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, koje su se našle pred sucem zbog optužbe za klevetu. </p>
<p>Protiv njih ju je podignuo Zlatko Anzulović Goldy, svojedobno optužen za seksualno zlostavljanje svoje trogodišnje kćeri.</p>
<p>Nakon što je prošle godine protiv Anzulovića po prijavi Centra za socijalnu skrb u Zadru podignuta optužnica za bludne radnje, a potom iste sumnje potvrdilo mišljenje zagrebačkog tima, sudska vještakinja Jadranka Zorić u svome ih je nalazu odbacila.</p>
<p>Zbog osjetljivosti slučaja, Državno odvjetništvo je već bilo prihvatilo kontrolno vještačenje, no od njega se naglo odustalo, nakon usmenog naputka Božice Cvjetko, zamjenice glavnog državnog odvjetnika. O neobičnom slijedu događaja Državno odvjetništvo se ni do danas nije očitovalo, pozivajući se na zaštitu identiteta djece i tajnost postupka. Istodobno, nije podignuta kaznena prijavu protiv Anzulovića, koji je višestrukim pojavljivanjem u medijima sam javnosti izložio svoju djecu. Od početka suđenja, Anzulović je prijetio i socijalnim radnicima zadarskog Centra za socijalnu skrb, za što je i nepravomoćno osuđen, a Tomislav Orović, ravnatelj tog centra, Vjesniku kaže da se više ne može ni sjetiti svih tužbi koje su od Anzulovića stigle na njihovu adresu. </p>
<p>Nakon što su njemu i supruzi oduzeta djeca, Anzulović ih je, prigodom posjeta Dječjem domu u Nazorovoj, u Zagrebu, gdje su privremeno smještena, prije nekoliko mjeseci protupravno odveo, zbog čega je završio u pritvoru. </p>
<p>Nakon izlaska iz pritvora u njemu se zatekao još jednom, nakon što je u više navrata smrću prijetio socijalnoj radnici Dječjeg doma.</p>
<p>»Od Centra za socijalnu skrb u Zadru nedavno je stiglo rješenje po kojom se ocu zabranjuju posjeti djevojčicama, a majka ih smije viđati dvaput mjesečno. Inače, djeca su se, nakon brojnih stresova, napokon oporavila, izvrsno snašla u grupi i s njima nema nikakvih problema«, rekla nam je Jasna Kelava Ćurković, ravnateljica Doma u Nazorovoj.</p>
<p>Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike čije djelatnike Anzulović tuži, rekla je Vjesniku: »Upravo kad je javnost napokon počela prihvaćati činjenicu da je sudionik u zločinu i onaj tko zločin ne prijavi i kad su stručnjaci počeli shvaćati da je prijavljivanje sumnje na zločin njihova zakonska obveza, događaju se ovakve stvari«. </p>
<p>Nemalo je puta, nastavlja, od svojih kolega čula da se ne žele petljati da im ne bace bombu, a sada očekuje da će čuti kako se ne žele petljati, jer bi za obavljanje svoga posla mogli biti optuženi.</p>
<p>»Osim toga, u četvrtak je šest djelatnika naše Poliklinike jutro provelo na sudu, umjesto da se bave svojim poslom i pomognu djeci, a Poliklinika je morala platiti i nekoliko odvjetnika, jer jedan branitelj ne može braniti više osoba. Zar nam je to u trenutku kad se grčevito borimo za svaki novčić koji ćemo uložiti u rad potrebno«, pita se Gordana Buljan Flander. Jedna od tuženih osoba iz Poliklinike je jedan od najcjenjenijih europskih stručnjaka za forenzični intervju s djecom pri utvrđivanju sumnji na spolno zlostavljanje, pa bi bilo zanimljivo doznati i razinu stručnosti koju je u ovom postupku imala osoba čiji je nalaz Anzulovića oslobodio tih optužbi.</p>
<p>Komentar tih događaja iz Državnog odvjetništva nismo dobili, a broj pitanja na koja javnost u ovom i sličnim slučajevima očekuje odgovor, svakim je danom sve veći. </p>
<p>Glavni državni odvjetnik nije, naime, organizirao okrugli stol na tu temu, iako je to bio obećao. </p>
<p>Nepoznato je, također, i koliko je prijava protiv stručnjaka - koji za zločine nad djecom znaju a ne prijavljuju ih - Državno odvjetništvo dosad podiglo te zbog čega se, kada se već toliko inzistira na zaštiti identiteta djece, Odvjetništvo ne oglasi i u slučajevima kada taj zakon krše roditelji, a ne samo novinari.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Priznaje se tečaj stranog jezika, ali ne i jezik koji se učio u školi</p>
<p>Treći strani jezik fakulteti priznaju samo kandidatima koji su ga učili u školi ili centru za strane jezike/Valjda su oni koji su donosili tu čudnu odluku htjeli honorirati učenike koji su samostalno ulagali u znanje, kaže dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak/ Ako se to u praksi događa, takve pogreške treba hitno ispraviti, ističe prorektor za nastavu i studente Vjekoslav Jerolimov</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ističe kao važan projekt poticanje ranog učenja stranih jezika, fakulteti Sveučilišta u Zagrebu kod upisa kandidata u prvu godinu studija ne priznaju maturantima znanje trećeg stranog jezika, ako su ga učili u četiri razreda srednje škole i mogu to potvrditi svjedodžbama. Da apsurd bude veći, treći strani jezik priznaje se onim kandidatima koji ga nisu učili u srednjoj školi, nego u školi ili centru za strane jezike. Takvim kandidatima fakulteti provjeravaju znanje, no za troškove provjere traže 200 kuna. Ako na ispitu dokaže poznavanje trećeg stranog jezika, kandidat dobiva 20 dodatnih bodova na razredbenom postupku.</p>
<p>»Ne razumijem zašto fakulteti ne priznaju strani jezik u svjedodžbi redovite škole kao predmet jednak svima ostalima, a ne zanimaju ih ni nagrade koje je učenik osvojio tijekom školovanja upravo iz tog jezika. To je kažnjavanje i diskriminacija onih učenika koji su kroz četiri godine učili tri strana jezika u školi. Čak mogu shvatiti da 200 kuna fakultetima bez novca dobro dođe, ali ne vidim zašto oni koji su učili jezik četiri godine ne bi mogli doći na provjeru znanja kao i ovi koji su ga učili šest mjeseci«, kaže ravnateljica Prve privatne gimnazije u Zagrebu Jasenka Breitenfeld. </p>
<p>Na barijeru pri pokušaju dobivanja 20 bodova učenica njezine škole naišla je ovih dana, kada se prijavila za upis na Ekonomski fakultet. Ta maturantica ne samo da ne može na Ekonomskom fakultetu dobiti dodatne bodove za znanje trećeg stranog jezika (talijanskog) s kojim je osvojila drugo mjesto na službenom natjecanju nego je i onemogućena u polaganju provjere svoga znanja. Osim te gimnazije i nekoliko javnih jezičnih gimnazija, malo škola u Hrvatskoj učenicima uopće nudi obvezno učenje triju stranih jezika.</p>
<p>»Mislila sam, kaže Breitenfeld, da je cilj Ministarstva da učenici uče što više stranih jezika kako bismo dobili generaciju koja će sa znanjem ući u Europu. Ionako imamo vrlo mali postotak ljudi koji govore pošteno jedan strani jezik, a kamoli dva, zbog čega bi morali kod mladih razvijati učenje stranih jezika. No, time ih se destimulira«, zaključuje Breitenfeld.</p>
<p>Radi provjere znanja trećeg svjetskog jezika učenog u školi stranih jezika - engleskog, francuskog, njemačkog, ruskog, španjolskog ili talijanskog - fakulteti šalju svoje kandidate za upis na Filozofski fakultet, na čijim se odjelima organizira pismena i usmena provjera.</p>
<p>Dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak upoznat je s takvom odlukom, no tvrdi da to nije odluka pojedinog fakulteta, nego da dolazi s više instance.</p>
<p> »To nema veze s nama. Čak mi djeluje čudno, jer je važno znati strani jezik, a ne gdje je on učen«, kaže Budak, dodajući da su valjda oni koji su donosili tu čudnu odluku htjeli honorirati učenike koji su samostalno ulagali u svoja znanja. </p>
<p>Odluka o postupku provjere znanja trećeg svjetskog jezika za dobivanje dodatnih 20 bodova nalazi se na internetskim stranicama Filozofskog fakulteta, a njezini dijelovi objašnjeni su i u uputama o razredbenim postupcima većine fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>U odluci, među ostalim, stoje uvjeti koji pristupnik ispitu za provjeru znanja trećeg svjetskog jezika mora ispuniti. On, tako, srednjoškolskim svjedodžbama mora dokazati da je učio barem dva strana jezika, ali mora dokazati i to da u srednjoj školi nije učio jezik koji je prijavio za polaganje. Na Sveučilištu su ostali iznenađeni takvom odlukom, a prorektor za nastavu i studente Vjekoslav Jerolimov nakon provjere zaključuje da je riječ o krivom tumačenju nečega što zapravo nije decidirano napisano. »Takva odluka ne isključuje treći strani jezik učen u srednjoj školi. </p>
<p>To bi bilo strašno nepravedno. Ako se to u praksi ipak događa, takve pogreške treba hitno ispraviti«, rekao je prorektor. Sve kandidate kojima je fakultet odbio dati bodove za treći strani jezik koji su učili u školi upućuje da ulože žalbu fakultetu, ali i njemu osobno kako bi se što prije ispravila nepravda. </p>
<p>Za sljedeću godinu Jerolimov je najavio izmjenu odluke odnosno dopunu u kojoj će stajati da se treći strani jezik učen u školi priznaje pri upisu na fakultet, i to bez dodatne provjere znanja. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Multilateralizam na popravnom</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatska opet ima problema u komunikaciji sa SAD-om. Koliko god se vlast trudila negirati, odnosi su zahladnjeli. No, ne samo zato što Sanaderova vlada, kao uostalom i prethodna Račanova, nije odlučila s Washingtonom potpisati bilateralni sporazum o neizručenju ili što nije odmah poslala vojnike u Irak. Riječ je o nečem puno ozbiljnijem.</p>
<p>Put do međunarodnog pozicioniranja, kako bi se ostvarili svi nacionalni interesi, moguć je jedino uz vjerodostojnost. Bez obzira na to kakva odluka na kraju bila. Hrvatska je dosada obećavala svašta, no još nije naučila da je važno držati zadanu riječ. Račanova je vlada Washingtonu za Irak prvo rekla tajno »možda«, zatim javno »ne«. HDZ je, pak, kako je to primijetila jedna od najbližih Powellovih suradnica Kathleen Stephens, iz opozicije Washingtonu obećao puno toga, da bi nakon što je došao na vlast molio za razumijevanje jer američka očekivanja ne može ispuniti.</p>
<p>Hrvatske se vlasti napokon moraju dogovoriti što je hrvatski interes i početi ga ostvarivati. Naravno, bez nade da će od integracija uzimati samo što im treba, a zauzvrat ne dati ništa. Zato i tvrdnja hrvatskog predsjednika o tome da će Hrvatska svoje odgovornosti na međunarodnom planu preuzeti tek kad postane članica NATO-a, ne stoji. Hrvatska je već ulaskom u Partnerstvo za mir preuzela određene obveze. Proces procjene koliko smo u tome uspješni već je počeo i sve je ozbiljniji.</p>
<p>Kad je riječ o sporazumu o neizručenju, Hrvatska će teško moći udovoljiti SAD-u zbog naputaka Europske unije. No upravo zbog međunarodnoga kredibiliteta i postizanja cilja koji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul stalno ističe – da u svijetu razgovaramo na ravnopravnim osnovama – hrvatska će se politika morati naučiti da je cijena držanja figa u džepu uvijek na kraju najskuplja.</p>
<p>Stoga bi bilo dobro izbjeći najveću zamka – uvjerenje kako treba izabrati između Europe i Amerike. Zbog takvih smo razmišljanja godine 1995. od Amerikanaca tražili »zeleno svjetlo« za »Oluju«, a EU u potpunosti ignorirali. Sada smo se bavili samo EU-om, a SAD smo zaboravili. Luksuz koji si ne mogu priuštiti ni oni koji u Irak sigurno neće ići, poput Njemačke i Francuske. Ispit iz multilateralizma čeka – popravni.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sabor protiv haaške idile </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Optuženi Mirko Norac bit će u Haagu 8. srpnja. To je sasvim u skladu s haaškim propisima, jer je i optužnica haaška. Prema tome, optuženik pred tribunalom mora dati iskaz o aktu kojim ga se tereti za zločin počinjen 1993. u Medačkom džepu. Uredna je i činjenica da će predsjednik Sudskoga vijeća u Norčevu procesu biti sudac Liu, koji predsjeda i Vijećem u procesu protiv Rahima Ademija. Već je od prije poznato da će ta dva postupka biti objedinjena. </p>
<p>Vlada je koncipirala sastav savjeta za pripremu uloge države kao 'amicus curiae' u postupcima pred tribunalom da bi obranila neke bitne interese i nacije i države. Zna se da je već gotovo završen postupak imenovanja odvjetnika koji će zastupati državne interese u trenutku kad prijatelj Suda, Hrvatska, bude mogla ući u postupak. Braniteljske ekipe optuženih daleko su odmakle u pripremi obrana svojih stranaka. Na kraju glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zbog svoje nadležnosti u »slučaju Gotovina« ovo ljeto neće na godišnji odmor. Zbog te »urednosti« u odnosima s Haagom, Hrvatska je dobila, kao članica međunarodne zajednice, pohvalu kao jedina zemlja s prostora bivše Jugoslavije koja haaške obveze ispunjava kako treba.</p>
<p>Međutim, da ne bi sve bilo idilično, pobrinuo se hrvatski parlament. Već u najavi rasprava o odnosima Zagreba i Haaga bila je opisana kao nešto što neće štetiti državnim interesima, jer su oni pozitivnom ocjenom Carle del Ponte i stjecanjem kandidature za prijam u Europsku uniju ispunjeni. Reklo bi se, Hrvatska će sad malo po svome.</p>
<p>Neće ići. NATO je već rekao da će o Hrvatskoj i njezinu članstvu u vojnoj zajednici raspravljati tek kad odbjegli Gotovina bude u Scheveningenu. Nesiguran rok početka pregovora o stjecanju članstva u EU kao da nikog na Gornjem gradu više ne zanima. Hajdemo mi zastupnici raspravljati po svome o haaškim odnosima. Hajdemo, usput, opaliti i bivše i sadašnju vladu. Hajdemo staviti na stol sve ono što inače ne piše u zakonima i službenim aktima koje je taj isti Sabor već odavno donio.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dodirivanje dna</p>
<p>Svakoga vikenda ginemo kao muhe. Na prometnicama koje su obnovljene i na onima koje nisu. Na autocestama i puteljcima, u gradovima, u selima, na pustopoljinama. I što nas policija više kažnjava, mi to gluplje vozimo i gluplje ginemo, ako se to i može činiti pametno.</p>
<p>MILJENKO CVITKOVIĆ </p>
<p>Podosta stvari ide na ruku ovoj katastrofi od hrvatskoga prometa, hrvatskih cesta, autocesta i puteljaka. Na ruku je štošta i policiji. Barem onom dijelu koji hvata lopove i kriminalce raznih vrsta, a koji nikad nije siguran hoće li automobil kojim su se htjeli dati u potjeru za zlotvorima krenuti s mjesta. I onda, u konačnici, Fortuna miluje ostale kotačiće u mehanizmu državnog aparata i svima kao da će ovo ljeto biti lakše.</p>
<p>Sreća o kojoj je riječ, a da ona to baš i nije vrlo će skoro biti razvidno, trebala bi se ogledati u turističkom podbačaju. Manje, naime, automobila i putnika na hrvatskim ionako nedovršenim autocestama znači da i nije neka frka što nisu završene na vrijeme; manje automobila u lukama i na trajektima ostavit će, možda, dojam da ni otoci nisu tako daleko. Treba stoga manje policajaca, i prometnih i onih drugih koji ionako nemaju čime biti policajci, pa će se manje trošiti na dnevnice, benzin, pancirke i slično. Sve to skupa vodi prema manjem broju prekršaja, manjem broju kazni, manje sezonskih radnika, manjem broju svega, a nadat se je i manjem broju nesreća s bilo kakvim posljedicama, pogotovo s onim smrtnim. Posljednje, ne i najmanje važno, neće na plažama biti gužve pa će kupačima i onima koji ipak dobauljaju na Jadran na ruku ići osjećaj komfora.</p>
<p>Onima s druge strane, koji vladaju hrvatskim prometnicama, cestama i puteljcima, koji su gospodari plaža, pače obalnog pojasa (kada pomorsko-gospodarski nemaju petlju nadzirati), onima dakle kojih je sve hrvatsko, na ruku kao da ne ide ništa. Ili im ide vrlo malo toga. A kad njima ne ide od ruke, kako li je tek nama, čija je jedino – nada?</p>
<p>Puknuti dan uoči otvorenja, usprkos višemjesečnoj najavi za gotovo sedamdeset kilometara autoceste, i to zbog toga što resorni ministar do zadnjeg dana misli da je sve O. K., jer vjeruje onome tko mu vodi sve te poslove vezane uz gradnju, nije bezazlena stvar i otvara pitanja. Zašto Kovač zavlači do zadnjeg dana? Mulja i prešućuje stvarno stanje iz mazohističke potrebe da ga se smijeni? Bit će prije da se nije radilo kako treba. Ili da se nije moglo bolje. Ili su proračuni krivi, planovi nerealni, radnici aljkavi, jeftini i nestručni, inženjeri potplaćeni. Svejedno.</p>
<p>Trebalo bi to »zašto« imenovati. Što se sada dogodilo? Nema Stanka Kovača na čelu Hrvatskih autocesta. I? Dogodilo se, međutim, i to da se ja – iako priznajem da i nisam neki izviđač – više ne snalazim ni u jednoj od objavljenih autokarata u Hrvatskoj. I više mi nije jasno kako najbrže doći do Biograda gdje mi kćer ljetuje sa svojom plivačkom školom, ni koliko me to košta... Zamislite onda Pavela i Janu, tužne što su Grci otišli u finale, kako se snalaze po obilaznicama nedovršenih tunela i autocesta za koja su ih u praškoj turističkoj agenciji uvjeravali da su tamo od 30. lipnja, pa nadalje dok je svijeta i vijeka, jer tako se u Hrvatskoj gradi.</p>
<p>I još su im tutnuli i autokartu u ruke, da je ne moraju uzimati od djelatnica Turističke zajednice na ulasku u zemlju Hrvata, nego da samo zgrabe hladne vode bočicu. Bit će da zato nema turista. Jer kad Pavel i Jana pronađu svoju autocestu do Splita, još ih barem desetak sati dijeli od otoka. Bilo kojega, onoga najbližega. Ako su na otoke krenuli, jer neka im je Svevišnji na pomoći ako krenuše u Dubrovnik. Tek je do tamo cesta dernek, a sve je skuplje nego li je igdje išta u Hrvatskoj skupo. Osim možda na Hvaru, no pretpostavili smo da tamo ne idu. Sretnici. </p>
<p>Tko još puši priče o nogometnom prvenstvu u Portugalu kao glavnom krivcu za turistički podbačaj? Zar Dalmatinci nemaju TV prijamnike, struju i antene? Bit će ipak da su im hoteli malo socijalističkiji negoli su bili lani. Jer se nisu ni ušminkali a kamoli obnovili.</p>
<p>Bit će da su restorani skupi, tržnice skupe, suveniri skupi, sve je skupo. Bit će da su poprilično zastrašujući primjer bageri koji ruše neku veliku kućerinu, tu na domak kući u kojoj su smješteni turisti, nesigurni ruše li se kuće prema nekom filmskom scenariju ili je bagerist izmaknuo pažnji umobolničara pa se zaigrao, a sve to policija nadzire, zapravo. Bit će da se na Kubu može otići na dva tjedna za malo više od tisuću eura. Što s isto toliko novca možete u Hrvatskoj? Zapravo, ne želite ni znati.</p>
<p>Znam kada će se stvari pomaknuti s mrtve točke, da ne kažem promijeniti. Kada dodirnemo dno. Kada turistička sezona toliko podbaci da nećemo imati s čime vraćati ni kamate a kamoli glavnicu enormnih kredita. Kada autoceste budu zjapile prazne jer niti će biti turista niti će lokalni puk imati novca da se vozi njima, nego će derati one stare ceste mrmljajući si u bradu, od sramote, da ni njima ništa ne fali.</p>
<p>I pomaknut će se stvari kad napokon postanemo kandidat u koji Europa dolazi, a ne samo onaj koji želi u Europu. Kada ni petorica nas neće imati zabranu ulaska u Europsku uniju, koliko se god zaklinjali svi oni da je takva odluka sramotna. Kad neće trebati više od pet tisuća poginulih ljudi na našim cestama da se donese rigorozniji Zakon o sigurnosti prometa... Zar je doista trebalo u posljednje četiri godine izginuti više od pet tisuća ljudi na našim cestama da onoga tko vozi i razgovara na mobitel kaznimo sa 700 kuna? Da onome tko ima u krvi više od 1,5 promila alkohola, dakle da je pijan kao čep, uzmemo vozačku dozvolu na šest mjeseci i da ga kaznimo s tri tisuće kuna.</p>
<p>Svakoga vikenda ginemo kao muhe. Na prometnicama koje su obnovljene i na onima koje nisu. Na autocestama i puteljcima, u gradovima, u selima, na pustopoljinama. I što nas policija više kažnjava, mi to gluplje vozimo i gluplje ginemo, ako se to i može činiti pametno.</p>
<p>Dodirujemo dno, što zapravo, tako barem izgleda i nije neki problem. Veći problemi od ovih, bojim se, čekaju nas nakon odbijanja od dna. Vladari s početka teksta takve bi probleme na naše grbače trebali natovariti, ostale probleme, koje ste više-manje sve u tekstu pronalazili, znamo si natovariti i sami.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Birokracijski non-stop</p>
<p>Od najave idilične slike budućeg hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva neće puno ostati ako država, makar i željeznom rukom, iz lokalnih samouprava ne ukloni birokraciju. Sve dok će se za pokretanje proizvodne aktivnosti trebati provesti 15 postupaka te, uz građevinsku dozvolu, u različitim uredima pribaviti 35 dozvola i dvadesetak suglasnosti, proizvodnjom i poduzetništvom bavit će se samo najuporniji</p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>Na početku 2004. čak dvije trećine od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj radno je mjesto našlo u malom i srednjem poduzetništvu, a samo obrtnici u posljednjih deset godina otvorili su 42 tisuće novih radionica i 70 tisuća radnih mjesta. Prema posljednjim službenim podacima, udjel proizvoda malih i srednjih poduzetnika u hrvatskom izvozu popeo se na više od 60 posto. Uz to, sve je više obrtnika koji su u samo nekoliko godina prerasli u industrijalce, snažne izvoznike koji na zapadnoeuropskom tržištu prodaju i do 90 posto od svoje ukupne proizvodnje.</p>
<p>Ti podaci, spomenuti na proslavi 10. obljetnice rada obnovljene Hrvatske obrtničke komore, samo su još jednom podsjetili da je to, desetljećima zanemareno područje gospodarstva u posljednje vrijeme postalo najsigurniji izvor radni mjesta i najbrži put prema ravnomjernijem razvoju svih dijelova zemlje. Jer hrvatski problem nije samo visoka stopa nezaposlenosti nego i dramatična razlika u razini razvijenosti pojedinih županija. O tome dovoljno govori podatak da je lani bruto domaći proizvod po stanovniku u Zagrebu iznosio 18.843 dolara, a primjerice u Vukovarsko-srijemskoj županiji 1810 dolara.</p>
<p>Upravo je zato Sanaderova vlada u svom gospodarskom programu naglasak stavila na nekompromisno uklanjanje svih administrativnih zapreka bržem razvoju, prije svega proizvodnog obrtništva i malog te srednjeg poduzetništva. Donedavno se, naime, smatralo da je glavna kočnica bržem razvoju te grane gospodarstva nedostatak novca. Ali nakon što je razvijen sustav iznimno povoljnog kreditiranja poduzetništva, na kojem nam zavide čak i Nijemci, dogodilo se da je postalo lakše doći do novca nego do poslovnog prostora u koji bi se uložio.</p>
<p>Za manje od četiri godine građanima koji su sami osigurali svoje radno mjesto odobreno je 4,5 milijarde kuna kredita, a bilo bi plasirano upola više da se time moglo naći mjesto za proizvodni pogon ili jednako potrebnu servisnu radionicu.</p>
<p>Rješavanje tog problema najavila je i prošla vlada (neispunjenim) obećanjem da će općinama i županijama besplatno ponuditi napuštene državne i vojne objekte. Sada Vlada besplatno nudi državno zemljište, a od općina i gradova očekuje da ga opremi komunalnom infrastrukturom. Jer, strana su iskustva pokazala da je znatno jeftinije negdje uz glavne prometnice podizati nove objekte nego u gradskim jezgrama preuređivati stare.</p>
<p>Ta bi darežljivost državi i općinama donijela višestruku dobit. Već za dvije-tri godine broj poduzetničkih i obrtničkih proizvodnih zona u Hrvatskoj povećao bi se sa sadašnjih 140 na čak 400, a država bi dobila nove porezne obveznike i smanjila redove na zavodima za zapošljavanje.</p>
<p>Pa ipak, od najave idilične slike hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva neće puno ostati ako država, makar i željeznom rukom, iz lokalnih samouprava ne ukloni birokraciju. Sve dok će se za pokretanje proizvodne aktivnosti trebati provesti 15 postupaka te, uz građevinsku dozvolu, u različitim uredima pribaviti 35 dozvola i dvadesetak suglasnosti, proizvodnjom i poduzetništvom bavit će se samo najuporniji. Ostali će se radije okrenuti (često unosnijoj) trgovini.</p>
<p>Zato se mjesecima najavljuje uvođenje tzv. one stop shopa, mjesta gdje bi se u lokalnim samoupravama mogle dobiti ne samo sve informacije nego i sve potrebne isprave za pokretanje vlastitog posla. Zasad, međutim, nismo dobili informacije da se bilo gdje počela provoditi takva Vladina zamisao, a bez toga teško je očekivati da će u poduzetničke zone stizati i strani kapital.</p>
<p>Na »birokratski non-stop« posebice se žale i potencijalni strani ulagači, u novije vrijeme i Hrvati iz dijaspore. Kako se ovih dana čulo na njihovu susretu s najvišim hrvatskim državnim dužnosnicima u Clevelandu, ozbiljni ulagači jednostavno nemaju vremena ni strpljenja da se bave administrativnim zaprekama s kakvima se ne susreću nigdje u svijetu. Te prigovore očigledno treba shvatiti ozbiljnije nego dosad. Naime, nakon neuspješna nošenja s birokracijom, u druge su zemlje svoje poslove preselili čak i neki naši poduzetnici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Donesimo nove, bolje zakone, koji će služiti hrvatskim građanima a ne prevarantima i lopovima</p>
<p>Neučinkovitost našeg pravosuđa prepoznata je i u svijetu pa smo po korupciji i bezakonju zauzeli visoko negativno mjesto i na svjetskim rang listama. To što Hrvatska nije u još težoj pravnoj situaciji, treba zahvaliti tome što smo vjerska i katolička zemlja pa kao nacija nismo masovnije skloni kriminalu i bezakonju. Samo naivni još misle da se u desetak proteklih godina zemlja nije mogla pravno bolje urediti, da je to bilo u interesu onih koji su je vodili</p>
<p>GRGO JELINIĆ</p>
<p>Nikad se toliko otvoreno i negativno nije pisalo o našem pravosuđu kao u posljednje vrijeme. Gotovo da i nema dana da neko pravosudno čudo ne iskrsne, a neki događaji vezani uz pravosuđe, kao oni o dužini sporova, trebali su odavno ući u Guinnessovu knjigu rekorda i čuda.</p>
<p>Narod je odavno izgubio povjerenje u instituciju koja se zove pravosuđe. Neučinkovitost našeg pravosuđa prepoznata je i u svijetu pa smo po korupciji i bezakonju zauzeli visoko negativno mjesto i na svjetskim rang listama, gdje se mjeri stupanj pravednosti. Ne znam što bi se još trebalo dogoditi da odgovorni na vlasti shvate da ovako više ne ide i da zakone treba mijenjati.</p>
<p>Uvođenje krim-policije u sudove i gruntovnice nije pravi put sređivanja stanja u pravosuđu jer upućuje na pomisao da je riječ o kriminalcima a ne o ljudima pravnicima koji svoj svakodnevni posao obavljaju prema postojećim zakonima i ništa drugo. Ne tvrdim da i u sudovima, kao i u drugim profesijama, nema i po koji grešnik, ali to nije pravilo. Teško je vjerovati da aktualna ministrica, kao i njezini prethodni kolege ministri, ne zna da nije problem u sucima nego u vrlo lošim zakonima.</p>
<p>Što reći na to da je u posljednjih deset godina zemlja gospodarski uništena i pokradena na razne načine, a stotine tisuća radnika završilo na ulici bez posla samo zato što su suci, stečajni upravitelji, ali i drugi subjekti, radili prema postojećim zakonima koji su im to omogućili.</p>
<p>Nisu li suci krivi i zato što je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina za sanaciju banaka izdvojila iz proračuna oko 19,5 milijardi kuna, a od prodaje banaka strancima prihodovala jedva oko 5,4 milijarde. Banke su se prodavale po postojećim zakonima koje je donio Hrvatski sabor. Zar nam baš ništa ne govori najnoviji primjer pokušaja prodaje Sunčanog Hvara, s natječajem i bez njega, ali u oba slučaja sve je – prema zakonu.</p>
<p>Lopovština i bezakonje u nas počeli su na početku devedesetih s financijskim inženjerinzima, koji su također radili prema nekakvim divljim zakonima, pa su dosjetljivi prevaranti unesrećili tisuće i tisuće naših sugrađana, ali je rijetko tko odgovarao za takvu prijevaru. Jesu li i u ovom slučaju krivi suci koji su radili prema postojećim zakonima i nisu mogli doskočiti prevarantima?</p>
<p>Danas, kad smo se našli u bezizlaznoj pravnoj situaciji, pitamo se što činiti? Odgovor je vrlo jednostavan. Mijenjajmo napokon neučinkovite zakone i donesimo učinkovitije, one koji će služiti hrvatskim građanima, a ne prevarantima i lopovima.</p>
<p>To što Hrvatska nije u još težoj pravnoj situaciji, treba zahvaliti tome što smo vjerska i katolička zemlja pa kao nacija nismo masovnije skloni kriminalu i bezakonju. Inače, što se zakona tiče, oni su vrlo poticajni za sve vrste kriminala i lopovštine pa je samo pitanje broja ljudi koji se odluče na protuzakonito djelovanje: ubojstvo, krađu, iznudu i reket, silovanje, provalu u banke i u tuđe stanove, uzurpiranje tuđe imovine, krivotvorenje dokumenata i slično.</p>
<p>Samo naivni još misle da se u desetak proteklih godina zemlja nije mogla pravno bolje urediti, da je to bilo u interesu onih koji su je vodili. Još je i razumljivo da nismo mogli ostvariti veći gospodarski rast, smanjiti nezaposlenost i ostvariti veći izvoz naših proizvoda na svjetsko tržište jer je rat učinio svoje, ali da nismo mogli napisati (ili prepisati tuđe) zakone, koji bi bili bolji i pravedniji od naših današnjih, to nije točno.</p>
<p>Mnogima na vlasti upravo su odgovarali i još odgovaraju zakoni koji se mogu tumačiti proizvoljno, i prema kojima se može privatizirati i uzurpirati tuđa imovina a da se za to ne odgovara. Danas se pitamo kakva smo mi to pravna država kad nam provalnici, kad odemo na posao, uđu u stan, a mi ih potom godinama ne možemo izbaciti iz njega jer su nam zakoni takvi. I onda još netko kaže da nam zakoni nisu poticajni za lopove.</p>
<p>Građani se svakodnevno pitaju odakle tolik obzir i oprez u ovoj zemlji prema nasilnicima i razbojnicima. Spomenimo samo one »sitne« standardne događaje i izgrede te goleme materijalne štete tijekom nogometnih utakmica. Tramvaji, autobusi i lokali razbijaju se kad god je kakav derbi, bez obzira na to čija je momčad pobijedila ili izgubila – plavi ili bijeli. </p>
<p>Nedavni izgredi zagrebačkih maturanata, u kojima su razbili i oštetili »samo« trideset devet tramvaja te nanijeli i drugu materijalnu štetu, ozbiljno su upozorenje da se zakoni napokon moraju mijenjati a izgrednici odgovarajuće kazniti. </p>
<p>Vrlo je znakovito da naša policija svaki put kad i pokuša spriječiti izgrednike »prekorači ovlasti«. Ni u jednoj se zemlji korupcija, lopovština i nasilje nisu riješili takozvanom bečkom školom i lijepim ponašanjem, nego energičnim pravnim sredstvima i sankcijama.</p>
<p>Kako to da pravosuđe i politiku ne zanima da se najobičniji sporovi, čija vrijednost ne prelazi više od nekoliko desetaka tisuća kuna, vode desetljećima, i to sve u skladu s postojećim zakonima. Zašto netko na kojem pravnom ili ekonomskom fakultetu ne doktorira iz tog predmeta – ja bih mu asistirao, pa da se utvrdi cijena samo tog nepotrebnog spora. </p>
<p>Neki ekonomisti odavno su izračunali da je cijena pravosuđa veća od ratnih razaranja i od bilo kojeg drugog problema u zemlji, ali se ništa ne čini da se to popravi.</p>
<p>Čitam ovih dana negativno Rješenje Ustavnog suda upućeno građaninu koji se žalio na odredbe Zakona o PDV-u. Žalba je upućena prije nekoliko godina kad građanin nije uspio naplatiti obavljeni posao od poduzeća koje je završilo u stečaju, a porezna mu je uprava za nenaplaćeni posao naplatila PDV od 22 posto jer je tako prema zakonu. I Ustavni sud, ta visoka pravna institucija, kaže da je to prema zakonu.</p>
<p>I što onda reći? Pa koji su to sotonski zakoni koji propisuju da gospodarstvenika koji financijski strada i ne naplati svoj obavljeni posao (ne svojom krivnjom) još dodatno treba i kazniti i to za golem iznos od četiri milijuna kuna. Hoćemo li s takvim zakonima poticati gospodarstvo i uskoro u EU?</p>
<p>Autor je magistar ekonomskih znanosti, gospodarstvenik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Antifašizam ne može posvetiti sve pa i zločine</p>
<p>Među partizanima je bilo antifašističkih boraca, ali i ratnih i genocidnih zločinaca. Kojih je bilo više a kojih manje, treba istraživati. Ako se hrvatskim generalima, osloboditeljima, sudi za možebitne zločine počinjene u vrtlogu Domovinskog rata, načelo pravde zahtijeva i suđenje partizanskim pobjednicima za zločine koje su počinili nad Hrvatima nakon završetka Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>ANTE VUKASOVIĆ</p>
<p>O Titu i njegovim partizanima izrečene su brojne, različite i posve oprečne ocjene. Za jedne su antifašistički borci, osloboditelji, a za druge tvorci srbokomunističke Jugoslavije, komunističkog terora i ratni zločinci. Što je istina? </p>
<p>Njezino viđenje nedavno je javnosti ponudio Zvonko Ivanković Vonta.</p>
<p>U Stajalištima od 21. i 22. lipnja 2004. Vonta piše o antifašističkoj borbi kao civilizacijskoj stečevini hrvatskog naroda, o prazniku najviše europske časti, vrijednostima antifašizma, afirmaciji Hrvatske, o Titu kao velikom vojskovođi, državniku koga veličaju američki predsjednik Roosevelt, Churchill, Staljin, o sisačkom partizanskom odredu i o legendarnom narodnom heroju Vladi Janiću Capi. To su za njega »važne činjenice«, ali je posve zanemario i ispustio neke druge isto tako važne, i za opstanak hrvatskoga naroda još važnije činjenice.</p>
<p>Slovenska parlamentarna komisija, koja je istraživala tamošnja poslijeratna partizanska umorstva zarobljenih vojnika i civila, utvrdila je da je u tim likvidacijama ubijeno najviše Hrvata. Slovenci otkrivaju da su u jamama, napuštenim rudnicima, protutenkovskim rovovima i masovnim grobnicama u Sloveniji posmrtni ostaci 195 tisuća Hrvata, muškaraca i žena, djece i staraca. Svi su okrutno poubijani bez suda i suđenja i nakon završetka rata.</p>
<p>Na križnim putovima, marševima smrti, logorima i stratištima komunističke Jugoslavije ubijeno ih je još mnogo više od toga. Je li to antifašistički i narodnooslobodilački rat ili genocidni pokolj nad Hrvatima nakon rata? Dr. Jože Pučnik, prvi predsjednik spomenute slovenske parlamentarne komisije, tvrdi da je masovnošću i brutalnošću zločina komunistička vlast dokazala da »ni u čemu nije bolja od nacističke i fašističke«.</p>
<p>Bezdušnost zločina potvrđuje i svjedočenje Ante Prlića, preživjelog sudionika Bleiburga, u knjizi Branimira Kovačevića »Suza za Bleiburg«. Svjedok kazuje: »Primio sam više udaraca kundakom nego što imam vlasi na glavi. Ležao sam najčešće na golom podu u lokvi krvi i vode... U nekoliko navrata glavu su mi zabijali u zahodsku jamu punu ljudskih izmetina. Tukli su nas, ali nisu dotukli. Ima Boga: vjerujem da me je ostavio živa samo zato da razotkrijem ta mučilišta i zločine komunističkih zvijeri«.</p>
<p>Brat moje žene, Tomislav Terzić, i njegov kolega Ivica Jurčić pohađali su ondašnji šesti, danas drugi, razred gimnazije u Sisku. Na početku svibnja 1945. mobilizirani su u hrvatsku vojsku. U Zagrebu su dobili mornarske odore i kretali su se, bez oružja, s vojskom i civilima, prema Austriji. Zarobljeni su kod Dravograda i križnim putem, izmaltretirani i gladni, vratili se u Sisak. Zatvoreni su u zgradu današnjeg Autobusnog kolodvora. Bili su tu pet-šest dana. Posjećivali su ih članovi obitelji. Jedne večeri nestali su bez traga. Partizani su tvrdili da nikada tu nisu ni bili.</p>
<p>Majka je, kazuje mi žena, išla partizanskom heroju Vladi Janiću Capi, koji je predstavljao partizansku vlast u Sisku, da od njega dozna o sinovoj sudbini. Doživjela je poniženje. Derao se na nju i vikao da su svi zlikovci i da ih treba pobiti. Rasplakana majka rekla je samo to: »Moj sin je još dijete«. Ali djeca su okrutno ubijena, a nisu jedini. Imali su samo šesnaest godina. Rat je bio završen. U borbi nikada nisu bili. Za grob im se ne zna!</p>
<p>Je li ondašnji nositelj partizanske vlasti u Sisku, Vlado Janić Capo, odgovoran za počinjeni zločin? Je li on samo antifašist, narodni heroj ili, možda, i poratni zločinac? Je li za desetke i stotine tisuća hrvatskih majki i očeva, sinova, kćeri, sestara, braće, rođaka, prijatelja okrutno ubojstvo njihovih najdražih »civilizacijska stečevina hrvatskog naroda« i »praznik najviše europske časti« ili nezacijeljena rana, najteža osobna, obiteljska i nacionalna tragedija i zločin bez presedana u službi velikosrpske i komunističke ideologije?</p>
<p>Zvonko Ivanković Vonta piše: »Budimo otvoreni: Oni, kojima smeta Tito, smetala je i smeta stvarna borba protiv fašizma i njegovih recidiva!«.</p>
<p>To je jednostrani pogled iz jednoga kuta. Moguć je, i logičan je, i drugi: Oni, kojima smeta Tito, smetaju im i duboko bole okrutna pogubljenja stotina tisuća njihovih sinova i kćeri, očeva i majki, braće i sestara koje su, s njegovim odobrenjem, počinili njegovi partizani! Moguć je još jedan zaključak: Oni koji veličaju Tita ne osuđuju nego se i danas naslađuju i odobravaju genocidne pokolje nad Hrvatima!</p>
<p>Ivanković Vonta opisao je jednu stranu medalje, onu koja mu se sviđa, koja potvrđuje njegove teze i zaključke, a potpuno je previdio, ignorirao, prešutio pa i negirao onu drugu koja mu se ne sviđa i koja bi osporila njegova motrišta i izvode. A istina je cjelovita, sveobuhvatna. </p>
<p>Nepotpuna, prešućena, polovična istina i nije istina nego manipulacija istinom koja se najčešće pretvara u njezinu negaciju, neistinu, laž.</p>
<p>Tek kada se razmotre obje strane i sve okolnosti, može se otkriti istina koja smiruje strasti, ublažava suprotnosti, omogućava dijaloge. Antifašizam ne može posvetiti sve pa i genocidne zločine. Među partizanima je bilo antifašističkih boraca, ali i ratnih i genocidnih zločinaca. Kojih je bilo više a kojih manje, treba istraživati. Svi nisu ni antifašisti, ni zločinci. Moramo ih razlučiti i svaku skupinu vrednovati i tretirati prema zaslugama.</p>
<p>I na posljetku, ako se hrvatskim generalima, osloboditeljima, sudi za možebitne zločine počinjene u vrtlogu rata, načelo pravde zahtijeva i suđenje partizanskim pobjednicima za zločine koje su počinili nad Hrvatima nakon završetka Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Autor je pedagog, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jezero smrti: Unatoč žrtvama, godinama bez službe spašavanja</p>
<p>Kako na jezeru nema službe spašavanja, pokojnikov je prijatelj mogao samo pozvati policiju, koja je tijelo nesretnog mladića pronašla tek drugi dan oko 10.30 sati, na dubini od oko 13 metara / Ovakva se slika nažalost već godinama ponavlja na tom umjetnom jezeru</p>
<p>U srijedu se na velikogoričkom jezeru Čiče utopio dvadesetogodišnji Ivan Pejak iz Kurilovca. Nesretni je mladić došao na jezero s prijateljem, sam otplivao do sredine jezera i tamo iznenada potonuo.</p>
<p> Kako na jezeru nema službe spašavanja, pokojnikov je prijatelj mogao samo pozvati policiju, koja je tijelo nesretnog mladića pronašla tek drugi dan oko 10.30 sati, na dubini od oko 13 metara. </p>
<p>Ovakva se slika nažalost već godinama ponavlja na tom umjetnom jezeru, nastalom dugogodišnjom eksploatacijom šljunka. Žrtava je zapravo sve veći broj, jer i sve veći broj Velikogoričana može potražiti osvježenje za vrijeme ljetnih vrućina jedino na tom jezeru.</p>
<p>Unatoč tomu, ali i dugogodišnjoj navici kupanja na Čiču, odgovorni se ni ove godine nisu potrudili da osiguraju barem službu za spašavanje. Umjesto toga, sliježu ramenima i krivnju prebacuju jedni na druge.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Grad tvrdi da bi plažu i sve ono što jedna plaža treba imati po zakonu, trebala osigurati tvrtka Hidrel, koja je na tom području glavni eksploatator šljunka. Direktor Hidrela Krešimir Jelušić, međutim, tvrdi da ta tvrtka ne može napraviti ništa sve dok Velika Gorica to pitanje ne riješi prostornim planovima.</p>
<p>A planovi se, kako je poznato, čekaju već tri godine, isto kao i pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Djeluje nevjerojatno, ali je istinito: Grad već tri godine tvrdi da ne može pronaći odgovarajućeg stručnjaka za to radno mjesto.</p>
<p> Posljedica svega jest da se u Velikoj Gorici, unatoč postojanju Generalnog urbanističkog plana, zadnje tri godine gotovo ništa ne može graditi, pa se tako ne može urediti ni jezero (postaviti tuševe i riješiti odvodnju, osigurati druge sadržaje koji su uobičajeni na plažama). Kako toga nema, inspekcija je prošle godine bila zabranila kupanje.</p>
<p>No, navika ali i potreba (mnogi si ne mogu priuštiti ljetovanje), jača je od svih zabrana, pa na jezero i dalje dolazi na tisuće Velikogoričana. To bi odgovornima trebao biti dovoljan razlog da napokon nešto poduzmu u pogledu službe spašavanja. Vidjet će se hoće li to nakon ovog zadnjeg slučaja utapljanja napraviti ili će se i dalje praviti kao da sigurnost građana, pogotovo mladih (oni najčešće stradavaju) nije njihov problem. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Novi vozni red nepoznat, odgovorni nedostupni</p>
<p>Velika Gorica trebala bi ovaj tjedan potpisati novi ugovor sa ZET-om i time razriješiti noćnu moru oko 16 tisuća putnika, koja je počela 1. svibnja, ukidanjem brojnih autobusnih linija. </p>
<p> ZET je, podsjećamo, od Velike Gorice i pet općina zatražio povećanje subvencija, a kako su grad i općine tvrdili da taj novac nemaju, ukinuti su brojni polasci na tim relacijama. Kako se to odrazilo na svakodnevni život građana koji su životno vezani za Zagreb, najbolje pokazuje peticija oko četiri tisuće Velikogoričana koji su zatražili povrat starog voznog reda i trajno rješenje za javni prijevoz.</p>
<p>U rješavanje toga problema uključila se i Zagrebačka županija, koja je putem zajedničkog vijeća Županije i Grada Zagreba htjela pomoći u pregovorima sa ZET-om, odnosno njegovim vlasnikom – Gradom Zagrebom. Kako je, međutim, u četvrtak rekao Vjesniku dožupan Josip Jambrač, zamjenik velikogoričkog gradonačelnika Krešo Hubak rekao mu je da je Velika Gorica riješila problem sa ZET-om te da joj više nije potrebna pomoć Županije.</p>
<p>Što je, međutim, dogovoreno i kako će glasiti novi ugovor, nismo uspjeli doznati jer nam se dogradonačelnik Hubak nije javljao na mobitel, a u uredu ga, prema riječima tajnice, nije bilo.</p>
<p> Nije nam se javio ni na ostavljene poruke u kojima smo ga molili da se oglasi. </p>
<p>Neslužbeno smo ipak uspjeli saznati da će biti vraćene noćne linije, dok u dnevnom prometu, koji i jest najkritičniji, neće biti promjena. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>ASH i DSU traže veće ovlasti za predsjednika Republike</p>
<p>Akcija socijaldemokrata Hrvatske i Demokratska stranka umirovljenika zatražile su u petak na tiskovnoj konferenciji hitno donošenje zakona u koji će se uvrstiti odgovornost za neispunjena predizborna obećanja. »Zapravo tražimo da ona vlada, koja ne ispuni obećanja, ne može više vladati«, istaknuo je predsjednik ASH Zlatko Klarić. Predstavnici tih stranaka inzistiraju i na povratku ovlasti predsjedniku Republike da smijeni vladu, koja ne radi u interesu hrvatskih građana. »Poznato je da je predsjednik Republike korektiv, pa neučinkovitu Vladu može i korigirati«, zaključili su stranački čelnici. </p>
<p>Prema Klarićevim riječima, između Hrvatske stranke umirovljenika i vladajuće strukture napravljena je politička trgovina, osnivaju se »kojekakve komisije« i tvrdi se da je nerealno očekivati da povrat dobiju nasljednici umrlih umirovljenika. Nadalje, istaknuo je, osnivaju se fondovi kojima sindikalne udruge i HSU, zajedno s Vladom, »varaju naše roditelje«.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Josip Oslić - novi zagrebački vikar </p>
<p>Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sredinom tjedna predstavio je novog biskupskog vikara za grad Zagreb, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Josipa Oslića. Kako je priopćeno iz Ureda zagrebačkog nadbiskupa, uvodeći u službu novoga vikara, kardinal Bozanić istaknuo je potrebu bolje komunikacije svih pastoralnih subjekata u gradu Zagrebu.</p>
<p> Istodobno je zahvalio dosadašnjem vikaru Miji Gorskom koji je, zbog zahtjevnosti službe rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa i skorašnje obnove zgrade Bogoslovije na Kaptolu, zatražio od zagrebačkoga nadbiskupa da ga oslobodi službe biskupskog vikara za grad Zagreb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kiša pokvarila dječju zabavu i školu vožnje</p>
<p>Tridesetak osnovaca završilo je u petak besplatni tečaj prometno-tehničke kulture u Karting centru Zagreb u Španskom, za što su dobili i pohvalnice. Na žalost i ovoga je puta zbog kiše izostala vožnja školskih kartinga, čemu se »klinci« najviše vesele. »Vrijeme nam ove godine zaista nije naklonjeno, ali s tečajevima ćemo nastaviti sve do kraja ljetnih praznika«, kaže, međutim, glavni tajnik KC-a Zagreb Krešimir Bartolić. Kao temeljni cilj tečajeva istaknuo je preventivno djelovanje na djecu i smanjenja broja prometnih nesreća u koje su uključena i djeca. »Djeci pokušavamo ukazati na to da ona, izlaskom iz svojih stanova ili kuća, postaju sudionici u prometu, u kojemu ih vrebaju mnoge opasnosti. Mi ih učimo kako se trebaju ponašati u prometu i nakon toga reagiraju puno bolje«, objašnjava Bartolić.Pokrovitelj tečajeva je Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Tečajevi se održavaju u grupama, a traju od utorka do petka. Uz ove, provode se i jednodnevni tečajevi, također namijenjeni polaznicima osnovnih škola, a u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje i sport.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Osigurana računala za 400 hrvatskih obitelji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nacionalni projekt »Najbolje od nas« za boljitak djevojčica i dječaka s uspjehom je okončao svoju prvu fazu, rečeno je na konferenciji za novinare, na kojoj su svoje zadovoljstvo učinjenim iznijeli pokroviteljica projekta Jadranka Kosor te umjetnički nositelj projekta, glazbenik Tony Cetinski. </p>
<p>Riječ je o projektu čiji je cilj nizom akcija pomoći višečlanim hrvatskim obiteljima. Tako je prvi cilj ove akcije osigurati informatičku opremu obiteljima sa osmero i više djece. Takvih je obitelji u Hrvatskoj preko 400 pa se hrvatsko predstavništvo tvrtke Hewlett Packard obvezalo nabaviti 400 računala u prvoj fazi, što je i učinjeno, te 1200 računala u sljedeće tri godine. </p>
<p>Prvi veliki događaj projekta je humanitarni glazbeni spektakl »Najbolje od nas: Tony Cetinski i prijatelji« koji će se uz podršku Simfonijskog orkestra HRT-a održati 16. srpnja u Umagu, dakle dan uoči početka teniskog ATP turnira. Uz Tonyja i njegov band Žive legende, svoj su nastup najavili »prijatelji« Nina Badrić, Radojka Šverko, Giuliano, Divasice, Nenad Bach koji stiže iz New Yorka te ovogodišnji makedonski predstavnik na Eurosongu Toše Proeski. </p>
<p>Uz glazbenike, u projekt su se uključili i sportaši poput Roberta Prosinečkog, Zvonimira Bobana i Perice Bukića, a Hrvatski olimpijski odbor preporučio je projekt svim sportašima i sportskim organizacijama. »Mi smo glazbenici i jedino što možemo učiniti jest pjevati«, objasnio je svoj angažman Tony Cetinski, otprije poznat po sudjelovanju u brojnim humanitarnim akcijama. </p>
<p>»Uistinu mislim da ovom akcijom dajemo najbolje od nas, a veselje koje ova akcija donosi u hrvatske obitelji mora nam biti motiv za dalje«, rekla je pokroviteljica akcije Jadranka Kosor. »Kod nas je ionako prisutan negativan demografski trend i krajnji je trenutak da se učini nešto kako bi ga se zaustavilo, a ovu akciju bez razmišljanja možemo uključiti u usporavanje tog trenda«, dodala je potpredsjednica Vlade. </p>
<p>Nakon najave akcije, gospođa Kosor i Alojzije Jukić, predsjednik uprave Hewlett Packard u RH, potpisali su »pismo namjere« kojim ta tvrtka donira kompjuterske konfiguracije te izražava namjeru da se ta akcija nastavi i dalje. </p>
<p>Karte za ovaj umaški humanitarni koncert od petka su u pretprodaji po cijeni od 50 kuna, ali u prodaju je pušten i ograničeni broj VIP ulaznica po cijeni od 200 kuna. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 01 617 6170. Sljedeći prihod projekta bit će ostvaren od prodaje CD-a i DVD-a koji će biti snimljeni na ovom humanitarnom glazbenom događaju. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kad nema natjecanja nema ni skandala</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Skalinada hitova«, prva od tri večeri 44. festivala zabavne glazbe Split, održana je u četvrtak na atraktivno uređenoj pozornici na Prokurativama. Splitskoj je publici 24 izvođača predstavilo svoje nove pjesme po izboru skladatelja Đorđa Novkovića. No, za razliku od prijašnjih godina, prva večer nije bila natjecateljska, a nije se pjevalo ni uživo, stoga su mnogi komentirali da barem neće biti uobičajenih festivalskih skandala. </p>
<p>Poseban dojam na splitsku publiku ostavila je Alka Vujica koja je, odjevena u otkvačenu ružičastu kombinaciju, otpjevala pjesmu »Zauzeto«, autora Željka Joksimovića, ovogodišnjeg predstavnika SiCG na Eurosongu. Uz »Alku profesionalku«, svoje nove glazbene uratke predstavili su i I. T., Zlatko Pejaković, Danijela Martinović, Magazin, Saša, Tin i Kedžo, Minea i drugi. Uvijek dobro raspoloženi Šajeta, prisutne je šokirao kad se na scenu popeo »ukrašen« gusarskom maramom i sabljom. Otpjevavši svoje prve pjesme, »Skalinadu hitova« za svoju su promociju iskoristile i zvijezde Nove TV Natali Dizdar i Žanamari Lalić. </p>
<p>Na čuđenje mnogih na »Skalinadi hitova« nije nastupila grupa Colonia. Naime, pjevačica Ira iz Zagreba je u Split doputovala tek u ponoć. No, na sreću njihovih obožavatelja, u drugoj festivalskoj večeri »Hit parada« Colonia će izvesti svoj hit »Plamen od ljubavi«. </p>
<p>Prema reakcijama Splićana, svoj dio posla dobro su odradile i voditeljice Marijana Batinić i Petra Nižetić, koje su duhovitim dosjetkama više puta nasmijale publiku. Jedina mana prve večeri »Glazbene fijere 2004.«, mnogi su isticali, bila je ljetna sparina koja je čak i pjevačima s lica topila tešku televizijsku šminku. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»SpiderMan 2« ostvario rekordnu gledanost prvog dana prikazivanja</p>
<p>Zaposlenici kino dvorana u Americi dobili su naočale za noćno promatranje, kako bi što bolje pratili zbivanja u mraku tijekom filmske projekcije i već na početku se taj potez pokazao punim pogotkom – u srijedu je američka policija u Kaliforniji uhitila tinejdžera koji je pokušao snimiti film »SpiderMan 2«</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – »SpiderMan 2« ostvario je 40,5 milijuna dolara prihoda, prvog dana prikazivanja u američkim kinima, što predstavlja novi rekord na kino-blagajnama koji je do sada držao prvi dio ovog filmskog hita. Do pojave »SpiderMana« taj je rekord držao treći »Gospodar prstenova« sa zaradom od 34,5 milijuna prihoda. </p>
<p>Sjajan rezultat filma o čovjeku-pauku nije nikoga iznenadio jer se radi o nastavku jednog od najuspješnijih filmova svih vremena, temeljenom na već desetljećima omiljenom stripu, a spektakularnost je garantirao podatak kako je u snimanje filma uloženo čak 210 milijuna dolara te još 50 milijuna u marketinške svrhe, što ga čini jednim od najskupljih filmova svih vremena. U razgovoru za novine, povodom promocije filma, glavni je glumac Tobey Maguire priznao kako će film pogledati u kinu zajedno s običnim gledateljima. </p>
<p>»Maskirat ću se da me nitko ne prepozna i pogledati film da vidim kakve su reakcije publike. To mi neće biti prvi put jer sam već prije znao odlaziti inkognito u kino i gledati neke svoje filmove«, kaže mladi glumac kojeg je uloga u ovom filmu učinila velikom hollywoodskom zvijezdom. Toliko velikom da je već za drugi nastup u Spidermanovom kostimu Tobey dobio 17 milijuna dolara, što je 13 milijuna više od iznosa koji je dobio za nastup u prvom dijelu. Maguire je inače poznat kao prilično samozatajna osoba i nekoliko je puta napomenuo da mu je žao što je s uspjehom iz gubio anonimnost jer mu je ona jako važno. </p>
<p>»SpiderMan 2« se počinje u Hrvatskoj prikazivati 5. kolovoza, javlja domaći distributer tog filmskog hita - »Continental film«. </p>
<p>Paralelno s početkom prikazivanja filma stigla je i vijest o prvom propalom pokušaju piratiziranja ovog hita. Zaposlenici kino dvorana u Americi dobili su naočale za noćno promatranje, kako bi što bolje pratili zbivanja u mraku tijekom filmske projekcije i već na početku se taj potez pokazao punim pogotkom. Naime, u srijedu je američka policija u Kaliforniji uhitila tinejdžera, tijekom projekcije velikog ovogodišnjeg hita »SpiderMan 2«, a do uhićenja je došlo nakon što ga je djelatnik kina, uz pomoć specijalnih naočala, uhvatio kako video-kamerom krišom pokušava snimiti film. Neimenovani 16-godišnjak mogao bi biti kažnjen s godinu dana zatvora ili novčanom kaznom u maksimalnom iznosu od 2500 dolara, ukoliko se tužitelji odluče na pokretanje tužbe.</p>
<p>Čelni ljudi filmske industrije ponudili su i novčane nagrade u iznosu od 500 dolara svim uposlenicima kina koji prijave pirate u svojim dvoranama. </p>
<p>»Danas u kinima diljem Amerike postoji tisuću očiju, koje pokušavaju uhvatiti pirate s video-kamerama, a ovaj slučaj pokazuje da će primijećeni pirati biti uhićeni«, objašnjava James W. Spertus, jedan od čelnika MPAA (Motion Picture Association of America). Statistički podaci pokazuju kako čak 92 posto piratskih kopija nastaje kao posljedica snimanja video-kamerama u kino dvoranama da bi se potom snimke uglavnom distribuirale putem interneta. ></p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>David Byrne u ponedjeljak u Tvornici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – David Byrne, propali student dizajna, skladatelj, glumac, glazbenik, svestrani umjetnik i blagi ekscentrik, u ponedjeljak dolazi u Zagreb. Unatoč svim ovogodišnjim propalim koncertima čini se da će glazbenik, koji se proslavio u Talking Headsima, na sreću brojnih štovatelja glazbe sedamdesetih ali i Byrneove solističke karijere, zasvirati u Tvornici.</p>
<p>Byrne je nakon gašenja Talking Headsa pisao glazbu za balet, film i kazalište. Dobitnik je Oscara za glazbu u filmu »Posljednji kineski car«, a s Brianom Enom potpisuje jedan od najutjecajnijih albuma u povijesti popularne glazbe – »My Life In The Bush Of Ghosts«. Byrne će u Zagrebu predstaviti svoj posljednji album »Grown Backwards«, na kojemu na gotovo svakoj pjesmi gostuje teksaški komorni orkestar The Toxca Strings, a David je obradio i dvije verzije opernih arija Verdija i Bizeta. Tu je i obrada Lambchopove pjesme »The Man Who Loved Beer« te devetominutna verzija prošloljetnog hita »Lazy«, pjesme Davida Byrna i projekta X-Press 2.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Suđenje Jacksonu nadalje bez medija</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Očekivano veliki interes medija za sudski slučaj Michaela Jacksona naveo je suca vrhovnog suda Rodneyja Melvillea da zapečati što više informacija i spriječi njihovo curenje u javnost. Sudac je izjavio kako želi izbjeći da mediji izvještavaju i analiziraju dokaze, budući da ne želi da oni utječu na donošenje sudske odluke. Sudac Melville u pismenom je priopćenju iznio svoju zabrinutost da bi sve što on otkrije moglo biti preneseno u medijim. »Interes medija za ovim slučajem je ogroman. Svako dosadašnje saslušanje su analizirali novinari pa je za očekivati da bi se ista stvar dogodila i s dokazima koji će biti izneseni u postupku«.</p>
<p>Melville je također dao naznačiti kako želi u tajnosti zadržati sve dokaze, dok sam ne odluči koliko su prihvatljivi na sudu, te kako smatra da je to neophodno kako bi se unaprijed spriječili mogući utjecaji na porotu. </p>
<p>Inače, Jackson je na saslušanjima izjavio kako se smatra nevinim po svim točkama optužnice.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mostar: Upitna ceremonija otvaranja Starog mosta </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> – Održavanje ceremonije otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, zakazane za 23. srpnja ove godine, upitno je jer zbog nedostatka sredstava postoji mogućnost da ta svečanost bude i otkazana, izjavio je u petak za Hinu ravnatelj ceremonije otvaranja Starog mosta i ljetnjeg mostarskog festivala, simbolično nazvanog »U susret starom«, Sulejman Kupusović. </p>
<p> Kupusović je objasnio kako je za ceremoniju otvaranja i cjelokupan festival potrebno oko 500.000 konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura), ali da nikakva proračunska sredstva za tu namjenu još nisu uplaćena iako je do svečanosti otvaranja ostalo samo dvadesetak dana. </p>
<p> Tradicionalni mostarski ljetni festival, koji je ove godine dio cjelokupne višemjesečne manifestacije otvaranja Starog mosta, započeo je u četvrtak navečer u Mostaru. </p>
<p> »Ovo je svjetska sramota«, rekao je Kupusović izrazivši nadu kako će političari shvatiti ozbiljnost situacije u vezi ceremonije otvaranja Starog mosta.</p>
<p> Zbog nedostatka sredstava za ceremoniju otvaranja Starog mosta predsjednik Pododbora za kulturu te manifestacije Gavrilo Grahovac u četvrtak je podnio ostavku na tu dužnost.</p>
<p> Ranije je najavljivano da bi dio sredstava za ceremoniju otvaranja Starog mosta trebala osigurati vlada Federacije BiH, dio Vijeće ministara BiH (državna vlada), te da bi tu manifestaciju trebali sponzorirati gradska uprava Mostara i dragovoljni sponzori. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Par platio 1.000 dolara za prijevoz psa lutalice u Finsku </p>
<p>BANGALORE</p>
<p> – Jedan je finski par potrošio gotovo tisuću dolara kako bi zrakoplovom prevezao u Finsku psa lutalicu pronađenog na ulicama južnog indijskog grada Bangalorea, izvijestila je u petak organizacija koja se brine o zaštiti životinja People for Animals.</p>
<p> Mika Heinonen i Viviana Khova, koji dobrovoljno rade za spomenutu organizaciju, platili su 46.000 rupija (oko 1.000 dolara) za zrakoplovnu kartu i kavez u kojemu je pas transportiran do Helsinkija, rekao je glasnogovornik organizacije Sharath Babur.</p>
<p> Za vrijeme boravka u Bangaloreu par se »zaljubio« u jednomjesečnu kuju Chini, no trebalo je pričekati da ona navrši šest mjeseci kako bi se riješile sve formalnosti i da bi Mika i Viviana dobili dopuštenje da svoju ljubimicu povedu u Finsku. Chini je u utorak, zrakoplovom Lufthanse, preko Frankfurta otputovala u Helsinki zajedno sa svojim »usvojiteljima«.</p>
<p> Prema podacima kojima raspolažu gradske vlasti, na ulicama Bangalorea nalazi se 50.000 pasa lutalica. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Toranj slobode kao novi američki početak</p>
<p>Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja, na mjestu srušenih »Blizanaca« bit će postavljen kamen temeljac za Toranj slobode, visok 541 metar, najviši u kompleksu budućih nebodera. Konačni izgled kompromis je ideja nagrađenog tvorca Tornja slobode, slavnog američkog arhitekta Daniela Libeskinda, i njegova kolege Davida Childsa iz tvrtke »Skidmore Owings and Merill« </p>
<p>Brutalnim rušenjem tornjeva »Blizanaca« 11. rujna 2001. u New Yorku Osama Bin Laden, na žalost, započeo je novo stoljeće kao doba terorističkog užasa od kojeg nije sigurna niti najmoćnija sila svijeta – Sjedinjene Američke Države.</p>
<p>Odgovor Amerikanaca nije se trebao dugo čekati. Na Dan nezavisnosti 4. srpnja 2004. godine, na stratištu »Nulte točke udara« (Ground Zero) započinje postavljanje kamena temeljca za Toranj slobode (Freedom Tower). »Obnova južnog dijela Manhattana više je od čuvanja uspomene na poginule. To treba biti demonstracija nove newyorške snage, novoga početka, snažnijeg od onog koji je u materijalnom smislu srušen«, objašnjavaju Newyorčani.</p>
<p>Slavni američki arhitekt poljskih korijena i židovskog podrijetla Daniel Libeskind što je projektirao prvonagrađeni rad s kojim je pobijedio na velikom međunarodnom natječaju, autor je nekih od najprovokativnijih arhitektonskih projekata na svijetu posvećenih ratu i stradanjima – Židovskog muzeja u Berlinu i Imperijalnog ratnog muzeja u Manchesteru. </p>
<p>Rođen je u Lodzu 1946. u obitelji Židova koji su jedva preživjeli holokaust. Njegov otac i teta jedini su preživjeli strahote Auschwitza. Godine 1959. njegova se obitelj doselila u New York, gdje je Libeskind, školovani glazbenik, profesionalno nastupao u Carnegie Hallu. U Americi napušta iznenada glazbu, pa upisuje najprije matematiku, pa arhitekturu koja je za njega »zamrznuta glazba«.</p>
<p>Diplomirao je 1970. na sveučilištu Cooper Union for the Advancement of Science and Art, stekavši brojne doktorate. Svoj projekt nazvao je »Temelji sjećanja« jer povezuje »tragediju i život u budućnosti«. Projekt obiluje simboličnim značenjima, a sastoji se od kompleksa nebodera među kojima dominira toranj. Ovako je pojasnio svoj rad: »Kada sam stigao u New York brodom kao tinejdžer, prvo sam vidio Kip slobode i nezaboravno nebo nad Manhattanom. Nikada nisam zaboravio taj pogled i ono što je za mene, kao poljskog imigranta značio. Moj projekt jest priča o tom pogledu.« </p>
<p>Za Libeskindov projekt lobirali su guverner George Pataki i gradonačelnik Michael Bloomberg. Amerikanci su Libeskindov rad proglasili »najvećim projektom 21. stoljeća jer je spojio sve zadane parametre, od poslovnog i stambenog centra do muzeja i memorijalnog dijela«.</p>
<p>No, konačni izgled sklopa čiji će temeljac biti postavljen u nedjelju, kompromis je ideja nagrađenog tvorca Tornja slobode Libeskinda i njegova kolege Davida Childsa iz tvrtke »Skidmore Owings and Merill«, čiji je zadatak bilo projektiranje samog Tornja slobode. Mnoge su, naime, moćne političke i ekonomske sile utjecale na konačni izgled Libeskindova rada. Čak i »New York Times« diplomatski uvijeno piše da je Libeskind, miljenik američkih medija, »duboko uvrijeđen i razočaran razvojem gradnje«. Što se dogodilo? </p>
<p>Kada je sve bilo dogovoreno, politika i struka daju »stručni i originalni« prilog rekonstrukciji Libekindove arhitektonske zamisli – pa David Childs, stručnjak za nebodere i vrhunski praktičar, projektira glavnu zgradu u asimetričnom kompleksu Tornja slobode.</p>
<p>Kuloari kažu da suradnja velikih arhitekta nije bila jednostavna, ali se posao nastavio. Dobroobaviješteni kažu da je sve kulminiralo svađom koju danas američki mediji zataškavaju. Libeskindu zamjeraju što nema iskustva u gradnji nebodera i što je »arhitekt sanjar«. Libeskind spremno odgovara da su »svijet izgradili praktični sanjari«!</p>
<p>Childs je, s druge strane, stari majstor u gradnji visokokatnica, sagradio je »World Wide Plaza« na 50. ulici i 8. aveniji te nove zgrade blizance AOL Time Warner centra na Columbus Circleu, blizu Central parka. Upućeni tvrde da će »forsirana simbioza Libeskinda i Childsa učiniti čudo za New York« koji će dobiti Toranj slobode visok 541 metar.</p>
<p>Toranj slobode će biti izvinuta zgrada asimetrične strukture s »krilima« za vjetar. Visina zgrade, dakako, nije slučajno 1776. stopa, što je godina proglašenja američke nezavisnosti. Imat će 242.000 kvadrata uredskog prostora na 60-ak katova. Na to će biti dograđen pogon koji će snagu vjetra pretvarati u energiju dostatnu za 20 do 40 posto potreba tornja, a na samom vrhu bit će koplje koje će ovu buduću najvišu zgradu na svijetu vizualno povezati s Kipom Slobode. Na višim katovima tornja predviđeni su stakleni »Vrtovi svijeta«. </p>
<p>Libeskind je osmislio i dva javna komemorativna mjesta »Park junaka« i »Svjetlosni klin«, koji bi svakog 11. rujna cijeli prostor okupao svjetlom. U projekt su ukorporirani temelji »Twinsa« kao uspomena na World Trade Centar. Dovršenje zgrade očekuje se do 2008. godine ili početka 2009. Nakon toga svake će se godine dovršavati jedan od četiri predviđena manja tornja pa će cijeli kompleks, kažu Amerikanci, biti dovršen do 2013. godine, a stajat će 13 milijardi dolara.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Djeca komuniciraju s glumcem </p>
<p>Povjerenje u glumca i njegove mogućnosti igre na sceni vratio je Dražen Šivak izvedbom djela autora i redatelja Zijaha Sokolovića »Rođenje ili kako sam došao na ovaj svijet«. Predstava je izvrsno komunicirala s publikom u kazalištu, a glumac je bio spreman na sve reakcije djece u izravnom obraćanju sa scene </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – O atmoferi (uspješnoj) i emocionalnosti (nedovoljnoj) raspravljalo se u povodu nekoliko predstava izvedenih posljednjih dana na različitim pozornicama 44. međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku. A kad su posrijedi i jedno i drugo, u pamćenju je još prošlogodišnji pokušaj Alana Bjelinskog da malim orkestrom uspješno oživi trgove i ulice. Bio je to začetak kasnije potpisane odluke o osnivanju festivalskog orkestra (s britanskim skladateljem i dirigentom Billom Conorom). Ideja je u međuvremenu »zaboravljena«, a na festival i dalje dolaze mjuzikli u izvedbi domaćih kazališta koje izbornici festivala gledaju na videovrpcama kao da stižu s tko zna kojeg kraja svijeta.</p>
<p> U svemu tome neke dvojbene repertoarne odluke na festivalu prate bogate rasprave na tiskovnim konferencijama, a količina potrošenih argumenata češće bi se mogla pratiti po liniji prijateljskog opravdanja nego profesionalnog i kritičkog razgovora o stvarnim izvedbama. U tom ozračju izvedene su, primjerice, Kahle-Flesch-Golovkova »Ah, ta sapunica« Gradskog kazališta mladih iz Splita, Jerleman-Mađarić-Karlićeve »Mačke« Kazališta Virovitica, posvemašnji festivalski promašaj »Crvenkapica« Baletnog studija Zorin-doma iz Karlovca, neslužbenog programa na neprimjerenom prostoru, Puškin-Šurkalovićeve »Zlatne ribice« Kazališta lutaka iz Mostara itd.</p>
<p> U takvim prigodama najčešće se poseže za raspravama o profesionalizmu i amaterizmu, pri čemu se uglavnom ne vodi računa o tome je li riječ o predstavama koje odrasli kreiraju i interpretiraju za djecu ili o predstavama koje odrasli kreiraju s djecom za djecu.</p>
<p> Povjerenje u glumca i njegove mogućnosti igre na sceni vratio je Dražen Šivak izvedbom djela autora i redatelja Zijaha Sokolovića »Rođenje ili kako sam došao na ovaj svijet«. Predstava je izvrsno komunicirala s publikom u kazalištu, a glumac je bio spreman na sve reakcije djece u izravnom obraćanju sa scene. </p>
<p> U tom kontekstu podsjećanje na Renea Medvešeka i izvedbe njegovih predstava na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku odnosi se uglavnom na činjenicu da se i ovogodišnji festival primiče kraju (svečano zatvaranje je u subotu, 3. srpnja), a festivalu i dalje nedostaje neka od »velikih«, trajno pamtljivih predstava po kojima se festivali »spremaju« u sjećanja. </p>
<p> Za razliku od dosadašnjih festivala kad su svi inozemni programi izvedeni uglavnom u prvom tjednu MDF-a, ove godine u posljednjim danima festivala uz domaće ansamble raspoređeni su i nastupi kazališta iz Sofije, Vicenze i Gýra. Jedno od sofijskih lutkarskih kazališta predstavilo se likovno izuzetno dojmljivom predstavom »Maugli«, nastaloj prema Kiplingovoj »Priči o džungli« u adaptaciji i režiji Petera Kovacheva te predstavom »Zlatka – zlatna djevojka« koju je prema bugarskoj narodnoj priči režirao Todor Vulkov.</p>
<p>»Zlatka« je nastala na bugarskoj baštini koju lutkarski umjetnici već godinama uspješno koriste kao nacionalni izvozni proizvod u kulturi. </p>
<p> Teatro stabile di innovazione iz Vicenze uprizorenje poznate priče »Tri praščića« izvelo je djelomice u teatru sjena, u promašenom projektu na Ljetnoj pozornici. </p>
<p> Radom i prezentacijama završavaju brojni radionički programi, a njima će u budućnosti festivala biti nužno posvetiti veću ne samo organizacijsku, nego i prezentacijsku pozornost. Od odgledana dva kratka filma video-filmske radionice jedan je posvećen ovogodišnjem festivalu, a drugi povijesti festivala u Šibeniku od 1958. godine. Današnji ljudi u godinama govore o vremenu kad su i sami bili mlađahni gledatelji, ali i o ukupnom ozračju vremena u kojem je festival utemeljen.</p>
<p> Šime Strikoman u petak ujutro je na Gorici snimio sudionike ovogodišnjeg festivala za svoj milenijski foto-projekt, a u 11 sati počela je predposljednja press-konferencija. </p>
<p> Festival u subotu na Ljetnoj pozornici zatvara HNK iz Osijeka izvedbom Brittenova »Malog dimnjačara« u režiji Veseljka Barešića. </p>
<p>Grozdana Cvitan</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kip u Hamburgu u bronci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skulptura »Hrvatski iseljenik« Ljubice Matulec, koja je prije petnaest godina postavljena u Hamburgu bit će zbog oštećenja vraćena u Hrvatsku, a na isto mjesto postavit će se brončani odljev nove autoričine skulpture. O toj su namjeri u petak s ministrom kulture RH Božom Biškupićem razgovarali članovi Hrvatske kulturne zajednice iz Hamburga. Dogovorena je izrada odljeva, a sredstva će prikupiti darivanjem uz pomoć Ministarstva kulture. Prvi dar od 10.000 eura priložio je Bruno Rosenboom, počasni konzul u Bremenu (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Štajnerova knjiga na kineskome </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izdavačka kuća iz Honkonga tiskala je na kineskom jeziku knjigu Karla Štajnera »7000 dana u Sibiru«, koja će biti predstavljena krajem srpnja na Svjetskom kongresu esperantista u Pekingu. Štajnerovu knjigu o zatvorima i sibirskim logorima preveo je na kineski Shi Chengtai, služeći se esperantskim izdanjem knjige, objavljene 1983. Prvo kinesko izdanje Štajnerove knjige objavljeno je u nakladi od 2000 primjeraka, a predgovor je napisao Predrag Matvejević. Na tom izdanju surađivao je i Hrvatski savez za esperanto iz Zagreba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Glumci u Zagvozdu</p>
<p>ZAGVOZD </p>
<p> – U Zagvozdu u petak u večer počeli su sedmi po redu kazališni susreti »Glumci u Zagvozdu«, koji će trajati do 28. kolovoza. Kako je kazao glumac Vedran Mlikota, koji je i pokrenuo sva ova događanja, bit će izvedeno 11 kazališnih predstava i četiri koncerta ozbiljne i zabavne glazbe te će se održati nastup folklornog ansambla »Lado« iz Zagreba. Na otvaranju nastupile su sinjske mažoretkinje i alkari u pratnji Hrvatskoga puhačkog orkestra Gradske glazbe Imotski. Otvorena je izložba grafika preminulog glumca Darka Ćurde, te izvedena predstava HNK iz Splita »Nosi nas rijeka« autora Elvisa Bošnjaka. ></p>
<p>A. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Uvertira EP-a = finalna utakmica </p>
<p>Pobjedom sa 1-0 u polufinalu protiv Češke momčad njemačkog trenera Otta Rehhagela još je jednom pokazala zašto je nogomet najpopularniji sport i zašto u njemu svatko doživi svoju priliku. Prije polufinalnog sraza protiv Češke malo je tko davao šanse Grcima, kao da su svi zaboravili da je Francuska u četvrtfinalu bila još veći favorit, a Grčka je ipak prošla dalje. Očito ni u nogometnih stručnjaka povijest nije učiteljica života </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Ispalo je na kraju da se cijeli turnir nije ni trebao igrati. Jednostavno, uvertira Europskog prvenstva mogla je biti i finalna utakmica. Sjećate se, prije 20 su dana u Portu u prvoj utakmici europske smotre utakmicu odigrali Portugal i Grčka. Na opće iznenađenje Grčka je pobijedila sa 2-1 u toj utakmici i svi su smatrali da će taj rezultat biti najveća senzacija turnira. U finalu će opet igrati Portugal i Grčka, a plasman Grčke u odlučujuću utakmicu više nitko ne zove senzacijom već čudom! </p>
<p>Pobjedom sa 1-0 (0-0, 0-0) u polufinalu protiv Češke momčad njemačkog trenera Otta Rehhagela još je jednom pokazala zašto je nogomet najpopularniji sport i zašto u njemu svatko vidi, osjeti, a netko na kraju i doživi svoju priliku. Prije polufinalnog sraza protiv Češke malo je tko davao i najmanje šanse Grcima, kao da su svi zaboravili da je Francuska u četvrtfinalu bila još veći favorit, a Grčka je ipak prošla dalje.</p>
<p> Očito ni u nogometnih stručnjaka i znalaca povijest nije učiteljica života, jer otpisati Grke nakon svega što su dosad dobrog napravili graniči s glupošću, pa i ortodoksnim nepoznavanjem zakonitosti sportske igre, u konkretnom slučaju nogometa. Padaju nam na pamet riječi jednoga našega velikog novinara i učitelja, koji je u pričama o favoritima i autsajderima uvijek govorio: </p>
<p>– U sportu nema favorita. Zašto je u kazalištu nekoliko stotina ljudi, a na utakmicama stotine tisuća ljudi? Zato što je svaka sportska utakmica premijera, a u kazalištu je premijera samo jedna! </p>
<p>Uporno je tako mudri češki trener ponavljao kako se Grka silno boji. Kao da je znao da i njegovoj momčadi mora pasti raspoloženje. Odigravši dosad četiri iznadprosječne utakmice, Česi su ispunili svoj limit prekrasnih partija, morao je doći i pad... Nisu odigrali Česi tako lošu utakmicu, no ta je partija bila ipak podalje od kvalitetnih predstava u skupini i četvrtfinalu. A to je bilo dosta da Grčka osjeti priliku. </p>
<p>Spasivši se nakon promašenih čeških prilika, Grci su u prvom produžetku navalili na češka vrata kao medvjedi na med. Česi su tim pristupom ostali potpuno šokirani. Na kraju i pokleknuli u posljednjim sekundama prvog produžetka. Jadni Česi nisu stigli ni do centra, a sudac Collina odsvirao je kraj utakmice. U obraćanju novinarima Otto Rehhagel je drhtao:</p>
<p>– Ovo je čudo! Česi su tehnički najbolja reprezentacija protiv koje smo igrali, ali ipak smo uspjeli. Dečki su bili sjajni, još su jednom dali svoj maksimum. Još ne vjerujem da smo u finalu. Bez obzira na rezultat finala, mi smo pobjednici ovog turnira. Napravili smo ono o čemu je svaki grčki navijač oduvijek sanjao. </p>
<p>Dvadesetak čarter-zrakoplova stiglo je na dan utakmice iz Grčke, pet tisuća navijača iz Atene i Soluna pridružilo se sunarodnjacima na sjeveru Portugala, mnogi se od njih u euforiji uopće nisu vratiliu Grčku, ostali su čekati finale. Nije ih u tom trenutku zanimalo kako će i kada natrag. </p>
<p>Češki izbornik Karel Brückner pokazao je svu sportsku veličinu i u najvećoj tuzi smogao snage čestitati suparniku. </p>
<p>– Jednostavno nije išlo. Imali smo mnogo više prilika, neke je bilo čak teže promašiti. U tri godine i više od tridesetak utakmica koliko vodim reprezentaciju nismo primili pogodak iz udarca iz kuta. I sad nam se to dogodilo... No, popustili smo u posljednjoj minuti prvog produžetka. Ponosan sam na svoju momčad, cijelo smo prvenstvo odigrali sjajno. Presudila je tek jedna mala pogreška. Čestitam Grcima na sjajnoj borbi i zasluženom ulasku u finale. Nesvjesno smo ih svi malo podcijenili. Možda ne igraju atraktivno, ali u svakom trenutku znaju što hoće. U obrani su zaista sjajni, markiraju igrače na poseban način. Dok smo se snašli, prošla je utakmica, pričao je nesretni Brückner i dodao: </p>
<p>– Da nam se barem Nedved nije ozlijedio. S njim bi sve bilo lakše, a igrači su sigurniji kada je on u momčadi. </p>
<p>Zasad najbolji strijelac turnira Milan Baroš kroz suze je govorio: </p>
<p>– Jako sam razočaran, nismo imali sreće. Imali smo nekoliko odličnih prilika, no kad je trebalo pogoditi nismo bili koncentrirani. Sve smo prilike zapucali, što su Grci kaznili. Tako je to uvijek u nogometu. No, moram reći da su Grci igrali odličnu obranu. </p>
<p>Grci od euforije dugo nisu mogli do riječi. Mnogi su od njih nakon utakmice plakali od sreće, a većina ih se vratila iz svlačionica slaviti s navijačima. Tako je Stelios Iannakopoulos vikao: </p>
<p>– Naša je pobjeda pokazala svu ljepotu i draž nogometa. Nitko nam nije davao ni mrvicu izgleda. No, uspjeli smo ostvariti čudo. Prvo smo izbacili Francuze, a sad i Čehe. Imali smo još jedan sjajan dan. </p>
<p>Strijelac pobjedonosnog pogotka iz udarca iz kuta u posljednjoj minuti prvog produžetka pričao je: </p>
<p>– Recite mi da ovo nije san. Ponovno smo dokazali da smo odlično organizirana i hrabra momčad. Učinili smo čudo, a tome još nije kraj. </p>
<p>Prisjetili smo se što je novinarima prije nekoliko dana rekao Themistoklis Nikolaidis, 32-godišnji grčki reprezentativac: »Oprostit ću se od dresa reprezentacije u finalnoj utakmici Europskog prvenstva. Da, doista to namjeravam!« </p>
<p>I čovjek je govorio istinu. Sve to samo pokazuje koliko su Grci bili puni samopouzdanja. Kritičari će spočitavati Grcima neatraktivni nogomet, no takva percepcija ne stoji. Grčka igra nogomet kakav je nekad igrala njemačka reprezentacija. Upornost, izdržljivost, najviša razina fizičke spremnosti pomiješana s mediteranskim mentalitetom dala je reprezentaciju koja teško gubi utakmice. </p>
<p>A kad teško gube, onda lakše pobjeđuju. Grke baš nitko nije nadigrao, zapravo su Grci sve znalce ovoga prvenstva stavili u džep. To je mogao samo pravi trener. S kakvim igračima? Pravima, naravno. Pa, dokle ćemo svi podcijenjivati Grke samo zato što ne igraju lijep nogomet? </p>
<p>Na kraju, baš nas zanima kako će vrhunski nogometni strateg Brazilac Felipe Scolari sa svojim Portugalom smisliti strategiju da konačno Grcima presiječe vene. Dvoboj dva vrhunska stručnjaka Scolarija i Rehhagela treba promatrati kao poslasticu prvenstva. </p>
<p>Jedan zna sve o tome kako izgraditi igru, a drugi je majstor u tome kako razgraditi tu igru. Kome dajemo prednost? Recimo samo to - Grci nisu bez šansi, kako su to već svi zborili uoči Francuske i Češke. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Neizvjesno do kraja </p>
<p>PREMANTURA</p>
<p> – Neizvjesnost u borbi za naslov hrvatskog prvaka u konkurenciji slijepih i slabovidnih šahista potrajat će sve do posljednjih poteza. Vodeća je trojka i u osmom kolu zabilježila pobjede, pa se na vrhu nije ništa promijenilo. Branitelj naslova prvaka Vlatko Marendić u sjajno je vođenoj partiji nadigrao Zadranina Ivana Rajića, Milutin Šakić je pobijedio Riječanina Marija Muškardina, a Krešimir Kačić-Karlin kao crni je nadvisio Zagrepčanina Stipu Žaju. Na četvrto se mjesto probio Zagrepčanin Ivo Robić, koji je dočekao grubi previd Dubrovčanina Ive Didovića. </p>
<p> • Važniji rezultati: Marendić – Rajić 1-0, Šakić-Muškardin 1:0, Žaja – Kačić-Karlin 0-1, Didović – Robić 0-1, Čosić – Janković 0-1, Amižić – Bakula 1-0, Mihoković – Smokrović remi. </p>
<p> • Poredak: Šakić, Kačić-Karlin i Marendić po 7 bodova, Robić 5, Rajić, Amižić i Janković po 4.5... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Adams dobio prvi dvoboj </p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> – U prvoj je partiji polufinalnog dvoboja na Svjetskom šahovskom prvenstvu britanski velemajstor Michael Adams sjajnom igrom u završnici svladao Azerbajdžanca Teimoura Radjabova i poveo sa 1-0. U drugom polufinalnom susretu Uzbekistanac Rustam Kasimdžanov nije u otvaranju ništa postigao protiv bugarskog velemajstora Veselina Topalova i sklopio je remi već u 15. potezu. U polufinalnim dvobojima odigrat će se četiri partije, a u slučaju neodlučenog rezultata doigravalo bi se ubrzanim, pa brzopoteznim tempom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Scolarijeva družina pred osvajanjem dvostruke krune </p>
<p>Posljednji su i jedini put dvostruku krunu osvojili Nizozemci 1988. godine. PSV se tada okrunio naslovom europskih klupskih prvaka pobjedom u finalu protiv Benfice, a reprezentacija je u finalu EP-a u Njemačkoj nadigrala bivši SSSR sa 2-0 </p>
<p>LISABON</p>
<p> – Pobijedi li Portugal Grčku u finalu Europskoga nogometnog prvenstva u nedjelju, definitivno će biti država koja je obilježila prošlu sezonu. Nakon što se Porto okitio naslovom europskih klupskih prvaka, sada reprezentacija u kojoj okosnicu čine upravo igrači iz redova najbolje momčadi Staroga kontinenta ima priliku napraviti povijesni uspjeh, a pritom osvojiti i dvostruku europsku krunu. </p>
<p>Tinta s ispisanim imenima Josea Mourinha i Luiza Felipea Scolarija ionako se već suši u almanahu portugalskog nogometa, no osvoji li Portugal ovaj EP ući će u povijest kao druga država kojoj je u istoj godini uspjelo osvojiti naslov klupskih i nacionalnih europskih prvaka. Posljednji je i jedini put to uspjelo Nizozemcima 1988. godine. PSV se okrunio naslovom europskih klupskih prvaka pobjedom u finalu protiv Benfice, a reprezentacija je u finalu EP-a u Njemačkoj nadigrala bivši SSSR sa 2-0. </p>
<p>Da izbornik Scolari igra važnu ulogu u ovoj portugalskoj priči posve je neupitno, osvajač naslova svjetskih prvaka s Brazilom cijelo je vrijeme bio inspiracija igračima. A nije mu bilo lako nakon početnog i šokantnog poraza upravo od Grka. No, vukao je iznenađujuće, ali pokazalo se prave poteze s klupe i plasman u finale jamačno je velikim dijelom i njegova zasluga. </p>
<p>Ipak, izvor tehnike i temperamenta mnogih igrača nalazi se 300-tinjak kilometara sjeverno od Lisabona i bivši trener Porta Mourinho sigurno će uzdignute brade šetati londonskim ulicama (novi je trener Chelsea) ako igrači koje je doveo na klupski krov europskog nogometa sezonu zaključe nedjeljnim slavljem. Ricardo Carvalho, Nuno Valente, Paulo Ferreira, Costinha, Deco i Maniche došli su na Euro prepuni samopouzdanja poslije pobjede sa 3-0 u finalu Lige prvaka protiv Monaca. Obrambeni tercet Carvalho-Ferreira-Nuno Valente stup je obrane, u sredini snagom imponiraju Maniche i Costinha, ispred kojih je čarobnjak Deco. Upravo su ti igrači, uz dugoočekivani bljesak Figa, najviše pridonijeli pobjedama. </p>
<p>U utakmici otvaranja Scolari je nešto drugačije posložio kockice s igračima Porta, neki su sjedili na klupi, pa je momčad izgledala ranjivo u obrani i bezidejno u veznom redu. Dogodio se poraz od Grčke koji je naveo izbornika na promjene.</p>
<p> Prisutnost Carvalha s Jorgeom Andradeom odmah je ulila potrebnu dozu sigurnosti obrani, a suradnja Deca i Manichea isplatila se već protiv Rusije. Maniche je zabio za početno vodstvo, čime je Portugalce oslobodio teškog tereta. Deco i Maniche potopili su i nizozemske snove. Nakon sjajnoga Decova udarca iz kuta za 1-0 zabio je Christiano Ronaldo, dok je Maniche nekoliko desetaka minuta kasnije fenomenalno pogodio mrežu za najljepši pogodak na Euru. </p>
<p>Mourinho tijekom europske smotre nije želio komentirati igre svojih bivših igrača, no nakon pobjede protiv Nizozemske u svojoj je kolumni u O Jogu napisao: </p>
<p>– Manciheov je pogodak vjerojatno najbolji na cijelom turniru, a zabio ga je najbolji igrač. Postao je apsolutno fantastičan nogometaš, cijelu sezonu igra na visokoj razini, bilo u obrani ili napadu, po kiši ili suncu, kod kuće ili u gostima, za klub ili reprezentaciju. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kladionica zna strogo čuvanu tajnu</p>
<p>Osluškujući »glas naroda« kladioničari su ponudili rang listu kandidata za mogućeg nogometnog izbornika na kojoj prednjače Kranjčar, Blažević, Šušak, Skoblar, Bilić, Katanec..., ali prije svih »nepoznati kandidat« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Prigodom odabira najpovoljnijeg kandidata za izbornika vodit ćemo se, pored uobičajenih kriterija, i svojevrsnim glasom naroda, također i raznoraznim novinskim anketama i mišljenjima«. </p>
<p>Tumačio je to nedavno Vlatko Marković, dajući time indirektno do znanja da će se izbor rukovoditi i dodatnim elementima sveobuhvatnosti pojedinih ličnosti iz užeg izbora, dakle ne samo onim temeljnim karakteristikama koje stoje kruto ispisane na papiru, a koje između ostalog zahtijevaju od budućeg izbornika da jamči plasman na SP u Njemačkoj 2006. godine!?</p>
<p>Da se u ovom trenutku sluša »glas naroda«, koji se, uzgred, u načelu ignorira gdje god je moguće pa zašto bi odabir izbornika bio izuzetak, već bi se moglo govoriti o najizglednijim kandidatima. Pa i pobjedniku. To tim prije jer već postoje i određena novinska opredjeljenja, što je između ostalog potaklo i vlasnike kladionica da se i oni oglase i ponude oklade na novog izbornika.</p>
<p>Prva se u tom pogledu oglasila Prva sportska kladionica kod koje gotovo ravnopravno najbolje kotiraju Zlatko Kranjčar (koeficijent 2.85) i Miroslav Blažević (2.90). </p>
<p>Drugim riječima, oni su prvi favoriti za izbornika. U stopu ih slijedi Ivo Šušak (3.30) pa Josip Skoblar (8), da bi izgledi za izbor ostalih kandidata, koji se uz prethodne uglavnom vrte u ponudi, bile manje što je brojka uz njihovo ime veća. A u daljnjem redoslijedu su Slaven Bilić i Srečko Katanec (10), Martin Novoselac (12), Ivica Osim (13), Ivan Katalinić i Tomislav Ivić (15), pa za kraj Branko Ivanković i Zoran Vulić (20).</p>
<p>Ipak, budući da je u klađenjima takve vrste običaj ponuditi za pobjednika i tzv. neimenovanog kandidata, znači nekog neočekivanog kladioničari su ponudili u tu mogućnost. I zamislite, u »fus noti«, sasvim na dnu popisa za koji se misli da je sveobuhvatan, ispisali su brojku koju je po njima zapravo najsigurnije odigrati, a da biste pobijedili kladionicu. S koeficijentom 2 odmjereni su izgledi »svih ostalih« što drugim riječima znači da su kladioničarski procjenitelji u biti na najboljem tragu. Boljem od onih koji bi trebali o tomu odlučivati..</p>
<p> Stoga Kranjčar, Blažević, Šušak, Skoblar..., koliko god bili ponosni što ih je glas naroda pogurnuo u vrh najizglednijih kandidata i time na izvjestan način sugerirao Markoviću kako treba glasovati, valjali bi se usput pitati da li kladionica zna nešto više od ostalih? </p>
<p>Najvjerojatnije zna, čim je najnižim, a time najvrjednijim koeficijentom procijenila za sada sasvim tajanstvenu ličnost, tako da bi sljedeći zanimljivi igrački tip za kladitelje mogao glasiti: a tko je taj (ti) izvan ponuđenih 12 koga se vodi kao »svi ostali«? Postoji li uopće takav, a da je usput spreman jamčiti plasman na sljedeće SP, što se uzgred vodi kao jedan od najvažnijih aduta potencijalnog izbornika.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lolita koja osvaja turnire</p>
<p>U Šarapovoj su novinari dobili »dva u jednom«, jer 17-godišnja djevojka iz Sibira, koja je teniski odrasla na Floridi, jednako dobro izgleda i udara žutu lopticu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pobjedom protiv Amerikanke Lindsay Davenport u polufinalu Wimbledona, Ruskinja Marija Šarapova sa 17 je godina i dva mjeseca postala druga najmlađa finalistica londonskoga Grand Slama. Rekord još uvijek drži Švicarka Martina Hingis, koja je sa 16 godina i devet mjeseci došla do naslova 1997. godine. </p>
<p>Šarapova je zadivila teniski svijet izvanrednom borbenošću na terenu. »Marija se ne boji, uvijek vjeruje da može pobijediti. Veliki je dobitak za ženski tenis«, kazao je o ruskoj tenisačici legendarni tenisač John McEnroe. Šarapova je u Wimbledonu dva puta bila na izlaznim vratima, ali se vratila protiv Ai Sugiyame i Lindsay Davenport kad je gubila prvi set. U polufinalu joj je pomogla kiša, a kako priznaje, i čitanje žutih časopisa dok je čekala nastavak dvoboja. </p>
<p>Izreka »kralj je mrtav, živio kralj« može se primijeniti i u ovoj priči. Za sve koji će u ženskoj konkurenciji potražiti još nešto osim bekhenda i forhenda, stigla je Marija Šarapova, 183 centimetra visoka djevojka, koja će iz sjećanja mnogih potisnuti Anu Kurnjikovu. Sad već u teniskoj mirovini, zaručnica latino pjevača Enriquea Iglesiasa, osim po dobrom izgledu, ostat će zapamćena po tome što u karijeri nije osvojila niti jedan WTA naslov. Unatoč skromnim teniskim dosezima (i obrnuto proporcionalnoj zaradi), za Kurnjikovom su uvijek trčale horde fotoreportera, nastojeći uhvatiti rusku tenisačicu u svim mogućim i nemogućim pozama. </p>
<p>No, Kurnjikova je prošlost, na teniske je terene stigla Lolita II, kako su je već prozvali mediji. U Šarapovoj su novinari dobili »dva u jednom«. Jer, 17-godišnja djevojka iz Sibira, koja je teniski odrasla na Floridi, jednako dobro izgleda i udara žutu lopticu. Ljubitelji tenisa mogu odahnuti. Kurnjikova je dobila dostojnu zamjenu koja, pored svega, ima i izvanredan bekhend i, za razliku od svoje prethodnice, osvaja turnire. U njezinoj su biografiji upisana već tri WTA naslova, Tokio, Quebec i Birmingham, a sudeći prema samopouzdanju kojim vrvi, Šarapova je tek započela posao. U izboru Sport Magazinea, 17-godišnja je Ruskinja izabrana među 21 sportaša koji će obilježiti 21. stoljeće. </p>
<p>Šarapova je nastavila niz uspjeha, ruskih tenisačica. Nakon što smo u Roland Garrosu gledali ruski finale, u kojem je Anastazija Miškina pobijedila Jelenu Dementijevu, Marija Šarapova je »zgrabila« finale Wimbledona. Nakon dominacije sestara Williams u ženskom tenisu bliska budućnost pripada ruskim tenisačicama. Već u ponedjeljak, kad izađe nova WTA lista, među deset će najboljih svjetskih tenisačica svoje mjesto naći čak četiri Ruskinje - Anastazija Miškina (4.), Jelena Dementijeva (6.) i Svjetlana Kuznjecova (8.). Nakon wimbledonskog finala pridružit će im se Šarapova, koja je dosad bila na 15. mjestu. Ako pobijedi Serenu Williams, završit će na osmom mjestu, u slučaju poraza bit će na devetom. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sve u znaku broja šest </p>
<p>Amerikanac Lance Armstrong pokušat će postati prvi biciklist sa šest osvojenih »Tourova«, dok će Nijemac Jan Ullrich pokušati izbjeći »sudbinu« Joopa Zoetemelka, koji je šest puta bio drugi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Armstrong – Ullrich 3-0. Ili 5-1, ovisno kako gledate. Amerikanac Lance Armstrong i Nijemac Jan Ullrich posljednjih su godina najveću biciklističku utrku na svijetu, »Tour de France«, pretvorili u privatni obračun, a mnogo više uspjeha imao je Armstrong. Amerikanac je slavio na posljednjih pet izdanja »Toura«, a u tri od tih pet navrata (2000., 2001. i 2003. godine), glavni mu je suparnik bio Ullrich, koji je svaki put završio na drugom mjestu. U preostala dva slučaja kad je pobijedio Armstrong (1999. i 2002.) Ullrich nije nastupio zbog ozljeda, kao što niti Armstronga nije bilo u jedinoj utrci u kojoj je pobjednik bio Ullrich (1997.), jer je samo nekoliko mjeseci ranije saznao da će se, umjesto s protivnicima na biciklu, morati boriti protiv teške bolesti. </p>
<p>I ovog puta sve upućuje na to da će u glavnim ulogama na cestama Belgije i Francuske od 3. do 25. srpnja biti Armstrong i Ullrich. »Tour«, naime, započinje u subotu u belgijskom gradu Liegeu te će se u Belgiji zadržati do 6. srpnja, kad napokon dolazi u Francusku, gdje će i ostati do završetka, koji će tradicinalno biti na najpoznatijoj pariškoj aveniji Champs-Elysees. U tom će razdoblju najbolji svjetski biciklisti prijeći će 3390 kilometara. </p>
<p>Brojka šest bit će jedna od najspominjanijih riječi u biciklističkom svijetu u iduća tri tjedna. Hoće li Armstrong postati prvi čovjek sa šest pobjeda na »Touru«? Prošle se godine, nakon velike borbe s Ullrichom iz koje je izašao kao pobjednik sa samo 61 sekundom prednosti, izjednačio s Francuzima Jacquesom Anquetilom i Bernardom Hinaultom, Belgijancem Eddyjem Merckxom te Španjolcem Miguelom Indurainom, koji su također po pet puta bili najbolji na Le Grande Boucle (veliki krug), kako Francuzi nazivaju svoju utrku, a ove godine dolazi odlučan u namjeri da ostane sam na vrhu najuspješnijih vozača u 101-godišnjoj povijesti utrke. Iako je veliki favorit za tu šestu pobjedu, Armstrong će se morati suočiti s mnogim preprekama. Prva je statistika koja mu nikako ne ide u prilog. Zanimljivo, sva su četiri prethodna peterostruka pobjednika jurišala na šesti naslov u dobi od 32 godine, ali se ispostavilo da ta dob nije idealna za osvajanje »Toura«. Anquetil je 1966. morao odustati zbog bolesti, Merckx je 1977. bio premoren zbog velikih napora koje je podnosio u prvom dijelu svoje karijere, Hinaulta je 1986. zaustavio spremniji i mlađi momčadski suvozač, dok je Indurain 1996. taktički pogrešno procijenio neke situacije tijekom utrke. </p>
<p>Naravno, Armstrong ima 32 godine i morat će se, dakle, nositi i s tradicijom koja mu nikako ne ide u prilog. Također, dojam je da je Armstrong ranjiviji nego prethodnih godina, a Ullrich je u lipnju pokazao odličnu formu, iz čega se može zaključiti da ove godine na »Tour« dolazi spremniji no ikad. </p>
<p>Usto, dok će Armstrong svim silama željeti šesti put zaredom osvojiti prvo mjesto na »Touru«, Ullrich će jednakim žarom pokušati izbjeći da po šesti put utrku završi na - drugom mjestu. Nijemac je u svojih dosadašnjih šest nastupa na Le Grande Boucle jednom pobijedio, a svih ostalih pet puta bio drugi. </p>
<p>Nije teško zaključiti da je Ullrich već umoran od stalnih drugih mjesta te da je odlučan u namjeri da ga se prestane uspoređivati s nizozemskim vozačem iz 70-ih i 80-ih godina Joopom Zoetemelkom, koji je pobijedio tek jednom (1980.) te šest puta bio drugi. </p>
<p>Ullrich za svoj optimizam ima čvrstu podlogu. Osim što dolazi u odličnoj formi, uz sebe će imati uvjerljivo najjaču momčad koja će mu pokušati pomagati u svrgavanju Armstronga, a svih je ovih godina uvijek djelovao najsvježije u posljednjem tjednu utrke. S obzirom na to da pravi ispiti na ovome »Touru« započinju tek u 12. etapi, Ullrich će moći iskoristiti prvu polovicu utrke za »zagrijavanje«, a potom u drugoj polovici pokazati svoju prirodnu izdržljivost i potvrditi mišljenje onih koji ga smatraju najmoćnijim čovjekom koji se ikad bavio biciklizmom. </p>
<p>Iako će se ostali vozači pobuniti ukoliko im »Tour« predstavite kao dvoboj Armstrong-Ullrich, Španjolac Iban Mayo, šestoplasirani s prošlogodišnje utrke kaže: »Ako su oni jedini kandidati za pobjedu, onda mi ostali ne bismo ni trebali voziti. Baš me zanima koliko bi ljudi gledalo samo njih dvojicu na cesti.« </p>
<p>Samo ako netko od njih dvojice upadne u veliku krizu, tada bi se mogao otvoriti prostor za nekoga trećeg. Možda Španjolca Roberta Herasa, sjajnog penjača koji je osvojio dvije utrke »Vuelta a Espańa« (2000. i 2003), kojem odgovara ovogodišnja ruta sa zahtjevnim brdskim kronometrom na L'Alpe d'Huez. Ili pak Amerikanac Tyler Hamilton, koji je prošle godine bio četvrti na »Touru« iako je čitavu utrku odvezao sa slomljenom ključnom kosti. Među one koji mogu do postolja spominju se i Talijan Ivan Basso, Španjolac Iban Mayo, Rus Denis Menčov. Nažalost, ne i trećeplasirani od lani, Kazahstanac Aleksandar Vinokurov koji je prije mjesec dana teško pao, doživio nekoliko prijeloma kostiju te će »Tour« gledati samo preko TV ekrana.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Palčić potpisala jednogodišnji ugovor s Podravkom Vegetom </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Prvog dana prijelaznog roka rukometašica u Podravki Vegeti četiri su novosti, od kojih je najvažnije da je bivša kapetanica, kružna napadačica, jedna od najboljih europskih obrambenih igračica Božica Palčić potpisala jednogodišnji ugovor. </p>
<p>Novi direktor Marijan Domović, povratnik u klub nakon četiri godine, potvrdio je, nakon razgovora, da lijevo krilo Marina Sirovec neće ići na posudbu, već će ostati u konkurenciji s Ljerkom Vresk i Teom Golubić. Trener Josip Šojat pronašao je u njoj kvalitete koje ga zanimaju, pa ju je, među ostalim, isprobao i na mjestu srednje vanjske igračice. </p>
<p>U četvrtak je u Koprivnicu došla i mlada reprezentativka Tea Golubić. Ona je za Podravku potpisala prošle godine, godinu je dana bila na posudbi u Sesvetama, a sad će prvi put zaigrati za Koprivničanke. Neće ići na posudbu ni treća vratarica Podravke Vegete Davorka Bračko, što je odlučeno nakon razgovora. </p>
<p>U klubu su i mlade Tarle, Franić, Tatari te Tea i Dijana Golubić. Šojat razmišlja dugoročno pa puni fond. Zato će u kadru biti mnogo više igračica, a njegovo povjerenje i zadovoljstvo mladima upućuje na dugoročnost njegovih razmišljanja. Josip Šojat u svakom je slučaju veliki dobitak za klub. </p>
<p>No, Podravkini uredi i dalje rade, jer lista želja nije zaključena. Računa se na još dvije vanjske igračice, po jedna iz Hrvatske i inozemstva, a detalji će se saznati idućeg tjedna. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Plitvice spremne za SP u streličarstvu </p>
<p>Hrvatska će reprezentacija sa 18 članova biti među brojnijima, a prema prijavama najviše gostiju stiže iz Italije (23), Velike Britanije i Slovenije (22). Na Plitvice stižu i čelnici svjetskog saveza (Fita) te brojni suci, treneri, ali i pratioci pa organizator mora računati na još 200-tinjak gostiju</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> – Nakon 30 godina Hrvatska će opet biti organizator Svjetskog prvenstva u field streličarstvu, jer će nakon Zagreba 1974., Plitvice od 5. do 10. srpnja ugostiti više od 300 streličara iz 27 zemalja sa svih kontinenata. Natjecanje će se održati u jedinstvenom ambijentu Nacionalnog parka Plitvička jezera, i to pojedinačno i ekipno u seniniorskoj i juniorskoj konkurenciji, a gađat će se složenim, zakrivljenim i golim lukom. </p>
<p>Zanimljivo je kako će to biti prvi svjetski skup održan u nacionalnom parku prirode. Time je streličarstvo željelo pokazati kako se bori za očuvanje prirode, jer neće stradati ni jedna travka, čime su odmah proglašeni i učlanjeni u Pokret Zelenih. </p>
<p>Na Plitvicama je sve spremno za doček brojnih gostiju, od kojih su prvi već stigli iz daleke Australije. Planirano je bilo natjecanja održati na dvije staze kroz šumu Labudovac, ali zbog velikog zanimanja i broja sudionika morala se otvoriti i treća staza. Hrvatska će reprezentacija sa 18 članova biti među brojnijima, a prema prijavama najviše gostiju stiže iz Italije (23), Velike Britanije i Slovenije (22). Na Plitvice stižu i čelnici svjetskog saveza (Fita) te brojni suci, treneri, ali i pratioci pa organizator mora računati na još 200-tinjak gostiju. </p>
<p>Organizator Hrvatski streličarski savez i domaćini Ličko-senjske županije koji će prvi put ugostiti sportaše na Svjetskom prvenstvu potrudili su se i za popratne kulturno-zabavne sadržaje, ali i izlete kako bi gostima pokazali sve ljepote Plitvičkih jezera i okolice. Počasni je pokrovitelj prvenstva Stjepan Mesić, predsjednik RH, koji je obećao streličarima na prijamu u Zagrebu da će ih obići i na Plitvicama. Svečanost otvaranja uz bogat kulturno-zabavni program održat će se u Mukinjama 5. srpnja u 18 sati, a kvalifikacije počinju dan kasnije u 10.30 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Boroš i Vaida u osmini finala, Primorac zaustavljen </p>
<p>CHICAGO</p>
<p> – Hrvatske stolnotenisačice Tamara Boroš i Cornelia Vaida plasirale su se u osminu finala na ITTF turnir Otvorenog prvenstva SAD-a. Zoran Primorac je nažalost zapeo već u prvom kolu. Boroš je lakoćom u 1. kolu pobijedila korejsku kvalifikanticu Hyang Mi Lee sa 4-0 i sljedeća joj je protivnica Ruskinja Svetlana Ganina. Vaida je sa 4-1 svladala Bjeloruskinju Tatjanu Kostrominu i u osmini finala igra protiv Amerikanke Jasne Reed. Najbolji hrvatski stolnotenisač Zoran Primorac poražen je u 1. kolu od Danca Finna Tugwella sa 1-4. </p>
<p> • Rezultati, stolnotenisači: ZORAN PRIMORAC – Finn Tugwell (Dan) 1-4 (11-13, 6-11, 11-9, 9-11, 5-11); stolnotenisačice: TAMARA BOROŠ – Hyang Mi Lee (J. Kor) 4-0 (11-7, 11-9, 11-8, 11-5), CORNELIA VAIDA – Tatjana Kostromina (Blr) 4-1 (11-8, 11-9, 2-11, 11-8, 11-9). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nesreća Montoye, Ferrariji najbrži na prvom treningu </p>
<p>MAGNY-COURS – Kolumbijski vozač Juan Pablo Montoya smrskao je svoj bolid na prvom treningu uoči nedjeljnje utrke formule 1 za Veliku nagrade Francuske, koja se vozi u Magny-Coursu. Pri velikoj brzini zabio se u zid od automobilskih guma i pritom je stradao stražnji dio Williamsova bolida. Prva izvješća govore da je Montoya prošao neozlijeđen. Najbrži na prvom treningu bio je Ferrarijev dvojac, Rubens Barrichello i Michael Schumacher. Treće je vrijeme imao Marc Gene, koji u Williamsu mijenja ozlijeđenog Ralfa Schumachera. </p>
<p> • Rezultati prvog treninga: 1. Rubens Barrichello (Bra / Ferrari) 1:15.487, 2. Michael Schumacher (Njem / Ferrari) 1:15.713, 3. Marc Gene (Špa / Williams) 1:19.348, 4. Timo Glock (Njem / Jordan) 1:19.428, 5. Giorgio Pantano (Ita / Jordan) 1:19.466, 6. Nick Heidfeld (Njem / Jordan) 1:20.531, 7. Gianmaria Bruni (Ita / Minardi) 1:21.203, 8. Bas Leinders (Bel / Minardi) 1:22.267, 9. Anthony Davidson (VBr / BAR) 1:26.552, 10. Cristiano da Matta (Bra / Toyota) 1:26.757, 11. Olivier Panis (Fra / Toyota) 1:27.449, 12. Jenson Button (VBr / BAR) 1:28.317, 13. Ricardo Zonta (Bra / Toyota) 1:29.085, 14. Christian Klien (Aut / Jaguar) 1:29.626, 15. Zsolt Baumgartner (Mađ / Minardi) 1:29.877, 16. Takuma Sato (Jap / BAR) 1:30.092, 17. Bjorn Wirdheim (Šve / Jaguar) 1:30.204, 18. Jarno Trulli (Ita / Renault) 1:39.392, bez rezultata - Felipe Massa (Bra / Sauber), Fernando Alonso (Špa / Renault), Giancarlo Fisichella (Ita / Sauber), David Coulthard (VBr / McLaren), Juan Pablo Montoya (Kol / Williams), Kimi Raikkonen (Fin / McLaren), Mark Webber (Aus / Jaguar). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Saddam može dokazati pomoć zapadnih zemalja u ratu protiv Irana i Kuvajta </p>
<p>Za optužbe u ratu protiv susjednih zemalja Saddamu neće biti teško dokazati koje su mu zapadne zemlje i na koji način pomagale / Mnogi svjetski pravnici tvrde kako privremena iračka vlada nema legitimitet za suđenje bivšem iračkom vođi</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši irački predsjednik Saddam Hussein koji je u četvrtak upoznat s optužnicom za ratne zločine i genocid, prkosno je odbacio sve navode, te odbio potpisati predočeni popis zlodjela. Posebni irački sud, na čijem čelu je Salam Chalabi, imat će, prema mnogim tumačenjima, iznimno tešku zadaću da dokazima potkrijepi iznesene tvrdnje. </p>
<p>Mnogi su skloni vidjeti suđenje bivšem iračkom diktatoru kao povijesni događaj. To bi vjerojatno tako i bilo da kasnije izrastanje iračkog otpora stranoj vojnoj okupaciji, na čelu s Amerikancima, nije teklo mimo Saddama i ljudi iz njegova najbližeg okruženja. Oružani otpor sunita, nekada povlaštenog sloja iračkog društva, prihvatili su i njihovi dojučerašnji protivnici većinski šijiti, bivši građani drugog reda, koji također nisu prihvatili nazočnost stranih postrojbi na iračkom tlu. </p>
<p>Stoga je teško dokučiti što bi suđenje Saddamu i jedanestorici njegovih najbližih suradnika, predviđeno da se nastavi za pet ili šest mjeseci, istinski moglo značiti i donijeti. Neke procjene govore da bi proces trebao imati snažni odraz na stanje u Iraku i na cjelokupna srednjoistočna zbivanja. Ima dosta i onih koji vjeruju da su takva očekivanja previše optimistična, pa i smjela. </p>
<p>Mnogi istaknuti svjetski pravnici tvrde kako privremena iračka vlada, nema legitimitet za suđenje nasilno svrgnutom silniku. Saddam, koji će se kasnije najvjerojatnije pojaviti u društvu svojih odvjetnika, mogao bi upravo inzistirati na toj činjenici. Ovako, kako stvari sada stoje, sve bi se moglo svesti na onu narodnu - kadija te tuži, kadija te sudi. Američki potpredsjednik Dick Cheney pokušao je svrgnutog iračkog predsjednika po svaku cijenu oslikati kao vođu međunarodnog terorizma. On je u četvrtak na jednom skupu nazvao Saddama »zaštitnikom terorista« koji je imao bliske veze s Al Qaidom. Cheney je to izjavio iako je ranije jedna neovisna komisija američkog Kongresa opovrgnula takve sumnje. </p>
<p>U međuvremenu, privremeni predsjednik Iraka Ghazi al Yawar priopćio je odluku vlade da se ponovo uvede smrtna kazna. Američke okupatorske snage su tu najtežu kaznu bile stavile izvan zakona. U svakom slučaju, zamjetno je da se privremenoj iračkoj vladi žuri da vidi Saddama na vješalima. Međutim najnovije vijesti govore da će se suočiti s otporom međunarodne zajednice koja zahtjeva temeljito sudsko, a ne emotivno dokazivanje krivice. </p>
<p>Posebni problem tijekom suđenja mogla bi biti lista svjedoka koje će jamačno tražiti Saddamov odvjetnički tim. Naime, iznesene optužbe za pokretanje besmislenog rata protiv Irana, koji je odnio oko milijun ljudskih života, mogle bi biti iznimna neugodnost za mnoge zapadne zemlje. One su, ni manje ni više, bile ne samo upućene u sve situacije iračko-iranskog rata, već su oružjem i kreditima osiguravale osmogodišnje nemilosrdne sukobe i ljudska stradanja.</p>
<p>U tom pokušaju da se porazi i uništi novi iranski islamističkli režim, Zapad se, prema mnogim uvjeravanjima, pojavio ne samo kao pobornik Saddamovog rata, već i njegov partner. Ipak, bivšem iračkom vlastodržcu koji nije nikada do kraja mogao shvatiti svjetska i regionalna politička gibanja, neće biti teško dokazati tko mu je sve i na koji način pomagao da bi svrgnuo iranski režim. </p>
<p>Slične argumente, prema pisanju nekih zapadnih listova, Saddam bi mogao iznijeti i glede invazije na Kuvajt, pokrenute 2. kolovoza 1990. Tvrdi se, naime, da je tadašnja američka veleposlanica u Bagdadu April Gillesple dala »zeleno svjetlo« za vojni pohod na malog, ali naftom bogatog, južnog susjeda. </p>
<p>Saddamova obrana bit će, kako se očekuje, mnogo ranjivija na terenu genocida i zločina protiv čovječnosti. Svjedoka etničkog čišćenja Kurda, na sjeveru Iraka, rušenja do temelja njihovih sela i zasipanja naftom i spaljivanja plodnih polja previše je da bi se poraženi diktator mogao obraniti. Tu je i krvavo ugušenje šijitske pobune 1991. kada je, prema nekim slobodnim procjenama, ubijeno oko 60.000 ljudi. </p>
<p>Početak suđenja Saddamu Husseinu i njegovoj bivšoj vladajućoj vrhuški, nije smirilo iračke sukobe i eksplozije. Vijesti govore o napadu raketama na dva bagdadska hotela u kojima odsjedaju stranci i irački dužnosnici. Prema tvrdnjama očevidaca, bilo je nekoliko mrtvih i ranjenih. Snažne eksplozije odjeknule su u petak i ispred jedne bagdadske džamije. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ratom u Kuvajtu »zabavio« i odvratio časnike od puča</p>
<p>Saddam tvrdi kako je strahovao da njegovi časnici u dokolici ne počnu smišljati puč protiv njega pa je zato organizirao rat i iračku vojsku poslao na Kuvajt </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda je već sedam mjeseci američki zarobljenik, Saddam Hussein do sada je otkrio malo toga o svom programu zabranjenog oružja. Nije rekao ni znade li tko organizira otpor protiv Amerikanaca u današnjem Iraku, ali je zato nekim svojim neobaveznim komentarima začudio i šokirao svoje tamničare i ispitivače. </p>
<p>Na temelju razgovora s jednim visokim američkim obavještajnim dužnosnikom koji ima veze s ispitivanjem Saddama, New York Times u petak otkriva što je Saddam do danas rekao u zatočeništvu. On je uz ostalo objasni što ga je potaklo da okupira Kuvajt, čime je sebi navukao na vrat prvi Zaljevski rat. </p>
<p>Ukratko, Saddam tvrdi da je iračku vojsku poslao na Kuvajt kako bi nečim zabavio svoje nemirne časnike. Drugim riječima, strahovao je da oni u dokolici ne počnu smišljati puč protiv njega, pa je zato organizirao rat. U četvrtak je protiv njega podignuta optužnica zbog raznih zločina, uz ostalo i zbog invazije na Kuvajt. Saddam je rekao sucu: »Iznenađen sam da me kao Iračanina optužujete zbog toga, kada svatko zna je Kuvajt dio Iraka.«</p>
<p>Jednom prilikom je ispričao kako je njegov sin Uday na smrt pretukao nekoga tko ga je nervirao jer je preglasno puštao glazbu. Saddam tvrdi da je nakon tog incidenta dao Udaya na neko vrijeme zatvoriti u samicu, iz odgojnih razloga. Poznato je da je Uday još 1988. na smrt premlatio očevog sobara koji je ujedno bio i kušač hrane. Razlog je bio što je taj čovjek upoznao Saddama sa ženom koja je postala diktatorova ljubavnica, istisnuvši Udayevu majku. Nije poznato je li Saddam Hussein mislio na taj, ili neki drugi incident. Uday je inače lani ubijen u jednom američkom napadu u Iraku, zajedno sa svojim bratom Qusayom. </p>
<p>Iz razgovora sa Saddamom, američki obavještajni agenti stekli su dojam da je iračkog silnika iznenadila vojna intervencija u ožujku 2003. Vjerovao je, naime, da će izbjegavanjem odgovora na pitanje ima li njegova vlada zabranjeno oružje masovnog uništenja »držati susjede na distanci, dok će se Amerika upetljati u beskonačnu raspravu u UN-u«. </p>
<p>Saddama je najviše preslušavao jedan američki obavještajac, i to na arapskom. Američki dužnosnici tvrde da se protiv svrgnutog diktatora nisu koristile metode fizičke prisile. No, upotrijebljeni su razni psihološki trikovi. Istražitelji bi, recimo, svrgnutog silnika saslušavali po nekoliko sati, zatim bi ga na neko vrijeme ostavili samog, vratili se da mu postave samo jedno kratko pitanje i potom ga opet ostavili samog. </p>
<p>Premda Saddam govori donekle engleski, odbijao je razgovor na bilo kojem jeziku osim arapskog. Dugo su ga čuvali vojni rezervisti iz Puerto Rica kojima je bilo naređeno da u njegovoj nazočnosti govore isključivo španjolski. U zatočeništvu ga je najprije nadzirala CIA, a potom je FBI preuzeo veću ulogu u njegovom saslušavanju.</p>
<p>U jednom trenutku Saddam je protestirao da je, u vrijeme kada je bio u bijegu, američka vojska natjerala neke ljude da mu uskrate pomoć i sklonište. Ti su se ljudi, koji bi mu inače pomogli, »osramotili« jer mu nisu mogli ukazati čuvenu arapsku gostoljubivost, uvjeren je bivši diktator. </p>
<p>Također se hvalio da je navodno uspio ubaciti svoje ljude u Irački nacionalni kongres, iseljeničku organizaciju koja se protivila njegovom režimu. Informacije dobivene od Saddama nisu, međutim, od gotovo nikakve praktične koristi za njegove ispitivače. U zatvoru se ponaša kao da i dalje vlada Irakom, a tako se držao i kada se u četvrtak prvi put pojavio pred iračkim sucem. Izvori bliski istrazi tvrde da istražitelji obično pokušavaju zadobiti povjerenje zatvorenika, ali da u se Saddamovom slučaju takav pristup nije činio prikladnim. </p>
<p>Saddam je spremno pričao o usponu bivše vladajuće stranke Baas i drugim neobaveznim temama. No, čim bi se razgovor poveo o oružju masovnog uništenja ili o mogućim vezama njegovog režima s Al Qaidom, prestao je biti razgovorljiv. »Nikad nije rekao ništa korisno«, izjavio je New York Timesu jedan američki dužnosnik tijesno povezan s istragom. Nije htio reći čak ni to gdje se sve skrivao dok je bio u bijegu pred Amerikancima. Oni do danas ne znaju gdje je bio prvih dana rata, kada su, u pokušaju da ga ubiju, bombardirali različita mjesta na kojima bi se mogao zateći. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Al Qaida upozorila Europu: Primirje uskoro završava!</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - U priopćenju koje se pripisuje skupini povezanoj s Al Qaidom stoji da će se nakon isteka tromjesečnog primirja što ga je u travnju obećao Osama bin Laden, ponovo početi s napadima po Europi, izvijestio je u petak list Ashary al-Awsat čije je sjedište u Londonu.</p>
<p>U audio-snimci emitiranoj 15. travnja čelnik Al Qaide Bin Laden poručio je Europljanima da produljuje rok za primirje ako oni pristanu povući svoje vojne snage iz muslimanskih država, te je dodao da ponuda traje do polovice srpnja.</p>
<p>Stanovništvu Europe »poručujemo da ima još samo nekoliko dana vremena za prihvaćanje Bin Ladenove ponudu o primirju ili će«, za ono što će uslijediti, »moći kriviti sami sebe«, kaže se u priopćenju koje se pripisuje skupini Brigade Abu Hafs al-Masri čiji su pripadnici preuzeli odgovornost za bombaške napade počinjene 11. ožujka u Španjolskoj.</p>
<p>Njemačka vlada u petak je izvijestila da ne smatra posebno vjerodostojnim prijetnju pripadnika ove skupine.</p>
<p>»To je mračna organizacija koja je već davala slične izjave, među kojima su bile i prijetnje o prekidu opskrbe električnom energijom u Americi. Znači, njihova priopćenja treba uzeti s rezervom, jer nisu baš vjerodostojna«, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova. </p>
<p>Italija, međutim, procjenjuje opasnima ove najnovije terorističke prijetnje, a talijanski premijer Silvio Berlusconi rekao je u petak u Parizu da je dana zapovijed za postavljanje visokog stupnja nadzora nad osjetljivim objektima kojih u Italiji ima 14.000. (AR/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nove sumnje u službenu verziju pogibije makedonskog predsjednika</p>
<p>SKOPJE</p>
<p> - U Makedoniji se javljaju nove sumnje da tragična smrt predsjednika Borisa Trajkovskog nije slučajna i da iza nje stoji urota domaće vlasti i nekih međunarodnih krugova.</p>
<p> Povod za vraćanje na događaj od 26. veljače, kada je u zrakoplovnoj nesreći nedaleko od Mostara uz predsjednika Trajkovskog poginulo i šestero njegovih suradnika i dvojica pilota, nedavno je dopremanje u Skopje osobnih predmeta poginulih, koji su uručeni njihovim obiteljima.</p>
<p>Među predmetima nalaze se putovnice, isprave, novac, nakit i druge osobne stvari. Suprug predsjednikove savjetnice Dimke Ilkove-Bošković ističe da je primio neoštećeno prstenje i maramu koju je tog jutra imala na sebi, te postavlja pitanje kako je moguće da je od požara u zrakoplovu tijelo njegove supruge pougljenjeno, a da su njezine osobne stvari neoštećene. </p>
<p> U kolumni u makedonskom listu Dnevnik od petka čelnik Liberalne stranke Stojan Andov postavlja nova pitanja: »Kako je došlo do toga da se poklope datumi predavanja makedonske aplikacije za članstvo u Europsku uniju s Mostarskom konferencijom o investicijama na kojoj je trebao sudjelovati i tadašnji premijer, a sada predsjednik države Branko Crvenkovski? Zašto na konferenciju nije upućen nijedan vladin predstavnik, i zašto je u ministarstvu vanjskih poslova u zadnjem trenutku napravljena zamjena na listi putnika? Na kraju, zašto je također u zadnjem trenutku zbog navodne bolesti otkazao put u Mostar predsjednikov savjetnik za sigurnost Stevo Pendarovski koji je za prijevremene predsjedničke izbore postao predsjednikom Državne izborne komisije«.</p>
<p> Da bi se razjasnilo razloge za sve ove događaje u interesu povijesne istine, Stojan Andov predlaže da Makedonija pokrene postupak za sudsku istragu, pogotovo što je, kako navodi, javni tužitelj Aleksandar Prčevski za izvješće bosanske komisije o zrakoplovnoj nesreći izjavio da je »priča za malu djecu« jer su kao krivci označeni isključivo piloti dok o cjelodnevnoj tajnovitosti o nesreći od SFOR-a nema ni riječi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zbog haaških optužnica socijalisti ucijenili Koštuničinu vladu </p>
<p>Socijalisti prijete uskraćivanjem podrške manjinskoj vladi Vojislava Koštunice ako četvorica generala budu izručena Haagu / Vuk Drašković odbija ucjenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore pokrenulo je proceduru za izručenje dvojice vojnih i dvojice policijskih generala Haaškom sudu. Osam mjeseci nakon podizanja optužnice protiv Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića, Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića, optužnica bi trebala stići u Okružni sud i ministarstvo pravosuđa i time formalno biti pokrenuta procedura za njihovo izručenje pod optužbom za zločine protiv čovječnosti i kršenje prava i običaja rata u sukobima na Kosovu tijekom intervencije NATO-a 1999. godine.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković izjavio je u četvrtak za B92 da je, po proceduri, njegovo ministarstvo nadležno samo za prosljeđivanje haaških optužnica domaćim institucijama, a da je ostalo na pravosudnim organima. Potvrdio je tako ono što je ranije naglašavao - da ne želi biti upamćen kao onaj koji je poslao generale u Haag, odnosno da ne želi imati ulogu koju je na sebe bio preuzeo njegov prethodnik Goran Svilanović kad je postao i predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom. Ministar pravosuđa Zoran Stojković najavio je da će sud pozvati optužene generale na saslušanje, te da nakon toga slijedi izručenje Haagu koje obavlja MUP.</p>
<p>Nijedan od optuženih generala nije bio dostupan za komentar pokretanja procesa, no još su ranije Pavković i Lazarević izjavljivali da su spremni odgovarati pred domaćim sudom, ali ne u Haagu. Lazarević je u četvrtak za dnevnik Blic izjavio da ne razmišlja o dragovoljnoj predaji, već samo o tome da je došlo vrijeme da država nađe načine i mogućnosti da to pitanje riješi u skladu s nacionalnim i državnim interesima. </p>
<p>Prošlog tjedna je za radio B92 nekadašnji načelnik Generalštaba Nebojša Pavković rekao da haaški istražitelji nemaju dokaze za svoje optužbe i da će u Haag otići samo ako narod Srbije tako odluči, a ne onako kako su otišli Vojislav Šešelj i Veselin Šljivančanin. Kao što je poznato, Šešelj se sam predao, a Šljivančanina je policija uz prosvjede privela iz vlastite kuće. </p>
<p>Đorđević je u pismu koje je nedavno Nedeljnom telegrafu uputio navodno iz Rusije također rekao da je spreman odgovarati pred domaćim sudom, dok se Lukić, smijenjen s dužnosti načelnika javne sigurnosti MUP-a Srbije nakon prošlogodišnjih prosinačkih parlamentarnih izbora, nije nakon smjene oglašavao u javnosti.</p>
<p>Ako generali budu izručeni, vlada premijera Vojislava Koštunice mogla bi ostati bez većine u parlamentu. Naime, Socijalistička partija Srbije (SPS) će vladi u tom slučaju uskratiti podršku, izjavio je u petak šef zastupničkog kluba te stranke u Skupštini Srbije Dušan Bajatović dodavši kako se nada da započeta pravna procedura neće rezultirati izručenjem. »Potez Vuka Draškovića neće proizvesti nikakve pravne posljedice jer su optužnice već bile razmatrane, i vojska i vlada Srbije su na njih imale prigovore. Dok se ti prigovori ne razmotre i dok ih Nacionalni savjet za suradnju s Haagom ne ukine, nikakvih izručenja ne može biti«, rekao je SPS-ov dužnosnik Ivica Dačić. </p>
<p>Drašković je na tu ucjenu odmah odgovorio: »Podrška onih koji bi, izgleda, pristali na to da Srbija bude izolirani otok u moru europskih naprednih, sretnih naroda i demokracija ne treba nas uopće zanimati. Ova zemlja mora u Europu i ovdje se radi o obrani Srbije i o interesu nacije i države«, rekao je Drašković. </p>
<p>Optužnicu protiv četvorice generala glavna tužiteljica Carla del Ponte uručila je u listopadu 2003. godine tadašnjem ministru vanjskih poslova SCG Goranu Svilanoviću, ali od parlamentarnih izbora još nije formiran novi Nacionalni savjet za suradnju s Haaškim sudom pa optužnice nisu bile proslijeđene</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Majke koje su izgubile djecu u ratu zaslužile su da se o njima snimi film</p>
<p>Pročitala sam dirljivo pismo koje je 30. lipnja, s naslovom »Što su još Kata Šoljić i njezina obitelj trebali dati za slobodu Hrvatske«, u ovoj rubrici objavio Mladen Pavković, predsjednik Podravkine Udruge branitelja Domovinskog rata, i ne mogu a da se ne javim. </p>
<p>Nemam riječi kojima bih pohvalila g. Pavkovića za sve ono što čini za hrvatske branitelje, a poglavito za nas stradalnike. Bila sam i na zagrebačkom Trgu bana Jelačića kad je prije mjesec dana vodio karavanu »Da se ne zaboravi - 2500 kilometara diljem Hrvatske«. Ta karavana pod njegovim vodstvom svake godine obilazi na stotine mjesta vezana uz Domovinski rat i polaže cvijeće i pali svijeće na grobove hrvatskih branitelja.</p>
<p>Ima li nešto ljepše, osobito danas kad već malo tko i spominje, kako taj veliki rodoljub lijepo kaže, ljude koji su bili prvi kad je trebalo. </p>
<p> Gospođa Kata Šoljić je stvarno naš simbol junaštva. Ona je zaslužila i više od naziva ulice. Zaslužila je da o njoj i o takvim majkama djeca uče u školi, da se o majkama koje su izgubile djecu u ratu snime i filmovi.</p>
<p>Eto za g. Vinka Brešana, filmskog redatelja, teme, a ne da nam podmeće nekakve »srpske izmišljotine«. Zašto ne snimi film o Kati Šoljić? Dobro kaže Pavković - što bi ta žena trebala još dati za Hrvatsku osim što je dala četiri sina i četiri brata?!</p>
<p>MARIJA VUKIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hodanje osobe, pa i naroda, po rubu nije razborito jer prijeti posrtanjem </p>
<p>Svjedoci smo sve veće društvene poljuljanosti i neravnoteže i u njoj, na različite načine, suvremenog čovjeka u svim segmentima njegova života. Sve glasnija i upornija traženja određenih prava zauzimaju pozornost većine medija. Ta nastojanja za »pravnom jednakošću« nerijetko prelaze i granice zdravoga razuma, a dovode u pitanje i opravdanu zabrinutost za budućnost naše zemlje.</p>
<p> U liberalno-demokratskom vrijednosnom sustavu borci za prava nerijetko se pozivaju na slobodu mišljenja, stavova i ponašanja. Tome se svjesno ili nesvjesno priključila i Ivana Marković s tekstom »Kakvi su to ljudi koji se različitostima osjećaju ugroženima« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 24. lipnja).</p>
<p> Tvrdnja da »svatko ima pravo postupati u skladu sa svojim mišljenjem i stavovima, te izražavati svoj identitet bez ugrožavanja tuđih prava i sloboda« ističe individualizam, liberalizam i uskogrudnost, bez ikakve moralne konotacije, na koju se ipak poziva autorica, a zaklanja socijalnu i društvenu dimenziju života, u kojoj je i jedino moguće njegovo ispravno vrednovanje i ostvarenje.</p>
<p> Bojim se da je u cijeloj priči o pravnoj različitosti, osobito u pitanju homoseksualizma, ključni problem pojam »slobode« i njezina poimanja. Služi li ona izgradnji čovjeka i društva ili njihovu rušenju i degradaciji u svim dimenzijama? Jednostavnije: je li riječ o slobodi od ili o slobodi za? Jedno je sigurno: slobode nikad toliko koliko danas. A čovjek današnjice i s njim suvremeno društvo uporno dokazuju da postoji njezina zloporaba.</p>
<p> Kad je riječ o homoseksualnosti u spomenutu pismu Ivane Marković, slažem se da je ona »oduvijek bila dio ljudske seksualnosti i jedna od njezinih mnogih varijacija«, ali je proglasiti jednako vrijednom i »normalnom« kao i heteroseksualnost, smionost je bez presedana.</p>
<p> Polazište i poimanje Ivane Marković izbacuje na površinu ono dublje: (ne)poznavanje zadaće i smisla ljudske spolnosti, a s njom i ciljeva bračnoga života – prokreativni i unitivni – što je moguće ostvariti samo u heteroseksualnoj instituciji braka, pa stoga homoseksualnost dobiva nenormalnost i spolnu neurednost (a koliko tek moralnu!) svojom protunaravnošću i suprotstavljanjem zdravu razumu.</p>
<p> Nisu li brak i obitelj zakonski povlašteni zbog njihova velikoga značenja za opće dobro? Smije li pravna jednakost zasjeniti brigu za opće dobro zemlje ili mu treba služiti? Zar je jedino i isključivo zakonska i pravna jednakost dostatna za napredak i zdravlje društva? </p>
<p>Društvo kroz svoju tešku povijest istina napreduje, ali ništa manje i nazaduje, često bez svijesti o dalekosežnim posljedicama. Društveno tkivo nam rapidno oboljeva i metastazira, pa je potrebno hitno liječenje s ciljem suzbijanja dugoročnije devijacije.</p>
<p> Na nepotpuno pitanje autorice teksta: »Koliko je moralno i koliko se smije dozvoliti da određena skupina ljudi, pa bila ona i većinska, zbog svojih uvjerenja traži smanjenje tuđe slobode, i to slobode koja se tiče posve osobne sfere«, odgovoram: Onoliko koliko je sadržaj tuđe slobode moralan, a njezina osobna sfera bez društvenih posljedica.</p>
<p> A hodanje osobe, pa i naroda, po rubu i granici nije razborito jer prijeti posrtanjem.</p>
<p>JADRAN BAŠIĆSplit</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ne prihvaćam da me Smoljo i Vučković optužuju kako bi opravdali sebe</p>
<p>Čelnici splitsko-dalmatinske Udruge hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata i Hvidre Ante Smoljo i Neven Vučković reagiarali su na moj tekst »Norac iz zatvora poručio: Prosvjedi ne dolaze u obzir«, objavljen u Vjesniku 29. lipnja 2004., pri čemu su naveli kako sam prenijela izjave »nekih građana koje sam njima stavila usta«.</p>
<p> Izjavu da je »Norac izdan od hrvatskih vlasti« izrekao je upravo Ante Smoljo, precizirajući da je Norac žrtvovan kako bi se zadovoljili apetiti Carle del Ponte. Prozvao je pritom i Račanovu vladu i predsjednika Mesića, dok je, iako to pokušava sada demantirati, najviše žuči istresao po glavama premijera Sanadera i sinjskoga gradonačelnika Jukića.</p>
<p> Za potonjega je rekao da se plaši Sanadera, pa se stoga nije očitovao o Norčevoj sudbini u Viteškom alkarskom društvu (VAD), jer da mu je važnija njegova fotelja od Norca i od kalvarije koju osuđeni general proživljava. Za Sanadera je, pak, ustvrdio da je bio najglasniji na spliskoj rivi kada je održan veliki prosvjedni skup »Svi smo mi Mirko Norac«, da bi sada, kada je došao na tron vlasti, zaboravio na svoje parole, podvrgavajući se diktatima Carle del Ponte.</p>
<p> Dakle, sve ovo nije izrekao, kako Smoljo kaže, neki građanin, nego upravo on, kao dopredsjednik županijskog UHBDDR-a.</p>
<p>U reagiranju na moj tekst spomenuti čelnici dviju braniteljskih udruga navode kako nije točno da su »najavili prosvjedne skupove u znak potpore generalu Norcu«, nego samo »skupove potpore, mirne i dostojanstvene«. </p>
<p> Iako ni uz najbolju volju ne mogu dokučiti razliku između »prosvjednih skupova u znak potpore« i »skupova potpore«, činjenica je da su skupovi najavljeni, kako mi je rekao Smoljo, a to su prenijele i sve dnevne novine, u znak potpore Norcu, ali i kao prosvjed protiv »montiranog sudskog procesa, ignorantskog odnosa državne i lokalne vlasti prema sudbini generala Norca, te kao upozorenje Haaškom sudu, koji je Norca optužio za ratni zločin u Medačkom džepu«.</p>
<p>Smoljo je još rekao da će prvi skup biti u Otoku, Norčevu rodnom mjestu, a središnji 8. kolovoza, na dan održavanja 289. Alke, na gradskom trgu u Sinju.</p>
<p>Budući da se većina braniteljskih udruga ogradila od sudjelovanja u tim i takvim skupovima, mogu razumjeti zašto se i Smoljo i Vučković sada povlače, ali ne prihvaćam da mene optužuju kako bi opravdali sebe.</p>
<p>DOBRILA STELLAnovinarka Vjesnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Obitelji Kosić država mora isplatiti 690.000 kuna odštete</p>
<p>Tužbu su podnijeli zbog nemogućnosti dostojnog ukopa bliskog člana obitelji, jer tijelo nikad nije pronađeno te zbog izgubljenog uzdržavanja / Unatoč zahtjevu za 350.000 kuna svakom članu obitelji, sud dosudio po 230.000 kuna / Državno odvjetništvo, pravni zastupnik RH protivilo se tužbi, tvrdeći kako država nije odgovorna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Presudom kojom Republika Hrvatska mora na ime naknade štete isplatiti po 230.000 kuna svakom od troje članove obitelji Nikole Kosića, kojeg su u veljači 1992. godine dvojica pripadnika HV-a, Luka Perak i Damir Hokalo najprije oteli te predali policajcu Damiru Mijatoviću koji ga je zatim ubio u Noskovcima kod Slatine, na zagrebačkom je Općinskom sudu u petak završen postupak povodom njihove tužbe. </p>
<p>Podsjetimo, Nikolu Kosića, tadašnjeg direktora ispostave »Jugobanke« u Slatini, u veljači 1992. godine iz stana su oteli Perak i Hokalo te ga potom predali Mijatoviću koji ga je ustrijelio hicem u glavu i zatim njegovo tijelo bacio u Dravu. </p>
<p>Prije samog ubojstva, Hokalo, Perak i Mijatović tražili su otkupinu za Nikolu Kosića u iznosu od 40.000 DEM, koje je prikupio Kosićev sin Saša, no do primopredaje i oslobađanja nije došlo, a tijelo ubijenog Nikole Kosića još uvijek nije pronađeno, iako je obitelj jednom prilikom dobila informaciju da se tijelo nalazi u osječkom Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, što se kasnije ispostavilo kao netočno.</p>
<p>Supruga ubijenog, Jelka Kosić te djeca, sin Saša i kćer Draženka, zahtijevali su da im se isplati novčana odšteta od po 350.000 kuna svakom. </p>
<p>Osim toga, zahtijevali su i da se Republika Hrvatska proglasi krivom za ubojstvo supruga i oca, čiji je jedini motiv bila njegova nacionalna pripadnost. </p>
<p>Kao jedan od razloga za naknadu štete obitelj ubijenog Kosića je navela i činjenicu da do danas nisu ostvarili pravo na dostojan pokop svog supruga i oca, koji je ubijen u vrijeme i na mjestu na kojem nije bilo ratnih djelovanja. Nadalje, naknadu su zatražili i zbog izgubljenog uzdržavanja. </p>
<p>Državno odvjetništvo, koje je u ovom sporu bilo zastupnik RH, protivilo se tijekom postupka navodima iz privatne tužbe gotovo na isti način kao i u nedavno izvansudski okončanom slučaju obitelji Zec, navodeći da nije utvrđeno da su Perak, Hokalo i Mijatović zločin počinili u službi. Uz to je navedeno i kako »RH nije mogla predvidjeti što su pripadnici oružanih snaga kanili učiniti i ne može za to odgovarati«, te da »sama činjenica da su bili odjeveni u vojne odore prilikom otmice i kasnijeg ubojstva, ne znači i da su u to vrijeme bili u službi«.</p>
<p>Inače, Mijatović je u lipnju 1993. godine na Vojnom sudu u Osijeku pravomoćnom presudom proglašen krivim za Kosićevo ubojstvo i osuđen na 4 godine i 6 mjeseci zatvora, ali je amnestiran ukazom Predsjednika RH, dok su Perak i Hokalo oslobođeni optužbi.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Župnik »ladom« naletio na pješaka i usmrtio ga</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 10 sati u mjestu Čret kod kućnog broja 31 poginuo je Josip Krog (68). </p>
<p>Naime, kako se doznaje u policiji vozač »lade-nive« B.I. (75), župnik iz Pregrade, zbog prevelike je brzine u zavoju naletio na pješaka Kroga i na mjestu ga usmrtio.</p>
<p>Prema izjavi vozača »Konzumova« kamiona, koji je nesreću vidio u retrovizoru, župnik je vjerovatno iznenađen nailaženjem kamiona djelomično skrenuo na travnati prostor i naletio na pješaka, koji je propisno hodao uz lijevi rub ceste.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Osumnjičen za bludničenje nad maloljetnom kćerkom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četrdesetšestogodišnji muškarac je u petak prepraćen dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskoga suda zbog postojanja osnovane sumnje da je od 2000. do 29. lipnja ove godine u više navrata, kada je bio u kući sam sa svojom sedamanestogodišnjom kćerkom, od nje tražio da zajedno gledaju porno filmove te da je nad njom činio i bludne radnje. Osim tih djela protiv njega je podnesena i kaznena prijava zbog nasilničkog ponašanja u obitelji. Naime, sumnja se da je od 2001. godine u više navrata, naočigled troje maloljetne djece, tukao svoju 44-godišnju suprugu. Prilikom pretrage njihove kuće policija je pronašla i automatsku pušku s nekoliko spremnika i oko 40 komada streljiva, za koje je osumnjičeni rekao da ga je nabavio tijekom Domovinskog rata. Policija u ovome slučaju nastavlja kriminalističku obradu, jer raspolaže indicijama da je počinio i kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe na štetu svoje troje maloljetne djece. Na ispitivanju kod dežurnog istražnog suca, osumnjičeni je u petak u cijelosti porekao djelo, te iznio svoju obranu. Istražni sudac mu je, pak, odredio 48-satno zadržavanje u pritvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kinezi osuđeni za otmicu sunarodnjaka zbog duga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trojica kineskih državljana, koji kao trgovci rade u Zagrebu, u petak su na Županijskom sudu osuđeni zbog otmice Geoxin Yea, također Kineza. Prvo optuženi Ying Bang Wang i drugooptuženi njegov brat Xia Bang Wang kažnjeni su sa šest mjeseci zatvora, uvjetno na četiri godine, dok je trećeoptuženi Ven Wing Chen dobio godinu dana zatvora, ali bezuvjetno. </p>
<p>Prvoj dvojici sudsko vijeće je izvanredno ublažilo kazne zbog njihovog priznanja, mlađe su životne dobi i dosad nisu bili osuđivani, a trećeoptuženi je »zaradio« minimalnu kaznu od godine dana zatvora. Sudsko vijeće nije prihvatilo prijedlog optužbe da se svoj trojici izreče sigurnosna mjera izgona iz Republike Hrvatske, smatrajući da će izrečene kazne dovoljno djelovati na njihovo buduće ponašanje. </p>
<p>Prvo i drugooptuženi proglašeni su krivima jer su 8. travnja 2004. godine pozvali oštećenoga negdje iza pola noći da im se pridruži kod jednog navodno poslovnog razgovora. Potom su ga silom ugurali u kombi, odvezli na izolirano i skriveno mjesto, tukli ga i gušili, prisiljavajući da potpiše dug za kojega ovaj tvrdi da nije nastao. </p>
<p>Nakon jednosatnog maltretiranja, napisao je priznanicu kojom je svjedočio da je trećeoptuženom dužan 40 tisuća kuna i 4700 eura. O njegovim tjelesnim ozljedama svjedočio je i sudsko-medicinski vještak. U obrazloženju je sudac Marin Mrčela istaknuo je da su prvo i drugooptuženi djelomično priznali kazneno djelo, ali nije prihvatljivo da su sami pokušali uzeti vlast u svoje ruke, utjerujući navodni dug. </p>
<p>Neobično je bilo ponašanje oštećenog koji je na glavnoj raspravi potpuno izmijenio svoj iskaz u odnosu na ono što je rekao u istrazi. Pokušao je slučaj prikazati tako da optužene oslobodi grijeha. Kad ga je predsjedavajući pitao zašto je promijenio iskaz oštećeni je vidljivo uplašen odgovorio da je prošlo dosta vremena, odnosno da je u to vrijeme još bio pod stresom od batina. Sud takvo obrazloženje nije prihvatio, jer je od otmice prošlo manje od tri mjeseca, a oštećeni je kod istražnog suca ispitan devetnaesti dan nakon događaja.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ilegalni izlov ribe smanjen za pedeset posto </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varaždinski policajci u proteklih su godinu dana zaplijenili 1200 metara mreže, 460 metara parangala, dva željezna čamca s motorima i dvije drvene šajke, rekao je u petak na konferenciji za novinare zapovjednik interventnog voda PU varaždinske i rukovoditelj nadzora vodene površine Zdravko Muller.</p>
<p>Varaždinski interventni policajci nadgledaju Ormoško, Preloško i Varaždinsko jezero, a lani su zbog krivolova prijavili osam osoba. </p>
<p>Nezakoniti lov ribe, zahvaljujući policajcima, ali i dojavama građana i ribočuvara, smanjio se za oko 50 posto, no još uvijek ima onih koji na takav način žele brzo zaraditi novac. </p>
<p>Tako policajci bilježe jednog povratnika koji je već tri puta bio kažnjavan zbog krivolova, no ni to ga nije spriječilo da se i dalje time bavi. Ribokradice uglavnom rade noću i za kišna vremena, a najčešće ih ima kod mosta u Hrženici i na starom toku Drave. Tako ulovljenu ribu prodaju po nešto povoljnijim cijenama nego na tržnici, pa se tako kilogram šarana kreće oko 40 kuna po kilogramu, a smuđa 60, no lovi se sve, i bijela i crna riba. </p>
<p>Bilo je i slučajeva da su mreni odrezali brkove te ju starijim ljudima po selima prodavali kao da je smuđ. Najveća količina ribe koju su policajci zatekli u ilegalnim mrežama u proteklih godinu dana bila je 61 kilogram, a najveća količina dosad bila je 120 kilograma. Ulovljena riba se zajedno s mrežama odvozi u policijsku postaju gdje se riba mjeri i važe, a potom proslijedi veterinarima na pregled. Sve oduzete stvari ribokradicama se ne vraćaju, čamci se kasnije daju na dražbu, a dobiveni novac koristi se za poribljavanje. </p>
<p> Policajci su istaknuli i da je u tijeku osnivanje varaždinske ispostave Lučke kapetanije Osijek.</p>
<p> Budući da je u posljednjih nekoliko godina na varaždinskim vodama učestalo korištenje glisera i skutera, koje uglavnom koriste stranci kad se vraćaju s godišnjih odmora, i to na područjima uređenih kupališta, policajci će provoditi kontinuirani nadzor. Kazne za nesavjesne prekrišitelje iznose od 800 do 30.000 kuna, ovisno o tome je li riječ o pravnim ili fizičkim osobama.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>OMV će u Hrvatskoj graditi 100 benzinskih postaja </p>
<p>Vrijednost cjelokupne investicije je sto milijuna eura / Povećanje broja benzinskih postaja sa sadašnjih 30 na 130 omogućit će OMV-u povećanje tržišnog udjela sa pet na 25 posto, najavio je potpredsjednik Uprave OMV-a Gerhard Roiss</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijska naftna i plinska kompanija OMV uložit će u Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina oko sto milijuna eura u 90 do 100 novih benzinskih postaja jer želi znatno povećati svoj udjel na hrvatskom tržištu, kaže potpredsjednik Uprave OMV-a Gerhard Roiss.</p>
<p>Prvi korak u širenju na hrvatskom tržištu napravili su prije nekoliko dana kupnjom 50-postotnog udjela slovenskog Istrabenza u dosadašnjoj zajedničkoj tvrtki OMV-Istrabenz za 95 milijuna eura. Ona uz 83 benzinske postaje u sjevernoj Italiji, 105 u Sloveniji, 10 u Bosni i Hercegovini posjeduje i 30 benzinskih postaja u Hrvatskoj po čemu je, nakon Ine, najveća tvrtka na hrvatskom tržištu. Ukupno su u te četiri zemlje godišnje prodavali oko 900.000 tona naftnih derivata, ali su poslovali s gubitkom, prije svega zbog lošijeg poslovanja u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Budući da su im, po Roissovim riječima, mogućnosti za širenje poslovanja u Sloveniji ograničene jer već drže oko 25 posto tržišta, investicijske planove usmjerili su prema Hrvatskoj i BiH. Naime, OMV je ponajprije zainteresiran za Podunavlje i Jadransku regiju jer procjenjuju da tu postoje velike mogućnosti za povećanje prodaje njihovih goriva, kao i drugih proizvoda.</p>
<p>Dosadašnji OMV-Istrabenz će promijeniti naziv u OMV i postati podružnicom austrijske kompanije, ali zasad nisu planirane promjene u Upravi, kaže Roiss. Nakon kupnje Istrabenzova udjela bit će konsolidirane postojeće financijske obveze od 80 milijuna eura.</p>
<p>Puna integracija tvrtke u OMV grupu će kroz sinergijske efekte smanjiti troškove poslovanja i omogućiti brže prilagođavanje OMV-ovim standardima i kvaliteti proizvoda, kažu u OMV-u. Naime, preuzimanje kompletnog OMV-Istrabenza omogućit će im provođenje vlastite poslovne politike jer više neće biti nužni kompromisi sa slovenskom tvrtkom.</p>
<p>U Hrvatskoj namjeravaju graditi nove i, ako se ukaže prilika, preuzimati postojeće benzinske postaje, a za svaku će im prosječno trebati oko milijun eura. Povećanje broja postaja sa sadašnjih 30 na 130 će im, prema Roissovim riječima, omogućiti da postojeći tržišni udjel sa pet povećaju do 25 posto. Velika ulaganja planiraju i u BiH gdje su svoje postaje počeli graditi tek prije tri godine. Nadaju se da će im ulaganja i poslovanje u Hrvatskoj i BiH olakšati izmjena propisa u tim državama koji, upozoravaju u OMV-u, daju prednost domaćim naftnim tvrtkama. Na primjer, OMV u BiH za uvoz naftnih derivata plaća 11 posto carine, što Ina ne mora.</p>
<p>Da su iznimno zainteresirani za rastuće hrvatsko tržište u OMV-u osim velikim investicijskim planovima dokazuju i zainteresiranošću za nastavak privatizacije Ine iako nisu uspjeli postati njen strateški partner. Zato su nedavno premijeru Ivi Sanaderu poslali pismo u kojem su zamolili da ih Vlada obavijesti nakon što odluči kada će i po kojem modelu nastaviti nedavno za godinu dana odgođenu privatizaciju najveće hrvatske tvrtke jer su zainteresirani za kupnju Ininih dionica.</p>
<p>Upitno je jedino kako će njihov eventualni ulazak u vlasničku strukturu Ine utjecati na velike planove za širenje njihove tvrtke u Hrvatskoj. Naime, predstavnici Mola su nedavno najavili da će njihovih nekoliko benzinskih crpki u Hrvatskoj pripojiti Ini, no OMV ih već sada ima puno više, a u međuvremenu će broj još porasti, pa je pitanje bi li takav potez zbog velikog udjela na tržištu dopustila hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatsko tržište kapitala je podcijenjeno </p>
<p>Cijene će rasti kad netko bude imao razloga investirati, napomenuto je na predstavljanju publikacije koja je bila sastavni dio materijala kojim se hrvatska delegacija predstavila na summitu u Clevelandu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč visokim cjenovnim porastima posljednjih godina, hrvatsko tržište kapitala i dalje je podcijenjeno u odnosu na regionalne burze, stoji u jednoj od analiza objavljenih u publikaciji »Javna dionička društva i najveće hrvatske tvrtke« koju je izdala tvrtka To One. Publikacija predstavljena u petak u Zagrebu bila je i sastavni dio materijala koji je predstavljao hrvatsku delegaciju na nedavno održanom summitu u Clevelandu. Uz profile više od 250 javnih dioničkih društava na hrvatskim burzama, novo izdanje donosi i detaljnije financijske pokazatelje i dioničarsku strukturu (koja je, razumljivo, do danas ponešto promijenjena), te profile najznačajnijih tvrtki koje zasad ne kotiraju na burzama.</p>
<p>»Naša potpora ovom projektu motivirana je odlaskom u Cleveland, gdje je mnogo sudionika s američke strane pokazalo interes za tvrtke koje su većinski privatizirane, ali i za neke koje nisu. No, oko 70 posto svih razgovora i upita poduzetnika bilo je vezano uz poslovnu suradnju, a manje uz međusobno investiranje«, kazao je na predstavljanju publikacije predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Ostović.</p>
<p>»Na hrvatskom tržištu još uvijek postoji golem potencijal za ulaganje. No, strani investitor neće napamet i bez podataka ulagati u hrvatske vrijednosne papire. Stoga je, među ostalim, svrha ove publikacije koja donosi mnogo podataka i planova društava, da pokuša motivirati ne samo investitore, već i uprave društava. Razina cijena na tržištu je još uvijek niska. No, podići će se tek kada netko bude imao razloga investirati«, kazali su direktor tvrtke To One Josip Galinec, te predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira Roberto Motušić.</p>
<p>U spomenutoj analizi navodi se da se s obzirom na skromnu burzovnu likvidnost, veličinu izlistanih kompanija i strateško vlasništvo stranaca nad nekima od velikih burzovnih predstavnika (PBZ, Zagrebačka banka, Ericsson Nikola Tesla ili Plava laguna), hrvatsko tržište prema spomenutim parametrima vjerojatno najbolje može usporediti s tržištima Češke ili baltičkih zemalja. Sredinom svibnja odnos tržišnih cijena i dobiti kompanija za 2004. u lokalnom indeksu Estonije bio je 14,1, u Litvi 35,2, a u Češkoj 27,9. To je gotovo tri-četiri puta više od očekivanog odnosa cijena i dobiti hrvatskih kompanija. Naime, odnos tržišne cijene i očekivane dobiti nijedne od najlikvidnijih hrvatskih dionica trenutačno ne prelazi deset.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kredit od 40 milijuna eura za čišći okoliš </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Predstavnici hrvatske Vlade i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), kao članice Svjetske banke, potpisali su u petak u Zadru Ugovor o zajmu za projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području vrijedan 40 milijun eura. Također je potpisan Ugovor o izvođenju radova između Hrvatskih voda i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.</p>
<p>Zajam je Hrvatskoj dodijeljen na rok od deset godina otplate uz pet godina počeka, te uz kamatnu stopu od samo 2,04 posto. Država i gradovi ne daju jamstva. Zajam će vraćati država, gradovi i općine i Hrvatske vode.</p>
<p>Potpisivanje ovog ugovora početak je provedbe prve faze projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, vrijedne 80 milijuna eura, a ukupna vrijednost ovog dugoročnog projekta, u koji će se uključiti 47 gradova i općina na obali, iznosi 750 milijuna eura. Ugovor o zajmu je u Vladino ime potpisao ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke Anand Seth, direktor ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku. Ugovor o projektu Hrvatskih voda s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj potpisao je generalni direktor Hrvatskih voda Davorin Androšić.</p>
<p>Potpisivanju su nazočili ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta te gradonačelnici Zadra, Opatije, Rijeke i Biograda na moru, koji su zajedno sa Zadrom uključeni u prvu etapu projekta. Božidar Kalmeta je kazao da će od zajma Opatija dobiti 220 milijuna kuna, Biograd 70 milijuna, Rijeka 130, a Zadar 155 milijuna kuna, te da će za četiri godine to biti ekološki zaštićeni gradovi. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatsko društvo većinom identično društvima zemalja koje su 1. svibnja ušle u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsko je društvo po većini karakteristika identično društvima zemalja koje su 1. svibnja ušle u Europsku uniju, zaključeno je u petak na okruglom stolu »Društvene vrijednosti kao čimbenik (ne)spremnosti Hrvatske za uključivanje u EU«, koji su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.</p>
<p>,Usprkos tome, Hrvatska po nekim pokazateljima društvenih vrijednosti odstupa ne samo od prosjeka donedavne Petnaestorice, nego i od prosjeka na razini dosadašnjih kandidata za članstvo u Uniji. Primjer za to je tzv. generalizirano povjerenje, odnosno povjerenje prema ljudima, koje je u Hrvatskoj dvostruko slabije od onoga u EU. Razmjerno loše stojimo i kada je riječ o povjerenju u institucije, premda se po tome ne razlikujemo bitnije od zemalja koje su nedavno pristupile Uniji, upozorili su Aleksandar Štulhofer sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Ivan Rimac s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.</p>
<p>Prema njihovu mišljenju, u idućem bi razdoblju trebalo unaprijediti borbu protiv korupcije te kritičnost i odgovornost medija, povećati djelotvornost pravosuđa i informiranost građana o EU, te unaprijediti obrazovnu i civilizacijsku razinu stanovništva i povećati učinkovitost izvršne vlasti. Napredak na ovim područjima doveo bi i do promjena u društvu, te bi zemlju dodatno osposobio za buduće članstvo u Uniji, smatraju oni. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Do kraja svibnja Končar ostvario 626 milijuna kuna prihoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvih pet mjeseci ove godine društva koncerna Končar ostvarila su konsolidirane prihode u iznosu od 626,6 milijuna kuna, dok nekonsolidirani (uključuju i prodaju između povezanih društava) iznose 765,7 milijuna kuna. Od ukupne prodaje 40 posto ostvareno je na inozemnom tržištu. Na domaćem tržištu ostvareno je 378,3 milijuna kuna, a vrijednost izvezenih proizvoda i usluga je 248,4 milijuna kuna. Najveći udio (75 posto, odnosno 466,4 milijuna kuna) u ukupnoj prodaji Končara su ostvarila društva poslovnog područja Energetike i transporta.</p>
<p>Končareva društva najveći dio svoje prodaje u inozemstvu plasiraju na tržište EU, na koje otpada 43 posto ukupnog izvoza. Vrijednost izvoza na tržišta zemalja bivše Jugoslavije je 82 milijuna kuna (33 posto izvoza). U prvih pet mjeseci ove godine ugovoreni su novi poslovi u vrijednosti od 702,8 milijuna kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HTmobile postajeT-Mobile</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HTmobile, tvrtka kći Hrvatskog telekoma, pridružuje se T-Mobile grupi, jednom od vodećih međunarodnih operatera mobilne telefonije u svijetu. T-Mobile donijet će hrvatskim korisnicima brojne prednosti, prije svega što se tiče cijene roaminga u T-Mobile mrežama u Njemačkoj, SAD-u, Mađarskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Češkoj...</p>
<p>Pridruživanje globalnoj T-Mobile grupi obilježit će i promjena imena tvrtke i tržišne marke - HTmobile će postati T-Mobile, a tvrtka će se zvati T-Mobile Hrvatska. Inače, Deutsche Telekom, vlasnik T-Mobile grupe, pod pritiskom konkurencije snizuje cijene u mobilnoj telefoniji u Njemačkoj. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sanader: Učinit ćemo sve da se osumnjičeni brane sa slobode</p>
<p>Premijer najavio političko-diplomatsku pravnu borbu protiv neistina o Domovinskom ratu/ Neka nas HDZ oslobodi tereta Haaga kao što nas je njihovo nečinjenje put Haaga i odvelo, rekao je Damir Kajin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Suradnja s Haaškim sudom za Vladu je neupitna, no isto tako namjeravamo političko-diplomatskom pravnom borbom pobiti teze koje ne odgovaraju istini o Domovinskom ratu. Također nam je cilj uključivanje u procese kroz instituciju 'prijatelja suda' da bismo pomogli obrani osumnjičenih, učiniti sve da se osumnjičeni brane sa slobode te prebaciti procese u Hrvatsku. Pozivam sve političke snage u Hrvatskoj da se na ovim prevažnim pitanjima izdignemo iznad stranačkih interesa«, rekao je u petak u Hrvatskom saboru premijer Ivo Sanader.</p>
<p>U Saboru je u petak počela rasprava o političkom aspektu kvalifikacija inkriminiranih djela iz optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača. Raspravu su još u ožujku zatražili HSS i HSP, a prema Sanaderovim riječima, ona se odgađala isključivo da se ne bi naštetilo Čermaku i Markaču koji čekaju odluku da se brane sa slobode. </p>
<p>Sanader je istaknuo da je odmah nakon objavljivanja optužnica poslao pismo predsjedniku Suda Theodoru Meronu u kojem je odbio političke kvalifikacije iz optužnice i najavio da će se Hrvatska u proces protiv te dvojice generala uključiti kao »prijatelj suda«, što je Meron podržao.</p>
<p>»Stoga je Vlada donijela odluku o osnivanju savjeta za pripremu 'prijatelja suda' te u saborsku proceduru uputila prijedlog za osnutak Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. On bi na jednome mjestu imao arhivu koja je još uvijek razbacana i kod privatnih osoba, a cilj bi mu bio pomoći obrani konkretnim dokumentima.Vlada je također omogućila uvid u relevantnu dokumentaciju radi obrane svih optuženih ili osumnjičenih hrvatskih državljana«, kazao je Sanader koji je temu rasprave nazvao teškom i bolnom. Dodao je da se i u oslobodilačkom, obrambenom i pravednom ratu također mogu počiniti zločini, no da se svaki zločin mora individualizirati. »Bilo je kritika iz oporbe da je ova vlada isporučivala samo tako, no svi optuženi rekli su da su spremni ići u Haag ako im Vlada da jamstva te logističku i pravnu pomoć. Kao premijer i običan hrvatski čovjek, pozdravljam tu odluku jer su time pokazali da su i sada spremni žrtvovati se za Hrvatsku«, rekao je Sanader. </p>
<p>U raspravi po klubovima najviše je bure izazvao Damir Kajin (IDS) koji je spomenuo hrvatsku umiješanost u rat u BiH i pregovore s Miloševićem.</p>
<p> »Hrvatska s Haagom surađuje svjesna da nema kud jer mi nismo Amerika ili Velika Britanija da nam je dopušteno ono što je njima. Pitanje je bi li bivša vlada mogla voditi ovakvu politiku prema Haagu jer bi dolazilo do podjela unutar nje same, a HDZ bi mobilizirao javnost na tobožnjoj antihrvatskoj izdajničkoj kukavičkoj politici. Neka nas HDZ oslobodi tereta Haaga kao što nas je njihovo nečinjenje put Haaga i odvelo«, rekao je Kajin. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nenad Ivanković u sukobu s Miroslavom Tuđmanom</p>
<p>Ostavkama poručujemo da ne želimo sudjelovati u gašenju stranke. HIP je oporbena stranka, a svaka kritika HDZ-a kao vladajuće stranke guši se iz vrha stranke kao da sudjelujemo u vlasti, kaže Ivanković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trojica visokih dužnosnika Hrvatskog istinskog preporoda (HIP): Nenad Ivanković, dopredsjednik, Stjepan Mikulić, glavni tajnik, i Aladar Metziger, član Predsjedništva, podnijeli su u petak neopozive ostavke na sve unutarstranačke funkcije.</p>
<p>U priopćenju za medije svoje ostavke obrazlažu time da je HIP »pasivan, što rezultira dramatičnim osipanjem članstva«; da nije održan sabor stranke »unatoč odlukama stranačkih tijela«. Također ističu da su u stranci narušeni međuljudski odnosi u najužem vodstvu te da postoje programsko-politička razmimoilaženja u vrhu stranke.</p>
<p>»Ovim ostavkama poručujemo da ne želimo sudjelovati u gašenju stranke. HIP je oporbena stranka, a svaka kritika HDZ-a kao vladajuće stranke guši se iz vrha stranke kao da i mi sudjelujemo u vlasti«, izjavio je Vjesniku Nenad Ivanković, dopredsjednik HIP-a u ostavci.</p>
<p>On predsjedniku HIP-a dr. Miroslavu Tuđmanu zamjera odgađanje sabora stranke za jesen i primjećuje da vrh stranke izbjegava raspravu o odgovornosti za loše rezultate na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Hrvatski istinski preporod ima petoricu vijećnika u Skupštini grada Zagreba, među kojima su Ivanković i Metzinger. Kako će se te ostavke odraziti na djelovanje HIP-ovih vijećnika, upitali smo Ivankovića. »Ostali HIP-ovi vijećnici podržavaju našu odluku. Dali smo ostavke na dužnosti u stranci, ali ćemo u Skupštini i dalje djelovati kao članovi HIP-a. Naravno, i dalje ću se svesrdno zalagati da dr. Franjo Tuđman dobije u Zagrebu svoj trg«, kazao nam je Nenad Ivanković.</p>
<p>Do predsjednika HIP-a dr. Miroslava Tuđmana do zaključenja ovog izdanja Vjesnika nismo uspjeli doći.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Spremmi smo za štrajkove, blokade i prosvjede kako bismo obranili tvrtku </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) izrazio je u petak čuđenje odlukom Vlade da suspendira natječaj za prodaju baranjskog poljoprivrednog kombinata »Belja« i ponovio kako je spreman na poduzimanje svih mjera industrijskih akcija za obranu toga poduzeća. U priopćenju za javnost koordinacije sindikalnih povjerenika tvrtke navodi se kako odluka Vlade predstavlja »presedan« jer je »natječaj objavljen u tisku i internet stranici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), pa je bio dostupan svim zainteresiranim stranama, koje se s pravom mogu pitati i sumnjati što se krije iza takve čudne odluke Vlade«.</p>
<p> PPDIV podsjeća da je još 14. lipnja, zbog zastoja u privatizaciji »Belja«, zatražio hitan sastanak s ministrom Petrom Čobankovićem i predsjednikom HFP Damirom Ostovićem, koji je, kako tvrde, sazvan tek sada, kada je suspendiran natječaj, i to za idući tjedan, vjerojatno u utorak ili srijedu, prije sjednice Upravnog odbora HFP-a. »Na sastanku očekujemo da nas se izvijesti koji je razlog za suspenziju natječaja«, navodi Sindikat, koji će ponoviti svoja stajališta o očuvanju cjelovitog »Belja«.</p>
<p> »Ako se ne postigne dogovor i ako osjetimo da se natječaj za nekoga namješta, izvijestit ćemo radnike i tada poduzeti sve mjere za obranu »Belja« uporabom svih vrsta industrijskih akcija: štrajkova, blokada i prosvjeda«, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Norac dragovoljno odlazi u Haag, ne osjeća se krivim</p>
<p>U kontaktu smo s hrvatskom vlasti i imamo vrlo dobru podlogu da vjerujemo kako će se general Norac, nakon očitovanja u Haagu, vratiti u Hrvatsku, rekao je Norčev odvjetnik Olujić</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - General Mirko Norac dragovoljno će 8. srpnja stati pred Haaški sud da bi se izjasnio osjeća li se krivim za zločine počinjene u akciji »Medački džep«. Potvrdio je to novinarima u petak njegov odvjetnik Željko Olujić nakon razgovora s generalom u riječkom okružnom zatvoru. </p>
<p>»U kontaktu sam s osobama iz hrvatske vlasti, te imamo vrlo dobru podlogu da vjerujemo kako će se general Norac, nakon očitovanja u Haagu, vratiti u Hrvatsku«, izjavio je Olujić. Dodao je da je nakon pristizanja te vijesti u Hrvatskoj ostalo otvoreno pitanje hoće li ga haaški istražitelji tamo uhititi i suđenje nastaviti u Nizozemskoj ili je riječ samo o očitovanju. </p>
<p>Olujić je rekao da će Norac u Haag otići vjerojatno idući tjedan, ali da će o datumu i načinu odlaska odlučiti hrvatska pravosudna vlast.</p>
<p>General će, rekao je Olujić, po sadašnjim saznanjima, u Haag otići izravno iz riječkog zatvora.</p>
<p>Norac će u Haagu izjaviti da se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice. Olujić je napomenuo da se njegov klijent predaje jer ne bježi od odgovornosti, te da se psihički osjeća dobro. Norčev odvjetnik kazao je i da je doznao da predmet generala Mirka Norca nije spojen s predmetom generala Rahima Ademija kojega Haaški sud također tereti za zločine u Medačkom džepu.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ako se od duga odbije povećanje mirovina iz 2001., uračunati i kamate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako Vlada od ukupnog duga prema umirovljenicima želi oduzeti ono što je isplaćeno po Zakonu o povećanju mirovina iz 2001. godine (po kojem su mirovine rasle od 0,5 do 20 posto), onda mora priznati i pravo na kamate za taj dug, za razdoblje od 31. prosinca 1998. do danas. Zaključak je to rasprave predstavnika umirovljenika na sastanku Koordinacije umirovljeničkih udruga, čiji su predstavnici raspravljali o tekstu zakona o provedbi odluke Ustavnog suda koji je pripremila Vlada. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), u ime Koordinacije udruga, takvu će primjedbi ovih dana i pisano uputiti Vladi. Očekuje se da će Vlada odluku o tome donijeti početkom idućeg tjedna kako bi konačni prijedlog zakona bio spreman za Vladinu sjednicu.</p>
<p>U prvom članku zakona definirano je, naime, da se njime provodi odluka Ustavnog suda radi obeštećenja umirovljenika za to što su se mirovine od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine samo djelomično usklađivale. Točno za to razdoblje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje treba uskladiti mirovine s plaćama i od ukupnog iznosa duga za svakog umirovljenika oduzeti sve ono što mu je isplaćeno kroz različite dodatke. No, Vlada je predvidjela da se u tu računicu uvrsti i povećanje mirovina koje su umirovljenici primili po Zakonu o povećanju mirovina koji je stupio na snagu 1. siječnja 2001. godine, dakle nakon tog razdoblja. Predstavnici umirovljeničkih udruga zaključili su da ne mogu prihvatiti dvostruka mjerila, odnosno različite rokove za izračun duga te iznosa koji od toga treba odbiti, pa će tražiti izmjenu teksta spomenutog zakona.</p>
<p>Kako sada stvari stoje, to bi obvezu države prema umirovljenicima moglo povećati za približno sedam milijardi kuna. Prema neslužbenim procjenama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), dug za razdoblje od rujna 1993. do kraja 1998. godine iznosi oko 32 milijarde kuna (za žive umirovljenike). HZMO je od toga odbio oko 1,4 milijarde koje su isplaćene kroz jednokratne dodatke od 25, 50 i 100 kuna, oko 7,5 milijardi koje su isplaćene kroz isplatu nekadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto te nešto manje od sedam milijardi, koliko je dosad isplaćeno prema Zakonu o povećanju mirovina. Iznos koji treba vratiti umirovljenicima procijenjen je tako na 17,5 milijardi, no ako Vlada usvoji primjedbu po kojoj se Zakon o povećanju mirovina kod izračuna duga ne uzima u obzir, dug će se povećati na oko 24 milijarde.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Biciklistu bez kacige 300 kuna kazne</p>
<p>Kazna za više od 0,5 promila - 1000 kuna, oduzimanje vozačke na tri mjeseca i tri negativna boda, a za veći broj promila - najmanje 3000 kuna, oduzimanje vozačke na šest mjeseci i pet negativnih bodova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vozači koji »napušu« više od 0,5 promila alkohola kažnjavat će se s najmanje 1000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole na tri mjeseca i s tri negativna boda, a oni koji vole još dublje zaviriti u čašu kažnjavat će se najmanje s 3000 kuna, zabranom upravljanja vozilom na šest mjeseci te s pet negativnih bodova, stoji u novom prijedlogu zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji je u petak predstavio ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Osim vožnje u alkoholiziranom stanju, ako prođe izglasavanje u Saboru, prema novom zakonu bitno strže kažnjavat će se prebrza vožnja, što je najčešći uzrok nesreća s najtežim posljedicama. Vožnja brzinom dvostruko većom od dopuštene kažnjavat će se s najmanje 3000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole na tri mjeseca te s pet negativnih bodova. Mladi vozači koji bi u vremenu od 23 do pet sati smjeli sjesti za upravljač isključivo u pratnji roditelja, staratelja ili vozača s najmanje pet godina vozačkog staža, a neće im se tolerirati ni dopuštena količina alkohola od 0,5 promila.Novosti očekuju i ljubitelje vožnje na dva kotača koji upravljaju svojim motociklima, skuterima i biciklima bez zaštitne kacige. Vožnja motocikla bez kacige bi se, umjesto dosadašnjih 50 kuna, kažnjavala sa 700 kuna, a bicikla, što važeći zakon nije predvidio, s 300 kuna. </p>
<p>Ministar Mlinarić kazao je da su novi zakon izradili kao zaštitni, a ne kazneni zakon za sve sudionike u prometu, zbog sve većeg broja poginulih na prometnicama.</p>
<p> »Ako se negativni trend porasta nesreća s najtežim posljedicama nastavi, ne treba nam rat jer imamo svoj vlastiti rat koji je unazad osam godina odnio više od pet tisuća života«.</p>
<p>Postroženje kazni, smatra Mlinarić, ne treba tumačiti udarom na socijalna prava građana i punjenjem državnog proračuna, nego isključivo zaštitom sudionika u prometu. </p>
<p>U izmjeni Zakona o prekršajima radna skupina se zalaže da se zakonom omogući propisivanje zaštitne mjere prestanka važenja vozačke dozvole te da se omogući da policija, kao i prekršajni sudovi, mogu izricati zaštitne mjere i negativne bodove.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bereuter: Hrvatska neće biti talac drugih zemalja</p>
<p>Hrvatsku će se ocjenjivati prema vlastitim postignućima, izjavio je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska ima razlog biti zadovoljna rezultatima NATO-ova summita u Instanbulu, jer je na njemu određeno da će odluka o idućem proširenju Saveza biti donesena na idućem sastanku 2006. Hrvatsku će se pritom ocjenjivati prema vlastitim postignućima i neće biti talac drugih zemalja«, izjavio je novinarima u petak predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Douglas Bereuter nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom. </p>
<p>Bereuter je istaknuo da NATO ohrabruje Hrvatsku u nastavku vojnih i političkih reformi i demokratizaciji. Vladimir Šeks najavio je da će Sabor intenzivirati suradnju s Parlamentarnom skupštinom i da će ujesen biti domaćih sastanka predsjednika parlamenata SAD-a, Hrvatske, Albanije i Makedonije, zemalja članica Američko-jadranske inicijative. </p>
<p>Bereuter, koji je inače član američkoga Kongresa, prema Šeksovim riječima, dao je potporu njegovu prijedlogu da Kongres posebnom rezolucijom podrži Hrvatsku na putu prema NATO-u. </p>
<p>Beureutera je u petak primio i premijer Ivo Sanader. Premijer je izjavio da je ohrabren jer NATO želi Hrvatsku u svojem članstvu, ali i u Europskoj uniji, jer to nisu konkurentske, nego slične asocijacije.</p>
<p>»Hrvatska će učiniti sve da ispuni sve kriterije potrebne za punopravno članstvo i ne treba se opterećivati datumima, iako bi u NATO mogla uči u nekoliko idućih godina«, rekao je Sanader. »Očekujem punopravno članstvo Hrvatske u NATO-u za dvije-tri godine, ne vjerujem da će biti dulje«, istaknuo je Sanader i dodao da Hrvatska želi biti dio tog društva.</p>
<p>Premijer je još rekao da je Hrvatska preuzela predsjedanje Jadranskom poveljom i da će unutar aktivnost Povelje pokazati da pomaže i ostalim dvjema zemljama - Makedoniji i Albaniji.</p>
<p>Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a u petak se sastao i s voditeljem saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimirom Ćosićem i predsjednicima klubova zastupnika.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Starijima povišica plaća već u srpnju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon tromjesečnih pregovora, Vlada i pet sindikata državnih službi u petak su potpisali novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike. Ugovor koji obuhvaća 53.000 zaposlenih primjenjuje se od 1. lipnja, a do početka rujna treba ga potvrditi na referendumu. </p>
<p>Službenicima s 20 do 35 godina staža plaće se već u srpnju povećavaju od četiri do 10 posto. Utvrđen je najniži zajamčeni iznos - 1000 kuna regresa, 1000 kuna božićnice, 400 kuna dara za djecu, 170 kuna dnevnice i terenskog dodatka, a uvedena je i naknada od 10 posto satnice za pasivno dežurstvo.</p>
<p>Kolektivni ugovor zaključen je na četiri godine, a uvodi se i doprinos solidarnosti. Ako državni službenici na referendumu prihvate kolektivni ugovor, nečlanovi sindikata plaćat će 0,65 posto sindikalne članarine kao naknadu za ugovorene povoljnosti. </p>
<p>»Kolektivni ugovor jamči socijalni mir iduće četiri godine«, istaknula je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Izrazila je zadovoljstvo korektnim i uspješnim pregovorima naglasivši da je Vlada potpisom kolektivnog ugovora dokazala da je ozbiljan socijalni partner.</p>
<p>»Potpisivanje kolektivnog ugovora za Vladu je važan čin, jer je to temelj za reformu koja nas očekuje u pristupanju EU i prilagođavanju državne uprave standardima EU-a«, rekla je Kosor istaknuvši da će državna uprava u sljedećim godinama u tome odigrati veliku ulogu. </p>
<p>»I sindikati su zadovoljni potpisanim ugovorom, jer su povećana prava i poboljšan materijalni položaj službenika«, rekao je predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas. Primjena ugovora završava s mandatom Vlade, a Ihas se nada da će se tada i obnoviti, možda s istom vladom.</p>
<p>»Očekujemo da Vlada striktno poštuje kolektivni ugovor u MUP-u da se ne bismo tužili kao s bivšom vladom«, istaknuo je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. </p>
<p>Čelnik Sindikata vojnih službenika i namještenika Radimir Delić, upozorio je da je još otvoreno pitanje primjene ugovora i za djelatne vojne osobe. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>I ovoga ljeta agencijski vlakovi dolaze u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovoga vikenda, u subotu, 3. srpnja u Split će stići posebni agencijski vlak iz Bratislave, koji će svakoga vikenda do 29. kolovoza ove godine, slovačke turiste voziti na Jadran, izvijestili su iz Hrvatskih željeznica (HŽ).</p>
<p> Predstojeći vikend je i treći vikend za redom kako u Split dolazi i agencijski vlak iz Praga, kao i drugi vikend kako u Split i Rijeku vozi, po prvi puta nakon niza godina, agencijski vlak iz Beograda.</p>
<p> Agenciji vlak na relaciji Prag-Split-Prag počeo je voziti 18. lipnja i vozit će svakog vikenda do 19. rujna. Posebni vlak na relaciji Beograd-Split-Beograd, odnosno Beograd-Rijeka-Beograd (u Ogulinu se vlak dijeli na dva i jedan vozi do Splita, a drugi do Rijeke) počeo je voziti prošli vikend (25. lipnja) i vozit će do 4. rujna. Agencijske vlakova HŽ zadnjih nekoliko godina organizira s upravama stranih željeznica i agencijama, a time se, kako ističu, tijekom ljeta pruža mogućnost prijevoza nešto više od 14 tisuća putnika, te oko tisuću automobila, što je ukupni ovogodišnji kapacitet tih vlakova.</p>
<p> Takvim je vlakovima prošle godina iz Praga došlo 5.798, a iz Bratislave 4.233 putnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kakarigiju vraćen status HRVI-ja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Upravni sud vratio je status hrvatskog ratnog vojnog invalida umirovljenom general-bojniku HV-a Matku Kakarigiju te drugi put poništio rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz 2000., kad je generalu ukinut taj status.</p>
<p>U priopćenju u petak general Kakarigi ističe da mu je tom presudom još jednom vraćen status HRVI-ja, po kojem ima 40 posto tjelesnog oštećenja, na temelju dokaza i činjeničnog stanja u postupku na Upravnom sudu. </p>
<p>Generala Kakarigija bivši je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić u lipnju 2000. proglasio »lažnim vojnim invalidom« zajedno sa skupinom visokih časnika HV-a kojima je tadašnje Vladino povjerenstvo za reviziju invalidnosti ukinulo status HRVI-ja. </p>
<p>Većina časnika koji su tada proglašeni lažnim invalidima žalili su se Upravnom sudu i dobili presude. </p>
<p>Kakarigiju je Upravni sud još 2002. vratio taj status, ali tadašnji ministar Pančić to nije htio prihvatiti. Komentirajući tu presudu, Pančić je tada rekao »da su u Kakarigijevu slučaju postojala dva suprotna rješenja što Upravni sud nije uzeo u obzir«.</p>
<p>No, posljednjom presudom iz veljače ove godine Upravni sud prihvatio je Kakarigijevu žalbu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ministarstvo: Tvrdnje prijevoznika nisu istinite</p>
<p>Prijevoznici nezadovoljni zbog ignoriranja u izradi prijedloga zakona o prijevozu te netransparentnosti rada resornog ministarstva i HGK/ U Ministarstvu ističu da su u izradu prijedloga novog zakona o prijevozu uključena dva člana Udruge cestovnih prijevoznika/ Očekujemo da će nas premijer Sanader primiti sljedeći tjedan, ali ne vjerujemo u pozitivan ishod, kaže predsjednik Udruge Marijan Banelli </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odbacuje tvrdnje cestovnih prijevoznika iznesene na račun njihova netransparentnog rada, a moguće blokade prometnica i granice smatra neciviliziranim postupkom kojim se neće ništa razriješiti.</p>
<p>Kako nam je u petak rečeno u Ministarstvu, primjedbe prijevoznika u pogledu netransparentnosti izdavanja dozvola za prijevoz nisu istinite, jer se svi podaci mogu pronaći na internetskim stranicama Ministarstva.</p>
<p>Podsjetimo, prijevoznici su nezadovoljni zbog ignoriranja u izradi prijedloga zakona o prijevozu te netransparentnosti rada resornog ministarstva i Hrvatske gospodarske komore (HGK).</p>
<p>U Ministarstvu pak ističu i da su u izradu prijedloga novog zakona o prijevozu uključena dva člana Udruge cestovnih prijevoznika, a jedan član se nalazi i u Povjerenstvu koje je zaduženo za raspodjelu dozvola za prijevoz.</p>
<p>Na prozivanje prijevoznika da se prijedlogom novog zakona ne štiti dovoljno domaće prijevoznike, u Ministarstvu kažu da njihova tvrdnja o predlaganju uvođenja kabotaže odnosno mogućnosti međugradskog prijevoza u Hrvatskoj i za strane prijevoznike nema pokrića, jer ta mogućnost nije predviđena u prijedlogu novog zakona.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da je njihov osnovni zadatak zaštita prijevoznika, a zakon o prijevozu usklađuje se s europskim normativima. </p>
<p>Prijevoznici u sljedećih tjedan dana očekuju hitan početak pregovora s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka te primanje kod premijera Ive Sanadera, jer će, u suprotnom, u prvoj fazi početi s mirnim prosvjedima u hrvatskim gradovima, koji bi, najavljuju, u drugoj fazi mogli prerasti i u blokade prometnica i državnih graničnih prijelaza. Predsjednik Udruge Marijan Banelli napominje da je već bilo pokušaja blokiranja prometnica kamionima, ponegdje i na državnim graničnim prijelazima, no intervencijom Udruge ti su pojedinačni slučajevi ipak spriječeni.</p>
<p>Očekujemo da će nas premijer Sanader primiti sljedeći tjedan, kaže Banelli, dodajući da ipak »ne vjeruje u pozitivan ishod«. </p>
<p>Upozorava, također, na velik broj cestovnih prijevoznika čija je egzistencija dovedena u pitanje, a Udruga, ističe Banelli, ne može jamčiti sprječavanje samoinicijativnog blokiranja prometnica ili granica, a što su neki od prijevoznika u stanju napraviti.</p>
<p>Kao pozitivnu stvar Banelli ističe dogovor Udruge s Hrvatskim autocestama (HAC), prema kojem teretna vozila četvrte kategorije, u koju spadaju i autobusi, ne bi plaćali nove cijene cestarina koje je Vlada nedavno povisila. Tim dogovorom s HAC-om izbjegnuto je povećanje cijena karata u autobusnom prijevozu, ističe Banelli.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040703].
|
