NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030326].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225258 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kemijsko oružje Saddamov »as iz rukava«</p>
<p>Iračani su povukli crvenu crtu na karti oko Bagdada / Kad američke trupe prijeđu tu crtu, Republikanska garda navodno ima naredbu da protiv njih upotrijebi kemijsko oružje</p>
<p>LONDON, 25. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pješčane oluje i žestoki otpor Iračana donekle su im usporili napredovanje, ali divovski konvoji američke i britanske vojske tijekom utorka su se sve više približavali Bagdadu. Odlučna bitka za iračku prijestolnicu čini se samo pitanjem dana, možda tek sati. Nekoliko američkih tv postaja javilo je, međutim, da Saddam Hussein kani upotrijebiti kemijsko oružje protiv britanskih i američkih vojnika, kada budu ulazili u grad.</p>
<p>Jedna od tih postaja, CBS tvrdi, primjerice, da su Iračani povukli crvenu liniju na karti oko Bagdada. Kad američke trupe prijeđu tu liniju, Republikanska garda navodno ima naredbu da protiv njih upotrijebi kemijsko oružje. Elitne snage Republikanske garde kontroliraju, inače, glavninu iračkog kemijskog arsenala. Glavnina tog oružja može se ispaliti artiljerijski, ili lansirati raketama kratkog dometa, vjeruju američki dužnosnici. </p>
<p>Saddam Hussein je u prošlosti već koristio kemijsko oružje - u ratu s Iranom, te protiv iračkih Kurda. No u Zaljevskom ratu to nije učinio, svjestan da će mu Amerikanci uzvratiti nuklearnim napadom. Ovaj put se, međutim, nagađa da bi Saddam, ako osjeti da se oko njega zatvara obruč, mogao zaigrati na svoju zadnju kartu, te upotrijebiti nervni agens VX, bojni otrov iperit, ili nešto drugo iz svog kemijskog arsenala. </p>
<p>Napredujući prema Bagdadu, američke i britanske trupe nisu do sada naišle na tragove kemijskog oružja. No, otkrile su da su neki irački vojnici u povlačenju ostavili za sobom protukemijske zaštitne maske. Invazijska vojska, inače, ništa ne prepušta slučaju. Redovno se vježba rutina koju valja primijeniti u slučaju kemijskog napada, a svi britanski i američki vojnici stalno uza se imaju i zaštitne maske. </p>
<p>Američki ratni avioni ispustili su iznad Iraka letke u kojima iračke zapovjednike pozivaju da ne koriste oružja masovnog uništenja, prijeteći im ozbiljnim posljedicama ako to učine. Time se Saddamove generale želi potaknuti da pažljivo razmisle hoće li upotrijebiti nešto iz zabranjenog arsenala, zbog čega bi kasnije mogli završiti na sudu za ratne zločine. No nije sigurno koliko će ta metoda uvjeravanja biti djelotvorna, pogotovo ako kontrolu nad kemijskim oružjem imaju Saddamu najodaniji elementi iračkog režima.</p>
<p>Kad bi se za to pojavila prilika, Amerikanci i Britanci mogli bi raketirati neke iračke artiljerijske i raketne sustave kako se oni ne bi mogli koristiti za ispaljivanje oružja s kemijskim punjenjem. Može se izvesti i napad izravno na skladišta kemijskog oružja, koristeći posebno streljivo koje bi takav arsenal spalilo i uništilo na visokim temperaturama. Problem je u tome što se čini da zapadni zapovjednici ne znaju točno kamo je Saddam sve to sakrio. </p>
<p>Britanci i Amerikanci imaju specijalizirane jedinice, za otkrivanje prisutnosti kemijskih agensa i za dekontaminaciju. Brtanci tako koriste njemačko vozilo »fuchs« iz kojeg zaštićena posada može uzimati uzorke tla bez opasnosti po vlastito zdravlje. Britanska i američka vojska ne mora previše brinuti zbog kemijskog napada jer je opremljena maskama i zaštitnim odijelima za kemijsko ratovanje. Zahvaljujući takvoj zaštiti, ona može preživjeti napad tog tipa, te nastaviti djelovanje u kontaminiranom području. No u takvim okolnostima, njena učinkovitost bila bi znatno smanjena, a mnogi vojnici u zaštitnim odijelima mogli bi podleći i toplotnom udaru. Napredovanje trupa moralo bi se zato vjerojatno obavljati noću, kad su temeperature niže. </p>
<p>Najveća je opasnost ako iračko vodstvo naredi uporabu kemijskog oružja u nastanjenim zonama. Za razliku od invazijske armije, stanovnici Iraka nemaju kemijske maske niti zaštitna odijela. Ako je još živ, kako se tvrdi, Saddamu Husseinu ne bi bilo strano da na metu uzme vlastite civile. Amerikanci su sa svojim britanskim saveznicima krenuli u rat protiv Iraka baš zbog sumnji da Saddam ima kemijsko, a uz to i biološko oružje, te da se nastoji dokopati nuklearnog. Irak je uvijek sabotirao suradnju s UN-ovim inspektorima naoružanja, koja mu je nametnuta nakon Zaljevskog rata. Prekršio je čak 18 različitih UN-ovih rezolucija. Prije najnovijeg rata, CIA je procijenila da irački silnik predstavlja najveću opasnost ako se u njega izravno dira. U skladu s tim procjenama, Saddam bi svakog trena mogao postati vrlo, vrlo opasan. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Saveznici sve dalje od brze pobjede</p>
<p>Irački potpredsjednik tvrdi da savezničke snage nisu uspjele zauzeti nijedan irački grad te da »hrabri branitelji uspješno odolijevaju danonoćnim napadima na svim crtama bojišnice« / Naoružano iračko pučanstvo nije okrenulo svoje oružje, kako se očekivalo, prema bagdadskom režimu, već u smjeru iz kojega dolaze strani osvajači</p>
<p>ANKARA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Američka i britanska izvješća o razvoju vojne situacije na terenu puna su laži i proizvoljnih informacija.« To je u utorak na konferenciji za novinare u Bagdadu izjavio potpredsjednik Iraka Taha Yassin Ramadan. Dodao je kako je riječ o običnim psihološko-propagandnim podmetanjima. Naglasio je da »savezničke« snage nisu uspjele zauzeti nijedan irački grad, te da »hrabri branitelji uspješno odolijevaju danonoćnim napadima na svim crtama bojišnice«. </p>
<p>Drugi čovjek bagdadskoga režima poručio je da će Iračani, svi kao jedan, uporno i do kraja braniti nacionalni suverenitet i teritorijalnu nedjeljivost svoje domovine. Nešto prije, potpredsjednik vlade Tariq Aziz priopćio je kako predsjednik Saddam Hussein drži vojsku i naciju pod punim nadzorom. Istodobno, ministar trgovine Mohammad Mehdi Saleh rekao je kako zemlja raspolaže s dovoljno najnužnijih lijekova i hrane za višemjesečno ratovanje. </p>
<p>Izjave najviših iračkih dužnosnika, uključujući i njihovo redovito pojavljivanje u javnosti, nedvojbena su potvrda da bagdadsko vodstvo nije obezglavljeno i da uspješno održava vezu i nadzor na cjelokupnom području gdje se vode borbe s invazijskim snagama. Naime, iz dosadašnjih priopćenja za javnost i redovitih konferencija za novinare može se zaključiti da imaju informacije o svim pokretima američko-britanskih trupa. </p>
<p>Potvrda su odlučni prvi protunapadi, a u utorak je iz okolice grada Nasiriye (oko 170 kilometara južno od Bagdada) snažnom protuzračnom paljbom praktički natjerano u bijeg tridesetak američkih borbenih helikoptera. Tu su informaciju potvrdili i zapadni izvori.</p>
<p>Iako ratna osovina Washington-London tvrdi da se strateški ciljevi operacije »Iračka sloboda« uspješno ostvaruju, osjećaju se prvi znakovi nestrpljivosti zbog sporog raspleta nove zaljevske krize. Izvješća koja dolaze s bojišnica ne najavljuju brzi slom branitelja Saddamova režima. Time su, čini se, pokopane nade zapovjednika savezničkih vojnih operacija Tommyja Franksa da će žestoki i iznenadni vojni udari dovesti do bijega ili pogibije Saddama, čije bi mjesto trebao zauzeti američki vojni namjesnik. Ratna se drama iznenada produljuje. Naoružano iračko pučanstvo nije okrenulo svoje oružje, kako se očekivalo, prema bagdadskom režimu. Umjesto toga, cijevi su vrlo odlučno okrenute u smjeru iz kojega dolaze strani osvajači. To je očita potvrda da je Saddam Hussein uspio paralizirati strahoviti zapadni psihološko-propagandni pritisak koji se vodi najsuvremenijim sredstvima. </p>
<p>U takvoj situaciji, postavlja se pitanje: Hoće li američko-britanske snage uspjeti skršiti žilavi otpor iračkih branitelja? Tu je i drugo, takođervažno, pitanje: Koliko će irački rat trajati? Naime, svaki dan novih ratnih okršaja veliko je iskušenje za administraciju američkoga predsjednika Georgea W. Busha. Neočekivano produljenje ratnih okršaja moglo bi ozbiljno povećati (ne)planirane financijske izdatke. </p>
<p>Vojni planeri Pentagona računali su s brzim i relativno jeftinim ratom. Prvotna cijena kretala se oko iznosa od 20 milijardi dolara. No, kako se Iračani, očito, ne mogu baciti na koljena za tjedan dana, neizbježno se nameću nove ratne računice. Kako tvrde neki vojni stručnjaci, cijena jednomjesečnoga ratovanja - što se prema sadašnjim izvješćima s bojišnica objektivno ne isključuje - stajali bi SAD oko 100 milijardi dolara. </p>
<p>Neki turski generali napominju da bi cijena rata, u slučaju dugoročnijeg otpora iračkih branitelja, mogla doseći i zastrašujući iznos od gotovo 400 milijardi dolara.</p>
<p>Ta golema sredstva nisu uključena u američki proračun. Predsjednik Bush je, međutim, računao da bi se »ratna sredstva« do iznosa od 100 milijardi dolara mogla nadoknaditi pojačanim korištenjem iračkih naftnih izvora. Riječ je o nakani da se sadašnja iračka dnevna proizvodnja nafte, uz američku tehničku pomoć, poveća sa sadašnjih milijun na šest milijuna barela dnevno. Te financijske pukotine, ako se brzo ne zakrpaju, mogle bi ozbiljno protresti ne samo Bushovu administraciju već i američku javnost. </p>
<p>Što se tiče najnovije situacije na iračkom »ratnom terenu«, nema naznaka nekih bitnijih promjena. Bagdad je u utorak ponovno žestoko bombardiran, osobito njegova južna predgrađa. Očevici tvrde da su Amerikanci prvi put koristili teške bombardere B-52. Zapovjedni stožer u Kataru tvrdi da su američk-britanske snage prodrle na oko 100 kilometara od Bagdada. Međutim, nijedan od gradova na tome putu, od Umm Qasra i Basre do Nasiriye i Najefa nije zauzet. </p>
<p>Branitelji Basre pružaju žestoki otpor britanskim trupama. Veći dio grada ostao je bez vode za piće, što bi moglo dovesti u vrlo tešku situaciju više od milijun stanovnika toga grada na Shat el Arabu. </p>
<p>Na sjeveru Iraka, vojna situacija nije poznata. Iako se projektili i bombe ispaljuju na Kirkuk i Mosul, nema naznaka da bi kopnena ofenziva savezničkih snaga uskoro mogla početi. Razlozi za to, kako se saznaje, leže u ozbiljnom kolebanju kurdskih frakcija Jalala Talabanija, Massouda Barzanija i vjerske sekte Einsar al Islami oko priključenja američko-britanskoj koaliciji.</p>
<p>No, kako se čini, najveći je kamen spoticanja, ozbiljna namjera Turske da uđe svojim trupama na područje autonomnih kurdskih područja. Predsjednik Bush iznenada je odobrio Turskoj financijsku pomoć od milijardu dolara, ali se još ne zna pod kojim uvjetima. U Turskoj se nalazi posebni izaslanik Bijele kuće Zalemay Khalizad koji s američkim veleposlanikom u Ankari Robertom Pearsonom pokušava isposlovati nužnu logističku pomoć Turske. </p>
<p>U međuvremenu, zapovjednik glavnoga stožera turskih oružanih snaga Hilmi Özkök otputovao je u utorak u Silopi, mjesto na granici s Irakom kako bi obavio inspekciju tamošnjih turskih postrojbi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko su »Saddamovi fedajini« </p>
<p>BAGDAD/LONDON/ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Iračku paramilitarnu skupinu »Saddamovi fedajini«, čiji pripadnici pružaju najsnažniji otpor napadima američko-britanske koalicije na Irak, osnovao je 1995. Uday Hussein, sin iračkog predsjednika.</p>
<p> Britanski Jane's Intelligence Review procjenjuje broj fedajina (fedajin - onaj koji se žrtvuje) na 30.000 do 40.000. Njihovi redovi popunjavaju se mladim vojnicima unovačenim u regijama lojalnima Saddamu Husseinu. Londonski Institut za strateške studije procjenjuje im broj na ispod 20.000, dok bivši analitičar CIA-e Kenneth Pollack smatra da bi, nakon posljednjih povećanja, mogli brojati i do 100.000 ljudi.</p>
<p> Nije riječ toliko o »elitnoj«, koliko o politički pouzdanoj postrojbi na koju se Saddam Hussein ranije oslanjao u borbi protiv oporbe, a sada u zaustavljanju stranih napadača. </p>
<p>Fedajini, prepoznatljivi po crnim odorama, pružaju najsnanžiji otpor koalicijskim snagama na jugu Iraka, piše u utorak londonski Times. Britanskim vojnicima zbog njih je zapovjeđeno da ne izlaze na otvoreno bez pancirnih prsluka i kaciga, a pretpostavlja se da bi se mogli koristiti i taktikom bombaša samoubojica.</p>
<p>Postrojba predstavlja »čudan križanac između batinaškog odreda i brigade kamikaza«, a zadnjih je godina dobila bolju opremu i obuku, ocjenjuje Pollack. Iako ime fedajin sugerira žrtvovanje, oni nisu bombaši samoubojice u palestinskom smislu, već prije dragovoljci za vrlo opasne misije, smatra The Times. Postrojba odgovara izravno predsjedničkoj palači i izvan je zapovjednog lanca iračke vojske. U mirnodopsko vrijeme, bila je zadužena za ophodnje i borbu protiv krijumčara.</p>
<p> U ožujku 1996., Uday je organizirao naoružavanje Fedajina sofisticiranim oružjem iz skladišta Republikanske garde, bez očeva znanja. Zbog tog incidenta, Udaya je na mjestu zapovjednika krajem 1997. na kraće vrijeme zamijenio mlađi brat Qusay.</p>
<p> U televizijskom obraćanju Iračanima 24. ožujka, Saddam je pohvalio ulogu fedajina u zaštiti Iraka od američkih i britanskih napadača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mosul, »biser sjevera«, na još jednoj iračkoj ratnoj fronti</p>
<p>Izrastao uz sâm asirski Nimrud, Mosul je cilj jednoga od najžešćih napada, jer se tu na sjeveru otvara još jedan put prema Bagdadu / Uz njega nažalost mogu stradati slavni gradovi asirske kulture kao što su Niniva, Nimrud i Dur Saru-Kin / Centri su to asirske kulture i veličanstvenoga graditeljstva - prijestolnice Asurbanipala, Sargona i drugih značajnih vladara </p>
<p>Kao što je na jugu Iraka ponovo žestoko napadnuta Basra i njezino »rajsko« okruženje (ne samo biblijsko, nego i suvremeno - zbog crnoga zlata), tako je snažno prošlu noć raketiran i Mosul, zvan još »biserom sjevera«. Taj po veličini treći irački grad, nakon Bagdada i Basre, jedna je od glavnih meta koalicijskih snaga, jer se upravo na tome mjestu otvara još jedan put prodora prema Bagdadu koji se nastoji opkoliti sa svih strana. Sjeverna fronta, osjetljiva zbog mogućnosti i turskoga interesnoga uključivanja u vojnu, mimo savezničke volje, ali i zbog Kurda, možda najžešćih Saddamovih protivnika unutar samoga Iraka, tek se treba otvoriti. No, izgleda da je glavni preduvjet pad samoga Mosula, koji je 400 kilometara udaljen od Bagdada.</p>
<p> Premda je Mosul, smješten na zapadnoj obali Tigrisa, za razliku od Bagdada, zadržao svoj orijentalni pečat s tipičnim četvrtastim kućama okruženim vrtovima, a kojima draž daju istaknuti ulazi i balkoni, grad je to duboko vezan uz znatno ranije povijesne slojeve. Lociran je, zapravo, na mjestu asirskoga grada Nimruda, ostatci kojega su ipak još sačuvani. Utemeljen u 13. stoljeću prije Krista, Nimrud je svoj procvat doživio u vrijeme Asurbanipala II. koji je tu podignuo svoju palaču urešenu brojnim reljefima i zidnim slikama. Dio raskoši te sjeverozapadne palače Nimruda vidljiv je i danas, ako ga još nije pogodio neki od tisuća projektila upućenih prema Mosulu. </p>
<p>Sam ulaz u prijestolnu dvoranu flankiraju »čuvari« u obliku bikova s ljudskim glavama, čija je nadnaravna veličina imala ulogu zastrašivanja. Današnji moćnici svijeta to zastrašivanje provode metodom »šoka i strahopoštovanja« što s neba sipa vatru i na one ciljeve gdje ne borave zloglasni vladari. Nimrud je dijelom već bio restauriran, a zatražen je i njegov upis u registar Unescove svjetske baštine, gdje svakako pripada.</p>
<p> Grad je to što se proteže na 200 hektara, i opasan zidinama. U jugozapadnom njegovu dijelu nalazi se citadela, a uz nju i zigurat. Osim najveće i najznačajnije Asurbanipalove palače, tu su još i palače posvećene bogu Ninurtu, zaštitniku grada, te bogu književnosti Nabu. Tijekom iskapanja u Nimrudu su otkrivene kraljevske grobnice kamenih zidova s vrlo bogatim nalazima. U Asurbanipalovoj palači, pak, pronađeni su ostatci rezbarenoga namještaja od bjelokosti. Nakon što je preživio brojne ratove, pitanje je hoće li Nimrud opstati nakon posljednjega. Hoće li njegovo mjestu u Unescovu registru (procedura upisa je u tijeku) nakon rata ostati upražnjeno?</p>
<p>Ovdje na sjevernoj fronti, u blizini Mosula još je nekoliko iznimnih arheoloških lokaliteta, mimo kojih, ili preko kojih, mogu proći razne vojne trupe - koalicijske, kurdske, turske... Tu je svakako najvažnija Niniva, koja je u 7. st. pr. Krista postala glavnim gradom Asirije (nakon prvotnog Assura, koji je južno od Mosula). Smještena uzvodno na Tigrisu, nasuprot Mosula, Niniva, koja je također predložena za listu svjetske baštine, kao jedan od najznačajnijih gradova Mezopotamije (Asirci su brzo svoju vlast protegli duž čitava Međurječja) često je spominjana i u Bibliji.</p>
<p> Njezine impozantne utvrde još uvijek stoje (obnovljene) i pružaju dio slike slavne daleke asirske prošlosti. Zidine, u dužini od 12 kilometara, opasuju grad. U njemu je uz Asurbanipalovu pronađena i Senašeribova palača, ukrašena prekrasnim reljefima. U Ninivi je tijekom iskapanja u 19. stoljeću otkrivena i slavna Asurbanipalova biblioteka s oko 30 tisuća klinastim pismom ispisanih glinenih ploćica. Tu je pronađen i »Gilgameš« i »Enuma Eliš«, te mnogi drugi epovi, gramatike i rječnici staroistočnih jezika. Asurbanipal, naime, nije bio samo vojskovođa nego i zaljubljenik u literaturu i jezike. Stoga je dao popisati sve jezike, gramatike i rječnike asirskoga, tada najjačeg carstva.</p>
<p> Njegova palača u Ninivi imala je viseće vrtove kao i ona slavna babilonska. Asurbanipalova je bila također urešena reljefima na kojima su prikazane bitke. Među njima se ističe onaj koji pokazuje pustošenje elamitskog grada Hamanua. No bilo je tu i reljefa s prikazima lova, kao i u Nimrudu, ali se ovi iz Ninive smatraju najlješima. Iako i Niniva može pasti u »Slobodi za Irak«, Asurbanipalovoj se biblioteci ništa neće dogoditi. Ona je, naime, odmah po otkriću odnesena i »razdijeljena« te pohranjena u pariškom Louvreu i londonskom British Museumu.</p>
<p> U istoj ravni, ali nešto istočnije od Ninive, nalazi se još jedan slavni asirski grad Dur Saru-Kin (danas Khorsabad). Ovdje je pronađena veličanstvena Sargonova palača što se proteže na površini od deset hektara, a u njoj ima gotovo tisuću prostorija koje se otvaraju prema brojnim unutarnjim dvorištima. Kada je Sargon II. preuzeo vlast, u Ninivi više nije bilo mjesta za gradnju tako velebne palače, pa je odlučio podići novi grad - Dur Saru-Kin. Veličina i sjaj njegove palače pokazuju odnos asirskoga i sumerskog graditeljstva. Ne bez razloga, naime, govori se kako su Asirci za Sumerane bili ono što su za Grge bili Rimljani. Koristeći sumerska iskustva, oni su nastojali graditi još monumentalnije palače, zigurate, utvrde i bedeme. </p>
<p>Zato zigurat u Dur Saru-Kinu ima čak sedam katova. U njega je Sargon dao ugraditi pločicu na kojoj piše: »Sagradih ovaj grad i dovedoh u nj narode iz cijeloga moga kraljevstva, razne narode, raznih jezika, da bi u ovome gradu postali jedan narod, narod jednog jezika«. Smatra se da je biblijski pisac, opisujući babilonsku kulu, zapravo pred očima imao taj Sargonov zigurat jer je on, unatoč postignutoj visini, ostao nedovršen, pa su se jezici o kojima je Sargon govorio tu na kraju ipak pomiješali. </p>
<p>Sargonova palača u Dur Saru-Kinu bila je okružena tvrđavom s bedemima i kulama, i tako odvojena od grada. Sačuvana su njezina vrata koja čuvaju kamene bikove statue. Pronađene su i brojne kamene ploče s reljefima, s kojima su bili obloženi unutarnji zidovi najvažnijih prostorija palače. U čudnoj kombinaciji reljefa i slobodne plastike oni su prikazivali demonske čuvare. Ta je palača iskopana i istražena do te mjere da ju je moguće u potpunosti rekonstruirati. Međutim, hoće li to biti moguće i nakon što tuda protutnje ratne horde, kojima ruševine Dur-</p>
<p>No, prije tih zidina mora pasti Mosul, taj grad koji je obilježen poviješću od vremena Asiraca, sa značajnim tragovima abasidskog razdoblja, kada se nalazio na karavanskim putovima i bio snažnim trgovačkim centrom. Bio je i izvoznim mjestom tkanina, od kojih je jedna dobila i ime po Mosulu - muslin. Izborom koalicije nužno je njegovo razaranje. Neće to za njeg biti ništa nova. Prošle su tuda već brojne vojske. Razarale ga, a on se ponovno podizao. Sada će u njemu stradati brojni stanovnici, među kojima i oni što se još smatraju potomcima Asiraca, Kurdi i Iranci, pripadnici raznih religija, pa i kršćanske, ovdje najbrojnije u Iraku. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Opasna Saddamova »ratna kolekcija«</p>
<p>PIŠE: FRAN VIŠNAR</p>
<p>Šestog dana intervencije u Iraku, Amerikanci su se uznemirili zbog nečega što su saznali obavještajnim kanalima naknadno, a potvrdili na terenu napredujući kroz područja u kojima im se Iračani ogorčeno suprotstavljaju. Otkriće su najprije nekoliko puta provjerili, a tek onda s njim izašli u javnost. Naime, CIA i američke vojne obavještajne službe otkrile su da je iračka regularna vojska, osobito Republikanska garda (primjerice divizija »Medina«), opskrbljena suvremenom vojnom opremom koja može odigrati značajnu ulogu u daljnjem tijeku rata.</p>
<p>U Basri, Umm Qasru, djelomice i u Nasiriyi, irački vojnici su u početnoj borbi protiv savezničkih tenkova koristili obične ruske bacače tipa RPG-7 koji ne mogu probiti oklope američkih tenkova tipa »abrams« i britanskih »challengera«. Poznato je također da je iračka vojska 1991. u Kuvajtu za protutenkovske borbe pripremila mnoštvo raketa ruske proizvodnje AT-3 (poznate »maljutke«) vođene žicom, ali ih nije stigla operativno iskušati.</p>
<p>Sada Iračani imaju daleko bolje protuoklopne sustave: napredniju rusku raketu AT-4 koja može zaustaviti angloameričke tenkove. Uz njih, Republikanska garda je iz pričuve izvukla strateške ratne rezerve: teške protutenkovske rakete »milan« i HOT (francusko-njemačke proizvodnje) s kojima su naoružane gotovo sve zemlje članice NATO-a. Njih je Saddam marljivo kupovao po Europi nudeći istodobno šakom i kapom naftne koncesije.</p>
<p>Republikanska garda također ima u posjedu veliku količinu snajperskih pušaka svih kalibara pogodnih za gradske borbe. U naoružanju poluvojnih i specijalnih postrojbi one su obvezatne. Tu su i ruski infracrveni uređaji koji noć pretvaraju u dan, a nabavljeni su ne u stotinama nego tisućama primjeraka. U ratu u Čečeniji, pokazali su se vrlo korisnima, pa su na visokoj cijeni i kod čečenskih gerilaca. Svoju milijunsku zalihu protupješačkih i protutenkovskih mina Saddam je udvostručio i posijao ih na glavnim pravcima nastupanja savezničkih snaga.</p>
<p>Ono što je osobito uzrujalo Amerikance su ruski uređaji koji ometaju satelitsko vođenje krstarećih projektila i »pametnih« bombi. Ako se ti uređaji pravilno i na vrijeme upotrijebe, misije npr. »nevidljivog« B-2 bombardera koji izbacuje upravo rakete i bombe vođene satelitima mogu biti poluuspješne ili čak neuspješne. »Ruskom paketu« pridodana su i pomoćna sredstva za usmjeravanje topničko-haubičke paljbe, dodatno streljivo, radio-stanice i oprema za vojne specijalce. </p>
<p>Saddam je sve te »sitnice« uporno prikupljao u zadnje dvije godine dok su Amerikanci bučno tražili isključivo iračka ABK oružja. Količina konvencionalnog naoružanja koje ima Saddam dovoljna je za tri mjeseca intenzivnog ratovanja bez popuna. Zato su Iračani tako marljivo i bez pogovora uništavali svoje rakete zemlja-zemlja »samoud 2«. To su bili samo kosturi i neupotrebljive bojne glave. Ono što su od »samouda 2« ipak uspjeli sastaviti, napuniti gorivom i eksplozivom odmah su sakrili. </p>
<p>Američka ljutnja podsjeća na priču iz doba ekspanzivnog engleskog kolonijalizma. Kraljica Viktorija posjećuje vojnu bolnicu prepunu ranjenika i pita u zavoje umotane časnike što se dogodilo. Oni odgovaraju: »Šokantno! Zuluima nije bilo dovoljno što nas gađaju kopljima, strelicama, kamenjem i ananasima, nego su odnekud izvukli francuske puške repetirke!«</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rat u Iraku nije vjerski </p>
<p>Pozivamo gospodina Busha i druge odgovorne da rat bude što je moguće prije dovršen, da štede civilno stanovništvo, da štede civilne zgrade i kulturna dobra / Nadamo se da će muslimani shvatiti da to nije rat za neke vjerske, nego za političke, gospodarske i neke druge ciljeve</p>
<p>PIŠE: ADALBERT REBIĆ</p>
<p>Crkva je bila protiv rata u Iraku i protiv terorizma. Papa Ivan Pavao II. do posljednjeg je trenutka pozivao odgovorne osobe da ne poduzimaju rat protiv Iraka, nego da strpljivo traže mirno rješenje iračkog pitanja koristeći se svim sredstvima koja su im na raspolaganju (diplomacija, susreti, pregovaranja, kompromisi). Primao je brojne državne i vjerske vođe i poglavare, s njima razgovarao, slao svoje predstavnike političarima u Bagdad i k drugim političarima u svijetu. Pozivao je vjernike na molitvu i post da se spriječi rat koji će prouzročiti goleme žrtve među civilima, vojnicima, na kulturnim dobrima, na zgradama... </p>
<p>Papin je poziv ostao bez odaziva. Ipak, njegov poziv protiv rata nije bio uzaludan. Velik je dio čovječanstva, velik broj političara, diplomata i odgovornih osoba u javnom životu poslušao Papin poziv na suzdržljivost od sile. Međutim, nisu poslušali oni koji su u tome imali glavnu riječ i donosili definitivne odluke, i mimo i protiv volje Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Sada kad je rat počeo, pozivamo gospodina Busha i druge odgovorne da rat bude što je moguće prije dovršen, da štede civilno stanovništvo, da štede civilne zgrade i kulturna dobra... da ulože sve moguće napore da bude što manji broj žrtava među vojnicima na jednoj i na drugoj strani. Ljudski su životi neizmjerno vrijedni. Sve se može nadoknaditi, ali se ubijene ljude više ne može povratiti žive njihovim domovima, obiteljima, djeci... Pozivamo odgovorne u ratu da učine sve da bude što manji broj izbjeglica, prognanika, ranjenih, gladnih.</p>
<p>Svjesni smo da je Saddam Hussein grubi diktator. On je nanio najviše zla svomu narodu. On je provodio čvrstom šakom strahovladu nad svojim narodom kroz 22 godine. Njegov je narod od njega najviše trpio. Taj je narod zaslužio da ima bolju budućnost nego što mu je bila prošlost. Zato pozivamo odgovorne osobe u ovome ratu da što prije dovrše rat, da stvore što konkretnije pozitivne učinke rata, da omoguće iračkomu narodu istinsku demokraciju, blagostanje, obnovu zemlje poslije rata. Kad su se već odlučili da na najgori mogući način svrgnu jednog diktatora, neka to doista i učine na najblaži mogući način za narod.</p>
<p>Nadamo se da će muslimani shvatiti da to nije rat za neke vjerske, nego za političke, gospodarske i neke druge ciljeve. Papa Ivan Pavao II. pridonio je izvanredno mnogo svojim nastupom da uščuva vjerske osjećaje čistima od bilo kakve osvete i mržnje. On je protiv rata gonjen ljubavlju prema čovjeku bez obzira na njegovu nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost. Svaki je čovjek za nas vjernike stvoren na sliku Božju. Isus će nas suditi po tome što smo učinili svojim bližnjima i kako smo s njima postupali. Rat je najgore moguće rješavanje međusobnih sukoba. Zato s ratom treba prestati što prije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Pritisak s ulice</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Presude »gospićkoj skupini« u Rijeci opet su pokazale da je Hrvatska nekima pravna država samo onoliko koliko to njima odgovara. Parada sinjskih alkara na riječkim ulicama, lijeganje pred automobile, barikade na cesti Zagreb-Split, poruke vlasti kao »bandi crvenoj«, prijeteći etno-folk za Račana i Mesića...</p>
<p>Na to obnovljeno događanje naroda s barikadama prikvačene su i izjave desnog dijela hrvatske političke scene da se »pobjednicima ne sudi«, da je sve to »suđenje Domovinskom ratu« i da su »presude sramotne«. Sve navedeno je pritisak na hrvatsko pravosuđe, jer su neki iz samo njima znanih razloga očekivali oslobađajuće presude.</p>
<p>Presude izrečene u Rijeci nisu pravomoćne i odvjetnici optuženih imaju pravo žalbe. U načelu se presude u toj fazi pravosudnog postupka ne komentiraju. Zato su u pravu bili oni, među njima Mesić, Račan, Budiša, Mate Granić te HNS-ov glasnogovornik, koji nisu htjeli komentirati nepravomoćne presude.</p>
<p>Drugi nisu imali takvih skrupula. Zastupnici Joško Kontić i Željko Glavan pridružili su se protestu u Rijeci, župan splitsko-dalmatinski i HDZ-ov poludisident Branimir Lukšić govorio je na Radio Sinju koji je emitirao buntovnički program, Mirko Čondić je bio revoltiran i utučen, dok se gospićko-senjski biskup Mile Bogović upitao nije li trebalo prije suditi napadačima na Gospić.</p>
<p>Arlović za SDP i Radoš za Libru smatraju da su barikade na cestama neprihvatljive kao pritisak na sud, za Banca iz LS-a su one dokaz da postoje ljudi koji ne poštuju pravni poredak, Ljubica Lalić iz HSS-a ne želi komentirati presudu, ali smatra da su domaći sudovi kompetentni za razotkrivanje bilo čega što bi na Domovinski rat moglo baciti sjenu. Sanader iz HDZ-a se nada oslobađajućoj presudi u drugom pravosudnom krugu i oštro osuđuje političku klimu koju širi sadašnja vlast »u kojoj se Domovinski rat i hrvatski branitelji ponižavaju i kriminaliziraju«.</p>
<p>U pravu je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj (s kojim se inače nije lako složiti), koji ističe da sudbenu vlast obavljaju sudovi a ne »Vlada, ministri, novinari i branitelji« te da domoljub ne može biti onaj koji nije spreman poštivati Ustav i zakone Republike Hrvatske.</p>
<p>Svi domoljubi skloni istjerivanju pravde barikadama trebali bi se držati zakona države koju su sami stvarali, čak i ako im se ne sviđaju oni koji danas predstavljaju vlast. Vlast je izabrana demokratski. Njihove barikade nemaju veze s demokracijom. Vlast ne mogu valjati ulicama ako žele da njihova domovina ima dugu, sigurnu i demokratsku budućnost.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Obrisi novog svjetskog poretka</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>I dok se završava prvi tjedan rata u Iraku, već se naziru značajne političke promjene koje će zahvatiti ne samo regiju nego i čitav svijet. Američka vojna intervencija prvo je podijelila Europu, a prouzročila je da koljena klecaju ne samo Saddamu nego i gotovo svim okolnim režimima Srednjeg istoka. U Jordanu su se vlada i kralj našli pod pritiskom proirački raspoložene javnosti što će primorati dvor u Ammanu da još više ojača svoje političke i vojne veze s Washingtonom i Londonom. </p>
<p>Sirija - koja je bila vrlo glasna u Vijeću sigurnosti uoči rata - praktički je ušutjela. </p>
<p>Već sada se čuju najave da će Irak biti velika anglo-američka protuteroristička baza. Jednom kad u Iraku dobiju odlučujuću geopolitičku poziciju, Sjedinjene Države neće u toj zemlji sjediti samo zato da bi crpile iračku naftu, nego i stoga da na susjedstvo djeluju preventivno, ponajprije u političkom, diplomatskom i gospodarskom smislu. U Iranu i Saudijskoj Arabiji, s proameričkim i demokratskim Irakom pred vratima, moraju sasvim drukčije razmišljati o vlastitoj budućnosti, dok će se i Palestinci i Izraelci morati dogovoriti.</p>
<p>Američka jednostrana intervencija u Iraku izravno se odražava i na Europu i njezino jedinstvo koje su zamislile Francuska i Njemačka. Već sada iz Washingtona Velikoj Britaniji dolaze signali koji daju obrise novog svjetskog poretka. Ubuduće London više ne treba biti posrednik između Europe i Amerike u pokušaju da se dvije strane pomire i poprave odnose. Što je učinjeno učinjeno je, i točno se zna tko je na kojoj strani rata. Po toj zamisli novi američko-britanski ratni savez treba institucionalizirati i pojačati Australijom, Japanom i »novom« Europom.</p>
<p>Irak neće obnavljati »stara« Europa, nego Amerikanci i Britanci pomognuti japanskim kapitalom i tehnologijom te najviše južnokorejskom radnom snagom. Svi stari ugovori i koncesije koje su sa Saddamom postigle Rusija, Francuska, Njemačka i druge zemlje (a nisu podržale SAD) bit će stavljeni izvan snage čim se u Bagdadu uspostavi nova iračka vlast. Vijeće sigurnosti sada je dovedeno u poziciju da postane elitni klub u kojem se vode akademske rasprave na visokoj razini dok Kofi Annan, želi li da njegova organizacija financijski preživi, može UN-ovu zastavu posuditi Amerikancima i Britancima za fazu stabilizacije i tranzicije u Iraku. Novi svjetski poredak nije pustinjska fatamorgana, ali nije ni izbor koji može proći bez značajnog protivljenja pa čak i otpora.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Slovenska formula </p>
<p>Bez obzira na slovensku potporu hrvatskom ulasku u EU, naivno bi bilo razmišljati da će se hrvatsko-slovenski bilateralni problemi riješiti sami od sebe / Ključna odgovornost i dalje će ležati na političkoj eliti obiju zemalja, koje već 13 godina nisu sposobne riješiti otvorena pitanja / Pregovori i problemi dviju zemalja sada će se snažnije preliti u bruxelleske hodnike, jer će Slovenija za godinu biti punopravna članica EU-a</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Gotovo sasvim u medijskoj sjeni iračkoga rata, u Sloveniji je u nedjelju završen referendum. Rezultati referenduma, posebno onaj dio koji se tiče NATO-a, iznenadio je mnoge, a slovenskim političarima na vlasti omogućili su da se riješe predreferendumske nervoze; gotovo 90 posto Slovenaca izjasnilo se za ulazak Slovenije u EU, a čak 66 posto za NATO. </p>
<p>Ovako uvjerljiv postotak kada je riječ o Europskoj uniji, sasvim je očekivan. Slovenija je - unatoč formalno nestabilnim političkim okolnostima zbog jedinstvenog položaja parlamenta - cijelo desetljeće imala stabilnu političku elitu na vlasti koja je uporno radila na ispunjavanju standarda potrebnih i važnih za Bruxelles. </p>
<p>Slovenska je diplomacija vukla poteze koji su bili teško izvedivi u ostalim zemljama bivše Jugoslavije - konkretnim potezima izvukla je zemlju iz balkanskog paketa, dok je u isto vrijeme činila dodatne napore da politički i gospodarski bude prisutna u regiji, bilo da se radilo o cijelom nizu regionalnih inicijativa ili pak kroz aktivnost slovenskih tvrtki. Takva formula pokazala se iznimno dobrom jer EU posebno priznaje politike koje igraju aktivnu ulogu u svojem okruženju. </p>
<p>Rezultati referenduma kada je riječ o NATO-u iznenadili su mnoge, uključujući i same slovenske političare. U jeku jačanja svjetskog pacifizma i antiratnog raspoloženja Slovenci su podržali ulazak svoje zemlje u NATO s visokih 66 posto. Takav rezultat nije se očekivao jer su istraživanja javnog mnijenja prije referenduma govorila o poražavajućih 40 posto. Nakon toga je uslijedila velika vladina kampanja da bi vlastite građane uvjerila kako ulazak u NATO nosi koristi a ne štete. Održavanje referenduma nije moglo doći u gore vrijeme. Zbog rata u Iraku unutareuropske podjele prelile su se i na NATO. </p>
<p>Ipak, slovenski su građani pokazali zavidnu razinu zrelosti. Ulazak u NATO realizacija je politike od samog početka ostvarenja nazavisnosti. Temeljni cilj tranzicijskih zemalja netom izašlih iz socijalističko-komunističkih tvorevina bio je uključenje u nove europske i transatlantske asocijacije, ovaj put one demokratske. Na taj način i male zemlje poput Slovenije imaju prigodu utjecati na važne i krupne odluke koje se donose u velikim organizacijama. Ovim referendumom je potvrđeno da je Slovenija prva zemlja bivše Jugoslavije koja je realizirala svoje strateške ciljeve, a ujedno i učvrstila svoj položaj u međunarodnoj zajednici, bez obzira na to što se ona, zbog savezničke intervencije, trenutačno nalazi u krizi. </p>
<p>Ulazak Slovenije u EU i NATO koristi i Hrvatskoj. Novim proširenjem Europska unija će doći na hrvatske granice, a već za godinu moći će se vidjeti s vrha Zagrebačke gore. Iz posljednje izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela o tome da će ostale zemlje iz regije ući u Uniju čim ispune političke i ekonomske kriterije te da je tom cilju najbliža Hrvatska, može se pročitati kako je Sloveniji stalo da Hrvatska što prije uđe u EU. Takav stav je sasvim logičan jer je Sloveniji iznimno stalo da se Unijina granica pomakne što dalje od slovenske, što će značiti i dodatnu sigurnost. Slovenski referendum trebao bi biti podsjetnik i za hrvatske političare da se ozbiljno uhvate u koštac s tim političkim i gospodarskim uvjetima, jedinim kriterijima koji zemlju kvalificiraju kao ozbiljnu i kredibilnu za članstvo.</p>
<p>Ozbiljan podsjetnik dolazi već ovaj tjedan kada će Europska komisija objaviti svoje drugo godišnje izvješće o napretku u Hrvatskoj. Negativan dio izvješća, naime, ponovo se odnosi na političke preduvjete, reformu pravosuđa, povratak izbjeglica i njihove imovine te suradnju s Haaškim sudom, pitanjima u vezi s čijim je rješavanjem koalicija dobrano oklijevala. </p>
<p>Bez obzira na slovensku potporu hrvatskom ulasku u EU, naivno bi bilo razmišljati kako će se hrvatsko-slovenski bilateralni problemi riješiti sami od sebe. Ključna odgovornost i dalje će ležati na političkoj eliti obiju zemalja, koje već gotovo 13 godina nisu sposobne riješiti otvorena pitanja. Pregovori i problemi dviju zemalja sada će se snažnije preliti u bruxelleske hodnike jer će Slovenija za godinu biti punopravna članica EU-a. </p>
<p>Stoga će Slovenija sada nastupati sa snažnije diplomatske i pregovaračke pozicije. Ako se uopće može govoriti o pritisku ključnih ljudi EU-a na obje zemlje, onda će se on ograničiti na načelne opaske o tome kako probleme treba riješiti što prije. Sve ostalo ostat će na umješnosti i pozicioniranju pregovarača jedne i druge strane. Činjenica da će vrlo skoro slovenski političari i diplomati postati sastavnim dijelom Unijinih struktura, trebala bi otrijezniti hrvatske političare koji, posebice u vanjskoj politici, teško dolaze do jedinstvena stava. Kada su napokon uz mnogo muke i vrludanja uspjeli doći do zajedničkog stava o ratu u Iraku, odmah su se posvađali oko intonacije. To nimalo ne pridonosi kredibilitetu ni dobrim pregovaračkim pozicijama.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što se očekuje od Vrhovnog suda</p>
<p>Čim se nešto kaže vezano uz sud i postupak, to je i nehotice ocjena. Posebno kad se inzistira na činjenici da su 15, 12 i deset godina dosuđenih zatvorskih kazni Oreškoviću, Norcu i Grandiću tek prvostupanjska presuda</p>
<p>VLADO RAJIĆ </p>
<p>Je li Vrhovni sud zadužen za »spašavanje« hrvatskog pravosuđa od presuda koje su u Rijeci izrečene na račun Tihomira Oreškovića, Mirka Norca i Stjepana Grandića?</p>
<p>Kolikogod se politička i ona druga javnost ustručavala od komentara presude Županijskog suda u Rijeci, ipak je ponuđena izvjesna ocjena. U redu, Orešković, Norac i Grandić su osuđeni na visoke vremenske kazne, ali to je samo prvostupanjska presuda, Vrhovni sud je taj koji će spasiti trojicu osuđenika od dugog zatvorskog boravka. </p>
<p>Ako je ta procjena točna, onda su svi tereti suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj prebačeni na središnji sud u zemlji koji je jedini ovlašten odlučivati u žalbenom postupku. Osim onih koji ne znaju mjeru, svi ostali su vrlo suzdržano odbili komentar presude sutkinje Ike Šarić, tvrdeći da će Vrhovni sud dati konačnu verziju njihove ratne odgovornosti. </p>
<p>Zapravo, dogodio se »pravosudni happening«. Svi su se navodno držali zakona i svi su teret presuđivanja preselili s prvostupanjskog na žalbeni sud. Okolnosti u kojima su Oreškovićeva, Norčeva i Grandićeva djela počinjena, potpuno su ispale iz igre. Nitko nijednom riječju nije postavio pitanje tko je onda pobio te ljude u Gospiću, na Pazarištu i drugim mjestima. Ako su njih trojica bili vrhovni predstavnici civilne i vojne vlasti, bez obzira na obrambenu ulogu koju su te jeseni 1991. obavljali, tko je osim njih 12 godina kasnije mogao odgovarati za činjenicu da su neki njihovi sugrađani i susjedi pobijeni bez suda i suđenja. Komu njihovi rođaci i djeca mogu podnijeti žalbu zbog smrti svojih najbližih?</p>
<p>Pravno gledajući, sve što se događalo od trenutka kad je sutkinja Županijskog suda u Rijeci Ika Šarić priopćila odluku Sudskog vijeća, kojem je bila na čelu, do danas je izvan pravnoga formata. O presudi se nije smjela reći ni jedna jedina riječ. Čak ni opaska da se po zakonu ta presuda ne može komentirati. Posebno ne činjenica da su se komentirali događaji koji su pravnički neukom dijelu hrvatske javnosti omogućili da protestira ispred suda, u Rijeci, a onda i na mnogim mjestima u Hrvatskoj. Čim se nešto kaže vezano uz sud i postupak, to je i nehotice ocjena. Posebno kad se inzistira na činjenici da su 15, 12 i deset godina dosuđenih zatvorskih kazni tek prvostupanjska presuda.</p>
<p>Što se očekuje od Vrhovnog suda? Da 15 bude tri, da 12 bude jedna, a 10 nijedna zatvorska godina. Zar se zaboravilo da su sva trojica osuđenika tužena zbog kaznenog djela ratnog zločina? Zar se toliko malo vjeruje Državnom odvjetništvu da podižući optužnicu nije znalo što i kakve dokaze mora podnijeti sudu pa da bi presuda bila kvalificirana. </p>
<p>Zar se tako malo vjeruje Županijskom sudu koji je donio presudu u tom zbroju zatvorske odgovornosti za djela koja su navodno počinili Orešković, Norac i Grandić?</p>
<p>U prvom je trenutku važnije od sudske bilo ponuditi javnosti da je upravo Mirko Norac osuđen na 12 godina zatvora. Zašto? Iz vrlo jednostavna razloga. Od trenutka kad je optužnica podignuta pa sve do dana izricanja presude, Norac je, za razliku od Oreškovića i Grandića, imao odlično organiziranu javnu podršku. Treba se samo sjetiti na koji način i po koju općehrvatsku cijenu je on u sudski pritvor dospio. A Norac je bio četvrtooptuženi u cijelom slučaju. </p>
<p>Istina, njemu nad glavom stoji i vjerojatna haaška optužnica. Jer, Haag se posljednjih godinu intenzivno bavi slučajem Medački džep, događajem u kojem je Mirko Norac također sudjelovao. Znače li ovi protesti samo reakciju na riječku presudu ili pripremu za ono što slijedi stigne li optužnica na njegovo ime i iz Haaga. </p>
<p>U cijelom tom kontekstu Vrhovni sud ispada kao čuvar političkog mira u Hrvatskoj. Od njega se »očekuje« oslobađajuća presuda, jer je navodno riječki Županijski sud »komunjarsko sudište«. Svi oni koji su tako postavili stvari teško su optužili državu u koju se inače zaklinju. Jer, ta država su i sudovi i suci u njoj. Ne priznajući sudove svaki put kad presude mimo njihova očekivanja, ti ljudi, od udruga, dragovoljaca, pojedinih stranaka i tako redom, zapravo čine sve da bi oblatili vlastitu domovinu i nekom budućem, vrhovnom sudu, »naložili« da sudi onako kako oni to žele.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Rat za američko geopolitičko pozicioniranje</p>
<p>Povijest ratova puna je sličnih primjera samo u novijoj povijesti - od Panamskog kanala (stvorena nova država), do podjele interesnih i zona sigurnosti nakon Drugoga svjetskog rata, Korejskoga i Vijetnamskog rata i slično. Pokušaj SAD-a u smjeru pozicioniranja na srednjoj Aziji nije novost i valja podsjetiti da je počelo sa slučajem cara Reze Pahlavija u Iranu i samog Saddama Husseina tijekom šezdesetih godina, međutim, i u jednom kao i u drugom slučaju, bio je to potpuni fijasko / U 21. stoljeću epicentar svjetskog interesa moći seli se, ili vraća, od atlantskoga novovjekovnog središta interesa prema srednjoazijskoj, starovjekovnoj i srednjovjekovnoj poziciji. Uzročnosti, međutim, o kojima je riječ imaju i svoju složeniju dimenziju, poglavito vezanu uz ideologijsku i konceptualnu sferu života</p>
<p>BRANIMIR LOKIN</p>
<p>Rat SAD-a protiv Iraka podijelio je svjetsku i političku i uljudbenu scenu, pri čemu je prema brojnim prosudbama, upravo u odnosu prema pokrenutim političkim kontroverzama, proglašen ratom bez presedana. </p>
<p>Međutim, valja upozoriti, da je suprotno svoj bujici idejnih razmimoilaženja i emotivnih napetosti, i tu riječ o klasičnom obliku rata pokrenutom s ciljem geopolitičkog pozicioniranja.</p>
<p>Povijest ratova puna je sličnih primjera samo u novijoj povijesti - od Panamskog kanala (stvorena nova država), do podjele interesnih i zona sigurnosti nakon Drugoga svjetskog rata, Korejskoga i Vijetnamskog rata i slično.</p>
<p>Pokušaj SAD-a u smjeru pozicioniranja na srednjoj Aziji nije novost i valja podsjetiti da je počeo sa slučajem cara Reze Pahlavija u Iranu i samog Saddama Husseina tijekom šezdesetih godina, međutim i u jednom kao i u drugom slučaju, bio je to potpuni fijasko. </p>
<p>Zašto srednja Azija postaje predmetom središnjeg interesa velikih sila?</p>
<p>Odgovor je u jednodušnim prosudbama analitičara i futurista da je riječ o najinteresantnijem prostoru svijeta 21. stoljeća, jer njemu konvergiraju najmnogoljudnije zemlje svijeta (Kina, Indija, Rusija, Indonezija, Japan, Pakistan, Iran i dr.) što znači da je riječ o potencijalno najvećem svjetskom tržištu u budućnosti, i uz to, prostoru na komu su smještene dvije bitne sirovine kao nafta i voda u najvećem količinama.</p>
<p>Riječju, u 21. stoljeću epicentar svjetskog interesa moći seli se, ili vraća, od atlantskoga novovjekovnog središta interesa prema srednjoazijskoj, starovjekovnoj i srednjovjekovnoj poziciji. Uzročnosti, međutim, o kojima je riječ imaju i svoju složeniju dimenziju, poglavito vezanu uz ideologijsku i konceptualnu sferu života.</p>
<p>Naime, posljednjih tridesetak godina svijet je zapadnih civilizacija razvio koncept demokracije, te gospodarske i sigurnosne doktrine prema kojoj parlamentarna demokracija i liberalno tržište svojim automatizmom dovode do širenja podjele rada i rasta općeg blagostanja posvuda u svijetu. To je uvjerenje potpuno potvrđeno padom komunizma i procesom tranzicije, koji je razvijenim zemljama zapadne demokracije donio neviđene materijalne probitke. </p>
<p>Međutim, kada je tranzicijski balon napokon ispuhan, zbog osiromašenja zemalja u tranziciji, ali i njihove sve izraženije konsolidacije, svijet je razvijenih ekonomija već na početku 2000. godine počeo ulaziti u strukturnu, dakle, dugoročnu krizu.</p>
<p>Pokazalo se da je prodor neoliberalizma toliko uspješan prema zemljama u tranziciji i nerazvijenim zemljama općenito, neuspješan kada je riječ o azijskim zemljama. S jedne strane razlog su tomu populacijska snaga tih zemalja i njihov nizak standard, što isključuje otvoreni liberalizam i onemogućuje profitno prelijevanje, a s druge strane u islamskim je zemljama taj obrazac u odnosu prema svjetonazornim razlikama neprovediv. </p>
<p>Zajedno gledajući, vodeće gospodarske sile svijeta suočile su se s potrebom potpune promjene gospodarske i političke doktrine što je naravno povezano s ustrojem društva u cijelosti, ali i standardom i općenito općim preferencijama života i rada. </p>
<p>Sjedinjene Države smještene na vrhu piramide jednoga takvog svijeta brzo su to osjetile. Također, njihovi su stratezi shvatili da novo gospodarsko i političko pozicioniranje nije moguće ostvariti isključivo primjenom neoliberalne doktrine, nego su za to potrebne mnogo snažnije klasična ratna sredstva i efektive.</p>
<p>Metodama okupacije i geopolitičkog pozicioniranja SAD je ušao u vojno najslabiji, ali središnji dio tog svijeta s namjerom da prekinu pritisak islama, uspostave postupno laicističke države i ostanu u ravnopravnoj borbi s ostalim, poglavito neislamskim pretendentima. </p>
<p>Ubuduće bi odlučujuću riječ, dakle, trebao imati SAD s islamskim zemljama kao saveznicima, ali i u četverokutu odnosa predvidljivo s Rusijom, Kinom i Indijom. Europska unija, zajednica utemeljena na pravnim pravilima, ali bez suvereniteta, očito ostaje samo logistikom na putu tog pozicioniranja. Ona će biti dozirana i potpuno podređena interesima i volji SAD-a što, dakako, i nije nova okolnost u uvjetima koji vladaju već u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Međutim, uspjeh će takvog projekta ovisiti o izgledima povećanja povjerenja u taj novi svijet, ali i o učinkovitosti nove geopolitičke i geoekonomske doktrine koju tek treba izgraditi na ruševinama neoliberalizma. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, ekonomski analitičar.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U trokutu: Jedni imaju moć odlučivanja, drugi vape za kapitalom, treći predosjećaju ekološku ugroženost</p>
<p>S hrvatske se pregovaračke strane nitko zacijelo nije upitao kako i zašto Rusi iz svojih crnomorskih luka ne prevoze svu tu golemu količinu nafte? Štoviše, na raspolaganju već imaju vlastitu brojnu tankersku flotu za takvo što! Nadalje, zašto se i Rumunji dosjetiše jadu pa elegantno prepustiše Hrvatskoj »golemu« zaradu? I njihova crnomorska luka Constanza mnogo je bliža i pogodnija za taj transfer! Nitko, ali baš nitko iz Družbe nije htio završni ventil cjevovoda u svom dvorištu </p>
<p>- osim 6500 kilometara od izvorišta udaljene Hrvatske! / Procjene da bi u Omišalj godišnje moglo uplovljavati sto pedeset i više tankera i nije neki razlog za zabrinutost, jer toliko brodova dnevno uplovljava - isplovljava iz najveće europske luke Rotterdam. A unatoč tako velikom prometu, ta luka je - što se tiče sigurnosti pa i one ekološke - na najvišem tehnološkom stupnju današnjice. No zato kad joj se približavate s mora, sve te silne rafinerije, terminale i tankove možete »namirisati« već desetak milja prije nego uplovite. Stoga se treba ubuduće dobro zamisliti kako li će se osjećati naša turistička klijentela, koju smo razmazili djevičanski čistim morem, suncem i atmosferom</p>
<p>JOSIP TOLIĆ </p>
<p>Posljednjih mjeseci zahuktale su se rasprave o tome treba li Hrvatska dopustiti provoz nafte preko svoga teritorija s izvoznom lukom Omišalj na Krku? Te što time Hrvatska dobiva, a što gubi? U trokutu političara, ekonomista i ekologa, jedni imaju moć odlučivanja, drugi jednostavno vape za kapitalom, a treći predosjećaju ekološku ugroženost. </p>
<p>Oduševljeni ekonomskim izračunima prema kojima bi financijska korist bila kojih pedesetak milijuna američkih dolara, političari su čini se - brzopleto amenovali jedan realno riskantan projekt. Javnost se s pravom pita - treba li nam uopće takvo što? Tu se u prvom redu misli na prosperitet Hrvatske kao deklarirane turističke destinacije. </p>
<p>Podsjetimo: vlade šest zemalja dale su već zeleno svjetlo projektu integracije naftovoda nazvanog DružbAdria, što bi za Hrvatsku imalo značiti tijek nafte kroz Jadranski naftovod od Siska do Omišlja. Kada se 2004. godine čak poveća količina nafte koja prolazi kroz cijevi, Janaf bi povećao prihod za daljnjih 30 milijuna američkih dolara! Procjene pak do 2010. godine kažu da će u Omišalj godišnje pristajati možda i 150 tankera, a prihod da će biti sve veći!</p>
<p>Potencirajući tako i gurajući u prvi plan ekonomsku korist, zanemaruju se riskantni oblici onečišćenja okoliša čime se izravno utječe na sudbinu turističkih potencijala i svega što je s njim u vezi.</p>
<p>Pritom se s hrvatske pregovaračke strane nitko zacijelo nije upitao kako i zašto Rusi iz svojih crnomorskih luka ne prevoze svu tu golemu količinu nafte? Štoviše, na raspolaganju već imaju vlastitu brojnu tankersku flotu za takvo što! Nadalje, zašto se i Rumunji dosjetiše jadu pa elegantno prepustiše Hrvatskoj »golemu« zaradu? </p>
<p>I njihova crnomorska luka Constanza mnogo je bliža i pogodnija za taj transfer! Nitko, ali baš nitko iz Družbe nije htio završni ventil cjevovoda u svom dvorištu - osim 6500 kilometara od izvorišta udaljene Hrvatske! </p>
<p>U spomenutim je zemljama prevladala očito ekološka svijest i još neki čimbenici. Jer zaboga, Crno more je već samo po sebi dovoljno crno da crnje ne može biti. Usto, tu je opet i Turska koja sigurno ne bi dopustila visoko rizične prijevoze kroz Bospor i Dardanele. Zacijelo ni Grčkoj ne bi bilo baš svejedno da im se kroz biserni arhipelag provlače golemi tankeri.</p>
<p>Podsjetimo se nakratko samo nekih tiskovnih naslova kojima su stručnjaci različitih profila komentirali probleme uz projekt DružbAdrije. Dr. Zvonko Gržetić, direktor Hrvatskoga Hidrografskog instituta izjavljuje: »Jadran se štiti na Gibraltaru«; Božo Kovačević, hrvatski ministar zaštite okoliša: »Najrigoroznija kontrola pri ulasku tankera u Jadran«; Ivana Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju: »Tankeri balast moraju bacati prije Jadrana«; dr. Damir Zec, prodekan na Pomorskom fakultetu u Rijeci: »Tankeri jesu tempirane bombe, ali ih možemo kontrolirati«; mr. Nada Plešnik, zadužena za zaštitu okoliša u Janafu: »Balastne vode su posao Ministarstva zaštite okoliša«; te napokon Mario Babić, glavni inspektor u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza: »Jadranu svaki dan prijeti katastrofa od starih tankera«.</p>
<p>U posljednje vrijeme Hrvatskom kruže - doduše neslužbene glasine, i o mogućem raspisivanju referenduma u vezi sa spornim projektom. Upravo iz tih razloga širem auditoriju potrebno je pojasniti neke činjenice radi lakše orijentacije, u prvom redu što su to zapravo balastne vode i čemu one služe? </p>
<p>Nitko od mjerodavnih, osim terminološkog spominjanja izraza balast, nije definirao ili pobliže pojasnio o čemu je riječ i zbog čega se bez balasta nikako ne može.</p>
<p>Stoga zbog goleme većine onih manje upućenih treba jasno reći da su balastne vode zapravo vodom punjeni tankovi kojima se zbog nedovoljne težine u robi (teretu) opterećuje brod da bi se postigla bolja stabilnost te po potrebi izjednačavao gaz na pramcu i krmi broda. Pridodajmo tome da takav balast, dakako u spremnicima broda, sadržava morske i biljne organizme drugih mora, nepoznate možda u lukama iskrcaja, a čije pojavljivanje i razmnožavanje može drastično poremetiti biološku ravnotežu.</p>
<p>To smo u Jadranu već osjetili pojavom tzv. algi ubojica (Caulerpa taxifolia i dr.). </p>
<p>Iz te definicije javnost mora biti načistu s tim da se nijedan brodar (vlasnik broda) odnosno njegova posada, iz ne znam kakvih ekoloških pobuda, neće odreći balasta i svih operacija u vezi s njim. Naime, to je jednostavno nemoguće, jer bi brod time izgubio stabilnost, pa ma kako pravilno slagao teret koji treba prevesti. U suprotnom događalo bi se, slikovito rečeno - da brod isplovi nakrivljen na jednu stranu ili da mu propeler bude izvan vodene površine! </p>
<p>U kontekstu ovoga treba svakako istaknuti da baš svaki brod - bez obzira na namjenu, veličinu ili kategoriju plovidbe - ima ugrađene balastne tankove. Premda su tankeri u tom pogledu kako vidimo najozloglašeniji, ništa manja opasnost ne prijeti niti od, primjerice, brodova za rasuti teret, zatim onih za prijevoz kontejnera te na kraju putničkih brodova i trajekata! </p>
<p>Koliko takvih brodova brazda našim Jadranom, teško je i zamisliti, a kao što vidimo balastne vode dospijevaju u naše more iz svih brodova koji u nj uplovljavaju. Procjene da bi u Omišalj godišnje moglo uplovljavati sto pedeset i više tankera i nije neki razlog za zabrinutost, jer toliko brodova dnevno uplovljava - isplovljava iz najveće europske luke Rotterdam. </p>
<p>A unatoč tako velikom prometu, ta luka je - što se tiče sigurnosti pa i one ekološke - na najvišem tehnološkom stupnju današnjice. No zato kad joj se približavate s mora, sve te silne rafinerije, terminale i tankove možete »namirisati« već desetak milja prije nego uplovite. </p>
<p>Stoga se treba ubuduće dobro zamisliti kako li će se osjećati naša turistička klijentela, koju smo razmazili djevičanski čistim morem, suncem i atmosferom, kada ih zaspemo onečišćenjima takvog tipa koje oni najmanje očekuju na našoj obali.</p>
<p>Jadran je malo more i već dostatno onečišćen da daljnje onečišćenje vodi u - katastrofu. Treba samo pogledati naše podmorje ili obalu naših vanjskih otoka (što bi rekli Peljaščani - mrkentu). Nekoć djevičanski bijela, čista, sada je masna, nauljena i - uništena. Slučaj Bakarske luke sasvim je dovoljno poučan, a kakve su mjere ekološke zaštite najbolje se vidi i dan-danas na devastiranom okolišu. </p>
<p>Ima jedna mala hrid u srcu Kornatskoga arhipelaga - Krbarić - a površinom nije veća od deset četvornih metara. Svakoga ljeta na opći užas preplave je vreće najrazličitijega smeća koje se tu i spaljuje. Hrid je gotovo potonula pod teretom smeća, boca, konzervi, plastike... Gusti dim suklja danju i noću. Scena je osobito impresivna noću. Užasnutim nautičarima koji tuda prolaze tumačimo da je to naš - mini vulkan. A oni vjerujući u to potiskuju misli s naše sramote i nemara...</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je časnik trgovačke mornarice iz Zadra.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zastupnici Hrvatskoga sabora, budite snaga Hrvatske i ponudite hrvatsku pomoć svijetu </p>
<p>Svaki saborski zastupnik pojedinačno, u sklopu svoje stranke i Hrvatskoga sabora u cjelini treba sudjelovati u ocjeni i izgradnji hrvatske politike. Želio bih da saborski zastupnici svojim raspravama pridonesu ugledu Hrvatske i pomognu zaustavljanju rata i zaustavljanju stradanja. Zastupnici Hrvatskoga sabora, nemojte se baviti međusobnim optužbama, nego budite snaga Hrvatske i ponudite hrvatsku pomoć svijetu. Učinite da kao građani budemo ponosni na Sabor koji će hrvatsko stradanje, iskustvo i znanje pretvoriti u dobro za ljude koji danas stradaju u Iraku</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Humanitarnim pitanjima u ratu bavio sam se kao zastupnik (u Saboru, Vijeću Europe i Interparlamentarnoj uniji), kao veleposlanik i kao savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske. </p>
<p>Djelovao sam u praksi, struci i politici, neposredno na ratnom području, istraživanjima i u radu vodećih međunarodnih organizacija.</p>
<p>Na temelju stečenog iskustva i znanja želim saborskim zastupnicima iznijeti nekoliko prijedloga u povodu rata u Iraku i u povodu toga sazvane rasprave u Saboru.</p>
<p>To će biti prva rasprava u Saboru o ratu u drugoj državi. Riječ je o doista važnom svjetskom događaju i cjelokupna Hrvatska javnost želi da Sabor što kvalitetnije ocijeni i donese važne odluke na ovom području.</p>
<p>Da bi se to ostvarilo treba: ocijeniti događaje u svijetu i Iraku i pretvoriti ih u jasnu informaciju građanima; dobiti od Vlade informaciju i ocijeniti dosadašnje djelovanje Hrvatske; usmjeriti buduće djelovanje s ciljem ostvarivanja i zaštite hrvatskih interesa, što potpunijeg informiranja građana, i doprinosa miru i sigurnosti u svijetu</p>
<p>Rat u Iraku prijelomna je točka danas i za dugo u budućnost. Tim ratom Hungtingtonova predviđanja sukoba civilizacija postaju ratna stvarnost i najveća opasnost u budućnosti. </p>
<p>Zbog toga je obveza svakog čovjeka, a posebno zastupnika parlamenata i država da prepoznaju tu opasnost i da joj se suprotstave na svaki mogući način. </p>
<p>Pri stvaranju države i tijekom Domovinskog rata stvoreno je pet ključnih postavki hrvatske politike.</p>
<p>Prvo, temeljni je cilj hrvatske politike mir i sigurnost. Zaustavljanje rata i agresije preduvjet je jačanja i ostvarivanja sigurnosti.</p>
<p>Drugo, terorizam je opasnost i za pojedince i za državu. Hrvatska je bolno iskusila terorizam i bila je među prvim državama koje su upozorile na terorizam, kao vodeći svjetski problem. Održali smo javne skupove protiv terorizma još 1991. godine i upozorili međunarodnu javnost uključivši i najviše predstavnike Sjedinjenih Država.</p>
<p>Treće, treba osigurati kako punu sigurnost svih građana na cijelom teritoriju Hrvatske, tako i potpuno onemogućiti bilo kakvo planiranje terorizma na teritoriju Hrvatske. Hrvatska treba biti trajno sigurna od svakog oblika terorizma. </p>
<p>Četvrto, Hrvatska treba sudjelovati i pomoći zaštititi bolnice, ratne zarobljenike, prognanike, opkoljene gradove i uopće svaki oblik humanitarnog djelovanja, za vrijeme stradanja i obnove svih bez razlike, bilo gdje na svijetu. </p>
<p>Hrvatsko iskustvo i znanje na tom području svrstava je među vodeće zemlje svijeta i obvezuje je na sudjelovanje u izgradnji svjetske politike i njenu provođenju. </p>
<p>Peto, Hrvatska treba sudjelovati u zaštiti i održavanju mira u sklopu Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Na temelju tih načela treba izgraditi i ostvariti hrvatsku politiku i u povodu rata u Iraku. Kao dio toga na području zaštite zdravlja, ljudskih prava i humanitarnog rada predlažem deset mjera. </p>
<p>Zaštiti bolnice. U svim bolnicama osigurati međunarodne promatrače, koji će biti trajno prisutni dok traju sukobi. Nakon završetka rata sastaviti posebno izvješće o zaštiti bolnica.</p>
<p>Zaštititi zarobljenike. Međunarodni Crveni križ treba osigurati stalno prisutne promatrače u svim zarobljeničkim logorima.</p>
<p>Uključiti Hrvatsku u međunarodno planiranje i pružanje humanitarne pomoći.</p>
<p>Pripremati i planirati sudjelovanje Hrvatske u obnovi Iraka nakon završetka rata.</p>
<p>Za buduću ocjenu ovog rata, ali i smanjivanje opasnosti budućih sukoba, ključno je istinito ocijeniti prisustvo zabranjenog oružja u Iraku. To može doista provesti samo od svih prihvaćena nezavisna komisija. </p>
<p>Takvu bi komisiju trebalo imenovati Vijeće sigurnosti ili međunarodni sud sastavljen od dobitnika Nobelove nagrade za mir, medicinu i kemiju.</p>
<p>Suđenje samo pred svjetskim sudom za ratne zločine. Ne smije se formirati specijalni sud prema želji pobjednika.</p>
<p>Na osnovi tih događaja i zbog budućnosti treba bitno unaprijediti i ojačati djelotvornost Ujedinjenih naroda, u što se Hrvatska treba u punoj mjeri uključiti.</p>
<p>Formiranje stalnih humanitarnih tijela u Hrvatskoj. Danas Hrvatska nema humanitarno tijelo niti u Saboru niti u Ministarstvu vanjskih poslova, niti u Uredu predsjednika. Zbog toga se i nije moglo sazvati i povezati sve organizacije i pojedince s toga područja da razmotre stanje, predlože odluke i djeluju. To bi tijelo znatno unaprijedilo informiranost Sabora i učinilo njegove odluke djelotvornijima. </p>
<p>Trajno i otvoreno treba surađivati s Papom i Crkvom u zauzimanju za mir. U stvaranju i odbrani Hrvatske Papa i Crkva su odigrali nezaboravnu ulogu. Oni se i danas neumorno zauzimaju za mir, snošljivost i pomoć ljudima.</p>
<p>I na kraju, Hrvatska treba ostvarivati svoje međunarodno djelovanje u sklopu UN-a. Tako dugo dok Hrvatska nije članica Europske unije ili vojnih organizacija, njeno cjelokupno djelovanje treba biti isključivo u sklopu Ujedinjenih naroda. Unatoč svim slabostima, UN je i dalje najpouzdanije jamstvo mira i snošljivosti u svijetu. Djelovanje UN-a, treba unaprijediti, ali se ne može zamijeniti.</p>
<p>Svaki saborski zastupnik pojedinačno, u sklopu svoje stranke i Hrvatskoga sabora u cjelini treba sudjelovati u ocjeni i izgradnji hrvatske politike. </p>
<p>Želio bih da saborski zastupnici svojim raspravama pridonesu ugledu Hrvatske i pomognu zaustavljanju rata i zaustavljanju stradanja. Zastupnici Hrvatskoga sabora, nemojte se baviti međusobnim optužbama, nego budite snaga Hrvatske i ponudite hrvatsku pomoć svijetu. Učinite da kao građani budemo ponosni na Sabor koji će hrvatsko stradanje, iskustvo i znanje pretvoriti u dobro za ljude koji danas stradaju u Iraku. </p>
<p>Autor je liječnik, član Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, međunarodni je savjetnik Medacta u povodu rata u Iraku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Prijavio direktora Gradskih groblja i dobio otkaz</p>
<p>»Direktor Borovina sklopio je po Groblja nekoliko nepovoljnih ugovora, čime ih je oštetio s više od milijun kuna«, tvrdi Davor Ožvald, koji je zbog te prijave dobio otkaz</p>
<p>Davor Ožvald, donedavni voditelj sektora nabave i prodaje u Gradskim grobljima, koji je prije nekoliko mjeseci zbog nepravilnosti u poslovanju Skupštini trgovačkih društava prijavio direktora tog poduzeća Darka Borovinu, od njega je 18 ožujka dobio otkaz ugovora o radu.</p>
<p>Kako je Vjesniku ispričao sam Ožvald, u objašnjenju otkaza piše da je »bez odobrenja direktora davao izjave novinarima«, te da »nije ostvario dobre rezultate u prodaji grobnica«.</p>
<p>»Samo je jedan razlog zašto sam dobio otkaz, a to je što sam prijavio direktora Borovinu Skupštini trgovačkih društava. On je, naime, sklopio nekoliko štetnih poslova, čime ga je oštetio s više od milijun kuna«, kaže Ožvald koji tvrdi da sve ima »crno na bijelo«.</p>
<p>Konkretno, direktor na javnom natječaju za tvrtku koja će izraditi grobnice nije odabrao onu najpovoljniju - umjesto da grobnice plati 5439 kuna, on je odabrao platiti čak 9025 kuna, tvrdi Ožvald.</p>
<p>Nakon otkaza, kaže, ponudili su mu mjesto voditelja groblja Miroševec, što će on za prvu ruku i prihvatiti. »Upravi ću podnijeti žalbu na otkaz ugovora, a ako je ne uvaže, idem na sud, na kojem ću dokazati da je direktor poduzeću napravio štetu«, ustrajan je Davor Ožvald. </p>
<p>Smatra da će biti skandalozno, ako slučaj ostane nekažnjen od strane Skupštine trgovačkih društava. Kako je, pak, najavio predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo, o tome će se raspravljati krajem svibnja, nakon revizije poslovanja svih trgovačkih društava. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gubitaši: Čistoća, Zagreb film i Jarun</p>
<p>»Od 13 gradskih trgovačkih društava čija smo privremena financijska izvješća dobili, s najvećim je gubitkom u 2002. godini poslovala Čistoća (2,5 milijuna kuna). Slijedi Zagreb film s 1,3 milijuna kuna, te Jarun s 1,2 milijuna, izvijestio je u utorak novinare predsjednik Skupštine trgovačkih društava Ladislav Prežigalo. Deset je poduzeća ostvarilo ukupnu dobit od 96,5 milijuna kuna. Najveći »dobitaši« su ZGOS (68,7 milijuna kuna koje će uložiti u sanaciju i razvoj odlagališta otpada), Tržnice Zagreb (10,4 milijuna kuna, većinom ostvarenih od prodaje dionica Zagrebačke banke), Gradska plinara (6 milijuna kuna), te ZET (671 tisuća kuna).</p>
<p>»Plinara bi zaradila i više, ali je Komercijalna banka naplatila svoja potraživanja od tog društva u iznosu od 31,8 milijuna kuna«, objasnio je Prežigalo. Za ZET je, kaže, bio predviđen gubitak od 26 milijuna kuna, ali je to poduzeće povećalo dobit zbog poskupljenja usluga prijevoza i »izdašne« pomoći iz gradskog proračuna od 355 milijuna kuna. »Zajedno ostvarenih 66,4 milijuna kuna prihoda je 19,3 posto više nego u 2001. godini, odnosno 41,5 posto više od predviđenog. Dijelom je za to zaslužna prodaja dionica Zagrebačke banke, od koje su zaradile Čistoća, Tržnice, Plinara, Vodoprivreda i ZET«, rekao je Prežigalo. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jagode iz Španjolske nisu otrovne</p>
<p>»Analiza je pokazala da sporne jagode na zagrebačkim tržnicama nisu otrovne, odnosno da u njima nema odstupanja od dozvoljenih količina pesticida«, rekla nam je u utorak Nada Brkljačić, glavna sanitarna inspektorica grada Zagreba. Analiza je napravljena na četiri uzorka jagoda, uzetih još 19. ožujka na Veletržnici na Žitnjaku na kojoj se opskrbljuju svi zagrebački prodavači. Tako je, kaže inspektorica, analizom obuhvaćen čitav grad. </p>
<p>»Prvi rezultati o ispravnosti španjolskih jagoda stigli su u ponedjeljak popodne«, rekla je Brkljačić objasnivši da je analiza obavljena u Gradskom zavodu za javno zdravstvo, a superanaliza u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. I jedna i druga analiza, dodaje, u potpunosti su pokazale zdravstvenu ispravnost jagoda. Na uzimanje uzoraka jagoda Inspekciju je potakla izjava, koju je pomoćnik direktora u Tržnicama Zagreb Branko Spajić dao Vjesniku, a prema kojoj se na zagrebačkim tržnicama prodaju jagode sorte »Fraise du Maroc«, uvezene iz Španjolske, za koje je njemački ogranak organizacije za zaštitu okoliša Grenpeace početkom mjeseca objavio da su otrovne zbog pesticida koje sadrže. Akcija Gradske sanitarne inspekcije stvorila je u međuvremenu veliko nezadovoljstvo kod uvoznika jer njima je ovih dana potpuno stala prodaja, napomenula je Brkljačić, dodavši da se to redovito događa kada inspekcija krene u akciju. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dvije djevojke Blahnikove cipele kupile na kredit od dvije godine</p>
<p>»Manolice«, popularno nazvane cipele svjetski poznatog kreatora Manola Blahnika, od prije nekoliko tjedana mogu se kupiti i u Zagrebu. Riječ je o ferrariju među cipelama pa tako i o vrtoglavim svotama. Jer nošenje »manolica« smatra se prestižom.</p>
<p>Nabaviti i dopremiti ove cipele u dućan nije nimalo jednostavno, slavni Manolo , koliko nam je poznato, ne šalje ih u ovaj dio svijeta, a izuzetak su Rusija i odnedavna Hrvatska, točnije Zagreb. </p>
<p>Najjeftiniji par ovih cipela na prodaji u Zagrebu košta 4.081, a najskuplji vrtoglavih 17,600 kuna.</p>
<p> Cipele od ponijeve kože ukrašene perlicama ili Swarovski kristalima krase stopala poznatih svjetskih »faca«. Nabava cipela u zagrebačkom slučaju nije predstavljala problem.</p>
<p>Prema riječima I. B. (podaci poznati redakciji), vlasnika »Fotomedikala«, u čijem je vlasništvu i boutique »Fendi« u kojem se prodaju »manolice«, glavni krivac je glumica Jane Seymour, nama poznatija po ulozi »Žena vrač«.</p>
<p> Naime, vlasnikova supruga živi i radi u New Yorku gdje se sprijateljila sa Seymourovom. »Vidjela je na njoj Blahnikove cipele i tako je počela priča«, pojašnjava vlasnik.</p>
<p> »Supruga je rekla kako imam boutique s Fendijevom robom, a Seymour joj je predložila zašto ne bi uzeo i Manolo Blahnik cipele. Nakon toga, Seymour je nazvala Blahnikovo sjedište u London, a dan nakon tog poziva primio sam ponudu iz Londona«, objasnio je vlasnik dućana. Iako se dnevno proizvede svega 70 pari cipela, morao je, kaže, naručiti najmanje šest pari.</p>
<p>»Razvikane« cipele iz izloga mame ženske poglede, a da je bilo smiješnih situacija, svjedoči i vlasnik.</p>
<p> »Nedavno je jedna djevojka utrčala i otišla do police s 'manolicama', zgrabila jednu, probala i viknula: Sad mogu reći da sam probala Blahnikove cipele. Nakon toga je istrčala van«, ispričao nam je. </p>
<p> Nismo uspjeli saznati koliko je ovih cipela dosad prodano, no doznajemo kako jednoj uglednoj hrvatskoj političarki iz vrha vlasti Blahnikove cipele nisu izmakle. Također, česti kupci su japanski i kineski turisti, kojima nije teško izdvojiti desetak tisuća kuna za Blahnika ili Fendi. Doznajemo kako su dvije djevojke kupile famozne cipele, ali na kredit od dvije godine!</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Upitna organizacija uskršnjeg sajma</p>
<p>U Tržnicama, kao da se ponavlja priča s božićnim sajmom jer moglo bi se dogoditi da uskršnji sajam ove godine neće biti organiziran. I to zato jer Gradsko poglavarstvo nije razmotrilo prijedlog Tržnica prema kojemu bi sajam trebao početi 5. travnja na Kvaternikovu trgu, a ne kao dosad u Bogovićevoj ulici.</p>
<p>Tržnice Zagreb gradu su uputile dopis o potrebi organiziranja Uskršnjeg sajma, a kao lokaciju predložili su stari Kvaternikov trg. No, kako nam je rekao Filip Borac, direktor Tržnica Zagreb, Poglavarstvo taj zahtjev još nije uputilo na sjednicu Skupštine koja je zakazana za četvrtak. Jedino gradski zastupnici, mogu izmijeniti Odluku o mjestima gdje je dopušteno prodavati robu izvan tržnica i trgovina, a Kvatrić nije na tom popisu.</p>
<p>Zbog svega toga postoji mogućnost da po prvi put, Tržnice Zagreb neće organizirati Sajam jer nema vremena za sastanak Poglavarstva. </p>
<p>No, Borac ipak vjeruje da Grad može donijeti izvanrednu odluku o Sajmu prije Skupštine u četvrtak. </p>
<p>»Sajam donosi dobit od 150.000 do 200.000 kuna«, pojašnjava i dodaje: »Odustali smo od smještaja sajma na Zrinjevcu zbog neugodnih događaja za vrijeme Božićnog sajma, a odustali smo i od prodaje u kućicama, tako da će se prodavati na štandovima«, rekao je Borac.</p>
<p>Od kućica se posve odustalo, a ne treba zaboraviti da ih je grad platio milijun kuna. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>TTF otvorio prvi hrvatski Tjedan mode </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Čast da otvore prvi hrvatski Tjedan mode u utorak je u Muzeju za umjetnosti i obrt pripala studentima Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Osim mnogobrojne publike, koju su većinom činili kolege budućih modnih kreatora, reviju je budnim okom pratila i njihova mentorica Nina Režek-Wilson. </p>
<p>Prikazane modele odlikuje originalnost, neobične konstrukcije, skulpturalnost, mnoštvo boja, te utjecaj punka i military stila, toliko popularnog u svijetu mode. </p>
<p>Tijekom prvog dana »Audi Fashion Week Zagreb«, koji do 29. ožujka traje u Muzeju za umjetnost i obrt, publici su se predstavili i kreatori iz susjednih država, Amna Kunovac iz Sarajeva, Ilija Kostadinov iz Skopja, te dizajneri iz Novog Sada i Rijeke. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tereza promovirala »S druge strane sna«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak u večernjim satima hrvatska se glazbena elita okupila na promociji novog albuma Tereze Kesovije nazvanog »S druge strane sna«. Riječ je o drugoj promociji live albuma, snimljenog prošle godine za Terezinih koncerata održanih u Dubrovniku i Splitu, kad je gost prve dame domaće glazbene scene bio slavni šansonijer Michele Legrand. Prvi je put album predstavljen u Opatiji tijekom Dana Hrvatske televizije, a za mjesto zagrebačke promocije Tereza je odabrala restoran Paviljon.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Povijest mjuzikla na dodjelama Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 25. ožujka</p>
<p> - Članovi Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti često su, glasujući za dodjelu nagrade Oscar, bili skloni mjuziklima, od davnog hita »Veliki Ziegfeld« do najnovijeg dobitnika, filma »Chicago«. No, zanimljivo je da je do pobjede »Chicaga« Roba Marshalla prošlo 35 godina otkako je jedan glazbeni prethodnik dobio Oscara, ističe BBC. Uspjelo je to mjuziklu »Oliver!« 1968.</p>
<p> Ekranizirani mjuzikli pojavili su se gotovo istodobno sa zvučnim filmom, a s njima i prve njihove kandidature za Oscara. Premda je već »Pjevač jazza«, u kojemu je glumio Al Johnson, smatran prvim filmom s elementima mjuzikla, tek se »Broadwayjska melodija« označava kao prvi pravi mjuzikl, a upravo je to djelo dobitnik Oscara za najbolji film 1930. Nije trebalo dugo pa da jedan Oscar za najbolju glumicu dospije u ruke glumice u mjuziklu. Uspjelo je to Luise Rainer 1937. za ulogu u filmu o životu Florenza Ziegfelda »Veliki Ziegfeld«.</p>
<p>Uskoro su u Hollywood došle velike broadwayjske zvijezde. Među njima su bili veliki Fred Astaire te koreograf Busby Berkeley, čiji je veliki uspjeh bio film »Četrdesetdruga ulica« iz 1933. s tada 22-godišnjom Ginger Rogers. Zanimljivo je, međutim, da je Astaire jedinu kandidaturu za Oscara doživio za sporednu ulogu u filmu katastrofe »Pakleni toranj« iz 1975.</p>
<p> Popularnost Astairea i Rogers nastavili su Shirley Temple i Judy Garland, poznata kao Dorothy iz muzičkog spektakla »Čarobnjak iz Oza«. Početak 1950-ih općenito je ponovno donio niz ekranizacija hitova s Broadwayja, a dva su okrunjena Oscarima - »Amerikanac u Parizu« iz 1951. i »Gigi« iz 1958. Partner Judy Garland u filmu iz 1942. »Za mene i moju djevojku« Gene Kelly glumio je u filmu »Ples na kiši« (1952.), koji se smatra glazbenim klasikom. Američka je filmska akademija u mjuzikle ostala zaljubljena i tijekom 1960-ih. »Priča sa zapadne strane« osvojila je 10 Oscara, hit »Moja draga lady« prikupio je osam, a »Oliver!« i »Moje pjesme, moji snovi« po pet. U tom je razdoblju zabilježen dolazak na scenu Julie Andrews kao nove zvijezde glazbenoga filma. Oscara je osvojila 1965. za film »Mary Poppins«. </p>
<p> Tih je godina, osim tradicionalnih mjuzikala, viđen i uspon 'rock and roll' filmova kojih je neupitni kralj bio Elvis Presley. U priču su se kasnije uključili i Beatlesi. Uslijedile su 1970-e i 1980-e, godine relativne suše za mjuzikl. Ipak, i u tom razdoblju dva su mjuzikla uspjela izbiti na površinu - »Cabaret« i »Sav taj jazz«.</p>
<p> Tek se posljednjih godina mjuziklu vraća popularnost. Najprije je 2001. Baz Luhrmann napravio »Moulin Rouge« s Nicole Kidman u glavnoj ulozi. Njega su djeljitelji Oscara uglavnom ignorirali (dva Oscara za senografiju i kostimografiju), što nije bio slučaj s publikom. »Chicago« je, čini se, to u potpunosti »ispravio« postavši veliki hit, ali i osvajač 13 nominacija i šest Oscara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sjaj dijamanata na dodjeli Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 25. ožujka</p>
<p> - Iako se činilo kako će na ovogodišnjoj dodjeli Oscara trend biti nešto skromniji nakit, svejedno se na brojnim zvijezdama što su prodefilirale »crvenim tepihom« mogao vidjeti prilično raskošan nakit. Tako je tamnoputa pjevačica Queen Latifah, inače nominirana za Oscara u kategoriji sporedne ženske uloge u mjuziklu »Chicago«, oko vrata nosila 1.5 milijuna dolara vrijednu dijamantnu ogrlicu, milijun dolara vrijedne naušnice, te prsten od 750.000 dolara kojim je upotpunila izgled. </p>
<p>Njena kolegica Kathy Bates blistala je ukrašena dijamantnom ogrlicom na kojoj je visio 27-karatni privjesak, što je zajedno s 39-karatnim naušnicama i 11-karatnim prstenom vrijedilo preko tri milijuna dolara. Popularna šizofrenična televizijska odvjetnica Ally McBeal, odnosno glumica Calista Flockhart, koja je na svečanost stigla u pratnji Harrisona Forda, također je blistala na dodjeli zahvaljujući ružičasto-bijeloj dijamantnoj kreaciji Harryja Winstona. </p>
<p>Proslavljeni dizajner nakita Winston očito je bio favorit filmskih zvijezdi jer je njegov nakit viđen tijekom večeri vrijedio preko 40 milijuna dolara. Njegove su kreacije između ostalih nosile Renne Zelweger, Jennifer Lopez, Halle Berry, te već spomenute Queen Latifah i Salma Hayek.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dodjelu Oscara pratio manji broj tv-gledatelja </p>
<p>LOS ANGELES, 25. ožujka</p>
<p> - 75. svečanost dodjele Oscara u noći s nedjelje na ponedjeljak bila je za američke tv-gledatelje u drugom planu, budući da su mnogi radije pratili najnovije vijesti s bojišta u Iraku, kažu prve procjene objavljene u utorak.</p>
<p>Tv postaja ABC koja je izravno prenosila svečanost zabilježila je 21 posto manji broj gledatelja nego lani.</p>
<p> Svečanost koja je trajala tri i pol sata, privukla je u prosjeku 33,05 milijuna gledatelja, dok ih je lani 41,8 milijuna pratilo svečanost koja je trajala sat više, kaže Larry Hyams iz istraživačke službe ABC-a.</p>
<p> »To je najslabija gledanost od 1950-ih s obzirom na broj kućanstva koja su pratila dodjelu Oscara. Ta radikalna promjena u navikama gledatelja posljedica je rata u Iraku«, komentirao je on.</p>
<p> Godišnja svečanost koju televizija prenosi od 1953. nije od 1987. zabilježila broj gledatelja manji od 40 milijuna.</p>
<p> Dodjela Oscara na drugom je mjestu po gledanosti u SAD-u, iza završnice američkog nogometa Superbowl, ali je ove godine dospjela na peto.</p>
<p> ABC je iskoristio dvije promidžbene stanke tijekom prijenosa kako bi izvijestio o događajima u Iraku, no čini se da je velik broj gledatelja zanemario svečanost koja je ove godine, silom prilika, bila skromnija, i pratio emisije o Iraku na suparničkim tv postajama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Autorica »Harryja Pottera« J. K. Rowling rodila sina </p>
<p>LONDON, 25. ožujka</p>
<p> - J.K.Rowling, autorica niza bestselera o malom čarobnjaku Harryju Potteru, rodila je drugo dijete, sina Davida, u Edinburghu, izjavila je u utorak njezina glasnogovornica. </p>
<p>»Majka i beba su dobro«, izjavila je Nicky Stonehill, dodajući da su obje napustile bolnicu. </p>
<p> Joanne Kathleen Rowling već ima 12-godišnju kći iz prvog braka s Jorgesom Arantesom, od kojeg se rastala ubrzo nakon djetetova rođenja. </p>
<p> David Gordon Rowling Murray njezino je prvo dijete s Neilom Murrayjem, za kojeg se udala krajem 2001.</p>
<p> Ovu spisateljicu smatra se jednom od najbogatijih u Velikoj Britaniji. Prodala je više od 150 milijuna primjeraka prva četiri nastavka pustolovina Harryja Pottera. </p>
<p> Prodaja petog nastavka počinje 21. lipnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zbog ratnih zbivanja Madonna promijenila spot</p>
<p>LOS ANGELES, 25. ožujka</p>
<p> - Pop pjevačica Madonna bila je primorana zbog početka rata u Iraku malo promijeniti svoj novi video spot za pjesmu »American Life«, odnosno malo ga ublažiti. </p>
<p>Video broj u kojem se prikazuju strahote rata neki bi njeni obožavatelji mogli krivo shvatiti, što je poznatu pjevačku zvijezdu natjeralo da reducira količinu surovih ratnih scena u spotu. Nakon nagađanja da bi Madonna mogla ponovno snimiti cijeli video materijal njezina glasnogovornica Liz Rosenberg izjavila je da o tome nema govora već da je pop diva samo malo prilagodila spot trenutačnim prilikama, te kako je njena poslodavka jako uznemirena događajima u Iraku. </p>
<p>Spot za pjesmu »American Life« svoju će premijeru doživjeti u prvom tjednu mjeseca travnja, a sedam dana kasnije na tržištu bi se trebao pojaviti i novi album.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uskoro aparat za prevođenje psećeg laveža na engleski </p>
<p>ATLANTA, 25. ožujka</p>
<p> - Pitate li se zašto vaš pas zavija na mjesečini, reži na poštara ili laje na vjevericu? </p>
<p>Odgovor je vrlo blizu. Japanski proizvođač igračaka, naime, proizveo je aparat koji prevodi lavež pasa na ljudski jezik, a pod imenom Bowlingual planira ga prodavati u američkim prodavaonicama za kućne ljubimce, suvenirnicama i štandovima. Tvrtka Takara Co. iz Tokija objavila je da je od početka prodaje u Japanu prošle godine prodano 300 tisuća naprava za prevođenje psećeg jezika. </p>
<p>Tvrtka očekuje još bolju prodaju kada verzija na engleskom jeziku u kolovozu stigne u Ameriku. U Sjedinjenim Državama ima oko 67 milijuna pasa, šest puta više nego u Japanu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Meštrovićev paviljon obasjan svjetlom </p>
<p>Obnovljeni Meštrovićev paviljon otvorit će u srijedu u 14 sati ministar kulture dr. Antun Vujić i gradonačelnica grada Zagreba Vlasta Pavić / Potom će u 16 sati biti otvorena izložba 19-ero hrvatskih umjetnika »Svjetlo« / U 19 sati na pročelju Paviljona zasjat će svjetlosna instalacija Sisleja Xhafa »Zagreb Boogie Woogie«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Obnovljeni Meštrovićev paviljon u Zagrebu otvara se u srijedu s početkom u 14 sati. Jedna od bitnih odrednica obnove je vraćanje prostora u njegovo prvobitno stanje, kakvo je Ivan Meštrović 1938. namijenio hrvatskim umjetnicima. Obnovom će kroz rupičastu kupolu opet zasjati sunce i obasjati unutrašnjost paviljona. Obnovljeni paviljon će otvoriti ministar kulture dr. Antun Vujić i gradonačelnica grada Zagreba Vlasta Pavić. Dom HDLU-a od tada će se službeno zvati Dom likovnih umjetnika »Ivan Meštrović«, a i njemu će djelovati Galerija Prsten i Galerija proširenih medija. </p>
<p>Potom će u 16 sati biti otvorena izložba 19-ero hrvatskih umjetnika različitih naraštaja pod nazivom »Svjetlo« jer, kako najavljuje prof. dr. Zvonko Maković, autor izložbe, svjetlost je bitna odrednica obnove prostora pa se tema nametnula sama po sebi. Sada, kada su uklonjeni svi slojevi koji su tijekom vremena izmijenili, štoviše, teško narušili graditeljevu ideju, nije teško prepoznati da je svjetlo ključna arhitektonska odlika prostora.</p>
<p>Ništa stoga nije bilo logičnije nego da prva izložba novouređenoga Paviljona bude što je više moguće u skladu s glavnim sadržajem njegove obnove. Međutim, naznaka svjetlosti nipošto se ne želi iscrpiti samo prigodničarski, već postati trajnom odlikom prostora. Otvori zdanja bili su desetljećima zatvoreni, a unutrašnjost zamračena, pa je namjera obnove da svjetlost bude trajna odlika koja će izloženim umjetninama u njemu pridavati novu dimenziju.</p>
<p>Izložba »Svjetlo« svojevrstan je hommage arhitektu i njegovu djelu. Vidjet ćemo djela od Antuna Motike, najstarijega našeg umjetnika koji se bavio problemom svjetlosti još 60-ih godina, do onih mladog naraštaja. Izlažu još Davor Antolić Antas, Ivan Faktor, Ivana Franke, Anto Jerković, Mladen Galić, Julije Knifer, Ivan Marušić Klif, Magdalena Pederin, Goran Petrcol, Vesna Pokas, Dubravka Rakoci, Damir Sokić, Aleksandar Srnec, Ljerka Šibenik, Slaven Tolj, Ksenija Turčić, Mirjana Vodopija i Vlado Zrnić. Namjera izložbe je predstaviti svjetlo kao polazište kojim su se koristili umjetnici pri stvaranju svojih djela te pokazati na koji se sve način može odgovoriti njegovu čudesnom izazovu.</p>
<p>U njihovim djelima svjetlo nije simbol tvari, kako ističe Maković, već energija kojom su se umjetnici koristili da bi se izrazili. Dakako da su bila presudna pitanja tehničkih mogućnosti, vremena, ukusa, poetičkih nagnuća, pa i osobnih sklonosti umjetnika. U vremenskom rasponu od gotovo pola stoljeća teško je, po Makovićevu mišljenju, tražiti njihov zajednički stilski nazivnik, niti su se jedni drugima podčinjavali. Jedino ih okuplja izbor materijala, zaključuje, a to je svjetlo. </p>
<p>Potom će u 19 sati na pročelju Paviljona zasjati svjetlosna instalacija mladog albanskog umjetnika Sisleja Xhafa pod naslovom »Zagreb Boogie Woogie«. Taj je umjetnik već potvrđeno ime u svjetskoj suvremenoj umjetnosti. Predstavit će se radom koji nosi odlike imaginacije, duhovitosti i ironije. Umjetnik-nomad poznat je po tome što putuje svijetom i izlaže svoje radove s dozom kritičke oštrice prema zemlji u kojoj gostuje, osvrćući se na njezina socijalna, politička i kulturološka obilježja.</p>
<p>Iako radi performance, video radove, ambijente, fotografije, crteže i instalacije, svjetlosna instalacija, koju je poslao kao prijedlog, posve se slučajno poklopila s idejom izložbenog projekta, pa je stoga i postao njegovim dijelom. Sislej Xhafa rođen je 1970. u Peći na Kosovu, a školovao se u Engleskoj i Italiji, te se usavršavao u SAD. Samostalno je izlagao u brojnim značajnim galerijama i muzejima diljem svijeta, te je dva puta sudjelovao na Venecijanskom biennalu.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dječje knjige za cijeli svijet</p>
<p>Na internetskoj stranici www. icdlbooks.org trenutno je dostupno osam naslova hrvatske dječje književnosti / Sljedećih pet godina u planu je digitaliziranje 10.000 naslova dječje literature iz 100 zemalja svijeta</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatska se posredstvom Nacionalne i sveučilišne knjižnice među prvim državama pridružila projektu Međunarodne dječje digitalne knjižnice. Na taj način i izabrane domaće slikovnice i dječje knjige putem internetske stranice www. icdlbooks.org dostupne su djeci u bilo kojem dijelu svijeta. Stvaranje virtualne knjižnice krajem prošle godine potaknuli su američko sveučilište Maryland i Internet Archive u San Franciscu, s namjerom približavanja književnosti djeci od 3 do 13 godina putem najnovijih tehnologija. </p>
<p>Predstavljajući projekt u utorak u Društvu hrvatskih književnika, voditeljica Jadranka Slobođanac najavila je da je putem ove prve knjižnice sljedećih pet godina planirano digitalizirati 10.000 naslova dječje literature iz 100 zemalja svijeta, trenutno je digitalizirano 200 knjiga na 20 svjetskih jezika. Među kriterijima za odabir djela koja će zaživjeti na Internetu Slobođanac je navela promicanje ljudskih vrijednosti i etičnog ponašanja, kulturalnu osjetljivost, predstavljanje nacionalne baštine i podržavanje sličnosti i različitosti naroda i kultura, a malu prednost imaju knjige koje su prevedene na strane jezike. </p>
<p>Suradnica u projektu Ranka Javor predstavila je načine pretraživanja knjiga na internetskoj stranici. Knjige se tako mogu pretraživati prema brojnim kriterijima, počevši od kontinenta i jezika, a posjetitelji ih mogu čitati na tradicionalan način, stranicu po stranicu, poput stripa, gdje su sve stranice vidljive u istom trenutku, ili na spiralni način kada se stranice vrte u krug.</p>
<p>U ovom trenutku na Internetu se mogu čitati »Zašto ja« Grigora Viteza, »Koko i duhovi« Ivana Kušana, »Plavo nebo« Andreje Petrlik Huseinović (ta knjiga i u engleskom prijevodu »The Blue Sky«), »Poruka« Vjekoslava Voje Radoičića, »Priče« Side Košutić te dvije bajke Ivane Brlić Mažuranić - »Potjeh« i »Regoč«. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izabrane pjesme Drage Štambuka</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - » I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji« naziv je najnovije knjige liječnika, diplomata i pjesnika istančana glasa Drage Štambuka, što ju je netom tiskao Nakladni zavod Matice hrvatske, a koja donosi pozamašan izbor iz svekolika Štambukova opusa. Knjigu, što obuhvaća 520 stranica, uredio je Zvonimir Mrkonjić, koji je sačinio i znalački pjesnički odabir te ga popratio iscrpnim pogovorom. »Svojim ukupnim pjesničkim opusom«, kaže u svom pogovoru Mrkonjić, »Drago Štambuk ne samo da radi na integraciji jezika obnovom pjeva, nego, pretvarajući materiju jezika u duh, kao malo tko u novijem hrvatskom pjesništvu, obnavlja gestom uskrisivanja samu srž poetskog misterija«. Zbirka će u četvrtak u podne u palači Matice hrvatske biti predstavljena javnosti, a o njoj će svoje kritičke prosudbe izreći Tea Benčić Rimy, Branko Maleš, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić te Igor Zidić. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dani talijanske drame i kazališta </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Projekcijom filma »Harlekin, sluga dvaju gospodara«, redatelja i osnivača »Piccolo Teatra« Giorgia Strehlera, na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu u srijedu započinju »Dani talijanske drame i kazališta«, koji će trajati do 29. ožujka. Sljedećega dana, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana kazališta, na Filozofskome fakultetu održat će se predavanje »Suvremena talijanska drama, izabrani autori«, a predavač će biti Mario Mattia Giorgetti. Svečano otvorenje Dana talijanske drame i kazališta bit će u četvrtak na večer u Hrvatskome narodnom kazalištu, gdje će govoriti pomoćnica ministra kulture RH Naima Balić, pročelnik za kulturu grada Zagreba Vladimir Stojsavljević, ravnatelj Talijanskog instituta Flavio Andreis te predsjednica Hrvatskog centra ITI-UNESCO Željka Turčinović. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Citadela« u Italiji I Španjolskoj</p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - Izvedbom plesne predstave »Citadela«, portugalskog koreografa Gagika Ismailiana baletni ansambl splitskog HNK gostovat će 28. ožujka u kazalištu Metastasio u talijanskom gradu Prato. Osim splitskih plesača, od 25. do 30. ožujka, u okviru programa Prozori u svijet talijanskoj publici predstavit će se produkcije »Silence, silence, silence« Slovenskog mladinskog gledališča, »Krvava svadba« Damira Zlatara Freya u izvedbi slovenskog Teatra Stabile iz Trsta, te »Mjesec dana na selu« Dramskog kazališta Gavella. Program Prozori u svijet zamišljen je kao pogled u kazališne »prostore« koji su donekle nepoznati talijanskoj publici. Predstava je premijerno izvedena 1999. a aktualna je jer nosi snažnu i univerzalnu antiratnu poruku. Nakon Italiji, »Citadela« odlazi na međunarodni plesni festival u Madrid. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Snovi i sukobi</p>
<p>RIM, 25. ožujka</p>
<p> - Pedeseti biennale suvremene umjetnosti koji se od 15. lipnja do 2. studenoga održava u Veneciji zvat će se »Snovi i sukobi: diktatura gledatelja«, priopćio je direktor Francesco Bonami. Prvi put će izložbu činiti desetak projekata »kako bi se povelo računa o raznovrsnosti suvremene umjetničke stvarnosti«. Izložba će se održavati u Duždevoj palači, u vrtovima Biennala, u Arsenalu, Muzeju Correr i na Trgu sv. Marka. Bit će pokazana i izložba posvećena slikarstvu od 1964. do naših dana. Izložba pod nazivom »Od Rauschenberga do Murakamija«, bit će posvećena brojnim slikarima od Roberta Rauschenberga, kojeg smatraju jednim od začetnika pop-arta, do Takashija Murakamija, koji povezuje tradicionalno japansko slikarstvo i pučku ikonografiju. »U naše vrijeme više nije moguće da važan događaj u suvremenoj umjetnosti bude isključivo estetski događaj bez veze sa svijetom u kojem živimo. Umjetnost ne može držati pod zvonom. Ona je rezultat susreta sna i sukoba«, rekao je Bonami. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Predstavljena Vuletićeva »Tajna večera«</p>
<p>BERLIN, 25. ožujka</p>
<p> - U Berlinu je u Hrvatskoj zajednici predstavljena dvojezična knjiga pjesama Anđelka Vuletića »Geheime Abendmahl/Tajna večera«, izdavačke kuće Oberbaum, a prevela Bianka Vukorep. O knjizi su tom zgodom govorili u ime nakladnika Siegfried Heinrich, prevoditeljica i autor. Knjiga je tiskana u ediciji u kojoj su već izišli poznati pisci poput Sartrea, Pasolinija, Dostojevskog, Cvetajeve i drugih. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Fenomenalan je uspjeh što sam tu</p>
<p>»Još 1999. godine sam igrao dobro, ali ne često. No, mislim da sam bio u pravoj formi. Najviše su me za hrvatsku reprezentaciju pitali francuski novinari. Zvao me tada i Srebrić, pitao me koliko sam visok, koliko težak, koliko trčim na sto metara. Što se smijete, pa nitko me tada nije znao. Čovjek se raspitivao, pa to je normalno« / »Bilo bi prepotentno ako bih rekao da moram igrati. To od mene nećete čuti«, veli Dado Pršo</p>
<p>ČATEŽ, 25. ožujka</p>
<p> - Dado Pršo ne može se načuditi otkud toliko novinarsko zanimanje za njega. Ne shvaćajući da je posljednjih tjedana u nogometnim razgovorima u Hrvatskoj glavna tema bio upravo on, ovaj momak plijeni samozatajnošću. U ponedjeljak je prvi puta viđen u odori hrvatske nogometne reprezentacije, istina na treningu. Iako su neki primijetili da je pomalo nezgrapan, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, Zorislav Srebrić nije se dao smesti.</p>
<p>- Da, ima samo jednu manu, zabija kad se sjeti.</p>
<p>Izbornik Barić prepun je lijepih riječi za Pršu, a mnogi ovom strijelcu iz francuskog Monaca predviđaju da će u subotu u Maksimiru debitirati za reprezentaciju. No, on čvrsto stoji na zemlji.</p>
<p>- Fenomenalan je uspjeh što sam već tu. Do jučer nitko nije znao za mene. Evo, i dalje novinarima objašnjavam da sam igrao u Hajdukovim juniorima, zajedno s Milanom Rapaićem koji je godinu dana stariji od mene. Igrao sam prvoligašku sezonu u Pazinki, otkud sam prešao u Monaco, a taj je prijelaz dogovorio jedan moj suigrač iz Pazinke. Već sam sedam godina Monacov igrač, s tim da sam dvije godine bio i na Korzici, u Ajacciu. S Monacom imam ugovor na još jednu godinu.</p>
<p>• Što znate o Belgijancima?</p>
<p>- Poznam jako dobro Van Buytena iz Marseillesa, često sam igrao protiv njega, on je jako dobar nogometaš. Imam i u klubu jednog Belgijanca, Leonarda. Pitam ja njega kakva im je reprezentacija, a on mi kaže da to nije onako dobar sastav koji je dobro igrao na lanjskom SP u Aziji. No, veli da ima dosta novih i ambicioznih igrača koji u jednoj utakmici mogu zablistati. Stvar je u nama. Kada se nešto mora, onda se snage udvostruče. </p>
<p>• Očekujete li mjesto u prvoj postavi?</p>
<p>- Ne mogu to očekivati, pa o tome odlučuje izbornik, a ne ja. Mnogi mi kažu da je to izvjesno nakon ozljede Ivice Olića. Ali ovdje ima odličnih napadača, pa tko može reći da sam ispred drugih. Ja ne, pa prvi sam puta ovdje.</p>
<p>• Kao debitant, imate li tremu?</p>
<p>- Bilo bi prepotentno ako bih rekao da moram igrati. To od mene nećete čuti. A trema? Tremu imam pedesetak puta godišnje, prije svake utakmice. Možda je trema što moramo pobijediti Belgiju. Mi, igrači koji igramo u inozemstvu, znamo za taj presing, ta je trema navika. Ali ako se toga bojimo, onda ne trebamo igrati nogomet.</p>
<p>• Jeste li možda poziv očekivali prije, za vrijeme drugih izbornika?</p>
<p>- Eto, 1999. godine sam igrao dobro, ali ne često. No, mislim da sam bio u pravoj formi. Najviše su me za hrvatsku reprezentaciju pitali francuski novinari, sjećam se Luke Tripkovića. Da, zvao me tada i Srebrić, pitao me koliko sam visok, koliko težak, koliko trčim na sto metara. Što se smijete, pa nitko me tada nije znao. Čovjek se raspitivao, pa to je normalno. Dakle, kontakti su postojali.</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U napad, ali ne bezglavo! </p>
<p>»Naša igra mora biti kombinatorna, dečki agresivniji i poduzetniji i izvanredno pokretljivi. Mislim da imam momčad koja može sprovesti moje zamisli. Nakon dugih lutanja, ipak smo došli do jake momčadi. Ona koja je igrala protiv Poljske bila je izvrsna, a bit će još bolja protiv Belgije, kad je dotjeram«, kazao je Barić</p>
<p>ČATEŽ, 25. ožujka</p>
<p> - Stigli su Tudor i Niko Kovač, preostaje samo da nam se u srijedu pridruži Mario Stanić, koji u utorak igra englesku kup utakmicu za svoj Chelsea protiv Arsenala, rekao je na prigodnoj konfrenciji za novinare izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić drugog dana priprema u Termama Čatež, priprema za najvažniju utakmicu kvalifikacija za EP 2004. u Portugalu, 29. ožujka u Zagrebu protiv Belgije. </p>
<p>- Moram biti zadovoljan što se kompletiramo pa možemo prionuti pravim treninzima, rekao je Barić u utorak prijepodne, a za poslijepodne je bila predviđena zatvorena trening utakmica protiv selekcije Krškoga. </p>
<p>Naš izbornik sad na raspolaganju ima 19 igrača: Pletikosu, Butinu, Roberta Kovača, Tokića, Živkovića, Šimića, Tomasa, Babića, Rapaića, Srnu, Tomislava Marića, Pršu, Rossu, Balabana, Leku, Tudora, Šimunića, Mornara i Niku Kovača, priključit će im se najstariji »vatreni« Stanić. </p>
<p>- Stanić igra dobro, čak je počeo postizati pogotke. U najužoj je konkurenciji za napad, ističe Barić, a Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, dodao je: </p>
<p>- Znate da smo izašli ususret njegovu klubu. Prema Fifinu naputku, Chelsea je morao pustiti Stanića na početak priprema. No, sve je to zbog toga što je Chelsea dosad bio maksimalno korektan.</p>
<p>U utorak su naši reprezentativci zajedno s izbornikom pogledali snimku utakmice između Alžira i Belgije. Belgijanci su kao gosti u tom dvoboju dobro igrali i pobijedili sa 3-1. </p>
<p>- Snimili smo Belgijance, ali o tome neću previše reći. Sumnjam da nas Belgijanci mogu značajnije iznenaditi. Znam što očekujem u toj utakmici, ali o tome ne smijem glasno, kazao je Barić i dodao kako je posebno zadovoljan načinom na koji su stariji reprezentativci prihvatili mlađe: </p>
<p>- Iako su konkurenti za isto mjesto u sastavu, nema ni trunke taštine i ljubomore, pomažu jedni drugima. To me podsjeća na atmosferu otprije šest, sedam godina.</p>
<p>Pokušao se Barić i našaliti. Naime, igrači su jednoglasno odlučili odreći se dnevnica i za taj novac, gotovo 200.000 kuna, kupiti ulaznice navijačima za sjevernu tribinu.</p>
<p>- Mogli su i mene pitati, sad sam ostao bez dnevnica! Šalim se... Predivno je to što su napravili. Vidite koliko žele pobjedu i pravi ugođaj na tribinama, kazao je Barić, a onda se opet okrenuo igračima.</p>
<p>- Moraju biti agresivniji, poduzetniji, jači. Protiv Belgije ćemo morati napadati, ali ne bezglavo. Naša igra mora biti kombinatorna, a da bi tako bilo moramo se i izvanredno kretati. Mislim da imam momčad koja to može. Eto, nakon dugih lutanja, ipak smo došli do jake momčadi. Ona koja je igrala protiv jake Poljske bila je izvrsna, a bit će još bolja protiv Belgije, kad je dotjeram.</p>
<p>U miru priprema najveća je novost da će hrvatska reprezentacija u srijedu u 16 sati trenirati na maksimirskom stadionu, gdje će prvi put igrati Pršo i Rosso. Upitali smo Barića kako mu se Dado Pršo svidio na treningu: </p>
<p>- Ima sjajan osjećaj za pogodak! Njegov nam je trener Didier Deschamps rekao da laganije trenira, ali u utakmici daje sve od sebe. Silno želi igrati za Hrvatsku. Možda se i bojao suigrača, no nakon što su ga tako lijepo primili stalno je nasmiješen. Pravi je igrač, uporan je, želi mnogo, a toliko i daje. Na kraju razgovora s novinarima Barić se okrenuo i izviđačkoj misiji njegova pomoćnika Dražena Ladića u Belgiji. Ladić je, naime, gledao utakmicu belgijskog prvenstva između Anderlechta i Bruggea (5-1).</p>
<p>- Brugge je odlična momčad, iz koje dolazi pet reprezentativaca, a iz Anderlechta jedan ili dvojica. Brugge bi nakon poraza od Anderlechta mogao biti motiviran, što za nas nije dobro. Budući da je već odavno prvak, mislio sam se da će se baš u Maksimiru opustiti. </p>
<p>Na kraju, doznali smo da će reprezentacija u Čatežu biti do subote u podne kad će krenuti u Zagreb na popodnevni odmor. Utakmica je u subotu u 18.30 sati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ćiro: Sad sam i ja za Pršu!</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kako samo jedan poziv mobitelom može utjecati na promjenu mišljenja... U ovom slučaju - Blaževićeva. Ponovno je Dinamov trener priredio zanimljiv »skeč« na druženju s nekolicinom novinara. U neobaveznom razgovoru na temu hrvatske reprezentacije i predstojećeg okršaja protiv Belgije, maksimirski je trener dotaknuo i temu debitanta u hrvatskome dresu, Dade Prše.</p>
<p> Riječ je, naravno, o sjajnome napadaču trenutačno prvoplasirane momčadi francuskoga prvenstva Monaca. Pa, iako je dan ranije Ćiro između redaka provukao da on vjerojatno ne bi zvao Pršu u reprezentaciju, sad je naglo promijenio mišljenje. I to sve zbog jednog poziva... S druge je strane (navodno) bio Monacov trener i donedavni proslavljeni francuski reprezentativac Didier Deschamps. Blažević ga je svojedobno trenirao u Nantesu, i to još u počecima Deschampsove igračke karijere.</p>
<p>Uglavnom, Ćiro je, pri spomenu Prše, poskočio i veselo uskliknuo:</p>
<p> - Joj, 'ajmo nazvati Deschampsa! Znate, on i ja imamo specifičan odnos, on mene jako voli. Nazvat ću ga da vidim što je to s tim Pršom, kakav je igrač...</p>
<p>No, tad se Ćiro kratko zamislio i ispalio dva, njemu svojstvena pitanja:</p>
<p> - Čekajte malo, kako je ime Deschampsu? A kako smo rekli da se zove taj naš igrač u Monacu?</p>
<p> Tad je na scenu stupila Blaževićeva tajnica Ljubica. U »arhivi« nikako nije mogla pronaći Deschampsov broj mobitela, pa je nazvala klub, gdje joj je Monacov govornik poručio da će izvijestiti Deschampsa o čemu se radi, nakon čega će Monacov trener nazvati Ćiru. Učinilo nam se nakratko da se čak i kod Blaževića pojavila mala sumnja u najavljeni »kontrapoziv« iz Monte Carla, no nakon kraćeg je vremena Blaževićev mobitel ipak - zasvirao.</p>
<p> - Aaaa, mon ami, quel plaisir...</p>
<p>Takvo Ćirino oduševljenje, a i francuski jezik, značili su da je s druge strane doista Deschamps. Doduše, zlobnici su u šali nagađali da je s druge strane komunikacijske žice vjerojatno vjerna tajnica Ljubica, koja je na Ćirine francuske opservacije odgovarala: »Ali, šefe što to pričate, ja vas ništa ne razumijem«. No, s druge je strane najvjerojatnije doista bio Deschamps...</p>
<p> - Znate li što mi je rekao kad sam mu se javio? Kazao je: »Šefe, ustao sam kad sam vas čuo.« Za Pršu kaže da je fantastičan, da je kao čovjek besprijekoran. Imao je dosta delikatnu operaciju koljena, ali sad je to prebrodio. Kaže da je brz, dominantan u dvoboju. Pa, Deschamps o Prši govori kao da se radi o najvećem igraču na svijetu! Evo, sad sam i ja za tog Pršu!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otto Barić nije zadovoljan</p>
<p>Zgoditke za Hrvatsku postigli su Tomislav Marić (3), Boško Balaban (2) i Dado Pršo</p>
<p>ČATEŽ, 25. ožujka</p>
<p> - U prijateljskoj, prije trening, utakmici, hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je izabranu selekciju Krškog i Brežica 6-2 (2-1). Bio je to trening dvoboj pripravljen upravo za bolje uigravanje naše reprezentacije prije skorašnjeg bitnog nastupa u kvalifikacijama za EP u Portugalu slijedeće godine, protiv Belgije, 29. ožujka u Zagrebu. </p>
<p>Zgoditke za Hrvatsku postigli su Tomislav Marić (3), Boško Balaban (2) i Dado Pršo. Strijelci za naše sparing partnere bili su Dvorančič i Mitrovič. </p>
<p>Nakon dotične provjere Barić nije bio odveć zadovoljan, što je i potpuno shvatljivo. Jer, samo desetak minuta prije kraja bilo je 2-1 za Hrvate, a onda je trener Slovenaca u igru uveo juniore i poletarce, te su im naši brže bolje napunili mrežu. Štoviše, ti su dječaci uspjeli postići čak i pogodak. </p>
<p>- Ne mogu biti zadovoljan, iskren je bio izbornik Barić. Posebno ne s nastupom početne 11-orice, očekivao sam više. Možda je ta utakmica došla prerano, trebali smo igrati u srijedu. </p>
<p>Inače, početna postava bila je u formaciji: Pletikosa - Šimunić, Tomas, Šimić - Živković, Rapaić, Tudor, Roso, Srna - Tomislav Marić, Pršo. Poslije su još igrali svi ostali. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Janica u konkurenciji za »sportskog Oscara«</p>
<p>Najveće konkurentice naša će skijašica imati u atletičarkama Marion Jones i Pauli Radcliffe, tenisačici Sereni Williams, te švedskoj golferici Anniki Sorenstam </p>
<p>LONDON, 25. ožujka</p>
<p> - Najbolja skijašica svijeta Janica Kostelić je u najužoj konkurenciji za osvajanje prestižne nagrade »Laureus World Sportsman of the Year«, poznatije kao »sportski Oscar«. </p>
<p>Najbolje sportaše godine bira 400 sportskih novinara iz 75 zemalja, a svečana dodjela upriličit će se 20. svibnja u Monte Carlu.</p>
<p>Osvajačica Svjetskog kupa ukupno i pobjednica slaloma, te dvostruka svjetska prvakinja ove godine imat će najveće konkurentice u atletičarkama Marion Jones i Pauli Radcliffe, tenisačici Sereni Williams, te švedskoj golferici Anniki Sorenstam. Lanjska dobitnica je bila tenisačica Jennifer Capriati.</p>
<p>Kod sportaša su najveći kandidati golfer Tiger Woods, koji ima već dva »Oscara«, te Michael Schumacher, koji je nagradu dobio 2001. Uz njih su nominirani brazilski nogometaš Ronaldo, norveški biatlonac Ole Einar Björndalen i pobjednik »Tour de Francea«, Amerikanac Lance Armstrong.</p>
<p>Za najbolju momčad kandidiraju svjetski nogometni prvaci Brazilci, europski klupski prvak Real Madrid, olimpijski prvaci hokejaši Kanade, F1 momčad Ferrari i europska golferska reprezentacija koja je osvojila Ryder kup. </p>
<p>Slovačka tenisačica Daniela Hantuhova, argentinski tenisač David Nalbandian, kineska NBA zvijezda Yao Ming, engleski nogometaš Wayne Rooney i nizozemski brzi klizač Jochem Uytdehaage nominirani su za nagradu sportaša koji najviše obećava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bez Alihodžića, Rimac novi kapetan</p>
<p>»McLinton je definitivno profil igrača kakav je trebao ovoj momčadi«, kazao je Aleksandar Petrović</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Iako su košarkaši Cibone VIP u Euroligi na pretposljednjem mjestu s jednom pobjedom i dva poraza, trener Aleksandar Petrović vjeruje da cibosi mogu iznenaditi u skupini D. Prva utakmica u kojoj bi trebali upisati pobjedu već je u srijedu (20.30), protiv istanbulskog Efes Pilsena, u 4. kolu drugog kruga Eurolige.</p>
<p>- Poprilični sam optimist, iako igramo protiv jedine neporažene momčadi. Po prvi put osjetio sam strahovito samopouzdanje, čini mi se da igrači jedva čekaju Efes, kazao je trener Petrović.</p>
<p>Ipak, u »tornju« imaju razloga za zabrinutost. Protiv Efesa Dževad Alihodžić je znao odigrati vrlo dobru obranu na Kasparsu Kambali, no u srijedu neće moći igrati jer je uganuo gležanj: </p>
<p>- Da sam mogao birati utakmicu na kojoj će Alihodžić igrati barem deset minuta, bio bi to Efes, ali ne mogu računati na njega. </p>
<p>Acu je trebalo podsjetiti da u tom slučaju mora odabrati novog kapetana. </p>
<p>- Nisam razmišljao o tome, ali to će biti Slaven Rimac. </p>
<p>Velikih problema ima i Haris Mujezinović koji je proteklih desetak dana uopće nije trenirao, već je samo igrao utakmice. Mujezinovića su nakon gripe mučili gležnjevi, zatim je dobio udarac u rebra, pa u arkadu. </p>
<p>- Haris ide od utakmice do utakmice, u srijedu će biti opet pod injekcijama protiv bolova. Teško je očekivati da bez treninga može imati kontinuitet dobrih igara, kazao je Petrović. </p>
<p>Aco vjeruje da bi Cibona ako pobijedi Efes i Unicaju, u posljednjem kolu kod kuće protiv CSKA odlučivala o »final fouru«. Zato je dvoboj protiv Turaka vrlo važan. </p>
<p>- Prva opcija je pobjeda, drugo, tražit ćemo pobjedu veću od šest razlike, a treće, zbog eventualnog kruga momčadi s omjerom 4-2, bilo bi dobro kada bi pobijedili sa što većom razlikom. </p>
<p>Igra Efesa dobro je poznata Ciboni, ove sezone već su igrali četiri puta. Glavnu riječ vode Brown i Kambala, protiv CSKA odličan je bio i Granger. </p>
<p>- Sumnjam da možemo ponoviti dobru obranu iz prve utakmice, jer smo sada bez Mamića. Bit ćemo više napadački orijentirani. Raduje me dobra Prkačinova forma. Trebao bi proraditi i Krasić koji je apsolutno najjači šuter u momčadi, samo ga je presjekla gripa i polako se vraća. </p>
<p>Petrović je zadovoljan i Darrenom McLintonom. </p>
<p>- On je definitivno profil igrača kakav je trebao ovoj momčadi. </p>
<p>Cibona je za utakmicu protiv Efes Pilsena odlučila darivati navijače. Zainteresirani mogu podići besplatne ulaznice u srijedu od 10 do 13 sati u Vipnet centru na Iblerovom trgu. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ljubičić i Ančić protiv Moye i Ferrera, Ivanišević navijač</p>
<p>Izbornici hrvatske i španjolske reprezentacije objavili su očekivani popis reprezenativaca za predstojeći ogled</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ivan Ljubičić i Mario Ančić igrat će pojedinačne kao i dvoboj parova protiv španjolskih reprezentativaca od 4. do 6. travnja u Valenciji, kada je na rasporedu četvrtfinale Svjetske skupine Davisovog kupa. Goran Ivanišević putuje u Španjolsku, ali u statusu svojevrsnog reprezentativnog animatora, garancije dobre atmosfere i velika podrška kako udarnom dvojcu tako i Mariju Radiću i Lovri Zovku.</p>
<p>Posjekotina na peti Gorana Ivaniševića još uvijek nije sanirana. Školjka na plaži Miamija očito je uzrokovala veću štetu no što je prvotni pregled sugerirao.</p>
<p>- Doktor je čak predložio Ivaniševiću i više od 10 dana odmora. Ali, Goran putuje s nama u Valenciju, kao najvatreniji navijač, najavio je hrvatski izbornik Nikola Pilić.</p>
<p>Umjesto Ivaniševića na popisu se pojavio Mario Radić, 21-godišnji Zagrepčanin, kojeg je hrvatska publika prvi put vidjela na prošlogodišnje umaškom turniru.</p>
<p>- Radić je bio u kombinaciji kao peti igrač čak i prije nego se Ivanišević ozlijedio, ustvrdio je Pilić.</p>
<p>• Zašto je Radić dobio prednost ispred Željka Krajana ili Ivana Karlovića?</p>
<p>- Krajan je sebe diskvalificirao još uoči dvoboja protiv Amerikanaca, kada je izabrao San Jose umjesto Zagreba. To ne znači kako imam nešto protiv Krajana. No, i rezultati sugeriraju kako nije u formi. Previše puta je izgubio u prvom kolu ove sezone. Jednako mislim i za Karlovića, koji također nije na prošlogodišnjoj razini. Uostalom, Radić je obojicu pobijedio na zemljanim terenima.</p>
<p>Španjolski izbornik Jordi Arrese nije mijenjao pobjednički sastav protiv Belgije. Dakle, igraju Juan Carlos Ferrero, Carlos Moya, Alex Corretja i Albert Costa.</p>
<p>- Igramo protiv reprezentacije u kojoj je rezerva pobjednik Roland Garrosa, Albert Costa. Što više reći? Ali, nikad nigdje nisam išao izgubiti. Zašto ne bi vjerovali u iznenađenje?, zaključio je Pilić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rusi ne daju primat</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 25. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju u Washingtonu počelo je, po običaju, obaveznim sastavima sportskih parova. To je nadmetanje bilo najavljeno kao neizvjestan dvoboj tradicionalno premoćnih ruskih parova i naglo uzdignutih kineskih parova. Sudeći po prvom dijelu natjecanja, obaveznim sastavima, taj »dvoboj« ipak će završiti u rusku korist, ne bude li nekih dramatičnih pogrešaka njihova tri odlična para.</p>
<p>Rusi su se, kao i dosad, izdvajali savršenstvom lakog klizanja, te osobitom kulturom pokreta, što se kod njih očito temelji na nacionalnim plesovima s poznatom visokom nadogradnjom baleta. To se osobito vidjelo kod trenutno vodećeg para, Tatjana Totmijanina i Maksim Marinin koji su nastupajući rano (bili su 11. od 21 para) dobili ocjene (ovaj put od 14 sudaca) od 5.7 do 5.9. Za svoj sastav koji je bio bez i najsitnije pogreške, gotovo do nevjerovanja, sinkroniziran i na vrhunskoj razini ljepote toliko važne u kulturi pokreta.</p>
<p>Veoma sličan je bio i malo poznati treći ruski par, samo 16-godišnja Julija Obertas i Aleksej Sokolov koji su na nedavnom EP bili tek peti. Bolje, na 3. mjestu plasiranom paru Marija Petrova i Aleksej Tihonov nedostajalo je u savršenoj izvedbi - žara.</p>
<p>Od tri kineska para jedino su lanjski svjetski prvaci Xue Shen - Hangbo Zhao opravdali očekivanja, unatoč njegovoj pogrešci u jednoj pirueti. Oni su bili kineski točni u tehničkoj izvedbi, ali uz tu »suhu« točnost nedostajalo je žanra i izražajnosti. Ostala dva kineska para Dan Zhang - Hao Zhang i Qing Pang - Lian Tong začudo su zastajali zbog nekih netočnosti izvedbe.</p>
<p>U sjeni ovog dvoboja ostali su sjajno uznapredovali Poljaci, Dorota Zagorska i Mariusz Siudek te Česi Katarina Berankova i Otto Dlabola, dok je poznati francuski par Sarah Abitbol i Stephane Bernadis iznenadio neangažiranim nastupom.</p>
<p>• Poredak nakon obaveznih sastava: 1. Totmijanina - Marinin (Rus) 0.5, 2. Shen - Zhao (Kin) 1.0, 3. Petrova - Tihonov (Rus) 1.5, 4. Obertas - Sokolov (Rus) 2.0, 5. 5. Zagorska - Siudek (Polj) 2.5, 6. Langlois - Archetto (Kan) 3.0, 7. Zhang - Zhang (Kin) 3.5, 8. Pang - Tong (Kin) 4.0, 9. Abitbol - Bernadis (Fra) 4.5, 10. Berankova - Dlabola (Češ) 5.0...</p>
<p>Ž. Susić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Priprema se kopneni napad na Bagdad, u Basri žestok otpor Saddamovih fedajina </p>
<p>Američke snage ušle više od 320 kilometara duboko u irački teritorij / Amerikanci na samo sto kilometara od Bagdada prema kojem se uputilo 4000 marinaca. Oni se približavaju položajima Republikanske garde na prilazu gradu / Nakon dva dana žestokih borbi konvoj američkih marinaca prešao Eufrat i Saddamov kanal u blizini Nasiriye / Britanske snage proglasile Basru vojnim ciljem / Britanski i američki zapovjednici objavili su da je skršen irački otpor u luci Umm Qasr na jugu Iraka, no irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan to opovrgava / Kirkuk »naftni grad« već 24 sata pod bombama</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Šestoga dana rata u Iraku saveznici su žestoko napadali Bagdad, Nasiriyu, Basru i Kirkuk. General bojnik Stanley McChriystal na konferenciji za novinare u Pentagonu ustvrdio je da su američke snage ušle više od 320 kilometara duboko u irački teritorij.</p>
<p> Prema posljednjim podacima, Amerikanci su na samo sto kilometara od Bagdada, prema kojem se uputilo 4000 marinaca. Oni se približavaju položajima Republikanske garde na prilazu gradu, no prodor im otežava pješčana oluja. </p>
<p> Irački su glavni grad u utorak potresale snažne eksplozije bombi što ih zrakoplovi ispuštaju u naletima koji slijede jedan drugi. Britanski vojni dužnosnik potvrdio je da se priprema kopneni napad na Bagdad, a britanski su izvori javili da koalicijske snage u utorak planiraju zauzeti položaje oko grada i pričekati pojačanje. </p>
<p> Konvoj američkih marinaca prešao je u utorak, nakon dva dana žestokih borbi, rijeku Eufrat i Saddamov kanal u blizini Nasiriye, te nastavio napredovati prema Bagdadu. Novinari su javili o tridesetak mrtvih Iračana duž ceste koja je udaljena oko 15 kilometara sjeverno od Nasiriye. Pretpostavlja se da su ti ljudi poginuli u američkom bombardiranju grada i okolice, ali novinari nisu mogli utvrditi je li riječ o civilima ili vojnicima.</p>
<p> Britanske su snage u utorak proglasile južni irački grad Basru, u kojem se utvrdilo gotovo 1000 iračkih vojnika s tenkovima i topništvom, vojnim ciljem (taj grad ima veliku političku i vojnu važnost u tom području). Prva oklopna brigada zvana »Pustinjski štakori«, koja vodi ofenzivu na taj grad nailazi na žestoki otpor. </p>
<p> Nazivajući Iračane neregularnim, gerilskim borcima, kapetan Al Lockwood rekao je da britanske snage nailaze na otpor fedajina, pripadnika postrojbi vrlo odanih Saddamu. Američki general Victor Renuarton je kazao da savezničke snage ne kane opkoliti Basru, ali će gađati vojne ciljeve u gradu. »U slučaju Basre, bit će elemenata u gradu koji će biti vojni ciljevi, to su dijelovi grada u kojima se pruža otpor, to su snage fedajina, specijalne snage Republikanske garde, snage stranke Baath, koje se i dalje bore«, dodao je Renuarton. </p>
<p> Britanski i američki zapovjednici objavili su da je u utorak skršen irački otpor u luci Umm Qasr, na jugu Iraka. Time će se omogućiti dostava pomoći prijeko potrebne lokalnom stanovništvu. Jedan od zapovjednika, britanski brigadir Jim Dutton, izjavio je kako se nada da će prvi brod s pomoći Iraku uploviti u Umm Qasr za 48 sati. </p>
<p>No, irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan opovrgnuo je pad tog grada koji je na granici s Kuvajtom, istaknuvši da su saveznici opkolili zračnu luku Umm Qasra, ali nisu ušli u grad.</p>
<p> Sjever Iraka i dalje je pod udarima bombi. Kirkuk, »naftni grad«, već se 24 sata zasipa bombama. Eksplozije su se čule i u pedesetak kilometara udaljenom Chamchamalu, gradiću u autonomnom području Kurdistana. Eksplozije su odjekivale cijeli dan, a djelovala je i protuzračna obrana. </p>
<p> U južnoj provinciji Dhi Qar, objavila je iračka televizija, u borbama je ubijeno šest pripadnika stranke Baas koji su prepoznati kao »dužnosnici« vladajuće Saddamove stranke. Irački vojni čelnici tvrde da koalicijske snage nisu uspjele zauzeti zračnu luku u Saadu, na zapadu Iraka. Također su izjavili da su dobrovoljci »Jeruzalemske vojske« odbili savezničke snage u Al Muthannau, 300 kilometara jugozapadno od Bagdada.</p>
<p> Pentagon je identificirao dvojicu pilota helikoptera AH-64 »Apache« koji se srušio u borbama južno od Bagdada, a piloti su irački zarobljenici. Riječ je o Davidu Williamsu (30) iz Floride i Ronaldu Youngu Jr. (26) iz Georgije. U Bagdadu iračka je televizija prikazala snimku te dvojice vojnika. Navedeno je da je riječ o posadi »Apachea« koji je, tvrdi iračka strana, srušen kad je upao u vatru sa zemlje jugozapadno od Bagdada. Reuters je javio kako se prema snimci čini da su ta dvojica vojnika dobro.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>EU osnovala skupinu za borbu protiv trgovine ljudima</p>
<p>BRUXELLES, 25. ožujka</p>
<p> - Europska komisija objavila je u utorak da osniva posebnu stručnu skupinu koja bi trebala predložiti načine borbe protiv trgovine ljudima preko granica Europske unije. Trgovina ljudima nije pitanje koje pogađa nekoliko pojedinaca, nego je sustavni problem s dalekosežnim socijalnim, gospodarskim i organizacijskim posljedicama, objavila je EU, uz objašnjenje: »Trgovina ljudima ozbiljan je prekršaj, koji uključuje kršenje osnovnih ljudskih prava i dostojanstva čovjeka, te zahtijeva multidisciplinarni pristup cijelom lancu trgovine, od zemalja podrijetla, preko tranzita do krajnjeg odredišta«.</p>
<p>Prema riječima dužnosnika Europske komisije, trgovina ljudima obuhvaća iskorištavanje muškaraca, žena i djece za prostituciju i druge oblike seksualnog iskorištavanja, uključujući pornografiju. Skupina, u kojoj su stručnjaci iz vlade, sveučilišta i privatnih instituta, sastavit će u roku od devet mjeseci izvješće na temelju kojeg će Europska komisija izraditi akcijski plan borbe protiv krijumčarenja ljudi na nivou EU-a. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Teksašani šokirani snimkama zarobljenih sunarodnjaka</p>
<p>Većina Amerikanaca nije vidjela snimke zarobljenih i ubijenih vojnika logističke postrojbe iz Fort Blissa. Stanovnici El Pasa, u čijoj se blizini nalazi baza, imali su tu mogućnost jer mogu gledati meksičku tv postaju Televisa, čiji signal se prostire južnim dijelovima Novog Meksika </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - »Nikad nismo imali dan poput ovoga, nikad nismo doživjeli ovakvu tragediju«, riječi su pukovnika Andyja Lamberta, časnika američke baze Fort Bliss čiji su vojnici uhićeni i ubijeni u nedjelju u blizini grada Nassiriya u južnom Iraku.
Novinar Washington Posta razgovarao je s rodbinom i kolegama zarobljenih i ubijenih vojnika nakon snimki koje je u SAD-u prikazala samo televizijska kuća CBS. Većina njih je o sudbini svojih najmilijih doznala iz vijesti, jer Pentagon još nije službeno objavio imena zarobljenih i ubijenih vojnika. Obitelj 23-godišnjeg Patricka Millera, jednog od pet zarobljenih vojnika, tužnu vijest čula je u nedjelju ujutro u vijestima. »Zasad znamo samo da je živ«, rekla je njegova sestra Kim. Na videosnimci ratnih zarobljenika Miller je drhtavim glasom odgovarao na pitanja osobe iza kamere. Rekao je kako je u Irak došao »popraviti slomljene stvari«. Na pitanje iračkog istražitelja je li došao ubijati Iračane, odgovorio je: »Ne, došao sam pucati samo ako pucaju na mene«. Oni ne diraju mene, ja ne diram njih«. </p>
<p>Rodbina jedine žene među zarobljenicima, crne Shoshane Johnson, nije niti pomišljala da se ona nalazi u opasnom okruženju. Ujna Shoshane Johnson, Margaret Thorn Henderson, rekla je u televizijskoj emisiji »Today« kako je »mislila da kuha u vojsci«. »Bila sam iznenađena jer sam mislila da je Irak posljednje mjesto na kojem bi mogla biti«, rekla je. U videosnimci Johnson je prikazana kako sjedi na kauču, bosonoga, s lijevim gležnjem u povojima. »Izgledala je uplašeno. Ne mogu zamisliti kroz što prolazi. Ne mogu zamisliti što osjeća«, rekla je u istoj emisiji njezina rođakinja Tracy Thorn. Nikki Johnson rekla je kako ju posebno brine kako postupaju prema Shoshane, posebno stoga što je jedina žena među zarobljenicima, i izrazila nadu da će osoblje Crvenog križa imati pristupa zarobljenicima. Zamolila je susjede i prijatelje da svakoga dana u podne odvoje nekoliko trenutaka i pomole se za njenu sestru.</p>
<p>Priča majke uhićenog Josepha Hudsona osvanula je u utorak na naslovnici El Paso Timesa pod naslovom »Zarobljenici vojnici Fort Blissa«. Ostala dva zarobljenika su James Joseph Riley, 31, narednik koji je u vojsku stupio u travnju 1990. godine i Edgar Hernandez koji je u najlošijem stanju od svih petoro zarobljenih. Ležao je na poljskom krevetu, stenjući, s rukama u zavojima i krvavog lica. </p>
<p>Nitko u Fort Blissu nije mislio da bi njihovi vojnici mogli biti među prvim žrtvama ili zarobljenicima u Iraku. Za to su imali dobar razlog, piše Washington Post. Naime, iako se radi o drugoj po veličini vojnoj bazi po broju vojnika, niti jedan vojnik Fort Blissa nije bio ubijen u bitkama još od Vijetnamskog rata. Fort Bliss je uglavnom baza specijalizirana za protuzračnu obranu gdje se uvježbava rukovanje proturaketnim sustavom »patriot« i ostalim obrambenim oružjem.</p>
<p>Kao nestali, vodi se još osam vojnika Fort Blissa, među njima i jedna žena, devetnaestogodišnja Jessica Lynch iz Palestine u Zapadnoj Virginiji.</p>
<p>Većina Amerikanaca nije vidjela snimke zarobljenih i ubijenih vojnika logističke postrojbe iz Fort Blissa. Stanovnici El Pasa, u čijoj se blizini nalazi baza, imali su tu mogućnost jer mogu gledati meksičku tv postaju Televisa, čiji signal se prostire južnim dijelovima Novog Meksika. Časnici Fort Blissa izjavili su da se neki članovi obitelji uhićenih i ubijenih vojnika nalaze u bazi u izoliranim prostorijama, gdje razgovaraju s vojnim kapelanima i savjetnicima. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Oko 100.000 djece u opasnosti od epidemije u Basri</p>
<p>AMMAN/ŽENEVA/LONDON, 25. ožujka</p>
<p> - Život oko 100.000 iračke djece mlađe od pet godina u opasnosti je zbog rizika izbijanja epidemije, do čega može doći u nedostatku pitke vode, objavio je u ponedjeljak UN-ov Fond za djecu (UNICEF).</p>
<p>Prema priopćenju, UNICEF je zabrinut »dugotrajnim prekidom električne energije i opskrbe vodom u Basri« navodeći da je, prema raspoloživim informacijama, već treći dan prekinuta opskrba hranom i vodom u tom gradu. </p>
<p>Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International izrazila je u ponedjeljak na večer zabrinutost zbog situacije u kojoj su irački civili u Basri, koji od petka nemaju pitke vode. </p>
<p>»Sve strane u sukobu u Iraku odgovorne su za osiguravanje humanitarnih potreba civilne populacije«, ističe Amnesty. </p>
<p>Glavnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije objavila je da je Međunarodni Crveni križ uspio uspostaviti opskrbu vodom za 40 posto stanovnika grada, također izrazivši zabrinutost posljedicama nedostatka vode. </p>
<p>I Međunarodni odbor Crvenoga križa ranije je upozorio da Basri, gradu od milijun i 200.000 stanovnika, prijeti humanitarna kriza zbog problema s vodom i žestokih borbi koje se vode. </p>
<p>Grad Basra, naftno središte oko 500 kilometara jugoistočno od Bagdada, poprište je žestokih borbi između iračkih snaga i snaga američko-britanske koalicije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Milijunski irački ugovori samo za američke tvrtke</p>
<p>USAID dodijelio Stevedoring Servicesu of America 4,8 milijuna dolara vrijedan ugovor za upravljanje lukom Umm Qasr / Inženjerija vojske SAD-a sklopila ugovor s houstonskom tvrtkom Kellogg, Brown & Root za gašenje zapaljenih iračkih naftnih izvora i obnovu naftnih postrojenja </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) dodijelila je u ponedjeljak američkoj tvrtki Stevedoring Services of America 4,8 milijuna dolara vrijedan ugovor za upravljanje - još neosvojenom - lukom Umm Qasr, dok je inženjerija vojske SAD-a sklopila ugovor s houstonskom tvrtkom Kellogg, Brown & Root (KBR) za gašenje zapaljenih iračkih naftnih izvora i obnovu naftnih postrojenja.</p>
<p>Američke bi tvrtke, međutim, već sljedećih dana trebale dobiti ugovore za još nekoliko milijunskih ugovora za obnovu u Iraku. USAID je, naime, pozvao pet vodećih američkih građevinskih tvrtki da iznesu ponude za poslove vezane uz obnovu prometnica, zrakoplova i luka te domova zdravlja, škola i objekata javne uprave. Vrijednost tih poslova bi mogla dosegnuti čak 900 milijuna dolara, a dobitnici ukupno sedam natječaja bit će objavljeni ovaj tjedan. </p>
<p>Američkim su vlastima, međutim, upućene brojne zamjerke britanskih tvrtki jer se u obzir uzimaju samo one iz SAD-a. Predstavnici USAID-a su, pak, kazali da su ta ograničenja potrebna zbog sigurnosnih razloga, iako će inozemne tvrtke moći s dobitnicima natječaja sklapati kooperantske ugovore. </p>
<p>Ugovor sa Stevendoringom, koji će u Umm Qasr ući čim koalicijske snage grad proglase sigurnim za civilele, na snagu stupa odmah, objavio je USAID. Tvrtka dosad nije imala iskustva na kriznim područjima, iako je radila na razvoju nekoliko luka u regiji. Stevendoring bi trebao osigurati učinkovit rad luke, preko koje će se u Irak skoro početi slijevati humanitarna pomoć te uspostaviti sustav osiguranja i kontrole da bi se spriječile krađe i korupcija. </p>
<p>Vojni dužnosnici nisu objavili vrijednost ugovora s KBR-om, koji je već sklopio ugovore o suradnji s dvije manje tvrtke - obje iz SAD-a. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Uhićen atentator na Zorana Đinđića</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Premijer Srbije Zoran Živković u utorak je na konferenciji za novinare izjavio da je MUP uhitio osobe za koje sumnja da su počinile atentat na premijera njegovog pokojnog prethodnika Zorana Đinđića. »Temeljem dosadašnje istrage, provjere materijalnih činjenica i dokaza, izjava svjedoka i uhićenih članova zločinačke grupe »zemunski klan« koja je izvršila atentat na premijera Đinđića, policija je identificirala osobu za koju se osnovano sumnja da je pucala u Đinđića. Radi se o Zvezdanu Jovanoviću Zveki, rođenom 1965. godine u Peći, dosadašnjem pomoćniku zapovjednika Jedinice za specijalne operacije«, izjavio je Živković. Dodao je da je Jovanović uhićen u ponedjeljak i zadržan radi daljnje istrage. </p>
<p>Na temelju istih saznanja uhićen je i Saša Pejaković Pele (1971.) iz Subotice, također pripadnik JSO-a, jer se sumnja da je neposredno sudjelovao u pripremanju ubojstva. Prije početka Živkovićeve tiskovne konferencije policija je pronašla snajpersku pušku marke »heckler und koch«, zakopanu na Novom Beogradu, iz koje je, kako se sumnja, pucano na premijera Đinđića. Vještačenjem će se utvrditi utemeljenost ovih tvrdnji. Zbog veza sa »zemunskim klanom smijenjen zapovjednik JSO-a Dušan Maričić zvani Gumar.</p>
<p>Vlada Srbije priopćila je da je do ponedjeljka u pritvoru zadržano 29 članova »zemunske skupine« koja je osumnjičena za premijerovo ubojstvo i potvrdila da su među uhićenim članovima tog klana i Zoran Vukojević Vuk, Dragan Ninković Prevara, Milan Jurišić Juriško i Gradiša Katić. MUP Srbije priopćio je da su među 13 uhićenih članova »surčinske skupine« Milan Narandžić Limun, Ljubomir Jovanović Stakleni i Predrag Ranković Peconi. Prema službenim podacima, ukupan broj dosad privedenih je 3682, od toga je u pritvoru zadržano 1075 osoba. </p>
<p>Predsjednik skupštinskog odbora za obranu i sigurnost Dragan Šutanovac izjavio je da se nove informacije o kriminalnim grupama pojavljuju iz sata u sat te on misli da će se u vrlo kratkom vremenu stvoriti cjelovita slika o tome »što se doista događalo u Srbiji tijekom proteklih tri, četiri, pet, šest godina«. Dodao je da je pretežno riječ o ljudima koji su ogrezli u kriminalu i koji su nasilnička iskustva stekli po ratištima na teritoriju bivše Jugoslavije, došli natrag u Srbiju gdje im je ponestalo novca i počeli su koristiti sve moguće načine da dođu do njega.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Šešelj se ne osjeća krivim za ratne zločine </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Čelnik srpskih radikala Vojislav Šešelj u utorak je pred Haaškim sudom (ICTY) rekao da se ne osjeća krivim niti prema jednoj od 14 točaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji mu se stavljaju na teret.</p>
<p> »Ne osjećam se krivim«, odgovarao je nakon čitanja svake od 14 točaka haaške optužnice kojom ga se tereti za etničko čišćenje u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini u razdoblju od 1991. do 1993.</p>
<p> Šešelj (48), koji je odbio ustati prilikom ulaska suca Wolfganga Schonburga u sudnicu, na prvom je ročištu 26. veljače iskoristio pravo da se o krivnji izjasni u roku od 30 dana. Od tužiteljstva je tada zatražio da se optužnica očisti od »terminoloških nejasnoća«, odnosno od njemu, kako je rekao, »nerazumljivih hrvatskih i engleskih izraza«. </p>
<p> Predsjednik Srpske radikalne stranke i jedan od najpoznatijih ideologa velikosrpstva, koji nosi titulu četničkog vojvode, od 24. veljače u pritvoru je Haaškog suda. Optužnica tereti Šešelja u osam točaka za zločine protiv čovječnosti i u šest točaka za kršenje ratnog prava i običaja za njegovo sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu pod vodstvom Slobodana Miloševića.</p>
<p> Prema optužnici cilj tog zločinačkog pothvata bilo je prisilno uklanjanje zločinima, ubojstvima, progonima i razaranjem većine Hrvata, Bošnjaka i drugog nesrpskog stanovništva s trećine teritorija Hrvatske, većih dijelova BiH i dijelova Vojvodine radi njihova priključenja novoj državi pod dominacijom Srba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Milošević odbija terapiju, suđenje i dalje u prekidu </p>
<p>Optuženik tvrdi da se zbog pojačane terapije osjeća »grogi« pa ne može pripremati obranu / Sudac May: Ne smije se dopustiti da se prekine suđenje jer se Milošević nije u stanju braniti / U srijedu ili četvrtak rasprava o optuženikovu zdravstvenom stanju </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, prekinuto prošli tjedan zbog njegovih srčanih tegoba, iako zakazano za utorak nije nastavljeno jer se optuženik i dalje ne osjeća dobro, a odbija uzeti povećanu dozu lijekova koju mu je preporučio kardiolog.</p>
<p>Predsjedatelj raspravnog vijeća sudac Richard May rekao je kako je vijeće primilo izvješće da je nakon prekida suđenja, 18. ožujka, »kardiolog preporučio povećanje doze lijekova za kontrolu tlaka koje je optuženik odbio uzeti i zbog toga ne može biti na suđenju«. Prema izvješću pritvorskog osoblja, Milošević se žali da se zbog povećane doze lijekova osjeća »grogi« što mu onemogućava pripremu obrane. </p>
<p> Suđenje Miloševiću, započeto 12. veljače 2002., dosad je sedam puta prekidano zbog optuženikovih zdravstvenih tegoba. Time je, prema riječima suca Maya, izgubljeno oko 40 raspravnih dana.</p>
<p> »Prvi put se suočavamo sa situacijom da se optuženik svojom odlukom dovodi u stanje da ne može pratiti suđenje jer ne uzima lijekove«, rekao je May i predložio da se Miloševića upozori kako će se suđenje nastaviti bez njega. </p>
<p> Također je predložio da idući svjedok, umirovljeni general HV-a Nojko Marinović, koji je trebao svjedočiti u utorak videovezom iz Dubrovnika, ovaj tjedan dâ izvanraspravni iskaz pod zakletvom, prema pravilu 71. Suda, uz protuispitivanje amicus curiae (prijatelja suda) ili kasnije protuispitivanje optuženog.</p>
<p> »Ne smije se dopustiti da se obustavi suđenje jer se Milošević nije u stanju braniti«, naglasio je May.</p>
<p> Amicus Steven Kay usprotivio se donošenju »preuranjenih zaključaka« upozorivši da Miloševiću »povećana doza lijekova izaziva vrtoglavicu i onemogućuje pripremu obrane«.</p>
<p> Sudac O-Gon Kwon pročitao je dio izvještaja pritvorskog osoblja prema kojem je »Milošević rekao da je prije uzimao povećanu dozu lijekova nakon čega se osjećao nestabilno i nije mogao ispuniti svoje obveze za pripremu obrane«.</p>
<p> Kay je odbio prijedlog da amici curiae, umjesto Miloševića, protuispituju svjedoka Marinovića »ocijenivši kako bi ispitivanje bez instrukcija optuženog štetilo suđenju«. </p>
<p> Sudac May prihvatio je prijedlog tužitelja Geoffreya Nica da se u srijedu ili četvrtak održi rasprava o optuženikovu zdravstvenom stanju, na kojoj bi sudjelovao i »ugledni medicinski vještak«. Najavio je da će vijeće o datumu rasprave naknadno obavijestiti strane. Svjedočenje generala Marinovića, zapovjednika obrane Dubrovnika u vrijeme napada JNA u jesen 1991., najavljeno je za četvrtak, uz uvjet da raspravno vijeće prethodno odluči o tome. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sarajevski županijski tužitelj osumnjičen za silovanje maloljetnice</p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka</p>
<p> - Sarajevski županijski tužitelj Mustafa Bisić, koji je široj javnosti postao poznat nakon što je podigao optužnicu protiv šestorice - kasnije oslobođenih - navodnih ubojica Joze Leutara te protiv Ante Jelavića i ostalih vođa neuspjelog pokušaja stvaranja hrvatske autonomije iz 2001., suočava se ovih dana s ozbiljnim optužbama na vlastiti račun.</p>
<p>Sarajka Vesna Vojkić nedavno je u jednom dnevnom listu ustvrdila da je tužitelj Bisić 1990. primorao na snošaj njezinu tada malodobnu kćer, kao protuuslugu za puštanje iz zatvora djevojčina brata. Vojkić je zatražila istragu protiv Bisića te njegovo udaljavanje iz pravosudnog sustava.</p>
<p>Mnogi smatraju da su optužbe istinite pa se tako sarajevska Slobodna Bosna pita kakav bi mogao biti motiv majke da javno priopći da je njezina malodobna kći pretrpjela seksualno nasilje ako to nije istinito. No, tužitelj Bisić odbacuje sve optužbe tvrdeći da je riječ o kampanji koju protiv njega već nekoliko mjeseci vode kriminalci, nastojeći mu okaljati ugled, a sebe zaštititi: »Iza kampanje protiv mene stoje oni kojima smetam, možda čak bivši pripadnici obavještajnih službi vođeni iz određenih centara moći. Oni, ne birajući sredstva, manipuliraju javnošću. Gadi mi se čak i izgovoriti ono što se stavlja meni na teret, a sve je izmišljeno«, kazao je Bisić novinarima, dodajući da se želi naškoditi ne samo njemu nego i cijelom tužiteljstvu, jer je način na koji se ono bori protiv kriminala, korupcije i drugih nezakonitosti nekome zasmetao. </p>
<p>»Iza monstruoznih laži koje je iznijela Vesna Vojkić o navodnom silovanju njezine kćeri stoji netko mnogo jači, veći i opasniji. Gospođa Vojkić je samo sredstvo za ostvarivanje plana. Za ono što je ona iznijela u medijima o meni, u rječniku ne postoji riječ kojom bi se opisala razina bezobzirnosti, nemorala i neljudskosti. Pa pola grada zna da ona nije normalna osoba. U Federalnom MUP-u možete provjeriti da su evidentirane i ona i njezina kći koja se bavi prostitucijom. Policija jako dobro zna tko su osobe koje su protiv mene podnijele tužbu. Na kraju ćemo vidjeti tko će biti tuženi, a tko tužitelj.«</p>
<p>Bisić tvrdi da članove obitelji Vojkić nije poznavao sve do prosinca 1999. kada je od Antikorupcijskog tima Ureda visokog predstavnika (OHR) dobio zahtjev da provjeri način otkupa jednog broja stanova, uključujući onaj gospođe Vojkić. »Budući da su utvrđene određene nepravilnosti u vezi s otkupom, Općinsko tužiteljstvo je pokrenulo istragu i protiv jednog službenika općine Centar. To je bio sav moj kontakt s gospođom Vojkić«, kazao je tužitelj Bisić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kondomi na Isusovoj ruci - proturatni prosvjed? </p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka </p>
<p> - Sarajevski glumac Feđa Štukan vjerojatno će se suočiti s kaznenom prijavom zbog prošlotjednog skrnavljenja Isusova kipa na kojega je stavio prezervative želeći na taj način, kako kaže, prosvjedovati protiv rata u Iraku.</p>
<p> Policija je privela Štukana na ispitivanje nakon što je iz Vrhbosanske nadbiskupije javno upozoreno kako se čin tog glumca ima smatrati uvredom za svakog katolika i za samu Crkvu.</p>
<p> Skupina mladića predvođena Štukanom sredinom prošlog tjedna kroz središte je Sarajeva pronijela visoke ljestve kako bi se popeli do Kristova kipa na portalu katedrale Srca Isusova te na tri prsta njegove ispružene desne ruke navukli kondome a preko lijeve ruke izvjesili ploču s napisom »Peace«.</p>
<p> Čudnovata instalacija odmah je prouzročila ljutite reakcije iz crkvenih krugova odakle je upozoreno kako se ovime zapravo izaziva strah među malobrojnim katolicima u Sarajevu.</p>
<p> »Katedrala je sakralni objekt i kondomi nemaju nikakve veze s Isusovim likom. Ovaj je čin vrijeđanje katolika koji štuju srce Isusovo i ne može se uzeti kao nešto normalno«, izjavio je za sarajevske medije rektor sarajevske katedrale dr. Marko Josipović dr. Josipović dodavši kako ovakva perverzija mora biti kažnjena.</p>
<p> Sam Štukan nije međutim vidio ničega spornoga u svom nastupu. »To je jednostavno dio mirovnog protesta, demonstracija protiv rata. Ideja instalacije je 'vodimo ljubav a ne rat'«, zaključio je Štukan.</p>
<p> Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski regirao je priopćenjem u kojemu se ističe kako posljednji izgred pokazuje da je ruganje katoličkim svetinjama u Sarajevu postalo gotovo normalnom stvari pa se, eto, počinje promatrati i kao umjetnički izričaj.</p>
<p> »Očekujemo i pozivamo sve slične »umjetnike« i »mirotvorce« da nas katolike i naše svetinje, kao i sve druge vjernike i njihove svetinje, ostave na miru a od predstavnika vlasti da nas zaštite«, priopćio je Nadbiskupski ordinarijat u Sarajevu.</p>
<p> Sarajevski mediji uglavnom su zaključili kako Štukan kao neafirmiran i neuspješan glumac i nema drugog posla osim da egzibicionizmom nadoknađuje nedostatak talenta. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nema ljepšeg mora od našeg Jadrana</p>
<p>Moram se u svemu suglasiti s gospodinom J.V. Krnichem koji je u »Pismima čitatelja« u Vjesniku od 18. rujna 2003. u svezi usporedbe Floride i hrvatske obale ustvrdio da je, u usporedbi s Floridom, Hrvatska »rajski vrt«.</p>
<p> Proputovala sam sjevernoamerički kontinent uzduž i poprijeko, a obišla sam i floridsku obalu od St. Augustinea do Key Westa i Pensacole.</p>
<p>Stoviše, posjetila sam i obale i popularne turističke destinacije Teksasa, Georgije, Sjeverne i Južne Karoline i mogu sa sigurnošću reći da se naša obala, hrvatski Jadran od Istre do Dubrovnika uopće ne može usporediti s tamo viđenim, komercijalnim čudima. Moram priznati da sve ima svojih čari i da ima ljepote i u nepreglednim pješčanim plažama i šumu oceanskih valova, mogućnostima (iako ograničenim) jahanja uz more i surfanja, no sve to daleko zaostaje za prirodnim ljepotama i povijesno-kulturnim sadržajima naše obale. </p>
<p> Prvo, prirodne su ljepote nagrđene turističko-ugostiteljskim grdosijama, sloboda duha je ograničena zabranom pristupa, ljepota oceana je reducirana strahom od struja, morskih pasa, raža i drugih opasnosti, buka od skutera je često iritirajuća, voda je muljevita ili puna morskih trava, a aromatični mirisi i ne postoje. Na ronjenje se u većini slučajeva može zaboraviti, podmorje nije niti blizu našega, npr. potopljeni most, stari bicikl, i ribarski brod na pješčanom dnu su popularna meta za rekreativne ronioce. Istočna je obala sve do Miamia većinom jako muljevita.</p>
<p>Ako se posjetitelj malo makne od turističkih središta uz neposrednu obalu, sve je u dosta jadnom stanju. Mislim da dijelim mišljenje mnogih koji su upoznati s ovim krajevima da, bez obzira na nostalgiju i rodoljublje, nije pretjerivanje reći da nema ljepšeg mora do našeg Jadrana.</p>
<p> Samo je tajna kako to blago koje imamo zadržati i očuvati ga od onih s megalomanskim apetitima, čiji će rezultat u krajnjem zbiru biti vrlo upitan. Hrvatska bi po mom skromnom sudu trebala prvenstveno ponuditi, unaprijediti i sačuvati ono što ima: prirodne ljepote, povijesno-kulturnu raznolikost, etnicitet, i gostoljubivost, jer je u tome privlačnost suvremenog turizma. Mnogi moji američki prijatelji koji su posjetili Hrvatsku suglasni su s ocjenom da je to turistički još neotkriveni biser koga samo treba svijetu dobro predstaviti i ponajprije ga očuvati od amerikanizacije. </p>
<p>Dr. SUZANA TKALČIĆ Athens, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Velebnost Hrvatske ne vidi se na karti</p>
<p>Šteta što nas naša vladajuća hrvatska politika ne vidi na karti. Kako to? Uporno se cendra da smo mali, da nemamo neke moći, da nije oportuno pokušati imati neke moći, neke pozicije i stava - ukratko, vlastite politike. Svijet je prevelik i prekompliciran a da bi mi nešto htjeli. Samo, zaboravlja se da smo i mi dio tog malog svijeta, tog zgusnutog svemira, prepunog aritmija, krkljanaca interesa i oprečnih htijenja.</p>
<p> Koji su to kriteriji po kojima je neka zemlja, neki narod znatan ili neznatan, je li to veličina teritorija, brojnost pučanstva, pozicioniranost na ovom ili onom kontinentu, rasna uvjetovanost, nacionalna preetabliranost, ili je možda ipak tako da je to pitanje kulturno-povijesnog, političkog i uopće civilizacijskog identiteta.</p>
<p> To, da je jedan narod kulturan, da je povijestan, da nije u političkom predpubertetu, da nije pao od nikuda negdje - to mu daje za pravo da se osjeća znatnim. A to zaslužuju podjednako Hrvati, Amerikanci, Baski, Nijemci, Kurdi, Čečeni, Albanci, Aboridžini i Englezi.</p>
<p> Ne samo da to oni podjednako zaslužuju, već se oni moraju i podjednako pitati i uvažavati. Ne možemo prihvatiti predrasude da postoje neuralgična zbrkana plemena s kojima se ne zna što bi i gdje bi s njima, i narodi blistavih vertikala koji svakodnevno nepogrešivo i podrazumljivo odlučuju za sve nas oko »five oclock čaja« i rizično-isplativih ulaganja.</p>
<p> Prostorno, ako gledamo sa Mjeseca, Hrvatska je zaista mala. Ako gledamo sa iste arhimedovske točke, Engleska, Francuska i Amerika nisu ništa veće. Ako ipak ostavimo galaktička prostranstva i zastanemo na Trgu bana Jelačića nemamo nikakva razloga za anksioznost. Tu je zaista sva velebnost Hrvatske, ugođaj Europe i prostornost Svijeta. Ako se odvažimo na uspon do Griča, sjednemo do Matoša, dopustimo klincima da nas išaraju sprejevima - onda Hrvatsku doživljavamo kao zemlju novih odrastanja, novih hirova, sasvim novih shvaćanja i izričaja, ali i kao zemlju velike i pozitivne tradicije. Treba pročitati Cesarčeva »Sina domovine«, ostati zamišljen i pogođen, ali i više nikada ne spomenuti da je Hrvatska mala.</p>
<p> Nacionalnu kalvariju koju smo sasvim solidno propatili do 1990. možemo, među ostalim, zahvaliti i vlastitom mazohizmu i inferiornosti, politikama manjeg zla i brzopletim oslanjanjima na vječno neka druga pametnija i moćnija izaslanstva. Ta druga izaslanstva nisu bila ni velika, ni moćna, ni pametnija, ni kulturnija nego smo mi samo dozvolili da oni budu veći, moćniji, pametniji i kulturniji. Sami smo sebe dotukli ništavnošću, pa zašto bi nas onda drugi bodrili da smo ipak ravnopravno značajni?</p>
<p>HRVOJE KIRIĆ prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Razlike u terminologiji američke i hrvatske akademske znanosti</p>
<p>Rečenica »Upotreba termina x (ovaj x znači da ne želim naglasiti o kojoj se tehnologiji radi) tehnologija u značenju koje je navedeno na početku teksta - a pripada terminologiji američke akademske zajednice (k. autor) - svoje uporište ima u spoznaji da oni koji taj termin koriste znaju što on u sebi sve obuhvaća«, pala mi je na um kada sam pročitao tekst Duje Bonaccija: »Kome treba približavanje znanosti javnosti« (Vjesnik, 23. ožujka, 29. stranica).</p>
<p>Odakle mi rečenica? Zašto sam ju povezao s tekstom Duje Bonaccija? Zašto se uključujem u svojevrsnu raspravu o hrvatskom jeziku na stranicama Vjesnika?</p>
<p>Hrvati su se uvijek hvalili, održao nas je naš jezik. Sada kada su dobili državu, na najboljem su putu da izgube hrvatski jezik. Zahvaljujući znanstvenicima, novinarima i političarima.</p>
<p>Vjesnik se može pohvaliti da je okupio skupinu mladih i vrlo sposobnih autora. Pravih popularizatora, samo ne znam čega. Među njima je i Duje Bonacci, sigurno jedan od najistaknutijih. Međutim kao i mnogi drugi, piše neprecizno. Zato ne znam je li bio u Cambridgeu na skupu »Znanost i mediji« u terminologiji američke ili hrvatske akademske znanosti. Pretpostavljam američke, ali to samo naslućujem. Naime tako proizlazi iz kasnijeg konteksta. Međutim još zasad, osobno se smatram pripadnikom hrvatske akademske zajednice. U tom slučaju naslov je trebao vjerojatno glasiti: »Prirodoznanstvo i mediji«.</p>
<p> Bi li time vrijednost tog inače izvrsnog teksta bila manja? Odgovor je, nikako. Jedino bi se znalo da su se okupili arheolozi prirode (otkrića kao rezultat temeljnih prirodoznanstvenih istraživanja) i eventualno pretvarači tih dostignuća u tehnička rješenja s predstavnicima medija. A da dostignuća prirodoznanstva treba stalno tumačiti javnosti nije uopće sporno. Pritom treba tražiti samo najbolji način kako približiti da dostignuća najširoj javnosti. Pri tome je preduvjet, dobra interakcija između prirodoznanstvenika i novinara. Pa zašto ove riječi o uratku jednog već afirmiranog popularizatora prirodnih znanosti? Pod snažnim sam dojmom recenzija koje sam pisao kao glavni urednik zbornika radova »Filozofija i tehnika«. Dva najučestalija problema bila su kada upotrijebiti riječ tehnika i tehnologija te misli li se na znanost ili prirodnu znanost. Bit će prilike da se o tome podrobnije piše nego drugom zgodom. Na ovom mjestu samo ideja koju sam ponudio jednom inženjeru s doktoratom iz filozofije. Neka pokuša napisati tekst o značenju riječi tehnika tijekom povijesti. Tu je ipak u pitanju poneka tisuća godina za razliku od riječi tehnologija koja se pojavila 1777. </p>
<p>Još jedna rečenica gospodina Duje Bonaccija zaslužuje pozornost. »Suvremenu ljudsku civilizaciju nemoguće je izdvojiti iz njenog složenog tehnološkog okružja«. Bez puno objašnjenja, zašto ponovno sve dijelimo na civilizaciju i kulturu? Nema složenog tehnološkog okružja. Postoji komplicirano i/ili kompleksno tehničko okružje. O tome zašto umjesto složen, pisati kompliciran i/ili bilo je objašnjeno u »Stajalištima« (Vjesnik, 16. studenoga 1995.) A što je sa znanošću? U hrvatskoj akademskoj zajednici riječ znanost je zajedničko ime za duhovne (društvene i humanističke), prirodne i tehničke znanosti. Zato sam u svim radovima insistirao da se mora precizirati, radi li se o znanosti u smislu hrvatske ili američke akademske zajednice. Jedan uzrujani autor mi je odgovorio, pa valjda se zna što je znanost: prirodna znanost i društvene znanosti!? A gdje su humanističke i tehničke znanosti?</p>
<p>Terminologija je uvijek u funkciji rangiranja (I. Škarić). Nije slučajno da se hrvatskoj akademskoj zajednici nameće prijevod angloameričke riječi science u smislu američke akademske zajednice.</p>
<p>I konačno, zašto sam reagirao? Zato što pripremam uvodno izlaganje na »Okruglom stolu« o terminologiji na skupu u povodu 125. obljetnice Hrvatskog inženjerskog saveza (Cavtat, 10. do 12. travnja). A upravo su ove misli neke od ključnih sastavnica tog izlaganja. </p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pljačkaš hicem iz pištolja hladnokrvno ubio svećenika</p>
<p>»Uspjeli smo ga svladati, a ja sam mu oteo pištolj i drškom ga nekoliko puta udario u glavu. Žao mi je što sam morao biti grub, no da smo ga pustili, ubio bi i nas dvojicu ili bi pobjegao«, ispričao je novinarima pater Igor Horvat / Ivo Jazvić iz Poljanaca osumnjičen za ubojstvo svoje nevjenčane supruge</p>
<p>VINKOVCI/SLAVONSKI BROD, 25. ožujka</p>
<p> - Istočna Hrvatska šokirana je ubojstvima koja su se u ponedjeljak u večernjim satima dogodila u dva grada - Vinkovcima i Slavonskom Brodu. Naime, u razmaku od samo dva sata hicem iz pištolja ubijen je tridesettrogodišnji vinkovački svećenik Vjekoslav Mičuda, dok je u samom centru Slavonskog Broda sa nekoliko uboda nožem ubijena Vesna Matić (42) iz mjesta Garčina. </p>
<p>Brzom intervencijom policijskih djelatnika PU vukovarsko-srijemske i brodsko-posavske, obojica su ubojica još iste večeri uhićena i privedena. Kako neslužbeno doznajemo, za ubojstvo vinkovačkog svećenika osumnjičen je Mato Boros (40) iz Vinkovaca, dok je Ivo Jazvić (40) iz Poljanaca osumnjičen za ubojstvo svoje nevjenčane supruge Vesne Matić u Slavonskom Brodu.</p>
<p>Jutro nakon zločina, u župnom dvoru u vinkovačkoj gradskoj četvrti Vinkovačko Novo Selo gdje je u ponedjeljak oko 21,30 sati hicem iz pištolja ubijen svećenik župe Bezgrešnog Srca Marijinog Vjekoslav Mičuda (inače rodom iz Varaždina), vjernici su obilazili sa suzama u očima. Nakon jutarnje mise gdje su se Vinkovčani pomolili za svog ubijenoga svećenika, u crkvi smo zatekli fra Miju Jozanovića, gvardijana Samostana Sv.Antuna Padovanskog iz Vinkovaca koji je, nakon dojave o okrutnom ubojstvu mladoga svećenika, odmah došao u Župni stan Rimokatoličke crkve u Novo Selo. Još uvijek s nevjericom i žaljenjem zbog događaja koji se odigrao noć ranije, fra Jozanović nam je pokazao sobu u kojoj se dogodilo zločin. </p>
<p>Kako nam je ispričao, kobne se večeri počinitelj skrio u jednu od soba u prizemlju Župnog stana dok su se u crkvi održavali redoviti biblijski susreti. Nakon što su vjernici otišli, a svećenici otišli u svoje sobe na katu Župnog stana, naoružani je pljačkaš pozvonio na vratima koja vode na kat. Kada mu je vrata otvorio pater Igor Horvat, pljačkaš mu je uz prijetnju pištoljem zapovjedio da krene gore. Dok su se penjali na kat, počinitelj, za kojeg se kasnije ispostavilo da je riječ o Mati Borosu, ispalio je jedan hitac prema zidu kao znak upozorenja. </p>
<p>Začuvši pucanj, na hodnik su iz svojih soba izašli i svećenici Dujo Mijić te Vjekoslav Mičuda. Uperenim pištoljem Boros je trojicu svećenika natjerao da mu donesu sav novac koji imaju. Nakon što su mu donijeli novac, počinitelj je od njih zatražio i bankovne kartice te da mu ispišu 'pin' brojeve kako bi na bankomatima mogao podići još novca!</p>
<p>Iako je pretrpio veliki šok, očevidac događaja pater Igor Horvat, koji je pljačkašu otvorio vrata, a kojega smo također zatekli u župnom stanu nastavio nam je priču: »Kada je zgrabio plijen, pljačkaš nas je natjerao da uđemo u jednu od soba gdje nam je zapovjedio da sjednemo na krevet. Tada je rekao da će nas svu trojicu ubiti. Ničim izazvan, okrenuo je pištolj prema Vjekoslavu te mu ispalio hitac u glavu«, kazao nam je pater Horvat. Po njegovim riječima, tada je svećenik Dujo Mijić koji je jače tjelesne građe skočio na pljačkaša-ubojicu te ga je uspio srušiti na tlo. Ispalio je još jedan metak koji se zabio u parket na podu, a zatim je počeo bježati. </p>
<p>»Uspjeli smo ga svladati, a ja sam mu oteo pištolj i drškom ga nekoliko puta udario u glavu. Žao mi je što sam morao biti grub, no da smo ga pustili, ubio bi i nas dvojicu ili bi pobjegao«, kazao je pater Horvat koji je odbio da ga fotografiramo. </p>
<p>Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Luka Kalinić kazao nam je kako je počinitelj nedugo nakon zločina otkriven i uhićen. Protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog ubojstva iz koristoljublja, a nakon kriminalističke obrade prevezen je istražnom sucu vukovarskog Županijskog suda koji mu je odredio zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Boros stanuje u Vinkovcima kao prognanik iz Jankovaca. Navodno je riječ o čovjeku koji je godinama bio u »Legiji stranaca« a pretpostavlja se kako je dugogodišnji ovisnik o drogama. </p>
<p>Ubijena je, jer ga je htjela ostaviti, četrdesetogodišnja Vesna Matić iz Garčina. Ubijena je okrutno sa nekoliko uboda nožem. također u ponedjeljak oko 19,30 sati na Korzu u samom centru Slavonskog Broda.</p>
<p> Dva sata kasnije, djelatnici PU brodsko-posavske uhitili su Ivu Jazvića (40) s kojim je bila u vezi posljenjih devet mjeseci, a koji je osumnjičen za njezino ubojstvo. </p>
<p>»Oko 19,30 sati zaprimili smo anonimnu dojavu da nepoznati muškarac maltretira ženu na Korzu, u Ulici Petra Krešimira IV, ispred kućnog broja 4. Na mjesto događaja odmah je izišla policijska patrola koja je na tlu zatekla ženu kako nepomično leži. Pored nje je pronađen i nož kojim je ubodena nekoliko puta«, kazao nam je glasnogovornik PU brodsko-posavske Dario Orešković. </p>
<p>Policijski službenici posebno su bili zgroženi činjenicom da je na tijelu pokojnice pronađena ručna bomba M-75 iz koje je izvučen osigurač. Naime, ubojica je, vidjevši da je njegova žrtva izdahnula, na njezino tijelo položio bombu iz koje je prethodno izvukao osigurač te je potom legao na nju kaneći počiniti samoubojstvo!</p>
<p>Međutim, bomba se nije aktivirala pa je počinitelj ustao, zaputio se prema svom automobilu te pobjegao s mjesta zločina, nakon čega je ubrzo uhićen. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, ubijena se prije tri mjeseca razvela od svog dugogodišnjeg supruga Šime Matića s kojim ima i dvadesetpetogodišnjeg sina Davora. Nakon razvoda, ona je iz prigradskog mjesta Garčin preselila u Slavonski Brod u iznajmljeni stančić gdje je u izvanbračnoj zajednici živjela sa Ivom Jazvićem. </p>
<p>S obzirom da je i prije razvoda bila u vezi sa osumnjičenim Jazvićem, njezina je obitelj s njom prekinula komunikaciju. Viđali bi se samo povremeno u Garčinu jer je ona u tamošnjoj Osnovnoj školi bila zaposlena kao čistačica. Nitko nije odobravao njezinu vezu s njim jer je on bio izrazito nasilan i agresivan. </p>
<p>Doznajemo, da je posljednjih mjesec dana bila preplašena, jer je uzaludno pokušavala prekinuti vezu s njim. Zbog toga je dva puta mijenjala adresu stanovanja, a zbog čestih je svađa i zlostavljanja već ranije nekoliko puta tražila zaštitu policije. </p>
<p>Nedavno se preselila u jednu od zgrada na slavonskobrodskom Korzu gdje je živjela sama. </p>
<p>Kobne večeri, Jazvić ju je dočekao na autobusnoj stanici, nedaleko od Korza, dok se vraćala iz Garčina sa posla. Prema priči ljudi koji su se zatekli nedaleko od mjesta zločina, prvo se čula svađa između muškarca i žene, a zatim i ženski jauci...</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Još ništa o nestalom varaždinskom poduzetniku </p>
<p>Od nestanka Vladimira Buhina prošla su dva tjedna, a policijska potraga zasad nije polučila rezultat </p>
<p>VARAŽDIN, 25. ožujka</p>
<p> - Već dva tjedna varaždinski policajci tragaju za nestalim poduzetnikom Vladimirom Buhinom (49), koji je od kuće otišao 10. ožujka.</p>
<p> Njegov je nestanak idućega dana prijavio sin, a policajci su raspisali tjeralicu za teritorij Hrvatske. </p>
<p>Dosad su obavili više obavijesnih razgovora s Buhinovim rođacima, prijateljima, susjedima i poslovnim partnerima. </p>
<p>Obišli su i mjesta na kojima se Buhin kretao te mjesta za koja im je dojavljeno da je Buhin tamo možda viđen, pretražili su i područje oko Drave, no pretraga još nije dala nikakvih rezultata.</p>
<p> I dok su se ljudi u početku javljali s nekim informacijama, u posljednjih tjedan dana, rekao nam je glasnogovornik PU varaždinske Mladen Kaselj, nije im se javio nitko. </p>
<p>Buhin je inače vlasnik trgovačke tvrtke »BNV«, prosijed je, a na dan nestanka na sebi je imao tamnoplave hlače, plavo - zelenu košulju, zeleni pulover bez rukava i smeđu kožnu jaknu. </p>
<p>Tog je ponedjeljka od kuće pješice otišao prijatelju u Kolodvorsku ulicu, no do tamo nije došao. Obitelj kaže da Buhin nije bio bolestan, niti je imao ozbiljnih poslovnih ili nekih drugih problema koji bi mogli biti razlogom nestanka.</p>
<p>Policajci i dalje mole sve one koji nešto znaju o nestalom varaždinskom poduzetniku da se jave na telefon 92. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pregazio vozača »toyote« na autocesti i pobjegao</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon cjelodnevne potrage i kriminalističke obrade zagrebačka policija pronašla je osobu za koju se sumnja da je na 22.kilometru autocesteZagreb-Karlovac ubila vozača »toyote corolle«, Krešimira Š. (31).</p>
<p>Kako je priopćeno, u ponedjeljak oko 5.25 sati na zaustavnoj traci autoceste jedan vozač zamijetio je mrtvog muškarca kako s vidljivim ozljedama leži pored autoceste.</p>
<p>Odmah nakon dojave policija je krenula u potragu za odbjeglim vozačem, a obavljenim očevidom, uz prisutnost istražnog suca Županijskog suda u zagrebu i zamjenika Općinskog državnog odvjetnika, utvrđeno je da je, tada još nepoznati vozač, naletio na Krešimira dok se najvjerojatnije kretao zaustavnom trakom te ga je od siline udarca odbacio u stranu.</p>
<p>Zahvaljujući »Hrvatskim cestama« i građanima policija je uspjela otkriti vozača za kojeg se opravdano sumnja da je usmrtio Krešimira Š.</p>
<p>Radi se, naime, o 33-godišnjem hrvatskom državljaninu koji je u ponedjeljak oko 23 sata odveden u Drugu postaju prometne policije radi utvrđivanja svih okolnosti vezanih uz ovu nesreću. Nakon, pak, dovršene kriminalističke obrade osumnjičeni vozač priveden je u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zapovjednik tenka ne osjeća se krivim za smrt policajca</p>
<p>Kolege Ivice Jelušića u prva dva sudska postupka svjedočili su da se Jelušić nakon povratka sa Šibenskog mosta u bazu svima hvalio da je ubio jednog »crnokošuljaša«</p>
<p>ŠIBENIK, 25. ožujka</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Šibeniku počeo je ponovljeni sudski postupak protiv Ivice Jelušića (34), rodom iz Kotor Varoši, kojeg se tereti da je sredinom rujna 1991. godine, za trajanja oružanog sukoba između HV-a i neprijateljskih snaga, počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ranjenih i bolesnih, tj. da je na Šibenskom most usmrtio ranjenog Marinka Karduma, pripadnika specijalnih snaga šibenske Policijske uprave.</p>
<p>Ivici Jelušiću sudilo se najprije u odsutnosti, kada je osuđen na 13 godina zatvora, a potom je tijekom 1999. godine na njegov osobni zahtjev suđenje ponovljeno nakon čega je nepravomoćno je osuđen na 15 godina zatvorske kazne.</p>
<p>Uhićen je 1999. godine u Zagrebu, gdje je četiri godine bez problema radio kod zagrebačkih obrtnika te je od uhićenja u pritvoru.</p>
<p>Na nepravomoćnu sudsku odluku Jelušić i njegov odvjetnik po službenoj dužnosti Mladen Klarić su se žalili, a Vrhovni sud RH je predmet vratio na ponovno suđenje.</p>
<p>Jelušić je na raspravi u utorak izjavio da nije kriv, a na raspravu je pozvana obitelj poginulog prvog šibenskog redarstvenika. Pozivu se odazvala i sestra Marinka Karduma, Đurđica Latin, koja je sudnicu ubrzo napustila s obrazloženjem da joj je od svega zlo i da suđenje ne može pratiti.</p>
<p>U svojoj obrani Jelušić je naveo da se 16. i 17. rujna 1991. godine, kada je Šibenik bio u neprijateljskom okruženju sa svih strana, nalazio u koloni tenkova, kamiona i pješaštva koja se kretala prema Šibenskom mostu u smjeru Knina.</p>
<p>Jelušić je, inače, bio zapovjednik tenka M-84 u kojem je bilo tri člana posade a iz njegova se tenka, rekao je, u kritično vrijeme nije pucalo iz nijednog od ukupno tri vrste naoružanja.</p>
<p>Ujutro 17. rujna, ispričao je optuženi, izašao je na raskrižje magistrale kod mosta i ceste za Stankovce i pored ceste u grmlju vidio Kardumovo tijelo kojeg je kasnije vidio položenog u crnu vreću.</p>
<p>Prema optužnici, Karduma je zapovjednik tenka najprije ranio hicima iz protuavionskog mitraljeza na tenku a potom ga je dokrajčio pištoljem.</p>
<p>Više svjedoka tijekom prva dva sudska postupka svjedočilo je protiv Jelušića. Naime, njegove kolege iz jedinice svjedočili su da se Jelušić nakon povratka s mosta u bazu svima hvalio da je kod mosta ubio jednog »crnokošuljaša«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Višestrukom silovatelju jedinstvena kazna od 14 godina</p>
<p>Zbog istovrsna kaznena djela, odnosno, tri silovanja, Darko Klemenović je 1993. godine bio osuđen na osam godina zatvora / Silovanje na obali Jarunskog jezera zbilo se u vrijeme njegova uvjetnog otpusta iz zatvora </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Darko Keleminović nepravomoćno je u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na kaznu zatvora od sedam godina zatvora zbog silovanja dvadesetogodišnje djevojke počinjenog 15. travnja 2001. godine na obali Jarunskog jezera.</p>
<p> Budući da je već ranije činio istovrsna kaznena djela zbog kojih je 1993. godine bio osuđen na osam godina zatvora, sudačko vijeće, kojim je predsjedavao sudac Vladimir Pavleković, izreklo je Keleminoviću jedinstvenu kaznu od 14 godina zatvora. Naime, Keleminović je 1993. godine zbog tri silovanja osuđen na osam godina zatvora, a posljednje silovanje počinjeno 2001. godine počinio je dok se nalazio na uvjetnom otpustu iz zatvora na koji je pušten dva mjeseca prije istjecanja kazne. Keleminović je dvadesetogodišnju žrtvu automobilom »pokupio« na Ilici, ponudivši joj prijevoz kući. No, umjesto kući odveo ju je na Jarun i tamo je silovao.</p>
<p>U jedinstvenu zatvorsku kaznu od 14 godina, Keleminoviću se uračunava ranije odslužena zatvorska kazna, te vrijeme provedeno u pritvoru od 15. travnja 2001. godine. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oslobođen optužbe za silovanje iz 1994. godine</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Četrdesetogodišnji Damir B. , nepravomoćno je u utorak oslobođen optužbe da je silovao N.M. u svome unajmljenome stanu u Bosanskoj ulici, još 14. svibnja 1994. godine.</p>
<p> Optužnica je teretila Damira B. da je N.M., pod izgovorom da idu kod njega nešto pojesti, doveo u stan i tu joj zaprijetio pištoljem, nasilno joj skinuo odjeću te je silovao, oduzevši joj nevinost. Zanimljivo je da je optužnicu za ovo djelo Županijsko državno odvjetništvo podignulo tek prije mjesec i pol dana, dakle devet godina nakon što je djelo policija prijavila. Nakon što je policiji prijavila silovanje oštećena N.M. je otputovala u Italiju, te je nije mogao ispitati ni istražni sudac, a nije se pojavila ni na suđenju.</p>
<p> Jedini svjedok koji je tertio Damira B. je bila jedna njezina prijateljica, no ona je vijeću, kojim je predsjedavao sudac Ivan Turudić, ispričala samo da je opet jedne prijateljice čula da je N.M. silovana. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ispucala metke iz pištolja, pa ga dokrajčila komadom betona</p>
<p>Anicu Milovac optužnica tereti da je u jesen 1991. godine nakon žestoke bračne svađe ubila svog supruga i oca svoje dvoje djece / Sudskomedicinski vještak prof. dr. Dušan Zečević istaknuo je da je optužena u trenutku ubojstva bila svjesna svojih djela</p>
<p>ŠIBENIK, 25. ožujka </p>
<p> - Na Županijskom sudu u Šibeniku u utorak je nastavljeno suđenje Anici Milovac iz Vodica koja se tereti za ubojstvo supruga Borisa 1991. godine.</p>
<p>Rasprava je započela iznova jer je od protekle rasprave proteklo više od dva mjeseca.</p>
<p>Anicu Milovac optužnica tereti da je u jesen 1991. godine nakon žestoke bračne svađe ubila svog supruga i oca svoje dvoje djece. U njega je najprije ispalila sve metke iz njegova pištolja, a kada je vidjela da i nakon toga daje znakove života, dokrajčila ga je udarcima betonskom pločom po glavi.</p>
<p>Odvjetnik Branko Baica, branitelj optužene insistirao je na neposrednom saslušanju sudskomedicinskog vještaka i vještaka balističara Damira Čatipovića koji se sudskom pozivu na ovu raspravu nije odazvao zbog bolesti. Svoj iskaz ponovio je sudskomedicinski vještak prof. dr. Dušan Zečević, koji je naveo kako je optužena u trenutku ubojstva bila svjesna svojih radnji.</p>
<p>Do suprugova pištolja dokopala se, naime, poljupcima kojima je supruga namamila da odloži pištolj kojim joj je on prijetio. Ovom ubojstvu prethodile su, inače, česte svađe među supružnicima i optužbe za preljub.</p>
<p>Anica Milovac javnosti je poznatija nakon što je u javnosti vrlo eksponiranom slučaju Ante Vladića iz Vodica, kojem se prije nekoliko godina sudilo za inscenirano ubojstvo svoje supruge Rozike, bila krunska svjedokinja.</p>
<p>Anica Milovac bila je, naime, Vladićeva ljubavnica, a on joj je, svjedočila je ona, jednom zgodom na otoku Prviću gdje su se u rujnu 1991. sklonili od granata priznao da je prije 15 godina ubio Roziku za koju se do tada mislilo da je poginula u prometnoj nesreći. Vladić je osuđen na 15-godišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p>Nastavak suđenja Anici Milovac zakazan je za 18. travnja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Za 19,23 grama kokaina godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Rok Štigl (24) osuđen je u utorak, na zagrebačkom Županijskom sudu, nepravomoćno na godinu dana zatvora zbog preprodaje 19,23 grama kokaina.</p>
<p>Štigl je uhićen 25. lipnja 2002. godine, a prilikom uhićenja policiji je sam dragovoljno predao 35 grama mješavine kokaina i linokaina, te je tijekom suđenja priznao djelo koje mu se stavlja na teret. Premda je tvrdio da je kokain nabavio jer se sam, kako kaže, »malo jače navukao na njega«, psihijatrijsko vještečenje je pokazalo da on jeste konzument, ali ne i ovisnik. Za dio kokaina, Štigl je priznao da ga je imao namjeru preprodati. </p>
<p>Sutkinja koja je presjedavala vijećem, Rajka Tomerlin Almer, kao olakotne okolnosti je navela Štiglovu mladost, neosuđivanost te njegovo priznanje i suradnju pri otkrivanju kaznenog djela. No, ustvrdila je i da je riječ o relativno većoj količini opasne i skupe droge, od koje se, uz razrijeđivanje, moglo intoksinirati veći broj ljudi, te zbog toga njegovo djelo predstavlja pojačanu opasnost za društvo. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mersad Berber nije došao prepoznati svoje slike</p>
<p>PULA, 25. ožujka</p>
<p> - Zoranu Kriviću, kontroverznom »kolekcionaru umjetnina«, koji je prije nekoliko godina u šarenim odjelima postao medijska atrakcija vodeći na OTV-u »TV aukciju«, u utorak je nastavljeno suđenje na pulskom Općinskom sudu, i to promjenom optuženog prijedloga.</p>
<p>Naime, u skladu s izmjenama zakona o kaznenom postupku, odvjetništvo je dopunilo optužnicu, predloživši sankcije za dva kaznena djela prijevare u stjecaju sa dva kaznena djela povrede autorskih prava.</p>
<p>U ovom slučaju se inače radi o dvije navodne slike Mersada Berbera kojima su prevarena dvojica kupaca, no unatoč svim nastojanjima da dođemo do konkretnih navoda optužnice, odnosno visine štete i datuma počinjenja djela, Josip Miletić iz Državnog odvjetništva jednostavno je bio »do glave u spisu« i nije imao ni minute slobodnog vremena.</p>
<p>Na sudu se pred sucem Mikcem u utorak kao svjedok trebao pojaviti i umjetnik Mersad Berber kako bi prepoznao »svoja djela«. On, međutim, nije došao, iako se u novinama već ranije očitovao o toj temi, potvrdivši da je Krivić trgovao falsifikatima njegovih slika.</p>
<p>U hodniku je svršetak rasprave - odluku o odgodi do 25. travnja - dočekao i Denis Mikolić, direktor TV Nove, postaje koja je u Istri emitirala nekad kontroverznu Krivićevu emisiju TV aukcija. </p>
<p>Podsjetimo, Krivića je prošle godine na sedam mjeseci zatvora osudio Okružni sud u Beogradu zbog prijevare i prodaje falsifikata Konjevićevih i Berberovih slika, također putem lokalnih tv postaja u Zrenjaninu, Somboru i Subotici. Prije nepunih mjesec dana, pak, Viši je beogradski sud u odsustvu Kriviću povećao kaznu na godinu i pol zatvora. </p>
<p>Zoran Krivić u ovom se postupku brani sam. Po svojim je »kolekcionarskim« i trgovačkim sklonostima poznat i u Bugarskoj, Makedoniji, Turskoj i Bosni, a svoj je posao prodaje umjetnina obavljao i na prekooceanskim letovima iz Ljubljane za New York. Tada su mu carinici čak i čestitali na snalažljivosti i unošenju djela koja je čuvao u posebnim avionskim kontejnerima, prodajući ih naivnim kupcima. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Prvi projekti već prije ljeta</p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i zamjenik talijanskog ministra proizvodnih aktivnosti Adolf Urso razgovarali su o mogućnostima osnivanja četiri industrijska okruga u Hrvatskoj u koje bi ulagala talijanska strana</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić sastao se u utorak sa zamjenikom talijanskog ministra proizvodnih aktivnosti opunomoćenog za pitanja vanjske trgovine Adolfom Ursom, koji u utorak i srijedu boravi u službenom posjetu našoj zemlji. </p>
<p>Osim o dosadašnjoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja, Jurčić i Urso razgovarali su i o mogućnostima osnivanja četiri industrijska okruga u Hrvatskoj u koje bi ulagala talijanska strana. Prema Jurčićevim riječima, riječ o industrijskim okruzima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, okrenutom drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji, zatim o onom u Varaždinskoj županiji, u kojem bi se razvijale drvna industrija i industrija kože i obuće, te o industrijskim okruzima u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, okrenutima drvnoj industriji.</p>
<p>Hrvatska bi strana talijanskim ulagačima u industrijskim okruzima osigurala infrastrukturu i radnu snagu te porezne i carinske olakšice, dok bi talijanska strana osigurala tehnologiju i infrastrukturu, a sve s ciljem povećanja proizvodnje i izvoza, pojasnio je Jurčić. Dodao je kako u ovom trenutku još ne može procijeniti točnu vrijednost projekata, no naglasio je kako je talijanskim poduzetnicima, zaineteresiranima za iskorak na tržišta ovog dijela Europe, vlada u Rimu na raspolaganje stavila 200 milijuna eura. Inače, s ciljem realizacije ovih projekata osnovat će se mješovita hrvatsko-talijanska radna grupa, a zaživljavanje prvih projekata očekuje se već prije ljeta. </p>
<p>U utorak poslije podne u Ministarstvu gospodarstva Urso i hrvatski ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek potpisali su Memorandum o suradnji u malom i srednjem poduzetništvu između Hrvatske i Italije. Riječ je o dokumentu parafiranom u travnju prošle godine, s ciljem daljnjeg jačanja suradnje u segmentu maloga gospodarstva. Sporazumom se predviđa i osnivanje talijansko-hrvatske radne grupe, čiji se prvi sastanak najavljuje već za travanj. </p>
<p>Prema Pecekovim riječima, hrvatski dio radne grupe već je pripremio prijedloge zajedničkih projekata u sektorima drvnoprerađivačke, tekstilno-kožarske, metaloprerađivačke i prehrambene industrije. Riječ je o oko 300 projekata u segmentu maloga gospodarstva, za što je talijanska strana veoma zaineteresirana, posebno kada je riječ o ulaganjima u 141 poduzetničkoj zoni u Hrvatskoj. Uz to, interes je oba gospodarstva da se prometno povežu gradovi sjeveroistočne Italije i dijelova Hrvatske, pri čemu je Urso posebno spomenuo potrebu prometnog povezivanja Osijeka i Trsta. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva gospodarstva, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Italije lani je iznosila više od 2,96 milijardi eura, što je 7,2 posto više nego 2001. godine. S udjelom od oko 19 posto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom Italija je prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner. </p>
<p>Hrvatski izvoz u Italiju lani je porastao 0,6 posto na godišnjoj razini, prešavši vrijednost od 1,11 milijardi eura. S druge strane, uvoz iz Italije iznosio je oko 1,85 milijardi eura, ili 11,6 posto više nego u 2001. godini. </p>
<p>Italija je, uz to, i jedan od najvećih ulagača u hrvatsko gospodarstvo. Naime, ukupna vrijednost talijanskih ulaganja u Hrvatskoj u razdoblju od 1993. godine do kraja rujna prošle godine iznosila je 318,45 milijuna USD. Po tome Italija je drugi partner u izravnim ino-ulaganjima u Hrvatskoj, nakon Austrije. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada imenovala Jurčića za predsjednika Upravnog odbora HFP-a</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić potvrdio je u utorak da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan novi Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Na istoj je sjednici Vlada Jurčića imenovala za predsjednika Upravnog odbora HFP-a. </p>
<p>Uz Jurčića kao predsjednika, Vlada je na sjednici u prošli četvrtak za članove Upravnog odbora HFP-a imenovala potpredsjednika Vlade Slavka Linića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića, ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željka Peceka te zamjenika ministra financija Damira Kuštraka, potvrđeno je u Vladinu Uredu za odnose s javnošću. </p>
<p>Prema Jurčićevim riječima, novi će Upravni odbor HFP-a početi s radom idućeg tjedna te će najprije napraviti pregled situacije i utvrditi koje poslove u HFP-u treba uraditi u kratkom roku. Isto tako, usvojit će se plan rada HFP-a do kraja godine, a usporedo s tim teći će i proces preoblikovanja HFP-a. </p>
<p>U izjavi za novinare nakon sastanka sa zamjenikom talijanskog ministra za proizvodne djelatnosti Adolfom Ursom, Jurčić je poručio kako se proces privatizacije mora nastaviti jer je to u interesu hrvatskoga gospodarstva. Stoga će se već na prvoj sjednici novoga Upravnog odbora HFP-a nastaviti s raspisivanjem i obrađivanjem javnih natječaja. Naime, zbog nefunkcioniranja HFP-a posljednjih tjedana i odgađanjem otvaranja pristiglih ponuda prijeti opasnost da potencijalni ulagači podnesu odštetne zahtjeve, budući da svaka od tih ponuda sadržava jamstva zbog kojih su potencijalnim ulagačima zamrznuta znatna sredstva. Takvih odštetnih zahtjeva do sada nije bilo, no nije isključeno da ih neće biti, upozorio je Jurčić. </p>
<p> Na pitanje tko će biti predsjednik HFP-a, Jurčić je odgovorio da odluku o tome može donijeti samo cjelokupni Upravni odbor. </p>
<p>A. Milovan i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Janaf počinje ispitivanje stanja cjevovoda</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Jadranski naftovod će do kraja svibnja prvi put provjeriti stanje cjevovoda od Omišlja do Siska posebnom napravom tzv. inteligentnim pigom, koja prolazi kroz cijev te registrira njeno stanje i eventualna oštećenja, najavljeno je u utorak.</p>
<p>Ispitivanje počinje početkom travnja, a prvi rezultati znat će se jedan mjesec nakon završetka posla planiranog za kraj svibnja. Taj 300 tisuća eura vrijedan posao na međunarodnom je natječaju dobila multinacionalna korporacija Rosen. Ona takve poslove radi za brojne velike svjetske kompanije kao što su BP, Esso, Exxon Gas System, Gazprom, Saudi Aramco, Shell itd.</p>
<p>Cilj takvog pregleda je prije svega preventivni jer želimo maksimalno smanjiti opasnost da naftovod negdje počne puštati, kažu u Janafu. Prema njihovim podacima, zahvaljujući redovnoj kontroli naftovod je u dobrom stanju. Oštećenja otkrivena početkom 80-tih te tijekom rata su odavno sanirana. </p>
<p>Povodom Svjetskog dana voda predstavljena su i moguća rješenja problema s balastnim vodama kojima u Jadran stižu razni opasni organizmi iz drugih mora. Trenutno se, po riječima mr. Nade Plešnik iz Janafa, u hrvatsko more godišnje ispušta više od milijun tona balastnih voda, što je prijetnja biološkoj raznolikosti.</p>
<p>U svijetu se najčešće, po preporuci Međunarodne pomorske organizacije (IMO), balastne vode mjenjaju na otvorenom moru. No, priprema se međunarodna konvencija koja bi trebala odrediti nove standarde za rješavanje tog problema. Njen konačni tekst trebao bi biti usuglašen u srpnju ove godine kako bi mogao biti prihvaćen u 2004., istaknula je Sonja Štiglić iz Janafa.</p>
<p>Očekuje se, dodala je, da će biti dogovoreno da se balstne vode mogu mijenjati na mjestima gdje je more duboko najmanje 500 metara i koja su od obale udaljena najmanje 50 nautičkih milja. Točna područja će vjerojatno odrediti IMO ali ona moraju biti prilično velika jer brodovi balastne vode ispuštaju tijekom plovidbe.</p>
<p>Od mediteranskih zemalja zasad na izmjeni balastnih voda inzistira samo Izrael. IMO preporučuje da ih brodovi koji plove prema Mediteranu promijene prije Gibraltara ili uplovljavanja u Crveno more jer je Sredozemlje poluzatvoreno more.</p>
<p>Iako svi veći teretni brodovi donose balastne vode Hrvatska još nema propise za njihovu izmenu i pročišćavnje. Npr. Luka Rijeka ne dopušta njihovo ispuštanje na svom području ali se ne pitaju gdje ih brodovi ispuštaju, upozorio je prof. dr. Josip Lovrić s dubrovačkog Veleučilišta, voditelj istraživanja kojim se pokušava naći rješenje za pročišćavanje otpadnih voda. Zato bi, prema njegovim riječima, u hrvatske propise što prije trebalo ugraditi obvezu da se, dok se ne nađe bolje rješenje, balastne vode izmjenjuju na otvorenom moru. </p>
<p>Janaf je osnovao i radnu skupinu koja u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave istražuje najbolje mogućnosti zbrinjavanja balastnih voda brodova koja dolaze u naše more. U njoj su brojni znanstvenici i predstavnici brodarskih tvrtki, lučkih uprava i Janafa. Oni će na sljedećem sastanku krajem lipnja predložiti moguća rješenja. Nakon izbora najboljeg slijedi njegovo ugrađivanje u postojeće propise. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rastu gubici na Wall Streetu, euro iznad 1,07 dolara </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Možda je ipak američki predsjednik Bush u pravu kada najavljuje dug i težak rat u Iraku. Pitanje koje je još krajem prošloga tjedna zaokupljalo investitore širom svijeta bilo je početkom ovoga tjedna osnovni lajt-motiv trgovine na Wall Streetu, koju su obilježili visoki gubici vrijednosti dionica. </p>
<p>Istodobno s usporenim napredovanjem saveznika kroz iračku pustinju i novim žrtvama na obje strane, rastu štete po tržišta kapitala na globalnoj razini. Pošto je prošloga tjedna Dow Jones Industrials indeks ubilježio rast koji nije viđen u posljednja dva desetljeća, prvi dan trgovine ovoga tjedna najavljuje najgori scenarij. Indeks je samo u jednom danu izgubio više od 300 bodova, što je čak jedna trećina osmodnevnog rasta. U tom razdoblju Nasdaq Composite indeks porastao je 6,1 posto, da bi samo u jednom danu izgubio 3,7 posto jer su se dionice sektora visoke tehnologije prve našle na udaru paničnih prodavatelja.</p>
<p>Ništa bolje nije prošao ni dolar na deviznom tržištu, nakon što su trgovci, ohrabreni korekcijom na tržištu dionica, plasirali veliki broj naloga za kupnju europske valute. Euro je tako, nakon nekoliko kriznih dana, ponovo iznad 1,07 dolara, a onda je uslijedio i rast većine važnijih svjetskih valuta u odnosu na dolar. Pritom je euro uspješno preživio svojevrsnu sabotažu Otmara Issinga, glavnog ekonomista Europske središnje banke, pred članovima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.</p>
<p>Premda je Issing uvjeren u postupan pad stope inflacije ispod gornje granice od 2 posto, upozorio je promatrače da ne polažu velike nade u monetarne vlasti u uvjetima rata, najavljujući time suzdržanost kreatora monetarne politike u eurolandu. ECB je, čini se, spremna povećati likvidnost putem uobičajenih dnevnih operacija na tržištu, ali ne i smanjenjem ključnih kamatnih stopa, barem ako je suditi prema Issingovu izlaganju. Pa ipak, euro je u ponedjeljak ostvario najveći apsolutni dnevni pomak u posljednjih mjesec dana, a rast se nastavio i u utorak. </p>
<p>Istodobno raste i švicarski franak, čiji bi dobici vjerojatno bili i veći da središnja banka, kako bi preduhitrila vojnu intervenciju u Iraku, nije spustila kamatne stope na rekordno nisku razinu pa je franak izgubio atraktivnost.</p>
<p>I bez otpora iračke vojske moglo se očekivati da će ulagači požuriti s likvidacijom dijela pozicija i akumuliranjem dobiti nakon profitabilne žetve prethodnog tjedna. Imajući na umu tu činjenicu, bilo bi presmiono najaviti korekciju cijena dionica katastrofalnih razmjera, jer ovakve korekcije mogu biti izuzetno korisne za nastavak uzlaznog trenda. Osim toga, događaji u Iraku odvijaju se munjevitom brzinom i u roku od nekoliko sati može doći do neočekivanog obrata. Međutim, zbivanja sigurno ne idu na ruku dolaru (i dionicama) jer američke snage tek očekuju okršaji s Republikanskom gardom i ostalim formacijama vjernim diktatoru Saddamu, što znači nove vojne žrtve snaga koalicije, a time i nove gubitke na Wall Streetu.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Cijene nafte ponovo rastu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Do zatvaranja londonskog tržišta u ponedjeljak cijena Brent nafte porasla je čak 7 posto u odnosu na prethodni radni dan, zaustavivši se na 26,09 dolara po barelu. S druge strane Atlantika cijena nafte tipa WTI, kojom se trguje na newyorškoj burzi Nymex, porasla je na 28,66 dolara po barelu. </p>
<p>Cijene nafte nastavile su rasti i u prijepodnevnim satima u utorak te je u Londonu vrijednost Brent nafte dosegnula 26,7 dolara po barelu. </p>
<p>Najnoviji rast cijene nafte uslijedio je nakon drastičnog pada tijekom proteklog tjedna. Nejasni i katkad sasvim oprečni izvještaji koji stižu s iračke bojišnice te prvi saveznički gubici pokolebali su trgovce naftom, koji su samo nekoliko dana ranije bili uvjereni u brzu i neupitnu, pobjedu Amerike i Velike Britanije. Tada je cijena počela padati, ali politički nemiri u Nigeriji uzrokovali su velik pad proizvodnje nafte.</p>
<p>Do utorka su Royal Dutch/Shell Grupa, ChevronTexaco Corp. i TotalFinaElf (TOT) u Nigeriji morali obustaviti proizvodnju 817.500 barela dnevno, što je 40 posto proizvodnje nafte u Nigeriji, koja je član OPEC-a. </p>
<p>U ponedjeljak je predsjednik kartela Abdullah al-Attiyah ustvrdio kako će OPEC moći nadoknaditi izostanak nafte iz Nigerije te kako se očekuje da će se etnički sukobi brzo primiriti. Međutim, najnoviji sukob izbio je zbog predstojećih predsjedničkih izbora u Nigeriji, predviđenih za 19. travnja, što znači da bi mogli potrajati barem nekoliko tjedana, dok istodobno traje rat u Iraku, a to bi pogoduje rastu cijena nafte .</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Britanska kemijska tvrtka ICI izgubila 45 posto</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon znatnijih jutarnjih gubitaka europski su se indeksi do utorka poslijepodne dijelom oporavili, a pozitivan trend na europskim tržištima kapitala potaknuo je i blagi rast newyorških indeksa neposredno nakon otvaranja burzi. Međutim, pomaci, u očekivanju boljih vijesti iz Iraka, nisu bili izraženi. Najviše je gubitnika bilo među bankama, dok su naftne kompanije ostvarile znatan rast.</p>
<p>Frankfurtski blue chip indeks DAX je porastao 0,55 posto na 2562,39 bodova, dok pariški CAC 40 nije uspio premašiti vrijednost zabilježenu dan ranije - sa 2725,25 bodova bio je 0,06 posto niži. Milanski MIB 30 porastao je 0,36 posto na 22.555 bodova, a londonski FTSE 100 je pao 0,82 posto na 3712,5 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je pao 0,6 posto na 2191,21 bod.</p>
<p>Nakon drastičnog pada u ponedjeljak, Dow Jones Industrial, S 500 i Nasdaq Composite porasli su u utorak u prvim trenucima trgovanja do 0,3 posto, dok je u Tokyju Nikkei 225 pao 2,33 posto na 8238,76 bodova. </p>
<p>Jedan od najvećih gubitnika u utorak je bila britanska kemijska kompanija ICI - njene su dionice pale gotovo 45 posto nakon što je najavila da će rezultati biti slabiji od očekivanih. Rival ICI-a nizozemski Akzo Nobel pao je 5,4, a švicarski Clariant 1,8 posto. BASF i Bayer su, pak, ostvarili blagi rast.</p>
<p>S druge strane, u Londonu je zabilježen i jedan nesvakidašnji skok - telekom Cable & Wireless dobio je 25 posto nakon što je objavio da će rješavanjem spornog pitanja vezanog uz porez moći zadržati 1,5 milijardi funti. </p>
<p>Rezultate su u utorak objavili njemački maloprodajni lanac Metro, čije su dionice porasle 1,7 posto, i Siemens, koji je pao 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Haaški će sud će povući uhidbeni nalog ako se Bobetku uruči otpužnica </p>
<p>Tribunal zahtijeva da mu se jednom mjesečno dostavlja izvješće o stanju zdravlja umirovljenog generala / Generalovi odvjetnici Bosiljko Mišetić i Petar Šale ističu da ni jedan zakon, pa tako ni haaška pravila, ne predviđa uručenje optužnica odvjetnicima / Šale podsjeća da je premijer Ivica Račan pismeno jamčio generalu Bobetku da mu, ako ode u bolnicu, optužnica neće biti uručena, niti će se primjeniti bilo koje sredstvo prisile</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Haaški sud zatražio je od hrvatske vlade da u roku od 15 dana optužnicu protiv umirovljenog generala Janka Bobetka uruči optuženome ili njegovu odvjetniku i naložio da se odmah po uručenju optužnice suspendira uhidbeni nalog, priopćila je u utorak Vlada. Dodaje se da je nalog, koji je potpisao sudac Carmel Agius, Vlada proslijedila Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave na nadležni postupak te je s nalogom upoznala i Bobetkove odvjetnike. Također se navodi da Tribunal zahtijeva da mu se jednom mjesečno dostavlja izvješće o Bobetkovu zdravlju. </p>
<p>No, generalov odvjetnik Bosiljko Mišetić ističe da ni jedan zakon, pa tako ni haaška pravila, ne predviđa uručenje optužnica odvjetnicima. Drugi Bobetkov odvjetnik, Petar Šale ocijenio je nalog neprovedivim. Pojasnio je da je general u bolnici, te da po nalazu liječničkog konzilija i nalazu vještaka s Medicinskog fakulteta on ne može primiti niti se očitovati o optužnici. Dodaje da je takav nalaz i haaških vještaka. Uz to, Šale podsjeća da Bobetko, kojega je Tribunal optužio za ratne zločine počinjene 1993. u Medačkom džepu, pred Sudom nema odvjetnika jer mu optužnica nije ni uručena. Stoga zahtjev za zastupanjem Bobetka pred Sudom Šale i Mišetić nisu ni poslali u Haag.</p>
<p>Šale podsjeća da je premijer Ivica Račan pismeno jamčio Bobetku da mu, ako ode u bolnicu, optužnica neće biti uručena, niti će se primjeniti bilo koje sredstvo prisile. Mišetić ističe da je Županijski sud u Zagrebu utvrdio da general nije u stanju primiti optužnicu, te da samo sud to može promijeniti.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska se 1. travnja vraća u NE Krško </p>
<p>U roku od 60 dana potpisat će se poseban sporazum o rješavanju slovenskog duga HEP-u zbog neisporuke struje </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda će 1. travnja i formalno ponovo postati vlasnik polovice Nuklearne elektrane Krško, a 5. travnja će se u elektrani održati osnivačka skupština nove slovensko-hrvatske tvrtke koja će upravljati nuklearkom. Na njoj će biti izabrana nova uprava i nadzorni odbor elektrane. Predsjednik dvočlane uprave bit će Slovenac a nadzornog odbora Hrvat. To je najavio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u utorak navečer nakon sastanka sa slovenskim ministrom okoliša, prostora i energije Janezom Kopačem. </p>
<p>Hrvatsko i slovensko izaslanstvo su iza zatvorenih vrata dogovarali uređenje statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz nuklearku. U roku od 60 dana, koliko je Sabor dao Vladi za rješavanje tog problema, potpisat će se poseban sporazum o rješavanju slovenskog duga HEP-u zbog neisporuka polovice struje iz NE Krško nakon 1. srpnja prošle godine, kazao je Jurčić. Dug je već narastao na 56 milijuna dolara a svaki se mjesec povećava za još pet do šest milijuna dolara. Jurčić je izjavio da će se zajednički utvrditi koliki je stvaran iznos tog duga, jer treba razgovarati i o hrvatskom pokrivanju troškova proizvodnje i amortizacije u vrijeme dok je HEP još bio u elektrani. Iako će trebati puno analiza raznih detalja, oba ministra očekuju da će sporazum o tome biti postignut. </p>
<p>Još se ne zna kada će HEP početi dobivati svoju polovicu struje iz Krškog, ali Kopač vjeruje da će to biti uskoro. On je potvrdio da je hrvatska polovica struje za ovu godinu, koju HEP nije htio preuzimati do slovenske ratifikacije ugovora, već prodana. No, u ugovoru o njenoj prodaji postoji uvjet da prodavatelj, Holding slovenskih elektrana, mora u slučaju slovenske ratifikacije ugovora osigurati zamjensku struju što će, rekao je Kopač, i učiniti. </p>
<p>Dogovoreno je također da do 31. ožujka treba napraviti bilancu stanja te račun dobiti i gubitaka NE Krško kako bi suvlasnici mogli ponovo početi zajednički upravljati elektranom. Nova će uprava pripremiti i novi poslovni plan elektrane za ovu godinu, a kadrovska rješenja će se znati tek na Skupštini. </p>
<p>Ministri ovaj puta nisu razgovarali o rastavljanju elektrane na kraju njenog životnog vijeka i zbrinjavanju radioaktivnog otpada. No, o tome će, najavili su, uskoro započeti dogovori slovenske i hrvatske strane. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Sto trideset jedan zastupnik, šest izbornih jedinica i poluotvorene liste</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - SDP će na prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je izradio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dati amandmane koji će se prije svega odnositi na smanjenje broja zastupnika, te smanjenje broja izbornih jedinica. Najavio je to na konferenciji za novinare u Saboru u utorak predsjednik SDP-ovog zastupničkog kluba Mato Arlović. </p>
<p>Amandmanom kojim bi se smanjio broja zastupnika na 120 i broj izbornih jedinica na šest, SDP želi postići da se za ulazak svakog zastupnika u Sabor primjenjuje realan izborni prag od pet posto. Objašnjavaju da bi ako ostane isti broj zastupnika i isti broj izbornih jedinica, izborni prag bio u stvari viši od sedam posto, kao što se to pokazalo na proteklim izbornima. Po važećem zakonu, izbori su se odvijali u deset izbornih jedinica u kojima se biralo 14 zastupnika, dok su se u posebnim izbornim jedinicama, nefiksnom kvotom, birali predstavnici dijaspore i manjina.</p>
<p>Također, SDP će amandmanom predložiti da se u izmjene postojećih izbornih pravila, o kojima će Sabor raspravljati u četvrtak poslijepodne, a glasati u petak ujutro, ugrade i poluotvorene liste, kako bi se smanjio utjecaj stranaka na izbor zastupnika u Sabor. </p>
<p>Ako parlament verificira SDP-ov amandman koji se odnosi na smanjenje broja zastupnika, a Arlović očekuje da hoće jer su se za tu ideju zalagale i ostale stranke, u novom bi sazivu Sabora sjedilo bi 120 zastupnika plus osam koji bi predstavljali nacionalne manjine, te plus tri koji bi predstavljali dijasporu. </p>
<p>Ističući kako pitanje uštede nije primarno kod smanjenja broja zastupnika, SDP-ovci vjeruju da bi novi, manji parlament mogao učinkovitije raditi na ulasku Hrvatske u EU. Među ostalim, Arlović je kazao da SDP predlaže i da izborna šutnja završi u 19 sati navečer na dan izbora, odnosno kada se zatvaraju birališta, te da se ograniči novac koji se troši u predizbornoj kampanji. </p>
<p>SDP-ovci priželjkuju konsenzus o izbornom zakonu, te dodaju da nisu odustali od svog stranačkog prijedloga (jedna izborna jedinica, razmjerni izborni sustav, poluotvorene liste), koji će kažu, zajedno s HSS-ovim prijedlogom, možda postati temeljem za neki budući izborni zakon. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić primio predstavnike udruge logoraša talijanskog logora na Molatu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak izaslanstvo Udruge logoraša antifašista u talijanskom logoru na Molatu iz vremena Drugog svjetskog rata. Tijekom susreta bilo je riječi o zahtjevu za isplaćivanje odštete preživjelim logorašima i žrtvama koji je Udruga uputila Italiji, a koji je talijansko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo, kaže se u priopćenju Ureda predsjednika. Također je bilo riječi i o zaštiti područja nekadašnjeg logora i o njegovom pretvaranju u spomen područje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vladi najbolje ocjene za autocestu Zagreb - Split i vanjskopolitičku strategiju </p>
<p>Kad bi se sada održali izbori, HDZ bi dobio 22 posto glasova, SDP 13, HSS deset , a HNS devet posto, pokazuje istraživanje provedeno na 1700 ispitanika</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Najvećim uspjehom sadašnje koalicijske Vlade građani Hrvatske smatraju izgradnju autoceste Zagreb - Split, te vanjskopolitičku strategiju Banskih dvora, pokazala je najnovija anketa koju je proveo Međunarodni republikanski institut (IRI). </p>
<p>IRI-jeva anketa, napravljena je u suradnji s Pulsom, provedena je na 1700 ispitanika, terenskim putem. Doznaje se da bi 22 posto ispitanika, da se izbori održavaju ovog trenutka, svoje povjerenje povjerenje dalo HDZ-u, dok bi njih 13 posto svoje glasove dalo vladajućem SDP-u. Deset posto glasova dobio bi, također vladajući, HSS, a HNS devet posto. Liberalne stranke postigle bi oko četiri posto glasova. </p>
<p>Prema anketi, najpopularniji je političar, odnosno dužnosnik, kojem bi građani ponovo poklonili povjerenje, predsjednik Republike Stjepan Mesić, što su pokazivale i dosadašnje ankete, ali i ministar obnove i graditeljstva Radimir Čačić. No, Čačić je visoko i na listi najnepopularnijih političara. </p>
<p>Na pitanje koju stranku smatraju najodgovornijom za rad Vlade, više od 70 posto ispitanika odgovorilo je da je to SDP, koji u gotovo jednakom postotku smatraju odgovornim za stanje u vladajućoj koaliciji. </p>
<p> IRI-jeva je anketa sadržavala četrdeset pitanja, a službeno bi trebala biti objavljena ovih dana. Predstavnici IRI-ja predstavili su u utorak rezultate članovima užeg kabineta Vlade, te vodstvu SDP-a, a slijedećih dana predstavit će ih i čelništvima ostalih stranaka. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HSP: Zakonom zaštititi dostojanstvo Domovinskog rata</p>
<p>SISAK, 25. ožujka</p>
<p> - U nazočnosti predstavnika svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata i HSP-a Sisačko-moslavačke županije u utorak je u Sisku održao okrugli stol o prijedlogu novog Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojeg je vodio predsjednik Glavnog stana HSP-a Velimir Kvesić. »Novi zakon je potrebno donjeti kako bi se njime regulirala ta iznimno osjetljiva materija, jer današnje stanje jasno govori kako se to ne može postići pukim doradama postojećeg. Stoga Saboru predlažemo posve novi Zakon koji će regulirati, prije svega, zaštitu dostojanstva Domovinskog rata, prava branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida, ali i prava obitelji poginulih, umrlih ili nestalih hrvatskih branitelja«, rekao je saborski zastupnik HSP-a Vlado Jukić.</p>
<p>Sudionici okruglog stola najviše zanimanja pokazali su za mogućnost zapošljavanja hrvatskih branitelja koji, kako je ocijenjeno, nigdje više nisu u prednosti. Predlagatelji novog Zakona ustvrdili su da postoje brojne djelatnosti gdje bi se branitelji mogli zapošljavati bez većih problema ili ulaganja, a to su, uz ostalo, lovišta i maslinarstvo. </p>
<p>Velimir Kvesić komentirao je i presudu riječkog Županijskog suda tzv. gospićkoj skupini. » Nigdje u svijetu nema primjera da država sudi svojim braniteljima. Pri tome nije bitna razina kazne nego činjenica da je do suđenja uopće i došlo.Koliko god se Mesić i Račan trudili dokazati da je RH sama sposobna suditi, HSP-u je to dokaz da to montirani proces kako bi RH što prije ušla u EU.</p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Odgođena deložacija obitelji bosanskog Hrvata </p>
<p>KNIN, 25. ozujka</p>
<p> - Nakon višesatne prepirke, za četvrtak 27. ožujka odgođena je deložacija obitelji Nikice Stipanova iz Viteza, koja bespravno živi u kući Vojislava Bilbije. U vrijeme zakazano za postupak deložacije, ispred sporne kuće došli su sudski izvršitelj, djelatnici policije, predstavnici udruge lječenih od PTSP-a, te vlasnik kuće Vojislav Bilbija, koji inače živi i radi u Nizozemskoj. Nakon višesatnog uvjeravanja da mirno napusti kuću koja nije njegovo vlasništvo, Nikica Stipanov je to odbio, a vlasnik kuće, inače svećenik, odlučio mu je, do 27. ožujka produljiti rok za iseljenje. Nikica Stipanov i njegovo dvoje malodobne djece iz Viteza je u Knin doselila nakon rata u BiH i potom uselila u tada praznu kuću Vojislava Bilbije. Nakon što je Bilbija, kao i ostali vlasnici zauzetih kuća, sudskim putem zatražio povrat imovine, sud je presudio u njegovu korist. Okupljenim novinarima Bilbija je izjavio kako se nema namjeru za stalno vratiti u Knin, već će mu kuća u Kninu služiti kao vikendica.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kompanović: »Ne bi trebalo dalje usijavati situaciju prosvjedima«</p>
<p>Otkad su najavljene prijave među građanima je mirno. Nedopustivo je da ih netko danas maltretira i podsjeća na balvan-revoluciju, nakon rata i višegodišnjeg progonstva. Kako je moguće da se izgredi zataje? Sve je moguće kad vam zapovjednim lancem u belomanastirskoj policiji rukovodi Srbin, »Kleinov milicajac«, kaže Kompanović </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Stanovnike Baranje prošlih su dana uznemirili nacionalni izgredi koje su im pripremili njihovi susjedi Srbi - od zaustavljanja Hrvata u automobilima na cesti prema Švajcarnici, mjestu nedaleko od Belog Manastira, do ispada u osnovnoj belomanastirskoj školi, kad je pretučen dječak, Hrvat, koji je zadobio teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo Belog Manastira tada je oštro osudilo izgrede, a član Poglavarstva i predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović nije se libio reći što to zapravo znači: »Ponovno se u Hrvatskoj bude inicijatori balvan-revolucije«.</p>
<p>Nakon što su u utorak podnesene kaznene prijave protiv trojice izgrednika srpske nacionalnosti, pitamo Kompanovića jesu li nacionalne iskre među Baranjcima ugašene.</p>
<p>- Državno odvjetništvo podnijelo je kaznene prijave protiv onih koji očito pozivaju na balvan-revoluciju. Sad kad građani vide da se ipak nešto poduzima, situacija se smirila. </p>
<p> l Hoće li Hvidra i udruge branitelja odustati od najavljenih prosvjeda zbog tih incidenata?</p>
<p>- Vidio sam najave Hvidre i UHDDR-a da su na to spremni. Može se dogoditi da tako protestiraju, ali mislim da bi to bilo u slučaju da se ljudi ne smire. Sada je mirnija atmosfera, ljudi su htjeli kažnjavanje krivaca i ne bi trebalo dalje usijavati situaciju prosvjedima. Ne bi bilo dobro da do njih dođe i nadam se da su tog svjesni. </p>
<p> l Hrvate je smirilo Državno odvjetništvo?</p>
<p>- Da, otkad su najavljene prijave među građanima je mirno, ali je još do jučer vrvilo kao u košnici. Nedopustivo je da ih netko danas maltretira i podsjeća na balvan-revoluciju, nakon krvava rata koji su osjetili i višegodišnjeg progonstva.</p>
<p> l Policija je izgrede zatajila i da nije bilo medija, ne bi se ni znalo što se dogodilo. Kako je to moguće? Tko je glavni krivac?</p>
<p>- Sve je moguće kad vam zapovjednim lancem u belomanastirskoj policiji rukovodi »milicajac iz Kleinove milicije«. Srbin, Kleinov milicajac, može zatajiti sve što se dogodilo. </p>
<p> l Hoće li šef policije kojeg prozivate snositi posljedice? Jeste li pokrenuli inicijativu?</p>
<p>- Mi u Zajednici povratnika nismo, no načuo sam da konzekvence za njega traže iz Udruge hrvatskih dragovoljaca. Slažem se s ocjenama da i on mora snositi posljedice, jer je danima tajio izgred, i poduprijet ću svaku inicijativu u tom smislu.</p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Protiv izgrednika podignut optužni prijedlog</p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Belome Manastiru podnijelo je optužni prijedlog protiv Vojislava Buhe (24), Aleksandra Dobrokesa (25) i Srđana Prokića (27), svi srpske nacionalnosti, za kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode i kaznenog djela prijetnje. </p>
<p>Oni su 9. ožujka, na cesti koja prolazi kroz Švajcarnicu, zaustavili automobil sa starijim bračnim parom koji su vrijeđali, nazivali ustašama, a jedan od trojice je predlagao i prevrtanje vozila. </p>
<p>Na temelju prijave od 12. ožujka Zefa Glasnovića, optužnim je prijedlogom reagiralo belomanastirsko Općinsko državno odvjetništvo, a policija je kaznene prijave podnijela tek 11 dana poslije događaja, koji su opisani i u dnevnom tisku, i to nakon konzultacija s Državnim odvjetništvom.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>APN će ove godine otkupiti 3000 kuća na nekad okupiranim područjima</p>
<p>Agencija za otkup imovine razmatra 5000 novih ponuda za kupnju kuća / S Ministarstvom javnih radova i Upravom za prognanike i izbjeglice utvrđujemo koje ćemo objekte otkupiti. Prije nego s vlasnikom započnemo pregovore o otkupu, od Uprave za prognanike tražimo suglasnost da kuća odgovara namjeni za koju je kupujemo - stambeno zbrinjavanje ljudi koji danas zauzimaju tuđu imovinu, kaže Tomislav Čepelja, pomoćnik direktora za kupnju u APN-u</p>
<p>ZAGREB, 24. ožujka</p>
<p> - Agencija za otkup imovine, koja je dosad otkupila 5368 kuća, razmatra još 5000 mogućih otkupa, da bi do kraja godine kupila 3000 kuća. Taj je podatak vrlo bitan u kontekstu nedavne Vladine Uredbe o prodaji državne imovine na nekad okupiranim područjima, jer će upravo Agencija za otkup imovine (APN) za državu obavljati administrativne, tehničke pripreme prodaje i kupnje.</p>
<p>Uz dosadašnje poslove otkupa privatne imovine, odsad će obavljati i svu tehničku i administrativnu pripremu ovog posla za Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, koje će u ime države sklapati ugovore o prodaji državnih stanova i kuća. Bit će to, nedvojbeno, novi zamah povratku imovine Srba, što će pak sadašnjim stanarima tih kuća, među kojima je mnogo doseljenih bosanskih Hrvata, otvoriti mogućnost da najam zamijene kupnjom po povoljnijim uvjetima.</p>
<p>»S Ministarstvom javnih radova i Upravom za prognanike i izbjeglice zajednički utvrđujemo koje ćemo objekte otkupiti. Prije nego s vlasnikom započnemo konačne pregovore o otkupu, od Uprave za prognanike tražimo suglasnost da ta kuća odgovara namjeni za koju je i kupujemo - stambeno zbrinjavanje ljudi koji danas zauzimaju tuđu imovinu«, pojasnio je u razgovoru za Vjesnik Tomislav Čepelja, pomoćnik direktora za kupnju u APN-u. </p>
<p>Otkud novac za kupnju kuća? Prema njegovim riječima, 170 milijuna kuna osigurano je u državnom proračunu, a još toliko kreditom CEB-a (Središnje europske banke iz Pariza), koji je i dosad kreditima pomagao u obnovi Hrvatske.</p>
<p>Objekte za prodaju APN-u mogu ponuditi svi građani, bez obzira na nacionalnost, iako su tu državnu agenciju u nekim međunarodnim krugovima smatrali agencijom za otkup srpske imovine. Ništa se, tvrde u APN-u, ne kupuje stihijski. »Točno se zna što i za koga kupujemo, od Uprave za prognanike tražimo suglasnost da bismo znali kome odgovara svaki pojedini objekt koji kupimo, jer namjena je jasna - stambeno zbrinjavanje ljudi koji zauzimaju tuđu, privatnu imovinu«, kaže Čepelja.</p>
<p>Iako su nekad kupovali i srušene kuće, da bi povratnici na tom zemljištu, uz pomoć države i doniranog građevnog materijala, gradili nove, danas se ruševne nekretnine ne kupuju. </p>
<p>U brojkama u APN-u nerado govore, objašnjavajući da je statistika vrlo neprecizna. Tako ne iznose precizno ni cijene otkupljenih kuća na tim područjima, jer je, kaže Čepelja, vrlo relativno koju prosječnu cijenu uzeti. »Ako govorimo o srušenim kućama cijena je niža, ako pak uzmemo za primjer odmah useljive objekte, cijena je više. Prosječno, cijena se kreće od 17.500 do 35.000 eura, a najviša cijena koju smo dosad platili bila je 400.000 kuna. Sve iznad toga mora odobriti Upravno vijeće APN-a«, kaže Čepelja, dodajući da cijena ovisi o stanju objekta, lokaciji, kvadraturi...</p>
<p>Kao i uvijek kad je riječ o nekretninama, najveći je problem papirologija, pa i APN-u poslove usporava birokracija, koja često zakoči i naizgled gotovu prodaju. Usto, mnoge su nekretnine opterećene kreditima koji su odavno isplaćeni, a da to nije zabilježeno.</p>
<p>APN će uskoro objaviti natječaj kojim traži nove ponuđače-prodavatelje nekretnina da bi se ubrzala prodaja i kupnja, a time i povratak Srba i zbrinjavanje naseljenika. Srbi koji žele prodati imovinu, a ne žive u Hrvatskoj, i dalje to mogu učiniti putem opunomoćenika, a najčešće se u tom svojstvu u Hrvatskoj pojavljuju njihovi ovlašteni odvjetnici.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pack: Haaško tužiteljstvo mora shvatiti razliku između agresorskog i obrambenog rata </p>
<p>Problemi potječu iz pogrešnog stava da Hrvatska nije smjela voditi rat, rekla je voditeljica izaslanstva Europskog parlamenta / Članovi izaslanstva najavili da će u Haagu iznijeti primjedbe na rad tužiteljstva / Ocijenjeno da je presuda generalu Tihomiru Blaškiću »tamna mrlja za europsku demokraciju«. </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Tijekom drugog dana susreta izaslanstva Europskog parlamenta s čelnicima Hrvatskoga sabora raspravljalo se o odnosima Hrvatske s Haaškim sudom, priopćeno je u utorak iz Sabora. Na sporna pitanja ukazao je dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora i predsjednik vanjskopolitičkog odbora. Istaknuo je kako je začuđujuća ocjena glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da nije zadovoljna suradnjom jer je Hrvatska u Haag uputila oko 10.000 dokumenata. </p>
<p>Tužiteljstvo, rekao je, pogrešno kvalificira Domovinski rat tvrdeći da je u njemu s hrvatske strane počinjeno etničko čišćenje. Tomac je rekao da je Hrvatska spremna suditi za počinjene zločine, ali ne može prihvatiti izjednačavanje krivnje agresora i sudionika obrambenog rata. Istaknuo je da je teško prihvatiti navode optužnice o pretjeranom korištenju topništva dok gledamo snimke bombardiranja Bagdada. </p>
<p>Barunica Sarah Ludford iz Velike Britanije naglasila je da ratna zbivanja treba razjasniti na Haaškom sudu, a tužiteljstvo nije sud. </p>
<p> Doris Pack, voditeljica izaslanstva Europskog parlamenta, izjavila je kako problemi potječu iz pogrešnog stava da Hrvatska nije smjela voditi rat, te da haaško tužiteljstvo mora shvatiti razliku između agresorskog i obrambenog rata. </p>
<p>Raspravljalo se i o suđenju generalu Tihomiru Blaškiću uz ocjenu kako je presuda »tamna mrlja za europsku demokraciju«. Neprihvatljivo je da optuženici moraju dokazivati nevinost i politička pitanja ne smiju se unositi u sudski proces, naglasio je član izaslanstva Hans Peter Mayer.</p>
<p>Dogovoreno je da će članovi izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu u Haagu iznijeti primjedbe tužiteljici Del Ponte na rad tužiteljstva.</p>
<p>Dvodnevni sastanak izaslanstva sa saborskim Pododborom za suradnju s Europskim parlamentom i njegovim predsjednikom Ivom Škrabalom završio je u utorak donošenjem zajedničke izjave.</p>
<p>Pack je u izjavi novinarima podsjetila da je Europski parlament prošli tjedan podržao hrvatsku kandidaturu. Istaknula je da Hrvatska mora ispuniti kopenhagenske kriterije, ostvariti vladavinu prava, omogućiti povratak izbjeglica i njihove imovine, surađivati s Haaškim sudom, te provesti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. </p>
<p> Inače, u zajedničkoj izjavi podupire se hrvatska kandidatura za EU i pozivaju zemlje koje još oklijevaju ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, da ga ratificiraju. Podupire se i presuda »gospićkoj skupini« kao dokaz da je poboljšan rad hrvatskoga pravosuđa te potiče Hrvatsku na punu suradnju s Haaškim sudom. </p>
<p>Vladu se poziva da izbjegava političke utjecaje u privatizaciji te da nastavi reformu državne uprave, pravosuđa, policije i vojske. Sve političke stranke poziva se da blisko surađuju radi ispunjenja preduvjeta za ulazak u EU. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hvidra najavljuje blokadu svih državnih cesta u četvrtak </p>
<p>Sinjski gradonačelnik Jukić najavio da će u suradnji s Norčevim odvjetnicima biti sastavljena peticija, koja će nakon potpisivanja biti priložena žalbi na sudsku presudu / U utorak u središtu Sinja tek 30 prosvjednika za razliku od tisuću prethodne večeri </p>
<p>SINJ, 25. ožujka</p>
<p> - Dvodnevna blokada državne ceste B-1 kroz Sinj prekinuta je u utorak u 15.30 sati. Odluku o tome donijeli su gradonačelnici i načelnici gradova i općina cetinskoga kraja, čelnici Viteškoga alkarskog društva, braniteljskih udruga i Splitsko-dalmatinske županije na zajedničkom višesatnom sastanku. </p>
<p>»Riječ je o dogovoru s Hvidrom koja će u srijedu s konferencije za novinare u Zagrebu pozvati sve branitelje da u četvrtak između 12 i 16 sati blokiraju prometnice u cijeloj zemlji. Time ćemo to prosvjed protiv presude riječkog Županijskog suda 'gospićkoj skupini'«, rekao je Dražen Pavlović, predsjednik sinjske Hvidre. </p>
<p>Sinjski gradonačelnik Mate Jukić istaknuo je kako će se narod cetinskog kraja protiv presude ubuduće boriti pravnim putem. U petak bi, u suradnji s odvjetničkim timom osuđenog generala Mirka Norca, trebala biti sročena peticija koja će se tijekom vikenda potpisivati u Sinju, a zatim u cijeloj državi. Peticija će biti priložena žalbi na presudu o kojoj će odlučivati Vrhovni sud. </p>
<p>»Takva je presuda bila neočekivana i teško nas je pogodila iako smo od početka znali da je to montiran politički proces. To je presuda cijelom narodu i svim braniteljima, a general Mirko Norac nije zaslužio takav proces. Potpisom na peticiju ljudi će pokazati koliko im je stalo do generala Norca i Domovinskog rata«, rekao je Jukić, koji očekuje da Vrhovni sud, za razliku od riječkog, »objektivno sagleda sve činjenice na temelju kojih će Norac na kraju biti oslobođen«. </p>
<p>Nakon što se u ponedjeljak navečer u središtu Sinja na blokadi državne prometnice okupilo tisuće prosvjednika, u utorak ih je bilo tek tridesetak. Iako je bilo najavljeno, most u Trilju u utorak ipak nije bio blokiran.</p>
<p>Irena Dragićević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Đapić: Ako se abolira četnike, zašto se ne bi aboliralo i hrvatske branitelje pa makar i počinili zločine </p>
<p>Arlović: SDP svakom branitelju odaje priznanje za ono što je učinio u ratu, no stranka neće podržati da se amnestiraju oni koji su počinili zločine, a to je i dokazano u sudskom postupku/ Splitska Hvidra: Sramotu presude Županijskog suda u Rijeci ne može oprati ni Vrhovni sud/ Zajednica povratnika: Presude Gospićanima donesene pod političkim pritiskom i zbog dodvoravanja međunarodnoj zajednici </p>
<p>ZAGREB/ SINJ/ SPLIT, RIJEKA/ SISAK, 25. ožujka</p>
<p> - Dan nakon izricanja nepravomoćne presude pripadnicima tzv. gospićke skupine za zločine počinjene na području Gospića 1991. nastavljaju se reakcije, kako na nju tako i na prosvjede, koji su počeli odmah po izricanju presude a nastavljeni su i u utorak.</p>
<p>Ponavljajući da SDP neće komentirati presudu, bilo pravomoćnu bilo nepravomoćnu, potpredsjednik SDP-a Mato Arlović rekao je u utorak na konferenciji za novinare u Saboru da nije dobro što građani prosvjedima iskazuju kako ne vjeruju u pravnu državu. Također je kazao kako SDP svakom branitelju odaje priznanje za ono što je učinio u ratu, no stranka neće podržati da se amnestiraju oni koji su počinili zločine, a to je i dokazano u sudskom postupku. U skladu s time, Arlović je rekao da SDP neće podržati HSP-ov zakonski prijedlog da se amnestiraju svi hrvatski branitelji, jer, komentirao je, to bi bilo suprotno Ustavu. </p>
<p>»Presudom hrvatskom braniteljima i herojima u Rijeci osuđen je Domovinski rat, a herojska obrana Gospića od četnika i agresije jugoslavenske vojske stavljena je u kontekst navodnoga građanskog rata. Suđenje pobjednicima je politički sadomazohizam i dokaz da hrvatsko sudstvo nije sposobno odhrvati se vanjskim i unutarnjim političkim pritiscima«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>»Odgovornost leži na vlasti, ali i na narodu koji je glasovao za nju. Promjenu politike može provesti samo HSP koji je još prije sedam godina upozoravao da će Domovinski rat biti pretvoren u građanski. Uskoro se spremaju nove optužnice protiv branitelja, a kako bismo ih izbjegli HSP će predložiti donošenje zakona kojim hrvatski branitelji ne bi mogli odgovarati za bojeva djelovanja između 1991. i 1996. Ako se aboliraju četnici, nema razloga da se ne aboliraju i hrvatski branitelji pa makar i počinili zločine«, kazao je Đapić. </p>
<p>Na zajedničkoj konferenciji za novinare splitske Hvidre u kojoj su sudjelovali predstavnici HSLS-a, HDRS-a, HČSP-a, HKDU-a, HIP-a, HB-a i HD-a izraženo je duboko nezadovoljstvo presudom generalima pobjedničke vojske. »Ovo je prvi put u povijesti da jedna država sudi svog osloboditelja koji se borio samo u svojoj domovini«, kazao je Zvonimir Bartolić, u ime splitske Hvidre koja okuplja 1800 invalida. </p>
<p>Naglasio je: »Sramotu presude Županijskog suda u Rijeci ne može oprati ni Vrhovni sud, a njezina je poruka da bacimo oružje, pustimo neprijatelje da harače našom domovinom, jer u Hrvatskoj nitko nije osuđen za dezerterstvo i izdaju, ali se zato sude najhrabriji branitelji«. </p>
<p>U ime HDRS-a, dožupan splitsko-dalmatinski Joško Kovač podsjetio je kako je »osvjedočena zločinka Zorana Banić osuđena na deset godina zatvora, strašni Haaški sud osudio je Biljanu Plavšić na 11 godina, a 22-godišnji mladić koji je obranio Gospić sudi se na 12 godina«. »Presudom u Rijeci vraća se politički <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> u Hrvatsku, a čine ga pravni i politički sljednici koji su to radili prije 45 godina«, naglasio je Kovač. »Znamo da je premijer Račan izjavio da je nezadovoljan presudom u slučaju Lora, a danas misli onako kako to odgovara svjetskim silama koje imaju pravo na odmazdu i osvetu«, zaključio je tajnik splitskog HSLS-a Ante Nakić.</p>
<p>»Ovo nije samo suđenje generalu Mirku Norcu nego je ovo osuda Domovinskog rata i svih hrvatskih branitelja. Da nije bilo generala Norca Gospić bi doživio sudbinu Vukovara, a Hrvatska bi bila raspolovljena i tako bi se ostvarila zamisao srbijanskih okupatora o zamišljenoj liniji Virovitica - Karlovac - Karlobag«, priopćio je sinjski ogranak HDZ-a.</p>
<p>I Zajednica povratnika Hrvatske ocjenjuje da su presude Gospićanima »donesene pod političkim pritiskom i zbog dodvoravanja međunarodnoj zajednici«. </p>
<p>Dubrovačko-neretvanski stožer za obranu digniteta Domovinskog rata priopćio je da najoštrije prosvjeduje protiv presude i podržava prosvjednike u Sinju i cetinskoj krajini kojima su se spremni pridružiti im se sve dok se, kako ističu, ne objavi istina o tome gdje je stvarno napisana presuda hrvatskim braniteljima. </p>
<p>»Zgranuti smo nepravomoćnom presudom takozvanoj gospićkoj skupini i smatramo da je to sramota za hrvatsko pravosuđe. Uvjereni smo da će pravnici uspjeti ishoditi oslobađajuće presude s obzirom da su dokazi prikupljani od svjedoka koji žive u Srbiji ili od sudionika Domovinskog rata koji su zbog svojih nezadovoljenih ambicija optužujuće izjave davali bez ikakvih pisanih dokumenata«, rekao je predsjednik sisačko-moslavačke koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog sata Mario Marot na konferenciji za novinare u Sisku. Koordinacija drži da je presuda dodatak zamolbi RH za prijem u europske integracije. </p>
<p>»Je li zatvorska kazna Norcu i ostalima početak obračuna sa svim hrvatskim domoljubima, sudionicima Domovinskog rata«, pitao je na konferenciji za novinare u Rijeci, u ime 12.000 dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, njihov predsjednik Đorđo Blečić. On se ispričao novinarima za upaljače i bocu bačene na njih iz mase prosvjednika ispred riječkog suda, nakon izricanja presude, ustvrdivši da to nije učinio nitko od »njegovih«. </p>
<p>»Sud u Rijeci je izveo montirani politički proces, osudivši Norca i ostale na tešku kaznu zatvora, a sve kako bi se sadašnja naša vlast dodvorila Europskoj uniji«, smatra Blečić. </p>
<p>S. Čanić Divić/ D. Herceg/ M. Gerić/ M. Jurković/ M. Lipovac/ N. Musulin/ D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Jezerinac: Sudi se samo hrvatskim braniteljima</p>
<p>U povodu nepravomoćne presude trojici iz tzv. gospićke skupine, vojni ordinarij Juraj Jezerinac u utorak je izrazio »žalost što izgleda da se insistira na traženju i kažnjavanju najprije onih koji su branili našu zemlju i svoje obitelji«.</p>
<p> U izjavi za javnost Jezerinac ističe da je potrebno »kazniti sve koji su počinili zločine, nakon što im je krivnja dokazana u pravednom i objektivnom sudskom postupku«. Zatim se napominje da je suđenje samo hrvatskim braniteljima znak zločincima i njihovim inspiratorima da se ne trebaju bojati posljedica te da će i dalje ostati zaštićeni. A time se, zaključuje vojni ordinarij, onemogućuje Hrvatskoj da pomogne svijetu u obrani pravde, istine i slobode, ukazujući na stvarne izvore zla i njihovo ponavljanje. </p>
<p> Jezerinac u izjavi podsjeća na prošlogodišnju krčku izjavu hrvatskih biskupa u kojoj su istaknuli da je u prosuđivanju obrambenih djelovanja međunarodno priznate Republike Hrvatske potrebno imati na umu cjelovitu viziju ratnih zbivanja te da se ratna događanja na teritoriju naše države ne smiju izdvajati iz njihova povijesnog konteksa, niti se smiju promatrati posljedice neovisno o njihovim uzrocima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Pančić: Neki svoje ciljeve umataju u nacionalne</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić u utorak je oštro osudio blokadu dionice državne ceste D-1 Zagreb - Split u središtu Sinja, te mosta u blizini Trilja. </p>
<p>»Nije dobro kada se na početku turističke sezone, u svijet šalju informacije o blokadi hrvatskih prometnica koje vode prema moru«, rekao je Pančić, komentirajući na konferenciji za novinare nezadovoljstvo dijela hrvatske javnosti nepravomoćnom presudom Oreškoviću, Norcu i Grandiću.</p>
<p>Izražavanje nezadovoljstva je dopušteno, ako je skladu sa pozitivnim pravnim propisima, rekao je Pančić.</p>
<p>»U nizu bitaka koje se u Hrvatskoj trenutačno vode, mislim da je ona koju vodimo za otvaranje novih radnih mjesta - ključna i najvažnija. Jasno, uvijek će postojati ljudi koji svoje interese i ciljeve pokušavaju umotati u nacionalne interese«, pojasnio je ministar. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Gredelj: Nikome nije dopušteno utjecati na sudove</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) prosvjedovao je u utorak zbog reakcija na nepravomoćnu presudu tzv. gospićkoj skupni uz upozorenje da nikom nije dopušteno utjecati na sudske postupke u tijeku. Nezakonitim pritiskom na sud, Gredelj smatra ponašanje skupine građana ispred zgrade riječkog Županijskog suda, izjave pojedinih sudionika postupka i političara, a osobito postavljanje barikada na prometnicama.</p>
<p>»Sudbenu vlast obavljaju samo sudovi«, ističe Gredelj u priopćenju i dodaje da nikom nije dopušteno iznositi mišljenja kojima se grubo vrijeđaju ugled i dostojanstvo sudaca ili im se imputira nečasne motive ili nezakonite postupke pri donošenju odluka. Gredelj ističe da se u uljuđenim društvima presuda može napasti isključivo žalbom, a ne zaustavljanjem prometa na cestama. »Krajnji je trenutak da oni čija je to dužnost, sudbenoj vlasti konačno osiguraju uvjete za normalno funkcioniranje i zaštitu od neutemeljenih i zlonamjernih napada«, zaključuje Gredelj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Nema neposredne terorističke opasnosti za Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U ovom trenutku za Hrvatsku nema neposredne terorističke opasnosti, a Hrvatska je u potpunosti spremna odgovoriti izazovima koje bi mogao donijeti daljnji razvoj situacije u Iraku, zaključeno je na sjednici Kriznoga stožera Vlade u utorak u Banskim dvorima. Prema priopćenju sa sastanka, prva sjednica Stožera, osnovanog 27. veljače, bila je u potpunosti posvećena iračkoj krizi. Sudionici sastanka razmatrali su razvoj situacije u Iraku, te moguće implikacije oružanih operacija u Iraku na Hrvatsku. U sklopu toga raspravljalo se o mogućnostima i potrebama uvođenja dodatnih mjera sigurnosti u pojedinim nadležnim resorima. </p>
<p>Premijer Ivica Račan, koji je predsjedao sastankom, ponovio je stavove Vlade o iračkoj krizi izražavajući spremnost da Hrvatska podrži svako rješenje koje bi omogućilo prestanak rata, te da se u sklopu antiterorističke koalicije i pod okriljem UN-a uključi u poslijeratnu obnovu Iraka. </p>
<p>Račan je, navodi se u priopćenju, ocijenio važnom raspravu o mjerama sigurnosti koje je potrebno poduzeti da bi se smanjile štetne implikacije iračke krize na Hrvatsku. </p>
<p>U Vladinom su kriznom stožeru, uz premijera Račana, i potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ministrica obrane Željka Antunović, ministar zdravstva Andro Vlahušić, ministar okoliša Roland Žuvanić, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, ministar financija Mate Crkvenac, te ministar branitelja Ivica Pančić. Nadležni su ministri, svaki za svoj resor, dali pregled i ocjenu stanja, te naveli sigurnosne mjere koje su već na snazi, kao i prijedloge eventualnih dodatnih mjera. </p>
<p>Na sjednici su bili i Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, te Vesna Trnokop-Tanta, predsjednica Uprave Janafa.</p>
<p> Neslužbeno se saznaje da će se Krizni stožer Vlade ubrzo ponovo sastati kako bi raspravljao o gospodarskim posljedicama iračke krize na Hrvatsku.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Proširena lista lijekova, ali »gliveca« nema za GIST</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Na listu lijekova Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvrštena su 33 nova lijeka, te 52 nova paralelna lijeka. Ujedno maknuta su 33 lijeka zaštićenog imena jer su se pojavili novi i djelotvorniji, rečeno je u utorak nakon sjednice Upravnoga vijeća HZZO-a. </p>
<p>Među novim su lijekovima oni za srce, žile, spolne hormone, dišni sustav, cefalosporini, antibiotici, lijekovi za virusne infekcije, citostatici... </p>
<p>Povećan je broj lijekova koji će se moći dobiti na recept s 341 na 477. Računa se da će se time osloboditi više novca za vrlo skupe lijekove, te da će potrošnja lijekova biti smanjena. Istaknuto je da se u Hrvatskoj za lijekove godišnje troši oko 3,3 milijarde kuna. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Upravnog vijeća HZZO-a dr. Nikice Gabrića, u Hrvatskoj ne postoji jedna nego pet politika lijekova, što se mora mijenjati. Upozorio je i na velik pritisak farmaceutskih lobija, liječničkih krugova, a i medija na stručno povjerenstvo da se na listu uvrste novi, skuplji lijekovi. </p>
<p>Trenutačno postoji pritisak da se na listu uvrsti lijek »glivec« i za GIST, jednu vrstu raka probavnog sustava, od kojega u Hrvatskoj trenutačno boluje šestero ljudi. </p>
<p>Izostavljena su i dva antireumatika za liječenje reumatskog artritisa. </p>
<p> Upravno vijeće HZZO-a odlučilo je da se u iduća dva mjeseca provede nova farmakodinamska analiza za pojedine lijekove o tome ima li opravdanja i svrhe da budu na listi. Nakon toga odlučivalo bi se o proširenju liste. Isto tako, bit će i pojačan nadzor nad potrošnjom tih iznimno skupih lijekova. </p>
<p>Dr. Gabrić je naglasio da HZZO ne želi nijednog pacijenta lišiti prava na lijek, ali treba imati na umu koliko je raspoloživog novca i mogućnosti da se zbog proširenja liste lijek mora uskratiti nekome drugome. </p>
<p>Upravno vijeće odlučilo je izdvojiti 10 milijuna kuna za ugovaranje usluga s privatnim liječnicima u kriznim trenucima, kad se liste čekanja za dijagnostičke preglede produžavaju na više od 30 dana. Riječ je o pilot-projektu pokrenutom nakon liječničkog štrajka kad dio pacijenata nije dobio sve potrebne usluge. </p>
<p> Povećane su glavarine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za šest posto na uvjete rada. HZZO će tražiti od Vlade rebalans sredstava za bolnice jer je procijenjeno da nedostaje oko 18 milijuna kuna mjesečno. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030326].
|
