NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208112 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vujić: »Nitko se neće moći pokrivati da ništa nije mogao učiniti zbog onog drugoga«</p>
<p>Prema sadašnjem jedinstvenom prijedlogu zadržana je jedinstvena ustanova, ali s naglašenim financijskim, radnim i programskim odgovornostima triju segmenata: Hrvatske televizije, Hrvatskog radija i Glazbene proizvodnje / Izbor članova Vijeća HRT-a osiguran je najširim javnim pozivom za pojedince i institucije, ali sam prijedlog treba biti izveden kroz saborsku proceduru po kriterijima koji, pojednostavljeno rečeno, reflektiraju stratume hrvatskog društva / Cijeli smjer odlučivanja ide linijom autonomije HRT-a, ali i linijom odgovornosti glavnih tijela i pojedinaca za medijske i ukupne poslovne rezultate kuće, kaže dr. Antun Vujić</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - U posljednje vrijeme u središtu pozornosti naše javnosti bio je Nacrt prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji je izazvao mnogobrojne rasprave i polemičke tonove. S ministrom kulture dr. Antunom Vujićem razgovaramo o posljednjem nacrtu toga zakona, o izboru Vijeća HRT-a i izboru ravnatelja, o načinima odlučivanja te načinima preuzimanja odgovornosti u toj važnoj javnoj instituciji koju potresaju skandali.</p>
<p>• U kojoj fazi je prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji što ga je izradilo Vaše Ministarstvo kulture?</p>
<p>- Nacrt prijedloga zakona o HRT-u je prošao javne rasprave i uključio brojna mišljenja te je, uz suglasnost relevantnih političkih faktora, spreman za sljedeći sastanak Vlade u četvrtak, kada će, pretpostavljam, tekst biti definitivno prihvaćen te će se uputiti u Sabor. Time javna rasprava nije okončana. Desetak sastanaka i pedesetak pismenih očitovanja najrelevantnijih ljudi koji se bave tim područjem, kao i stručnjaka Vijeća Europe i OESS-a, bili su javna rasprava prije javne rasprave. Malo koji zakon se donosio tako širokom konzultativnom procedurom.</p>
<p>• Koje su zadnje opcije što ih zagovora prijedlog toga novog zakona?</p>
<p>- Zadnje opcije predstavljaju usklađena mišljena u vezi s alternativama koje je ponudilo Ministarstvo kulture za pojedina rješenja. A to su: jedinstvena ustanova ili zajednica ustanova, način izbora ravnatelja i Vijeća HRT-a te unutarnja suodnošenja između najodgovornijih funkcija.</p>
<p>• Kako su riješene dvojbe oko jedinstvene ustanove, odnosno odvajanja Hrvatske televizije i Hrvatskog radija?</p>
<p>- Po sadašnjem jedinstvenom prijedlogu zadržana je jedinstvena ustanova, ali s naglašenim financijskim, radnim i programskim odgovornostima triju segmenata: Hrvatske televizije, Hrvatskog radija i Glazbene proizvodnje. Pri tom se omogućuje mehanizam i njihovog postupnog odvajanja. No, ono se ne forsira, nego se potiču instrumenti da eventualno odvajanje bude posljedica razvitka, a bez prethodnog kolapsa.</p>
<p>• Kako prema prijedlogu novog zakona izgleda linija upravljanja?</p>
<p>- Linija upravljanja maksimalno je pojednostavljena te se umjesto upravnih vijeća za pojedine segmente javlja ravnateljstvo kao kolektivno tijelo, a njega čine glavni ravnatelj, ravnatelji triju organizacijskih jedinica i predstavnik zaposlenika. Cijeli smjer odlučivanja ide linijom autonomije HRT-a, ali i linijom odgovornosti glavnih tijela i pojedinaca za medijske i ukupne poslovne rezultate kuće. Nitko se tako neće moći pokrivati da ništa nije mogao učiniti zbog onog drugoga. Sada smo imali upravo takvu situaciju da je HRT bio najaktivniji na četvrtom kanalu, odnosno u drugim medijima. Neka mi ovo bude dopušteno kao šala, ne kao istina, već kao upozorenje na aspekt ponašanja koji je doveo do nečega što već vrapci na krovu nazivaju krizom.</p>
<p>• Koji je utjecaj politike na Vijeće HRT-a?</p>
<p>- Kada bismo željeli utjecaj politike, to bi se još lakše moglo ostvariti preko Vijeća kakvo je ono sada, a u kojem je, uostalom, prema posljednjim glasanjima došlo do novih obrata. Radi se o tome da nam nikakvi politički obrati u Vijeću nisu potrebni, nego nam je potrebno Vijeće koje će politiku držati izvan kuće, ali i onu formalnu i onu neformalnu, a kao jedinu politiku afirmirati kvalitetu programa, nezavisnost novinarskih i programskih orijentacija, odmicanje programskih sadržaja od osobnih ili grupnih interesa - političkih ili poslovnih. Nadam se da ne moram ponovno postavljati pitanja iz moga navodno »kontroverznog« pisma, jer ne samo da su se ona potvrdila, nego su se i zaoštrila, a stvar je u tome da se prevladaju.</p>
<p>»Prevladavanje stanja koje je vodilo konfliktima«</p>
<p>• Što je s izborom Vijeća HRT-a i ravnatelja?</p>
<p>- Upravljačka struktura postavljena je na najvišu razinu zaštite demokratske autonomnosti novinarske profesije i informacijske funkcije HRT-a, ali na primjerima koji su verificirani u praksi, a ne na utopijama. Izbor članova Vijeća HRT-a osiguran je najširim javnim pozivom za pojedince i institucije, ali sam prijedlog treba biti izveden kroz saborsku proceduru po kriterijima koji, pojednostavljeno rečeno, reflektiraju stratume hrvatskog društva. To znači Vijeće bez saborskih zastupnika, ali s uglednim pojedincima iz pojedinih segmenata društva, uz poticanje onih rješenja koja su vezana uz poznavanje struke. Takvo Vijeće izabire glavnog ravnatelja na bazi javnog natječaja kao i druga tri ravnatelja koja predlaže glavni ravnatelj. Ravnatelji HT-a i HR-a zatim predlažu direktore programa i glavne urednike informativnih programa, ali, što je ovdje bitno, ne samo na temelju natječaja, nego i na temelju konzultativnog prava novinara, što je također inovacija. Time se postiže prevladavanje stanja koje je vodilo konfliktima - da jedni odlučuju, a drugi odgovaraju. Sada su svi glavni segmenti odlučivanja i dogovaranja upućeni ponajprije na suradnju.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mikuličić: Odluka Žalbenog vijeća je očekivana</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Nakon što je u petak Žalbeno vijeće Haaškog suda odbilo hrvatske podneske protiv optužnice za umirovljenoga generala Janka Bobetka, Vladin odvjetnik Goran Mikuličić je Vjesniku rekao: »Odluka Žalbenoga vijeća je očekivana. Vlada se upustila u nepoznato područje osporavanja optužnice kao stranka-umješač. I tu nam je legitimaciju Žalbeno vijeće osporilo. Ali, Vlada je već mnogo postigla time što je za njene podneske osnovano zasebno žalbeno vijeće, a nismo odbijeni na pukoj administrativnoj razini.«</p>
<p>Odbijajući komentar odluke Žalbenoga vijeća, jer na to nema pravo, odvjetnik Mikuličić upućuje na 59. članak Pravilnika o postupanju i dokazima pred Haaškim sudom. Ta odredba regulira neizvršenje naloga za uhićenje ili transfer optuženika, ključne točke u slučaju Bobetko. Ako uhićenje ili transfer nisu mogući, domicilna država o tome mora izvijestiti tajništvo Suda i ponuditi opravdane razloge za neizvršenje. Ako izvješća o neizvršenju nema, piše u drugom stavku, smatra se da država nalog nije ispunila i posredstvom predsjednika Suda o tome obavještava Vijeće sigurnosti UN-a.</p>
<p>Postupkom osporavanja te otvaranjem postupka pred nacionalnim sudom (Županijskim sudom u Zagrebu), Hrvatska je Sudu jasno dala do znanja da se postupak ne prekida, da postoje opravdani razlozi za neizvršenje naloga o uhićenju i transferu. Zato je važno što je nakon dvomjesečnog natezanja Bobetko već 15 dana na bolničkom tretmanu, za koje vrijeme je optužnica mogla biti na postupanje dostavljena Županijskom sudu. »Mora biti jasno da postupanje Županijskog suda u Zagrebu nakon dostave optužnice i odluka da se povede pravna bitka s Haaškim sudom nisu ni u kakvoj vezi. Riječ je o dva pravna puta koji su neovisni u sklopu cijelog slučaja«, tumači Goran Mikuličić.</p>
<p>»Dostava optužnice istražnom sucu hrvatskog suda nije nikakva priprema za najgoru od varijanti koje su mogle uslijediti u odluci Žalbenoga vijeća Haaškog suda. Dužnost Vlade je bila, u skladu s nacionalnim i međunarodnim normama suradnje s Haagom, da postupak nastavi, pa je to i učinjeno«, napominje Mikuličić, zaustavljajući moguće spekulacije o tome da se Vlada pripremala za negativnu odluku Žalbenoga vijeća.</p>
<p>Cijeli slučaj je počeo još u kolovozu kad je optužnica protiv Bobetka napisana u Haaškom tužiteljstvu. Sudac Liu ju je potvrdio 17. rujna, a ona je u Zagreb stigla 19. rujna. Hrvatska 30. rujna šalje u Haag interlokutornu žalbu na zahtjev za uhićenje i transfer optuženog Bobetka. Već je 4. listopada, u Haag je upućen i zahtjev za ispitivanje optužnice i njoj pripadajućih dokumenata. Oba zahtjeva su, po odluci Haaškog suda zajednički uzeta u postupak. Carla del Ponete je na hrvatske zahtjeve odgovorila 10., odnosno 21. listopada, a Hrvatska je replicirala 21. i 29. listopada.</p>
<p>U opširnom dokumentu koji je iz Žalbenog vijeća stigao u Zagreb u petak rano poslijepodne, vidljivo je da su petorica članova Žalbenog vijeća vrlo ozbiljno razmotrila i zahtjeve Hrvatske i odgovore tužiteljstva. No, izazov bitne promjene dosadašnje prakse nije se mogao prihvatiti i odlukom drukčijom od odbijanja hrvatskih podnesaka. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Del Ponte šalje svoje liječnike</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Odlukom istražnoga suca Županijskog suda u Zagrebu Zorana Luburića, da nakon zaprimanja optužnice protiv umirovljenog stožernog generala Janka Bobetka najprije ispita optuženikovo zdravstveno stanje, započela je procedura prema Statutu i Pravilniku o postupanju Međunarodnog kaznenog suda. Stavom konzilija da optuženi Bobetko nije u zdravstvenom stanju koje bi omogućilo uručivanje optužnice i očitovanje o njoj, pa dakle ni njegov transfer u Haag, obveze Hrvatske kad je riječ o suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom dospjele su do točke na kojoj su presedani jedini pravni izlaz.</p>
<p>»Nema sumnje da će haaška tužiteljica u Zagreb, čim dobije nalaz konzilija, poslati svoju liječničku superviziju. Jedino što je možda moguće je da tužiteljica, umjesto eksperata, pošalje obične zatvorske liječnike«, kaže Bobetkov odvjetnik Bosiljko Mišetić. »Uspjeh Vladina izbora da se upusti u pravnu bitku s Haaškim sudom vidljiv je iz činjenice da je optuženi general dospio u juridičko stanje, a da nije morao izreći ni svoje očitovanje o optužnici«, dodaje Mišetić.</p>
<p>Što se događa u »slučaju Bobetko« nakon ovakva stava liječničkog konzilija? Istražnom sucu Luburiću procedura nalaže da svoj stav u pisanom obliku proslijedi Uredu za odnose s Haagom. Taj ured o svemu, posredovanjem Ministarstva pravosuđa, informira Vladu, a ona šalje mišljenje nacionalnoga suda u Haag. Kad primi dokument, haaško tužiteljstvo odlučuje što procesno treba učiniti s nalazom hrvatskih liječnika. Može ga prihvatiti, može ga odbaciti i može, na temelju nalaza, osnovati vlastitu supevizijsku skupinu liječnika. Liječnici potom razmatraju medicinsku dokumentaciju i, smatraju li to potrebnim, dolaze u Zagreb da bi u bolnici »Dubrava«, zajedno s hrvatskim kolegama, pregledali optuženog generala. Nakon povratka u Haag sastavlja se službeni dokument kojim se utvrđuje zdravstveno stanje optuženika. Taj dokument služi za formiranje tužiteljskog stava o procesnoj odluci s obzirom na to da je postupak, slanjem optužnice u Zagreb, već otvoren. Ta procesna odluka može biti privremena i stalna. Kako haaški liječnici mogu zaključiti da bi se optuženi Bobetko mogao oporaviti nakon terapije, privremenost obustave postupka bila bi označena procijenjenim datumom.</p>
<p>Procijeni li tužiteljstvo, nakon nalaza svoje superrevizije, da optuženik zaista nije u stanju sudjelovati u procesu, donosi rješenje prema kojem se postupak protiv Bobetka obustavlja i o tome obavještava Haaški sud. Time se proces za optuženja navedena u optužnici, prema pravilima Suda, zaustavlja zauvijek. To ne znači da tužiteljstvo, »umjesto« optuženika koji je iz zdravstvenih razloga nedostupan za procesuiranje, u okvire utužene akcije »Medački džep« može uključiti neke druge optuženike. Kako je tužiteljstvo od prvoga dana znalo da general Bobetko nije »siguran« optuženik - zbog dobi i zdravlja koje nije bilo dobro ni 19. rujna, kad je Vladi dostavljena optužnica - ispitalo je, ili najavilo ispitivanje niza hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika u različitim procesnim statusima. A sve je to, manje ili više precizno, vezano isključivo uz akciju »Medački džep«.</p>
<p>Činjenice vezane uz optuženoga generala, njegovo zdravstveno stanje, trenutno su u prednosti pred važnosti odluke Žalbenoga vijeća o meritumu pravnoga spora Hrvatske i Haag. To vijeće, koje vodi predsjednik Suda Claude Jorda, svojim izrijekom diktira i pravnu praksu Suda u svim budućim predmetima. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Što je Hrvatska dobila u Haagu</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Cijeli se tjedan iščekivala odluka Žalbenoga vijeća o hrvatskim žalbama na optužnicu protiv generala Bobetka. I kad je ona konačno došla, u Banskim dvorima nije bilo nikakva komentara.</p>
<p>»Da, dali smo odluku Žalbenoga vijeća u proceduru nadležnom županijskom sudu«, bilo je sve što se moglo iščitati iz šturoga priopćenja s Markova trga.</p>
<p>No, važnost cijeloga slučaja, pravne bitke Hrvatske i Međunarodnoga kaznenog suda, već je ispisana u razdoblju od 30. rujna, kad je podnesena interlokutorna žalba, pa do 29. studenoga kad je odluka Žalbenog vijeća upućena iz Haaga u Zagreb. Pokazale su se dvije stvari.</p>
<p>Prva, kad je hrvatske državne interese u odnosima s Haagom poduprlo ovdašnje pravno znanje, umjesto nacionalnih praporaca, bilo je moguće zaštititi i dostojanstvo umirovljenoga generala Hrvatske vojske i aktualne nacionalne potrebe. Bilo je od početka jasno da je pravna bitka dug i trnovit put, ali, na kraju, što je Hrvatska dobila? Dobila je mogućnost da svoj dio posla obavi bez pritiska vlastite ulice, da postupak provede bez većih političkih šteta u inozemstvu. A ono što je bilo mjerljivo na skali međunarodnih političkih Mercallija nije izazvala ni optužnica, ni Vladini potezi, nego ona ista skupina uvijek istih »znalaca«.</p>
<p>Druga, Hrvatska je štujući pravila igre koje je u odnosima s Haagom davno sama donijela, došla do toga da je optuženi Janko Bobetko na bolničkom tretmanu, da je tajništvo Haaga po svim procesnim pravilima uredno obaviješteno o razlozima zbog kojih se ne mogu provesti uhidbeni nalog i zahtjev za prebacivanje optuženika u scheveningenski pritvor.</p>
<p>I što? Dogodilo se upravo ono, uz tešku muku, što su najžešći protivnici Haaga tražili po cijenu izolacije, po cijenu već ostvarenog zakašnjenja za integracijskim vlakovima. </p>
<p>I što? Ako Vladini podnesci, objektivno, i nisu mogli postići ništa više do uvažavanja i procedure, a postignuto je upravo ono što se i htjelo (Bobetko u bolnicu, a optužnici Carle del Ponte ipak dodatna provjera), onda se obični čovjek pita čemu sve te napetosti. Tomu bi oni koji su zdušno sudjelovali u stvaranju tenzija, trebali posvetiti sjednicu svojih stranaka, svojih političkih lobija i samostalnih strijelaca koji redovito sve »bolje znaju«. Na tuđi račun.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Neprijatelj koji izmiče</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>U trenutku kada Amerikanci završavaju s osnivanjem megaministarstva koje će se brinuti samo za unutarnju sigurnost (170.000 zaposlenih), a Washington u svom taboru povećava broj aktivnih članica antiterorističke koalicije, najopasnija svjetska teroristička organizacija Al Qaida poslužila se palestinskom intifadom i udarila po izraelskim interesima u inozemstvu. Iako se takav potez najavljivao čak putem Interneta, a upozorenja su stizala i od nekoliko vlada prijateljskih Izraelu, izraelski protuteroristički stručnjaci nisu vjerovali da će se Al Qaida usuditi napasti upravo u Keniji.</p>
<p>Terorističke akcije u Mombasi (samoubilački atentat na hotel prepun izraelskih turista i lansiranje projektila zemlja-zrak na krcati izraelski putnički zrakoplov u odlasku iz Kenije) poslale su poruku da nitko više nigdje nije siguran. Svijet je prepun lakih meta, a izraelski turisti su za Al Qaidu »mekani ciljevi«. Dizanje u zrak hotela u Mombasi klasičan je rukopis Al Qaide, identičan samoubilačkim operacijama u Tunisu (eksplozija u sinagogi) i na Baliju (razaranje za stranice popularnog disco-kluba).</p>
<p>Sinkronizirani napad na hotel i putnički zrakoplov s nekoliko stotina izraelskih turista namjerno je uvlačenje Izraela u globalni rat protiv terorizma. Sadašnje vođe Al Qaide zaigrale su doista opaku igru: koristeći sestrinske organizacije, žele izazvati sukob židovske i islamske civilizacije i prenijeti ga na sve kontinente. U Keniji u kojoj su šest posto stanovništva muslimani, od čega je 0,3 posto Arapa, ima dosta onih koji su s veseljem dočekali i rušenje američkog veleposlanstva u Nairobiju 1998. godine i sada atentat na izraelske turiste. Al Qaida ni jednu akciju ne bi mogla provesti uspješno da nema svoje ljude i logističke oslonce u lokalnoj sredini.</p>
<p>Okolnost da je izraelski putnički zrakoplov ciljan ruskim lakim protuzračnim lanserom »Strela« podudara se s ranijim spoznajama da upravo te bacače (uz američke »Stingere«) Al Qaida ima u svom arsenalu. Amerikanci su vjerovali da su u Afganistanu uništili gotovo sve poligone i tajna skladišta, te zaplijenili većinu Al Qaidina naoružanja. To se očito nije dogodilo jer su nastradali ponajprije talibani i njihova oprema dok se Al Qaida, uključujući i Osamu bin Ladena, brzo maknula i preselila u druge zemlje u kojima je i ranije imala brojne pristaše i simpatizere (Pakistan, Indonezija, Jemen, Jordan, Kenija) i time potvrdila da je ozbiljan neprijatelj koji stalno izmiče.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Smušeni signali Račanove koalicije</p>
<p>Račan vrlo brzo mora jasno pokazati hoće li poziciju zrelog lidera, koju očito želi naglasiti u posljednje vrijeme, dokazivati na taktičkom »smirivanju« onih koji sutra neće glasovati za njega iako mu danas plješću, ili će se odlučno prihvatiti ostvarivanja obećanja zbog kojih je dobio trećesiječanjske izbore. Sa sjedenjem na oba stolca, sljedeće izbore može samo izgubiti. I za to će sam biti kriv</p>
<p>Šeks hvali Račanovu haašku politiku. Vlada koju vode socijaldemokrati bez oklijevanja sisačkim štrajkašima put preprečuje uz pomoć policijskih kordona. Budućim štrajkašima Račan odlučno poručuje da neće podleći pritiscima i isplaćivati (veće) plaće iz državne blagajne. Zagrebački sud presuđuje da mafije - nema. Ako ih ima, mafijaši su, dakle, i dalje na slobodi. Ni dlaka s glave nije im pala, a nije ni tajkunima koji su poharali hrvatsko gospodarstvo. Splitski sud priznaje da je u Lori bilo mučenja i ubijanja. Međutim, nije baš siguran da bi se to moglo zvati ratnim zločinom jer u Splitu nešto baš i nije bilo rata, a siguran je da nije bilo dovoljno dokaza čak ni da se optuženi osude za »obična« ubojstva i mučenja.</p>
<p>Kakve to poruke Račanova koalicija posljednjih tjedana odašilje građanima? Smušene. </p>
<p>Oporba joj u tome pomaže gdje god može. Zna Šeks da će svaki plus koji Račanu javno pripiše mnogi birači šestorke s trećesiječanjskih izbora odmah pretvoriti u veliki minus. Znao je i Brodarac kako će negativno odjeknuti snimke sudara štrajkaša i policajaca. Slika je slika, upečatljivija je od svih riječi kojima su poslije Banski dvori tumačili da za najnoviju tragediju sisačke Željezare nisu krivi i da su plaće radnicima osigurali sedam dana prije štrajka. </p>
<p>Zašto onda Račan vuče takve poteze? Njegovi suradnici tvrde da se radi o taktici »biranja manjeg zla«. No, signali koji takvim potezima bivaju odaslani ipak su previše u sukobu sa slikom zbog koje je trećesiječanjska koalicija dobila izbore, da bi se na njima mogla graditi neka nova izborna pobjeda.</p>
<p>»Kako je moguće da je Račan odjednom postao desničar, da ga se optužuje za socijalnu neosjetljivost i tiraniziranje manjina, da ga se proglašava odgovornim za prikrivanje ratnih zločina?«, čudio se prije nekoliko dana jedan bliski Račanov suradnik listajući novine. Sve se češće, naime, Račanu predbacuje da je zaboravio na glavno predizborno obećanje - odlučnu promjenu hrvatskoga političkog i gospodarskog smjera, te da je desnicu »smirivao« popuštanjem umjesto da se posveti ispunjavanju predizbornih obećanja i međunarodnih obveza koje je, uostalom, potpisala upravo ista ta desnica. </p>
<p>Ne treba biti Račanov intiman prijatelj da bi se znalo kako je njegov odnos prema Haaškom sudu ipak bliži stavovima Vesne Pusić nego stavovima Vladimira Šeksa. No, ipak je tjednima odugovlačio sa slanjem Bobetkove optužnice Županijskom sudu, staroga generala okruženoga HDZ-ovim generalima i političarima je praktički molio i kumio da ode u bolnicu, a na »kestenjare« nije poslao policiju iako su njihovi organizatori danima javno govorili da su ih na Tuškanac poslali kako bi spriječili uručivanje optužnice, dakle spriječili državna tijela da rade svoj posao - provode zakon. S druge strane, kada su sisački štrajkaši zaprijetili blokiranjem magistralne ceste, policija je intervenirala. Doduše, nije to bio pravi sukob, ali ni snimke naguravanja prilikom probijanja policijskih kordona nisu bile ugodne. </p>
<p>Ima li nakon takve kombinacije odluka mjesta čuđenju zbog kritika iz tabora onih koji su Račana još do jučer podržavali? Nema! Ako je »kestenjare« mogao maknuti s Tuškanca kombinacijom tihe diplomacije i ozbiljnih prijetnji, moglo se više truda uložiti i u objašnjavanje stvarnog stanja stvari sisačkim radnicima pa štrajka možda i ne bi bilo, a s dovoljno upornosti i strpljivosti (upravo su to jače strane Račana kao političara) sigurno se mogao izbjeći sudar radnika i policije. </p>
<p>Posljednjih tjedana Račan često nastupa u javnosti izdvojeno od Vlade. Ni u četvrtak nije »odlučno ne popuštanju pod pritiscima za isplatu plaća« htio izgovoriti na sjednici Vlade, nego je za rano poslijepodne sazvao posebnu konferenciju za novinare, iako bi se sve što je na njoj rekao idealno uklopilo u Vladinu raspravu o novim porezima, doprinosima, olakšicama i proračunu za 2003. Račan očito ne odstupa od odluke da se medijski intenzivnije profilira kao izraziti vođa vladajuće koalicije. No to znači da uz skupljanje zasluga za njezine uspjehe mora prihvatiti i odgovornost za poteze koje vuče. </p>
<p>Račan, dakle, vrlo brzo mora jasno pokazati hoće li poziciju zrelog lidera, koju očito želi naglasiti u posljednje vrijeme, dokazivati pretežito na taktičkom »smirivanju« onih koji sutra neće glasovati za njega iako mu danas plješću, ili će se odlučno prihvatiti ostvarivanja obećanja zbog kojih je dobio trećesiječanjske izbore. Sa sjedenjem na oba stolca sljedeće izbore može samo izgubiti. I za to će sam biti kriv.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Može li Hrvatska izbjeći privatizacijske zamke</p>
<p>Hrvatsku, sve dok se u svjetskim medijima pojavljuje u »haaškom kontekstu« neće mimoići jedinstveni i samozvani svjetski biznismeni i dvojbeni investicijski fondovi i tvrtke čiji se vlasnik, a katkad i sjedište, ne mogu lako identificirati/ Potvrđuje to i najnoviji pokušaj spašavanja sisačke željezare, ali i lista tvrtki koje su otkupile ponudbenu dokumentaciju za Sunčani Hvar</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ </p>
<p>Hrvatska definitivno ne zanima previše vodeće svjetske kompanije. Svoje investicije one usmjeravaju na neka druga tržišta i to je činjenica koje svaka vlast mora postati svjesna i stoga što prije potencijalnim ulagačima ponuditi dodatne povlastice kakve im se ne nude u drugim tranzicijskim zemljama.</p>
<p>Nakon raspisivanja natječaja za prodaju Sunčanog Hvara, posve je jasno da nema ništa od dolaska najuglednijih turističkih kompanija. Vodeći svjetski hotelski lanci svratit će možda u Dubrovnik i Zagreb, no ostatak hrvatske obale očito ih ne zanima. Potvrđuju to jedine dvije ozbiljne ponude za kupnju 62,3 posto dionica Sunčanog Hvara koje su pristigle od slovenskoga Kompasa i Termi Čatež. </p>
<p>Ljubljanski touroperator Kompas nudi 74 milijuna kuna, preuzimanje svih kreditnih obveza od 12,6 milijuna eura i obećava dodatna ulaganja 50 milijuna eura tijekom narednih pet godina. Terme Čatež pak nude 74,5 milijuna kuna za dionice i obećavaju investicije u iznosu 10 milijuna eura kroz sljedećih 10 godina.</p>
<p>Obje ponude su vrlo slične, da ne kažemo usklađene, i teško će Hrvatski fond za privatizaciju odabrati kvalitetniju. No to će ipak morati učiniti, bez obzira na to što u Banskim dvorima nisu zadovoljni pristiglim ponudama.</p>
<p>Najgore rješenje bilo bi pod bilo kakvim izgovorom odgoditi prodaju Sunčanog Hvara kao što se, primjerice, to učinilo u slučaju Croatia osiguranja gdje su odbijene pristigle ponude njemačkoga Allianza i slovenskog Triglav osiguranja.</p>
<p>Hrvatska stvarnost očito je ta da su slovenski investitori među glavnim ulagačima u hrvatski turizam. To, međutim, ne mora biti tragično, jer je riječ o tvrtkama koje imaju mogućnosti za daljnja ulaganja, o čemu primjerice svjedoči greenfield ulaganje Termi Čatež na sarajevskoj Ilidži. </p>
<p>Bitno je da se više ne dogodi da vlasnikom hrvatske tvrtke postane fiktivna tvrtka »imaginarnog« vlasnika, kao što se to dogodilo prilikom prve prodaje Večernjeg lista Caritas fondu ili prodaje Željezare Sisak Trubo-Impexu.</p>
<p>Vlada, ali i Fond za privatizaciju, ubuduće bi o tome morali voditi računa i uopće ne ulaziti u pregovore s dvojbenim investitorima, kao što je primjerice bio kontroverzni američki milijunaš Marc Rich, navodni interesent za kupnju Željezare.</p>
<p>Hrvatsku, naime, sve dok se u svjetskim medijima pojavljuje u tzv. haaškom kontekstu neće mimoići jedinstveni i samozvani svjetski biznismeni i dvojbeni investicijski fondovi - a u stvari kontroverzni ulagači s obrisima kriminalnoga miljea u vlastitu životopisu - i tvrtke čiji se vlasnik, a katkad i sjedište, ne mogu lako identificirati.</p>
<p>Potvrđuje to i najnoviji pokušaj spašavanja sisačke željezare, ali i lista tvrtki koje su otkupile ponudbenu dokumentaciju za Sunčani Hvar. I dok od kupnje tog hotelskog poduzeća odustaju španjolska i londonska kompanija, ponudu, ali nepotpunu (bez instrumenta osiguranja plaćanja) i uvjetovanu vlastitim due dilligenceom Sunčanog Hvara podnosi nepoznata tvrtka Oyman Development Ltd. </p>
<p>Upravo takve investitore s kojima će u sljedećem razdoblju sve više biti suočena, Hrvatska bi trebala izbjegavati pod uvjetom da njihove ponude nisu financijski znatno atraktivnije od svih ostalih. Osnovna ideja privatizacije ipak je namaknuti novac u kronično ispražnjenu državnu blagajnu, ali pritom osigurati nastavak poslovanja hrvatskih poduzeća i nove investicije te ih po mogućnosti odabirom strateškog partnera ili novog vlasnika pripremiti i na daljnji tržišni (regionalni) iskorak. To u pravilu, praksa pokazuje, dugoročno ipak nije moguće s investitorima koji na hrvatsko tržište dolaze samo da bi zameli trag svog novca i nakon nekoliko mjeseci napustili kupljenu tvrtku, ali i Hrvatsku. Pritom bi isto tako pogrešno bilo u strahu od sumnjivih investitora pobjeći u drugu krajnost i poštedjeti državni portfelj opće privatizacije. I vrlo riskantni vlasnici, barem kratkoročno, mogu upravljati određenom tvrtkom bolje od države.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Grupu »Labrador« iz zatvora pustili Boljkovac i Degoricija</p>
<p>Budući da je istraga bila u tijeku za najteže zločine špijunaže i terorizma, nije bilo nikakvoga legalnog načina da se grupa »Labrador« pusti iz pritvora. Stoga je Tuđman, posredovanjem svojih adlatusa, ponovno izveo državni udar na pravosuđe i tijekom noći u prosincu 1991. godine oslobodio neke od čelnika KOS-a u Hrvatskoj, kao Radojčića i Traživuka i sve članove grupe »Labrador« uhićene u zagrebačkom istražnom zatvoru Remetinec... Hadžića i Savića, iz pritvora su bez sudske odluke (koju su prethodno zahtijevali) ili abolicije jednostavno kidnapirali ondašnji ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac i njegov zamjenik Slavko Degoricija. Naravno da su tom bezakonju morali prethodno dati zeleno svjetlo, ondašnji prvi čovjek države Tuđman i ravnatelj SZUP-a Manolić</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Nedavno svjedočenje bivšeg operativca Kontraobavještajne službe JNA (KOS-a) Mustafe Čandića pred Haaškim sudom na glavnoj raspravi u postupku protiv Slobodana Miloševića zadnji je trenutak da se iznese prava istina o pozadini i nalogodavcima puštanja iz hrvatskih zatvora grupe »Labrador«, Gorana Hadžića, Savića, Arkana i drugih počinitelja ratnih zločina i oružane pobune protiv Republike Hrvatske.</p>
<p>Čandić je, uz ostalo, izjavio da je KOS imao u Hrvatskoj jaku mrežu i među dužnosnicima vladajuće stranke HDZ-a.</p>
<p>Ovih dana, u povodu Čandićeva svjedočenja, bivši ravnatelj SZUP-a Josip Manolić netočno prikazuje slijed događaja kada pokušava sa sebe, Tuđmana i drugih aktera skinuti odgovornost za puštanje nabrojenih zlikovaca, prebacujući svu odgovornost na pokojnog Gojka Šuška, pod izgovorom da je on naredio zamjenu grupe »Labrador« preko noći.</p>
<p>U vezi s puštanjem grupe uhićene na Uskrs 1991. godine na Plitvičkim jezerima na čelu s Goranom Hadžićem i Savićem, a kasnije i grupe »Labrador«, koju su sačinjavali operativci KOS-a na čelu s Radenkom Radojčićem i Ivanom Sabolovićem, koji su bili počinitelji niza zločinačkih terorističkih akata protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, treba napokon, istine radi, objaviti da su te 1991. godine održana najmanje dva sastanka u Banskim dvorima koja je sazvao u Tuđmanovo ime tadašnji njegov savjetnik Stjepan Herceg.</p>
<p>Na prvom od tih sastanaka, komu je predsjedao sam Tuđman, bili su prisutni Milan Ramljak, Josip Manolić, Bosiljko Mišetić, Željko Olujić, Vjekoslav Vidović i drugi. Tuđman je ultimativno zahtijevao da se izda nalog za puštanje okrivljenih s Plitvica na slobodu, premda je već bila podnesena optužnica i sazvana glavna rasprava pred Okružnim sudom u Zagrebu.</p>
<p>Predstavnici najviše sudske vlasti, predvođeni ondašnjim predsjednikom Vrhovnog suda Hrvatske, tome su se bezakonju najodlučnije oduprli, a već je prije vrlo negativno odjeknulo puštanje iz pritvora poslije presude ratnog zločinca Željka Ražnjatovića Arkana, čije je oslobađanje, također, naredio raspravnom sucu Tuđman (na prijedlog Zdravka Mustača, predstojnika Manolićeva ureda ravnatelja SZUP-a), putem svojeg savjetnika.</p>
<p>Stoga su prvu dvojicu, Gorana Hadžića i Savića, iz pritvora bez sudske odluke (koju su prethodno zahtijevali) ili abolicije jednostavno kidnapirali ondašnji ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac i njegov zamjenik Slavko Degoricija. </p>
<p>Naravno da su tom bezakonju morali prethodno dati zeleno svjetlo, ondašnji prvi čovjek države Tuđman i ravnatelj SZUP-a Manolić.</p>
<p>Nakon toga skandaloznog oslobađanja i puštanja na slobodu mimo hrvatskih pravosudnih vlasti i zakona o kaznenom postupku, Tuđman je, putem svojeg savjetnika Stjepana Hercega i potpredsjednika vlade Milana Ramljaka, žestoko pritiskao da se oslobodi grupa »Labrador«.</p>
<p>Budući da je istraga bila u tijeku za najteže zločine špijunaže i terorizma, nije bilo nikakvoga legalnog načina da se grupa »Labrador« pusti iz pritvora. Stoga je Tuđman, posredovanjem svojih adlatusa, ponovno izveo državni udar na pravosuđe i tijekom noći u prosincu 1991. godine oslobodio neke od čelnika KOS-a u Hrvatskoj, kao Radojčića i Traživuka i sve članove grupe »Labrador« uhićene u zagrebačkom istražnom zatvoru Remetinec.</p>
<p>Manolić, dakle, bježi od istine kada tvrdi da je naredbodavac tih nezakonitih čina bio pokojni Gojko Šušak (on je bio samo jedan od njih), jer mu je namjera zaštititi sebe i Tuđmana zbog tako teškog podrivanja pravnoga i ustavnog poretka Republike Hrvatske, i to u najteže ratno vrijeme pada Vukovara.</p>
<p>Prema Manoliću, Tuđman se u te afere uopće nije miješao, ali on ne samo da je sa svim tim aferama upravljao i bio im na čelu, nego je čak određivao kako će se zvati nogometni klubovi ili tko će biti golman hrvatske nogometne vrste.</p>
<p>Dobro pamtim da je Manolić, kao tadašnji ravnatelj SZUP-a, izravno prenosio Tuđmanov nalog predsjedniku Vrhovnog suda da mene i Dedakovića ne smije pustiti iz pritvora, a kada je sud odbio poslušati Manolića i Tuđmana, ondašnji je istražni sudac Midžić, u roku 24 sata je mobiliziran i poslan na prvu liniju bojišta, da glavom plati svoj neposluh državnom poglavaru. </p>
<p>Tuđman je i na tom primjeru demonstrirao svoju uhodanu praksu uklanjanja svojih protivnika za vrijeme Drugog svjetskog rata, po čemu je bio strah i trepet.</p>
<p>Pitanje je bi li sudac Midžić uopće ostao živ da ondašnja Udruga hrvatskih sudaca nije prosvjedovala, pa su ga uskoro morali demobilizirati.</p>
<p>To, da je Tuđman od početka ustrajao na oslobađanju ratnog zločinca Arkana, Gorana Hadžića i plitvičke grupe četnika, kao i na posljetku grupe »Labrador«, koja je bila važna jugoslavenskom KOS-u sa sjedištem u Beogradu (razmijenjeni su za Antona Kikaša, što je bio običan blef radi zavaravanja hrvatske javnosti, premda oni nisu uopće smjeli biti razmijenjeni, jer nisu bili ratni zarobljenici), svjedoči ne samo o tome da je pokojni hrvatski predsjednik morao biti u dosluhu s Miloševićem, nego tu leži i odgovor zašto je KOS u Hrvatskoj imao jaku doušničku mrežu u redovima HDZ-ovih dužnosnika.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Deset godina državnog upravljanja sisačkom Željezarom dovelo je taj »model« do apsurda</p>
<p>Hrvatske vlade su deset godina dovodile i postavljale na čelna mjesta u Željezari svoje poslušne »znalce« koji su Željezaru doveli tu gdje je i kakva je sada: iscrpljena, nemoćna i nesposobna da opstane na probirljivom svjetskom tržištu. Ono što je vrijedno ostalo to je 1700 radnika koji hoće, žele, znaju i mogu raditi i s tim se može računati kao velikim potencijalom u budućnosti / Kažu ljudi, bolje se i porezati nego poginuti, pa iako je u slučaju Željezare, rez dubok i bolan ipak se još može, ako ima dobre volje i pameti poštujući ekonomske zakonitosti, pravo i socijalnu pravdu, započeti s oživljavanjem proizvodnje tako da se Željezara vrati radnicima ili da im se ona proda za jednu kunu (potpisnik kupoprodajnog ugovora, ispred radnika, bio bi predsjednik sindikata Željezare). Tako bi radnici, kao vlasnici i dioničari preuzeli svoju imovinu u svoje ruke</p>
<p>JURE JUKICA </p>
<p>Na početku pedesetih godina prošlog stoljeća počela je s redovitom proizvodnjom sisačka Željezara, div crne metalurgije, i postala nezaobilaznim čimbenikom u gospodarstvu Siska, Hrvatske pa i bivše države. </p>
<p>Na početku devedesetih godina ulazi u svoje najteže razdoblje koje još traje. Željezara je izložena ratnom razaranju izvana i osobito unutarnjem uništavanju ... </p>
<p>Hrvatske su vlade deset godina dovodile i postavljale na čelna mjesta u Željezari svoje poslušne »znalce« koji su Željezaru doveli tu gdje je i kakva je sada: iscrpljena, nemoćna i nesposobna da opstane na probirljivom svjetskom tržištu. </p>
<p>Ono što je vrijedno ostalo to je 1700 radnika koji hoće, žele, znaju i mogu raditi i s tim se može računati kao velikim potencijalom u budućnosti. </p>
<p>Kažu ljudi, bolje se i porezati nego poginuti, pa iako je u slučaju Željezare, rez dubok i bolan ipak se još može, ako ima dobre volje i pameti poštujući ekonomske zakonitosti, pravo i socijalnu pravdu, započeti s oživljavanjem proizvodnje tako da se Željezara vrati radnicima ili da im se ona proda za jednu kunu (potpisnik kupoprodajnog ugovora, ispred radnika, bio bi predsjednik sindikata Željezare). </p>
<p>Tako bi radnici, kao vlasnici i dioničari preuzeli svoju imovinu u svoje ruke, stručne službe bi pripremile statut i osnivačku skupštinu, koju bi sazvao, također, predsjednik sindikata Željezare. </p>
<p>Na toj osnivačkoj skupštini dioničari bi, vezano za knjigovodstvenu vrijednost tvrtke, utvrdili kriterije i mjerila za podjelu dionica, izabrali upravni odbor i imenovali direktora, kao odgovornu i ovlaštenu osobu, koja predlaže i bira svoje suradnike. </p>
<p>Nakon održane osnivačke skupštine i upisa d.d. u registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu dioničari preuzimaju i svoju sudbinu u svoje ruke i oni, a ne država, donose poslovne odluke. Na prijedlog upravnog odbora i direktora, redovna skupština d.d. posebno donosi odluke o proizvodnom programu, konsolidaciji, dokapitalizaciji, modernizaciji i eventualnoj prodaji dijela dionica, ali ne više od pedeset posto. </p>
<p>Jasno je da bez znatnih novčanih sredstava nije moguće ni konsolidirati zapuštenu tvornicu, ni dokupiti i renovirati dotrajala ili zastarjela postrojenja, a da se i ne govori o modernizaciji, odnosno o suvremenoj tehnologiji bez koje nije moguće ići na svjetsko tržište. </p>
<p>Jasno je i to da kad radnici i ne rade troškovi rastu, a poduzeće tone sve dublje. Jasno je i to da bi se na zdravu i jaku Željezaru mogla oslanjati brojna poduzeća iz metaloprerađivačke industrije, pa se i zbog toga Željezara u narodu doživljava kao gospodarski subjekt strateške važnosti za Republiku Hrvatsku. </p>
<p>Velika je šteta nanesena Željezari nemarnim odnosom odgovornih osoba i nestručnim upravljanjem države. Ta se šteta, međutim, može egzaktno kvantificirati i novčano i izraziti, a na tom bi se poslu trebali angažirati stručnjaci iz Ministarstva financija i Željezare, koji bi korektno i efikasno obavili svoj častan i odgovoran posao. </p>
<p>Isplata, zajednički ustanovljena iznosa odštete, omogućila bi Željezari da konsolidira stanje tvornice i da provede odgovarajuću dokapitalizaciju kako bi se, uz štednju i relativno skromne zarade radnika, moglo rentabilno poslovati. </p>
<p>Ali time bi se stekli i realni preduvjeti da se Željezara, kao solventan partner, može zatražiti povoljan zajam za programiranu modernizaciju proizvodnje. </p>
<p>Završetkom procesa modernizacije Željezara bi se svrstala u red uspješnih proizvođača kvalitetnih i na tržištu traženih proizvoda, koji postižu adekvatnu prodajnu cijenu kojom se mogu pokriti troškovi poslovanja, znači: usluge i materijal, plaće, doprinosi i porezi, dividende i tantijemi. </p>
<p>U ovom trenutku, efikasno namicanje potrebnih sredstava za normalizaciju rada Željezare ovisi jednako i o kompaktnoj radnoj snazi u Željezari i o nekompaktnoj Vladi. </p>
<p>Postojeće stanje nadmudrivanja, straha i otezanja neodrživo je, nepotrebno i nekorektno. </p>
<p>Trebalo bi djelovati brzo i promišljeno uz ozbiljan angažman da se za dio radnika nađe odgovarajuće privremeno zaposlenje, pa i izvan Željezare. </p>
<p>Autor je magistar ekonomskih znanosti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ustavni i Haaški sud: prvi dokumenti iz tajnih podruma</p>
<p>U svojim izvješćima mediji nisu dovoljno istaknuli (a neki su ih i prešutjeli) kronološki poredane srpske pravne dokumente o agresiji na Hrvatsku i dokumente tzv. SAO krajine o pobuni (»balvan-revoluciji«), odcjepljenju od (već) međunarodno priznate Republike Hrvatske i o ratnim pustošenjima, pljačkanjima, ubojstvima, konclogorima, protjerivanjima, zatočenjima i ostalim agresorskim zločinima / O »razdoblju tzv. srpskih autonomnih oblasti i srpskih oblasti na području Republike Hrvatske 1990. - 1991.« navedeno je na trinaest stranica tko je, kada i koje akte prihvatio: o stvaranju »neustavnih tijela«, referendumu (odvajanje od RH), naredbama, propisima, pravilima i sl., od učenja u školama do ratovanja i priznavanja propisa, zakona i Ustava Republike Srbije</p>
<p>JOSIP GRBELJA</p>
<p>Republika Hrvatska, kao neredovan ili nikakav uplatilac novca na »neke« žiroračune, kao država koja ne osigurava vile za besplatno ljetovanje ili zimovanje »nečijih« obitelji, kao zemlja bez muktaških ćevapčić-banketa ili ražnjić-banketa, bez ljetnih krstarenja i pustolovina, seksi-provoda, besplatnih terena za vikendice i ostalih ovozemaljskih (rajskih) blagodati i čarolija, doživjela je i proživljava neviđen nalet bjelosvjetskih skorojevića, Oblomova i Karamazovih, kapital-pijetlića, diplomatskih fićfirića i akreditiranih velesilnika, često »sette-bandijerista«.</p>
<p>O tome možda najrječitije, najslikovitije, svjedoči Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske što ga je predsjednik toga suda dr. Smiljko Sokol 12. studenoga 2002., a na temelju članka 128. alineje 5. Ustava Republike Hrvatske i čl. 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, poslao predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću. </p>
<p>Izvješće je poslano »u povodu inicijative Vlade RH... od 10. listopada 2002. godine« o »slučaju Bobetko«, o čemu su svi hrvatski javni mediji izvijestili da je - Sud za ratne zločine u Haagu mjerodavan za generala Janka Bobetka, a nedovoljno istaknuli ono najbitnije iz toga izvješća, o čemu su informirani i saborski zastupnici, te za što su se 18. studenoga 2002. zainteresirali i predstavnici Haaškog suda.</p>
<p>U svojim izvješćima mediji nisu dovoljno istaknuli (a neki su ih i prešutjeli) kronološki poredane srpske pravne dokumente o agresiji na Hrvatsku i dokumente tzv. SAO krajine o pobuni (»balvan-revoluciji«), odcjepljenju od (već) međunarodno priznate Republike Hrvatske i o ratnim pustošenjima, pljačkanjima, ubojstvima, konc-logorima, protjerivanjima, zatočenjima i ostalim agresorskim zločinima, a sve to opisano je na čak 52 stranice Izvješća Ustavnog suda (bez proreda, vrlo argumentirano, znanstveno obrađeno).</p>
<p>U tom dokumentu izdvojena su dva bitna pitanja:</p>
<p>»1. Je li akcija koju su oružane snage Republike Hrvatske provele na dijelu okupiranoga državnog teritorija Republike Hrvatske), znanog pod nazivom 'područje Medačkog džepa', bila u suprotnosti sa zadaćama, ovlastima i obvezama oružanih snaga Republike Hrvatske, utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, kao i ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske?</p>
<p>2. Kakvo je pravno značenje, posebno s ustavnopravnog motrišta, tvrdnje da su zločini protiv čovječnosti, za koje se u optužnici tvrdi da su počinjeni tijekom akcije 'Medački džep' i koji su kažnjivi prema čl. 5. Statuta Međunarodnoga kaznenog suda, bili dio rasprostranjenog ili sustavnog napada na civilno stanovništvo u Medačkom džepu od strane oružanih snaga Republike Hrvatske, osobito u svjetlu činjenice da se za najvišeg dužnosnika u zapovjednom lancu Hrvatske vojske (načelnika Glavnog stožera) tvrdi da je prije, tijekom i nakon akcije planirao, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomogao i podržao planiranje, pripremu ili progon srpskih civila iz 'Medačkog' džepa na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi?«</p>
<p>Ustavni sud RH ocijenio je da prvo pitanje »ima ustavnopravno značenje i da je načelnog karaktera«, da ono »prelazi okvire pojedinačnog slučaja u povodu koga je postavljeno, te se može razmatrati s aspekta općeg djelovanja oružanih snaga RH u razdoblju Domovinskog rata, a u vezi s izvanjskom agresijom i oružanom pobunom protiv RH i s okupacijom dijelova njena područja«. </p>
<p>Drugo pitanje »ograničeno je na pojedinačni slučaj«, pa ga je Ustavni sud RH »razmotrio samo u opsegu u komu mu to dopušta njegova nadležnost« propisana Ustavom.</p>
<p>Zato je Ustavni sud Republike Hrvatske, u odnosu prema prvom pitanju, razmotrio pravne akte (istaknuo: Ustavni sud) mjerodavne za konkretni predmet; najprije one Republike Hrvatske od 1990. do 1995. godine, drugo one »srpskih oblasti«, »srpskih autonomnih oblasti« i tzv. Republike Srpske krajine, dakle, »samozvanih«, »samoproglašenih«, »neustavnih tvorevina« i »njihovih akata«, i to »od dana njihova formiranja, odnosno donošenja«.</p>
<p>O raspadu SFRJ i stvaranju Republike Hrvatske sve je dokumentirano u dvanaest točaka i mnogim podtočkama: o stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, pravima i obvezama Srba (i ostalih) u Hrvatskoj, te o svjetskim mišljenjima.</p>
<p>O »razdoblju tzv. srpskih autonomnih oblasti i srpskih oblasti na području Republike Hrvatske 1990. - 1991.« navedeno je na trinaest stranica tko je, kada i koje akte prihvatio: o stvaranju »neustavnih tijela«, referendumu (odvajanje od RH), naredbama, propisima, pravilima i sl., od učenja u školama do ratovanja i priznavanja propisa, zakona i Ustava Republike Srbije.</p>
<p>Opisano je zatim »djelovanje Ustavnog suda RH u razdoblju 1990. - 1991.«: deset rješenja i odluka toga suda o konstituiranjima ili akcijama Srba u Hrvatskoj, iz kojih se točno vidi tko je i kako (ne)ustavno radio.</p>
<p>Na čak dvanaest stranica iscrpno su opisani i »pravno-politički akti Sabora RH o agresiji na RH i o okupaciji njenih područja«, odnosno najvažnije parlamentarne rezolucije, zaključci i odluke od 1990. do 1995. godine, počevši od saborske »Rezolucije o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u Hrvatskoj« (prihvaćene 24. kolovoza 1990., kad se »reagiralo na otvorenu oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske«) do saborske »Rezolucije o osudi genocida u obliku masovnog terora i nasilja što ga okupatorske srpske vlasti čine onemogućavanjem opskrbe vodom gradova Biograda n/m, Zadra i okolice« (prihvaćena 21. lipnja 1994.), te do prihvaćanja »Deklaracije o Domovinskom ratu« (13. listopada 2000.)</p>
<p>U njoj se kaže da je »Republika Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome, u komu je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica«.</p>
<p>Nakon toga opisana je Rezolucija Ujedinjenih naroda u vezi s bivšom SFRJ i Republikom Hrvatskom (1991. - 1995.) o mogućnosti mirovne operacije »zbog masovne pojave teških kršenja međunarodnoga humanitarnog prava u procesu raspada SFRJ« (prihvaćena 27. studenoga 1991.) pa sve ostale do Rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda (9. prosinca 1994.).</p>
<p>U njoj se kaže da »teritorij Hrvatske koji je pod kontrolom Srba mora biti mirno reintegriran ostalom dijelu zemlje, pod strogim nadzorom međunarodne zajednice«, da Srbi »potiču stanje okupacije«, da se »uzajamno moraju priznati međunarodne granice«.</p>
<p>Izvješće Ustavnog suda nastavljeno je navodima mjerodavnih odredaba Ustava Republike Hrvatske, te nakon svih razmatranja, sažetkom »ustavnopravno relevantnih utvrđenja«. </p>
<p>Tu se redaju datumi i bitni akti o suverenosti Republike Hrvatske, njenim međudržavnim priznanjima, izvanjskoj oružanoj agresiji (Srbije i Crne Gore), koordiniranoj i istodobnoj s unutarnjom oružanom pobunom dijela lokalnoga srpskog stanovništva.</p>
<p>Zatim, o okupaciji dijelova hrvatskih područja, o ciljevima radi kojih je pokušano njihovo odcjepljenje i integriranje Republici Srbiji, kasnije Saveznoj Republici Jugoslaviji o stvaranju neustavne tvorevine tzv. Republike Srpske Krajine, posredovanjem koje se namjeravalo provesti ono odcjepljenje-pripojenje, a koju »nije priznala nijedna država, niti su joj priznate kvalitete suverene države«, pa o »ustavnoj obvezi oružanih snaga RH itd.«</p>
<p>»Sukladno tome« - tvrdi se u Izvješću Ustavnog suda Republike Hrvatske - »u povodu prvog pitanja postavljenog u Inicijativi Vlade RH, Ustavni sud utvrđuje... da je djelovanje oružanih snaga RH... bilo u skladu s ustavnom obvezom oružanih snaga RH da zaštite suverenitet i neovisnost RH i obrane njenu teritorijalnu cjelovitost«.</p>
<p>U tom smislu je »nesporno i nepobojno« navedeno: »Pri oslobađanju okupiranih područja Republike Hrvatske, oružane snage Republike Hrvatske djelovale su u ime i prema ovlaštenju suverene države s međunarodnopravnim subjektivitetom. </p>
<p>Oslobađajući područja Republike Hrvatske - na kojima je ustrojena protuustavna tvorevina bez demokratskog legitimiteta i međunarodnopravnog subjektiviteta - oružane snage Republike Hrvatske suzbijale su oružanu pobunu i otklanjale posljedice izvanjske oružane agresije. One su na ta područja istodobno uvodile nacionalni (ustavnopravni), a time i međunarodnopravni poredak kao njegov dio, sa svim pravima, obvezama i odgovornostima...«</p>
<p>O drugom pitanju (»pojedinačnim slučajevima«): predloženo je da o tome rasprave redovni sudovi i donesu pravomoćne presude (načelo vladavine prava).</p>
<p>Sada, dok je taj sudski akt u rukama saborskih zastupnika, i djelatnici Haaškog suda zainteresirali su se (18. studenoga) za dokumente tzv. SAO krajine, što ih prvi put javno objelodanjuje Ustavni sud, kao da ti djelatnici o njima nisu mogli upitati one dobro plaćene Unproforovce koji su nadgledali tzv. SAO krajinu i njena »tijela«, ili se kasnije pobrinuti da pobunjeničko-agresorske akte, kao i one iz hrvatskih dokumentacija i fondova, odnesu u Haag.</p>
<p>Možda to nije učinjeno i zato što je tzv. SAO krajina bila razvila muktaške ćevapčić-bankete ili ražnjić/ražanj - bankete, a možda i samo zato kako bi nas danas uvjerili da nisu znali za dokumente ondašnjih protuustavnih tvorevina.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Po mjeri najljepših uspomena</p>
<p>Zlatko Dizdarević, veleposlanik Bosne i Hercegovine</p>
<p>Kada mi je ponuđeno da napišem tekst na temu »Zašto volim Zagreb«, našalio sam se protupitanjem: »A zašto mislite da moram voljeti Zagreb...«. Svaki grad na svijetu nosi u sebi razloge za ljubav prema njemu, ali ponekad i razloge za malu odbojnost. Istina u vezi s tim, ipak, mnogo je više vezana za nas i naš život u ovom ili onom gradu, za ono što nam se u njemu dešava, za ljude koje u njemu srećemo, za uspomene koje na njega imamo. </p>
<p>Mene za Zagreb, sjećanje mi kazuje, vežu najljepše uspomene iz onog života, ma što tko o njemu mislio, vezuju me potom uspomene iz minulih, kasnijih godina kada nam je bilo istinski teško, a vezuju me i sadašnji dani, već po mnogo čemu neponovljivi.</p>
<p>Sjećam se vremena Ive Robića, Arsenove »Kuće pokraj mora«, Crvenih koralja i početaka Josipe Lisac, pa nešto kasnije onih dana kada me je društvo iz Mocce i Kluba književnika znalo zovnuti telefonom u Sarajevo da bi odmah nakon toga sjedao u auto i jurio preko Bosne i Save u Zagreb na tulum, a onda pred zoru natrag na posao, kući. Pamtim »Staru vuru« i sve drugo okolo, staro a tako lijepo i mlado, Ingu, Dražena, Žusa, Krešu i ostale, koji su bili taj moj Zagreb, teško ponovljiv. Kakvu li je samo novinarsku raju imao ovaj grad...</p>
<p>Zagreb je s početka minule decenije pružio utočište mojoj djeci kada smo se rasipali po svijetu misleći, naivni, da će zlo trajati samo koji tjedan. Život je, nažalost, otklizavao prema crnim ambisima ali je Zagreb s mojim prijateljima ostao u uspomeni koja ne blijedi.</p>
<p>Konačno, danas sam tu nekako iznenada, izgleda pomalo neočekivano i za mene, ali i neke druge. Meni je drago.</p>
<p>U poslu u kojem se fizičke i emocionalne baterije brzo prazne, Zagreb ih zna dnevno dopunjavati na najljepši mogući način. Ovaj je grad, i na širim prostorima, doista »nešto drugo« i uvijek kada svojim bilom, svojim svjetlima i sjenkama jest to »drugo«, Zagreb je najljepši. Tada ga je najlakše i najprirodnije voljeti. Ovaj grad nema potrebe imitirati druge, podlijegati pritisku lažnog i skorojevićkog glamura, povijati se pred kamenom logikom sa strane. Svako zagrebačko dvorište, ono iza fasada glavnih ulica, ljepše je i toplije u svojoj autentičnosti od našminkanih zidova mnogih drugih »metropola« uokolo. </p>
<p>Zapravo, sretan sam što ću jednoga dana imati pravo da kažem kako sam, makar i nakratko, bio kao domaći u »Baltazaru«, u vinoteci »Bornstein«, u ateljeu Ede Murtića, da sam stanovao na Britancu i vozio bicikl po Jarunu, a svojom »bubom« zujao nedjeljom uokolo, od buvljaka do Samobora, od Maksimira do Sljemena...</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Stanove kupili radi sunca i svjetla, a možda će gledati u zid </p>
<p>Suglasnost za spornu izgradnju zatražena je samo od stanara iz prizemlja, ali ni oni je nisu dali / Unatoč tome, Gradski ured za prostorno uređenje izdao je 16. rujna ove godine građevinsku dozvolu i to bez obzira na ranije rješenje Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša / Ministarstvo je, naime, investitoru Tomislavu Mariću naredilo uklanjanje dogradnje</p>
<p>Ni godinu dana otkako su se uselili u zgradu na adresi Oranice 34 u Vrapču, stanarima jedanaest stanova zaklanja se danja svjetlost i vidik. Naime, njihov susjed na broju 36 nadograđuje i diže kat stambeno poslovne građevine do iste visine kao što je ona na broju 34. </p>
<p>Sporna gradnja počela je prošli četvrtak (21. studenoga), nakon čega su stanari odmah reagirali i od Općinskog suda, 25. studenoga, zatražili prekid gradnje, jer se, kako napominje stanar s drugog kata zgrade u Oranicama 34, Đemil Hasanović, »radi o zloporabi prilikom izdavanja građevinske dozvole«. A Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet uputili su, dan kasnije, prijedlog za obnovu postupka. »Prilikom telefonskog razgovora s djelatnicom ureda dobio sam odgovor da će se slučaj rješavati kad dođe na red«, kaže Hasanović.</p>
<p> No, do tada, sudeći iz prakse, kuća će već biti izgrađena. Tko će je onda rušiti? </p>
<p>»Upravo radi sunca i svjetla kupili smo stanove na južnoj strani, a sada dobivamo zid«, ispričali su nam Jasna Marković i Đemil Hasanović, stanari dvaju od četiri stana čiji su svi prozori okrenuti prema jugu, a na kojem će, ako se kuća izgradi - a kako stvari sada stoje, i hoće - gledati u zid. Ostalih sedam stanova ima samo dijelom prozore na južnoj strani. </p>
<p>Suglasnost za spornu izgradnju tražena je samo od stanara iz prizemlja, Danke i Mire Đurišića, ali ni oni je nisu dali. Unatoč tome, Gradski ured za prostorno uređenje izdao je 16. rujna ove godine građevinsku dozvolu. Dozvola je izdana i bez obzira na rješenje Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 1. veljače prošle godine. Prema tom rješenju, investitoru Tomislavu Mariću, Oranice 36, naređuje se uklanjanje dogradnje poslovno-stambene građevine tlocrta 11,5 puta 6 metara i 3 metra visine te dvorišne betonske ograde visine 1 do 1,8 metara jer je gradio bez građevinske dozvole i idejnog projekta za ogradu. </p>
<p>Uz izdavanje građevinske dozvole piše da se svi radovi moraju izvesti prema odredbama Zakona o gradnji, a prema tom Zakonu objekt mora biti tri metra udaljen od međe, ako nije dobivena suglasnost susjeda.</p>
<p> Gradskom uredu to je očito »promaklo«. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Natječaj je poništen, kućice onome koji prvi dođe</p>
<p>Trgovci koji se protive premještanju Božićnog sajma tvrde da Tržnice Zagreb imaju na licitacijama svoje ljude, kako bi postigle višu cijenu / Većina trgovaca povukla jamčevine za licitaciju / Poziv obrtničkim komorama da se jave za nastup na sajmu, cijena najma kućica bit će niža od 10.000 kuna </p>
<p>Natječaj za prodajne kućice Božićnog i novogodišnjeg sajma na Zrinjevcu poništen je, jer nitko nije pristupio licitaciji. Novoga natječaja neće biti, već će se 40 mjesta dodjeljivati neposredno. Svima onima koji su uplatili jamčevinu za licitaciju, ona će biti vraćena. To smo doznali u Tržnicama u petak, neposredno nakon neuspjelog razgovora nezadovoljnih trgovaca s Filipom Borcem, direktorom Tržnica Zagreb. U tom su razgovoru trgovci izričito tražili da im se ponudi alternativna lokacija. Borac im je odgovorio: »Mi vam ne možemo dodijeliti novu lokaciju jer to je u nadležnosti grada«.</p>
<p>»Taj razgovor bio je sramotan, igraju se s nama kao s lopticom za ping-pong. Čak su nam priznali da oni na licitacijama imaju svoje ljude koji podižu cijenu štandova a sad kućica, jer je to Tržnicama u interesu«, rekao je Vjesniku Pave Vrdoljak, jedan od najglasnijih nezadovoljnika među trgovcima.</p>
<p>Trgovci su se nakon ovog razgovora, kao i dan ranije, opet okupili u prizemlju Poglavarstva grada Zagreba, vjerujući kako će ih gradonačelnica Vlasta Pavić ipak primiti.</p>
<p>Već u petak ujutro Branko Spajić, zamjenik direktora Tržnica, pozvao je pismom županijske obrtničke komore da se uključe u izložbeno - prodajni Božićni i novogodišnji sajam na Zrinjevcu. Mjesto će dobiti oni koji se jave prvi. Točna cijena najma kućica još se ne zna, no izgleda da će biti niža od prve cijene koja je bila 10.000 kuna za mjesto, saznali smo.</p>
<p>»U toj neposrednoj dodijeli mogu sudjelovati i nezadovoljni trgovci, no nekako bi mi djelovalo nelogično da sudjeluju, a nisu htjeli pristupiti licitaciji za ista ta mjesta«, rekao je Miroslav Pupić-Bakrač, zamjenik direktora, zadužen u Tržnicama za marketing i za odnose s javnošću.</p>
<p>Pri postavljanju kućica na Zrinjevcu do četvrtka je postojao i jedan proceduralni propust, na koji su se pozivali i trgovci, no on je riješen već istoga dana, ispričao je Pupić-Bakrač. Grad, naime, nije imao dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za postavljanje kućica. I Zeleni su tvrdili da Zrinjevac nije mjesto primjereno za to, no poslovično spora birokracija u ovom je slučaju pokazala da, kada hoće, može biti i brza.</p>
<p>Ako trgovci budu samostalno postavili štandove u Bogovićevoj ulici i započeli s prodajom »policija će ih ukloniti, ako to od nje bude zatražio grad«, rekla je za Vjesnik Stanka Saraja, glasnogovornica PU Zagrebačke. »Nema ništa ilegalnoga, svi smo dužni poštivati i provoditi odluke i zakone«, zaključila je.</p>
<p>U petak će biti postavljeno 30 kućica, a ostalih 10 bit će moguće postaviti tek nakon nedjeljne utrke zagrebačkih školaraca koja počinje i završava upravo na dijelu Zrinjevca na kojemu je meteorološki stup, rekao je Mirko Stučka, nadzornik radova na Zrinjevcu. Dodao je kako Zagrepčani prolaze Zrinjevcem i hvale i kude ove radove podjednako. Saznali smo i da je tijekom jutra veći dio trgovaca povukao svoje jamčevine.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Predstavljen prvi sveučilišni udžbenik iz kulturologije</p>
<p>U Visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću, predstavljen je prvi sveučilišni udžbenik iz područja kulturologije, »Osnove znanosti o kulturi«, autora prof. Nikole Skledara.</p>
<p>Riječ je o udžbeniku koji studentima kulturološkog usmjerenja daje temeljna znanja iz osnovnih oblika duhovne kulture, jezika, mita, religije, umjetnosti, filozofije i znanosti. Udžbenik omogućuje upoznavanje pojma kulture, sklopa kulturologijskih disciplina, kao i teorije i metode o znanosti kulture. Ocjena je predstavljača kako bi ovaj nestandardni udžbenik mogao poslužiti ne samo studentima zaprešićke Visoke škole, već i studentima drugih društveno-humanističkih studija.</p>
<p>Udžbenik je i prvi izdavački projekt Visoke škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić s pravom javnosti, koja je prije nekoliko mjeseci dobila trajnu dopusnicu za rad. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počinje humanitarna akcija »Iz vaše košarice u našu«</p>
<p>Ovoga vikenda počinje humanitarna akcija koju je uoči božićnih blagdana pokrenuo Rotaray club Zagreb u suradnji s Konzumom d.d. i Centrom za socijalnu skrb Zagreba. Akcijom će se na izlazima iz supermarketa prikupljati nekvarljivi prehrambeni proizvodi koji će se onda pokloniti socijalno ugroženim obiteljima. Akcija počinje 30. studenog pred Super Konzumom u Španskom a trajat će svakoga vikenda od 10 do 13 sati, sve do 22. prosinca kada će se prikupljeni proizvodi pokloniti siromašnim obiteljima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Božićna smreka za Papu otputovala u Vatikan </p>
<p>DELNICE, 29. studenoga</p>
<p> - Dar Republike Hrvatske Svetom Ocu Ivanu Pavlu II., božićna smreka visoka 28 metara, teška oko sedam tona i stara 70-ak godina, u petak je uz blagoslov nadbiskupa riječkog msgr. Ivana Devčića s delničkog Autobusnog kolodvora otpratilo više od dvije tisuće Delničana i njihovih gostiju. </p>
<p>Velika smreka koja će za Božić krasiti rimski Trg svetoga Petra u ponedjeljak je posječena u šumi Javorniku nedaleko od Delnica.</p>
<p>»Božićna smreka koju hrvatski katolički vjernici šalju Papi nosi poruku nade i potrebe za socijalnom pravednošću i očuvanjem Zemlje«, kazao je nadbiskup Devčić. Kazao je da se posebice veseli što će božićno drvo učvrstiti tisućljetne veze hrvatskog naroda i Petrova nasljednika. </p>
<p>»Na Trgu sv. Petra u božićno vrijeme pri susretima sa Svetim Ocem okupljat će se mnoštvo vjernika i tim će prigodama zahvaljujući božićnom drvetu prvi put čuti za Hrvatsku«, rekao je Devčić te dodao da je Papina naklonost i prijateljstvo prema Hrvatskoj posebice bilo važno za Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države.</p>
<p>Nadbiskup je zatim blagoslovio 28-metarsku smreku koja je tegljačem tvrtke »Zagrebtrans« s porukom »Svetom Ocu od Republike Hrvatske« otpremljena na put u Rim, gdje se zbog specifičnosti prijevoza tereta očekuje 6. prosinca.</p>
<p>Za dva do tri dana na put u Rim bit će otpremljeno još 38 manjih smrekovih stabala koja će ondje biti zasađena. </p>
<p>U ponedjeljak, 16. prosinca, u 11 sati u okviru darivanja božićnih stabala papa Ivan Pavao II. primit će hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Svečanost predaje velikog božićnog stabla na Trgu svetog Petra pred Vatikanskom bazilikom održat će se u utorak, 17. prosinca.</p>
<p>Osim predstavnika Crkve blagoslovu i otpremi »Papine smreke« nazočili su predstavnici Ureda predsjednika, ministarstava vanjskih i unutarnjih poslova, poljoprivrede i šumarstva, pomorstva, prometa i veza, Hrvatskih šuma, Hrvatske turističke zajednice te gradskih i Županijske uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Naši finalisti favoriti svjetskog izbora za Best Model</p>
<p>DUBROVNIK, 29. studenoga</p>
<p> - Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja »The Best Model of Croatia«, Splićanka Darija Samardžija i Šibenčanin Marko Vicelić u subotu navečer natjecat će se u Istanbulu na završnom natjecanju »The Best Model of the World«. U velikoj kongresnoj dvorani u Istanbulu za prestižnu titulu ljepote natječe se 47 ženskih i isto toliko muških modela iz cijelog svijeta a hrvatski predstavnici, kako saznajemo, već su osvojili brojne simpatije, posebice Marko Vicelić kojeg smatraju jednim od favorita izbora. </p>
<p>Da Dariji i Marku koji su smješteni u hotelu udaljenom sedamdesetak kilometara od Istanbula nije svejedno kako će proći na završnoj večeri izbora govori i nagrada koja će pripasti pobjednicima, a radi se o 10.000 američkih dolara gotovine te ugovor s jednom franscuskom modnom agencijom. Stoga svakodnevno uvježbavaju koreografiju a uz savjete profesionalaca iz svijeta mode u pomoć im je stigla i vlasnica hrvatske licence »Best Model«, Dubrovkinja Sandra Gurdulić.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Međunarodni festival tenora u Trogiru?</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Zanimljiva inicijativa jednog od najpoznatijih »lakonotnih hrvatskih tenora«, Trogiranina Vinka Coce da se slijedeće godine u povijesnom, kamenom gradu Trogiru održi Međunarodni festival tenora, u gradskom Poglavarstvu naišla je na svesrdno odobravanje. Coce ističe da je u osmišljavanju svoje glazbene ideje bio vođen željom da UNESCO-ovu gradsku jezgru obogati kvalitetnim kulturnim zbivanjima, te namjerom da se postigne kontinuitet u održavanju festivala tenora. </p>
<p>»Već smo razgovarali o dolasku nekolicine mladih tenora kao i njihovih mentora u ljetnim mjesecima. Svrha njihovog gostovanja u Trogiru bila bi profesionalno usavršavanje kroz rad s profesorima, ali i pripreme koncertnih večeri«, istaknuo je Coce. </p>
<p>Također saznajemo da je jedan od dugoročnih ciljeva trogirskog tenora stalno održavanje festivala koji bi se organizirao u prvom tjednu kolovoza, a imao bi natjecateljski karakter. »Na taj način upotpunili bi i manifestaciju Trogirsko ljeto, te ujedno i obogatili turističku ponudu grada kroz koji tijekom ljetnih mjeseci prodefiliraju deseci tisuća stranih i domaćih gostiju željnih kvalitetnog provoda i vrhunskih kulturnih događaja«, tvrdi Vinko Coce, dodajući kako bi pokretanje projekta Međunarodnog festivala tenora bio bi pun pogodak, jer se na širem području Dalmacije slične manifestacije ne održavaju. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrada Grammy za duo Simon & Garfunkel </p>
<p>SANTA MONICA, 29. studenoga</p>
<p> - Pjevačica R glazbe Etta James, pjevač sentimentalnih šlagera Johnny Mathis i folk duo Simon & Garfunkel među dobitnicima su nagrade Grammy za životno djelo, objavili su organizatori u srijedu. Nagrade će posmrtno dobiti voditelj big benda Glenn Miller i izvođač latino jazza Tito Puente. </p>
<p>Istraživač folk glazbe Alan Lomax i Njujorška filharmonija primit će nagrade Upravnog odbora Grammyja. Formalno proglašenje dobitnika nagrada Američke akademije za scensku umjetnost i znanost planira se prilikom 45. godišnje dodjele nagrada Grammy, koju će 23. veljače 2003. prenositi uživo iz njujorškog Madison Square Garden tv postaja CBS. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kevin Spacey otvorio web stranicu za talentirane scenariste</p>
<p>LOS ANGELES, 29. studenoga</p>
<p> - Oskarovac Kevin Spacey postavio je web-stranicu Triggerstreet.com kako bi pomogao anonimnim scenaristima da lansiraju svoje scenarije i filmove na tržište. Cilj stranice, naglasio je Spacey, davati filmašima konstruktivne kritike o njihovom radu. </p>
<p>»Ako ste u bilo kakvom poslu već uspjeli, vaša je dužnost da i nekom drugom date priliku i da neotkrivenom talentu pomognete da dođe do izražaja. Kada sam trebao pomoć na početku karijere mnogi su me ohrabrivali i postali moji mentori. Sada ja želim napraviti nešto pozitivno za nove talente i filmsku zajednicu«, dodao je poznati glumac. </p>
<p>Potencijalni talenti moći će slati svoje radove na Spaceyjevu stranicu, ali tek nakon što sami recenziraju dva druga scenarija koja se već nalaze u bazi podataka. </p>
<p>Organizatori stranice tvrde kako će se na taj način stvoriti pravi online forum za scenariste. Filmaši će na Triggerstreet.com moći slati i kratke filmove koje će onda drugi recenzirati, a planira se i da se triput godišnje na toj stranici održava filmski festival. U žiriju festivala bit će Sean Penn, Ed Norton, Mike Myers, Billy Crystal, Cameron Crowe, Danny De Vito, Tim Burton i Bono iz grupe U2. Stranica će ponuditi i rane radove i ekskluzivne snimke slavnih redatelja, poput Martina Scorseseja, Billa Paxtona, Roberta Zemeckisa i Teda Demmea. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Žene vole seks u lisicama</p>
<p>BERLIN, 29. studenoga </p>
<p> - Lisice su najprodavaniji rekvizit u pet novih sex-shopova koje je samo za žene otvorio najveći njemački proizvođač takve opreme. Tvrtka »Beate Uhse« objavila je da su lisice doslovce »isparile« s polica trgovina koje se radije obraćaju ženama, nego uobičajenoj muškoj klijenteli. </p>
<p>»Ženski spolni apetiti maštovitiji su od muških«, izjavila je glasnogovornica tvrtke koja od početka ove godine ima i trgovine opremom samo za žene. Po podacima tvrtke, 90 posto kupaca lisica bile su žene. »To samo govori da današnje žene znaju što hoće i da se ne srame to i dobiti,« rekla je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ispalit će muža u svemir</p>
<p>BERLIN, 29. studenoga</p>
<p> - Jedna Njemica prevest će na ruskoj raketi pepeo svoga pokojnog supruga u svemir i tako ispuniti njegovu želju.</p>
<p> Urte Müller (58), medicinska sestra iz Berlina, izjavila je da je jednoj američkoj tvrtki platila 11.000 eura da dogovori prijevoz pepela pokojnog muža Heinza u orbitu.</p>
<p> Oko 10 grama pepela u svemiru će biti zapakirano u kutiju veličine ruža za usne.</p>
<p> Lansiranje rakete iz svemirskog centra u Bajkonuru planirano je u siječnju iduće godine, a kutija će zemljinom orbitom kružiti pet do šest godina prije nego se rasprši u komadiće. Urte neće biti na lansiranju, već će ga snimati video-rekorderom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Slavlje Vjesnikovih laureata</p>
<p>Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća ostvarena u 2001. godini pripale su Josipu Vaništi, Reneu Medvešeku, Sanji Iveković, Mladenu Tarbuku i Nedeljku Dragiću </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u subotu u 12 sati održat će se svečanost na kojoj će dobitnicima Vjesnikovih nagrada za umjetnička postignuća ostvarena u 2001. godini biti predane nagrade. </p>
<p>Nagrada za književnost »Ivan Goran Kovačić« pripala je Josipu Vaništi za »Knjigu zapisa«. Nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« dodjeljuje se Reneu Medvešeku za predstavu »Brat magarac«. Nagradom za likovnu umjetnost »Josip Račić« za rad »Lady Rosa of Luxembourg« ovjenčana je Sanja Iveković. Laureatom nagrade za glazbenu umjetnost »Josip Štolcer Slavenski« postao je Mladen Tarbuk za vokalno-instrumentalni ciklus »Sanjači«. Nagradu za filmsku umjetnost »Krešo Golik« dobio je Nedeljko Dragić za životni doprinos filmskoj umjetnosti.</p>
<p>Ugledne Vjesnikove nagrade sastoje se od brončane plakete, rad Kuzme Kovačića, pismenog priznanja i novčane nagrade od 25.000 kuna. Te će nagrade laureatima predati glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko i predsjednik Uprave Vjesnika d.d. Rikard Pompe. </p>
<p>Na svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt nagrade će primiti Josip Vaništa, Rene Medvešek, Sanja Iveković i Mladen Tarbuk. Nedeljku Dragiću ta je nagrada već uručena za njegova nedavnog boravka u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Kamenik« izvire iz »Ere«</p>
<p>Velik uspjeh sjajne koncertne izvedbe s nepravom zaboravljene, nekoć i zabranjene opere »Kamenik« Jakova Gotovca / Kroz tri čina zbiva se autentična veristička glazbena drama koja zavrjeđuje da se što prije nađe i na kazališnoj pozornici</p>
<p>Napokon se hrvatska glazbena javnost sjetila jedne opere Jakova Gotovca, čije su prve izvedbe krajem 1946. u Zagrebačkoj operi prekinute skandaloznim demonstracijama i skidanjem s repertoara. Našoj javnosti poznate su već okolnosti tih zbivanja, no čekali smo i živu izvedbu toga djela, da bismo se uvjerili u njegove istinske vrijednosti koje su pomračili tada aktualni, do danas ne sasvim jasni politički motivi. Valja odati priznanje Muzičkoj produkciji Hrvatske radiotelevizije da je u svoj Majstorski ciklus u dvorani »Lisinski« u Zagrebu uvrstila barem koncertnu izvedbu Gotovčeva »Kamenika«.</p>
<p> Ta izvedba, ostvarena na vrhunskoj razini, oduševila je slušateljstvo u dvorani »Lisinski«, a mogli su je upoznati i slušatelji Trećeg programa Hrvatskoga radija. Iako se dakako radi o ponajprije scenskom djelu verističke fakture, dobro je da je opera izvedena u cijelosti, pa smo mogli steći uvid prije svega u njezino glazbeno gradivo, a ujedno uočiti dovoljno plastično i elemente scenskog zbivanja. Jedno i drugo priredilo nam je veliko iznenađenje: to djelo na zanimljiv način slijedi majstorskog »Eru« i ravnopravno stoji uz druga Gotovčeva kasnije skladana i izvedena djela poput opera »Mila Gojsalića« ili »Stanca«.</p>
<p>Gotovac je »Kamenika« pisao prema zamisli iskusnog redatelja i teatrologa Marka Foteza i libretu stihovima pjesnika Rikarda Nikolića. Djelo se, po broju opusa 23. nalazi između dvaju vrlo cijenjenih skladateljevih orkestralnih djela, između »Guslara« op. 22 (1940.) i »Dinarke, plesa bola i ponosa« op. 24 (1945.). Glazba »Kamenika« na vidljiv način izvire iz briljantne partiture »Ere s onoga svijeta« (1938.), ali čak i tematski, motivički i oblikovni elementi, poznati nam iz »Ere«, žive ovdje svoj vlastiti život, dramaturški povezan s radnjom i tekstom djela. </p>
<p>Skladatelj je ostao u svojemu glazbenom idiomu, potpuno prepoznatljivom s karakterističnim vođenjem melodike, s čestim kadenciranjem na tonu dominante te s njegovim karakterističnim iznenadnim prijelazima iz modalnih u durski tonalitet na završetcima fraze. Što se tiče zbornih odlomaka, u skladanju kojih je Jakov Gotovac doista bio majstor, oni su od reda od snažnog dojma, a solističke uloge kao i zborne s razgovijetno iznesenim tekstom tematski su bogate, i opet s karakterističnim Gotovčevim recitativnim ponavljanjem slogova na istome tonu. </p>
<p>Solističke dionice su zahtjevne, posebno baritona (negativni lik Gavre) i tenora pozitivnog junaka (inženjer Nenad). U optužujućoj kritici praizvedbe 1946. sasvim je proizvoljna tvrdnja da se orkestar u »Kameniku« svodi samo na pratnju pjevača. Naprotiv, orkestar predano razrađuje atmosferu i misli solističkih dionica. Gledano u cjelini, kroz tri čina zbiva se autentična veristička glazbena drama, koja zavrjeđuje da se što prije nađe i na kazališnoj pozornici.</p>
<p>Za sjajan uspjeh ove koncertne izvedbe zaslužan je prije svega izbor izvođača, na čelu s dirigentom Ivom Lipanovićem, danas već umjetnikom razgranate svjetske karijere; on je s razmjerno malo pokusa odlično vodio izvedbu u svim njezinim dijelovima, našavši punu i predanu suradnju u Mješovitom zboru i Simfonijskom orkestru HRT. </p>
<p>A u solističkome kadru imao je na raspolaganju također najbolje snage, na čelu sa slovenskim tenorom Brankom Robinšakom, proslavljenom sopranisticom Vlatkom Oršanić i mladim baritonom već velike inozemne karijere Armandom Puklavcem. U manjim ulogama bili su iskusni Ivica Čikeš, Ivica Trubić, Neven Mrzlečki i Tonči Petković, uz najmlađe snage Martinu Silić-Gojčeta, Ivanu Novačić i Ivanu Garaj. Bila je to izvedba koju vrijedi sačuvati na trajnoj snimci.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kapitalna pojava časopisa »Pitanja« </p>
<p>O postmodernizmu, iskustvima jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti promišljat će na dvodnevnom skupu dvadesetak povjesničara književnosti / Otvorena izložba pod nazivom »Dekonstrukcija postmoderne« uz mali pjesnički maraton / Predstavljen zbornik radova »Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti« </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Zadnja trećina prošloga stoljeća vrijeme je koje se obično imenuje postmodernom ili eksplozijom postmodernizma, a koje je razdoblje bilo u fokusu promišljanja znanstvenoga simpozija što je u petak počeo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a čiju organizaciju potpisuje ugledni trolist: Cvjetko Milanja, Branimir Bošnjak i Milorad Stojević. Otvarajući ovaj eminentan skup što je okupio dvadesetak mahom književnih povjesničara, Milanja je objasnio da postmoderna datira od 1968., od vremena koje su obilježili svibanjski potresi na europskoj društvenoj sceni, bankrot kulture, markuzeovske utopije i rasap modernističkih poetičkih praksi.</p>
<p> »Za naš hrvatski kontekst jamačno je kapitalno značajna pojava časopisa 'Pitanja' (1969.-1974.), jer je on pripremao teren, ali i realizirao gramatološki, poststrukturalni obrat, odnosno radio na dekonstrukciji bez koje nema postmoderne u pravom smislu«, kazao je Milanja i dodao da je časopis prezentirao promjenu paradigme, jer nije bio usko književni časopis, već je zrcalio i druge umjetničke prakse.</p>
<p>Nakana je skupa stoga propitati postmodernističko oblikovanje povijesti i njezina kraja, društva i zbilje, digitalne i kompjuterske tehnologije, što je bitno utjecala na stvaranje novih književnih obrazaca i različitog načina njihova oblikovanja. U tom kontekstu Aleksandar Flaker povezao je dva tipa provokativnosti u odnosu na važeće kanone krugovaškog odnosno fakatovskog naraštaja, uspoređujući proze Antuna Šoljana i Zorana Ferića. O dekonstrukcijskoj najavi postmoderne i amblematskom časopisu »Pitanja« izlagao je Branimir Bošnjak. Na njegovo se izlaganje nadovezuje ono Cvjetka Milanje koji je imenovao tri književna modaliteta u okviru pitanjaške prakse.</p>
<p> O odjecima estetike campa u hrvatskoj prozi, koja ustrajava na ironijskoj stilizaciji i koja je po svemu bliska kiču, govorio je Krešimir Nemec. Odjeke estetike campa promatrao je na romanima nastalima 80-ih. Književnost se kičificira i potiče duh estetskog infantilizma. Romani njeguju geste pune dvostrukosti: povezuju se kodovi visoke i niske književnosti, spajaju se matrice trivijalnoga s iskustvom postmoderne metafikcije. Takve mješavine, često nabijene ironijskim postupcima, nalazimo kod Gorana Tribusona, Zvonimira Majdaka, Dubravke Ugrešić i Irene Lukšić. Koncepcija časopisa »Quorum« koja objedinjuje teoriju, književnost, medije, glazbu, strip, film i likovnost i poetičke karakteristike kratkih priča objavljenih na njegovim stranicama od 1985. godine bila je tema Helene Sablić-Tomić. Takvom analizom dala je prilog mišljenju da je projekt časopisa »Quorum« korespondentan književnim tijekovima 80-ih.</p>
<p> Naraštajne podjele druge polovice 20. stoljeća (krugovaši, razlogovci, pitanjaši, offovci, quorumaši) praćene kroz časopisne projekte od 70-ih godina naovamo propitao je Vinko Brešić, a portretom nepoznatih žena Mirjane Radmilović pozabavio se Goran Rem, dok je autohtoni model postmoderne bio tema Milorada Stojevića.</p>
<p>Skup je bio popraćen i prigodnom izložbom što je predočila likovna kretanja od Novih tendencija do časopisa, knjiga konkretista i konceptualista okupljenih pod nazivom »Dokonstrukcija postmoderne«. Postav je otvorio pomoćnik ministra kulture književnik Branko Maleš i sam sudionik malog mitinga poezije gramatološkog obrata na kojem su svoje stihove pročitali i Ivan Rogić Nehajev, Branimir Bošnjak i Zvonko Maković. Bila je to prigoda i za predstavljanje pozamašnog zbornika s prošlogodišnjeg skupa koji se bavio ekspresionizmom u hrvatskoj književnosti i umjetnosti.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otkrivena Crkva sv. Benedikta </p>
<p>Otkrili smo sjeverni i južni zid crkvice te malternu podnicu crkvenog prostora, što nedvojbeno dokazuje da je riječ o Crkvi sv. Benedikta / U potrazi pomogao nam je i naziv uvale Bene, jer je to toponim od imena Benedikt, rekao je dr. Tomislav Marasović</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Arheolozi Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i stručnjaci splitskoga Veleučilišta u uvali Bene na Marjanu pronašli su ostatke predromaničke starohrvatske Crkve sv. Benedikta (9-11. st.), čime su potvrđene pretpostavke o postojanju još jednoga ranosrednjovjekovnog sakralnog objekta na području splitskoga poluotoka (ukupno ih ima 40). Arheološka istraživanja pokrenulo je splitsko Veleučilište, koncesionar na prostoru Bena, a voditeljem radova imenovan je dr. Tomislav Marasović, povjesničar umjetnosti.</p>
<p> »Nakon što smo prije dva tjedna naišli na dijelove crkve ugrađene u suhozid, prije dva dana, odmah uz cestu, otkrili smo sjeverni i južni zid crkvice te malternu podnicu crkvenog prostora, što nedvojbeno dokazuje da je riječ o Crkvi sv. Benedikta. Toj se građevini u povijesnim zapisima izgubio gotovo svaki trag, osim što postoji jedan zapis na karti iz 18. stoljeća. Međutim, u potrazi za temeljima crkvice pomogao nam je i naziv uvale Bene, jer je to toponim od imena Benedikt«, istaknuo je dr. Marasović.</p>
<p>Dodaje da je građevina pronađena na inače arheološki siromašnijem dijelu Marjana. Naime, na 500 metara udaljenom rtu nalazi se još samo Crkva sv. Jure, sagrađena uz antički hram. Pronađeni zidovi najvjerojatnije pripadaju zapadnom dijelu Crkvice sv. Benedikta, dok se istočni dio građevine, uključujući i apsidu, nalazi ispod Marjanske ceste. Bočni zidovi upućuju na to da je riječ o crkvici širine 4,5 metara i dužine oko sedam metara, a vrijeme gradnje arheolozi su potvrdili nalazom plitkih lezena na sjevernome zidu, karakterističnih upravo za starohrvatsku arhitekturu.</p>
<p> Da se na Marjanu nalazi još jedna crkvica, bilo je poznato i prema nacrtima iz najstarijih katastarskih planova Splita, a nedaleko od pronađenih zidina crkvice arheolozi su pronašli oltarni stup s udubinom za moćnika. Područje nekadašnjeg sakralnog objekta bit će konzervirano i izloženo javnosti, pa će uvala Bene, osim sportsko-rekreativne, dobiti i kulturno-spomeničku dimenziju. Dr. Marasović ističe da će splitski stručnjaci nastaviti s istraživanjima na prostoru koji se nalazi zapadno od Marjanske ceste, ali vjerojatno ne će stati samo na tom dijelu, jer svi nalazi upućuju na pretpostavku da se veći ostatak crkve nalazi ispod ceste.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski kajkavski kolendar 2003. </p>
<p>ČAKOVEC, 29. studenoga</p>
<p> - Na svečani način u petak je u Domu Hrvatske vojske »Zrinski« u Čakovcu predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar 2003., u nakladi Matice hrvatske Čakovec. Predstavljanju u petak bila je nazočna većina autora priloga, a glavni urednik prof. dr. Zvonimir Bartolić istaknuo je da je riječ o jedanaestom izdanju u neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj. Knjiga ima 464 stranice, a podijeljena je na šest cjelina. To su Domovinski rat, Obljetnice, Hrvatska etnografija i etnologija, Prinosi za povijest hrvatske kajkavštine i hrvatskih kajkavskih krajeva, Prosvjeta i kultura, Ekologija i zdravlje, Odjeci vremena, Razni prikazi, Ljudi, događaji, sudionici, zatim Gospodarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo, Šport jučer danas sutra, a slijede Književne stranice, Venec pesem horvatskih, Dječje stranice i Nekaj za čas kratiti. Kalendar je tiskan u nakladi od 3000 primjeraka. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Orkestar HRT u Segedinu i Novom Sadu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Simfonijski orkestar HRT-a početkom idućeg tjedna polazi na kraću turneju u Mađarsku i Jugoslaviju, najavili su u petak na konferenciji za novinare u Hrvatskome narodnom kazalištu maestro Mladen Tarbuk, rukovoditelj Glazbene proizvodnje HRT Hrid Matić i koordinator gostovanja Xenia Detoni. Na temelju dogovorene kulturne suradnje između susjednih zemalja Simfonijski orkestar prvi put gostuje 2. prosinca u Segedinu, a 3. prosinca u Novom Sadu. Pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka naš će orkestar predstaviti reprezentativni program hrvatskih autora - Istarsku suitu Natka Devčića i Muziku Danielianu Dubravka Detonija u kojoj će solist biti mladi pijanist, autorov sin, Danijel Detoni. Koncert će završiti 9. simfonijom Dmitrija Šostakoviča, koju publika u tim gradovima dugo nije čula. Zanimanje za te koncerte je veliko, Novosadska radiotelevizija će ga izravno prenositi, a uzvratni posjet Simfonijskog orkestra Segedina u Zagrebu očekuje se 15. svibnja 2003. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrada »Verne« Japancima </p>
<p>PARIZ, 29. studenoga</p>
<p> - Japanski dokumentarni film o morskoj nemani, točnije hobotnici iz prapovijesti koja živi na dubini od nekoliko tisuća metara uzduž obala Kalifornije, pod nazivom »Vampir iz morskog bezdana« dobio je nagradu Jules Verne koju dodjeljuje žiri festivala »Jules Verne«. Nagrada je dodijeljena i Oceanografskom institutu u Parizu nakon završetka 16. festivala dokumentarnog filma »Jules Verne«, koji se održao od 21. do 26. studenoga. Članovi žirija bili su profesionalci na čelu s redateljem Jean- Pierreom Jeunetom, a u konkurenciji je bilo 13 filmova. Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje dobio je film »Arktička oaza« koji govori o inicijaciji mladoga Eskima. Posebnu nagradu žirija dobio je film pod nazivom »Skrivena plemena Amazone«. »Nautilusovo putovanje«, film koji govori o prvom uronjavanju podmornice ispod Sjevernog pola, dobio je nagradu u kategoriji znanstvene pustolovine. Nagradu publike osvojio je film »Ljudi ribe«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Živjeti na (ili u) asteroidima</p>
<p>Svi se elementi mogu pronaći u sadašnjoj tehnologiji i ako bi postojao dovoljan razlog za to, dobar broj nas bi mogao živjeti na (ili u) asteroidima do dvadeset drugog stoljeća</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Dugoročno gledano, čak i ako nismo potomci profesionalnih lutalica, čak i ako nismo nadahnuti strašću za istraživanjem, neki od nas će ipak morati napustiti Zemlju, jednostavno zato da osiguraju opstanak svih nas. A kada ćemo jednom biti tamo vani, trebat će nam baze, infrastruktura. </p>
<p>Ne bi prošlo mnogo vremena prije nego što bi neki od nas počeli stalno živjeti u umjetnim nastambama na nekom drugom svijetu. To je prvi od dvaju nedostajućih argumenata, koji su ispušteni u našoj raspravi o putovanjima na Mars, za stalnu nazočnost ljudi u svemiru.</p>
<p>Drugi se planetni sustavi moraju suočiti sa svojom vlastitom pogibelji od sudara, jer su mali iskonski svjetovi, čiji su ostaci planetoidi i kometi, materijal od kojih se i tamo grade planeti. </p>
<p>Nakon što su planeti bili stvoreni, preostalo je mnogo tih planetezimala. Prosječno je vrijeme između udara koji predstavljaju prijetnju civilizaciji možda dvjesto tisuća godina, što je dvadeset puta više od starosti naše civilizacije. </p>
<p>Za izvanzemljanske civilizacije, ako postoje, mogu vrijediti posve drukčija prosječna vremena između udara, što ovisi o takvim čimbenicima kao što su fizičke i kemijske značajke planeta i njegove biosfere, biološka i društvena priroda civilizacije, i, dakako, učestalost udara. </p>
<p>Planeti koji imaju veće atmosferske tlakove bit će zaštićeniji od sudara, iako ti tlakovi ne mogu biti mnogo veći, jer bi u tom slučaju zagrijavanje učinkom staklenika i druge posljedice učinili život nemogućim. </p>
<p>Ako je gravitacija mnogo manja nego na Zemlji, tijela koja padaju udarit će s manjom energijom i opasnost će biti smanjena - premda ne može biti jako smanjena prije nego što atmosfera zbog istog razloga (slabe gravitacije) pobjegne u svemir.</p>
<p>Učestalost udara u drugim sustavima planeta je neizvjesna. Naš sustav sadrži dvije glavne populacije malih tijela iz kojih se regrutiraju uljezi u blizinu Zemlje. </p>
<p>I postojanje populacija-izvora, i mehanizmi koji uvjetuju učestalost sudara ovise o tome kako su svjetovi raspoređeni. Tako se, na primjer čini da je naš Oortov oblak naseljen zbog gravitacijskih izbacivanja ledenih malih tijela iz blizine Urana i Neptuna. </p>
<p>Ako nema planeta koji igraju ulogu Urana i Neptuna u sustavima koji su inače poput našega, njihov bi Oortovi oblaci mogli biti mnogo rjeđe naseljeni. </p>
<p>Zvijezde u otvorenim i kuglastim jatima, zvijezde u dvostrukim i višestrukim sustavima, zvijezde bliže središtu galaktika, zvijezde koje doživljavaju češće susrete s divovskim oblacima plina u međuzvjezdanom prostoru mogu doživjeti jače udarne tokove na njihove unutarnje planete. </p>
<p>Struja kometa bi na Zemlji mogla biti stotinama ili tisućama puta veća da se nikada nije stvorio planet Jupiter, kako pokazuju proračuni Georgea Wetherilla s Carnegie Institutiona iz Washingtona. U sustavima koji nemaju planet poput Jupitera, nema gravitacijskog štita od kometa i udari koji su prijetnja civilizaciji daleko su češći.</p>
<p>Do izvjesne mjere, povećani broj padova međuplanetnih tijela može čak ubrzati evolucije, kao što su sisavci procvjetali i različito se razvijali nakon što je kreda-tercijar udar izbrisao dinosaure. No mora postojati točka u kojoj se dobit smanjuje: neke su učestalosti prevelike za nastavak civilizacije.</p>
<p>Jedna je od posljedica tog slijeda argumenata je ta da čak i ako se civilizacije uobičajeno pojavljuju na planetima po cijeloj galaktici, malo će njih biti dugoživućih i netehnoloških. </p>
<p>Budući da opasnost od asteroida i kometa mora postojati za sve naseljene planete u cijeloj galaktici, ako takve postoje, inteligentna bića će posvuda morati politički povezati svoje domaće svjetove, napustiti svoje planete i pomaknuti male obližnje svjetove. </p>
<p>Njihov je konačni izbor, kao i naš, svemirski let ili nestanak.</p>
<p> Preoblikovanje planeta: Usred Drugog svjetskog rata je mladi američki pisac imenom Jack Williamson zamislio naseljen Sunčev sustav. Zamislio je da će u dvadesetdrugom stoljeću Veneru naseliti Kina , Japan i Indonezija, Mars Njemačka, a Jupiterove mjesece Rusija. Oni koji govore engleski, jezik na kojem je Williamson pisao, bili su ograničeni na asteroide, i na, dakako, Zemlju.</p>
<p>Priča, objavljena u srpnju 1942. u časopisu Astounding Science Fiction, se zvala »Staza sudara«, a napisana je pod pseudonimom Will Stewart. Zaplet knjige se bavi neizbježnim sudarom nenaseljena asteroida s koloniziranim asteroidom, i potragom za sredstvima kojima bi se promijenile staze malih svjetova. Iako nije bio ugrožen nitko na Zemlji, to je vjerojatno bilo prvo spominjanje, ne računajući stripove po novinama, sudara asteroida kao prijetnje ljudima. (Kometi koji udaraju u Zemlju su bili glavna pogibelj.)</p>
<p>U ranim četrdesetim godinama se malo toga razumjelo o uvjetima na Marsu i Veneri, pa se moglo zamisliti da bi ljudi mogli ondje živjeti bez razrađenih sustava za održavanje života. Asteroidi su, međutim, bili nešto drugo. Čak je i tada bilo dobro poznato da su ti mali suhi svjetovi bez zraka. Ako bi se oni trebali učiniti naseljivima, posebno ako bi ih trebalo nastaniti mnogo ljudi, te bi male svjetove na neki način trebalo urediti.</p>
<p>U »Stazi sudara« Williamson opisuje skupinu »svemirskih inženjera« koji mogu uređivati takve puste ispostave kako bi bile pogodne za život. </p>
<p>Kujući novu riječ, Williamson je proces pretvorbe u svijet sličan Zemlji nazvao »teraformiranje«. Znao je da mala gravitacija na asteroidu znači da bi atmosfera, koja bi bila tamo stvorena ili donesena, brzo pobjegla u svemir. Tako je njegova ključna tehnologija za teraformiranje bila »paragravitacija«, umjetna gravitacija koja bi mogla držati gustu atmosferu.</p>
<p> Koliko to možemo danas reći, paragravitacija je fizikalno nemoguća. Možemo, međutim, zamisliti nastambe s prozirnim kupolama na površini asteroida onako kako je to bio predložio Konstantin Ciolkovski, ili zajednice koje bi bile unutar planetoida, što je u dvadesetim godinama predložio britanski znanstvenik J.D. Bernal. </p>
<p>Budući da su asteroidi mali i da je njihova gravitacija mala, čak bi i velika gradnja ispod površine mogla biti relativno jednostavna. </p>
<p>Kada bi se kroz planetoid prokopao tunel, mogli biste skočiti u jedan njegov kraj i pojaviti se na drugome nekih 45 minuta kasnije, titrajući beskrajno gore-dolje duž cijelog promjera tog svijeta. </p>
<p>U unutrašnjosti prave vrste planetoida, onog koji sadrži ugljik, može se pronaći materijal za proizvodnju kamena, metala i plastičnih konstrukcija te obilje vode, odnosno sve što biste mogli zatrebati za gradnju zatvorenoga podzemnoga ekološkog sustava, podzemnog vrta. </p>
<p>Gradnja bi zahtijevala značajan korak dalje od onoga što imamo danas, no, za razliku od »paragravitacije«, ništa u takvom planu ne izgleda nemoguće. Svi se elementi mogu pronaći u sadašnjoj tehnologiji. Ako bi postojao dovoljan razlog za to, dobar broj nas bi mogao živjeti na (ili u) asteroidima do dvadeset drugog stoljeća.</p>
<p>Oni bi, dakako, trebali izvor energije, ne samo za svoje održavanje, nego, kako je to predložio Bernal, za pomicanje svojih planetoidnih naselja. (Ne izgleda tako velik korak od promjene staze planetoida eksplozijom do stalnih pogonskih sustava za stoljeće ili dva.) </p>
<p>Ako bi se iz kemijski vezane vode stvarao atmosferski kisik, tada bi se organske tvari mogle spaljivati za dobivanje energije, baš kao što se danas na Zemlji spaljuju fosilna goriva. </p>
<p>Moglo bi se razmisliti i o Sunčevoj energiji, iako je intenzitet Sunčeve svjetlosti u glavnom pojasu asteroida samo oko deset posto onoga na Zemlji. No možemo ipak zamisliti golema polja solarnih ploča koje prekrivaju površine naseljenih asteroida i pretvaraju svjetlost u elektricitet.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nema previsoke cijene za očevo poštovanje</p>
<p>Sin pronalazi nešto što nikada nije imao snage pronaći, odnosno zakasnjelu osvetu, i to je nešto silno, moći gledati vlastitog oca ravno u oči, nema cijene za takav otkup</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>On vidi svoju fotografiju u novinama, a vide je i mnogi drugi, događa se to postupno, ali svakim danom on i njegova zamisao postaju cjelina koja se širi svijetom, zamisao je poput goriva, on je motor, zajedno putuju, i to je nešto što on, Gould, nije mogao ni zamisliti, to moraš shvatiti.</p>
<p>On nije očekivao da će se sve to dogoditi, niti je to htio, da budemo točni, ali se dogodilo, te on postoji u svojoj umjetnoj zamisli, zamisli koja je sve dalja od izvorne pojave beskraja, jer je u međuvremenu tisuću puta revidirana kako bi mogla izdržati napade.</p>
<p>Ali koja je istodobno čvrsta i stalna, provjerena, a bez koje bi znanstvenik u trenutku prestao postojati i ponovno bi ga progutala močvara običnog života - ja godinama nisam uspio shvatiti svu težinu stvari, no tajna je da se treba približiti, pogledati izbliza, znam da je odvratno, ali ti me Gould do tamo trebaš pratiti.</p>
<p>Začepi nos i dođi vidjeti izbliza, onaj znanstvenik, on je sigurno imao oca, pogledaj ga izbliza, stroga oca, glupo stroga, komu je godinama namjera bila oblikovati sina mučeći ga svojom neprekidnom i bezobraznom neprilagođenošću, i tako sve do dana kada je ugledao sinovo ime u novinama, otisnuto u novinama, nije važno zašto. Činjenica je da mu prijatelji počinju govoriti čestitam, vidio sam ti sina u novinama, odvratno, zar ne? Ali on je zadivljen, a sin pronalazi nešto što nikada nije imao snage pronaći, odnosno zakasnjelu osvetu, i to je nešto silno, moći gledati vlastitog oca ravno u oči, nema cijene za takav otkup.</p>
<p>Što znači rukovati zamislima kao oružjem, kad si već zaboravio pravu vezu s njihovim izvorištem, pored činjenice da napokon možeš biti sin svog oca. Napokon, ovlašteni i prihvaćeni sin? Nema previsoke cijene za očevo poštovanje, vjeruj mi, pa čak ni za, vjeruj mi, slobodu koju naš znanstvenik nalazi u prvom novcu, pravom novcu, koji mu katedra dobivena na nekom perifernom sveučilištu počinje spuštati u džepove, odvajajući ga od svakodnevice koju diktira neimaština.</p>
<p>Usmjeravajući ga na kosu plohu sitnog luksuza koji se napokon, na kraju, slijeva u žuđenu kuću na brežuljku s uredom i knjižnicom, gotovo ništa, teoretski, ali zapravo silno mnogo, kada se u reportaži dežurnog novinara uzdigne poput skrovišta znanstvenika koji u njoj pronalazi zaštitu od blistava života što ga opsjeda, života zapravo prije svega zamišljena, no tamo, u stvarnosti tog utočišta, iznenada dokazanog, i stoga istinitoga. </p>
<p>I stoga zauvijek utisnutog u glavu javnosti, koja će od tog trenutka na znanstvenika imati pogled koga se on više neće moći odreći, jer to je pogled koji a priori, odustajući od svake provjere, poklanja poštovanje, uvažavanje i nekažnjivost. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Janica na postolju treći put zaredom</p>
<p>Od naše skijašice za šest stotinki sekunde bila je brža Njemica Hilde Gerg (1:17.89) / Janica je sa 264 boda i dalje vodeća skijašica ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa / U subotu (18 sati po hrvatskom vremenu) Janica i Nika Fleiss će startati u prvoj vožnji slaloma</p>
<p>ZAGREB/ASPEN, 29. studenoga</p>
<p> - Janica Kostelić na postolju u trećoj utrci zaredom! Ovakvom se početku sezone malo tko nadao, ako su Ante i Janica Kostelić i vjerovali u to, nisu govorili. U prvom superveleslalomu ovosezonskog Svjetskog kupa najbolja je hrvatska skijašica osvojila drugo mjesto. Da Njemica Hilde Gerg nije požurila u donjem dijelu staze, naša bi skijašica bila i pobjednica, no i ovako nema razloga za žaljenje. Gerg (1:17.89) je na kraju bila za samo šest stotinki sekunde brža od Hrvatice (1:17.95), što je 10-ak metara, dok je treća u super-G bila talijanska spustašica Isolde Kostner (1:18.00). S ovim drugim mjestom naša je skijašica skupila 264 boda u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa. Dodamo li tome da u subotu (18 sati po hrvatskom vremenu) Janica i Nika Fleiss startaju u prvoj vožnji slaloma, a poznata je Janičina snaga u slalomu, neće iznenaditi poveća li trostruka olimpijska pobjednica svoje vodstvo.</p>
<p>- Slalom je lutrija, mnogo je pogrešaka i treba imati mnogo sreće. Ne volim govoriti kako će biti u slalomu, ne volim se »coprati«. Bitno je da otpeljam kak' spada, rekla je Janica nakon što je ponovno stajala na postolju.</p>
<p>Janica je startala 23. i utrku je završila sa pet stotinki sekunde prednosti ispred Talijanke Kostner. Naša je skijašica inače bila sporija na dva prolaza, prvo 46, a potom 64 stotinke, no donji je dio zatjevne staze Janica prošla bez ijedne pogreške, brže od svih. I to joj je donijelo prvo mjesto. Nakon Janice su startale vodeće spustašice i superveleslalomašice, Putzer, Dorfmeister, Ceccarelli bile su brže od Janice u gornjem i srednjem dijelu, no na donjem su, najtežem dijelu, posustale. Za razliku od Janice, jer je poznato da ona voli zahtjevne staze i što je staza teža, to je Janica bolje vozi.</p>
<p>- Bilo je dobro, nisam griješila. U donjem dijelu nisam ni znala da sam tako bila brza. Meni odgovara ovakva staza, tu i u Cortini su najteže, ali nisu opasne, objasnila je Janica.</p>
<p>Nakon subotnjeg slaloma, naša će se skijašice preseliti u kanadski Lake Louise gdje će voziti superveleslalom i spust. Potom će se vratiti u Europu, ali ne u Zagreb, nego će iz Ženeve krenuti put Val d'Iserea. Tamo će nastaviti svoj pohod na Svjetski kup.
• Rezultati: 1. Hilde Gerg (Njem) 1:17.89, 2. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1:17.95, 3. Isolde Kostner (Ita) 1:18.00, 4. Kirsten Clark (SAD) 1:18.06, 5. Corinne Rey-Bellet (Švi) 1:18.15, 6. Karen Putzer (Ita) 1:18.22, 7. Michaela Dorfmeister (Aut) 1:18.28, 8. Martina Ertl (Njem) 1:18.30, 9. Caroline Lalive (SAD) 1:18.49, 10. Carolina Ruiz-Castillo (Špa) 1:18.51...</p>
<p>• Redoslijed superveleslalomašica Svjetskog kupa: 1. Gerg 100, 2. KOSTELIĆ 80, 3. Kostner 60, 4. Clark 50, 5. Rey-Bellet 45, 6. Putzer 40, 7. Dorfmeister 36, 8. Ertl 32, 9. Lalive 29, 10. Ruiz-Castillo 26...</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. KOSTELIĆ 264, 2. Nicole Hosp (Aut) 132, 3. Sonja Nef (Švi) 121, 4. Hilde Gerg 114, 5. Anja Paerson (Šve) 102, 6. Andrine Flemmen (Nor) 100, 6. Birgit Heeb-Batliner (Lih) 100, 6. Tina Maze (Slo) 100, 9. Christel Pascal (Fra) 93, 10. Martina Ertl (Njem) 80, 10. Alexandra Meissnitzer (Aut) 80... </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamova šutnja - medvjeđa usluga Hajduku </p>
<p>Iz totalne medijske podređenosti, čini se, ipak je Dinamo izvukao psihološki plus. Sve glasniji istupi Hajdukovih čelnika u javnosti nisu ništa drugo do samoohrabrivanje. Čak i šturi pogled na prvenstvenu ljestvicu sugerira na zaključak da bi Dinamova pobjeda u nedjeljnom derbiju više štetila Hajduku nego što bi Hajdukova pobjeda štetila Dinamu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Kako bi izgledala hrvatska medijska scena kad bi se, primjerice, Hajdukovi »trudbenici« ugledali na svoje maksimirske kolege, pa jednostavno zašutjeli? Čini se da bi to bio jedan od boljih poteza Hajdukovih čelnika u posljednje vrijeme... Dinamo se, pak, na ovakvu odluku opredijelio zbog svojevrsnoga otpora »nekorektnim« novinarima, a kako vrijeme više odmiče i kako silenzio i dalje ostaje na snazi, nekako su se i maksimirski izvjestitelji priviknuli na novonastalu vrstu (ne)komunikacije s klubom... Štoviše, neki su i mišljenja kako bi doista bilo lijepo kad bi ovako ostalo za - svagda. Klupski čelnici više ne bi morali namještati usiljeni smiješak pri druženjima s »novinarskom kastom«, dok ovi drugi više ne bi morali silovati papir s citatima vješto uvježbanih i uvijek istih fraza kakvima pribjegavaju naši sportaši i sportski djelatnici. Javnost je, barem što se Dinama tiče, do daljnjega pošteđena nogometaških priča o tome kako »svi u klubu žele pobjedu« ili kako se pred igračima nalazi »teška utakmica u kojoj će oni dati 120 posto svojih mogućnosti ne bi li osvojili sva tri boda«.</p>
<p> Kada bi, dakle, taktici šutnje pribjegli i splitski čelnici, napokon bi, eto, uvertira u najveći hrvatski derbi bila barem donekle - pitoma. Javnost bi, uoči nedjeljnoga prvenstvenog okršaja Dinama i Hajduka, bila pošteđena vječnog, a nerijetko i posve neukusnoga, prepucavanja dviju suprotstavljenih strana, koje se svim snagama upiru ne bi li pronašle način kako što vjerodostojnije obezvrijediti i omalovažiti onu suparničku. No, otkako su Dinamovi čelnici »zabravili« usta i objavili šutnju medijima, vatrene kugle dolijeću samo s jedne strane - one južne.</p>
<p> Naoko se čini kako je u takvome razvoju događaja Dinamo u svojevrsnome psihološkom zaostatku. Jer, u Hajdukovom taboru sad mogu doista govoriti sve što im padne na pamet, gotovo bez ikakvoga filtera, pojedinci se unutar poljudske školjke mogu natjecati tko će na što inventivniji način pecnuti svoje maksimirske oponente, koji će, pak, zbog silenzija i dalje ostati nijemi, bez ikakvoga odgovora, demantija ili kontraudara.</p>
<p> No, iz totalne medijske podređenosti, čini se, ipak je Dinamo izvukao psihološki plus. Sve glasniji istupi Hajdukovih čelnika u javnosti nisu ništa drugo nego samoohrabrivanje. Čak i šturi pogled na prvenstvenu ljestvicu sugerira na zaključak da bi Dinamova pobjeda u nedjeljnom derbiju više štetila Hajduku nego što bi Hajdukova pobjeda štetila Dinamu. Maksimirski bi nogometaši, u slučaju nedjeljnoga trijmufa, pobjegli »bijelima« velika četiri boda i stvarno je pitanje gdje bi i kako Splićani mogli nadoknaditi ovakav bodovni zaostatak. Stoga bismo i splitske teze o tome kako im je gostovanje u Maksimiru jedno od najlakših (?), mogli svrstati pod okrilje fraze o »pili naopako«. Čini se, eto, da je demagogija također jedan od načina kreiranja svojevrsnoga samopouzdanja u poljudskim redovima.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Vulić se boji psa koji ne laje </p>
<p>»Ne možeš ići igrati ni u Solin i biti uvjeren u pobjedu. Stoga i uvijek ponavljam da je uspjeh na strani odigrati neodlučeno. Ne razmišljamo o rezultatu, već se koncentriramo da pružimo što bolju igru, a napadačkom orijentacijom tražit ćemo put do uspjeha«, veli trener Hajduka Zoran Vulić </p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Medijska tišina Dinamovog tabora gurnula je uoči nedjeljnog derbija Hajduk u prvi plan. Nekako se oko splitskog kluba stvorila »pjenušava« atmosfera, a Torcida se priprema kao da ide na pir u Zagreb.</p>
<p> No, splitski klub je rijetko pobjeđivao u Maksimiru (pobjede su se dogodile 1975., 1992. i 2001.), a toga su svjesni i u Hajdukovoj svlačionici, u kojoj vlada umjereni optimizam.</p>
<p> Naime, igrači ističu da bi bodom bili silno zadovoljni. Dinamo se, pak, začahurio, povukao u sebe, tražeći mir i koncentraciju da uzvrati udarac iz prvog dijela natjecanja. Tada je Hajduk pronašao formulu za uspjeh protiv Dinama, silom prilika, na dalekim Farskim Otocima. Prisjetimo se da su »modri« u Split došli kao apsolutni favoriti, a »bijeli« su golemom borbenošću, pobjedivši 1-0, najavili bolje dane. </p>
<p> TrenerHajduka Zoran Vulić nije zadovoljan ozračjem prije nedjeljnog derbija, te naglašava:</p>
<p>- Ne možeš ići igrati ni u Solin i biti uvjeren u pobjedu. Stoga i uvijek ponavljam da je uspjeh na strani odigrati neodlučeno. Mislim to i danas, a što se tiče Dinamove šutnje mogu kazati samo staru poslovicu. Ne boj' se psa koji laje. Opasniji je onaj koji šuti! Ne razmišljamo o rezultatu, već se koncentriramo da pružimo što bolju igru, a napadačkom orijentacijom tražit ćemo put do uspjeha. Naš zadatak je pružiti maksimum borbenosti i zalaganja, a trijumfira li na kraju Dinamo čestitat ćemo mu, kaže trener Hajduka Zoran Vulić.</p>
<p>Ozljede Deranje, Andrića i Krpana pomalo su poremetile pripreme za nedjelju. Deranja je potpuno ozdravio i sigurno će zauzeti svoje mjesto u vrhu napada, dok je upitno hoće li nastupiti Krpan i Andrić. Ne bude li igrao Krpan, na lijevoj strani napada bi zaigrao Carević, što bi dovelo do male rotacije igrača. Srna bi zaigrao u špici napada, a Bule iza Deranje. Baš kao na Loftus Roadu u Londonu, kada su Splićani zamalo izbacili Fulham odigravši 2-2. Dok bi eventualni izostanak Andrića gurno Miladina u vezni red, a Vuković bi zaigrao desnog stopera.</p>
<p> Sigurno je tek da Vulić neće odustati od formacije 3-3-3-1, koja mu je donijela preporod momčadi, i naglašeno je napadačka. Tijekom priprema vodilo se računa o načinu igre Dinama, a o nedjeljnom suparniku i utakmici Vulić kaže:</p>
<p>- Dinamo ima pravu momčad, iskusniju od naše. Prednost mu je i veći broj kvalitetnih igrača. Pa u Blaževićevoj momčadi za svako mjesto konkuriraju po dvojica! Ipak, sve nabrojano u utakmici ništa ne znači. Nadam se pravom derbiju i valjda je došlo vrijeme da prestanu netrpeljivosti između navijača. Moramo se okrenuti zapadu, a zaboraviti istok.</p>
<p>Kompletna uprava Hajduka putuje u Zagreb, a sigurno je da će nogometaši imati golemu podršku Torcide. Do sada je osigurano 25 autobusa iz svih krajeva Hrvatske, pa se računa da će na južnoj tribini maksimirskog stadiona biti najmanje 4.000 najvatrenijih navijača splitskog kluba.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Policija spremna za nedjeljni derbi</p>
<p>Navijače će u nedjelju snimati i posebne kamere, što je već postala uobičejena praksa na utakmicama visokog rizika </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Nedjeljni derbi između Hajduka i Dinama osiguravat će jake policijske snage, priopćeno je u petak novinarima na konferenciji u PU zagrebačkoj. Načelnik uprave Ivan Babić nije novinarima odao točan broj policajaca koji će biti angažirani na osiguravanju utakmice, ali je rekao da se radi o manje od tisuću pripadnik temeljne i interventne policije. Babić je napomenuo da je riječ o utakmici visokog rizika na kojoj se očekuju dolazak oko 3000 gostujućih navijača, ali i da će policajci u slučaju bilo kakvih navijačkih ekscesa reagirati »odlučno i energično«.</p>
<p> Naime, u poslijednje dvije godine Hajduk i Dinamo susreli su se šest puta, te su gotovo u pravilu njihove susrete pratili navijački sukobi.</p>
<p>- Bilježe se ugrožavanja imovine, posjedovanja pirotehnike, zloporaba opojnih droga, ozlijeđivanja, napadi na policajce te tri pokušaja ubojstva, istaknuo je Babić. </p>
<p> Policija je, po njegovim riječima, odlučna u namjeri u nedjelju omogućiti nesmetano praćenje utakmice svim građanima koji u miru žele gledati utakmicu, kao i pripadnicima obiju navijačkih skupina. Policija je pozvala na suradnju i navijače, zamolivši ih da u Maksimir ne nose pirotehniku ni oružje, te da se dolično ponašaju.</p>
<p> Navijače će u nedjelju snimati i posebne kamere, što je već postala uobičejena praksa na utakmicama visokog rizika. Gledateljima se savjetuje da na vrijeme uđu na stadion kako bi se izbjegle gužve uoči utakmicu. Policija je za suradnju zamolila i građane Zagreba, ustvrdivši kako su njihove obavijesti često bile dragocijene, pogotovo u slučajevima uništavanja sredstava javnog gradskog prijevoza.</p>
<p>Policija će navijačima koji u Maksimir dolaze iz svih krajeva Hrvatske omogućiti zaštitu, počevši od pratnje autobusa sa navijačima, do osiguranja koje će se nalaziti neposredno u blizini stadiona i na samom stadionu, a posebna pažnja posvetit će se zaštiti sudaca i delegata HNS-a. </p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Malovan na liječenju u Zagrebu!</p>
<p>Dijagnosticirana je bolest limfnih žlijezda zbog čega je 27-godišnji vratar iz Kliničke bolnice Osijek prebačen na kliniku Rebro</p>
<p>OSIJEK, 29. studenoga</p>
<p> - Kao grom iz vedra neba odjeknula je u Osijeku vijest da je Domagoj Malovan, standardni vratar nogometnog prvoligaša iz Gradskog vrta, poslije pregleda u kliničkoj bolnici Osijek, hitno prebačen na bolničko liječenje u Zagreb! Zajedno s još dvojicom suigrača, naime, 27-godišnji Malovan potužio se prije nekoliko dana na sveopću malaksalost i potražio pomoć u osječkoj bolnici.</p>
<p>- Malovan se posljednjih mjeseci nije pojavljivao u našoj ambulanti i nije imao tegoba, kazao nam je dr. Vladimir Bošnjak, član zdravstvene komisije NK Osijek i voditelj sportske ambulante u Osijeku.</p>
<p> - Osim toga, bolest koja mu je dijagnosticirana ne može se prepoznati bez kompletnih laboratorijskih pretraga, pa se zato i nije sumnjalo na bilo što tijekom redovnih godišnjih pregleda igrača. Koliko znam, Domagoj je u Zagrebu gdje ima najbolji mogući tretman.</p>
<p>Prirodno, dr. Bošnjak se nije upuštao u bilo kakve spekulacije, jer postoji razni intenzitet i bolesti limfnih žlijezda, pa nije moguće bilo što tvrditi osim da je Malovan prisilno udaljen s vrata »bijelo-plavih«.</p>
<p>- Imao sam već dva tjedna povišenu temperaturu, ali nisam na to previše obraćao pozornost i nastavio sam vježbati, telefonom je kazao Malovan, koji je, uz pomoć Miroslava Blaževića, dospio u ruke dr. Radmana u KBC-u Rebro, a u petak je trebao proći dodatne laboratorijske pretrage na Šalati poslije čega će mu, kaže Domagoj, biti određen način liječenja.</p>
<p> U svakom slučaju, ljubitelji nogometa u Osijeku nadaju se da će se Malovanov sportski organizam oduprijeti svim prijetnjama opake bolesti.</p>
<p>Iako je u drugi plan otišla povoljna vijest za trenera Stanka Poklepovića, o početku treninga teže ozlijeđenog golgetera Milana Pavličića.</p>
<p> Inače, na subotnjoj utakmici protiv Pomorca u Kostreni, na vratima Osijeka bit će Davor Burcsa. Taj je mladi vratar nedavno debitirao na utakmici protiv Dinama u Maksimiru. Tad su Zagrepčani deklasirali »bijelo-plave« sa 6-0. U sastavu neće biti ni Božinovskog, Špehara i Balatinca, pa su Osječani bez mnogo nade otputovali u pravcu Kvarnera. </p>
<p>Alen Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Crvena zvezda i Dinamo podigli Split na noge </p>
<p>Za ogled Split CO - Crvena zvezda angažirano je 40 zaštitara i 200 policajaca, koji je Splićanima vrlo važan, jer bi se, osim potvrde darovitosti, pobjedom lansirali prema vrhu ljestvice te kapitalizirali dva značajna gostujuća uspjeha protiv Cibone VIP i Zadra</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Splitski košarkaši odavno ne pamte ovakvu »gungulu«, jer se gostovanja CSKA i Efes Pilsena, otprije dvije sezone, ne mogu usporediti s dramom koju izaziva dolazak beogradskoga kluba Crvene zvezde. Na Gripama je već nekoliko dana »potpuna mobilizacija«, a velik je trud uložen kako bi utakmica 9. kola Goodyear lige između Splita CO i Crvene zvezde (subota, 17 sati, HTV) prošla bez incidenata. Angažirano je 40 zaštitara te 200 policajaca, a Splićanima je ta utakmica iznimno važna, jer osim potvrde darovitosti, pobjedom bi se lansirali prema vrhu ljestvice te kapitalizirali dva značajna gostujuća uspjeha protiv Cibone VIP i Zadra. Osim toga Crvena zvezda dolazi na Gripe kao uvertira nedjeljnom velikom derbiju u Maksimiru na koji se sprema stotine Splićana. </p>
<p>Stanku u prvenstvu iskoristili su za desetodnevne pripreme na Bjelolsici, tijekom kojih su posebnu pozornost posvetili utakmici protiv Zvezde. Splitski trener Mladen Starčević naglašava da je dobro upoznao momčad sa mogućnostim i načinom igre beogradskih košarkaša, ali da s obzirom na mladost »žutih« nije uputno imperativno tražiti pobjedu. Splićani su u nekoliko utakmica pokazali da imaju kapacitet vrhunske momčadi, a glas o darovitosti pronio se i preko oceana. Tako su zasad dolazak na Gripe u subotu najavila četiri skauta američkih profesionalnih momčadi (Phoenix, Atlanta, Chicago i Indiana), želeći se uvjeriti u mogućnosti Ukića, Pašalića, Kedže, Oršulića... Organizator igre Roko Leni Ukić prošlih je dana debitirao za hrvatsku reprezentaciju, iako mu je samo 17 godina, a tek će u petak navečer odraditi prvi trening sa svojim suigračima u klubu. </p>
<p>- Vrlo sam zadovoljan svojim prvim utakmicama u seniorskoj reprezentaciji. Stariji su mi mnogo pomogli, prihvatili me kao da sam vječno s njima, a izbornik Spahija pružio mi je priliku zaigrati.</p>
<p>Upitali smo ga što očekuje od susreta protiv Zvezde. </p>
<p>- Znam da će dvorana biti puna i da će navijači biti žestoki. </p>
<p>Moramo biti hladne glave i mudrošću pokušati pronaći put do pobjede. Neće biti lako, a trebali bismo odigrati najbolju utakmicu dosad da bismo ih pobijedili. Novi bi nam uspjeh mnogo značio za nastavak natjecanja, kaže Ukić, koji je maturant, ali su mu košarkaške obveze prerasle školske, te dodaje:</p>
<p>- Previše izostajem iz škole, ali zahvaljujući razumijevanju profesora uspijevam pratiti školski ritam.</p>
<p>Crvena je zvezda u Split doputovala čarter letom, a u pratnji je osam novinara i šezdesetak prijatelja kluba. Inače, u današnjoj momčadi Zvezde igraju Pavičević i Radović, košarkaši koji su dio karijere proveli na Gripama. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Petrovićev povratak, a Wardov debi u Širokom</p>
<p>Košarkaši Zagreba igrat će protiv banjalučkog Borca bez gledatelja u Trnskom, zbog izgreda na utakmici protiv Crvene zvezde </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - U prvoj utakmici u trećem mandatu na klupi Cibone VIP, trener Aleksandar Petrović vodit će momčad na gostovanju protiv FEALA Širokog u 9. kolu Goodyear lige. Iako se cibosi mentalno već spremaju za dvoboj protiv Skippera u Bologni slijedeće srijede, prije im valja odraditi dvoboj protiv Širokom. Cibosima protiv momčadi koju vodi hrvatski trener Ivica Burić »igra« samo pobjeda, jer Zagrepčani dosad imaju polovičan učinak, četiri pobjede i poraza i eventualni neuspjeh skroz bi ih udaljio od »final foura«. </p>
<p>- Situacija nam ne dozvoljava da razmišlano o utakmici u srijedu. Prema Širokom imamo maksimalni repekt, uostalom tamo je Cibona poražena prošle godine. </p>
<p>Stipe Šarlija, najbolji igrač hercegovačkog kluba, ima problema s butnim mišićem i pitanje je hoće li igrati u subotu. </p>
<p>- Znam za Šarlijine probleme. Iskreno, volio bih da igra jer mi u ovom trenutko odgovara da igramo protiv što jačeg suparnika. </p>
<p>Na Pecari bi trebao debitirati i Amerikanac Jerod Ward, koji je srijedu stigao u Zagreb i potpisao tromjesečni ugovor s Cibonom. </p>
<p>- Ne očekujem čuda u prvoj utakmici. S njim smo uvježbavali dva, tri napada. Trebao bi igrati 15-17 minuta. Pravo izdanje Warda očekujem u Bologni, kazao je Aco Petrović. </p>
<p>Momčad Zagreba u subotu (20 sati) dočekuje u praznoj dvorani u Trnskom banjalučki Borac Nektar. Zagrebaši su kažnjeni zbog izgreda na utakmici protiv Crvene zvezde. </p>
<p>- Žao mi je što ćemo igrati bez gledatelja, jer velik broj ljudi dolazi na naše utakmice, kazao je trener Zagreba Dražen Anzulović.</p>
<p>Momčad Zagreba je u Goodyear ligi ima omjer pobjeda i poraza 5-3. </p>
<p>- Željeli bi nastaviti trend pobjeda, nakon uspjeha u Zadru. Bez obzira što imamo problema s ozljedama. </p>
<p>Protiv banjalučke momčadi neće igrati Mario Šaronja koji ima problema s laktom, dok Marko Morić i Ivan Perinčić nisu još potpuno spremni, ali će biti u momčadi. </p>
<p>-Utakmicu trebamo shvatiti maksimalno ozbiljno kako bi i dalje bili u gornjem dijelu na tablici. Borac nije loša momčad iako imaju samo jednu pobjedu. Imaju stranca od 213 centimetara, dobre šutere. Pribojavam se utakmice, jer smo ispali iz natjecateljskog ritma, kazao je Dražen Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jordan napušta košarku </p>
<p>WASHINGTON, 29. studenoga</p>
<p> - Košarkaška legenda Michael Jordan prestat će igrati idućeg proljeća i tako završiti 14-godišnju karijeru, započetu 1984. u Chicago Bullsima, objavio je danas »Washington Post«.</p>
<p>- Upravo dovršavam ugovor, a na kraju sezone neću potpisati novi, izjavio je Jordan, koji odrađuje posljednju godinu dvogodišnjega 2,1 milijuna dolara vrijednog ugovora s Washington Wizardsima. </p>
<p>Jordan nakon prestanka karijere planira preuzeti mjesto sportskog direktora Wizardsa. Prošle se godine ponovno aktivirao nakon druge igračke mirovine, tijekom koje je obnašao čelnu dužnost u klubu. Mjesecima prije povratka na parket, Jordan je tvrdio da je 99,9 posto siguran kako više neće zaigrati, a ako se to i dogodi, nastavit će igrati za Bullse. No, ovog je puta bio odlučan. - Odlazim, sto posto sam siguran u to, istaknuo je Jordan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mateša: »Za MI u Rijeci angažirati diplomaciju«</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Organizacija Mediteranskih igara 2009. u Rijeci među prioritetima je rada Hrvatskog olimpijskog odbora u narednom razdoblju, jer će se sve aktivnosti usmjeriti prema lobiranju za dobivanje statusa grada domaćina. Osim što ćemo u taj proces u velikoj mjeri uključiti Ministarstvo vanjskih poslova, Sabor i cjelokupnu hrvatsku diplomaciju, obići ćemo i sve glavne zemlje o čijim glasovima ovisi konačna odluka o zemlji domaćinu MI«, rekao je čelnik HOO, Zlatko Mateša nakon trećeg sastanka Organizacijskog odbora za pripremu i isticanje kandidature Grada Rijeke za organizaciju 16. Mediteranskih igara 2009. godine, održanog u Rijeci.</p>
<p> Podsjetimo da su službeni kandidati uz Rijeku talijanska Pescara i grčki Patras. Rekapitulirajući dosadašnje aktivnosti, Mateša je kazao da Rijeka, dobije li igre 2009., nakon toga više neće biti isti grad, jer će sportski objekti, među kojima su najznačajniji plivalište na Kantridi i nogomentni stadion na Rujevici, kao i sveučilišni kampus na području vojarne Trsat, imati šire hrvatsko značenje. Članovi odbora složili su se da se za promoviranje Rijeke kao grada domaćina MI 2009. angažira vodeća marketinška kuća u svijetu Mc Cann Ericsson. Predsjednik Organizacijskog odbora, riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel članovima HOO prezentirao je studiju smještaja svih sportaša na području budućeg sveučilišnog kampusa na Trsatu, na mjestu današnje vojarne, koji bi 2009. mogao primiti oko 4.000 sudionika igara. Mateša je, među ostalim poručio, da bi svi sportski savezi na nacionalnoj razini u našoj zemlji u razdoblju koje slijedi trebali promovirati Rijeku kao sportski centar. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Izraelski i američki agenti u lovu na organizatore napada u Keniji</p>
<p>Očito se Al Qaida priprema za drugu fazu u svom ratu protiv Zapada / Američki stručnjak za sigurnost Peter Bergen najavio da su </p>
<p>na vrhu Al Qaidinog popisa sada turistički i gospodarski ciljevi</p>
<p>LONDON, 29. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pripadnici američkih i izraelskih službi sigurnosti uključili su se, zajedno s kenijskom policijom, u lov na grupu koja je u četvrtak organizirala terorističke napade u Keniji, u kojima je poginulo najmanje 15 ljudi.</p>
<p>Na meti terorista bili su ovaj put izraelski građani - gosti hotela kraj Mombase, u koji se zaletio automobil nakrcan eksplozivom. U koordiniranom napadu, teroristi su pokušali raketirati i avion pun izraelskih putnika, prilikom njegova uzlijetanja iz Mombase, ali su srećom promašili. Oba incidenta, usko povezana i međusobno koordinirana, nose na sebi »otiske prstiju« Al Qaide, smatraju međunarodni stručnjaci za terorizam.</p>
<p>Akcije Al Qaide uvijek su dobro organizirane i pripremljene. Posebni zaštitni znak te grupe su simultani višestruki napadi, koji zahtijevaju pomno planiranje i veliku tehničku vještinu - kao u najpoznatijem primjeru terorističkog udara na Ameriku u rujnu 2001. Koordinirani napadi na izraelske turiste u Keniji nose taj isti pečat. </p>
<p>Premda je odgovornost za kenijske napade preuzela jedna do sada sasvim nepoznata palestinska skupina, Palestinska armija, malo tko dvoji da je iza njih stajala teroristička organizacija Osame bin Ladena. Al Qaida uostalom, ima već uhodanu infrastrukuru u istočnoj Africi, poprištu zadnjeg incidenta. Ona je organizrala i napade na američka veleposlansta u Keniji i Tanzaniji, u kojima je 1998.poginulo više od od 220 osoba. Mombasa se pak već više od deset godina smatra jednom od baza, ali i tranzitnih točaka Al Qaide. Dodatno vrlo jako uporište ima Bin Ladenova organizacija i na obližnjem Rogu Afrike. </p>
<p>Pokušaj Al Qaide da u Keniji ispali dva projektila zemlja-zrak na izraelski putnički avion otvorio je novu frontu opasnosti za civilni zračni promet diljem svijeta. Većina vojnih aviona posjeduje sustave za obranu od nadolazećih raketa. Avioni kojima putuju istaknute političke ličnosti također su opremljeni takvih sustavima. Poznato je da spomenutu zaštitu imaju, primjerice, zrakoplovi kojima lete britanski premijer i Kraljica. No, kako cijena jednog takvog sustava prelazi dva milijuna funti (preračunato oko 45 milijuna kuna) oni se smatraju preskupima da bi ih se ugrađivalo na putničke avione.</p>
<p> S druge strane, vrlo je zagonetno kako su osobe koje su sa zemlje gađale izraelski avion pri njegovu uzlijetanju iz Mombase mogle promašiti, kad su projektili zemlja-zrak obično opremljeni pouzdanim sustavima za navođenje. U opticaju su stoga nepotvrđene glasine da je možda i izraelski putnički avion ipak bio opremljen skupim sustavom za obranu od projektila. </p>
<p>Očito se Al Qaida priprema za drugu fazu u svom ratu protiv Zapada, opomenuo je pred samo tjedan dana američki stručnjak za sigurnost Peter Bergen u Washington Postu. Najavio je da su na vrhu Al Qaidinog popisa sada turistički i gospodarski ciljevi.</p>
<p> Događaji u Keniji brzo su potvrdili točnost tog proročanstva. Oni su ujedno pokazali da je Al Qaida sada prvi put Izrael izravno uzela za metu. Neprijatelj broj jedan Osame bin Ladena uvijek su bili Amerikanci.</p>
<p> Kao glavni razlog svojih terorističkih akcija Bin Laden je obično navodio nazočnost američkih vojnika u Saudijskoj Arabiji, svetom mjestu islama, gdje se nalazi i Muhamedov grob. Borba protiv Izraela bila mu je tek u drugom planu. No, udarivši sada otvoreno na izraleske mete - pa makar to bili nedužni turisti - Bin Laden se nada konsolidirati svoju podršku u arapskom svijetu, iskoristivši veliku indignaciju koja tamo vlada zbog palestinskog pitanja. </p>
<p>Premijer Izraela, Ariel Sharon već je najavio osvetu zbog napada na izraelske turiste. »Naša dugačka ruka dostići će one koji su izveli terorističke napade. Nikome neće biti oprošteno«, rekao je on. Vjeruje se da je izraelska tajna služba Mossad smjesta krenula u lov na organizatore i počinitelje napada u Mombasi. Kako je poznato, Mossad je uspio pohvatati većinu Palestinaca koji su organizirali otmicu i umorstvo 11 izraelskih sportaša na Olimpijadi u Münchenu 1972. Te neprijatelje Izraela Mossad je, jednog po jednog, pronašao te livkidirao vatrenim oružjem, automobilskim bombama, pa čak i pomoću eksploziva skrivenog u telefonsku slušalicu. Uspio im je izmaći jedan jedini Palestinac, koji se još skriva negdje u Sjevernoj Africi.</p>
<p> Nakon minhenskog masakra nad sportašima tadašnja izraelska premijerka Golda Meir osnovala je »Odbor X«, sa zadatkom da pronađe i likvidira preživjele otmičare i organizatore. Moguće je pretpostaviti da su, po istom receptu, Mossadove ekipe sada ponovo na vrlo sličnom zadatku.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Oružje masovnog uništenja skrivaju irački seljaci</p>
<p>Prema obavještajnim dojavama, Saddam Hussein je naredio stotinama seljaka, znanstvenika, državnih službenika da razmontirane dijelove oružja masovnog uništenja sakriju u svojim kućama</p>
<p>ANKARA, 29. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Inspektori UN-a za kontrolu oružja masovnog uništenja nisu ni drugog dana svoje akcije, kako se saznaje, pronašli bilo kakve sumnjive tragove o njegovoj proizvodnji ili tajnim skladištima. To je potvrdio i obilazak laboratorija za proizvodnju životinjskih cjepiva »Al Dora« u okolici Bagdada, gdje su pregledani rezervoari i drugi dijelovi opreme. No, pokazalo se da je i tu sve bilo »čisto«, odnosno u dopuštenim okvirima. Inače, postoje indicije da se nekad na tom mjestu proizvodilo biološko oružje, uključujući i spore antraksa (bedrenice).</p>
<p>Ništa sumnjivo što bi upućivalo na kemijsko, biološko ili nuklearno oružje nije pronađeno ni u obližnjoj tvornici municije. U pratnji međunarodnih istražitelja bile su i velike skupine novinara i radoznalih snimatelja. Na njihovu žalost, morali su ostati ispred vrata sumnjivih objekata, jer im irački čuvari nisu dopustili ulazak. </p>
<p>»Dva promašena dana«, kako je početak inspektorske misije prokomentirao irački provladin list Al-Jumhuriya, potvrdili su, u svakom slučaju, da će pokrenuta potraga za »prljavim oružjem« režima iračkog predsjednika Saddama Husseina biti vrlo naporna, složena i krajnje neizvjesna. No, do prvog istražiteljskog izvješća Vijeću sigurnosti UN-a ostalo je još punih 58 dana (od ukupno 60), tako da se u međuvremenu mnogo toga može dogoditi.</p>
<p>Inspektori bi svoju tešku zadaću, nakon četverogodišnjeg prekida, mogli nastaviti na mjestima gdje se bagdadski režim najmanje nada. Naime, prema obavještajnim dojavama, Saddam Hussein je prije očekivanog dolaska međunarodnih »krtica« naredio stotinama seljaka, znanstvenika, državnih službenika vladajuće Baas stranke da razmontirane dijelove oružja masovnog uništenja sakriju u svojim obiteljskim kućama. </p>
<p>Prema nekim obavještajnim izvorima, glavni skrivači su Saddamu slijepo odani seljaci. Njima je naređeno da među zalihama pesticida sakriju bačve s kemijskim ili biološkim oružjem. Kolika je vjerodostojnost tih informacija pokušat će svakako utvrditi Blixovi istražitelji. Tim više, jer bi tako pohranjeno oružje masovnog uništenja moglo predstavljati ozbiljnu opasnost po ljudsko zdravlje. </p>
<p>No, kad je u pitanju nemilosrdni bagdadski tiranin koji je za vrijeme svoje 23 godišnje vladavine uveo zemlju u dva krvava nepotrebna rata, sve je moguće. Te informacije uzimaju vrlo ozbiljno američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair. Neki zapadni listovi čak tvrde kako američko-britanski dvojac razmatra upućivanje poziva iračkim dužnosnicima sa zahtjevom da inspektorima objasne »zavjeru« skrivanja nedopuštenog oružja. </p>
<p>U međuvremenu, Washington započinje novu snažnu kampanju pritiska na Saddama. Očekuje se da će se uskoro posebni izaslanici Bijele kuće, State Departmenta i Pentagona razmiljeti po ključnim zemljama saveznicama u Europi, Srednjem istoku, Zaljevu, južnoj i istočnoj Aziji. Prvi takav emisar bit će drugi čovjek Pentagona Paul Wolfowitz koji se već prvih dana prosinca očekuje u Bruxellesu, Londonu i Ankari.</p>
<p>Američka lakonska poruka nepoćudnom Saddamovom režimu, kojoj se želi dati i širi međunarodni prizvuk, doslovce glasi: Irak se mora razoružati milom ili silom. To upućuje na zaključak da će Bush iskoristiti i najmanji povod kako bi dovršio započeti posao svog oca iz Zaljevskog rata 1991. - nasilno svrgavanje s vlasti Saddama Husseina.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trebaju li Sarajevu »stope« Gavrila Principa?</p>
<p>Za većinu stanovnika Sarajeva to je nametanje velikosrpskih hegemonističkih projekata na mala vrata</p>
<p>SARAJEVO, 29. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Inicijativa Muzeja Grada Sarajeva o ponovnom simboličkom označavanju stopa Gavrila Principa na mjestu s kojeg je taj srpski nacionalist 28. lipnja 1914. godine ubio austro-ugarskog prjestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu Sofiju izazvala je različite reakcije u glavnom gradu BiH.</p>
<p>Dio tiska je pozdravio ideju, pa se tako u komentaru magazina Dani navodi da »mjesto događaja koji je obilježio barem prvu četvrtinu 20. stoljeća treba dostojno označiti, a polemike o temi je li Gavrilo Princip heroj ili terorist ostaviti stručnjacima«. Vrlo oštro su reagirali predstavnici sedam organizacija iz Sarajevskog kantona koje uglavnom okupljaju veterane iz prošlog rata, invalide te obitelji poginulih boraca. </p>
<p>»Danas, na početku 21. stoljeća, kada se u cijelom svijetu vodi ogorčena borba protiv terorizma, atentata i drugih masovnih razaranja, palo je nekim pomračenim umovima u Gradskoj upravi Sarajeva na pamet da ponovno pokrenu akciju otvaranja Muzeja sarajevskog atentata, zapravo muzeja Mlade Bosne i Gavrila Principa. Akteri ove ideje su snage koje svim silama rade da se kotač povijesti vrati u 1914. godinu i da im to znamenje ponovo ulijeva dopunsku snagu kako bi se novi naraštaji mladih ljudi trovali i udahnjivao u njih duh revanšizma, osvete i genocida nad nedužnim građanima BiH. Nesporna je činjenica da je BiH bila značajan subjekt prilikom otpočinjanja Prvog svjetskog rata i kao takva ima svoje mjesto u svjetskoj povijesti, no, ne smije se dogoditi da se klasični atentat, odnosno ubojstvo, veliča, a njegovi izvršitelji pretvaraju u nacionalne heroje«, navedeno je u zajedničkom priopćenju županijskih podružnica spomenutih sedam organizacija.</p>
<p>U izjavi za lokalni tisak, Edo Arnautović, predsjednik sarajevske podružnice Zelenih beretki, jedne od organizacija koje stoje iza priopćenja, kazao je da oni nisu protiv vraćanja Principovih »stopa«, no da istodobno traže da se postave ploče Franzu Ferdinandu, ali i Abdulahu ef. Brigi, čovjeku koji je potkraj 18. stoljeća vlastitim novcem napravio Latinsku ćupriju, most pored kojeg se i dogodio Sarajevski atentat.</p>
<p>U Sarajevu, dakle, još ne postoji konsenzus o načinu na koji treba obilježiti mjesto po kojem je ovaj grad, barem do Olimpijskih igara 1984. godine i nedavnog rata, bio poznat u svijetu. U vrijeme komunizma i Jugoslavije, Gavrilo Princip i organizacija Mlada Bosna službeno su slavljeni, a sam atentat predstavljan kao visokodomoljubni čin. Naravno, i samo mjesto atentata bilo je obilježeno na adekvatan način, već spomenutim »stopama«, pločom s natpisom, a tu je naravno bio i Muzej Mlade Bosne.</p>
<p>Tek početkom devedesetih počelo se u javnosti drugačije govoriti o Sarajevskom atentatu, ulozi srpskih obavještajnih službi u njemu, vezama Mlade Bosne i terorističke organizacije Crna ruka, tadašnjim kalkulacijama srpskih nacionalista da će predstojeći veliki rat iskoristiti za teritorijalno širenje itd. Podsjetimo, 1993. godine, usred rata, mostu je vraćen stari naziv, Latinska ćuprija, umjesto Principovog imena kojeg je dotad nosio.</p>
<p>Nije stoga čudno da u velikom dijelu javnosti postoji odbojnost spram vraćanja Principovih »stopa«. Način na koji je desetljećima službeno predstavljan Sarajevski atentat doživljavan je (i) kao simbol nametanja srpske hegemonije unutar tadašnje jugoslavenske zajednice. Uostalom, i nova generacija srpskih nacionalista koja je započela rat u Bosni 1992. godine koristila je Sarajevski atentat u vlastite svrhe. Podsjetimo samo na prijetnju da će »srpske majke ponovno rađati Principe«.</p>
<p>U ovako podgrijanoj atmosferi gotovo svi prijedlozi o obilježavanju mjesta atentata izazivaju polemike. Tako je bilo i s inicijativom skupine kulturnih i javnih djelatnika početkom 2001. godine. Oni su predlagali vraćanje spomenika koji su austro-ugarske vlasti postavile na Latinskoj ćupriji na treću obljetnicu atentata 1917. godine, a koji je uklonjen već godinu kasnije.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>EU vraća afganistanske azilante kući</p>
<p>BRUXELLES, 29. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Stotinjak tisuća afganistanskih azilanata koji se nalaze u zemljama Europske unije od travnja će se postepeno vraćati kućama, tempom od najmanje 1500 osoba mjesečno. Tako su, nakon burne rasprave, odlučili ministri pravosuđa zemalja EU-a. Za taj program povratka potrošit će se oko 17 milijuna eura, a Afganistanci bi se svojevoljno trebali odlučiti na povratak u domovinu. </p>
<p>To je prvi konkretniji dogovor u okvirima tzv. zajedničke politike na polju pravosuđa i unutarnjih poslova. Za sve je EU poslove, pogotovo za one koji diraju svetost sudova i policija te nacionalnih politika, karakteristično da je članicama teško iznaći zajedničku polaznu točku. Ministarsko vijeće pravosuđa i unutarnjih poslova mjesecima se natezalo ne bi li osmislilo politiku kojom će svi biti zadovoljni. </p>
<p>UN, Amnesty International i nevladine organizacije koje ne dopuštaju vladama suviše energično protjerivanje azilanata nisu pozdravili ovo najnovije usaglašavanje stavova plašeći se da će dogovor o repatrijaciji bez adekvatnih mjera koje bi povratnicima osigurale kakav-takav život i perspektive, biti tek instrument izgona, uklanjanja problema iz svoga dvorišta. </p>
<p>Ministarsko je vijeće odbacilo kritike upozoravajući da se radi o financiranju povratka slobodnom voljom Afganistanaca i da nikakve prisile neće biti. Nastavak definicije »povratka slobodnom voljom« ipak ide na stranu argumenata nevladinih organizacija budući da plan predviđa prisilno vraćanje u Afganistan ukoliko osoba, nakon što je u nekoliko navrata lijepo zamoljena i k tome joj ponuđena pomoć, nastavi odbijati ponude. Iz svega ovoga slijedi da je Europska unija investirala relativno malen nova ne bi li se riješila apsolutno velikog problema. </p>
<p>Uspješan je ishod ministarskog dogovora o »repatrijaciji« Afganistanaca potaknuo je raspravu o uspješnosti takve taktike u budućnosti. Sutradan EU mogu preplaviti Iračani, bombardirani (i) EU zrakoplovima, krene li borba za iračku naftu na ratnu stranu washingtonskih jastrebova, i za takvu situaciju treba biti spreman. </p>
<p>Političari se možda i mogu dogovoriti o načinima tretmana imigranata i azilanata u budućnosti, no pravi je problem na financijskoj strani, jer Europska komisija podsjeća da na raspolaganju nema dovoljno novca da bi podržala novi plan. Novac je postao uzrokom spora i među državama članicama EU. Južnije zemlje, one koje snose veći teret (nezvanih) imigrantskih gostiju traže da im sjever sufinancira troškove jer su imigranti ipak zajednički, europski. Sjever pak nije prihvatio ideju južnih članica Italije i Grčke da je nužno skratiti zakonski rok za proceduru rješavanja zahtjeva za azil sa 18 na šest mjeseci. Kompromisni je rok godinu dana. Ministarsko je vijeće uspjelo izglasati i značajnu novost izjednačivši visinu i tvrdoću kazni za krijumčare ljudima, što neće riješiti problem ali će napuniti zatvore.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Grčki kralj dobio odštetu za konfiscirane palače</p>
<p>BRUXELLES, 29. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Konfiscirajući imovinu svrgnutog vladara grčke su vlasti teško povrijedile pravo privatnih osoba, članova grčke kraljevske obitelji, jedno od temeljnih ljudskih prava, presudio je Sud za ljudska prava u Strasbourgu. </p>
<p>Kralj Konstantin s najbližim članovima obitelji tužio je Sudu svoju bivšu kraljevinu zahtijevajući novčanu naknadu za izgubljenu imovinu. Sud je odredio kompenzaciju za tri imanja oduzeta članovima obitelji nekadašnjega grčkog kralja nakon što su se Grci 1974. referendumom izjasnili da žele republiku. </p>
<p>Oduzimanje imovine bilo bi zakonito da su grčke vlasti dale pravičnu naknadu, glasi presuda kojom je odbačeni kralj Konstantin dobio 12 milijuna eura, njegova sestra princeza Irene 900.000, a tetka princeza Ekaterini 20.000 eura i još pola milijuna eura za pokriće sudskih troškova. Grčka je vlada izjavila kako se neće žaliti na presudu i kako će ispuniti tu financijsku obvezu. </p>
<p>Kralj sa svojom obitelji tražio je mnogo više, prema nekim informacijama, desetak puta više nego što mu je Sud za ljudska prava dodijelio, ali su suci većinom glasova (15:2) ocijenili da je naknada pravična, usprkos činjenici što iznos ne izražava pravu tržišnu vrijednost rezidencije »Tatoi« nedaleko Atene, »Mon repos« na Krfu i »Polydendri« nedaleko Larise. Sve su tri nekretnine u samome vrhu kvalitete i, sukladno tome, cijene. </p>
<p>Zanimljivo je mišljenje Suda za ljudska prava, prema kojemu je naknada pripala privatnim osobama, a ne pripadnicima kraljevske obitelji, čime su suci uvažili demokratski izraženo stajalište građana Grčke. Grčka je kraljevska obitelj izbjegla iz zemlje nakon vojnoga udara 1967., a povratkom demokracije 1974. referendumom je lišena prijestolja. Glava obitelji Konstantin živi u Velikoj Britaniji poput većine članova svrgnutih balkanskih kraljeva i njihovih potomaka.</p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Slovenija neće prihvatiti moratorij na prodaju zemljišta</p>
<p>LJUBLJANA, 29. studenoga</p>
<p> - Slovenija vjerojatno neće prihvatiti prijedlog Danske kao predsjedavajuće Europske unije da svih 10 država, koje za desetak dana moraju završiti pregovore o učlanjenju, pristanu na prijedlog o 10-godišnjem moratoriju na prodaju zemlje strancima.</p>
<p>»To nije prijedlog Europske komisije, pa naše izaslanstvo nema mandat da pristane na danski prijedlog«, izjavio je u petak nakon zatvorene sjednice vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta njegov predsjednik Jelko Kacin. On je dodao da je Slovenija u pregovorima s EU već zaključila poglavlje o slobodnom protoku kapitala u koje spada i prodaja zemljišta.</p>
<p>Kako je u razgovoru za slovensku televiziju izjavio premijer Janez Drnovšek, Slovenija je s EU riješila spomenuto pitanje tzv. Solaninim kompromisom pa ga drži riješenim, a otvaranje pitanja prodaje zemljišta i nekretnina ponovno bi mogao otvoriti, kako je rekao, Pandorinu kutiju u bilateralnim odnosima s Italijom, ali i Austrijom.</p>
<p>Pojedini predstavnici oporbenih stranaka izrazili su međutim mišljenje da Ljubljana prijedlog Danske ne bi smjela odbaciti »samo tako«, jer bi eventualnim pristankom mogla steći povoljnije pozicije u pregovorima o agrarnoj i regionalnoj politici u završnoj fazi prije potpisivanja ugovora o priključenju EU. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Vlada »socijalni dijalog« vodi policijskom palicom</p>
<p>Valovi socijalnog bunta valjaju se Hrvatskom. Više od 25 tisuća metalaca solidariziralo se 15-minutnim prekidom rada s radnicima sisačke »Željezare«, koji su na prosvjedima tražili isplate zaostalih plaća, ali i pomoć Vlade kako se tvrtka o čijoj sudbini ovisi egzistencija oko deset tisuća ljudi ne bi ugasila.</p>
<p>Ako je vjerovati stečajnom upravitelju, a kad je prognoza loša sigurno će se i ostvariti, 1700 sisačkih metalaca ostat će bez posla, a njihove obitelji bez izvora egzistencije. To se jasno može razabrati iz njegove izjave: »Radnici Željezare Sisak za mjesec dana na burzi«, Vjesnik, 26. studenoga.</p>
<p>Od 30 do 50 tisuća profesora i zaposlenika u svim srednjim školama i dijelu osnovnih škola jednodnevnim štrajkom pokušali su upozoriti na svoj loš materijalni položaj. Odnosno, kako je naglasio jedan do sindikalnih čelnika, nedopustivo - za 20 posto - zaostajanje rasta plaća u prosvjeti u odnosu na ostale korisnike državnog proračuna. Njima i ostalima koji se sredstvima sindikalne borbe kane izboriti za bolji materijalni položaj predsjednik Vlade je poručio: »Vlada neće popustiti pritiscima za povećanjem plaća«.</p>
<p> Gotovo istodobno Sindikat javnih i državnih službenika nastavlja pregovore s Vladom o povećanju plaća, ali i ostalim pitanjima iz radno-socijalnog paketa.</p>
<p>Sve u svemu, novi val štrajkova kuca na vrata Vlade premijera Ivice Račana. A on uzvraća da su sindikati postali kočničari provedbe reformi, dok ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović sisačke prosvjede ocjenjuje pokušajem destabiliziranja vlasti. Sindikalisti takve izjave tumače političkom nervozom i gubljenjem veze s realnošću. </p>
<p> To je zapravo više znak da je vlasti ponestalo argumenata za ravnopravnu raspravu i sučeljavanje. Pa u nedostatku argumenata koristi takve političke karakterizacije. Na taj način zapravo brane sebe od onoga što nisu učinili, odnosno od opravdanog bijesa ljudi zbog neispunjenih obećanja.</p>
<p> Žalosno je da se Vlada, u nedostatku uvjerljivih argumenata, uvijek posluži istom otrcanom parolom: »Unutarnji neprijatelji manipuliraju radnicima da bi srušili legalno izabranu vlast«.</p>
<p> Uzalud sindikalni čelnici naglašavaju da u pozadini štrajkova ne stoje nikakve političke igre, nego je radništvu naprosto »dogorjelo do noktiju«. </p>
<p>Vlast bi se ipak trebala sjetiti svojih obećanja i napokon priznati da nema socijalne i gospodarske strategije zemlje, drugim riječima da je za upravljanje državom nekompetentna i nesposobna.</p>
<p>BARTOL CVEK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bit ćemo najamni radnici u vlastitoj državi</p>
<p>Obradovala me u prvi mah vijest da Stjepan Džimi Stanić dolazi u Split, sjetio sam se odmah kobile Suzy, pa i gospe Jele i njene peći....a kad tamo, to načelnik općine Bol i skoro svi Boljani dolaze pred splitsku Županiju, ne bi li spriječili petnaestgodišnju koncesiju Zlatnog rata tvrtki Modul iz Metkovića!</p>
<p> Hrvatski Bol hrvatskom koncesionaru! I nije mi žao što neću čuti poemu o dimnjačaru i čišćenju peći, dapače lijepo je čuti kako se Boljani bore za svoje blago, Bogom dano! Žao mi je nešto drugo: Ovoj našoj navrat-nanos prodaji, privatizaciji, koncesijama, izvan Hrvatske, strancima, potreban je jedan pravi dimnjačar da konačno podesi »kompas« pravom usmjerenju već zahuktale stihije! Primjera radi, Kompas, slovenski, uz tvrtku Terme Čatež dao je najbolje ponude za naš predivni kompleks Sunčanog Hvara, teški milijuni eura idu vjerovniku, državi! A od Hvarana tek stidljivi glasovi protesta. Prodat će i hotele i zrak i more, strancu! Zauvijek!</p>
<p> A hoteli, oni dubrovački, bili su metom topnika jugo-mornarice i kopnene artiljerije, crnogorske, Imperial, Belvedere, Libertas, a hvarski, obitavalištem jadnih beskućnika, prognanika. Nakon rata gubici zbog »hladnog pogona« i lihvarskih kredita.</p>
<p> Da bi se vjerovnik naplatio, država i HFP prodaju sve do čega stignu, a turizam je blago koje nije za jednokratnu upotrebu! I ne samo turizam! Iz tog blaga itekako se puni i državni proračun! </p>
<p>Hoteli umjesto da nam donose značajan profit, odlaze u tuđe ruke, pa na profit možemo zaboraviti. Jednako kao i na profite banaka, osiguravajućih društava, Ine, ili HEP-a. Bit ćemo najamni radnici u vlastitoj državi!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dokad ćemo plaćati pretplatu za dvije antene?</p>
<p>Stanujem u Utrini, Karamanov prilaz i nedavno smo dobili u zgradi kablovsku antenu. Ja sam se odlučila za DCM koncesionara iz Palmotićeve. I mogu reći prijem imam oko mjesec dana i jako sam zadovoljna slikom i tonom, što s onom antenom na vrhu zgrade uopće nisam bila zadovoljna, jer mi je prijem bio jako loš. Ali pretplatu od 53 kune još uvijek plaćam.</p>
<p>Prije toga »hvatali smo« samo prvi, drugi i treći program HTV-a i imali vrlo slabu sliku i ton. Ali se RTV-pretplata mora plaćati, bez obzira kakav imaš prijem. I iz tih razloga sam se odlučila za kablovsku antenu, pa sad imam više od 30 programa. To je standardni program za koji se plaća 35 kuna, a za prošireni program oko 60 kuna itd. </p>
<p>Znači, ako platiš - imaš program, ako ne platiš - nemaš program na televiziji. Što je pošteno. Ali kad se sve zbroji: HRV-pretplata i kablovska iznosi oko 100 kuna mjesečno.</p>
<p>Mene zanima, dokad ćemo plaćati dvije antene: jednu koju moramo (HTV-pretplatu), a ovu drugu, kablovsku-pretplatu - ako hoćemo (za ovu drugu nije mi žao jer je prijam jako dobar). Može svatko imati i deset antena, ali po onome kako je dosad, znači da mi plaćamo samo zbog toga što u stanu imamo televizor.</p>
<p> A zna se, ako odustaneš plaćati RTV-pretplatu HTV-u dolaze ti sa HTV-a zapečatiti televizor. A meni taj televizor ne treba samo za gledanje HTV-ova programa, već i za gledanje video-kaseta. Što sad? </p>
<p>Dokad ćemo plaćati porez na televizor. Logično bi bilo da plaćamo za antenu - i to onom koncesionaru za kojeg se odlučimo. Ja sam se odlučila plaćati DCM-u, jer sam njihovim prijemom zadovoljna.</p>
<p>Molim mjerodavne da odgovore na ovo pitanje, jer mislim da to i većinu RTV-pretplatnika zanima. Mislim da bi se to trebalo riješiti na zadovoljavajući način, a puno je, pogotovo za umirovljenike, plaćati oko 100 kuna pretplate mjesečno.</p>
<p>KATICA KARAŽIJA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Vozač i suputnica poginuli na putu u Mariju Bistricu</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 29. studenoga</p>
<p> - U petak oko 6,30 u Lazu Bistričkom u prometnoj nesreći poginuli su Zdravko Mikuš (39) i Željka Boc (26), dok je teško ozlijeđen Mario Mikuš (15) iz Laza Bistričkog.</p>
<p> Kako smo doznali, Zdravko Mikuš upravljao je »golfom« i u ranim jutarnjim satima krenuo na posao u marijabistričku Tehnomehaniku, a usput je i sina povezao u školu. Na usputnoj autobusnoj postaji u auto je uzeo i Željku Boc, koja je također krenula na posao na Radio Marija Bistrica, gdje je radila kao novinar - urednik. No, na putu prema Marija Bistrici u blažem lijevom zavoju vozilo je sletjelo s ceste i vozač Zdravko Mikuš i njegova suputnica Željka Boc su na mjestu preminuli od zadobivenih ozljeda, dok je petnaestogodišnji Mario zadobio teške i po život opasne ozljede, zbog kojih je vozilom hitne pomoći prevezen na liječenje u bolnicu Sestara milosrdnica u Zagrebu. Očevid su obavili djelatnici PU krapinsko-zagorske, a tijela poginulih prevezena su u Zavod za sudsku medicinu radi obdukcije i utvrđivanja točnog uzroka smrti. Kako smo neslužbeno doznali, na mjestu nesreće nije bilo tragova kočenja, a poginuli putnici nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima. U oslobađanju tijela poginulih iz vozila sudjelovali su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Zabok, koji su morali hidrauličnim škarama rezati dijelove automobila da bi mogli izvaditi tijela poginulih. Auto je oko podneva prevezen u krapinsku prometnu policiju gdje će ga pregledali stručnjaci za mehaniku, jer nije isključena ni mogućnost da se nesreća dogodila zbog greške na mehanici vozila.</p>
<p> Inače, Željka Boc je kao novinarka Radija Marija Bistrica poznata i omiljena u cijelom kraju, a upravo nedavno promovirala je i svoju zbirku poezije »Geometrija«.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vinko Žuljević Klica optužen za ubojstvo Marinova</p>
<p>Klicu se tereti da je Marinova usmrtio radi »počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela«/ Marinov je trebao svjedočiti na suđenju »zločinačkoj organizaciji« / Ubojstvo se dogodilo 31. svibnja ove godine u lokalu NBA u Chromosovu tornju</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - U priopćenju koje su u petak medijima poslali Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) i Uskok, navodi se da je u petak ŽDO podiglo optužnicu protiv Vinka Žuljevića Klice, zbog ubojstva Veselina Marinova.</p>
<p> U priopćenju se navodi da se Klicu tereti da je počinio teško ubojstvo opisano i kažnjivo po članku 91. stavak 1. točka 6. Kaznenog zakona. U priopćenju koje su potpisali Županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga i ravnatelj Uskoka Željko Žganjer navodi se i slijedeće »poduzimaju se i odgovarajuće mjere u cilju utvrđivanja mogućeg postojanja kaznenog djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje organiziranog kriminaliteta«. </p>
<p>U »prijevodu« Klicu se tereti da je Marinova usmrtio radi »počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela«, odnosno konkretno da bi spriječio pokojnog Marinova da svjedoči kao zaštićeni svjedoka obrane u suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu.</p>
<p>Da podsjetimo ubojstvo se dogodilo 31. svibnja ove godine oko 15 sati u lokalu NBA, u Chromosovu tornju. Marinov je ubijen s pet hitaca ispaljenih iz revolvera kalibra 357. Vinko Žuljević Klica, sada optuženi za ubojstvo išetao je iz kafića te se uputio u sjedište zagrebačke policije u obližnjoj Heinzelovoj ulici, a službeno je uhićen istog dana u 20 sati.</p>
<p> U lokalu je uz Klicu i Marinova bio i Klicin kum Vlado Rajić, kojeg se međutim nije teretilo za ubojstvo, a nakon samog događaja nekoliko je dana bio nedostupan policiji.</p>
<p>Klica je u svojoj obrani pred istražnim sucem naveo da je pucao u samoobrani. On je tvrdio da je Marinov došao u lokal i počeo mu prijetiti i da je izvukao pištolj. U naguravanju Marinov je ispalio jedan hitac, a Klica je, kako sam tvrdi, u strahu za život ispalio u Marinova »ne zna ni sam koliko metaka«.</p>
<p>Policijskim očevidom je navodno utvrđeno nešto drugo, a to je da je pokojni Marinov u trenutku kada je ubijen klečao na podu dok je Žuljević u njega ispalio 5 metaka. </p>
<p>Nakon ubojstva burno je reagirala obrana »zločinačke organizacije«, a branitelj Nikice Jelavića, Anto Nobilo, je optužio Županijsko državno odvjetništvo za otkrivanje identiteta Veselina Marinova kao zaštićenog svjedoka obrane. Marinov je kao bivši djelatnik obavještajnih službi trebao na sudu demantirati navode optužnice o udruživanju remetinečkih okrivljenika u »mafiju«.</p>
<p>Vinko Žuljević Klica, bio je bliski prijatelj pokojnog Vjeke Sliška, za kojeg se tvrdilo da je želio »smjestiti« Jelaviću i drugima, ne bi li što dulje ostali u zatvoru. Sam Klica, svjedočio je u Remetincu u kategoriji svjedoka iz Sliškovog »klana«, u kojoj su bili Mijo Kovčo, Marko Sliško, Vlado Rajić i još neki. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Šest mjeseci zatvora »uzornom ovisniku« </p>
<p>VARAŽDIN, 29. studenoga</p>
<p> - Emilijan Krsnik (26) nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda u petak proglašen krivim zbog zlouporabe opojnih droga i osuđen na šest mjeseci zatvora.</p>
<p> Optužnica ga je teretila da je, kako bi se domogao nepripadne koristi, u veljače ove godine kupio 750 grama marihuane i pripremio je za prodaju. Dio te droge našli su mu policajci u Novom Marofu, a on ju je dobrovoljno predao. Preostali dio čuvao je u potkrovlju stana, što su policajci pronašli prilikom pretrage. Krsnik je u svojoj obrani rekao da je jednom zgodom bio u diskoteci »Lea« u Pušćinama, a neki su mu ljudi, po govoru je zaključio da su iz Bosne i Hercegovine, ponudili da s njima popuši joint. Pitali su ga zatim želi li kupiti 750 grama marihuane za 450 njemačkih maraka, što se njemu učinilo vrlo povoljno, pa je otišao kući i uzeo novac. Marihuanu je od tih osoba preuzeo negdje na jezeru, iza kluba »Ex« u Gornjem Kuršancu. </p>
<p>Droga mu je trebala za vlastite potrebe, trošio ju je inače četiri godine, a ta bi mu količina bila dostatna za oko četiri mjeseca. Dnevno je pušio pet do sedam doza, a u vrijeme dok je konzumirao marihuanu, nikad ju nikome nije ni prodao ni dao.</p>
<p>Ispričao je i da su ga u Novom Marofu zaustavili policajci kad je išao na koncert u Zagreb. Tom je prilikom kod sebe imao određenu količinu marihuane za svoje potrebe, kod kuće ju je uzeo "od oka" i stavio u vrećicu te sakrio za pojas. Kad su ga zaustavili policajci, marihuanu im je dobrovoljno predao, pregledali su mu i auto, a kasnije su napravili pretres i auta i stana. Sam im je rekao gdje u kući drži marihuanu, a sve je to jako rastužilo i razočaralo njegove roditelje. Iako je u istrazi tvrdio da nije ovisnik, kasnije je shvatio da ipak to jest, pa se dobrovoljno javio u varaždinski Centar za prevenciju i liječenje od ovisnosti. Marihuanu je prestao konzumirati, dobrovoljno radi u Caritasu, a počeo je i studirati. Rekao je i da mu je žao što se to sve dogodilo, da mu je to poduka za cijeli život te da takvo što više nikad neće učiniti. </p>
<p>Tužiteljica je u završnoj riječi istaknula da je količina marihuane koju su kod Krsnika pronašli novomarofski policajci bila dostatna za oko 40 jointa te da takva količina ne odgovara nijednoj osobnoj uporabi. Nabavljena marihuana, rekla je tužiteljica, uz ostale činjenice koje se odnose na pronalazak i pakiranje u nekoliko manjih kupova, služila je i za preprodaju, a ne isključivo za osobnu upotrebu.</p>
<p>Krsnikova je braniteljica, pak, ustvrdila da je nema nijednog dokaza za osnovanost optužnice, da je optuženi priznao posjedovanje, ali je objasnio da je marihuanu kupio isključivo za svoje potrebe. Bio je uvjeren, rekla je, da marihuana nije štetna, jer je koriste i znanstvenici, te da ne stvara ovisnost, iako je i sam priznao da su mu trebale sve veće količine. Braniteljica je rekla i da nema dokaza za preprodaju, dok je za posjedovanje predložila što blažu kaznu, budući da je optuženi neosuđivan, počeo je studirati, redovito se javlja u Centar, a shvatio je i štetnost djela. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Namjerno se sudario, a vozača udario drškom pištolja</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Zbog nasilničkog ponašanja i remećenja javnog reda i mira proteklog je četvrtka kriminalistički obrađen 45-godišnji hrvatski državljanin.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, kriminalističkom je obradom utvrđeno da je osumnjičeni 22. studenoga oko 11.35 sati svojim » VW passatom«, u Stupničkoj ulici u neposrednoj blizini Vjesnika, namjerno udario u stražnji dio »suzuki swifta« varaždinskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao B. B. (43).</p>
<p>Nakon što je udario u »suzuki«, osumnjičeni je oštećenom kroz prozor doviknuo da se makne sa ceste, a zatim izašao iz automobila, držeći u ruci revolver marke »rossi«, za kojeg nema valjanu dozvolu i udario B. B. drškom revolvera po glavi.</p>
<p>Napadnuti vozač »suzukija« je zatim počeo bježati dok je nasilnik iz revolvera ispalio jedan hitac u neutvrđenom pravcu i potom automobilom krenuo kući.</p>
<p>Kako je napadnuti Varaždinac zapisao registracijske oznaka nasilnika, policajci su osumnjičenog pronašli u kući, oduzeli mu pištolj i priveli ga sucu za prekršaje. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Godinu dana zatvora za pola kilograma marihuane</p>
<p>ZLATAR, 29. studenoga</p>
<p> - Tomislav Gabud iz Laza Bistričkog nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zlataru osuđen je na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od godine dana. </p>
<p>Prema mišljenju vijeća Županijskog suda optuženi Gabud je kriv za posjedovanje 443,57 grama marihuane radi daljnje prodaje, koju je 5. svibnja ove godine policija, uz psa tragača, pronašla u kući njegova oca Franje i u njegovu automobilu. Osim marihuane, pronađena su i tri papirića sa popisom više od pedeset imena i brojčanim oznakama, nakon čega je uhićen i zadržan u pritvoru oko mjesec i pol dana.</p>
<p>Gabud je u obrani priznao posjedovanje marihuane, koju je kupio za njemu povoljnih 1.800 kuna na moru od izvjesnog Marija, ali ne i preprodaju droge. Većinu marihuane držao je zakopanu u zemlji iza štale, a na papirićima su, tvrdi, bila imena dužnika za cigarete marlbora, koje je preprodavao. Kazao je da je strastveno i obilato uživao u marihuani, no podizanjem optužnice, jointovi su mu prisjeli. </p>
<p>Svjedočila su i sedmorica mladića iz Marije Bistrice, a ni oni koje je predložilo tužiteljstvo ni jednom riječju nisu teretili Gabuda za preprodaju droge, već su gotovo svi jednako kazivali - da su od njega kupovali samo šteke bijelog marlbora po 100 kuna. Sudski vještak za toksikologiju je rekao da se od pronađene količine marihuane može napraviti oko 450, odnosno 900 jointova, ovisno o tomu puši li se čista marihuana ili pomiješana sa duhanom. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Što je bilo prije: »Neka mi ne svane« ili »Ko mirisni pupoljci«?</p>
<p>Grašo navodi da je djelo autentično njegovo, a ako Vesna Žagar smatra da je autor pjesme Tonči Huljić, pita zašto onda nije tužila Huljića </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Nakon što je Trgovački sud u Zagrebu donio presudu kojom je pjevač Petar Grašo dužan Vesni Žagar isplatiti na ime nematerijalne štete, jer joj nije naveo ime kao koautorice pjesme »Neka mi ne svane«, 9000 kuna, Grašo je uložio žalbu.</p>
<p>Naime, Vesna Žagar je tužila Petra Grašu, tvrdeći da je ona koautorica spomenute pjesme, koje ja pobijedila na »Dori« 1998. godine, a koja nas je predstavljala i na Eurosongu iste godine. Tužiteljica smatra da joj u omjeru od 50 posto pripadaju sva autorska prava u odnosu na glazbu. Presudom je Graši određeno i da je dužan tužiteljici platit troškove parničnog postupka u visini od 12.318 kuna. Tužiteljca je navela da je pjesma »Neka mi ne svane«, koju je Grašo potpisao kao svoje glazbeno autorstvo, ima gotovo identičan glazbeni refren s pjesmom V. Žagar »Ko mirisni pupoljci«, koja je nastala početkom 1996. godine.</p>
<p>U žalbi Petra Graše, koju je uložio sudu putem odvjetnice Nele Pedišić, navodi se kako je analizom dokaznog postupka koji je proveo sud, sud navodi da je tužiteljica kao dokaze svojih navoda priložila prijepis dijela tonskog zapisa emisije Hrvatskog radija od 27. ožujka 1998. godine. Riječ je o uporednom notnom zapisu pjesme »Neka mi ne svane« i »Ko mirisni pupoljci«, a koji je predala Točiju Huljiću.</p>
<p>Grašo u žalbi navodi da Vesna Žagar nije pružila niti jedan dokaz o tome što je bilo snimljeno na kaseti. O nakladničkom ugovoru, koji jeGrašo potpisao s »Tonikom« d.o.o., iz kojeg bi proizlazilo da je stvarni autor Tonči Huljić, a ne Grašo, tuženi u žalbi navodi da u ugovoru piše da je djelo autentično njegovo. A ako Vena Žagar smatra da je Huljić autor pjesme, Grašo u žalbi pita zašto onda nije tužila Huljića, itd.</p>
<p>Vještak je pak ustvrdio da postoji vrlo velika sličnost dviju spomenutih pjesama, ali najbitnije je to da vještak pita »koja je pjesma prije nastala«, što je prema Grašinoj žalbi ključno u ovom sporu, jer je Vesna Žagar svoju pjesmu prijavila Hrvatskom društvu skladatelja 7. travnja 1998. godine. Grašo, odnosno odvjetnica Pedišić, stoga predlažu da sud ukine presudu i predmet vrati na ponovni postupak.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jakov Sedlar za vrijeđanje novinara kažnjen novčano </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u petak je filmski i kazališni redatelj Jakov Sedlar osuđen za kazneno djelo uvrede. Zbog toga Pukaniću mora isplatiti 3.100 kuna, a mora platiti i 800 kuna sudskih troškova.</p>
<p>Iako ga je direktor Nacionala Ivo Pukanić tužio za kazneno djelo klevete zbog izjava objavljenih u Večernjaku 17. prosinca 1999. kada je Sedlar između ostaloga govoreći o pisanju spomenutog tjednika i radu njegovih novinara rekao: »Čuo sam da je riječ o bivšim suradnicima UDB-e i bivšim prostitutkama«, sudsko ga je vijeće, kojim je predsjedala sutkinja Sanda Bramberger Ostoić, osudilo za uvredu. </p>
<p>Kao olakotne okolnosti sutkinja je navela Sedlarovu isprovociranost jer je Nacional nekoliko puta pisao o njemu, te kako je Sedlar iznio vrijednosni sud, a ne neki fizički događaj. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Varaždinska burza očekuje uvrštenje 300 dioničkih društava </p>
<p>Prva uvrštenja javnih dioničkih društava očekuju se početkom 2003. godine / Brokeri pitaju zašto Komisija nije objavila popis tvrtki koje po zakonu moraju izaći na burzu</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Oko 300 dioničkih društava (poduzeća, banaka i osiguravajućih društava) čiji temeljni kapital prelazi 30 milijuna kuna te imaju više od 100 dioničara zakonski su obvezna do 25. srpnja 2003. godine uvrstiti svoje dionice na jednu od dviju domaćih burzi. Na što sve Zakon obvezuje ta društva, koji je postupak uvrštenja i što slijedi po uvrštenju, te koje su prednosti i nedostaci izlaska na tržište kapitala, neka su od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti na ovogodišnjem seminaru Varaždinske burze održanom u petak.</p>
<p>Kako je kazala direktorica te burze Melita Marčeta Racanović, iako su uvrštenja na burzu formalno već moguća, jer je Komisija za vrijednosne papire odobrila Pravila Kotacije javnih dioničkih društava, prva se uvrštenja očekuju najvjerojatnije početkom 2003. godine. Zasad izdavatelji dionica još zapravo ne znaju što im je činiti i tek se raspituju, a na Varaždinskoj burzi nadaju se da će edukacijom otkloniti njihov strah od izlaska na burzu. Inače, jednokratna naknada za uvrštenje na burzu bit će, ovisno o veličini temeljnog kapitala društva, između 5000 i 10.000 kuna, s tim da je to zapravo gornja granica. Održavanje u kotaciji društva će mjesečno stajati oko 1000 kuna, s tim da će se ta mjesečna naknada početi plaćati tek od 1. kolovoza 2003. godine.</p>
<p> No, ni brokerska struka, kojoj je izlazak tih društava na burzu prilika za brojne nove poslove još ne zna o kojim je sve društvima točno riječ, te je jedno od pitanja članici Komisije za vrijednosne papire Nadi Merkaš bilo - zašto Komisija nije izašla s listom tvrtki koje podliježu ovoj obvezi. </p>
<p>Merkaš je kazala da će se taj prijedlog razmotriti, no da bi se ta društva sama trebala prepoznati, dodajući da ih je trenutačno 265.</p>
<p> No, mirovinski fondovi, kao najveći generatori potražnje, neće moći ulagati u dionice javnih dioničkih društava, jer su ograničeni na ulaganja u dionice u prvim kotacijama. No, Vladimir Puškarić iz Hagene je kazao da se u Hageni raspravljalo o proširivanju kriterija ulaganja mirovinskih fondova, no da je zasad o tome prerano govoriti.</p>
<p>Savjetnik uprave društva koje upravlja mirovinskim fondom PBZ-Croatia osiguranje Saša Stanković istaknuo je da mirovinski fondovi mogu sudjelovati u rastu BDP-a ulaganjem u domaće dionice, te im je radi obostrane koristi gospodarstva i mirovinske reforme potrebno omogućiti ulaganje u veći broj tvrtki. U Hrvatskoj su, podsjetio je, u prvoj burzovnoj kotaciji samo četiri dionice, dok se u prvoj kotaciji Ljubljanske burze nalaze 34 redovne i 3 povlaštene dionice. </p>
<p>Ulagački kapaciteti mirovinskih fondova kad je riječ o dionicama ni izbliza nisu iskorišteni, kazao je Stanković i dodao da su tri najveća fonda (drže skoro 90 posto ukupne imovine fondova), iskoristila tek desetak posto limita. Najviše je postotno u domaće dionice uložio HA1, koji je iskoristio 40 posto ulagačkog limita za dionice.</p>
<p>Direktor uvrštenja i trgovanja na Ljubljanskoj burzi Tomaž Klemenc kazao je da se na toj burzi trguje sa 178 dionica (odnosno ukupno 261 vrijednosnih papira), prosječni dnevni promet je 6 milijuna eura, a tržišna kapitalizacija (dionice) 6 milijardi eura.</p>
<p>Na upit da komentira skoro potpisivanje Memoranduma o razmjeni podataka između Varaždinske i Ljubljanske burze zakazano za srijedu, što je nakon kupnje trgovinskog sustava BTS od Ljubljanske burze koji počinje s radom u ponedjeljak, korak dalje u povezivanju dvaju tržišta, Klemenc je kazao da toliki broj burzi u tako maloj regiji dugoročno ne može preživjeti, te je suradnja neophodna. Također je najavljeno i da će uskoro Varaždinska burza preuzeti i ljubljanski sustav za distribuciju podataka javnih tvrtki SEOnet, besplatno dostupan investitorima putem Interneta.</p>
<p>Glavni urednik financijsko-poslovnog magazina Banka, Željko Ivanković govorio je o socijalnim i tradicionalnim razlozima zaostajanja hrvatskog tržišta kapitala. Među ostalim, kritizirao je i zakonodavce koji su ranije išli u susret dijaspori, koja ionako nije investirala putem tržišta kapitala.</p>
<p>Briggite H. Juen, zadužena za odnose s investitorima u austrijskoj naftnoj tvrtki OMV govorila je o strateškim prednostima izlaska na burzu. Dionice OMV-a danas kotiraju na burzama u Beču, Frankfurtu, Münchenu, Londonu i u SAD jer žele što širu dioničku strukturu. U sklopu seminara održan je i okrugli stol o privatizaciji državnih tvrtki putem tržišta kapitala, na kojem se pokušalo odgovoriti na pitanje koliko je jaka povezanost provedbe mirovinske reforme i privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu, te kako pozitivno iskoristiti tu sponu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Plin u nedjelju ipak neće pojeftiniti</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Ina u nedjelju, 1. prosinca, neće mijenjati cijenu plina koji isporučuje lokalnim distributerima i izravnim industrijskim potrošačima, doznali smo u Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti. </p>
<p>Naime, po novom tarifnom sustavu tzv. dobavna cijena plina se određuje po formuli sličnoj onoj za naftne derivate, ali se ne mijenja svakih 15 dana nego svaka tri mjeseca. I to samo pod uvjetom da su u međuvremenu ulazni troškovi (nabavna cijena plina i tečaj dolara prema kuni) promijenjeni više od dvije lipe po prostornom metru plina. Kako ti uvjeti sada nisu ispunjeni Ina nije zatražila promjenu njihove prodajne cijene od jedne kune po kubiku plina, doznajemo iz Ine.</p>
<p>Međutim, iz regulatornog vijeća su stizale najave da bi plin ipak mogao pojeftiniti zato što im Ina nije dostavila sve podatke kojima argumentira postojeću cijenu. Iako, prema neslužbenim informacijama, Vijeće još nije dobilo sve zatražene podatke odlučilo je da neće tražiti smanjivanje Inine cijene od 1. prosinca. Sljedeći termin za eventualnu promjenu cijene plina je 1. ožujka 2003. godine. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Više gnojiva za izvoz nego za domaće tržište</p>
<p>KUTINA, 29. studenoga</p>
<p> - Od kada su u kolovozu sanirane posljedice svibanjske eksplozije na postrojenju za proizvodnju amonijaka, kutinska Petrokemija količinom proizvedenih mineralnih gnojiva udovoljava potrebama jesenske sjetve. Isporuke gnojiva inozemnom tržištu su iznad plana, što na žalost ne vrijedi i za domaće - hrvatski potrošači su za ovogodišnju jesensku sjetvu preuzeli 25 posto manje gnojiva nego lani. U studenom je otpremljeno 110.000 tona gnojiva, od čega tek desetina ide na domaće tržište. Od planiranih 23.000 tona domaćoj poljoprivredi isporučeno je samo 10.000 tona, a primjerice u Sloveniju i BiH 53.000 tona. Uz to, 41.000 tona gnojiva plasirano je na njemačko, talijansko, austrijsko i druga tržišta. </p>
<p>Domaća potražnja za gnojivom smanjena je jer izmijenjeni Zakon o poticajima u poljoprivredi predviđa isplatu cjelokupnog iznosa poticaja nakon žetve, a ne kao ranije, 50 posto prije sjetve, a ostalo nakon žetve. Drugi su razlog obilne kiše, koje su također utjecale na sjetvu. </p>
<p>D. Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Toyota ulazi na američko bankarsko tržište</p>
<p>TOKYO, 29. studenoga</p>
<p> - Vodeći japanski proizvođač automobila Toyota Motor predao je zahtjev za dobivanje dozvole za bankarsko poslovanje u SAD-u, postavši tako prva japanska tvrtka automobilske industrije koja se nada ulasku u američki bankarski sektor. Zahtjev za dozvolu kompaniji da obavlja štedno-kreditne poslove u američkoj saveznoj državi Nevadi, Toyota je predala putem svoje američke podružnice tvrtke Toyota Financial Services. Dobivanje dozvole Toyoti će omogućiti ponudu široke palete bankarskih usluga, od poslovanja s depozitima kompanija i građana i kartičnog poslovanja do odobravanja stambenih i potrošačkih kredita. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Fresenius Medical skočio 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Iako su vrijednosti europskih blue chip indeksa u petak uglavnom rasli, na Londonskoj burzi je prevladao negativan trend, pa je tako do poslijepodneva indeks najjačih britanskih dionica FTSE 100 pao 0,32 posto na 4171,8 bodova. Pad su bilježile prije svega naftne kompanije, dok su uglavnom pozitivan trend slijedile dionice financijskog sektora. Optimizam ulagača potaknuo je rast indeksa poslovnog pouzdanja Europske komisije u studenom sa -0,43 na -0,36 bodova. Analitičari su očekivali pad na -0,5 bodova. </p>
<p>Među najvećim dionicama bila je njemačka kompanija Fresenius Medical, uvrštena u DAX, čije su dionice skočile više od 30 posto nakon što je izvijestila da je nagodbom riješila tužbu zbog azbesta. Frankfurtski DAX je ostvario izraženi rast zahvaljujući skoku Fresenius Medicala - dobio je 1,17 posto dosegavši 3400,06 bodova. Najjače europske dionice ostale su u petak gotovo nepromijenjene, pa je i indeks DJ Stoxx 50 porastao tek 0,07 posto na 2677,19 bodova. Milanski MIB 30 je porastao 0,37 posto na 26.273 boda, a CAC 40 0,39 posto na 3343,07 bodova.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja dviju burzi zabilježeni različiti trendovi. Tako je Dow Jones Industrial Average porastao tek 0,08 posto, dok je širi S 500 pao 0,15 posto. Istovremeno, Nasdaq Composite je porastao solidnih 0,54 posto. U četvrtak burze su bile zatvorene zbog blagdana Dana zahvalnosti. Kretanja su bila neujednačena i u Aziji. Dok su blue chip indeksi u Singapuru i Hong Kongu pali, tokyjski Nikkei 225 je porastao 0,42 posto na 9215,56.</p>
<p>Njemačke banke zabilježile su rast nakon što su komentari predstavnika reosiguravatelja München Re ponovno potaknuli spekulacije o udruživanju vodećih banaka. Tako su HVB i Commerzbank porasle su 4,1 odnosno 5,3 posto. Deutsche Bank je dobila 2,7 posto. Rast od oko 2 posto ostvarile su Societe Generale, ABN Amro i Credit Suisse, slično kao i osiguravatelji Aegon , Aviva i Axa. Pad od 1 posto su, s druge strane, zabilježile BNP Paribas i Lloyds TSB. </p>
<p>France Telecom je pao 3 posto - nakon što je u prethodna dva dana skočio gotovo 30 posto zahvaljujući najavi financijske injekcije od strane francuske vlade. Deutsche Telekom je dobio 0,5 posto, a Vodafone je pao 2 posto.</p>
<p>U naftnom sektoru, BP je pao 1,3 posto, Shell i Royal Dutch su izgubili oko 0,5, a Total Fina Elf 0,2 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Žalbeno vijeće Haaškog suda odbilo hrvatski zahtjev za preispitivanjem optužnice protiv generala Bobetka</p>
<p>Vlada će proslijediti odluku Žalbenog vijeća nadležnom Županijskom sudu / Sud je, odbijajući naše zahtjeve, potvrdio praksu da je uhićenje i transfer u pritvor obligatorna procesna radnja, a da su sve kasnije blaže mjere, pa i puštanje na slobodu, tek iznimka, objasnio je za Vjesnik Goran Mikuličić, pravni zastupnik hrvatske vlade u »slučaju Bobetko« / Odgovor Žalbenog vijeća upućen je samo na prvi podnesak, dok se drugi u kojem Hrvatska osporava pravne kvalifikacije iz optužnice, ne spominje </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Peteročlano žalbeno vijeće Međunarodnoga kaznenog suda donijelo je u petak rješenje kojim se odbacuju zahtjevi Hrvatske za preispitivanjem optužnice protiv stožernog generala u mirovini Janka Bobetka te uhidbenog naloga i naloga za izručenje koji prate tu optužnicu. Na tu vijest iz Haaga, hrvatska vlada objavila je priopćenje u kojem navodi da će odluku Žalbenog vijeća proslijediti nadležnom Županijskom sudu. </p>
<p>Iz odluke je, međutim vidljivo da nije bilo slaganja u Žalbenom vijeću. Suci David Hunt i Fausto Pocard u izdvojenom su mišljenju zastupali tezu da oba hrvatska podneska treba odbaciti iz tehničkih razloga. Naime, tvrdili su da Hrvatska jednostavno, kao domicilna država optuženika, nema legitimaciju za nastupanje u postupku pokrenutom optužnicom.</p>
<p>Predsjednik Žalbenog vijeća Claude Jorda i sudac Mohamed Shahabuddeen, pak, zagovarali su tezu da su hrvatski podnesci zaslužili rješavanje u meritumu i da su pokrenuta pitanja od općeg značenja za budući rad Tribunala. </p>
<p>»Hrvatska je podnoseći Haagu oba podneska koristila rješenja iz Statuta netom osnovanog Stalnog kaznenog suda. U njemu se, za razliku od haaške prakse, prema optuženiku najprije primjenjuju blaža sredstva prisile, ili ako hoćete, discipliniranja u postupku, a uhićenje kao najteži oblik slijedi na kraju. Logika oba hrvatska zahtjeva jest u specifičnostima optuženika s obzirom na njegovu dob i zdravstveno stanje. Sud je, odbijajući naše zahtjeve, potvrdio praksu da je uhićenje i transfer u pritvor obligatorna procesna radnja, a da su sve kasnije blaže mjere, pa i puštanje na slobodu, tek iznimka«, objasnio je za Vjesnik Goran Mikuličić, pravni zastupnik hrvatske vlade u »slučaju Bobetko«. </p>
<p>U Vladi je odluka Žalbenoga vijeća primljena s primjetnom rezervom. Odbijajući ikakav komentar odluke suca Jorde i četvorice sudaca iz Vijeća, ipak smo dobili signal izvjesnog iznenađenja pravnom razinom koja je uz odbijanje uslijedila u obrazloženju.</p>
<p>Naime, istodobno kad je stigao u Vladu, stav Žalbenog vijeća objavljen je na internetskoj stranici haaškoga sudišta. Iz dokumenta je vidljivo, a na to i Vlada upozorava, da je odgovor Vijeća upućen samo na prvi podnesak. O drugome, u kojem Hrvatska osporava pravne kvalifikacije iz optužnice, uopće nema odgovora.</p>
<p>Odvjetnik Goran Mikuličić kaže da su, sporenjem oko hrvatske legitimacije u sporu i njihovim rješenjem po kojem država na to nema pravo, suci očito shvatili da su pokrili sadržaj oba podneska iz Zagreba.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Radnicima Željezare isplaćena i treća plaća</p>
<p>ZAGREB/ SISAK, 29. studenoga</p>
<p> - Radnicima Željezare Sisak u petak je, kako je i obećao ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, isplaćena treća, puna plaća. Međutim, 1700 radnika Željezare zamalo je dobilo minimalnu plaću iako im je bila obećana puna, kao i prve dvije isplaćene. </p>
<p>Naime, čelnici sisačkoga gradskog poglavarstva su u četvrtak, nakon što su dobili Vladin dopis u kojem je stoji da će Hrvatski fond za privatizaciju radnicima isplatiti minimalac, u petak sazvali hitnu sjednicu. Na sjednici je jednoglasno odlučeno da će Grad kratkoročnom pozajmicom nadoknadi razliku do punog iznosa plaće, a taj dug od 2,8 milijuna kuna Željezara mora vratiti do 20. prosinca. Nakon sjednice Poglavarstva, hitno je sazvan Odbor vjerovnika koji je podržao tu odluku.</p>
<p>»Riječ je o kratkoročnoj pozajmici. Da nismo isplatili punu plaću, sigurno bismo imali cirkus«, rekao je Damir Borić, predsjednik Odbora vjerovnika. Prema njegovim riječima, stečajni upravitelj Željezare Ilija Marić dao je jamstva Gradu da će novac vratiti do 20. prosinca. »Prva je mogućnost da se razlika isplati iz Fonda, a druga da Željezara dobije određena sredstva od dužnika«, rekao je Borić. Sastanku Odbora vjerovnika prvi je put nazočio i predstavnik Ministarstva financija Jure Bajić.</p>
<p>Stečajni upravitelj Ilija Marić u četvrtak je izjavio da se intenzivno vode pregovori sa strateškim ulagačima. Tako se, kaže Marić, ovaj tjedan pregovaralo s »Podbrezovom« i »Duferkom«, a dolazak Talijana očekuje u ponedjeljak ili utorak. Prema njegovim riječima, talijanski partner nije poslao pismo namjere, nego je odlučio posjetiti Željezaru. Dodao je da mu se javila i jedna indijska kompanija koja je također zainteresirana. </p>
<p>»Da imamo još pet do šest mjeseci, riješili bismo problem novog strateškog partnera mnogo bolje«, smatra Marić.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Još jedan stegovni postupak protiv Lozine?</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Predsjednik splitskog Županijskog suda Igor Benzon u petak je objavio da je, na temelju članka 24. stavka 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, zatražio pokretanje stegovnog postupka protiv suca tog suda Slavka Lozine. »Zahtjev sam podnio zato što je sudac Lozina na konferenciji za novinare, 5. studenoga, u hotelu 'Opera' u Zagrebu postupio suprotno odredbi članka 90. Zakona o sudovima«, navodi Benzon u priopćenju.</p>
<p>Naime, Lozinu se tereti da je bez ovlaštenja predsjednika suda, na konferenciji za novinare koju je upriličio predsjednik Udruge sudaca Vladimir Gredelj, dao informaciju o tijeku kaznenih postupaka koji se vode kod njega na Županijskom sudu u Splitu protiv optuženika Vinka Budiše zbog ubojstva te Tomislava Duića i ostalih zbog ratnog zločina nad civilima. </p>
<p>Iako upravo sudac Lozina sudi u tim dvama postupcima, on bez dopuštenja predsjednika suda ne smije govoriti o njima. Jedino glasnogovornica splitskog suda, sutkinja Marica Šćepanović, ima Benzonovo ovlaštenje govoriti o tome. Lozinin je prijestup tim veći što je održao konferenciju u Zagrebu unatoč izričitoj zabrani predsjednika Benzona.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Privatizacija je promašena, ako joj je cilj punjenje proračuna«</p>
<p>Linić: U zadnje tri godine privatizirano 112 poduzeća/ Fižulić: Ideje o pretvaranju HFP-a u bilo kakav oblik državnog holdinga kojem bi cilj bilo upravljanje državnim portfeljom ne vode povećanju konkurentnosti gospodarstva/ Vukić: HFP ne brine o 20 milijuna četvornih metara najkvalitetnije zemlje uz more/ Glavan: Izvješće bi bilo jasnije da se osvrnulo i na brodare i brodograditelje, PIK-ove i hotelske komplekse/ Tadić: Kolika je bila transparentnost privatizacije, očito je iz slučaja Štrok kojim se danas bavi pravosuđe</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Analiza državnog portfelja za 2001. s osvrtom na rezultate privatizacije do listopada 2002., te operativni plan privatizacije državnog portfelja i analiza članova nadzornih odbora tvrtki u državnom vlasništvu, podijelile su u petak, u nastavku 26. sjednice, zastupnike Hrvatskog sabora. </p>
<p>Za razliku od parlamentaraca vladajuće koalicije (SDP, HSS, Libra) koji su uz manje zamjerke podržali treće po redu godišnje izvješće Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), oporba je izrekla cijeli niz kritika na predstavljene dokumente, zatraživši pritom smjenu neodgovornih članova NO-a, ali i utvrđivanje odgovornosti čelnika HFP-a. </p>
<p>Oporbeni klubovi (HDZ, HSP-HKDU, HSLS, DC) složili su se tek s dijelom uvodnog izlaganja potpredsjednika Vlade Slavka Linića, točnije njegove kritike odnosa HFP-a i nadzornih odbora pojedinih poduzeća, za koje je kazao »da još uvijek nisu kakvi bi trebali biti«, zbog čega je među ostalim nužno promijeniti članove NO-a koji Vladi onemogućavaju jasniji nadzor i podatke o vođenju poduzeća. </p>
<p>No, Linićevo zadovoljstvo uređenim odnosima među nositeljima državnog portfelja (Hrvatski fond za privatizaciju mirovinski i zdravstveni fondovi, Ina, HEP) koji zajednički rade na procesu nadzora i transparentnosti privatizacije državnog portfelja, oporba nije podržala. Kao ni njegovu ocjenu o transparentnom vođenju privatizacije, od koje se »novac izdvaja za obnovu, ulaganja u vode i cestogradnju«.</p>
<p>Linić je kazao da je u zadnje tri godine privatizirano ukupno 112 poduzeća, da su povećani pozitivni rezultati, a u većoj je mjeri pozitivno riješena insolventnost i nelikvidnost poduzeća. Potpredsjednik HFP-a Krešimir Starčević naveo je da je smanjen broj društava u portfelju, da ih je sada 1091, te da je smanjen ukupan gubitak društava i povećana realna vrijednost portfelja. </p>
<p>»Izvješća su neuvjerljiva i nepregledna«, ocijenio je, u ime Kluba HDZ-a, Dario Vukić, najavljujući da ih HDZ neće podržati. »Zašto Nadzorni odbor HFP-a o svom poslovanju jednom godišnje ne obavještava Sabor, već u parlament upućuje slikovnice«, pita Vukić, izražavajući pritom sumnju u istinitost podataka. </p>
<p>»HFP ne brine o 20 milijuna četvornih metara najkvalitetnije zemlje uz more, niti namjerava ucrtati granice pomorskog dobra, pa je za očekivati da će se skandali s zemljištem vrsarske 'Anite' i dubrovačkog Excelsiora nastaviti i dalje«, tvrdi Vukić. Napominje da se u spomenutim slučajevima »ne zna što je prodano, a što kupljeno«. </p>
<p>»Privatizacija mora iza sebe imati jasnu razvojnu politiku, jer ona je promašena ako joj je cilj punjenje proračuna«, ističe HSP-ovac Tonči Tadić i dodaje kako »nije svejedno tko će na kraju kupiti Slobodnu Dalmaciju i hoće li to voditi k bugarizaciji ili europeizaciji medijskog prostora«.</p>
<p>»Kolika je bila transparentnost privatizacije, očito je iz slučaja Štrok kojim se danas bavi pravosuđe«, primjećuje Tadić. </p>
<p>Tadićeve optužbe o političkoj podobnosti Linić je kasnije odbacio, istaknuvši da je Štrok bio najbolji ponuđač. Podsjetio je pritom HDZ-ovce na vremena kada su zbog političke podobnosti nastajali Kutle i Gucić. </p>
<p>S izvješćem je zadovoljan i Klub Libre, ali se ta stranka, kako je kazao Goranko Fižulić, protivi odustajanju od privatizacije i njezinu usporenju. Fižulić se usprotivio i pretvaranju HFP-a u bilo kakav oblik državnog holdinga kojem bi cilj bilo upravljanje državnim portfeljom. Takve ideje ne vode povećanju konkurentnosti gospodarstva, naglašava Fižulić, i dodaje kako ne zna ni za jedan slučaj u posljednjih deset godina da je ijedna državna tvrtka povećala zaposlenost.</p>
<p>»Izvješće bi bilo jasnije da se osvrnulo i na brodare i brodograditelje, PIK-ove i hotelske komplekse«, tvrdi Željko Glavan (Klub HSLS-a) i ističe pritom posebnu osjetljivost privatizacije jadranske obale. Glavan je upitao koliko je menadžera i članova NO-a do danas odgovaralo za stanje tvrtki u državnom vlasništvu.</p>
<p>Uz Libru, analize su podržali i klubovi HSS-a (Ante Markov), te SDP-a. Tako je Dragica Zgrebec, podržavši pozitivne pokazatelje izvješća, upozorila na potrebu većeg nadzora nad radom tvrtki u državnom vlasništvu. »To treba raditi tijekom cijele godine, a ne samo kada se pripremaju izvješća«, rekla je Dragica Zgrebec. Ona je naglasila potrebu kontrole, »osobito tvrtki u financijskoj konsolidaciji«, rekla je Zgrebec.</p>
<p>Zaključujući raspravu o izvješćima, Slavko Linić je odbacio tvrdnje oporbe o nevjerodostojnosti podataka. »Izvješća je razmatrala i prihvatila Vlada, a njih nisu osporila ni tijela nadzora«, rekao je Linić, nagovijestivši da će se i dalje nastaviti s istim načinom analiza.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kad se narodni tribuni razmašu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Jasno je da komunizam nije bio mila majka, ali nemojmo ga izjednačavati s fašizmom i kažnjavati nekog tko nosi majicu s likom Che Guevare«, uzviknuo je Damir Kajin (IDS), u raspravi o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u četvrtak u Hrvatskom saboru. Ta je vruća tema izazvala burnu polemiku, prepucavanje, dobacivanje i nadmudrivanje u sabornici. Potezale su se teme iz povijesti, ideologije, ocjene fašizma, komunizma, ustaštva, a prebrojavale su se i njihove žrtve.</p>
<p>Raspravljalo se i o tome treba li dekriminalizirati uporabu lakih droga, je li potrebno kažnjavati ruganje predsjedniku države ili isticanje fašističkih simbola, hoćemo li u Hrvatsku uvesti doživotni zatvor ili ne, je li zvijezda petokraka simbol komunizma ili totalitarizma, koji je proganjao sve one koji su se deklarirali Hrvatima; govorilo se i o međunarodnom terorizmu i otmicama zrakoplova... </p>
<p>Kajin je još u maniri pravednika, govoreći o fašizmu (a hiper-antifašistički stav IDS-a ionako je dobro poznat!), izazvao lavinu replika. Naime, on je ustvrdio da je Hrvatska »jedina država u Evropi u kojoj se dižu spomenici fašističkim vođama, u kojoj je ikonografija NDH prihvaćena društvena činjenica i u kojoj nekažnjeno prolazi rušenje fašističkih spomenika«. Upitao je i »što s djecom koja se kite ustaškim obilježjima na koncertima?«, iako je odmah ustvrdio da se protivi tome da nakon takvih koncerata policija podnese nekoliko tisuća kaznenih prijava. </p>
<p>Na Kajina je odmah »potegnuo«, Anto Kovačević (HKDU), odbrusivši mu da je »komunizam veće zlo od fašizma i da je iza sebe ostavio pustoš, tisuće nevinih žrtava, puno više nego fašizam«. Dodao je i da »jugokomunisti i skojevci, pripadnici Partije i velikoga Broza danas u Kumrovcu organiziraju velike skupove i svoju djecu oblače u pionirske odore«. »Ubacio« se odmah i Ljubo Ćesić Rojs (HDZ), riječima da je »pod zvijezdom petokrakom na Bleiburgu pogubljeno 500.000 Hrvata«.</p>
<p>Zvijezda je petokraka, otvorila i drukčije zastupničke mudrolije. Pa se tako Nenad Stazić (SDP), braneći politiku svoje stranke usprotivio mišljenju da je ona simbol komunizma, nostalgično dobacivši da je »ona simbol slobode koja se nalazi i na zastavama SAD-a i EU-a, a u Hrvatskoj je još jedino ostala simbol Tvornice ulja i Heinekena.</p>
<p>U raspravu o ustašama, partizanima i Drugom svjetskom ratu promptno se uključio i povjesničar Zlatko Canjuga (HND), proglasivši bitke na Sutjesci i Neretvi »legendarnim bitkama hrvatskih partizana i najvećim porazom četnika u Drugom svjetskom ratu«, retorički upitavši: »Za koga su se oni borili? Borili su se, kao što je Nazor govorio, za Hrvatsku!«. Tko o čemu Canjuga o partizanima.</p>
<p>Za Miroslava Rožića (HSP), ustaški je pokret bio »narodnooslobodilački, jer je nastao u jeku velikosrpske diktature kao odraz hrvatskog očaja«. Pravaši, unatoč činjenici da su u ovom saborskom sazivu jedni od najaktivnijih zastupnika koji se posebno ističu argumentiranim raspravama o temama 21. stoljeća, ipak još uvijek nisu raščistili s nedoumicama iz povijesti...</p>
<p>Zapažen solo-nastup bio je i onaj prvog čovjeka HSLS-a Dražena Budiše. Dostojanstveno je On je upozorio da su hrvatski zatvori »puni k'o šipci, zatvorenici su u neadekvatnim uvjetima i gdje će to kaznu izdržavati oni osuđeni na doživotni zatvor«. Čak se i, što je za njega uvijek smrtno ozbiljnog netipično, našalio upitavši »gdje ćemo smjestiti one tisuće mladih ustaša o kojima je govorio Kajin«.</p>
<p>Pitanje dekriminalizacije lakih droga izazvalo je u također posebnu pozornost, budući da se izmjenama Kaznenog zakona predlaže da posjedovanje manje količine droge bude prekršaj, a ne kazneno djelo. Kad god se otvori ova tema, prva ustaje mlada Sanja Kapetanović (SDP). Ovaj put izrekavši u četvrtak, u najmanju ruku, problematičnu rečenicu kako je objavila: »Poznato je da se od heroina umire, no još nije poznat nijedan smrtni slučaj zbog konzumiranja marihuane« pa je, ocjenjuje Kapetanović »opasno da mladima šaljemo poruku kako je pušenje trave i fiksanje heroinom isto«. Ali, HSS-ovci nipošto ne prihvaćaju dekriminalizaciju lakih droga, skočio je Petar Žitnik, podsjetivši kako u toj stranci već »sto godina žive u skladu s Bogom, prirodom i ljudima«. »Ako smo već robovi cigareta i alkohola, nemojmo legalizirati i treći porok. Jedna cigareta završava s tri i više kutija dnevno, a i rakom pluća, a početak od dva decilitra vina završava litrom mirogojčeka i delirium tremensom, dok marihuana završava heroinom, kokainom i smrću«, podučio je Žitnik. Zvučalo je kao horror, pogotovo kad su pravaši dometnuli da dekriminalizacijom lakih droga »vlast kupuje glasove mladih birača«. U kuloarima se na to ironično komentiralo kako će samo »napušeni« glasati na izborima za sadašnju vlast...</p>
<p>Posebno poglavlje u razigranoj raspravi potaknulo je pitanje treba li sankcionirati vrijeđanje predsjednika države. </p>
<p>Obrazlažući zakon, temperamentna ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović je ustvrdila da Predsjednika treba zaštititi od uvreda i izvrgavanja ruglu tako što će izgrednicima prijetiti zatvorska kazna od godinu dana. Neobuzdani Ivo Lončar je na to ispalio da predsjednik Mesić ionako sam sebe izvrgava ruglu »pjevajući 'Po šumama i gorama'«.</p>
<p>Mladen Godek (Libra) je kolege zastupnike ukorio da su »licemjerni jer danas žele zaštititi ugled predsjednika, dok su se kao oporba u vrijeme Franje Tuđmana tome protivili«. Promućurni HDZ-ov "lisac" Vladimir Šeks (HDZ) je podsjetio na odluku Ustavnog suda iz 2000. kojom se zaštita ugleda Predsjednika smatra protuustavnom, jer se njome ostvaruje nejednakost građana... Uglavnom, protiv kaznenog progona građana zbog vrijeđanja Predsjednika izjasnili su se svi, strahujući da bi takvom odredbom zapravo »potiho« bio uveden verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>. Uostalom, i sam se Mesić nedavno izjasnio protiv toga da ga se zakonski štiti. A da Mesiću u uzvraćanju udarca onima koji ga vrijeđaju ili mu dobacuju nema ravnog, već je notorna činjenica...</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Besplatan pristup sudskom registru na Internetu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Pristup sudskom registru na Internetu za koji se do sada plaćalo 5000 kuna za priključenje i više od 13.000 kuna za godišnju pretplatu postao je besplatan.</p>
<p>Besplatan pristup sudskom registru na web stranici - http://sudreg.pravosudje.hr - omogućen je odlukom Vlade o načinu i uvjetima za pristup podacima sudskog registra koja je objavom u Narodnim novinama ovog tjedna stupila na snagu. Time su ukinute dosadašnje naknade za pristup podacima iz sudskog registra.</p>
<p> Korisnik podataka iz sudskog registra dosad je za priključne trebao platiti jednokratnu naknadu od 5000 kuna za priključenje i mjesečnu pretplatu od 1100 kuna, te po pet kuna za svaki pristup podskupu podataka.</p>
<p> Najnoviji Vladin potez pozdravio je predsjednik Javnobilježničke komore Ante Ilić.</p>
<p> »Od 1997. kada je odlukom Vlade korištenje podataka iz sudskog registra putem Interneta postalo preskupo Komora se zauzimala za njeno sniženje«, rekao je Ilić Hini. Po njegovim riječima, javnobilježnički uredi nisu mogli podnijeti taj trošak i od njih 250 samo je jedan plaćao pristojbe za pristup sudskom registru na Internetu. Ilić smatra da će ukidanje pristojbi ubrzati posao javnim bilježnicima i odvjetnicima jer za izvode iz sudskog registra više neće morati čekati u redovima, ali i sudu jer će se riješiti redova i dijela suvišnog posla. Povećava se i pravna sigurnost jer će se pri sklapanju poslova i ugovora raspolagati najnovijim podacima o nekoj tvrtci, a ne u pravilu zastarjelim izvadcima iz sudskog registra, zaključio je Ilić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska predala Haaškom sudu vještačenje o Bobetku</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je, na temelju članka 59. Pravila o postupku i dokazima Haaškog suda, obavijestila tajništvo Suda da umirovljeni general Janko Bobetko iz zdravstvenih razloga nije sposoban sudjelovati u ikakvom sudskom postupku, rekao je u petak hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić. Službena obavijest o rezultatima medicinskog vještačenja u četvrtak popodne diplomatskim je putem proslijeđena tajništvu Haaškog suda. Vlada je u četvrtak od Županijskog suda u Zagrebu putem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave primila izvješće istražnog suca tog suda po kojem je medicinskim vještačenjem utvrđeno da general Bobetko iz zdravstvenih razloga nije sposoban sudjelovati u ikakvom sudskom postupku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vlada će tražiti nacionalni konsenzus o ulasku Hrvatske u EU</p>
<p>Hrvatska diplomacija nada se da će se Hrvatska u novom valu proširenja uspjeti priključiti Rumunjskoj i Bugarskoj 2007. / Ako se u tome ne uspije, Hrvatska će ostati izvan integracija / U lipnju 2003. u Solunu će se održati sastanak na vrhu Unije sa zemljama </p>
<p>zapadnoga Balkana </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatska će politika pokušati u sljedećih nekoliko mjeseci postići nacionalni konsenzus na nekoliko razina, uključujući i Sabor, o ulasku Hrvatske u Europsku uniju kako bi što bolje pripremljena mogla u sljedećih nekoliko mjeseci u Bruxellesu osigurati što povoljniju poziciju. Idućih šest mjeseci od iznimne je važnosti za hrvatsko približavanje Europskoj uniji, rekli su Vjesniku hrvatski diplomati. </p>
<p> Hrvatska u prvoj polovici 2003. namjerava istaknuti službenu kandidaturu za ulazak u Uniju, najvjerojatnije prije 21. lipnja iduće godine.. Naime, tog datuma u Solunu će se održati velik sastanak na vrhu Europske unije sa zemljama zapadnog Balkana na kojem će se odrediti smjernice nastavka politike Unije prema toj regiji. Hrvatska očekuje da će se na tom sastanku jasno naglasiti budućnost članstva u Europskoj uniji. </p>
<p> Hrvatska diplomacija nada se da bi snažna inicijativa u provedbi reformi u državi, kao i namjera da se Unija angažira oko novog vala proširenja mogla pridonijeti tome da se Hrvatska u procesu proširenja priključi Rumunjskoj i Bugarskoj 2007. Za takvo pozicioniranje Hrvatska više nema mnogo vremena. A ako se u tome ne uspije, Hrvatska će ostati izvan integracija zajedno sa zemljama koje još nemaju ugovorne odnose s Unijom (BiH, SRJ) te zemljama poput Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije čije su integracijske perspektive upitne i vrlo daleke. </p>
<p>Prije dva dana u Zagrebu je održan sastanak Vladine radne skupine za pripremu zahtjeva na kojem je zaključeno da je za uspješnost kandidature važna brza i dosljedna provedba reformskih procesa. No, hrvatska diplomacija strahuje da bi politički problemi poput suradnje s Haaškim sudom, nekredibilno pravosuđe te neuspjelo donošenje ustavnog zakona o pravima manjina mogli poremetiti namjeru da se Hrvatska istakne kao ozbiljan kandidat za članstvo u Europskoj uniji. </p>
<p>Sastanak na vrhu Europske unije sa zemljama zapadnog Balkana, Hrvatskom, Makedonijom, Albanijom, BiH i Jugoslavijom u Solunu nastavak je Zagrebačkog sastanka održanog u studenom 2000. godine, odnosno tzv. zagrebačkog procesa. Njime je zemljama u regiji dana perspektiva članstva u Uniji budući da su te države označene kao potencijalni kandidati. Među njima Hrvatska je trenutačno u najpovoljnijem položaju - za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju određen joj je rok od šest godina, a Makedoniji 10. Albanija započinje pregovore u siječnju iduće godine, no Europska komisija procijenila je da rok za ispunjenje uvjeta iz Sporazuma ne smije biti manji od 10 godina, što u praksi znači 12 do 13 godina, procjenjuju diplomati u Bruxellesu. </p>
<p>Jugoslavija ne može započeti pregovore dok do kraja ne riješi ustavne odnose Srbije i Crne Gore i dok ne uspostavi suradnju s Haaškim sudom. BiH je pak daleko od ispunjavanja tzv. Roadmapa (popis obveza) nakon čega se počinje ozbiljno razmišljati o pregovorima. </p>
<p>O pravom sadržaju sastanka u Solunu tek se počinje razmišljati i to na tri razine; na razini Grčke koja u prvoj polovici sljedeće godine predsjedava Europskom unijom, te na razini Europske komisije i Ministarskog vijeća EU-a. No, Vjesnik je saznao kako bi se osim još jasnije perspektive članstva u EU, sastanak trebao pozabaviti financiranjem zemalja u integracijskom procesu. Cards program ne može zadovoljiti potrebe za provedbom reformi, a pravo na korištenje fondova Europske unije zemlje ostvaruju tek kad započnu pregovarački proces za punopravno članstvo, u statusu kandidata. </p>
<p>Hrvatski političari nadaju se da će Hrvatska do kraja isteka roka Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (znači do 2007.) imati usklađeno 13 poglavlja uvjeta za punopravno člansvo od ukupno 31. Rumunjska je kao kandidat za EU izbačena iz vala proširenja zato što je ispunila samo 13 poglavlja. </p>
<p> Kako bi se uhvatio ritam reformi potrebnih za EU, zasad su se dvojica političara javno izjasnila da je potreban konsenzus u pogledu Unije - predsjednik Stjepan Mesić i ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Dobili smo prvi dio bitke protiv predrasuda o AIDS-u</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Drago mi je da sam u bolesnika vidio osjećaj sigurnosti i povjerenja jer su u dobroj bolnici i s dobrim izgledima da žive normalno, koliko to AIDS dopušta«, rekao je novinarima u petak premijer Ivica Račan nakon obilaska odjela Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu. Na tom odjelu liječe se svi oboljeli od AIDS-a u Hrvatskoj, njih 148. </p>
<p>Premijer i njegova supruga Dijana Pleština, te ministar zdravstva Andro Vlahušić posjetili su također Referalni centar za AIDS u toj bolnici, u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca.</p>
<p> »Pacijenti su svjesni da ta bolest više nije neizlječiva«, rekao je Račan, dodavši kako mu je drago što smo dobili prvu etapu bitke protiv predrasuda nakon prvog javnog sučeljavanja s tom bolešću. Hrvatska mora, istaknuo je, eliminirati predrasude u odnosima s ljudima koji su oboljeli od AIDS-a.</p>
<p>Prof. dr. Josip Begovac, voditelj Referalnog centra ocijenio bitnim edukaciju mladih i nastavak preventivnih akcija kao što su dostupne intravenske igle za ovisnike, čime je dosad izbjegnuta epidemija AIDS-a.</p>
<p> Dr. Ira Gjenero-Margan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navela je da je u Hrvatskoj manje od pet oboljelih od AIDS-a na milijun stanovnika, te 15 HIV-pozitivnih. Dodala je da treba pojačati aktivnosti vezane uz zaštitu stanovništva jer smo tranzitna zemlja u čijem okruženju raste broj oboljelih od AIDS-a. </p>
<p> Vlahušić je uručio priznanja prof. dr. Begovcu, te ravnateljici Jadranki Šošić i njenoj školi u Bijačima u Kaštel Novom u kojoj sada u prvi razred ide HIV-pozitivna djevojčica Ela zajedno s drugom djecom.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Crkvenac zaustavio prisilnu naplatu dugova i stečaj Dinama i Hajduka? </p>
<p>Porezna uprava zapečatila lokale 930 malih dužnika </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Ni dvije godine nakon što je utvrđen porezni dug nogometnih klubova Dinama i Hajduka koji zajedno iznosi oko 500 milijuna kuna, Porezna uprava ne može naplatiti potraživanja. Po svemu sudeći, ministar financija Mato Crkvenac odlučio je da se ne ide s prisilnom naplatom dok Upravni sud ne donese presudu. </p>
<p> Kako Vjesnik doznaje od izvora bliskog Ministarstvu financija, prvostupanjskim i drugostupanjskim postupkom provedenim na razini Porezne uprave, doneseno je rješenje da klubovi moraju platiti dug. Nakon toga, klubovi su pokrenuli postupak na Upravnom sudu koji traje već gotovo dvije godine, što je, saznajemo, samo jedan u nizu slučajeva da je zbog sporosti pravosuđa onemogućena provedba poreznih propisa. </p>
<p>Ali, postupak na Upravnom sudu, prema zakonu, ne sprečava Poreznu upravu da krene u prisilnu naplatu, osim ako postupak ne zaustavi ministar financija. Samo on, naime, prema Zakonu o državnom proračunu ima pravo donijeti odgodu do okončanja upravnog spora, odnosno odlučiti da se naplata po drugostupanjskom rješenju odgodi do donošenja presude.</p>
<p> Crkvenac je, kako saznajemo, to učinio u slučaju Dinama i Hajduka iako to nikad nije bilo službeno objavljeno. Na novinarska pitanja o sudbini tih klubova u proteklih godinu dana, ministar je samo naglašavao da se čeka odluka Upravnog suda. </p>
<p> Vjesnikov izvor otkriva da je takvih slučajeva, osim navedena dva nogometna kluba, vrlo malo. </p>
<p>Prema poreznim zakonima, izvjesno je da se za takve velike dužnike pokreće stečaj u kojem država može naplatiti potraživanja prodajom dužnikove imovine. Ta će sudbina, otkriva Vjesnikov izvor, zadesiti i dva vodeća nogometna kluba koji aktualnim sudskim postupkom »samo kupuju vrijeme«. </p>
<p>Istodobno dok gleda kroz prste velikim dužnicima, Porezna uprava nemilosrdna je prema malima, posebice onima koji rade s gotovinom, kao što su ugostitelji, trgovci, obrtnici i pružatelji raznih usluga. </p>
<p>Od ožujka, otkako poreznici kontinuirano pojačano nadzire »gotovince«, do danas inspektori su zabranili rad više od 930 obveznika. </p>
<p>Naime, striktnom primjenom poreznih propisa, porezna inspekcija ima pravo na licu mjesta pečaćenjem zabraniti rad obvezniku koji duguje poreze i doprinose, ili je kontrolom poslovnih knjiga utvrđeno da je prikazao manji prihod od ostvarenog i time državi utajio porez.</p>
<p> U Poreznoj upravi ističu da su vrlo zadovoljni rezulatima pojačanih kontrola obveznika, što se osjeti i na punjenju proračuna.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nakon deblokade, radnici Croatia busa opet blokirali tvrtku</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga </p>
<p> - Na temelju odluke Općinskog suda u Zagrebu, policija je u petak oko 10 sati deblokirala glavni ulaz u tvrtku Croatia bus, ali ne zadugo. Nakon odlaska sudskog izvršitelja oko 12 sati, sin bivšeg direktora i zamjenik člana Uprave Trpimir Sulić odobrio je izlazak 33 autobusa iz kruga poduzeća, no radnici su opet zapriječili ulaz u tvrtku i izlaz. </p>
<p>»Želimo zaštititi svoju imovinu i stoga ne dopuštamo izlazak autobusa. Žrtve smo nefunkcioniranja pravne države koja je odavno trebala riješiti pitanje Croatia busa i sankcionirati kriminalce«, poručili su štrajkaši. Istaknuli su da će nastaviti sa štrajkom i da neće odustati od zahtjeva da se smijeni sadašnja uprava i imenuje prinudna. Dodaju da će, ako im zahtjevi budu prihvaćeni, odmah prekinuti štrajk. </p>
<p>Obraćajući se novinarima, Sulić je ustvrdio da je radnicima koji su blokirali tvrtku, potpisao otkaze jer poduzeću nanose štetu te da oni više nisu zaposlenici Croatia busa.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: U Europi nema mjesta za državu koja selektivno primjenjuje zakone </p>
<p>Predsjednik kasnio je u Čabar, kako je istaknuo, zbog loših prometnica prema Gorskom kotaru / Govorio je o problemima koji priječe hrvatsko približavanje Europi / Izjavio je i da nam je potrebna industrijalizacija na višoj razini »kako ne bismo izvozili daske nego finalni proizvod«, jer se ne može živjeti samo od dva mjeseca turizma </p>
<p>ČABAR, 29. studenoga</p>
<p> - Zbog vrlo loše prometne povezanosti, pada broja stanovnika s 10.000 na 4500, te gospodarske devastacije, čabarski kraj zovu najvećim hrvatskim »otokom«. U petak je taj dio Gorskog kotara, koji u dužini od 52 kilometra graniči sa Slovenijom, posjetio predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
<p> Nakon što je opravdao svoje kraće kašnjenje lošim prometnicama prema Čabru, Mesić je u razgovoru s čelnim ljudima čabarskog kraja rekao da je sada najvažnije aktivirati gospodarstvo tog dijela Gorskog kotara što bi donijelo zapošljavanje i dovelo nove obitelji. Predsjednik smatra da država mora stimulativnim mjerama pomoći oživljavanju tog i sličnih krajeva u Hrvatskoj. Domaćinima je napomenuo da na svoje probleme trebaju stalno ukazivati jer će jedino tako započeti njihovo rješavanje. </p>
<p>»Strani ulagači doći će kad im damo sigurnost i pogodnosti. Trebamo njihov kapital i tehnologiju kako više iz Gorskog kotara ne bismo izvozili daske već finalni proizvod«, naglasio je Mesić. Dužnosnici su izjavili da je ovaj kraj bogat šumom, ali zbog centralizacije ima vrlo malo koristi od šumskog iskorištavanja.</p>
<p> Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina upozorio je da Zakon o brdsko-planinskim područjima nije zaživio, te da Hrvatskoj treba regionalizacija šuma i voda, jer kraj kao što je čabarski može živjeti ili od svojih resursa ili od pomoći države. </p>
<p> Mesić je posjetio i tvornicu LOŽ Metalpres u Plešcu, koja je 51 posto u slovenskom vlasništvu, a 130 zaposlenih su Hrvati. Potom je obišao pilanu Finvest corp u Gerovu. Ta korporacija zapošljava 600 ljudi, u vlasništvu je Marijana Filipovića, a svoje proizvode, uglavnom namještaj, u velikoj mjeri izvozi. </p>
<p> »Hrvatskoj treba proizvodnja, ne možemo živjeti od samo dva mjeseca turizma. Zemlja je doživjela deindustrijalizaciju, a sada moramo poduzeti sve da se ponovno industrijalizira, ali na višoj razini« , zaključio je Mesić. </p>
<p>Govoreći o ulasku Hrvatske u Europu, uz problem nepriznavanja prava manjina predsjenik je upozorio i na selektivno primjenjivanje zakona. </p>
<p>»Kakva je to država u kojoj jedan građanin mora, a drugi ne mora, odgovarati na pitanje suda? Takva država nema mjesta u Europi«, smatra Mesić. </p>
<p>»Civilizacijski doseg mjeri se stupnjem zaštite manjina«</p>
<p>Predsjednik je govorio i o manjinama. »Nacionalna manjina je ranjiva grupa, a civilizacijski doseg jedne zemlje mjeri se i time kako su u njoj zaštićene nacionalne manjine«, istaknuo je Mesić, dodavši kako sada neke snage u Hrvatskoj žele prikazati manjine kao opasnost za zemlju. Podsjetio je da je opasnost za Hrvatsku postojala kad je vlast bila u Budimpešti, Beču, Rimu i Beogradu. »Kakva opasnost može biti od nacionalnih manjina sada kad je vlast u Zagrebu i to u zemlji s devedesetpostotnim hrvatskim stanovništvom«, upitao je Predsjednik. Naglasio ej da su u ujedinjenoj Europi nacionalne manjine čimbenik povezivanja, a ne razdvajanja.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Radin poručio Račanu da »sredi stanje u svojoj stranci« </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Saborski odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržao je u petak amandman, koji su manjinski zastupnici kao kompromisno rješenje dan prije predstavili predsjedniku Vlade Ivici Račanu i potpredsjedniku Goranu Graniću. </p>
<p>Tim amandmanom pripadnici manjina s manje od 1,5 posto udjela u stanovništvu Hrvatske dobili bi pravo izbora najmanje četiri zastupnika. Srbi, kojih je jedino više od 1,5 posto, imali bi pravo na broj zastupnika sukladno broju glasača izašlih na izbore, a najmanje na jednog. Takvo rješenje reguliralo bi se izbornim zakonom. </p>
<p>U raspravi je istaknuto da je potrebno očuvati stečena prava manjina. Petar Turčinović (IDS) predložio je da provedbu ustavnog zakona zbog njegove važnosti nadzire Vlada. Nevio Šetić (HDZ) smatra da bi bilo bolje najprije donijeti izborni, pa onda ustavni zakon kako bi se pokazala dobra volja. </p>
<p>O ustavnom zakonu Odbor će nastaviti raspravu drugi tjedan, kad će se očitovati i o amandmanu Pododbora za prava nacionalnih manjina. Naime, Pododbor traži da se u ustavni zakon ugradi odredba iz Zakona o školovanju na jeziku nacionalnih manjina po kojoj prednost pri zapošljavanju u manjinskim školama imaju pripadnici manjine koji potpuno vladaju njezinim jezikom i pismom. Amandmanu se usprotivio Romano Meštrović (SDP), koji smatra da bi se tada mnogi Hrvati, radi očuvanja radnog mjesta, mogli početi izjašnjavati kao Srbi. »Takva odredba odnosi se samo na manjinske škole, provodi se već dvije godine i dosad nije bilo nikakvih pritužbi«, odgovorila mu je zastupnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil.</p>
<p>Drukčija situacija bila je na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav čiji je predsjednik Mato Arlović rekao da je amandman manjinskih zastupnika samo jedno od mogućih rješenja. Istaknuo je da će se svi amandmani na ustavni zakon razmotriti idući tjedan na sastanku predstavnika svih klubova. Arlović je predložio svoj amandman prema kojem bi se ukupan broj manjinskih zastupnika prema ukupnom broju zastupnika u Saboru odnosio kao ukupan broj birača svih manjina prema ukupnom broju birača u Hrvatskoj. </p>
<p>Zastupnik talijanske manjine Furio Radin naglasio je da takvo rješenje nije u duhu dogovora s premijerom Račanom, koji je dao načelnu suglasnost za amandman manjinskih zastupnika. Radin je nakon sjednice izjavio novinarima kako je »vrijeme da premijer Račan počne sređvati stanje u svojoj stranci«.</p>
<p> Vladimir Šeks (HDZ) predložio je da se prvo donese izborni zakon da bi se izbjegle moguće igrice oko njega, dok je voditelj OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Semneby poručio Vladi i manjinskim zastupnicima da je za donošenje ustavnog zakona potrebna suglasnost manjina i da treba sačuvati njihova stečena prava.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gareljić se ispričao novinarima </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić u petak se ispričao novinarima domaćih glasila koji su u četvrtak demonstrativno napustili vojarnu »Croatia«. </p>
<p>»Kako god ocijenili činjenicu nepridržavanja i novinarima dostavljenog (dijela) programa događaja u vojarni 'Croatia' - greškom, propustom ili pak skandalom - te u čemu god pokušali tražiti objašnjenje i razloge, jedno je neprijeporno: odgovornost snosimo mi iz Ministarstva obrane slijedom organizacijske logike i odgovornosti, u prvom redu ja osobno«, poručio je Gareljić. »Moja je obveza osigurati da takvih propusta ne bude, odnosno u protivnom povući jasne konzekvence«, ističe zamjenik ministrice obrane te nagalašava da su vojnici, dočasnici i časnici u vojarni »Croatia« profesionalno obavili posao, te da je Vod Vojne policije za mirovne operacije vrhunski pripremljen. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021130].
|
