NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233655 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikati računaju da će Vlada uoči izbora pristati na ustupke</p>
<p>Razlozi za štrajkove su različiti i zasebno su organizirani, pa se i ne može, što neki priželjkuju ili se toga pribojavaju, govoriti o nekakvom planskom izazivanju nereda i bunta protiv Vladine politike / Sindikati su spremno odbacili optužbe o politikantstvu i šurovanju s oporbom uoči izbora, uzvrativši da političari opijeni vlašću i kad im ponestane argumenata traže neprijatelje među radnicima i sindikatima / Provala radničkog bunta zatekla je Račanovu vladu, koja je prošle dvije i pol godine iskusila samo nekoliko većih štrajkova, pa je i to vjerojatno razlog za nervoznu reakciju</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Val štrajkova posljednjih je dana zatresao Hrvatsku. Štrajkašku iskru zapalili su radnici sisačke Željezare, 15-minutnim prosvjedom u znak potpore priključilo se više od 24.000 metalaca širom države, a štrajkašku palicu u srijedu su preuzeli srednjoškolski profesori i učitelji. Štrajkom mašu liječnici i carinici, četrdesettak tisuća radnika HT-a, Hrvatskih pošta, Ine i HEP-a zaprijetilo je općim štrajkom sredinom prosinca, a 6. prosinca pred Banske dvore u Zagrebu na prosvjed stižu radnici »Đure Đakovića«, koji traže da Vlada financijski konsolidira tu najveću metalsku tvrtku.</p>
<p>Razlozi za štrajkove su različiti i zasebno su organizirani, pa se i ne može, što neki priželjkuju ili se toga pribojavaju, govoriti o nekakvom planskom izazivanju nereda i bunta protiv Vladine politike. Sindikalnim demonstracijama radnici sisačke Željezare bore se za golu egzistenciju - isplatu plaća i opstanak tvrtke u stečaju. Nakon prosvjeda, počeli su i pregovori s Vladom, a kako će završiti agonija radnika koji odbijaju ići na burzu, znat će se iduće srijede kada će biti, očekuje se, izabran novi vlasnik Željezare.</p>
<p>S druge strane, štrajkom u osnovnim i srednjim školama te prosvjedom pred Banskim dvorima, sindikati su, uoči donošenja državnog proračuna, pokušali pritisnuti Vladu da poveća plaće učiteljima i profesorima za 20 posto te izdvoji više novca za prosvjetu. Za pregovaračkim stolom Vlada je ponudila 200 milijuna kuna više za plaće u osnovnim i srednjim školama, što bi prema neslužbenim informacijama povećalo plaće od osam do deset posto. Na uštrb tih povišica, kratkih će rukava ostati ostali javni i državni službenici, čije se plaće iduće godine ne bi povećavale.</p>
<p>Za golu egzistenciju ne bore se ni sindikati HT-a, HP-a, Ine i HEP-a. Općim štrajkom, ne dođe li do dogovora s Vladom, prijete zbog nepovoljne Vladine ponude o načinu otkupa sedam posto dionica HT-a, odnosno popusta od najviše 25 posto. Radnici HT-a, a po istom ključu i ostalih triju tvrtki, traže osnovni popust od 20 posto uz jedan posto za godinu staža, po čemu bi mogli ostvariti najveći popust od 60 posto. Konkretno, umjesto 2500 eura, traže pravo na raspolaganje dionicama u vrijednosti 10.000 eura. Uz najavu općeg štrajka, sindikalisti su upozorili da bi mogli pozvati članstvo da na izborima ne glasuje za sadašnju vlast.</p>
<p>Stoji li iza radničkih štrajkova i prosvjeda politika? Kada je izbio sisački prosvjed, neki ministri optužili su sindikate da su se udružili s HDZ-om kako bi, manipulirajući radnicima, izazvali političke nerede i srušili vlast. Sindikati su spremno odbacili optužbe o politikantstvu i šurovanju s oporbom uoči izbora, uzvrativši da političari opijeni vlašću i kad im ponestane argumenata traže neprijatelje među radnicima i sindikatima.</p>
<p>Sindikati su češće i žešće štrajkali i u vrijeme HDZ-ove vlasti, a i tada ih se prozivalo kao neprijatelje, slizane s tadašnjim oporbenim, a sada strankama na vlasti. Pravo je radnika da se i štrajkom izbore za interese, a vlast koja se osjeća nesigurnom može u takvim radikalnim potezima vidjeti skrivene namjere. Provala radničkog bunta zatekla je Račanovu vladu, koja je prošle dvije i pol godine iskusila samo nekoliko većih štrajkova, pa je i to vjerojatno razlog za nervoznu reakciju. Ako iza sindikalnih prosvjeda i ima politike, odnosno pokušaja skupljanja oporbenih poena za izbore, to samo može biti upozorenje vlasti da ne radi dovoljno dobro.</p>
<p>Na početku Račanova mandata sindikati su bili strpljivi i naklonjeni novoj vlasti, ponajviše zato što su očekivanja bila velika. Velike radničke demonstracije 1998. godine na Trgu bana Jelačića na neki su način bile uvod u političke promjene dvije godine poslije, a ne treba zaboraviti da je upravo uz podršku sindikata te glasovima radništva i sindikalnog članstva tadašnja koalicija šest stranaka stigla u Banske dvore. S vremenom je »ljubav« počela pucati, a sindikati su, nezadovoljni brzinom rješavanja gospodarskih i socijalnih problema te izostankom socijalnog dijaloga, nedavno prekinuli i socijalni pakt potpisan s Vladom i poslodavcima.</p>
<p>Niz štrajkova nije slučajno sada organiziran. Logično je da se u doba prihvaćanja proračuna i pritiscima pokušavaju izboriti bolje pozicije za iduću godinu, pri čemu sindikati ponajviše računaju na to da će Vlada u godini uoči izbora biti mekša i pristati na ustupke. No, prosvjedi su, upozoravaju sindikati, iskaz i nezadovoljstva radnika i građana zbog neispunjenih obećanja i stanja u gospodarstvu. A to bi Vladu, više nego sumnja o tome paktiraju li sindikati s oporbom, trebalo zabrinuti i potaknuti da u idućih godinu dana vuče brže poteze.</p>
<p>Pojedini sindikalni čelnici, pa i političari iz vlasti, upozoravaju da nezadovoljstvo radnika dostiže kritičnu točku, što bi moglo dovesti i do većih sukoba Vlade i radništva. Ta se predviđanja ipak čine pretjeranima.</p>
<p>Iako neki sindikati imaju i stranačkih sklonosti, Račan može računati na neslogu i nejedinstvo sindikata u pokušaju organiziranja većih demonstracija. No, što ih više bude etiketirala kao neprijatelje, Vlada će raditi u korist svoje štete i sama natjerati sindikate na poziciju protivnika, pa i na moguće predizborno paktiranje s oporbom.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>MORH: Stipetić mora do kraja godine u mirovinu</p>
<p>Za Ministarstvo obrane situacija je posve jasna, no, Ured predsjednika Republike traži dodano tumačenje Ustavnog suda o zakonima koji definiraju uvjete za umirovljenje načelnika Glavnog stožera</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Pravna tumačenja Vladina ureda za zakonodavstvo, kao i obrazloženja nekoliko nadležnih ministarstava u potpunosti otklanjaju bilo kakvu sumnju: general zbora Petar Stipetić do kraja godine mora u mirovinu! Potvrđeno je to u četvrtak Vjesniku iz Ureda za informiranje Ministarstva obrane.</p>
<p>»Pravna strana ne sadrži nikakve dvojbe, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga navršio je ove godine 65 godina života, što znači da do isteka ove godine odlazi u mirovinu«, potvrdili su u MORH-u. Drugim riječima, za Ministarstvo obrane situacija je posve jasna, no, Ured predsjednika Republike traži dodano tumačenje Ustavnog suda o zakonima koji definiraju uvjete za umirovljenje načelnika Glavnog stožera.</p>
<p>Ne treba posebno spominjati da ima više zakona koji reguliraju to pitanje. Zakon o obrani i Zakon o službi u Oružanim snagama samo su dva najčešće spominjana u kontekstu Stipetićeva umirovljenja. Za ministricu obrane Željku Antunović, pak, kako se tvrdi ovih dana, situacija je u vezi s tim pitanjem kristalno jasna. Štoviše, dio medija prenosi ministričinu izjavu o sadržaju pristiglog pravnog tumačenja. Primjerice, Željka Antunović podsjeća da u tumačenju pravnih eksperata jasno stoji da služba djelatne vojne osobe prestaje onoga dana kada rješenje o prestanku službe zbog mirovine postane konačno.</p>
<p>To pitanje regulirano je nizom zakona: od Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, Zakona o obrani, pa do Zakona o službi u Oružanim snagama, bez obzira na vrijeme kada je osoba imenovana na tu dužnost i bez obzira na vrijeme trajanja mandata. Ipak, i sama ministrica jasno se ogradila time da se radi o pravnom mišljenju, a da odluka o odlasku generala Stipetića u mirovinu još nije donesena.</p>
<p>Ovakav razvoj situacije potpuno dovodi u pitanje tvrdnje o tome da zakon jamči generalu Stipetiću mogućnost ostanka, ali unatoč tome iz Ureda Predsjednika zatražit će da se o svemu očituje sudbena vlast, Ustavni sud Hrvatske.</p>
<p>U međuvremenu, rasprava o tome kako će se rasplesti gordijski čvor o Stipetićevu umirovljenju poprimila je najšire razmjere. Nagađa se čak i o tome da se u strogoj tajnosti priprema susret premijera i Predsjednika u slučaju da tumačenje Ustavnog suda bude drukčije od onoga koje je dao Vladin ured. Dio domaće političke scene bez rezerve podržava ostanak Stipetića na mjestu načelnika vojske do kraja reforme MORH-a, no drugi tvrde da bi to bio negativan primjer onima koji u toj reformi moraju otići.</p>
<p>Zanimljivo, nitko od njih ni ne dovodi u pitanje sposobnost i iskustvo sadašnjeg načelnika. Bez obzira podražavaju li njegovo umirovljenje ili ne, Ured Predsjednika, MORH, Vlada i većina medija smatraju da bi iskustvo generala zbora moglo biti od izuzetne koristi za reformu Hrvatsku vojske i MORH-a.</p>
<p>S druge strane, zakon je - tvrde pravni stručnjaci - propisao da general Stipetić ove godine mora u mirovinu. U tom slučaju, prenose mediji, novi čelnik HV-a morao bi se imenovati u roku desetak dana. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska još nema veleposlanike u 12 zemalja svijeta</p>
<p>U prosincu će se u Zagreb vratiti veliki broj veleposlanika čiji su mandati završeni, a u 12 zemalja iz kojih su došli ostavit će zamjenike dok se ne pronađu nova rješenja / Osim praktičnog problema - činjenice da Hrvatska neće imati veleposlanike u zemljama koje su joj izuzetno važne - takva praksa ostavlja vrlo loš dojam u zemljama primateljicama, jer se šalju poruke po kojima te zemlje Hrvatskoj i nisu tako važne</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Unatoč najavi velike jesenske diplomatske rotacije, vladajuća koalicija još nije našla rješenje za 12 veleposlaničkih mjesta širom svijeta. Na posljednjem sastanku Koordinacije vladajuće kolacije nije se uspjelo naći rješenje ni za jedno veleposlaničko mjesto, od kojih su neka do izuzetne važnosti za diplomatsko predstavljanje Hrvatske u svijetu.</p>
<p>Hrvatska će diplomacija dočekati prosinac sa 12 upražnjenih mjesta. Hrvatskoj nedostaju novi veleposlanici u Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj, Rusiji, Izraelu i Brazilu, a Hrvatska nema veleposlanika ni u Kuala Lumpuru, New Delhiju i Otawi.</p>
<p>Koalicijsko prepucavanje oko novih veleposlaničkih mjesta i do sada je kočilo normalno funkcioniranje diplomacije u inozemstvu, a glavni je problem što svaka stranka »gura« svoje kanddate, koji često ne zadovoljavaju temeljne kriterije za rad u diplomaciji poput, primjerice, poznavanja jezika. Diplomati na Zrinjevcu kazali su Vjesniku da je, bez obzira na stranačka natjecanja oko ambasadorskih mjesta, vrlo brzo ustanovljeno da je kvalitetan kadar izuzetno teško naći.</p>
<p>Nemogućnost koalicijskog dogovora o imenima novih veleposlanika blokirala je sustav rotacije. U prosincu će se u Zagreb vratiti veliki broj veleposlanika čiji su mandati završeni, a u 12 zemalja iz kojih su došli ostavit će zamjenike dok se ne pronađu nova rješenja. Osim praktičnog problema - činjenice da Hrvatska neće imati veleposlanike u zemljama koje su joj izuzetno važne - takva praksa ostavlja vrlo loš dojam u zemljama primateljicama, jer se šalju poruke po kojima te zemlje Hrvatskoj i nisu tako važne.</p>
<p>Unatoč tome što se i dalje ne zna kada će se vladajuća koalicija dogovoriti o imenima veleposlanika, i dalje se u kuloarima kao kandidat za veleposlaničko mejsto u Berlinu spominje dojučerašnja zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. Do takvog rješenja doći će, jer je Milan Ramljak, dojučerašnji hrvatski veleposlanik u Njemačkoj u pismu ministru vanjskih poslova Toninu Piculi prije mjesec dana objasnio zašto više ne može obnašati dužnost veleposlanika budući da se ne slaže sa stavovima hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. U tom pismu, kao jedan od razloga, navedeno je i neodgovarajuće opremljena rezidencija, koja je uređena u kineskom stilu.</p>
<p>Sve je izglednije da će se potvrditi spekulacija o veleposlaničkoj zamjeni na relaciji Bruxelles - New York - Zagreb. Na mjesto zamjenika, u Zagreb bi se trebao vratiti Ivan Šimonović, hrvatski predstavnik pri UN-u, a zamijenit će ga Vladimir Drobnjak, koji dvije godine obnaša dužnost hrvatskog veleposlanika pri EU. Na upražnjeno mjesto u Bruxellesu trebala bi doći Mirjana Mladineo, zamjenica ministra za europske integracije.</p>
<p>Izvori u Ministarstvu vanjskih poslova napominju da diplomacija nema velikog utjecaja na odabir veleposlanika u unutarkoalicijskim prepucavanjima, ali najavljuju više reda u diplomatskoj službi. Interni natječaji za diplomatske dužnosti prvi put su javni i transparentni, a po novom sustavu neće se više moći dogoditi da veleposlanik sam, bez stručnog osoblja, sklapa ugovore o kupnji rezidencija ili veleposlanstava kao što se događalo u prošlom razdoblju.</p>
<p>Prema informacijama sa Zrinjevca, nakon unutarnje kontrole i državne revizije, protiv pojedinaca u diplomaciji koji su se na nezakonit način okoristili položajem podignuto je 12 prijava policiji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SRJ je odgovorna za genocid kao sljednica politike SFRJ</p>
<p>Pravni stručnjaci tvrde da je situacija Hrvatske u vezi s tužbom protiv SRJ slična bosanskohercegovačkoj, ali kompliciranija, jer su zločini u Hrvatskoj uglavnom počinjeni prije formalnog proglašenja SRJ / Hrvatska tvrdi da je SRJ odgovorna za genocid u našoj zemlji zato što je ta država baštinila institucije, politiku, pa i političare bivše SFRJ u raspadanju. Slijedom toga, Hrvatska smatra da je Međunarodni sud pravde mjerodavan za tužbu protiv SRJ</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Hrvatska je prije tri godine Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije zbog genocida. No, stvari se otad, kako se čini, nisu mnogo pomakle s mjesta. Slično je i u slučaju Bosne i Hercegovine koja je SRJ zbog genocida tužila još 1996. godine. Pravni stručnjaci upućeni u problematiku tužbi protiv SRJ ne žele više javno govoriti o tužbama, jer pravila ICJ-a nalažu da je dio postupka do rasprave u ovim slučajevima - tajan.</p>
<p>Nedavno je pak u ICJ-u održana javna rasprava o tužbi BiH protiv SRJ u kojoj je SRJ osporavala mjerodavnost Međunarodnog suda. Temeljni razlog zbog kojeg je SRJ osporavala mjerodavnost ICJ-a da se bavi bosanskohercegovačkom tužbom bio je taj da SRJ nije postojala kada je u BiH počinjen genocid. SRJ tvrdi da ne može biti tužena strana i zato što je ta država postala stranka ICJ-a i Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida tek nakon prijema u UN. Pravni stručnjaci tvrde da je situacija Hrvatske u vezi s tužbom protiv SRJ slična bosanskohercegovačkoj, ali kompliciranija. Naime, zločini u Hrvatskoj uglavnom su počinjeni prije formalnog proglašenja SRJ. No, Hrvatska tvrdi da je SRJ odgovorna za genocid u našoj zemlji naprosto stoga što je ta država baštinila institucije, politiku, pa i političare bivše SFRJ u raspadanju. Slijedom toga, Hrvatska smatra da je Međunarodni sud pravde mjerodavan za tužbu protiv SRJ. </p>
<p>Hrvatska je protiv SRJ podnijela tužbu još za vrijeme HDZ-ove vlasti, 1999. godine. Koncepciju tužbe izradio je kontroverzni američki odvjetnik David Rivkin, kojem je navodno za tu »uslugu« isplaćeno više milijuna dolara. Rivkinova »strategija« temeljila se na tvrdnjama da je SRJ kriva za genocid nad Hrvatima, ali i nad Srbima, jer da je poticanjem na iseljenje kriva za njihovo »samoočišćenje« iz tzv. SAO krajine. Ta koncepcija o »samoočišćenju« Srba poslije je napuštena, pa Hrvatska tereti SRJ za genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.</p>
<p>Tužba protiv SRJ vrlo je opsežna i sadrži više od 2700 stranica. U jednom svesku sabrani su dokazi o genocidu u istočnoj Slavoniji, a u drugom u Slavoniji, Baniji, Kordunu, Lici i Dalmaciji. Na tužbi je radilo četrdesetak domaćih i stranih stručnjaka, analizirajući više od 50.000 dokumenata. Prikupljeni su podaci o 10.572 poginula, 1419 nestalih i o 7624 zatočenih osoba. Pregledano je i preslušano oko 120 audio i video kaseta, a razgledano je 109 lokaliteta na kojima su počinjeni zločini. Obrađeni su i podaci o 79 postrojba oružanih snaga bivše SRJ, odnosno bivše SRFJ i 12 parapostrojbi tzv. SAO krajine, koje su činile zločine u Hrvatskoj.</p>
<p>Pravni zastupnik Hrvatske pred ICJ-em Ivan Šimonović svojedobno je upozorio da postupci na tom sudu dugo traju, ali je izrazio uvjerenje da se tužba neće rješavati desetljećima. Cilj je hrvatske tužbe, rekao je, da se sazna istina o žrtvama i utvrdi odgovornost, uključujući odgovornost vojnog i političkog vodstva SRJ, načelu sa Slobodanom Miloševićem, za genocid u Hrvatskoj.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Alarm u kući apsurda </p>
<p>DŽENETA ČOKIĆ</p>
<p>Kakav se rasplet može očekivati u trenutku kada osam najbližih suradnika svomu nadređenomu ponudi ostavke? Jednostavno, netko mora otići. Tko, odlučit će onaj koji je do takve situacije i doveo. Vijeće HRT-a o novonastaloj situaciji, prema očekivanjima, nije raspravljalo na sjednici u četvrtak, nego je najavilo izvanrednu sjednicu za sljedeći četvrtak.</p>
<p>Ponuđene ostavke osmorice članova Programskoga kolegija Hrvatske televizije, a pritom ne treba zanemariti ni ostavke nekih članova Vijeća HRT-a, samo su uključile alarmno zvono. Ništa više i ništa manje od toga. Jer, razlozi stanja u toj su kući mnogo dublji od trenutačnih odnosa snaga i moći, interesa, nesporazuma o nadležnosti i svega što se svakodnevno povlači po medijima. Oni nisu od jučer i stoga ih je vrlo teško razabrati koji su, a kamoli pronaći njihove uzroke. Sustav je prevelik, organizacija mu je zastarjela, birokracija golema i spora, a opće je mišljenje da bi tek ozbiljna konkurencija pokrenula taj tromi mehanizam. Najveća je stoga zabluda, u koju uostalom vrlo malo upućenih i vjeruje, da su problemi započeli s izborom na mjesto glavne urednice Jasne Ulage Valić. Da jesu, zar bi ona uopće bila izabrana? Njezin je najveći »grijeh« možda u tome što se, vrlo samouvjereno, ponekad možda i drsko braneći svoj neovisni status, uopće prihvatila te funkcije. U vremenu kada i mnogo iskusniji od nje to nisu htjeli.</p>
<p>U silnoj želji da se Hrvatska radiotelevizija što prije prometne u javnu ustanovu, Zakonom o HRT-u od prije dvije godine stvoreno je vijeće čiji će sastav, navodno, jamčiti, neovisnost i nepristranost toga tijela i brinuti o interesima javnosti, odnosno gledatelja. Prema istom je kriteriju to vijeće izabralo glavnu urednicu. Pritom, već u Zakonu, ravnatelju kuće, u ovom slučaju Mirku Galiću, onemogućen je svaki utjecaj na programske odluke. Pa ipak, situacija je dovedena do apsurda, jer na kraju su se svi, bilo pod krinkom neovisnosti ili pak otvoreno se stavljajući na stranu nekog od zainteresiranih političkih i inih lobija, željeli baviti, među ostalim, i programom. Koji je lošom kvalitetom na kraju podmirio sve njihove neizravnane račune.</p>
<p>Istodobno, pred zastupnicima Hrvatskog sabora do kraja bi se godine trebao naći novi zakon o HRT-u, na kojemu inzistira i Europska unija. Hoće li biti samo jedan u nizu onih koji su legalizirali interese aktualne političke vlasti u odnosu na najmoćniji i najutjecajniji medij ili će uistinu pokušati nacionalnoj televizijskoj kući omogućiti lakšu i što skoriju transformaciju u javnu ustanovu, pokazat će se vrlo brzo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Klasa optimist</p>
<p>MIRELA LILEK </p>
<p>Mirjana Burić Moskaljov je profesorica sociologije s 20 godina radnog staža. Radi u dvije škole</p>
<p> - gimnaziji i srednjoj školi u Velikoj Gorici, predaje četiri predmeta i vodi osam programa. Plaća joj je 3920 kuna. Ona spada u bolje plaćene profesore u Hrvatskoj.</p>
<p>Prosječna plaća njezinih kolega je 3674 kune, a učitelja u osnovnim školama 3507 kuna. Zato prof. Moskaljov kaže da ne prosvjeduje samo zbog male plaće, nego i zbog moralnog jada i bijede svoje struke. </p>
<p>Očekuje li da će prosvjed išta promijeniti?</p>
<p>»Da nisam optimist, ne bih ni radila u školi«, odgovara. </p>
<p>Istina je da u školama rade optimisti. Jer, toliko godina izdržati s minimalnom plaćom i teretom odgovornosti za 30 učenika u razredu, može valjda samo čovjek koji vjeruje da se stvari mogu promijeniti. Jedan od načina za promjenu učitelji nalaze u povremenim izlascima na ulice. Prosvjed u srijedu na Markovu trgu nije bio velik, no s njega se čula jasna poruka. Učiteljima i profesorima je, naime, dosta obećanja da će im biti bolje, da će dobiti više novca za svoj rad, da će ubrzo dobiti novu nastavnu opremu, da će ih društvo početi cijeniti. Lakrdija i laž, rekao bi jedan školski sindikalac.</p>
<p>Jedna je splitska učiteljica bila jako glasna na Markovu trgu. Kada se masa okupila i kad se očekivalo obraćanje sindikalaca, ona je počela vikati: »Stanite, ljudi, pukla mi je kapa!«. Njezin se papirnati šeširić, kakve su prosvjednici nosili na glavama, odlomio, a netko je dobacio: »Kape su nam iste kao i školska oprema!«.</p>
<p>Umjesto traženih milijardu kuna, kojom bi se plaće prosvjetara povisile za 20 posto, Vlada je bila spremna izdvojiti 200 milijuna. Plaće prosvjetara time ne bi puno rasle, učitelji ne bi bili baš zadovoljniji, škole ne bi bile ljepše. Ukratko, ne bi se ništa znatnije promijenilo. </p>
<p>Najmanje bi se, pak, promijenilo da je ministar kojemu je povjereno obrazovanje na dan prosvjeda ostao u Zagrebu. Jer, ministar Strugar mijenja male stvari: on može pomoći školi u Starom Petrovom Selu, kojoj je taj dan svečano položio kamen-temeljac za dvoranu, no očito nije u stanju pomoći cijelom sustavu koji broji 60 tisuća nastavnika i 600 tisuća učenika. Ostaje pitanje može li tko drugi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kissinger ponovno na sceni</p>
<p>Henry Kissinger u funkciji šefa komisije koja mora utvrditi propuste na području sigurnosti 11. rujna 2001. neugodna je činjenica za odgovorne u CIA-i, FBI-u i NSA-i / Bilo bi im lakše da ih ispituje kakav ambiciozni senator koji pomišlja na guvernersko mjesto ili pikira na Bijelu kuću / S profesorom Kissingerom neće biti u stanju igrati klasične igre moći i tihe prijetnje u stilu - »pazite što radite, znamo sve o vama«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Postavljanje Henryja Kissingera na čelo komisije koja mora utvrditi propuste na području sigurnosti 11. rujna 2001. godine znači da George W. Bush ne želi ništa riskirati. Kissingerova karizma u SAD-u je tolika da malo tko dovodi u pitanje takav izbor. Istodobno, Bush čitav posao povjerava čovjeku koji se čitav život bavi (u teoriji i praksi) definiranjem i provođenjem američkih interesa. Henry Kissinger je u američkoj politici i na međunarodnoj sceni zablistao u vrijeme administracije Richarda Nixona, republikanskog predsjednika koji je učinio povijesni zaokret u odnosima s Kinom i tada Sovjetskim Savezom.</p>
<p>Kissinger se pokazao ne samo ključnim arhitektom Nixonova vanjsko-političkoga smjera, nego i najboljim američkim pregovaračem i posrednikom u rješavanju sukoba u Vijetnamu i izraelsko-arapskim odnosima nakon Yom Kippur rata 1973. godine. Nakon toga, pomalo je potisnut u stranu da bi sada ponovno dobio glavnu ulogu u kopanju po i te kako bolnoj američkoj rani: zašto su 11. rujna zakazale glavne američke sigurnosno-obavještajne agencije, tko je kriv i što treba raditi ubuduće?</p>
<p>Uopće ne treba sumnjati kako će raditi Kissinger. Postavit će se više kao profesor međunarodnih odnosa, koji je u osam godina koliko je pod Nixonom vodio State Department odlično upoznao američki birokratski i sigurnosni aparat. Budući da je kroz čitavo to vrijeme »vedrio i oblačio« u Vijeću za nacionalnu sigurnost, Kissinger se vrlo dobro upoznao i sa slabim stranama obavještajne zajednice.</p>
<p>Henry Kissinger će u komisiju odabrati kompetentne osobe što se tiče iskustva, obrazovanja i elokventnosti. Njegovi istražitelji neće patiti ni od prevelike tvrdoće ni od popustljivosti. Osobitu pozornost posvetit će i pomoćnom osoblju koje mora biti na visini zadatka bez obzira na to kakvi budu konačni rezultati.</p>
<p>Kissinger je za taj zadatak izvrsno pripremljen. Nakon 11. rujna izrekao je i napisao brojne komentare. Mnoge njegove ocjene vrlo su britke i svode se na činjenicu da je najveća industrijska civilizacija na svijetu izuzetno ranjiva kada je netko iznenada napadne. U zemlji u koju godišnje uđe 30 milijuna stranaca i ostane živjeti njih milijun, specijalizirane tajne službe moraju biti aktivne 24 sata na dan (a da to nitko ne vidi). Kissinger smatra da su od dvadesetak obavještajnih i sigurnosnih agencija (sada su okupljene u ministarstvu domovinske sigurnosti s godišnjim proračunom od skoro 40 milijardi dolara što su dva bruto nacionalna proizvoda primjerice Hrvatske) 11. rujna zakazale tri najveće i najglasovitije. FBI, zato što prema tada važećim američkim zakonima nije mogao pratiti islamiste izvan granica SAD-a i obavljati taktičke misije u inozemstvu. CIA je mogla operirati svuda gdje se Al Qaida pojavljivala ali ništa od toga nije smjela raditi kod kuće, na američkom tlu. Zbog rivalstva s FBI-em mnogi korisni (već povezani i analizirani) podaci ostali su usidreni u samoj CIA-i (Agenciji). NSA, najvažnije američko globalno prislušno uho, hvatalo je širom svijeta brojne čak i nekodirane razgovore pripadnika Al Qaide, ali nije smjelo elektronski špijunirati komunikacije sumnjivaca unutar zemlje. Tako se 19 atentatora moglo spokojno i nezamijećeno pripremati pohađajući legalno čak i američke pilotske škole.</p>
<p>Henry Kissinger u funkciji glavnog istražitelja neugodna je činjenica za odgovorne u sve tri spomenute agencije. Bilo bi im lakše da ih ispituje kakav ambiciozni senator koji pomišlja na guvernersko mjesto ili pikira na Bijelu kuću, makar i kao potpredsjednik države. S profesorom Kissingerom neće biti u stanju igrati klasične igre moći i tihe prijetnje u stilu - »pazite što radite, znamo sve o vama«. U drugim zemljama u medije bi smjesta bile plasirane škakljive priče iz Kissingerova životopisa. On, naime, potječe iz slabostojeće sredine Nijemaca židovskog podrijetla u kojoj su svi bili krojači i gimnazijski nastavnici. Nakon emigriranja u SAD, mladi Kissinger morao se, bez gotovo ikakva znanja engleskoga jezika zaposliti u tvornici četkica za brijanje da bi mogao platiti školarinu za večernju srednju školu. Upravo takvi detalji ne samo da u Americi nisu kompromitirajući, nego su temelj uspjeha na američki način. Na putu između tvorničke pokretne trake i škole smještene u radničkom predgrađu počeo je nezaustavljivi uspon Henryja Kissingera do mjesta jednog od najvećih znalaca diplomatskog umijeća 20. stoljeća.</p>
<p>Henry Kissinger namjerava posao obaviti temeljito i nepristrano kako Amerika ne bi napravila i treću stratešku grešku u novijoj povijesti. On smatra da u Vijetnamu Amerikanci nisu na vrijeme uvidjeli da nacionalisti ne sjede u proameričkom Sajgonu, nego u komunističkom Hanoju. U Iranu pak, Washington je do kraja tvrdoglavo podržavao šaha Rezu Pahlavija i nije htio priznati da je islamska revolucija autentična i narodna. To se pokazalo fatalnim po američke dugoročne interese u tim zemljama.</p>
<p>Sada na vlastitim greškama o shvaćanju islamističkog terorizma Amerikanci moraju biti mnogo oprezniji. Kissinger je uvjeren da će se u narednih 50 godina oblikovati dvije stvari: trajna američka vojna premoć i preventivni ratovi protiv terorizma. Rat protiv globalnog terorizma još će više ojačati američku moć, ali će, kako predviđa Kissinger, izazvati asimetričnu borbu, otpor onih koji nemaju toliko moći. A kako njih obuzdati i pobijediti, vidjet će se kada Kissinger napiše završno izvješće.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Smjer haaške prakse u rukama žalbenih vijeća</p>
<p>Trenutačna pravna situacija pokazuje izrazitu naklonost Haaškog suda da je, bez obzira na sve okolnosti, spreman kao pravomoćnu presudu objaviti samo onaj dokument koji će moći izdržati i najžešću pravnu ekspertizu</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Žalbena vijeća u pravnoj praksi Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu postaju ključna točka. Nakon njihovih odluka u »slučaju Blaškić« i odluke u »slučaju Bobetko« znat će se kojim smjerom međunarodno kazneno sudovanje ide.</p>
<p>Žalbeno je vijeće u »slučaju Blaškić« poslalo je zanimljivo priopćenje. Iz njegova se sadržaja može nazrijeti kako baš to drugostupanjsko vijeće traži od Carle del Ponte da se izjasni o novim dokazima koje je ponudila obrana generala osuđenog u prvom stupnju na 45 godina zatvora.</p>
<p>Iako je riječ o normalnom postupku, pravo optužbi da se izjasni o navodima obrane, sadržaj toga zahtjeva prema tužiteljstvu izaziva gotovo presedansku situaciju u tom slučaju.</p>
<p>Carla del Ponte je tim zahtjevom prisiljena ne samo očitovati se o navodima obrane, nego i odgovoriti na snagu ponuđenih dokaza novim dokazima koji zagovaraju opravdanost prvostupanjske presude. Da bi se dokazi obrane mogli pobiti, tužiteljstvu bi bilo najlakše ponuditi nove, još snažnije tvrdnje u prilog prve optužnice. Dajući ih, Carla del Ponte zapravo upada u zamku. Njihovim bi predlaganjem i izvođenjem srušila vlastitu optužnicu, a to je upravo ono što obrana želi.</p>
<p>Ne ponudi li, pak, Carla del Ponte nove dokaze nego samo nastavi osporavati dokaze Ante Nobila, Blaškićeva branitelja, mogla bi navesti Žalbeno vijeće da otpočne raspravu o činjeničnom sustavu vrijednosti temeljem kojih je prvostupanjska presuda i donesena. Tu je riječ o procesnoj mogućnosti da se Žalbeno vijeće, protiv čije se odluke nema kome dostaviti žalba, upusti u raspravu. Situacija je to koja također odgovara obrani. Naime, branitelji Tihomira Blaškića uvjereni su da navodi iz optužnice ne mogu izdržati činjeničnu snagu novih dokaza iznesenih u žalbi na presudu.</p>
<p>Znači, kako god se okrenulo, ovakav potez Žalbenog vijeća voda je na mlin obrani.</p>
<p>Pusti li se na trenutak po strani konkretni slučaj generala Blaškića, ovakva pravna situacija pokazuje izrazitu naklonost Suda da je, bez obzira na sve okolnosti, spreman kao pravomoćnu presudu objaviti samo onaj dokument koji će moći izdržati i najžešću pravnu ekspertizu.</p>
<p>Za to postoje dva razloga.</p>
<p>Prvi, sucem međunarodnoga kaznenog suda ne postaje se samo tako. Riječ je listom o vrhunskim pravnicima čije karijere dolaskom u Haag dobivaju svojevrsnu krunu. Nakon početnih nedoumica i nesnalaženja u procesnim i materijalnim odredbama, Sud je napravio zaokret i prema vlastitoj praksi i prema sudačkom dostojanstvu s kojim se svaka presuda želi ispratiti iz Suda.</p>
<p>Drugi, nakon što je ovu jesen u Haagu počeo »raditi« i Stalni međunarodni kazneni sud (ICC), nije daleko od logike da bi svakome od sudaca ICTY-ja odgovarao prelazak u ICC. Primjer ne treba daleko tražiti. Trenutačni predsjednik ICTY-ja Claude Jorda »lobira« za sebe u kampanji imenovanja francuskoga sudačkog mjesta u ICC-u. Kao predsjednik Žalbenog vijeća u »slučaju Bobetko«, time je neizravno utjecao i na brzinu kojom se ta odluka donosi.</p>
<p>I u ovom bi slučaju izvjesna mogla biti javna rasprava i sučeljavanje tužiteljstva i obrane upravo zato što je smisao hrvatske intervencije na račun optužnice takav da sili Žalbeno vijeće na ulazak u meritum stvari. A konačna odluka, bez prava na žalbu, jest konačna za obje strane. Moguća rješenja Jordaova vijeća su bila ukidanje optužnice, povrat optužnice tužiteljstvu na popravak ili potvrda optužnice. Potonjim rješenjem, pak, na snagu stupa i uhidbeni nalog i nalog za transfer optuženika u Haag. Procedura za amortizaciju pravnih učinaka tog najlošijeg rješenja za optuženog Bobetka već je pri kraju. Informacija od četvrtka prema kojoj je sedmeročlani liječnički konzilij optuženika ocijenio nesposobnim za putovanje u Haag, za sudjelovanje i praćenje procesa, omogućava Haagu da u Zagreb pošalje svoje liječnike koji bi, zajedno s hrvatskim stručnjacima, trebali definirati stanje optuženika kao procesnu činjenicu, a ne samo kao medicinsku.</p>
<p>Upravo zato što je optuženikovo stanje takvo kakvo jest, Bobetkovi »savjetnici« koji su mu priječili odlazak u bolnicu pokazali su se Hrvatskoj većom prijetnjom od najgorega rješenja Žalbenog vijeća. Tu je, međutim, riječ o »hrvatskom presedanu« koji s Haagom nema veze.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko je Hrvatima ukrao demokraciju i Europu?</p>
<p>Mrtva je. Tu činjenicu ne može promijeniti ni jedna pojedinost ma kako živopisna bila. Ona je najdarežljivija hrvatska darovateljica organa. Njezine dijelove naći ćemo u bezbrojnim institucijama, njezine motive u najvećim društvenim pothvatima, ali Matice hrvatske više nema/Onaj koji je uskrisio hrvatsku državu, reanimirao je i Maticu hrvatsku. Nadajmo se da je s državom bio sretnije ruke. Ono depolitizirano tijelo, koje se Maticom zove, preslabo je da živi, prejako da umre. Matica-Lazarica dopustila je svom životvorcu ono što je odbila svom krvniku: da se bavi samo kulturom/ Nije dobro ako današnja Matica potvrdi da je Tito imao pravo kada je onu nekadašnju osudio kao nacionalističku. Ne zato što bi se zbog toga diktatoru oprostilo nasilje, nego zato što to jednostavno nije istina/Ako ima vladarskih ambicija, Igor Zidić može više naučiti iz iskustva svog indirektnog predsjedničkog prethodnika u Matici, nego što je naučio Gotovac kao Zidićev nasljednik u uredništvu »Tjednika«</p>
<p>ZVONIMIR BERKOVIĆ</p>
<p>Ovog ljeta, istodobno s viješću da je Igor Zidić postao novi predsjednik Matice hrvatske, došlo mi i jedno pismo sa zaglavljem te ustanove. Mladi Mladen Klemenčić (kažem mladi jer je sin mog šulkolege i još mu napadno sliči licem, stasom, a osobito glasom) piše kako redovito u Vjesniku prati moja pisma što ih upućujem »na razne adrese, stvarne i fiktivne«, čak i davno preminulim uglednicima naše prošlosti. »I takva Vaša pisma, pisma za koja ni Vi, ni ja ne možemo znati hoće li i na koji način dospjeti do primatelja, imaju smisla jer su svojevrsne metafore naše zbilje iz pera ugledna i priznata kroničara.«</p>
<p>Iskreno me dirnulo da netko vidi, bar kao teoretsku mogućnost, kako Krleža, Stepinac, kralj Aleksandar ili Vatroslav Lisinski čitaju nešto što im poručujem kroz metafizičku korespondenciju. Zato sam bio spreman prihvatiti poziv tog agilnog glavnog urednika Matičinog časopisa Hrvatska revija da »u godini kada Matica hrvatska obilježava 160. obljetnicu osnutka napišete pismo nekom od prijašnjih Matičinih predsjednika«, te u njemu »iznesete pogled na današnju Maticu hrvatsku i njezinu sadašnju misiju«.</p>
<p>Nažalost, već mjesecima uzalud pokušavam složiti jedno takvo pismo. Bez obzira koncipiram li ga za novine ili časopis, svaki se rukopis odmah zaplete u proturječja ideja i osjećaja, uspomena i činjenica, čiji je ishod uvijek nekakva zbrka i konfuzija. A što vrijedi moj tekst ako čak nije uredan, pregledan i ako mu izlaganje nije suvislo!? Ne mogu dopustiti, valjda, da se baš ovoj adresi obratim na najnižoj razini svoje pismenosti. Matici koja mi je toliko značila i koja mi je već pri prvom susretu preusmjerila biografiju.</p>
<p>No, nečemu sam se dosjetio. Kako bi bilo da ostavim na papiru sav taj nered glave, a formu (koja se od mene uvijek očekuje) opravdat će Vlado Gotovac. Njemu je, naime, na naslovnoj stranici 8. broja Hrvatskog tjednika njegov urednički prethodnik Igor Zidić objavio tekst vrijedan oponašanja. Pa neka se onda i moje pismo nazove</p>
<p>LETAK ZA MATICU HRVATSKU</p>
<p>Mrtva je. Tu činjenicu ne može promijeniti ni jedna pojedinost ma kako živopisna bila. Ona je najdarežljivija hrvatska darovateljica organa. Njezine dijelove naći ćemo u bezbrojnim institucijama, njezine motive u najvećim društvenim pothvatima, ali Matice hrvatske više nema.</p>
<p>Mlada hrvatska država propustila je priliku da, kao svoj prvi programatski čin, naredi veličanstvenu pogrebnu svečanost za svoju roditeljicu, koja je osuđena na smrt u sudnici Karađorđeva, a umorena gušenjem u svojoj palači na uglu Strossmayerova trga i Matičine ulice. Pokušajmo zamisliti kako bi to bio lijepi oproštaj od zavjetne kuće naše mladosti! Uz glazbu i verbalnu poruku G. F. Handela: Sve što živi - prolazi; ono što umre - ostaje!</p>
<p>Onaj koji je uskrisio hrvatsku državu, reanimirao je i Maticu hrvatsku. Nadajmo se da je s državom bio sretnije ruke. Ono depolitizirano tijelo, koje se Maticom zove, preslabo je da živi, prejako da umre. Matica-Lazarica dopustila je svom životvorcu ono što je odbila svom krvniku: da se bavi samo kulturom.</p>
<p>Ako bi netko imao božanskih namjera s Maticom, morao bi znati tajnu pretvorbe koja bi njezinu aktualnu slabost pretvorila u njezinu maksimalnu snagu. Na atmosferskoj razlici između onoga što ona jest i onoga za što je predestinirana, nastaje mogućnost silnih zračnih turbulencija, koje mogu pokrenuti tisuće vjetrenjača nacionalnih snova, naravno, ako goleme zračne lopate nisu u jalovim vremenima potpuno istrulile. Novohrvatski politički režimi određuju da Matica bude jedna od vjetrenjača, koje proizvode brašno kulture (uz, razumije se, mekinje duha). Dok je bila živa, Matica je imala ambiciju da bude sam vjetar; burevjesnik Povijesti.</p>
<p>Josip Broz, najpronicljiviji hrvatski politički instinktivac, prepoznao je u Matici ukleti dvorac. Suprotno strateškom aksiomu da u sve društvene zgrade trebaju komunisti ulaziti i tamo zavladati, taj socijalistički imperator proglasio je Maticu iznimkom. Svojim je klericima naredio da glavom bez obzira bježe iz te katedrale kako bi se spasili za partijsko pravovjerje. </p>
<p>Na tu protuprirodnu direktivu naveli su ga slučajevi trojice Matičinih predsjednika koje je delegirala Partija, a onda ih je, na borbenim zadacima, zadesilo idejno skretanje. Tako se, u mandatu književnog povjesničara Jakše Ravlića, Matica deklarirala »Deklaracijom o imenu i položaju hrvatskog književnog jezika«, u vrijeme kemičara Hrvoja Ivekovića pojavila se Pavletićeva »Kritika«, efikasna otopina za intelektualno razaranje unitarističnog tkiva, a prof. Jonke bio je direktni izdavač Hrvatskog tjednika, lista kojim su obilježeni zadnji tjedni idejne (polu)tolerancije u Jugoslaviji.</p>
<p>Treba pozdraviti izbor Igora Zidića, najmlađeg iz liderske ekipe koja je stvarala veličinu Matice. Uživao je tada neprijeporni ugled kao visokotiražni elitist, okrenut podjednaku svijetu glamoura i pučke estetike, modernistički vjernik tradicije, čovjek najširih obzora, a najdublje uronjen u hrvatsku stvarnost. Ali treba biti krajnje oprezan prema predsjedniku Matice kao promicatelju istine o Domovinskom ratu. U političkim istinama redovito pretegne politika nad istinom.</p>
<p>Nije dobro ako današnja Matica potvrdi da je Tito imao pravo kada je onu nekadašnju osudio kao nacionalističku. Ne zato što bi se zbog toga diktatoru oprostilo nasilje, nego zato što to jednostavno nije istina. Matica je u povijesti hrvatskog naroda trebala obaviti točno onakvu zadaću kakvu je na kolonijalnom potkontinentu odradio »Indijski nacionalni kongres«. Pametne knjige za tu slavnu ustanovu kažu da je »neka vrsta debatnog kluba malobrojnih intelektualaca, koji je ubrzo prerastao u široki socijalno-politički pokret sa sve radikalnijim stavovima«. Debatni klub bila je i Matica u drugoj polovici šezdesetih. Jedino mjesto u SRH gdje su se slobodno i radosno konfrontirale sve opcije i sva svjetonazorna učenja koja su uopće u nas bila poznata. Matica je bila vatromet pluralizma, obrazovni centar demokracije.</p>
<p>Bilo je, dakako, teških bolesnika nacionalizma, ali ni oni nisu sebi dopuštali takva odstupanja od dijaloške discipline da ih drugi ne bi više priznavali za svoje. Demokracija ne živi po strankama nego od dijaloga, a dijalog se sadržajnije i kvalitetnije vodi unutar jednog prostora nego vikanjem na daljinu.</p>
<p>Matica i Kongres trebali su svoje nacije učiti demokraciji i poslije osvajanja slobode nastaviti kao političke stranke kompetentno vladati državama i znalački stvarati demokratska društva. Kongresu je uspjelo, Matica nije živa dočekala ni slobodu ni stranku. Iz Kongresa je zato izronio Gandhi, iz Matice Tuđman.</p>
<p>Simpatičan nam je Zidić kad tako srdačno i otvoreno pokazuje kako mu je antipatična aktualna vlada. Zaista, pojava Ivice Račana u našoj sudbini upravo je nevjerojatna. Nije pohvalno što je bio komunist, ali je skandalozno da nije čitao Marxa. Jer da ga je proučio, naučio bi nešto i o onima protiv kojih je Marx bio, a to bi nam svima danas nešto vrijedilo. Tako se čini da je od čitavog komunističkog zanata on samo naučio provoditi negativnu selekciju.</p>
<p>Bože, čemu sliči lijevi dio hrvatske političke klase? Desnom, naravno. Hrvatski će narod zbog toga dovijeka Račanovom ispruženom kažiprstu uzvraćati svoj, koji je malo duži i tvrđi. Zar nije naš radni čovjek gotovo pola stoljeća otkidao sebi od usta da bi školovao svoje komuniste, slao ih na stipendije, na postdiplomske studije, davao im čitava poduzeća samo da uče kako se upravlja samoupravljanjem? A gle ih sada!</p>
<p>Novi, a 23. predsjednik Matice hrvatske, koji još uvijek nije napisao »Disertaciju« po uzoru na grofa Janka Draškovića, prvog Matičinog predsjednika, često daje intervjue. U nekima od njih tvrdi i ponavlja da su neprijatelji Hrvatske ukrali Hrvatima demokraciju i Europu. Poziva se na svoj uvodnik u »Kolu« iz 1991., kada je upravo on obnovio taj temeljni Matičin časopis. »S kojim i kakvim programom Kolo ide ususret neposrednoj budućnosti? Odgovaram s one iste tri riječi s kojima smo bačeni u tamnicu vremena, s kojima iz nje i izišli: Hrvatska, demokracija, Europa.« Te su tri riječi, prema Zidiću, skicirale »naše buduće sne težnje, one su u svom trostavačnom lancu naznačile koliko logičan, toliko i kauzalan niz/slijed.«</p>
<p>Zanimljivo je da je baš taj redoslijed, koji je zacrtao bivši glavni urednik Hrvatskog tjednika, proveo u život jedan od njegovih urednika, Franjo Tuđman. Pokojni Poglavar zaista je inzistirao prvo na pomirbi svih Hrvata, zatim na osvajanju vlasti putem demokracije i na kraju prijemu u Europu. </p>
<p>I Ivica je Račan, u svojoj metamorfozi, prošao isti redoslijed, samo u suprotnom smjeru. On je prvo shvatio da je komunizmu u Europi odzvonilo i zato se odmah, intenzivnim pranjem mozga, očistio od svih ostataka te zloćudne ideologije; zatim je, raspisujući prve višestranačke izbore, afirmirao demokraciju (koja je Tuđmanu i donijela vlast, a njega zadržala u politici); na kraju, početkom rata s Miloševićevom JNA, korektno se borio za granice i suverenitet i tako definitivno registrirao svoj hrvatski identitet. Kao bivši komunist bez prtljage, on je u čitavom kapitalističkom svijetu persona grata, a mi koji smo u svojoj zemlji bili proglašavani (u najmanju ruku) slugama imperijalizma, danas doživljavamo da nam na svim europskim granicama, politički carinici pregledavaju kovčege. Da ne unesemo u njihovo davno denacificirano zemlje fašističko ludilo, prouzročeno genetski modificiranim ustaštvom. Nitko se danas više ne boji diktature proletarijata, nego demokracije nacionalista.</p>
<p>Ni jedna civilizacija ne pati od viška pravednosti. Solženjicin, najefikasniji maršal hladnog rata, učinio je za Zapad više nego čitav NATO, pa ipak ljubimac te strane svijeta danas nije on nego Putin. Ne žrtva nego čuvar Gulaga. Da, Račan je možda prefriganac, ali nam nije ukrao ni demokraciju, ni Europu. Dobio ju je na tanjuriću s plavim obrubom. Zna se od koga.</p>
<p>Novi predsjednik Matice hrvatske kažnjava Europu, »kojoj smo zahvaljujući (i) benediktincima od davnine pripadali«, i istodobno tješi Hrvate jer ta Europa i nije bog zna što, kad već više od jednog milenija u njoj nema ni jednog političara koji bi bio dostojan partner Karlu Velikom. Zdravo, nesentimentalno razmišljanje, iako nema druge Europe osim one koja nas upravo otpušta iz svoje milosti. Nije nam nikakva utjeha snaga benediktinskog reda, kada je još Šenoa pjevao: S trona reče Josip kralj / Svim redovnikom nek je kraj! Molio bih da se u bespućima europske povijesne zbiljnosti, u njezinoj političkoj ispražnjenosti od svake veličine, ipak priznaju dva lidera: De Gaulle i Adenauer. Njihovom nacionalizmu nitko od Hrvata nije ravan, a pomirili su stoljećima zakrvljene narode carstva Karla Velikog i stvorili Europu od Atlantika do Urala, takvu Europu za koju mi je zbilja žao da je neću vidjeti kao njezin državljanin.</p>
<p>Zaustavimo se. Gotovčev »Letak za Maticu hrvatsku« imao je 13 točaka. Nezgodan broj, ali taj naš neprežaljeni prijatelj ni inače nije imao sreće s brojevima.</p>
<p>Postao je 21. predsjednik Matice hrvatske, a kako mu se učinilo da je ta posthumna Matica samo dekorativna kompenzacija za pakao, koji njemu počinje 21. sjednicom Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu, napustio je tu počast u zamjenu za vlas, makar u jednoj stranci. Računajući, naravno, na dvoboj najviše državne razine s prvim predsjednikom Republike, ali nije računao da u Hrvata svaki pomazanik čak i mrtve Matice više znači od bilo kakvog predstavnika skorojevićevskog liberalizma. </p>
<p>Ako ima vladarskih ambicija, Igor Zidić može više naučiti iz iskustva svog indirektnog predsjedničkog prethodnika u Matici, nego što je naučio Gotovac kao Zidićev nasljednik u uredništvu Tjednika. Gotovac se uvijek sporio s Tuđmanom, Zidić nikada.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>U hrvatskom se moru umišljenih siromaha često gube oni kojima je doista potrebna pomoć</p>
<p>Bolan prelazak iz socijalističkog u kapitalističko uređenje, iz komunizma u demokraciju, te osamostaljivanje Hrvatske veliki su potresi koje dugi niz godina trebaju »probavljati« i građani i gospodarstvo, a uz sve to Hrvatsku je pogodio i vrlo neugodan rat koji je porušio trećinu zemlje i skrenuo val stranih ulaganja u druge države, te pobudio bezbroj društvenih pojava koje su potpuno u neskladu s trendovima i događanjima u Europi / Pesimizam uništava dobre i kreativne ideje, vodi u letargiju i svakako je u suprotnosti s poduzetničkim duhom koji nam je potreban. Što prije prestanemo pronalaziti i uveličavati samo negativne društvene </p>
<p>pojave te uočiti i istaknuti naše prednosti i potencijale, to ćemo ih </p>
<p>svakako brže i lakše iskoristiti</p>
<p>KREŠIMIR KOVAČ</p>
<p>I ove srijede, kao i svakog tjedna, emisija »Znakovi vremena« svela se na isto: Branimir Bilić, kao pauk u svoju mrežu, u studiju uhvati goste, pa ih onda, naoružan deprimirajućim prilozima, bombardira pesimističnim i katastrofičnim zaključcima dok se i najoptimističniji gosti ne pretvore u zloguke proroke. </p>
<p>Nakon što Bilić nenadmašno isplete u nepunih sat vremena crnu sliku o svemu što ga okružuje, uopće ne čudi što se na završetku emisije javljaju deprimirani gledatelji s jednakim takvim pitanjima.</p>
<p>Bilić nije uopće iznimka, čak bi mogli reći da je takav način prikazivanja realnosti svojevrstan novinarski trend. Mnogi hrvatski tjedni listovi iz broja u broj barataju sumornim prognozama, a mnogi čitatelji količinu pesimizma koji im se servira doživljavaju kao mjerilo istinitosti informacije. </p>
<p>Čak i vijesti koje se bombastično obznanjuju najširem krugu ljudi često se izjalovljuju i pokazuju neistinitima već za nekoliko tjedana, što ipak ne priječi konzumente pesimizma da i dalje vjeruju tim istim novinarima.</p>
<p> Ne smijemo zaboraviti da smo, prema najavi jednog tjednika, mi već približno mjesec dana trebali biti pod sankcijama zbog slučaja Bobetko. </p>
<p>Zbog takva novinarstva koje podcjenjuje sve pozitivne događaje u Hrvatskoj, ali i vječno upućivanje samo na dvadesetak najbogatijih zemalja u kojima se hvali sve i svakoga, zbog televizijskog programa sačinjenog od isključivo američkih filmova i serija, u glavama mnogih Hrvata iskristalizirala se slika svijeta u kojoj postoje jedino bogate zemlje, uz njih Hrvatska kojoj nikako da krene zbog nesposobnosti njenih građana, pokvarenosti i tko zna još čega, dok negdje daleko postoji i nekoliko siromašnih zemalja koje pobuđuju prijezir i s kojima se nikad nije poželjno uspoređivati.</p>
<p> Zanimljiv je izraz »vani« koji bi, prema svojoj prirodi, trebao označavati sve svjetske zemlje, a koji se redovito koristi samo za one gospodarski najbogatije.</p>
<p>Vijesti iz svijeta u našim medijima zauzimaju vrlo malo prostora, a osobito su rijetke one koje bi dublje prodrle u gospodarske i druge probleme koji opterećuju mnoge strane zemlje. </p>
<p>Stoga se Bilićeva logika »gdje smo mi od fantastična i nedodirljiva Zapada«, potkrijepljena svakodnevnim američkim televizijskim serijama i filmovima koje na krajnje uljepšani način prikazuju realnost, može vrlo lako nametati našem čovjeku i nabijati mu kompleks nesposobnosti i primitivizma. </p>
<p>Realne činjenice bitno su drukčije od slike koju o svojoj domovini gaje mnogi Hrvati. Gledajući bruto nacionalni proizvod po stanovniku prema podacima iz 1998. godine od dvjestotinjak svjetskih zemalja Hrvatska zauzima odlično 48. mjesto, što znači da je prema tom kriteriju Hrvatska među četvrtinom najrazvijenijih zemalja svijeta.</p>
<p>Međutim, zemlje koje su bogatije od Hrvatske većinom imaju malo stanovnika, pa je tako zbroj ukupnog stanovništva svih tih zemalja nešto manji od milijarde, što znači da je samo svaki šesti čovjek na svijetu stanovnik bogatije, a ostala petorica žive u siromašnijim zemljama od Hrvatske.</p>
<p>Prema svim ostalim pokazateljima, Hrvatska, također, ne zaostaje mnogo za šačicom najrazvijenijih zemalja svijeta. </p>
<p>Kriteriji prema kojima se nekog može nazvati materijalno dobrostojećim u većine Hrvata očito su daleko pretjerani, što dovodi do velikih i potpuno iracionalnih frustracija koje duhovno osiromašuju naše društvo. </p>
<p>Pesimizam kojim Hrvate obasipaju mediji uzrokovao je da se neusporedivo više građana Hrvatske smatra siromašnima od onih koji su prema objektivnim mjerilima zaista siromašni, što znači da naše društvo obiluje umišljenim siromasima u moru kojih se često gube oni kojima je doista potrebna pomoć. </p>
<p>Umjesto zdrave solidarnosti prema ljudima koji su u nevolji, pesimizam se vrlo često servira i preisticanjem i pogrešnim obrađivanjem tema o socijalno ugroženim pojedincima. Vječno isticanje nezaposlenih istisnulo je u drugi plan milijune ljudi koji rade i primaju plaću, a davanje prostora isključivo poduzećima poput, na primjer, Željezare Sisak ostavlja dojam da sva hrvatska poduzeća propadaju. </p>
<p>Kao što su se nekad prešućivali mnogi neugodni društveni događaji, jednako se tako danas prešućuju mnogi uspješni poslovni ljudi i poduzeća kojima bi zapravo najviše trebalo dati prostora. </p>
<p>Hrvatska nije zemlja na svjetskim marginama, zapuštena, jadna i siromašna, nego zemlja koja ima izgleda da se u sljedećim desetljećima vine u sam vrh najbogatijih zemalja.</p>
<p>Bolan prelazak iz socijalističkog u kapitalističko uređenje, iz komunizma u demokraciju, te osamostaljivanje Hrvatske veliki su potresi koje dugi niz godina trebaju »probavljati« i građani i gospodarstvo, a uz sve to Hrvatsku je pogodio i vrlo neugodan rat koji je porušio trećinu zemlje i skrenuo val stranih ulaganja u druge države, te pobudio bezbroj društvenih pojava koje su potpuno u neskladu s trendovima i događanjima u Europi. </p>
<p>Unatoč svemu, Hrvatska je, prema bogatstvu, među vodećim zemljama u tranziciji, desetljećima ispred nekih svojih istočnih susjeda, što svjedoči o nevjerojatnoj sposobnosti, radišnosti i žilavosti hrvatskih građana da u nemogućim uvjetima i dalje stvaraju i rade. </p>
<p>Mnoge negativne pojave, što su, uostalom, ovaj put na početku emisije rekli i Bilićevi sugovornici, zajedničke su desecima drugih zemalja. </p>
<p>Pesimizam uništava dobre i kreativne ideje, vodi u letargiju i svakako je u suprotnosti s poduzetničkim duhom koji nam je potreban. Što prije prestanemo pronalaziti i uveličavati samo negativne društvene pojave te uočiti i istaknuti naše prednosti i potencijale, to ćemo ih svakako brže i lakše iskoristiti. </p>
<p>Autor je diplomirani teolog, srednjoškolski profesor, novinar iz Varaždina.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zakonom treba onemogućiti zbrku u nazivima koja može nastati zbog promjena u sustavu obrazovanja </p>
<p>U poglavlju »Osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju« navedeno je, među ostalim, da se znanost temelji na »etičnosti znanstvenika«. Kad se u istom članku nabrajaju temelji visokog obrazovanja o etičnosti nema ni slova. Ali zato je, u poglavlju »Etika u znanosti i visokom obrazovanju«, napisano da Hrvatski sabor imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Očito da predlagatelj nema povjerenja u znanstvenike i sveučilišne nastavnike / Posebno su zanimljivi uvjeti koje treba ispunjavati osnivač novog učilišta. Tako studijski program treba »kvalitetom biti sukladan standardima razvijenih europskih zemalja«. Koliko mi je poznato, standardi o kvaliteti nastavnih programa ne postoje. Zašto se navode europske zemlje, kad je dobro poznato da su neki studiji na višoj razini u neeuropskim zemljama, na primjer, kemijsko inženjerstvo u Sjedinjenim Državama / U Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju cjeloživotno obrazovanje, pristup na komu se danas treba temeljiti cjelokupan obrazovni proces, spomenuto je dva puta, i to formalno. Minimum koji je trebalo napisati jest da se pri izradi nastavnih programa, među ostalim, uzme u obzir i stvara temelj za ostvarivanje cjeloživotnog obrazovanja. To je ključno, iskazivanjem i toga cilja omogućit će se i izrađivanje ekonomičnijih programa</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Na internetskim stranicama Ministarstva znanosti i tehnologije (www.mzt.hr) objavljen je Prijedlog nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U odnosu prema dvama prethodnim prijedlozima, već se u naslovu mogu uočiti dvije promjene. Prethodni je bio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.</p>
<p>Vjerojatno se željelo istaknuti da visokom obrazovanju prethodi znanstvenoistraživački rad, da se na njemu temelji. Drugom se izmjenom iskazuje da je riječ o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, premda nije jasno koja/kakva je to znanstvena djelatnost, a da nije istraživačka.</p>
<p>U najnovijoj je inačici uzet u obzir dio stajališta Sveučilišta u Zagrebu (www.unizg.hr), a sigurno i više drugih mišljenja, te se može vjerovati da će taj zakon »zakoračiti« prema konačnom prihvaćanju.</p>
<p>Premda je to četvrti nacrt toga zakona postoje mnoga pitanja, od kojih su neka bitna, zbog kojih bi pojedina rješenja trebalo ponovno razmotriti. Ovdje ću se zadržati na nekima, posebno onima vezanim za nastavni proces.</p>
<p>U poglavlju »Osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju« navedeno je, među ostalim, da se znanost temelji na »etičnosti znanstvenika«. Kad se u istom članku nabrajaju temelji visokog obrazovanja, o etičnosti nema ni slova. </p>
<p>Ali zato je, u poglavlju »Etika u znanosti i visokom obrazovanju«, napisano da Hrvatski sabor imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.</p>
<p>Očito da predlagatelj nema povjerenja u znanstvenike i sveučilišne nastavnike. Na jednom, za život visokih učilišta, bitnom pitanju osporava njihovu autonomnost. </p>
<p>Etička su pitanja uvijek i svuda rješavale strukovne udruge; da navedem samo one novinara, pravnika i liječnika. </p>
<p>Prema važećem statutu Sveučilišta u Zagrebu etički kodeks donosi Senat. Istina, uz niz drugih akata koji sveučilište čine Sveučilištem, nije ga donio. Ipak, svoje je mišljenje iskazao odbijanjem »Ćudoredbenog propisnika«. </p>
<p>Možda to i jest razlog da sada Odbor koji će donijeti kritički kodeks treba imenovati Hrvatski sabor.</p>
<p>Danas, kad smo svjedoci otvaranja »visokoškolskih« ustanova koje često nemaju osnove za održavanje visokoškolske nastave (potrebnih prostora, opreme niti nastavnika), posebno su zanimljivi uvjeti koje treba ispunjavati osnivač novog učilišta. Tako studijski program treba »kvalitetom biti sukladan standardima razvijenih europskih zemalja«.</p>
<p>Koliko mi je poznato, standardi o kvaliteti nastavnih programa ne postoje. Zašto se navode europske zemlje, kad je dobro poznato da su neki studiji na višoj razini u neeuropskim zemljama, na primjer, kemijsko inženjerstvo u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Nije li nelogično da zakonski tekst ograničava sveučilišnu nastavu prema zemljopisnim koordinatama, umjesto da je usmjerava prema najnaprednijim.</p>
<p>Veoma je dobro da se u zakonu kvantitativno iskazuje uvjet vezan za nastavno osoblje, »najmanje polovica potrebnog broja nastavnika«, prostor i opremu, »odgovarajući prostor i oprema, u skladu s brojem studenata koje učilište želi upisati«. Tako je napokon utvrđena osnova za realno utvrđivanje brojnosti studenata koje može upisivati pojedino učilište. </p>
<p>To je i jedan od parametara pri utvrđivanju upisnih kvota. Ipak, kad se navodi brojnost potrebnih nastavnika, uvjet »polovica« treba biti vremenski ograničen, uz navođenje obveze učilišta u kojem roku treba popuniti radna mjesta vezana za obvezne nastavne predmete. </p>
<p>Ne vjerujem da se u naprednijem svijetu može pronaći primjer sveučilišta u kojem je nastava pokrivena polovično. U čl. 56. piše da se »visokoškolski studiji harmoniziraju s onima u europskom obrazovnom prostoru uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava«. </p>
<p>Tu u iskazu nema zemljopisnog (europskog) ograničenja. Pojam »harmonizacija«, zašto ne »usklađenost«, trebalo bi jasno definirati, pa riječ je o zakonskom tekstu. Uobičajeno je da se to napiše u posebnom članku, kao što bilo je učinjeno u prethodnoj inačici prijedloga zakona, uz objašnjenje i ostalih ključnih naziva.</p>
<p>Način na koji je ugrađen ECTS (europski sustav prijenosa bodova) pokazuje da predlagatelj teksta nije prihvatio (shvatio) dvije osnovne činjenice: ECTS bodovima pokazuje se opterećenost studenata, i to da se u semestru može »steći« 30 bodova, odnosno, ako je akademska godina trosemestarska, 20 bodova. Taj je iznos uvijek isti. </p>
<p>Kako se tih 30 bodova, odnosno 20 bodova raspodjeljuje po predmetima, utvrđuje se nastavnim programom.</p>
<p>ECTS-om se želi pojednostaviti mogućnost svladavanja dijelova nastavnog programa (pojedinih predmeta ili semestara), ne samo na različitim studijima istog sveučilišta, nego i na drugim, posebno u svijetu. </p>
<p>Nadalje, studij se završava svladavanjem nastavnog programa, odnosno polaganjem propisanih ispita, a ne stjecanje npr. 180 do 240 bodova. </p>
<p>U Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju navedeni su akademski nazivi koji se stječu završavanjem preddiplomskog i diplomskog studija, ali kad je riječ o završavanju visokoškolskog studija »odgovarajući naziv stječe se u skladu s posebnim zakonom«.</p>
<p>To je neprihvatljivo rješenje. Kako to da predlagatelju nije jasno kakva bi se zvanja trebala steći na visokoškolskim (stručnim) studijima. Ta je odredba u skladu s načinom osnivanja stručnih studija bez sagledavanja posljedica. </p>
<p>Zakonom treba onemogućiti zbrku u nazivima koja može nastati zbog promjena u sustavu obrazovanja i pojave novih zvanja. </p>
<p>Neprihvatljiv je i prijedlog o zvanju koje se stječe nakon završenog specijalističkog poslijediplomskog sveučilišnog studija, odnosno poslijediplomskog specijalističkog veleučilišnog studija, oba puta to je »specijalist određenog područja«. </p>
<p>Mnoga bi se pitanja jednostavnije riješila da se prihvati dobra europska praksa da se uz zvanje navede tip (razina) učilišta koje je završeno npr. »sv. st.«, »str. st.«, za sveučilišni, odnosno stručni studij.</p>
<p>Kada je riječ o nazivima studija ne bi li bilo bolje da se »visokoškolski studij« naziva »stručni studij«. Taj naziv odgovara cilju obrazovanja, a ne nazivu škole. U Njemačkoj je to Fachhochschule.</p>
<p>Kad je naslov jednog poglavlja »ECTS bodovi i njihov prijenos«, jasna je razina razmišljanja pisca Prijedloga nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ona je totalno administratizirana.</p>
<p>Ne prenose se bodovi nego se priznaju znanja stečena na drugom učilištu. </p>
<p>ECTS bodovi su samo jedan od parametara u postupku priznavanja stečena znanja. Ključni su sadržaji koji su na određeni način i na odgovarajućoj razini savladani. Radi olakšavanja prijelaza razvijena je metodologija koja se skraćeno naziva ECTS. </p>
<p>Tom je sustavu Sveučilišni vjesnik (XLVI., 2000., poseban broj, Sveučilište u Zagrebu) posvetio šezdeset stranica, praktički cijeli broj, koje bi ipak trebalo pročitati.</p>
<p>Zbrka s ECTS bodovima je potpuna kad se navode uvjeti za završetak studija. Za završavanje preddiplomskog i diplomskog studija potrebno je steći ECTS bodove, ali za visokoškolski studij bodovi nisu uvjet, premda su u prijašnjem tekstu navedeni.</p>
<p>Na sličan je način »usklađen« i tekst o dopunskim ispravama o studiju. U čl. 72. piše da njihov sadržaj propisuje ministar, a, prema čl. 92., to je obveza Rektorskog zbora.</p>
<p>U poglavlju »Studijski program« navedeno je »…stupanj koji se stječe … «, a da u cijelom zakonu o stupnju koji se može steći nema niti riječi. (Nekoć smo imali studije VI., VII. i VIII. stupnja možda je pisac na to mislio?) </p>
<p>Danas se često se govori o djelotvornosti odnosno ekonomičnosti studija. Način i uvjeti polaganja ispita su s tim usko povezani. Ne bi li osnovna pravila trebala biti ustanovljena zakonom. Jedan od »instrumenata« kojim se, među ostalim, i studenti štite od »neobjektivnih« nastavnika, a nastavnici od uzastopnog izlaska na ispite nedovoljno pripremljenih studenata, jest komisijski ispit.</p>
<p>Zakonom bi trebalo ustanoviti osnovne postavke o komisijskom ispitu i posljedicama do kojih on dovodi (na primjer, upisuje li se predmet ponovno, ponavlja li se godina ili se gubi pravo na daljnji studij?). To bi značilo da se to pitanje »harmonizira« na hrvatskim visokim učilištima.</p>
<p>U Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju cjeloživotno obrazovanje, pristup na komu se danas treba temeljiti cjelokupan obrazovni proces, spomenuto je dva puta, i to formalno. </p>
<p>Minimum koji je trebalo napisati jest da se pri izradi nastavnih programa, među ostalim, uzme u obzir i stvara temelj za ostvarivanje cjeloživotnog obrazovanja. To je ključno, iskazivanjem i toga cilja omogućit će se i izrađivanje ekonomičnijih programa.</p>
<p>Na kraju bih istaknuo dvije činjenice koje pokazuju i bitne pomake u načinu djelovanja. Prva je da je tekst javno objavljen kao prijedlog i nacrt, istina bez obrazloženja. A druga jest, citiram, »pod uvjetima koje propiše visoko učilište … visoko učilište može upisati i osoba koja nije prethodno završila odgovarajuće školovanje ako je iznimno nadarena…«.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ivaniševićev tekst pun je etiketiranja, a sve što dolazi iz Katoličke crkve njemu zaudara na sumpor</p>
<p>Nitko u Hrvatskoj nije tvrdio, kako piše Ivanišević, da ono što je »dopušteno velikima, dopušteno je i malima«, nego samo to da mali narodi moraju imati ista prava kao i veliki, jer ako to nije tako, međunarodno pravo nema nikakva smisla, a mali onda posežu za terorom. Očito je da je Ivanišević na strani jakih, onako kako to definira Ante Starčević svojim nazivom slavoserb, koji prema tumačenju Vase Bogdanova nije pripadnost nekom narodu nego »politička kategorija«/ Vrlo mi je polaskalo kad me je Ivanišević stavio u blizinu Oca domovine Ante Starčevića, koji nije bio onakav kakvim su ga prikazivali ustaše i komunisti. Ivaniševiću više odgovaraju Strossmayer (Krleža ga je nazivao Štrocom) i Mažuranić, kao nekakvi »politički praktičari«. Svi su oni imali svoja mjesta u hrvatskoj povijesti, koja bi bila nepotpuna da su postojali samo »praktičari«, a ne i idealisti i vizionari</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Igrom slučaja prekasno sam pročitao repliku Alojza Ivaniševića (»Hrvatska je desnica od Starčevićeva vremena do danas u razdoblju nacionalnoga puberteta«, Vjesnik, Stajališta, 26. listopada) na moj osvrt na nastup predsjednika Republike Stjepana Mesića pred Međunarodnim tribunalom u Haagu. </p>
<p>Htio sam odustati od odgovora Alojzu Ivaniševiću, smatrajući da njegovi stavovi odišu zadahom jugoslavenstva iz devetnaestog stoljeća, a i onog komunističkog od 1945. do 1990., no prijatelji me posavjetovaše da mu odgovorim, jer bi šutnja bila slična intelektualnom dezerterstvu.</p>
<p>Ponajprije, Ivaniševićev je tekst pun etiketiranja u stilu jugokomunističkih polemičara. Protivniku se jednostavno prilijepi biljeg da je nacionalist, desničar i – što je mala novost – starčevićanac, pa nek se onda »kuha u vlastitom sosu«. </p>
<p>Zatim se »suvereno« ignorira njegove sadržaje, uz tvrdnje koje nije napisao.</p>
<p>Ivaniševićevo navodno iskustvo da argumenti hrvatskih »nacionalista« nailaze na »smijeh ili odmahivanje rukom« u novinskim uredništvima ili na skupovima u inozemstvu jednostavno ne drže vodu, jer ja i mnogi drugi imamo potpuno drukčija iskustva. </p>
<p>Mišljenja slična mojima zastupaju mnogi strani stručnjaci i političari u svojim knjigama. Da spomenemo samo neke: Lujo Tončić-Sorinj »Kroatiens einsamer Kampf«, J. G. Reissmüller: »Der Krieg vor unserer Haustür«, Alois Mock: »Das Balkan-Dossier«, Viktor Meier: »Wie Jugoslawien verspielt wurde« i »Jugoslawiens Erben«, Ludwig Steindorf: »Kroatien«, te dr. Hans Benedikter: »Die bitteren Früchte von Dayton«. </p>
<p>Mnogi njemački, austrijski, američki i britanski izvjestitelji, također, su većinom slijedili ideje i argumente tih autora.</p>
<p>Kad sam napisao da je u Hrvatskoj za vrijeme HDZ-a vladala »uzorita demokracija«, odmah sam naveo »u usporedbi sa stanjem u krnjoj Jugoslaviji«, a potonji dio rečenice Ivanišević prešućuje. Također, nije istinita njegova tvrdnja da čak ni bavarski CSU s premijerom Edmundom Stoiberom nije mario za »Tuđmanovu Hrvatsku«.</p>
<p>Baš obratno, naveliko su joj pomagali. No Ivanišević želi samo jedno: poistovjetiti krivnju Miloševićeve Srbije i Hrvatske pod Tuđmanom za sve nevolje ratova na području bivše Jugoslavije koju očito simpatizira.</p>
<p>Ivanišević govori o nekakvim »neutralnim međunarodnim čimbenicima« u čiji se položaj ne mogu staviti »Borić i ostali desničari«. (Izraz desničar je tu najveća moguća optužba, točno kako su to radili komunisti.). Neka navede koji su to međunarodni posrednici na tlu bivše Jugoslavije bili objektivni? </p>
<p>Svi su oni zastupali interese svojih država od kojih neke, kao Francuska i Britanija, nikad nisu »oprostili« Njemačkoj što je navodno »prerano« priznala Hrvatsku i Sloveniju. A »prerano« je bilo poslije uništavanja Vukovara, granatiranja Dubrovnika, Šibenika, Osijeka, Karlovca itd., i osvajanja trećine hrvatskog teritorija.</p>
<p>Možda je Ivaniševiću žao što nisu uspjeli oni posrednici koji su htjeli ciprizirati Hrvatsku, namećući joj zloglasni plan Z-4, kojim bi u Lijepoj našoj bila stvorena »srpska država u državi«.</p>
<p>Laž je Ivaniševićeva tvrdnja da sam Miloševića u dvoboju s Mesićem proglasio pobjednikom, naprotiv napisao sam da je suvišno pitanje tko je bio »bolji«, požalivši što se hrvatski predsjednik nije bolje pripremio i iskoristio sve hrvatske podatke i argumente. Možda se baš taj Mesićev manjak svidio Ivaniševiću? </p>
<p>Ivaniševiću »smrdi« i stav Katoličke crkve u Hrvata prema Haaškom sudu. On se i dosad javljao otrovnim paskvilima protiv Crkve, tražeći u njoj nepostojeći »fundamentalizam«.</p>
<p>Smeta mu što neki svećenici i biskupi optuženike na hrvatskoj strani »proglašavaju nedužnima«. A zašto ne, ako znamo da je Tribunal nastao političkom voljom i financiran od SAD-a koji inače odbija nasljedni Sud za svoje građane i druge države ucjenjuje zbog toga. </p>
<p>Kakvo licemjerje i kakav cinizam!</p>
<p>Ivanišević niječe da Domovinski rat ima pravo na svoje dostojanstvo. Ne razlikuje obrambeni od napadačkog rata. Čak i prema katoličkoj teologiji napadnuti ima pravo na samoobranu. Nitko u Katoličkoj crkvi u Hrvata nije branio »pravo na zločin«.</p>
<p>Zašto Ivanišević ignorira »ratne govore« kardinala Kuharića kao i njegove susrete sa srpsko-pravoslavnim patrijarhom i episkopima. Očito je da sve što dolazi iz Crkve njemu zaudara na sumpor. Tu mu može pomoći samo psihijatar. </p>
<p>Nitko u Hrvatskoj nije tvrdio, kako piše Ivanišević, da ono što je »dopušteno velikima, dopušteno je i malima«, nego samo to da mali narodi moraju imati ista prava kao i veliki, jer ako to nije tako, međunarodno pravo nema nikakva smisla, a mali onda posežu za terorom.</p>
<p>Očito je da je Ivanišević na strani jakih, onako kako to definira Ante Starčević svojim nazivom slavoserb, koji prema tumačenju Vase Bogdanova nije pripadnost nekom narodu nego »politička kategorija: slavoserbi su režimlije, sluge tuđinskih, protunarodnih vlada, dvostruki robovi (sclavi i servi) Beča i Pešte«. (Vasa Bogdanov: »Starčević i Stranka prava prema Srbima...«, Zagreb, 1951.).</p>
<p>Inače, vrlo mi je polaskalo kad me je Ivanišević stavio u blizinu Oca domovine Ante Starčevića, koji nije bio onakav kakvim su ga prikazivali ustaše i komunisti. Ivaniševiću više odgovaraju Strossmayer (Krleža ga je nazivao Štrocom) i Mažuranić, kao nekakvi »politički praktičari«. </p>
<p>Svi su oni imali svoja mjesta u hrvatskoj povijesti, koja bi bila nepotpuna da su postojali samo »praktičari«, a ne i idealisti i vizionari. </p>
<p>Inače, Strossmayer je tvrdio da bi bilo bolje da je Srbija, a ne Austro-Ugarska, dobila Bosnu i Hercegovinu, što bi značilo, da se dogodilo, da u BiH danas ne bi bilo nijednog muslimana, a Hrvati bi bili pretvoreni u »katoličke Srbe«, ako ne i protjerani. </p>
<p>A da Mažuranić nije bio pjesnik, danas bi u najbolju ruku bio samo jedan od važnijih, ali ne i najvažniji hrvatski ban, koji se nije mogao odlučiti prema kome će se uslužnije ponašati, prema Beču ili Budimpešti.</p>
<p>No moderni slavoserbi kao što je Alojz Ivanišević to ne mogu shvatiti. Oni u Hrvatskoj vide na djelu »divljanje nacionalističke desnice« samo zbog toga što su neki tražili da se jednim ratnim brodom simbolički zaštite hrvatski ribari u Savudrijskoj vali od naleta slovenskih »širitelja granica«, dok službeni Zagreb »pere ruke« kao da se ništa ne događa. A Španjolska je uputila svoju ratnu mornaricu da »obrani« jedan otočić uz marokansku obalu na komu žive samo – ptice.</p>
<p>Stvaranjem hrvatske države ostvareni su ideali Ante Starčevića, premda ne svi. On je bio zadovoljan i s »malom Hrvatskom« samo da Hrvati budu slobodni i sretni. </p>
<p>Za razliku od Vuka Karadžića, koji je sve štokavce proglasio Srbima, što je kasnije bila podloga za granice velike Srbije na liniji Karlobag – Karlovac – Virovitica. </p>
<p>Srbi su Karadžića shvatili doslovno, Hrvati nisu uzimali ozbiljno Starčevićeve zamisli o Slovencima kao »planinskim Hrvatima« i o »slavnoj hrvatskoj dinastiji Nemanjića«. </p>
<p>U tome je razlika između hrvatskoga i srpskog nacionalizma. Ali to ne mogu shvatiti oni koji mrze svoj narod, da ih nazovemo autošovinisti, a to je pojava koju nisam opazio među europskim narodima, osim u Hrvata.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Početkom 2005. u Zagrebu prvih 30 niskopodnih tramvaja</p>
<p> Gradonačelnica će razgovarati s Antom Marinovićem Uzelcem, predsjednikom Povjerenstva za GUP, kako on ne bi podnio već najavljenu ostavku na to mjesto / Zaposleni u gradskoj upravi dobit će kao božićnicu 1287, a i za svako predškolsko dijete 400 kuna – bruto </p>
<p> »Zagreb će za 26 mjeseci dobiti prvih 30 niskopodnih tramvaja, koje će kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj izraditi hrvatski konzorcij Crotram (Končar, Gredelj, Đuro Đaković). Ostalih 40 tramvaja bit će gotovi sredinom 2006. godine«, izvijestio je na sjednici Poglavarstva u četvrtak pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Obnova ZET-ova voznog parka sa 70 novih niskopodnih tramvaja vrijedna je 111,9 milijuna eura, ali će zajedno s kamatama grad do 2016. godine iz proračuna izdvojiti za to 150,4 milijuna eura, objasnio je Prežigalo. </p>
<p>Dogradonačelnik Milan Bandić istaknuo je važnost ove, kako je rekao, najveće investicije u metalnoj i elektro-industriji u Hrvatskoj u posljednje vrijeme. »Ona će u sljedećih pet godina osigurati bolje plaće i novo zapošljavanje u metalnoj industriji, što je poruka metalcima koji trenutno prosvjeduju da budu strpljivi, jer dolaze bolji dani«, rekao je Bandić.</p>
<p>Na pitanje novinara, je li predsjednik Povjerenstva za GUP Ante Marinović Uzelac dao ostavku, najavljenu nakon što je vijest o visini naknada za članove toga povjerenstva procurila u javnost (svatko od njih trebao bi, naime, dobiti po 40.000 kuna), gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je kako će razgovarati s njim i pokušati ga uvjeriti da ne dâ ostavku. </p>
<p>U nastavku sjednice odlučeno je, da će zaposleni u gradskoj upravi dobiti božićnicu od 1287 kuna i, za djecu predškolske dobi, 400 kuna bruto, što bi sve zajedno (ako se radi o jednom djetetu) trebalo iznositi 1000 kuna neto. Humanitarnoj akciji Radija 101 za kupnju inkubatora za novorođenčad Grad će jednokratno uplatiti 15.000 kuna. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vlasta Pavić: Neću razgovarati s trgovcima</p>
<p>Trgovci tvrde da se ovim potezom mnogima oduzima kruh / / U petak povrat jamčevine za licitaciju, onima koji to žele / Nova licitacija možda već istoga dana </p>
<p> Nezadovoljni trgovci koji su u srijedu bojkotirali licitaciju za prodajna mjesta Božićnog sajma na novoj lokaciji, na Zrinjevcu, došli su u četvrtak u 11 sati u Gradsko poglavarstvo s nakanom da se susretnu s gradonačelnicom Vlastom Pavić kako bi od nje zatražili povratak sajma u Bogovićevu ulicu.</p>
<p>Umjesto gradonačelnice, Poglavarstvo je nudilo razgovor s Davorom Jelavićem, pročelnikom Gradskog ureda za prostorno uređenje i promet, no »prosvjednici« su inzistirali da razgovaraju s gradonačelnicom. Ona je, pak, jasno poručila: »Neću razgovarati s trgovcima!«. Grad je, naime, u opremu za sajam na Zrinjevcu potrošio 600.000 kuna.</p>
<p>Trgovci su čekali u prizemlju Poglavarstva, gdje je oko 12 sati počelo kružiti nepotpisano priopćenje u kojem stoji da »u Poglavarstvu vjeruju da će nezadovoljni trgovci promijeniti svoju odluku o bojkotu, jer u Bogovićevoj se ulici više neće postavljati štandovi, a ako trgovci budu insistirali na vraćanju stare lokacije, Grad će biti prisiljen organizirati na Zrinjevcu alternativni program«.</p>
<p>Trgovci tvrde da se ovim potezom mnogima oduzima kruh, a vjeruju da su za preseljenje krivi i ugostitelji koji »udaljavanjem trgovaca dobivaju prostor za svoje terase«.</p>
<p> U prostorima Tržnice Dolac u petak će se trgovcima vraćati jamčevine uplaćene za licitaciju. Oni koji ih ne povuku, moći će sudjelovati u novoj licitaciji koja bi se mogla održati već istog dana.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Dok radnici ne rade nered policija neće ništa poduzimati«</p>
<p>Radnici neće napustiti tvornicu dok ne dobiju dokument koji će im zajamčiti isplatu otpremnina za sve godine radnog staža provedenog u tvornici / Borš: »Prema zakonu radnici uopće nemaju pravo na otpremnine jer su mijenjali poduzeća i ugovor o radu im se produživao na određeno vrijeme«</p>
<p>Tvornički restoran koji je ponovno zaposjelo 380 radnika tekstilne tvrtke Naprijed u stečaju, bio je u noći na četvrtak prenoćište za mnoge od njih. Kako tvrtka u stečaju prestaje s poslovanjem od ponedjeljka, radnici su zaprijetili da neće napustiti tvornicu sve dok ne dobiju dokument koji će im zajamčiti isplatu otpremnina za sve godine radnog staža provedenog u tvornici na adresi Radnička cesta 42.</p>
<p>Stečajni upravitelj Miroslav Borš sazvao je u četvrtak Stečajno vijeće koje je odlučilo da se radnicima prizna kontinuitet radnog staža na istoj lokaciji i isplata otpremnina, ali samo za razdoblje od 29. siječnja 1992. do 1. prosinca 2001. godine. Takva će se odluka najavio je, u petak dostaviti radnicima.</p>
<p>»Radnici traže da im se isplate otpremnine za svih 35 godina radnog staža, a prema zakonu uopće nemaju pravo na otpremnine«, rekao je Borš. Razlog je tome, navodi Borš, što su radnici mijenjali poduzeća i ugovor o radu im se produživao na određeno vrijeme, čime nisu ispunili zakonski preduvjet za isplatu otpremnina - neprekinuti rad u istom poduzeću u razdoblju od dvije godine. </p>
<p>Nakon sastanka Stečajnog vijeća Borš se obratio radnicima koji su ga izviždali nazvavši ga, među ostalim »lopovom u službi banaka i tajkuna koji ih želi poslati na burzu«. Susret je bio na rubu incidenta, pa se stečajni upravitelj obratio policiji, gdje su mu navodno rekli kako ne namjeravaju ništa poduzeti sve dok radnici ne rade nerede. </p>
<p>Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je kako radnici nisu krivi za formalno-pravnu prijevaru zbog koje po zakonu nemaju pravo na otpremninu. »Ovi ljudi radili su godinama u istoj tvornici, na istoj lokaciji i za istim strojevima i nisu krivi što im je mijenjanjem naziva poduzeća prekinut kontinuitet radnog staža«, ističe Kiš. </p>
<p>Odluku Stečajnog vijeća ocijenio je neprihvatljivom jer po njoj ostaje zakinut velik broj radnika koji imaju više od 10 godina radnog staža. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Puto uskoro započinje s radom?</p>
<p>Gradske vlasti zadužile tvrtku Ekonerg da izradi elaborat na osnovi kojeg će Ministarstvo zaštite okoliša odlučiti hoće li ili neće izdati dozvolu za ponovno puštanje spalionice u pogon / Ako je bilo uvoza otpada, to je propust carine a ne spalionice, </p>
<p>tvrdi zamjenik direktora Puta </p>
<p> Spalionica opasnog otpada Puto mogla bi ponovno početi s radom, ali prvo se moraju napraviti detaljne provjere i izmjeriti stupanj onečišćavanja zemlje, tla i zraka. Tako smatraju u Ekonergu, tvrtki koja bi do 15. prosinca trebala provjeriti rad spalionice na Jakuševcu.</p>
<p> Podsjetimo, skladište Puta izgorjelo je u velikom požaru još 1. kolovoza, te je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izreklo zabranu rada spalionice, koja je još uvijek na snazi. Tvrtku Ekonerg gradske su vlasti zadužile za izradu elaborata na osnovi kojeg će Ministarstvo zaštite okoliša odlučiti hoće li, ili neće dopustiti ponovni rad spalionice. </p>
<p>»Najveći je problem mjerenje emisije plinova, jer nije jednostavno otkriti opasne dioksine i furane u zraku«, rekao je direktor Ekonerga Mirko Malbaša. On je istaknuo kako je već bilo nedopuštenih emisija plinova iz Puta, no da »to nije razlog za zabranu rada«.</p>
<p>Čelnici Puta rekli su kako se još uvijek ne zna točan sadržaj nekoliko neopožarenih bačava koje su još u skladištu Puta. »U izvještaju glavnog tehnologa stoji da sadržaj 960 kilograma opasnog otpada nije poznat zato što su vatrogasci pri gašenju požara vodom odlijepili naljepnice s bačava«, rekao je Svetko Matić, zamjenik direktora Puta. Matić je dodao kako će se uzorci tog otpada analizirati i adekvatno uskladištiti. </p>
<p>Na pitanje o mogućnosti da se u Putu možda spaljivao inozemni otpad, što je zakonom zabranjeno, Matić je rekao kako je sve moguće. »Ako je i bilo uvoza otpada, onda je to propust carine, a ne spalionice«, rekao je Matić, te dodao s tim u vezi kako je Puto preuzeo već spominjane plinske maske od Ministarstva obrane RH. »Maske su najvjerojatnije bile proizvedene u drugoj državi, ali mi to ne znamo, jer su papiri bili legalni. Znamo i za cisterne s inozemnim registracijama koje su po noći u Putu istovarivale natrij bikarbonat koji se ne proizvodi u Hrvatskoj«, napomenuo je Matić. </p>
<p> N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Divljenje za one koji pomažu slabijima</p>
<p>»Civilni doseg nekog društava mjeri se time koliko ono štiti ranjive grupe, a osobe s mentalnim oštećenjem to jesu«, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, na proslavi 55. obljetnice rada i postojanja Centra za rehabilitaciju Zagreb, održanoj u velikoj dvorani Hrvatske vojske. Istaknuo je i kako Hrvatska nije bogata zemlja, ali uz veliki trud i znanje ljudi koji rade u Centru prilika za normalan razvoj može se pružiti i osobama s mentalnim oštećenjima. </p>
<p>Ravnateljica Centra Vesna Muraja zahvalila je svim institucijama ali i pojedincima koji su tijekom godina pomagali rad Centra. »Hrvatska javnost je senzibilizirana s osobama mentalne retardacije, a briga o njima je ujedno i pokazatelj humanosti našeg društva«, rekla je Vesna Muraja. </p>
<p>Centar za rehabilitaciju osnovan je 1947. godine u samostanu časnih sestara »Antunovac«. Danas djeluje na četiri lokacije i skrbi o 400 korisnika.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi, Davorko Vidović, tom je prigodom istaknuo da u Hrvatskoj ima 120 tisuća mentalno retardiranih osoba i »divim se svima koji su odabrali profesiju da služe slabijima«. </p>
<p>Svečani program započeo je projekcijom filma o radu Centra »Nitko nije otok« nakon kojeg su uzvanici razgledali izložbe radova hrvatskih umjetnika nastalih u Likovnoj koloniji Paunovac te izložbu radova štićenika Centra. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Donacija od 30.000 kuna i susret s Danijelom Martinović</p>
<p>Zahvaljujući građanima koji su se novčanim prilozima odazvali akciji »I jednom kunom možemo pomoći«, što ju je organizirala Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske, u četvrtak je Domu za djecu i omladinu Tuškanac uručena donacija vrijedna 30.000 kuna. Dom se inače bavi odgojem, obrazovanjem i smještajem ženske djece i omladine s teškoćama u razvoju i trenutačno broji 90 štićenica. Njih su prilično obradovale zimske jakne, trenirke, pidžame, majice i slatkiši koje je u ime Zaklade predala pjevačica Danijela Martinović. </p>
<p>Ravnateljica Zaklade Marija Boras istaknula je kako ovom donacijom završava ovogodišnja humanitarna akcija u korist djece s teškoćama u razvoju diljem Hrvatske. Zahvalila je svima, koji su u njoj sudjelovali. Dodala je kako je akcijom »I jednom kunom možemo pomoći«, započetom pred Božić prošle godine, prikupljeno 360.000 kuna. Ove su godine jednakovrijedne donacije raspoređene na 12 ustanova za smještaj i rehabilitaciju djece s težim mentalnim i fizičkim oštećenjima diljem cijele Hrvatske. </p>
<p>Teško je, međutim bilo prosuditi jesu li kod djece veću radost izazvali poklonjene jakne i slatkiši ili druženje s Danijelom Martinović. </p>
<p> B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>S nizozemskim sirom i cvijećem do novca za djecu</p>
<p>Na devetom humanitarnom Božićnom sajmu u organizaciji Međunarodnog kluba žena Zagreb, što će se u nedjelju održati u Boćarskom domu, na jednom od 80-ak štandova, nastupit će i Nizozemska, na dosadašnjim sajmovima jedna od najuspješnijih zemalja.</p>
<p>Zasluga za uspješno predstavljanje svoje zemlje ali i odličnu prodaju originalnih nizozemskih proizvoda, svakako pripada i supruzi nizozemskog ambasadora Jette van den Dool, javnosti uglavnom poznata kao žena osebujnog stila odijevanja.</p>
<p>»I prije dolaska u Hrvatsku znala sam za rad Kluba ali sam tek u Zagrebu postala njegovom članicom«, rekla je Jette van den Dool. Uz njegov humanitarni rad Jette van den Dool ističe kako je Klub »odličan način da upoznate drage ljude«. »Vrlo brzo upoznala sam žene s kojima danas imam prekrasan odnos. Ne veže nas samo humanitarni rad i obveze oko Kluba, već i prijateljstvo. Često organiziramo zajednička druženja, posjećujemo muzeje, glazbena događanja ili odigramo tenis«, kaže Jette van den Dool. Dojmila je se Hrvatska kultura, posebno naivno slikarstvo. </p>
<p>Upitana što će ove godine nizozemski štand ponuditi posjetiteljima, Jette van den Dool sa smiješkom je rekla: »Na spomen Nizozemske ljudi uglavnom prvo pomisle na cvijeće i sir. Stoga ćemo i ove godine posjetiteljima sajma ponuditi upravo cvijeće i sir«, rekla je Jette van den Dool. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sulić pozvao novinare na deblokadu tvrtke</p>
<p>Po prvi puta od početka štrajka radnika Croatia busa, javnosti se u četvrtak obratio i Trpimir Sulić. On u priopćenju poziva novinare da u petak »poprate događaj deblokade tvrtke«odnosno provođenje odluke Općinskog suda. </p>
<p> »Nadamo se da pravna država profunkcionirati i riješiti pitanje blokiranja društvene imovine i prava radnika čiji je rad onemogućen nelegalnim i revolucionarnim putem«, stoji u priopćenju.</p>
<p>S druge strane i dalje stoje radnici. »Ne odustajemo od zahtjeva postavljenih na početku štrajka i ostajemo pri odluci da se suprotstavimo policiji ukoliko dođe do deblokade«, kažu radnici koji su u petak obilježili i 24. dan blokade tvrtke »Croatia bus« u Heinzelovoj ulici.</p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Sjećanje na Đurđicu uz najveće hitove Novih fosila</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Najveći hitovi Novih fosila u izvedbi najvećih zvijezda hrvatske glazbene scene bit će izvedeni 12. prosinca u Košarkaškom centru »Dražen Petrović« na koncertu nazvanom »Susret generacija za Đurđicu«, u spomen na prerano preminulu pjevačicu Novih fosila Đurđicu Barlović. Cjelokupni koncert, najavio je organizator i sin pokojne pjevačice Hrvoje Barlović, humanitarnog je karaktera, a sredstva koja će se prikupiti od prodaje ulaznica namijenjena su za kupnju portabilnog ultrazvučnog aparata »Sonosite 180« za Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj. Taj će aparat, kazao je zamjenik ravnatelja klinike Željko Cvetko, pomoći u dijagnostičkim postupcima i u intenzivnom liječenju djece. </p>
<p>Koncert će uživo prenositi Hrvatski radio i Obiteljski radio, dok će Hrvatska televizija snimati koncert, a snimka će biti objavljena u siječnju slijedeće godine. </p>
<p>Hitove poput, »Košulja plava«, »Najdraže moje«, »Tonke«, »Da te ne volim« i mnoge druge, otpjevat će Nina Badrić, Oliver Dragojević, Maja Blagdan, Boris Novković, Vesna Pisarović, Vanna, Zorica Kondža, Toni Cetinski, grupa Divas, Sanja Doležal, Minea, Vladimir Kočiš-Zec, Paola Valić, Gazde, Vinko Coce, Rajko Dujmić, klapa Elektrodalmacija, Hari Rončević i skupina Modus Vivendi. Umjetničko vodstvo koncerta preuzeo je Joško Banov, koji je ujedno i glazbeni producent i aranžer svih skladbi, dok će se u voditeljskim ulogama naći Sanja Doležal i Duško Ćurlić. </p>
<p>Za odabir skladbi bili su zaduženi Rajko Dujmić i Hrvoje Barlović, koji je naglasio kako su mu svi pjevači izašli u susret bez suvišnih pitanja. »Iznimno se radujem što je došlo do ovog koncerta kojeg je organizirao Đurđičin sin. Eto, Hrvoju je pošlo za rukom ono što meni nije«, kazao je frontman bivših Novih fosila, Rajko Dujmić te naglasio kako bi, da je Đurđica živa, ponovno oformio skupinu, ali samo s njom kao s pjevačicom. </p>
<p>Na konferenciji za novinare najavljen je i dolazak Miroslava Ćire Blažević i kompletne momčadi Dinama.</p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pisma Marije Callas prodana za 4000 britanskih funti</p>
<p>RIM, 28. studenoga</p>
<p> – Privatna pisma legendarne operne pjevačice Marije Callas, koja otkrivaju njezinu želju za osvetom, nakon što ju je ostavio grčki milijarder Aristotel Onassis, prodana su misterioznom kupcu na aukciji u Rimu. Pisma su zaradila više od 4000 britanskih funti, na aukciji u kući Christie's. Ukupno je za 13 tisuća funti prodano 11 pisama i fotografije, što je više nego što je bilo očekivano.</p>
<p> Telefonskim putem za pisma su se nadmetali kupci iz Izraela, SAD-a i Francuske, izvijestio je BBC.</p>
<p> Prodaja njezinih stvari izazvala je veliku pozornost javnosti jer se mislilo da postoji mogućnost da one završe u rodnoj joj Grčkoj. Pisma, koja je Callas slala svojoj učiteljici pjevanja Elviri De Hidalgo, datiraju iz kasnih šezdesetih. Iz njih se osjeća gorčina koju je pjevačica osjećala zbog veze Onassisa i Jacqueline Kennedy, koju je upravo trebao oženiti.</p>
<p> Dane nakon što je Onassis oženio Kennedyjevu udovicu, u listopadu 1969., Callas je napisala: »To je okrutno, to nije istina, oboje bi trebali platiti i platit će, vidjet ćeš«. Slavna operna pjevačica umrla je u 53. godini, 1977. u Parizu, sama, depresivna i nezadovoljna životom. Onassis, kojoj joj je jednom prilikom darovao dijamantni prsten od milijun američkih dolara, umro je 1975. U pismima koja je pisala nakon propasti devetogodišnje ljubavne veze s Onassisom otkriva se kako je bila razočarana životom i kako se borila s viškom kilograma.</p>
<p> Napisala je: »Dobro mi je, s obzirom na okolnosti, ali osjećam se kao da mi je netko opalio pljusku«.</p>
<p> »Primila sam tri telefonska poziva (od Onassisa). Jedan nisam primila - druga dva jesam i bili su katastrofa. Kao što sam ti rekla - on je poludio i to mi je jako teško prihvatiti«.</p>
<p> »Sada sam u Parizu i pokušat ću napraviti malo reda u svojoj, ah tako bolnoj glavi. Samo ću pokušati preživjeti sljedećih nekoliko mjeseci«.</p>
<p> Njihova afera nastavila se i nakon ženidbe s Jackie, ali ona Callasovu nije činila sretnom već ju je dodatno uništavala. Dok se borila da zadrži ljubavnika, žena koju nazivaju »vrhovnom svećenicom opere«, borila se i da zadrži svoj glas. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hologramima protiv pirata</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – »Svaki nosač zvuka koje će ubuduće izlaziti pod etiketom naše tvrtke imat će zaštitni 3D hologram kojeg je nemoguće kopirati, bar se nadamo. Na taj način svaki će nosač biti unikatan odnosno bit će numeriran serijskim brojem«, rekao je u četvrtak Miroslav Škoro na konferenciji za novinare diskografske kuće »Croatia records«. </p>
<p> Gotovo 68.7 posto domaće diskografske proizvodnje izlazi pod etiketom Croatia recordsa, stoga nije potrebno posebno isticati koliko nelegalno tržište utječe na poslovanje tvrtke. »Prema našim procjenama na svaki prodani legalni primjerak dolazi jedan nelegalni«, dodao je Škoro. Prva izdanja koji će imati hologramsku zaštitu su novi albumi Doris Dragović i Olivera Dragojevića. </p>
<p>Siniša Škarica rekao je kako je tvrtka nedavno potpisala ugovore s izdavačkim kućama Skalinada, Vjeverica, Orfej te produžila ugovor s slovenskim distributerom Nika. </p>
<p>Na konferenciji je bilo riječi i o nedavno dobivenom sudskom sporu protiv izdavačke kuće Memphis, kojeg u Croatia recordsu smatraju diskografskim presedanom. </p>
<p>Najavljeni su i novi albumi koji će se u prodavaonicama naći do kraja godine među kojima su Crvena jabuka, Ivana Brkić, Vladimir Kočiš Zec i Zagrebački kvintet. »U prva tri mjeseca sljedeće godine albume izdati Tereza Kesovija, Hari Rončević, Jole, Petar Dragojević, Minea i Jasmin Stavros«, rekao je direktor programa Đorđe Novković. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>UN-ov inspektor vlasnik sado-mazo kluba </p>
<p>WASHINGTON, 28. studenoga</p>
<p> - Odabir UN-ovih inspektora za oružje u Iraku izazvao je brojne kritike ali pravi skandal je izbio kad se doznalo za Amerikanca, vlasnika seks-kluba iz Virginije za čiji odabir UN u četvrtak okrivljuje State Department.</p>
<p> Uzajamne optužbe između East Rivera u New Yorku i Foggy Bottoma u Washingtonu pokrenulo je otkriće da Harvey John McGeorge iz Woodbridgea u Virginiji nije samo bivši marinac i pripadnik Tajne službe, nego i sadašnji vlasnik sado-mazohističkog kluba. Štoviše, predsjednik washingtonske sado-mazo skupine Black Rose, bivši predsjednik Nacionalnog saveza za spolne slobode i osnivač američke udruge fetišista kože (Leather Leadership Conference).</p>
<p> Uz ovako razgranate »društvene« aktivnosti McGeorge se nije stigao baviti kemijom, biokemijom ili atomskom fizikom, što bi mu za otkrivanje iračkog oružja možda bilo potrebnije od poznavanja bičeva i zaljubljenosti u visoke crne čizme.</p>
<p> On još nije otputovao u Bagdad već u New Yorku pohađa pripremne tečajeve. Kaže da se za UNMOVIC prijavio na poziv State Departmenta. U State Departmentovu Odjelu za neširenje oružja potvrđuju da su odabrali moguće kandidate za inspektore i proslijedili njihova imena UN-u. McGeorge je predložen kao stručnjak za razne vrste streljiva i eksploziva.</p>
<p> »Nismo se raspitivali za njegov privatni život«, napominju.</p>
<p> »Prijave su stizale iz mnogih zemalja a mi nemamo mogućnost provjere kandidata«, kazao je glasnogovornik UNMOVIC-a Ewen Buchanan, objašnjavajući da se UN pouzdao u prijedloge vlada koje su ih uputile.</p>
<p> UNMNOVIC ima stotinjak osposobljenih inspektora a SAD traži da ih bude najmanje 300. Hans Blix, voditelj UNMOVIC-a izbjegao je angažirati mnoge iskusne bivše inspektore koji su u Iraku bili do 1998. godine jer su ih vlasti u Bagdadu optuživale za špijunažu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Znanstvenici ne vjeruju najavama skorog rođenja kloniranog djeteta</p>
<p>LONDON, 28. studenoga </p>
<p> - Talijanski stručnjak za oplodnju Severino Antinori izjavio je na konferenciji za novinare u Rimu kako će u siječnju biti rođena prva klonirana beba premda drugi stručnjaci iz toga područja nisu uvjereni da je to točno. </p>
<p> Talijanski je liječnik poznat po nestandardnom pristupu znanstvenim projektima. O svojem je najnovijem projektu otkrio vrlo malo.</p>
<p> »Dobro napreduje. Nema nikakvih problema«, bilo je sve što je rekao o tijeku trudnoće kloniranog embrija. Nije htio otkriti identitet trudnice, njezinu dob niti kada je i gdje embrij kloniran, kao ni gdje će se porođaj odigrati. Dodao je, međutim, da još dvije žene trudne i nose klonirani embrij.</p>
<p> Drugi su stručnjaci vrlo skeptični prema ishodu projekta.</p>
<p> »To je moguće, ali sam vrlo skeptična. Malo je vjerojatno da je to istina«, tvrdi profesorica Anne McLaren sa sveučilišta u Cambridgeu. Stručnjaci za kloniranje sumnjaju da su Antinori i njegovi suradnici dovoljno stručni za kloniranje čovjeka. </p>
<p> Na institutu Roslin u Škotskoj, gdje je klonirana ovca Dolly, navode da se bez dokaza ne može znati što je Antinori učinio.</p>
<p> Ni u prošlosti niti sada Antinori nije predstavio dokaze o svojim rezultatima, pa stručnjaci ne mogu znati je li nešto doista postigao ili samo traži publicitet. »Vidjet ćemo što će pokazati analiza DNK ako se dijete rodi«, kazala je profesorica McLaren, dodajući kako se nada da neće biti nikakvih deformacija.</p>
<p> Usporedba DNK davatelja jezgre stanice i bebe trebala bi pokazati je li doista riječ o genetski identičnoj osobi.</p>
<p> »Ne bih isključila mogućnost da je Antinori uspio u kloniranju, no strahujem od mogućih posljedica u smislu deformacija«, kazala je dr. Sandy Thomas, stručnjak za etička pitanja u razvoju medicine i biologije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dolenčić dobio sina</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Krešimir Dolenčić, ravnatelj Dramskog kazališta »Gavella«, i njegova supruga Ana Tonković, u četvrtak, 28. studenoga postali su roditelji muškog djeteta. </p>
<p>Njihov sinčić na ovaj je svijet došao carskim rezom, kojem je prisustvovao i uzbuđeni otac. Majka Ana još u srijedu je šetala centrom grada, a iste je večeri otišla pogledati i kazališnu predstavu. Naime, termin je bio zakazan i sve je išlo po planu.</p>
<p>Kako doznajemo, najmlađi Dolenčić, koji već ima stariju sestru Martu, zvat će se Đuro.</p>
<p> (B.V)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Kralj popa« ne voli pop</p>
<p> BERLIN, 28. studenoga</p>
<p> – Pjevač Michael Jackson kojeg nazivaju »kralj popa« u karijeri je prodao više od 210 milijuna albuma, no unatoč tome, u njemačkom časopisu Bunte objavljena je njegova izjava kako »ne voli pop glazbu«. Jackson je to izjavio objašnjavajući novinaru časopisa, koji je izašao u srijedu, zašto je u prodavaonici CD-a u Berlinu kupio dva compact disca klasične glazbe, a nijedan CD pop glazbe.</p>
<p> Jackson je prošlog tjedna nenajavljen, bez tjelohranitelja, ušao u jedan dućan s CD-ima u Berlinu i u početku nitko nije primijetio da je »kralj popa« u prodavaonici.</p>
<p>»Želio bih ponovno doći u šoping u Berlin. Bilo je to nevjerojatno. Gdje god idem uvijek me prate ... trebalo mi je to iskustvo, da mogu ući u dućan kao potpuno normalna osoba koja ide u kupovinu«, rekao je Jackson.</p>
<p> Jackson je boravio u Berlinu prošlog tjedna kako bi primio nagradu njemačke televizije za životno djelo. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Turobne slike Čehovljeva svijeta</p>
<p>Redatelj Paolo Magelli ogolio je nostalgično-tjeskobno čehovljansko ozračje na neurotične slike potrošene svakodnevice / Neujednačen pristup glumačkog ansambla rasutom scenskom materijalu</p>
<p>Nakon što je nadahnuto proteklih godina na pozornicama oslikavao čehovljansku tjeskobu životnih epizodista čije su ljubavi neuslišane, a sudbine promašene, u uprizorenjima »Višnjika«, »Ujaka Vanje« i »Triju sestara«, redatelj Paolo Magelli, uz dramaturšku suradnju Željke Udovičić, postavio je u koprodukciji Crnogorskoga narodnog pozorišta i Dramskog kazališta »Gavelle« Čehovljeva »Galeba«, koji je premijerno početkom listopada izveden u Podgorici, a u srijedu na večer prikazan i zagrebačkoj publici.</p>
<p>Ispražnjena scena na početku predstave, u scenografskoj zamisli Hansa Georga Schaffera, odgovara Magellijevu ogoljavanju nostalgično-tjeskobne čehovljanske atmosfere koja se u ovom slučaju prevodi u slike potrošene svakodnevnice. Poslije će se pozornica ispuniti plastičnim ležaljkama, suncobranom, klavirom..., a po njoj će padati oblutci i kiša. Čehovljevi junaci sudarat će se jedan s drugim u neurotičnom ritmu koji nastoji preslikati histerični nemir naše stvarnosti.</p>
<p>Po već prepoznatljivom magellijevskom redateljskom registru nizat će se vizualno efektni prizori, no oni u »Galebu« nisu u potpunosti ispunjeni onom višeslojnošću u scenskom iskazu koja je u prijašnjim primjerima Magellijevih uspješnih teatarskih dijaloga s Čehovom urodila atraktivnom kazališnom sintezom. Naporna realnost o kojoj svjedoči ova predstava rasutim scenskim govorom nastoji se okupiti u strukturu premještenog središta.</p>
<p>No, ono što ovdje nedostaje u sažimanju dramskog materijala, a što bi zasigurno osiguralo potpunu artikulaciju te uvjerljivost redateljske ideje je ujednačenost ansambla.</p>
<p> Činilo se kao da većina glumaca u svojim interpretacijama kreće iz drugačijih tonova i vizura, te da su pristigli u dramu s različitim motivacijskim pobudama. Stoga je i izostala uzajamnost u prožimanju usputnih, nedovršenih i nedorečenih osobnih nesreća što u konačnom zbiru ispisuju okvir tragedije jednog prostora i vremena (onog Čehovljeva, pa i ovoga našega) čiji su protagonisti simpatični životni gubitnici.</p>
<p> Potrebe da naglasi i oslika tu čehovljansku nemoć koju osjećamo i u našem okružju prepoznavala se u nastupu ponajprije Srđana Grahovca, a potom i Jelene Miholjević i Milana Pleštine, dok je Predrag Vušović uspješno pripisivao izvedbi komične tonove. Ostali su glumci – Marija Vicković, Petar Vlahović, Barbara Nola, Branislav Vuković, Žaklina Oštir i Dejan Ivanić suviše patetično ili neurotično predočavali unutarnje nemire kojima su trebali bespomoćnost svojih karaktera učiniti uvjerljivom. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Početak urbane kulture</p>
<p>Prva prapovijesna obitavališta bile su pećine / Od 225 u Istri su arheološki istražene samo 74 pećine / Istraživanja uz trase autocesta otkrivaju niz prapovijesnih naselja / Migracije prapovijesnog stanovništva često su bile ciljane</p>
<p>PULA, 28. studenoga</p>
<p> – Razdoblje prapovijesnog naseljavanja te korištenja prirodnih zakloništa i stvaranje prvih naselja bili su tema drugog dana 8. međunarodnog savjetovanja »Naselja i naseljavanja od prapovijesti do srednjega vijeka«, što ga je u Puli, pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a, organizirao Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin. Kako je tu riječ o dugim razdobljima, od kojih mnoga nisu detaljno istražena, pa prema tome ni lokaliteti dovoljno poznati (za razliku od onih što od antike slijede do srednjega vijeka), ta je tema jednako interesantna za stručnjake kao i za širu javnost koja želi saznati što je sve prethodilo poznatim kulturama na istočnojadranskoj obali te njezinu dubokom zaleđu što se proteže preko Panonije sve do Transilvanije, ali obuhvaćajući i čitav današnji srednjoeuropski prostor nekoć zahvaćen vučedolskom kulturom. </p>
<p>Dobar uvod za dan posvećen prapovijesti bio je posjet brončanodobnom protourbanom naselju Monkodonja kraj Rovinja (u srijedu poslije podne), graditeljska struktura koje pokazuje (ili potvrđuje) prapočetke urbane kulture na našim prostorima. Riječ je o bedemima opasanom naselju koje koristi i prirodne stepeničaste usjeke u kamenu, ali u kojem se i rezanjem kamena stvara plato što potom biva urbaniziran – tako da se na vrhu naselja formira akropola, uz nju gornji grad, a niže uz jake bedeme donji grad te pod bedemima podgrađe što se spušta do prirodne jame usječene u stijenu. Njen, pak, obrađen okoliš ukazuje na moguće formiranje kultnoga mjesta.</p>
<p>No, tom brončanodobnom naselju prethodila su mnoga iz ranijih razdoblja. Početci, dakako, sežu u paleolitik (30.000 – 10.000 godina prije Krista). Tada su, međutim, za obitavanje služile pećine. Njih je samo u Istri registrirano 225. Ali arheološki su istražene samo 74. U mnogima od njih, o čemu je govorio Darko Komšo (Pula), nalazi svjedoče o kontinuiranom korištenju ne samo tijekom prapovijesti nego i u antici pa čak i srednjem vijeku. Najbolje su istražene pećine koje su se koristile u paleolitiku (od njih jedanaest najznačajnija je Šandalja) i mezozoiku (deset špilja) u kojem posebno mjesto zauzima Pupićina peć (pod Učkom). Ona je bila središtem sustava okolno korištenih pećina, a služila je kroz duga razdoblja, pa je u njoj ustanovljen i prijelaz sa skupljanja na proizvodnju hrane.</p>
<p>Kao primjer korištenja prirodnih uvjeta za proizvodnju hrane uz mjesto prebivališta, Klara Buršić-Matijašić (Pula) navela je špilju Pećinovac, nedaleko od Kanfanara, u koju se ulazi iz vrtače, a koja je korištena u doba eneolitika. Ona je istražena tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja poduzetim zbog ugroženosti lokaliteta radovima na »istarskom ipsilonu«.</p>
<p>Kako se sustavnim istraživanjima uzduž trase autocesta dolazi do gotovo senzacionalnih arheoloških otkrića, pokazao je Mitja Guštin (Ljubljana) prezentacijom istraživanja uzduž dionice buduće autoceste Maribor – Lendava, gdje je ustanovljena sustavna slika naseljavanja od bakrenoga doba do srednjega vijeka, o čemu svjedoče mjesta ukopa, ostatci naseobina (kuća) i uporabnih predmeta. Tijekom sličnih iskopavanja uz trasu brze ceste kod Ptuja otkriveno je i naselje iz željeznog doba, o čemu je izvijestio Ivan Žižek (Ptuj). Interesantno je bilo i čuti izlaganje Emanuele Montagnari Kokelj, koja je pokazala da u rano brončano doba ljudi svoja obitavališta svjesno lociraju uz prirodna nalazišta soli u Tršćanskom zaljevu i uzduž istočne obale Istre, sugerirajući pritom korištenje takvih solana još u neolitiku.</p>
<p>O tijekovima naseljavanja, odnosno migracija i ciljanih preseljenja na primjeru Vinče i Vučedola govorio je Aleksandar Durman. Takva preseljenja uvjetovana su u tim područjima prapovijesnom metalurškom revolucijom te traganjima za potrebnom rudačom. Ona nisu postepena, već se odvijaju tzv. »žabljim skokom« od središta tih kultura prema bogatim nalazištima rude. Uz to, takva preseljenja nisu konačna, nego otvaraju »dvosmjernu ulicu« od središta pojedinih kultura (Vučedol, Vinča) do rudnih nalazišta i obratno – utvrđujući tako i trgovačke putove. Obuhvaćeni areali sežu na jugu do egejskog područja, na sjeveroistoku do Transilvanije (važno za Vinču), te obuhvaćaju na kraju srednjoeuropski prostor kojim se širi vučedolska kultura. </p>
<p>Među brojnim izlaganjima dobro je još izdvojiti ono Nikše Petrića (Hvar) koji je upozorio na gradove kontinuiteta. Riječ je o gradovima uzduž istočnojadranske obale što su se razvili na mjestu prapovijesnih naseobina. To su Dubrovnik (željezno doba), Hvar (neolitik), Split (kraj neolitika), Trogir (eneolitik), Zadar, Osor i Krk (željezno doba), Pula (rano brončano doba) te Poreč (željezno doba).Na kraju prijepodnevnog dijela skupa, koji se nastavlja poslije podne, predstavljena je knjiga »Loron« autora Francisa Tassauxa (Francuska), Roberta Matijašića i Vladimira Kovačića, kojom se prezentiraju istraživanja istoimene vile rusticae kod Červara. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nakit dolazi s revijom </p>
<p>Umjetnički oblikovani unikatni nakit nosit će manekenke, što je novi način njegova predstavljanja, koji će ubuduće sve više zamjenjivati dosadašnje izlaganje u muzejskim vitrinama </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Revija hrvatskoga umjetničkog unikatnog nakita održat će se u srijedu s početkom u 19 sati u Muzeju Mimara, a svoje radove predstavit će šesnaest najeminentnijih hrvatskih umjetnika nakitne umjetnosti. Svaki od sudionika bit će zastupljen s po tri rada, pa će na reviji biti predstavljena ukupno 43 ukrasna predmeta. To su ogrlice, narukvice, naušnice, broševi, kravate, pojasovi i drugo. Izrađeni su od zlata, srebra, bakra, bronce, emajla, kože, stakla, plemenitog drva, poludragog kamenja itd. Reviju organiziraju Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA) i Sekcija nakita Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH), a pod pokroviteljstvom ministra kulture dr. Antuna Vujića. </p>
<p>Manekenke modne agencije »Casper« iz Zagreba na reviji nosit će umjetnički oblikovani nakit, što je novi način njegova predstavljanja, koji će ubuduće sve više zamjenjivati dosadašnje izlaganje u muzejskim vitrinama – rekao je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Muzeju Mimara Milan Ožegović, predsjednik DOPA, udruge koja svake godine u sklopu svojih aktivnosti organizira jednu kulturnu manifestaciju. Manekenke će biti odjevene u haljine koje je za tu prigodu oblikovala Snježana Vego, modna dizajnerica.</p>
<p>Krajem 1997. u Galeriji ULUPUH u Zagrebu održana je skupna izložba šesnaestero autora umjetnički oblikovanog unikatnog nakita, a od tada do danas na tome mjestu samostalno je izlagalo njih dvanaestero, rekao je Mario Beusan, umjetnički autor revije, nadodavši da će nakon još četiri izložbe biti tiskana reprezentativna monografija. Također je još jednom uočio da nedostaje akademija primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj, podržavši poticaje za njezinu uspostavu. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nijemci rade »virtualni muzej«</p>
<p>KARLSRUHE, 28. studenoga</p>
<p> – Badenski Zemaljski muzej i Centar za umjetnost i medijsku tehnologiju iz Karlsruhea pustili su u javnost prvi dio nove internetske stranice putem koje će posjetitelji muzeja na dosad neviđen način moći razgledavati izloške. Vodstvo muzeja i Centar za umjetnost i medijsku tehnologiju tvrde da je projekt jedinstven u svijetu. Stranica se možete otvoriti na adresi www.tuerkenbeute.de, ali će u svojoj punoj izvedbi najveći dio takozvane »Tuerkenbeute« badenskoga Zemaljskog muzeja biti dostupan na Internetu tek od ožujka 2003. godine. Riječ je o blagu Osmanskog carstva koje je sa sobom donio markgrof Ludwig Wilhelm von Baden iz Turskih ratova 1683. – 1691. Polovica od oko 300 predmeta snimljena je najnovijom digitalnom tehnologijom. Posjetitelji će na ekranu moći razgledati predmete sa svih strana njihovim slobodnim okretanjem. Detalji će se zumiranjem dati povećati i do 800 puta, što, naravno, u »običnom« muzeju nije izvedivo. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Portret iz zbirke kralja Karla I. </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 28. studenoga</p>
<p> – Nakon što su restauratori na portretu koji je naslikao flamanski slikar Anthonis Van Dyck (1599. – 1641.) uočili kraljevski monogram, postalo je jasno da se radi o djelu koje je pripadalo zbirki engleskoga kralja Karla I. Riječ je o portretu Mary Villiers, Lady Herbert of Shurland, koji je od tog istaknutog portretista i dvorskog slikara službeno 1636. naručio kralj. Prošle ga je godine za 437.500 funti kupio londonski trgovac umjetninama Philip Mould, a sada se njegova vrijednost procjenjuje na više od 1,6 milijuna funti. »Kada je restaurator skinuo poleđinski pokrov, pronašao je monogram«, izjavio je Mould za BBC. Dodao je da je kraljev monogram otkriven prije devet mjeseci, no to nije želio otkriti prije izlaganja slike. Na monogramu se nalazi kruna, a ispod nje slova CR. To je, po riječima Moulda, »nedvojben« dokaz vrijednosti portreta. Djevojka naslikana na portretu postala je kraljeva usvojena kći nakon što joj je otac ubijen 1636. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Povijest opere« </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – U izdanju kuće Golden marketing objavljen je hrvatski prijevod knjige »Povijest opere« Michaela Raeburna, izdane u Velikoj Britaniji 1999. godine. Izdanje su predstavili Vilko Težak, Zoran Juranić, Nedjeljko Fabrio i Antun Petrušić, a nastupili su i pjevači Luciano Batinić i Antonio Boroša. Knjiga odgovara potrebama široke čitalačke publike, ali i struke. Nedjeljko Fabrio osvrnuo se i na povijest zagrebačke operne kuće, navodeći citate iz kritika i napisa o hrvatskoj opernoj sceni u 19. stoljeću. Posebno treba naglasiti Fabrijev svojevrsni poziv da se u Zagrebu otvori katedra libretistike. »Povijest opere« u prvome redu naglašava kronologiju, uz mnoštvo likovnih priloga te podataka ne samo vezanima uz sama djela, već i uz okolnosti nastanka određenih opera. Hrvatska opera u ovom je izdanju zastupljena skladateljima Vatroslavom Lisinskim, Ivanom pl. Zajcom, Blagoje Bersom, Josipom Hatzeom i Jakovom Gotovcem te pjevačima Josipom Kašmanom, Milkom Trninom, Majom Strozzi Pečić i Zinkom Kunc Milanov.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Opasnosti od pomicanja planetoida </p>
<p>Postojanje opasnosti od međuplanetnih sudara radi, kada se to shvati šire, u prilog jačanju zajedništva naše vrste. Kad se suočimo sa zajedničkom opasnošću, mi ljudi smo ponekad dosegli visine za koje se smatralo da ih je nemoguće dosegnuti, stavili smo u stranu naše razlike – barem dok opasnost nije prošla</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Praćenje asteroida i kometa je razborito, to je kvalitetna znanost i nije jako skupa. No poznavajući naše slabosti, zašto bismo ikada razmatrali tehnologiju skretanja tih malih tijela? </p>
<p>Hoćemo li radi sigurnosti, zamišljati da je ta tehnologija u rukama mnogih država, od kojih svaka provjerava i brine za ravnotežu, da je druga ne bi pogrešno uporabila? </p>
<p>To nije poput stare nuklearne ravnoteže straha. Ona ne sprečava nekog luđaka, koji namjerava izazvati svjetsku katastrofu, da to i ne učini, u strahu da će to inače učiniti njegov suparnik. Koliko možemo vjerovati u to da će zajednica država moći na vrijeme primijetiti pametno zamišljeno, tajno skretanje asteroida i zatim nešto poduzeti? Kada bi se takva tehnologija razvila, mogu li se zamisliti međunarodni čuvari čija bi pouzdanost bila usporediva s rizikom?</p>
<p> Čak i ako se ograničimo samo na praćenje, postoji rizik. Zamislite da u jednoj generaciji odredimo staze trideset tisuća tijela promjera sto metara ili većih i da se takvi podaci objave, što bi, dakako, i trebalo učiniti. </p>
<p>Bili bi objavljeni zemljovidi koji bi pokazivali svemir u blizini Zemlje iscrtan stazama planetoida i kometa, trideset tisuća Damoklovih mačeva koji vise iznad naših glava – to je deset puta više od broja zvijezda koje se mogu vidjeti golim okom u uvjetima optimalne jasnoće atmosfere. </p>
<p>Javna bi tjeskoba mogla biti daleko veća u takvo vrijeme znanja nego u naše sadašnje doba neznanja. Mogao bi postojati neodoljiv javni pritisak za razvijanjem sredstava za otklanjanje čak i nepostojeće prijetnje, što bi onda hranilo opasnost zloporabe tehnologije skretanja. </p>
<p>Iz tog razloga otkrivanje i praćenje asteroida možda ne bi bilo samo neutralno sredstvo budućeg načina djelovanja nego neka vrsta stupice. </p>
<p>Za mene je jedino predvidljivo rješenje kombinacija točnih proračuna staza, realistična utvrđivanja stupnja opasnosti i učinkovita poučavanja javnosti, tako da, barem u demokracijama, građani mogu doći do svojih odluka, utemeljenih na pravim podatcima. To je posao za NASA-u. Asteroidi bliski Zemlji i načini da se promijene njihove staze shvaćaju se sada ozbiljno. Ima nekih naznaka da dužnosnici u Ministarstvu obrane i u laboratorijima za razvoj oružja počinju shvaćati da bi mogle postojati stvarne opasnosti u planiranju pomicanja planetoida. Sastajali su se civilni i vojni znanstvenici kako bi o tome raspravljali. </p>
<p>Kada prvi puta čuju za opasnost od planetoida, mnogi ljudi o tome misle kao o basni o malom piletu: Guska Lucy je stigla, jako uzbuđena i širi hitne vijesti da nebo pada. </p>
<p>Dugoročno je vrlo blesavo težiti tome da se zanemaruju mogućnosti bilo kakve katastrofe kojoj osobno nismo svjedočili. U ovom bi slučaj to, međutim, moglo biti saveznik razboritosti.</p>
<p>U međuvremenu se još moramo suočiti s dvojbom o skretanju. Ako razvijemo i primijenimo tu tehnologiju, ona nas može uništiti. Ako to ne učinimo, neki nas asteroid ili komet može uništiti. Razrješenje te dvojbe ovisi, mislim, o tome da su vjerojatne vremenske skale tih opasnosti vrlo različite – za prvu je mogućnost ta skala kratka, za drugu je duga.</p>
<p> Volim razmišljati da će se naše buduće bavljenje asteroidima koji dolaze blizu Zemlji odvijati nekako ovako: sa zemaljskih opservatorija otkrivamo sve velike komade, crtamo i promatramo njihove staze, određujemo brzine vrtnje i njihove sastave. Znanstvenici marljivo objašnjavaju opasnosti – ne pretjeruju, ali niti ne zamagljuju izglede da se nešto dogodi. Šaljemo robotske letjelice na let blizu nekoliko odabranih tijela, oni kruže oko njih, spuštaju se na njih i vraćaju uzorke tla u laboratorije na Zemlji. Zatim šaljemo ljude. (Zbog male bi gravitacije ljudi mogli izvoditi skokove s mjesta od deset kilometara ili više, te ubaciti lopticu za baseball u stazu oko planetoida.)</p>
<p>Budući da smo posve svjesni opasnosti, ne pokušavamo mijenjati njihove staze sve dok se znatno ne smanji mogućnost zloporabe tehnologija koje mogu mijenjati svijet. To bi moglo potrajati.</p>
<p>Ako bismo bili prebrzi pri razvoju tehnologija za pomicanje svjetova, mogli bismo se uništiti, a ako smo prespori, sigurno ćemo se uništiti. Pouzdanost svjetskih političkih organizacija i povjerenje koje one pobuđuju morat će znatno napredovati prije nego što im se može povjeriti da se bave tako ozbiljnim problemom. </p>
<p>Istodobno se čini da nema prihvatljiva državnog rješenja. Tko bi se mogao osjećati ugodno, ako bi sredstva za uništenje svijeta bila u rukama neke odlučne neprijateljske države (ili potencijalno neprijateljske) bez obzira na to ima li naša država odgovarajuće moći? </p>
<p>Postojanje opasnosti od međuplanetnih sudara radi, kada se to shvati šire, u prilog jačanju zajedništva naše vrste. Kad se suočimo sa zajedničkom opasnošću, mi ljudi smo ponekad dosegli visine za koje se smatralo da ih je nemoguće dosegnuti, stavili smo u stranu naše razlike - barem dok opasnost nije prošla.</p>
<p>Ta opasnost, međutim, nikada ne prolazi. Asteroidi, protresani gravitacijom, polako, ali stalno mijenjaju svoje staze; novi kometi dolaze, bez upozorenja, luđački jure prema nama iz mraka, iz dubina mnogo dalje od Plutona. Uvijek će postojati potreba da s njima postupamo na način koji nas ne bi ugrožavao. </p>
<p>Tijela koja dolutaju u blizinu Zemlje predstavljaju dvije vrste opasnosti, jednu prirodnu, a drugu koju je stvorio čovjek, te pružaju novu i snažnu motivaciju za stvaranje učinkovitih transnacionalnih institucija i ujedinjenje ljudske vrste. Teško je naći bilo kakvu zadovoljavajuću alternativu.</p>
<p>Mi se, našim uobičajenim nervoznim načinom djelovanja, dva koraka naprijed, jedan korak natrag, u svakom slučaju krećemo prema povezivanju. </p>
<p>Postoje snažni utjecaji koji proizlaze iz tehnologija prijevoza i komuniciranja, međuzavisno svjetsko gospodarstvo te svjetska kriza okoliša. </p>
<p>Opasnost od udara samo ubrzava tempo.</p>
<p>Na kraju, kad ćemo biti oprezni, presavjesno pažljivi da s asteroidima ne pokušamo ništa što bi nepažnjom uzrokovalo katastrofu na Zemlji, mislim da ćemo početi učiti kako mijenjati staze malih nemetalnih tijela, veličine manje od 100 metara. </p>
<p>Počinjemo s manjim eksplozijama i polagano krčimo naš put. Stječemo iskustva u mijenjanju staza različitih planetoida i kometa različitih sastava i čvrstoće. Pokušavamo odrediti koji se mogu pomicati, a koji ne. </p>
<p>Do kraja dvadeset prvog stoljeća ćemo možda micati malene svjetove po Sunčevu sustavu ne s pomoću nuklearnih eksplozija nego s pomoću strojeva na nuklearnu fuziju ili njihovih ekvivalenata (vidjeti iduće poglavlje). </p>
<p>Ubacujemo male asteroide, načinjene od dragocjenih metala i onih potrebnih industriji u stazu oko Zemlje. </p>
<p>Postupno razvijamo obrambenu tehnologiju za skretanje velikog asteroida ili komete koji bi mogli u predvidivoj budućnosti pogoditi Zemlju, dok, uz posvemašnju pažnju, izgrađujemo razine osiguranja protiv zloporaba.</p>
<p>Budući da opasnost od zlouporabe tehnologije skretanja izgleda toliko veća od opasnosti neizbježna udara, možemo si dopustiti čekanje, poduzeti mjere opreza, ponovno izgraditi političke institucije, zasigurno kroz desetljeća, a vjerojatno i stoljeća. </p>
<p>Ako dobro odigramo svoje karte, i ako nemamo zlu sreću, možemo odrediti tempo za ono što činimo u svemiru u odnosu prema napretku koji postižemo ovdje dolje. To dvoje je, na svaki način, duboko povezano.</p>
<p>Opasnost od pada asteroida nas pritišće. Na kraju moramo prihvatiti neodoljivu nazočnost ljudi po cijelom unutarnjem Sunčevu sustavu.</p>
<p> S obzirom na važnost te stvari, mislim da nećemo biti zadovoljni samo s robotima kao sredstvima otklanjanja opasnosti. </p>
<p>Da bismo to mogli učiniti sigurnim, moramo promijeniti naše političke i međunarodne sustave. Dok je mnogo toga u vezi s našom budućnosti u magli, taj se zaključak čini malo čvršćim i neovisnijim o mušicama ljudskih institucija.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>CITY</p>
<p>Mala čuda intelektualne inženjerije</p>
<p>Nisam mogao vjerovati, mislio sam da postoji nešto drugo, nešto što mi izmiče, a na kraju sam ipak morao priznati da je sve vrlo jednostavno, i neizbježno, pa čak i razumljivo </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Na papiru je taj odnos s istinom tako lijep, jedinstven i neponovljiv, baš kao i s čarolijom zamisli, predivnih javljanja neuredna beskraja u glavi... </p>
<p>Kako je moguće da svi odabiru odustajanje od njega, njegovo negiranje, i prihvaćaju rukovanje oružjem što te male beznačajne umjetne zamisli i jesu – mala čuda intelektualne inženjerije, nema što, a zapravo igračke, šugave igračke, remek-djela retorike i logične akrobacije, ali igračke, ipak, mali strojevi, a sve to radi nezadrživa užitka borbe? </p>
<p>Nisam mogao vjerovati, mislio sam da postoji nešto drugo, nešto što mi izmiče, a na kraju sam ipak morao priznati da je sve vrlo jednostavno, i neizbježno, pa čak i razumljivo, samo kada se svlada odbojnost i ode stvar vidjeti izbliza, baš izbliza.</p>
<p>Čak i ako ti je odvratna, pokušaj je vidjeti izbliza. Uzmi na primjer nekog tko od toga živi, od zamisli, nekog profesionalca, što ja znam, kakva istraživača, OK? </p>
<p>Sigurno je počeo iz strasti, sigurno je počeo, jer je bio talentiran, jedan od onih koji vide javljanja beskraja, možemo zamisliti da je kao mlad imao ta javljanja, i da ga je to ošinulo poput groma. Zacijelo ih je pokušao i zapisati, prije toga je možda s nekim pokušao o tome razgovarati, i stao ih je zapisivati, svom svojom dobrom voljom, znajući da će uspjeti zabilježiti samo mali dio tog beskraja što mu je u glavi, ali vjerujući da će kasnije imati vremena produbiti misao, što ja znam, bolje se izraziti, ispričati sve kako treba. </p>
<p>Piše i ljudi čitaju. </p>
<p>Osobe koje on i ne poznaje počinju ga tražiti kako bi doznale nešto više, drugi ga pozivaju na skupove na kojima ga mogu napasti, on se brani, razvija, ispravlja, napada i sam, počinje razaznavati malo ljudi oko sebe koji su na njegovoj strani i čitav front neprijatelja pred sobom koji ga žele uništiti: počinje postojati, Gould. </p>
<p>Nema vremena primijetiti, ali sve ga to počinje strastveno zanimati, sviđa mu se borba, otkriva što znači ući u predavaonicu pod pogledima šačice studenata koji ga obožavaju. Vidi poštovanje u očima običnih ljudi, iznenađuje ga da žudi za mržnjom kakve poznate osobe, traži je, na kraju i dobiva, možda samo tri retka u bilješci kakve knjige o nečemu sasvim drugom, ali tri retka koja odišu zavišću, on ih lukavo spominje u intervjuu za neki stručni časopis, i koji tjedan kasnije, u novinama je etiketiran kao protivnik slavnog profesora, novine donose i fotografiju, njegovu fotografiju.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Sjajne Van Gaalove zamjene</p>
<p> Barcelona je upravo zahvaljujući njegovim pravovremenim i dobro odabranim zamjenama stigla do vrijedne 2-1 pobjede protiv domaćeg Bayera koji je u Leverkusenu poveo 1-0 </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Louisu van Gaalu možete spočitnuti da je tvrdoglav, arogantan, antipatičan..., ali mu ne možete osporiti da je odličan nogometni trener. Jer, Barcelona je upravo zahvaljujući njegovim pravovremenim i dobro odabranim zamjenama stigla do vrijedne 2-1 pobjede protiv domaćeg Bayera u Leverkusenu u dvoboju 1. kola skupine A drugog kruga Lige prvaka.</p>
<p>Nakon što je Bayer poveo u 39. minuti pogotkom Bugarina Dimitra Berbatova kojega je naš reprezentativac Marko Babić iz kornera pogodio u »trepavicu«, Van Gaal je na poluvremenu obavio dvostruku zamjenu, te u igru uveo dva argentinska bisera, Javiera Saviolu i Juana Riquelmea. I baš su Saviola i Riquelme u 48. minuti odigrali dupli pas nakon kojega je Saviola izjednačio na 1-1. Istina, u tome im je obilato pomogao njihov sunarodnjak u dresu Bayera Diego Placente svojom pogreškom. Placente je još jednom pogriješio u 58. minuti srušivši Kluiverta u svom kaznenom prostoru, ali Riquelmeov udarac s 11 metara obranio je Butt. Ipak, Van Gaal je imao pravo na još jednu zamjenu, te je 15-ak minuta prije kraja uveo Marca Overmarsa koji mu se odužio zgoditkom u 88. minuti za pobjedu Barcelone. </p>
<p>Milanski Inter je »prošetao« St. James' Parkom svladavši domaći Newcastle United sa 4-1. Da bi to mogla biti uvjerljiva pobjeda »crno-plavih« bilo je jasno već nakon uvodnih pet minuta kada su gosti iz Milana vodili sa 1-0 i imali igrača više. Naime, već u drugoj minuti Domenico Morfeo iskoristio je ubacivanje Zanettija za vodeći pogodak, da bi samo tri minute kasnije Craig Bellamy pocrvenio zbog udaranja Materazzija bez lopte. Do kraja prvog poluvremena u strijelce su se upisali Almeyda i Crespo, Solano je u drugom poluvremenu postgao počasni zgoditak, a konačni rezultat postavio Recoba.</p>
<p>Fabio Capello uistinu se morao zapitati gdje se to zamjerio sucima. Jer, nakon evidentnih pogrešaka na štetu Rome u prvenstvu Italije, njegov sastav drastično je oštećen i u dvoboju protiv Arsenala na svom Olimpicu. Slovački sudac Lubos Michel niti jednu od tri sumnjive situacije u kaznenom prostoru Arsenala kada su prekršajima zaustavljani Totti, Cassano i Guigou nije okarakterizirao kaznenim udarcem. Arsenal je predobra momčad da te poklone ne bi iskoristila, te je, usprkos tome što je Cassano doveo Romu u vodstvo u 4. minuti, zahvaljujući »hat-tricku« Thierryja Henryja (6., 70. i 75. minuta) stigla do 3-1 pobjede. </p>
<p>Završnica dvoboja Valencije i Ajaxa bila je samo za ljude čvrstih živaca. Sve do 88. minute bilo je 0-0, onda su Ajaxovi mladići Van der Vaart i Ibrahimović izigrali obranu domaćih. Bod Valenciji spasio je Angulo golom u drugoj minuti sudačke nadoknade.</p>
<p> Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Barić računa na još neke igrače iz Hrvatske</p>
<p>Izbornik Otto Barić zadovoljan je Šimunićevim povratkom na travnjak, raduje ga i oporavak Mornara, dobre igre mladog Babića, pogoci Bokšića... »Pratim sve, nitko mi nije izvan vidokruga. Pa niti Josip Šimić, kojega je netko od vas spomenuo da je u zamahu«, naglasio je Barić</p>
<p>ZAGREB, 28. studenog</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija sudjelovanjem na turniru u Hong Kongu i Trofeju Marjan pripremit će se za nastavak kvalifikacijskog ciklusa za Europsko prvenstvo 2004. Izjavio je to izbornik Otto Barić na redovnoj konferenciji Hrvatskog nogometnog saveza. Ne zaboravljajući naglasiti kako u Hrvatskoj ima još igrača, koji zavrijeđuju njegovu pozornost, ali i da je svaki od kandidata, koji se dosad iskazao, i nadalje na njegovom popisu.</p>
<p>Zadovoljan pobjedom u Temišvaru protiv Rumunjske, 1-0, Barić je najavio nastavak kampanje pripremnih utakmica, pa će se tako kandidati za reprezentaciju okupiti u Poreču, ili negdje gdje ima sunca i gdje je dobar teren, najkasnije 25. siječnja sljedeće godine. To je okupljanje u skladu Barićeve najave da ne želi kandidate vidjeti samo neposredno uoči puta, nego ima u planu s njima nekoliko dana poraditi ponajprije na taktičkom planu.</p>
<p> Usput se Barić nada i jednoj prijateljskoj utakmici. Gotovo idealnom se čini ponuda Irana kojega vodi naš Branko Ivanković, jer pada taman na proputovanju za Hong Kong. Na turniru u Hong Kongu uz Hrvatsku i domaćina sudjelovat će jedna južnoamerička reprezentacija, a igra se sustavom svatko sa svakim.</p>
<p>Nakon Hong Konga reprezentacija će se vratiti u Hrvatsku, gdje će nastupiti na Trofeju Marjan u Splitu (12. - 14. veljače). Barić želi nakon toga još jednu pripremnu utakmicu uoči dvoboja protiv Belgije 29. ožujka. Termin i protivnik su još nepoznati, a sam Barić sumnja u izvedivost te akcije, s obzirom na zauzetost igrača klupskim obavezama.</p>
<p>Izbornik uzgred hvali činjenicu povratka na travnjak Josipa Šimunića, po njegovu mišljenju za reprezentaciju jako bitnog igrača. Raduje ga i oporavak Ivice Mornara, dobre igre mladog Marka Babića, pogoci Alena Bokšića:</p>
<p>– Pratim sve, nitko mi nije izvan vidokruga. Pa niti Josip Šimić, kojega je netko od vas spomenuo da je u zamahu.</p>
<p>Barić uzgred dosta očekuje od subotnjeg druženja s novinarima, a u režiji čuvenog proizvođača vina Enjingija. Nije se uopće pobunio kad su novinari obećali snositi pola troška, smatrajući to važnim prilogom učvršćenja korektne suradnje.</p>
<p>Gost druženja s novinarima bio je i Romeo Čižmešija iz zagrebačkog malonogometnog kluba Petar Rauch. Obavijestio je o velikom malonogometnom derbiju prvenstva Hrvatske, jer u petak u 20.15 sati u dvorani u Sutinskim vrelima gostuje Split Gašperov. Dinamo je najavio svoje izaslanstvo na tu utakmicu, u planu je bio i Hajduk, ali Splićani stižu u Zagreb u subotu.</p>
<p>Glavni tajnik HNS-a, Zorislav Srebrić, osvrnuo se na novi Zakon o sportu, koji će omogućiti bolja rješenja u organizaciji profesionalnih nogometnih klubova, ali i sporta uopće. Srebrić je potvrdio da će odredbe novog Zakona utjecati na sastav Prve hrvatske nogometne 1ige, pa je za očekivati da će ona biti sastavljena i od profesionalnih i amaterskih klubova.</p>
<p>Srebrić je najavio i sjednicu Skupštine HNS-a, koja će se održati 21. i 22. prosinca u Zagrebu. Sjednica IO HNS, koja mora odrediti parametre Skupštine, održat će se 3. ili 6. prosinca.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Očekujem izvanrednu utakmicu, bolju nego Barcelona - Real« </p>
<p>»Izvrsno se sjećam detalja s dvije utakmice u Splitu, obje naše 2-1 pobjede. Zadnji veliki derbi koji se odigrao na Starom placu, 1979. godine. Pobijedili smo tada Hajduk sa 2-1, mojim i Vabecovim pogotkom. Taj nam je trijumf trebao donijeti prvenstvo, no zbog 'slučaja Tomić' prvak je bio Hajduk. Moram reći da je tada Stari plac bio ispunjen kao nikad prije, 30.000 Hajdukovih navijača koji još dugo nakon utakmice nisu napuštali stadion. Nitko, naime, nije vjerovao da je Hajduk poražen« / »A u veljači 1982. godine pobijedili smo Hajduk na Poljudu u izvrsnoj utakmici. I danas je utakmica protiv Hajduka 1982. godine rekordna po posjeti na Poljudu. Tom pobjedom protiv Hajduka eliminirali smo Splićane iz utrke za naslov«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Bivši nogometaš Dinama, a danas nogmetni trener, istina u ovome trenutku bez posla, Zlatko Kranjčar, neizbježan je dio višedesetljetne priče o velikim derbijima Dinama i Hajduka. </p>
<p>Kranjčar je, kao ubojiti Dinamov napadač, derbije gotovo uvijek igrao u velikom stilu. Neke njegove partije protiv Splićana su i antologijske. </p>
<p>I danas je Zlatko Kranjčar neizbježan dio derbija, kao otac svoga sina Nike, danas Dinamova kapetana, bit će, dakako, i na nedjeljnoj predstavi zagrebačkih i splitskih nogometaša. </p>
<p>– Ja sam svoju prvu utakmicu za Dinamo odigrao baš na velikom derbiju. Bilo je to još 1974. godine u Zagrebu. Hajduk je tada pobijedio sa 1-0. Sjećam se da sam iz jednog udarca iz daljine pogodio stativu. </p>
<p> • Što su u vaše vrijeme bili derbiji protiv Hajduka?</p>
<p>– Te utakmice protiv Hajduka uvijek su svima nama donosile veliko uzbuđenje i nekoliko dan prije utakmice. Posve je to normalno, znamo da ćemo nastupati protiv jakog i motiviranog suparnika, te da će gledalište biti ispunjeno do posljednjeg mjesta. Svaki igrač u takvoj utakmci ima želju da se prezentira najkvalitetnije. No, velika je stvar zadovoljiti svoje navijače koji pune tribine baš na derbiju. Kada se analziraju svi derbiji mog vremena vidi se da sam rijetko znao podbaciti. To znači da sam osjećao derbi kao veliku stvar. </p>
<p> • Ipak, koje su vam utakmice protiv Hajduka ostale u najupečatljivijem sjećanju?</p>
<p>– Već sam apostrofirao tu prvu moju utakmicu za Dinamo, baš protiv Hajduka. No, i danas se sjećam detalja s dvije utakmice u Splitu, obje naše 2-1 pobjede. Zadnji veliki derbi koji se odigrao na Starom placu, 1979. godine. Pobijedili smo tada Hajduk sa 2-1, mojim i Vabecovim pogotkom. taj nam je trijumf trebao donijeti prvenstvo, no zbog »slučaja Tomić« prvak je bio Hajduk. Moram reći da je tada Stari plac bio ispunjen kao nikad prije, 30.000 Hajdukovih navijača koji još dugo nakon utakmice nisu napuštali stadion. Nitko na Starom placu nije vjerovao da je Hajduk poražen. Tu smo utakmicu odigrali zaista u velikom stilu. To kako smo odigali tu utakmicu bilo je remek djelo. A 1982. godine pobijedili smo Hajduk na Poljudu u izvrsnoj utakmici. I danas je utakmica protiv Hajduka 1982. godine rekordna po posjeti na Poljudu. tom pobjedom protiv Hajduka eliminirali smo Splićane iz utrke za naslov, pa smo u utrci za prvaka ostali sa Crvenom zvezdom koju smo tjedan dana ranije u Zagrebu pobijedili sa 3-0. Sjećam se da sam u jednom trenutku išao sam na vratara Pudara, loptu sam mu proturio kroz noge, a on me srušio. Bila je to isto naša fantastična partija. </p>
<p> • Jesu li utakmice Dinama i Hajduka danas izgubile na draži?</p>
<p>– Mislim da nisu nimalo. Možda su posjete manje, ali to je zbog smanjenih kapaciteta stadiona, zbog postavljenih stolica na nekad stajaćim mjestima. Stadioni su i dalje puni, nervoza prije derbija je očigledna. Ma, sve je isto kao prjie. Derbi uvijek donosi nogometnu ekstazu. Naboj je uvijek isti. Mislim da i današnji igrači uoči i za vrijeme derbija proživljavaju iste osjećaje koje smo i mi proživljavali.</p>
<p> • Jedan ste od rijetkih sudionika bivših, pa i sadašnjih derbija, koji se ne ustručava reći da bi mogao igrati ili trenirati upravo rivala iz derbija, u ovome slučaju Hajduka?</p>
<p>– Ja polazim od razmišljanja koje je zdravo. U vrijeme dok sam ja igrao za Dinamo trener Hajduka je bio Vlatko Marković. Prije toga i Branko Zebec, obojica su dinamovci. Pa, i trener Dinama je bio Tomislav Ivić. Hoću reći da su razmišljanja onda bila nešto drugačija nego danas. Slažem se da postoji određena vrsta antagonizma, rivalstva. Jest, sada su tenzije nešto veće, ali ja u svojem istupu ne vidim ništa loše. Stojim iza onoga što sam rekao. Za Hajduk bih mogao igrati, ili ga trenirati. Što je u tome čudno?</p>
<p> • Kako se vaš sin, član Dinama, osjeća prije derbija?</p>
<p>– On već ima iskustvo derbija, igrao je u Splitu ljetos u onom 0-1 porazu. Naravno, i on osjeća pritisak. Shvaća on što je derbi. No, ne dajem mu savjete. On se sam mora stopiti s atmosferom derbija. Ali, uvjeren sam da je svjestan kako publika od njega očekuje da baš na derbiju pokaže svu svoju kvalitetu.</p>
<p> • Sudjelovali ste i kao igrač i kao trener u derbiju? Kakva je razlika između igrača i trenera u pripremi za derbi?</p>
<p>– Velika je razlika. Kao trener ste kudikamo odgovorniji. Pogotovo u psihološkoj pripremi igrača. Kao trener ste puno odgovorniji za rasplet zbivanja na travnjaku.</p>
<p> • Može li se naš hrvatski derbi Dinama i Hajduka uspoređivati s najpoznatijim svjetskim derbijima, Reala i Barceone, Lazia i Rome, Celtica i Rangersa i još mnogh drugih?</p>
<p>– Bez krzmanja mogu reći – da! Mi ne zaostajemo za inozemnim derbijima. Okružje je isto, a ni kvaliteta nije, vjerujte mi, daleko. Eto, neki dan nogomet viđen na utakmici Barcelone i Reala neodoljivo je podsjećao na naš derbi Hajduk - Dinamo u Splitu u prvom dijelu prvenstva. Nisam vidio razliku u smislu kvalitete. Na španjolskom derbiju bilo je niz izvanserijskih igrača čiju kvalitetu nismo primjetili. Derbiji nekad zavežu sve igrače, što zbog pritiska, što zbog malo »ziheraštva«. Mi precjenjujemo inozemni nogomet, a podcjenjujemo svoj. </p>
<p> • Dakle, možemo li očekivati malo grublji i slabiji nogmet ove nedjelje u Maksimiru, nešto slično kao i ljetos u Splitu?</p>
<p>– Gledajte, ova utakmica ne odlučuje ništa. Tko trijumfira imat će neku sitnu prednost, ali rasplet je daleko. Upravo u toj neopterećenosti očekujem da nam se u derbiju pruži dobar nogomet. Vjerujem da će utakmici biti izvanredna. I Hajduk i Dinamo su u puno boljoj formi nego na početku prvenstva.</p>
<p> • Kako vi gledate na sve one popratne događaje na derbiju kada navijači svojim neredima izbiju u prvi plan?</p>
<p>– Hoćeš-nećeš, tenzije su i kod publike u derbijima takve da dođe do nekih negativnosti. Naravno, treba uvijek reagirati kada se u opasnost dovode životi. No, moramo znati da su derbiji ono nešto posebno ne samo za igrače nego i za publiku. Nije ni u Barceloni sve bilo mirno. Neka publika navija za svoje, ma neka i psihološki pokuša onesposobiti suparnika. Ali, životi se moraju čuvati. Ja sam protiv nasrtaja na igrače i suparničke navijače. Ne događa se to samo kod nas, svugdje u svijetu gdje se igra nogomet znaju se dogoditi ružne stvari. Mi nogometaši tome nismo krivi.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ćiro: Hajduk je iznimna inspiracija Igrači: Bit će to plava rapsodija </p>
<p>ZAGREB, 7. kolovoza 1981.</p>
<p> – Miroslav Blažević je bio iznimno deprimiran nakon karlovačke predstave. Nije ga pogodio rezultat, tih siromašnih 0-0 je ionako beznačajno. Boljela ga je nemoć »plave« momčadi, koja nije mogla skršiti otpor prosječne momčadi Karlovca, člana zagrebačke regije, koja je u srijedu očitala pravu lekciju Dinamovim profesionalcima. </p>
<p>No, Karlovac nije Hajduk. Inspiraciju, motiv, želju , atmosferu – sve to donose Splićani. Generalna proba nije uvijek mjerilo kakva će biti glavna predstava. </p>
<p>Ima li Miroslav Blažević još kakvih dilema?</p>
<p>– Karlovac je prilika više da se vidi kako mi nismo u stanju pobijediti ni momčadi iz te kategorije ako nije prisutna naša poznata kvaliteta iz prvenstvenih utakmica. Prema tome, danas nam ostaje jedna zadaća više pred utakmicu s Hajdukom, staviti igrače u neophodno duševno stanje kako bi uspostavili ravnotežu s objektivno jačim suparnikom. </p>
<p> • Hoće li biti kakvih promjena u sastavu?</p>
<p> – U ovom trenutku sam shvatio da je najbezbolnije sačuvati uobičajena mjesta mojih igrača. </p>
<p> • Znači da ćete istrčati sa sastavom iz prošloga kola?</p>
<p>– Da, ukoliko će sve biti po planu. </p>
<p> • Imate li formulu uspjeha u derbiju?</p>
<p>– Moji igrači moraju nadmašiti svoje objektivne mogućnosti. To neće biti teško s obzirom da je Hajduk iznimna inspiracija. </p>
<p> • Dinamovi igrači, kao da su se stavili u duh svoga trenera, obećali su veliku partiju.</p>
<p>– Cijeli tjedan aktivno razmišljam o utakmici, nije to obična utakmica o kojoj misliš tek kad uđeš u svlačionicu. Rezultat će biti tijesan, ali u našu korist, kazao je Dragan Bošnjak. </p>
<p> • u riječima Đemala Mustedanagića osjeća se dosta opreza:</p>
<p>– Iznimno težak suparnik, bez obzira što igra na našem terenu, Hajduk je favorit. Ne bih bio nezadovoljan ni neodlučenim. </p>
<p>Dinamovi mladi lavovi Deverić i Mlinarić ne sumnjaju u pobjedu:</p>
<p>– Računajte na moj gol, kazao je Deverić. – Živim samo za tu utakmicu.</p>
<p>– Nije važno ni tko igra ni tko zabija – dovoljnio je reći večeras igra Dinamo, bit će to rapsodija u plavom, rekao je Marko Mlinarić. </p>
<p>(Izvadak iz dnevnog tiska uoči derbija Dinamo – Hajduk 9. kolovoza 1981. Utakmica je završila 0-0)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pletikosa - najveći adut »bijelih« u borbi za prvaka</p>
<p> »Pletikosa zaslužuje i više nego što je dobio, ali je pokazao kako se poštuje klub i primjer je kako se bori u Hajdukovom dresu«, kazao je član Hajdukove uprave Igor Štimac </p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> – Na Poljudu su u Plavom salonu, dva dana prije derbija u Maksimiru, koji će odlučiti tko će prezimiti na prvom mjestu, priredili svečano potpisivanje novog četvorogodišnjeg ugovora s vratarom Stipom Pletikosom. Glamuroznim potpisivanjem s najboljim nogometašem čelnici splitskog kluba su podigli adrenalin i kod navijača i kod igrača uoči ključne utakmice prve dionice prvenstva protiv Dinama. Ali, u isto vrijeme ovaj potpis treba shvatiti i kao zauzimanje bolje pozicije kod daljnje prodaje.</p>
<p> Naime, Pletikosi ovaj novi ugovor traje do 31. srpnja 2007. godine, ali je dogovoreno da može otići u inozemstvo čim dobije zadovoljavajuću ponudu, s tim da se novac od transfera dijeli 70 naprema 30 u korist reprezentativnog vratara. Po ugovoru do srpnja iduće godine zarađivat će 10 tisuća eura bruto, a potom oko 170 tisuća eura godišnje. Nakon čina potpisivanja Branko Grgić, predsjednik kluba, je kazao:</p>
<p>– Ne trebamo naglašavati koliko smo zadovoljni što smo s Pletikosom potpisali novi četverogodišnji ugovor. Lako smo se dogovorili i nadam se da će suradnja potrajati duže. </p>
<p> Pletikosa je, pak, istakao:</p>
<p>– Zahvaljujem se upravi što mi je omogućila potpis novog ugovora. Sretan sam što ću ostati u najdražem klubu. Nastojat ću opravdati ovo povjerenje koje mi je uprava ukazala.Cilj je osvojiti naslov prvaka.</p>
<p> Potom je Igor Štimac, član uprave dodao:</p>
<p>– Pletikosa zaslužuje i više nego što je dobio, ali je pokazao kako se poštuje klub i primjer je kako se bori u Hajdukovom dresu. </p>
<p> Ivica Šurjak, sportski direktor, je poentirao:</p>
<p>– Stipe je jedan od najboljih vratar u Europi. Pravi je vratar i još više pravi čovjek.</p>
<p> Hajdukov reprezentativni vratar najjači je adut u derbiju protiv Dinama, a Pletikosa je svoja očekivanja za nedjelju sažeo u par rečenica:</p>
<p>– Nadam se da će se i Torcida i BBB ponašati kako dolikuje derbiju, te da neće biti incidenata. Uvjeren sam da će utakmica biti sjajna. Mi ćemo igrati napadački s tri isturena igrača, ali teško je bilo što prognozirati. Mislim da možemo odigrati neodlučeno. Za derbije ne važi ni trenutna forma ni kvaliteta, već inspiracija pojedinaca. </p>
<p> • Kakva je atmosfera u vašoj svlačionici?</p>
<p>– Fantastična, mislim da nas ovo ozračje može dovesti do naslova prvaka. Podsjeća me na zajedništvo od prije dvije godine kada smo bili prvaci. Naš veliki adut je sloga među igračima.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Janica starta među prvih 15</p>
<p>ZAGREB/ASPEN, 28. studenoga</p>
<p> – U petak će skijašice Svjetskog kupa voziti prvi superveleslalom ove sezone, a utrka počet će u 18.30 sati po hrvatskom vremenu. Trenutno vodeća skijašica Svjetskog kupa, Janica Kostelić startat će među prvih 15 skijašica, jer je u prvoj jakosnoj skupini.</p>
<p>Janica voli voziti superveleslalom, na Hintertuxu je vježbala super-G, kao i nakon nastupa u Park Cityju i, kako je prenio direktor naše skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek, to je izgledalo jako dobro. Naša je najbolja skijašica ušla u povijest ove godine na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju sa osvojena tri olimpijska zlata. A samo joj je za pet stotinki sekunde (!) manjkalo da i medalja iz super-G bude zlatna umjesto srebrna. Janicu će svi proglasiti jednom od najvećih favoritkinja za pobjedu u slalomu ili veleslalomu, ali njezina vrijednost ne staje tu. Do olimpijskog su je srebra smatrali favoritkinjom iz drugog plana, danas može biti favoritkinja.</p>
<p>Lani je Janica bila 19. superveleslalomašica Svjetskog kupa. Lanjske favoritkinje, Njemica Hilde Gerg i Austrijanka Michaela Dorfmeister nisu najbolje započele sezonu, Renate Götschl je ozlijeđena... Bit će to pravi ispit za našu skijašicu. Nakon superveleslaloma u Aspenu, Janica će voziti i spust u Lake Louiseu, a nakon toga će trener Ante Kostelić odlučiti koliko će Janica utrka brzih disciplina voziti ove sezone.</p>
<p>Obitelj Kostelić i Janica nisu opterećeni pobjedama pod svaku cijenu. Našu skijašicu bole leđa, ali fizioterapeut je tretira svaki dan i u Janičinom se nastupu ne vidi koliko je boli. Janica obožava skijati i nadmetati se, njoj je u krvi prihvaćati tuđe izazove, ali i voli sama baciti suparnicama rukavicu u lice. Kostelići se nikad nisu razmetali velikim najavama. Jednostavno su došli i dali sve od sebe. Nekad pobjeđuju, nekad i ne. Ali se uvijek bore. Da će tako biti i ovaj put, ne treba ni sumnjati.</p>
<p> I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mathieu drugi francuski »reket«!</p>
<p>PARIZ/ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Izbornik francuske teniske reprezentacije Guy Forget opet se odlučio kockati. Kada su putovali na finalni dvoboj Svjetske skupine Davisova kupa prošle godine protiv Australaca na travnatoj podlozi u Melbourneu, umjesto Arnauda Clementa povjerenje je u posljednji trenutak ukazao Nicolasu Escudeu. I pogodio, Escude je bio nerješiva enigma za Lleytona Hewitta, Francuzi su na gostujućem terenu upisali senzacionalan uspjeh.</p>
<p>A uoči ovogodišnjeg finala Davisova kupa protiv Rusije na domaćem terenu Forget je opet iz jednadžbe izbacio Arnauda Clementa. Navodno ozljeda tetive nije potpuno zaliječena. Umjesto njega, prvi će pojedinačni meč u petak protiv Marata Safina igrati 20-godišnji Paul-Henri Mathieu. Ove sezone je privukao pažnju s dva uzastopna naslova u Moskvi i Parizu, prva na Touru. No, u petak će Mathieu igrati svoj prvi dvoboj Davisova kupa!</p>
<p>No, ako je vjerovati Rusima, sve ovisi o Maratu Safinu i Jevgeniju Kafeljnikovu, koji u petak igra drugi pojedinačni dvoboj protiv Sebastiena Grosjeana. I dok Safin pobjedom želi nadomjestiti tri poraza u crvenoj skupini Mastersa u Šangaju i samo jedan naslov ove sezone, Kafeljnikov se želi oprostiti od tenisa s peharom Davisova kupa u rukama. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Večernji list ipak bez Johnnyja Huanga!</p>
<p>Huangu stolni tenis već dugo nije u prvom planu. Ima već 37 godina i zanima ga samo menadžerski posao i igranje ekshibicija. Zato traži izgovor da se bezbolno izvuče iz aranžmana s nama, kaže trener Večernjeg lista Radanović</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Nakon neuspjelih pregovora sa Zoranom Primorcem, stolnoteniski klub Večernji list ostao je, usprkos potpisanom ugovoru, i bez kanadskog Kineza Johnnyja Huanga. Naime, njega ni u nedjeljnom meču protiv austrijskog Niederösterreicha neće biti u sastavu hrvatskog prvaka. Tako su se ambicije večernjakovaca, koje su se uoči sezone kretale negdje oko polufinala Lige prvaka, sada svele tek na goli opstanak u elitnom razredu europskog stolnog tenisa.</p>
<p>– Zbog situacije u kojoj se klub trenutačo nalazi odlučili smo igrati bez Johnnyja Huanga. Mislim da je bolje da uštedimo nešto novca i damo priliku igrati sve boljem Tomislavu Japecu, kratko je priopćio direktor kluba Branko Karapandža.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da ugovor s Huangom još uvijek nije raskinut, iako su minimalne šanse da on zaigra i u sljedećim mečevima Lige prvaka.</p>
<p>– Huang je, zapravo, trebao doći »u paketu« sa Zoranom Primorcem. Kada je to propalo, pristao je na drugu varijantu po kojoj bi uz njega za nas igrao i njegov pulen Zhang Peng, što je Huangu i bio glavni cilj. No, kako se Peng nije pokazao dovoljno kvalitetnim igračem za nas odustali smo od njegovog angažmana. Kada je i ta varijanta propala Huang je počeo tražiti način da se izvuče iz svega postavljajući nam dodatne zahtjeve. Nedavno je, eto, taražio da mu cijeli ugovoreni iznos iz ugovora platimo unaprijed, što mi nikad nismo radili, pojasnio je Karapandža cijeli slučaj, a svoj sud o svemu dao je i trener Večernjeg lista Goran Radanović:</p>
<p>– Huangu stolni tenis već dugo nije u prvom planu. Ima već 37 godina i sada ga zanima samo menadžerski posao i igranje ekshibicija. Zato samo traži izgovor da se bezbolno izvuče iz aranžmana s nama.</p>
<p>To, dakle, znači da će nedjelnji meč 2. kola Lige prvaka (dvorana III Doma sportova u 13.30 sati) protiv europskog doprvaka Niederösterreicha igrati Allan Bentsen, Roko Tošić i Tomislav Japec. S druge strane biti će četvrti igrač svijeta Werner Schlager, Chen Weixing (43) i Kostadin Lengerov (88). </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Košarkaši osigurali EP </p>
<p>Hrvatski košarkaši su uz reprezentaciju Njemačke definitivno »izvadili« vizu za Europsko prvenstvo u Švedskoj 2003. godine </p>
<p>NIKOZIJA</p>
<p> – Pobjedom 87-76 protiv Cipra u 8. kolu kvalifikacija hrvatski su košarkaši i teoretski potvrdili nastup na Europskom prvenstvu slijedeće godine u Švedskoj.</p>
<p> • Dvorana u Inkloziji</p>
<p>CIPAR – HRVATSKA 76-87 (22-28, 18-20, 12-19, 24-20)</p>
<p>CIPAR: Michail 2, Palalas 9 (3-3), Anastasiadis 13 (5-5), Liatsos 8, Yiannas 10 (2-2), Roundy 19 (4-5), Perentos 5 (1-1), Trisokka 8 (2-4), Kaskiris 2. </p>
<p>HRVATSKA: Skelin 6 (2-4), Poljak 2 (2-2), Vujčić 17 (4-4), Žižić 11 (1-3), Baždarić 21 (1-1), Mance 6, Popović 2, Stojić 4 (4-4), Ukić 2, Planinić 16 (3-6). </p>
<p>ŠUT: Cipar 28-61 (46%), Hrvatska 32-63 (51%), TRICE: Cipar 3-11 (27%), Hrvatska 6-23 (26%). </p>
<p>SKOK: Cipar 21 (12+9), Hrvatska 35 (21+14). </p>
<p>SUCI: Tanatdzis (Grč) i Banica (Rum). GLEDATELJA: 700. </p>
<p> • Ostali rezultati, skupina A: Ukrajina – Turska 74-73, Švicarska – Litva 64-110, Nizozemska – Bugarska 77-86; skupina B: Izrael – Španjolska 71-79, Belgija – Rumunjska 69-73, Danska – Grčka 60-75; skupina D: Poljska– Mađarska 88-65, Bjelorusija – Latvija 63-65, Francuska – Estonija 93-73, skupina E: Slovenija – Rusija 82-76, Engleska – Češka 68-74, Portugal – Italija 68-103.</p>
<p> I. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Bin Ladenovi ljudi napali hotel i raketama gađali izraelski avion u Mombasi </p>
<p>Mnogi zapadni promatrači slažu se s procjenama da koordinirani napadi na izraelske turiste u Keniji nose sve oznake Al Qaidine operacije/ Vjeruje se da je izraelska tajna služba Mossad već počela tragati za organizatorima i krivcima </p>
<p>LONDON, 28. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što su trojica napadača-samoubojica u Keniji detonirala automobilsku bombu u hotelu nedaleko od Mombase, kojeg posjećuju izraelski turisti ostali su brojni mrtvi i ranjeni. Koordinirano s tim napadom, iz same Mombase ispaljena su dva projektila na izraelski turistički avion, u trenutku dok je ovaj polijetao iz tamošnje zračne luke. </p>
<p>Oba su projektila srećom promašila, kako je u četvrtak priopćilo izraelsko ministarstvo vanjskih poslova. Premda neposredno nakon napada nitko nije preuzeo odgovornost, izraelski ministar vanjskih poslova poslova Benjamin Netanyahu izjavio je kako glavna sumnja pada na terorističku mrežu Osame bin Ladena, Al Qaidu.</p>
<p>Hotel »Paradise« blizu Mombase, koji je inače u izraelskom vlasništvu, bio je pun turista iz Izraela u trenutku kada se u njegovo predvorje zaletjelo terensko vozilo nakrcano eksplozivom. Osim trojice napadača koji su sjedili u vozilu, poginulo je, prema prvim podacima, još osam osoba.</p>
<p>Cijeli se hotel zapalio i morao je biti evakuiran. Osamdesetak ljudi je ozlijeđeno, od kojih je četvoro u kritičnom stanju. Glasnogovornik tamošnje policije Kimgori Mwangi izjavio je za BBC kako se vjeruje da su samoubojice bile arapskog porijekla. Kenijski veleposlanik u Izraelu izjavio je agenciji Reuters kako »nema sumnje« da iza eksplozije u Keniji stoji Al Qaida. Radikalni islamski klerik u Londonu, Abu Hamza al-Masri, rekao je pak: »To je definitivno Al Qaida, ili neka militantna grupa koja je podržava. Oni su uglavnom napadali Zapadnjake, jer je do Izraelaca teško doći, ali prioritet su im Izraelci«.</p>
<p>Samo koju minutu prije napada na hotel nedaleko od Mombase, iz zračne luke tog ljetovališnog grada uzletio je putnički avion izraelske čarter-kompanije Arkia. Pilot je nakon uzlijetanja prijavio da je primjetio dva bljeska s lijeve strane svog aviona, prepoznavši da se radi o projektilima. Avion, koji je prevozio 270 putnika, uglavnom izraelskih turista, bio je, dakle, također meta terorističkog napada. Samo činjenica da su napadači promašili u oba pokušaja raketiranja letjelice, spriječila je da se incident ne pretvorit u do najveći do sada poznati teroristički napad protiv izraelskih građana.</p>
<p> Uzbuđeni putnici, koji su kasnije stigli u Tel Aviv, bili su svjesni kako su samo za dlaku izmakli smrti. Mnogi tijekom leta nisu ni znali da je došlo do pokušaja napada na njihov avion dok ih o tome nije obavijestio pilot. Veliki broj zapadnih promatrača slažu se s procjenama da koordinirani napadi na izraelske turiste u Keniji nose sve oznake Al Qaidine akcije. Vjeruje se da je izraelska tajna služba Mossad već počela tragati za organizatorima i krivcima.</p>
<p>Osama bin Laden često je prijetio Izraelu u svojim govorima. No, ako kenijske vlasti potvrde da iza zadnjih incidenata doista stoji Al Qaida, radilo bi se o prvom slučaju da je Bin Ladenova teroristička mreža izravno napala izraelske građane.</p>
<p>Po mišljenju britanskog stručnjaka za terorizam, profesora Erica Moonmana, Al Qaida je ponovo htjela pokazati da je u svakom trenutku u stanju prodrijeti bilo gdje. Ona je 1998. pomoću bombi u automobilima napala američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, u kojima je poginulo više od 200 ljudi. Uslijedio je glasoviti teroristički udar na Ameriku 11. rujna 2001. Zadnjih mjeseci u terorističkim napadima Al Qaide ili druge s njom povezane islamske terorističke skupine, poginulo je 11 francuskih građana u Pakistanu. Napadnut je i na jedan francuski supertanker blizu Jemena. Čak 180 osoba poginulo je u eksploziji koja je bila podmetnuta u jednom noćnom klubu na Baliju.</p>
<p>Arapska tv-postaja Al Jazeera emitirala je ovog mjeseca tonsku poruku koju je navodno snimio Osama bin Laden, a u kojoj se pozdravljaju neki nedavni teroristički napadi – onaj na Baliju, zatim čečenska otmica talaca u Moskvi, te umorstvo jednog američkog dužnosnika u Jordanu. Na traci, koju većina američkih dužnosnika smatra autentičnom, osoba koja se predstavila kao Bin Laden tom je prilikom zaprijetila i novim napadima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novo zaoštravanje američko-njemačkih odnosa</p>
<p>BERLIN, 28. prosinca</p>
<p> - Nakon što je njemački kancelar Gerhard Schröder odbacio mogućnost aktivnog vojnog angažmana svoje zemlje u eventalnom napadu na Irak, odnosi između Njemačke i SAD-a ponovo su pogoršani.</p>
<p> Ministrica za obnovu i razvoj Heidemarie Wieczorek- Zeul (SPD), oštro je napala američku vanjsku politiku te odnos prema saveznicima. Ona je tu politiku nazvala »ciničnom«.</p>
<p>Amerika, kako smatra Wieczorek-Zeul, rado kuje vojne planove protiv Iraka da bi zatim skupu obnovu napadnute zemlje nakon eventualnog rata prepustila drugima. Ona je istovremeno upozorila da bi troškovi jednog takvog rata bili četiri puta veći od ukupne svote koja se u svijetu godišnje izdvaja za pomoć slabije razvijenim zemljama.</p>
<p> U međuvremenu i dalje vlada nejasnoća oko oblika i obima vojne pomoći koju je Izrael zatražio od Njemačke. Schröder je u srijedu objavio da je Izrael od Njemačke zatražio stavljanje na raspolaganje oklopnih vozila »Fuchs«, ali one verzije koja služi za otkrivanje bojnih otrova, da bi nedugo nakon toga iz ministarstva obrane bilo objavljeno da se ipak radi o Fuchsovima za prijevoz pješaštva. Schröderov koalicijski partner stranka Zelenih je ovakve greške ocijenio »neugodnima i sramotnima«.</p>
<p> Oporba je također kritizirala kancelarovo ponašanje glede vojne suradnje sa SAD-om i Izraelom. Predsjednik Kršćansko socijalne unije (CSU) Edmund Stoiber je zatražio da detaljni zahtjevi SAD-a i Izraela budu predočeni Bundestagu. Potpredsjednik Kršćansko demokratske unije (CDU) Wolfgang Schaeuble je njemačko odbijanje aktivne pomoći SAD-u ocijenio »temeljno pogrešnim«. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld je nekoliko sati prije njemačkog odbijanja vojne pomoći njemačko-američke odnose ocijenio »kritičnima«. </p>
<p>Naime, njemački kancelar je potvrdio da Izrael traži od Njemačke rakete »patriot«, te da je američkim snagama dopustio samo prelijetanje njemačkoga zračnog prostora u slučaju rata protiv Iraka. Schröder je rekao da su SAD tražile od Njemačke da otvori zračni prostor, te da Berlin pruži sustave za obranu od kemijskog, biološkog i nuklearnog napada, kao i vojnu policiju, proturaketnu obranu i financijsku i materijalnu pomoć za moguću obnovu. Prema njegovim riječima, Izrael je tražio »Fuchs NBC«, oklopna vozila za izviđanje. Ta vozila na šest kotača modificirana su tako da brzo mogu prikupiti uzorke nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja na bojnom polju. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Široka kampanja SAD za ulazak Turske u EU</p>
<p>Američka podrška Turskoj motivirana je željom Bushove administracije da u slučaju pokretanja nove savezničke invazije na Irak dobije punu logističku i vojnu podršku Turske / S takvom zadaćom u Ankaru 3. prosinca stiže »drugi čovjek« Pentagona Paul Wolfowitz</p>
<p>ANKARA, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush i državni tajnik Colin Powell pokrenuli su raznim kanalima »strahovito snažnu kampanju« za ulazak Turske u prvi krug zemalja koje kandidiraju za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Tu informaciju, koju su u četvrtak prenijeli neki turski, američki i zapadnoeuropski listovi, potvrdio je i neimenovani visoki dužnosnik američke administracije. </p>
<p>Turska je, inače, stavljena na listu zemalja koje konkuriraju za ulazak u EU, ali bez utvrđenog datuma početka pregovora o punopravnom članstvu. Bruxelles je to dosad pravdao stanjem ljudskih prava u toj velikoj euroazijskoj zemlji. </p>
<p>»Riječ je o pritisku da se Turskoj, na kopenhagenskom summitu europske Petnaestorice 12. prosinca odredi točan datum početka pregovora o pridruživanju«, rekao je visoki američki dužnosnik. Izrazio je uvjerenje da bi se Turska morala naći već u prvoj rundi proširenja. Američki dužnosnik je također obznanio da su Bush i Powell osobno na čelu širokih napora kojima se želi osigurati mjesto Turske u EU. SAD vjeruje da bi guranje te geostrategijski iznimno važne zemlje na europske margine bila neoprostiva povijesna pogreška. Potpora Turskoj stiže i od strane više zapadnoeuropskih zemalja. Tome se pridružila i Grčka, dosad tradicionalni turski neprijatelj. Šef grčke diplomacije Andreas Papandreou je u srijedu, prije polaska za Washington, jasno stavio do znanja da se Turska mora naći u prvom krugu proširenja. Atenska potpora Ankari došla je nesumnjivo slijedom približavanja stajališta dvije strane o novom miroljubivom državno-pravnom i političkom preuređenju podijeljenog Cipra. Čelnik vladajuće turske Stranke pravde i razvitka (AKP) Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako nova administracija planira niz korjenitih mjera kako bi se ubrzao proces pridruživanja moćnom bruxelleskom savezu. On je tijekom posjeta Parizu najavio izmjene turskog ustava kako bi se on uskladio s važećim standardima i kriterijima EU. </p>
<p>Erdogan je kazao da će vlada pokrenuti korake u smjeru jačanja slobode izražavanja i poboljšanja položaja nevladnih udruga. Riječ je o ukupno 36 raznih točaka koje su se već našle na listi prioriteta nove vlade Abdullaha Güla.</p>
<p>Tim »američko-turskim pritiscima« pridružio se posjetom Njemačkoj i turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer. Američka podrška Turskoj a putu prema EU mogla bi biti od presudnog značaja za ostvarenje dugogodišnjeg ankarskog europskog sna. Dakako, Washington u tom ustrajavanju ima na umu činjenicu da je Turska, jedina islamska zemlja provjerena članica NATO-a, dala tom obrambeno-vojnom savezu golemi doprinos u najtežim trenucima hladnog rata. </p>
<p>Američke procjene značaja i uloge Turske na međunarodnoj sceni polaze i od činjenice da se bez aktivne uloge te zemlje ne može iscrtavati cjelokupna arhitektura novog svjetskog poretka. Turska je, prema washingtonskom viđenju, prirodni most između Istoka i Zapada, njihovih civilizacija i kultura. Opća je ocjena da bi zanemarivanje te činjenice ne samo udaljilo Tursku od Europe, već i stvorilo zid prema zemljama Srednjeg istoka i Zaljeva. </p>
<p>Američki pritisci na zemlje EU da prihvate Tursku u svoje članstvo, motivirani su i trenutnim pragmatičnim razlozima. Riječ je o nastojanju Bushove administracije da u slučaju pokretanja nove savezničke invazije na Irak dobije punu logističku i vojnu podršku Turske. S takvom zadaćom u Ankaru 3. prosinca stiže »drugi čovjek« Pentagona Paul Wolfowitz. Prema pisanju ovdašnjeg tiska, koji se poziva na The New York Times, zamjenik američkog ministra obrane tražit će od nove turske vlade i vojnog vrha aktivno sudjelovanje u eventualnim vojnim operacijama na tlu Iraka. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>I s novim predsjednikom - stari problemi</p>
<p>Odlazak Milana Kučana i najvjerojatniji dolazak Janeza Drnovšeka na kormilo Slovenije neće mnogo promijeniti u rješavanju nagomilanih problema u odnosima Hrvatske i Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Hoće li se izborom novog slovenskog predsjednika nešto izmijeniti u odnosima Hrvatske i Slovenije?</p>
<p>Na ovo hipotetsko pitanje teško je, naravno, dati decidirani odgovor, iako bi se uz malo hazarderskog prognoziranja moglo reći »ne«! Odlazak Milana Kučana sasvim sigurno će se odraziti i na slovensku unutarnju političku scenu, ali najvjerojatnijim dolaskom Janeza Drnovšeka na čelo države neće se nešto bitno izmijeniti kad je riječ o suradnji Slovenije sa susjedima. </p>
<p>Svi oni problemi koji opterećuju dvije države doći će na red po istoj proceduri kao i do sada, jer je i u dosadašnjim rješavanjima sudjelovao Drnovšek, pa čak kao premijer više vukao konce nego Milan Kučan.</p>
<p>Schengenska granica između Slovenije i Hrvatske bit će sigurno jedno od najakutnijih »žarišta« u odnosima dvije države kad uz velika ulaganja Slovenci dovrše projekte i izgradnju novih graničnih prijelaza. Konkretno za hrvatske državljane, schengenska granica znači duža čekanja na ulazak u Sloveniju, što će, bez obzira na europske konotacije, izazivati nezadovoljstvo. Nije, naravno, Slovenija »kriva« za Schengen i strožu graničnu kontrolu prema Hrvatskoj, ali se već sada razmišlja o posebnom režimu koji bi na granici vrijedio za hrvatske građane i za one koji dolaze s istoka. Upravo zato da se izbjegnu nesporazumi u smislu da Slovenci otežavaju Hrvatima ulazak u Sloveniju.</p>
<p>Može se pretpostaviti da će Slovenija nakon ulaska u EU i NATO imati i dodatne motive da riješi nagomilane probleme s Hrvatskom. Unutarnje tenzije bit će mnogo manje, a Slovenija trijumfalno završava tranzicijski put. Odnosi s Hrvatskom ostaju »tvrdi orah« koji Sloveniju podsjeća na bivšu državu i bit će sigurno spremnija, u novom okruženju u europskoj obitelji, s više volje sjesti za pregovarački stol s Hrvatskom.</p>
<p>I sam Janez Drnovšek pokazao se u dosadašnjim pregovorima kao čvrst pregovarač koji često nije pokazivao potrebnu političku popustljivost koja bi dovela do rješenja, od pregovora o granici, nuklearke, do vraćanja duga Ljubljanske banke. Drnovšek je na riječima uvijek bio umjeren, ali je često znao popustiti pritiscima raznih političkih struja unutar Slovenije i zaoštriti stavove prema Hrvatskoj.</p>
<p>Kako je i u Sloveniji funkcija predsjednika države najčešće protokolarna, puno je važnije tko će doći na Drnovšekovo mjesto. No, ni tu ne treba očekivati znatnije zaokrete kada je riječ o hrvatsko-slovenskim odnosima.</p>
<p>Hrvati i Slovenci očito će i dalje tragati za formulom dobrog susjedstva. Ako za rješavanje problema iz prošlosti političke ekipe koje vode dvije države ne budu raspoložene, doći će najvjerojatnije do međunarodne arbitraže. S jedne strane, možda je to optimalno rješenje, jer bi se do rezultata došlo »sa strane«, a i jedna i druga strana ne bi konačna rješenja smatrala vlastitim porazom.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ovo nije polemika nego napad na čovjeka</p>
<p>U Vjesniku od 26. studenoga 2002. godine u rubrici »Stajališta« na 12. stranici objavljen je članak doktorice znanosti, teologinje i povjesničarke, publicistice iz Zagreba, Anne Marie Grünfelder, pod naslovom »Iz članka kapelana Primorca zrači duh bojovne Crkve«.</p>
<p>Dotična gospođa, koju resi niz akademskih titula, poslužila se u tome članku bojnim otrovom protiv mladoga svećenika vlč. Pavla Primorca, pa se ona tako pita u članku kako je on mogao biti zaređen za svećenika... čovjek koji ima teškoće zavoljeti svijet i ljude..., pa zamjera odgajateljima, učiteljima i duhovnicima što im je »promaknulo ocijeniti« da ta osoba ima teškoća s prihvaćanjem čak i sebe i da se zato ne može pomiriti ni s tuđom nesavršenošću.</p>
<p>Autorica se upustila u psihoanalizu vlč. Pavla Primorca, a nije psihijatar, a da jest, tada bi znala da za davanje dijagnoze i svoga nalaza i mišljenja o osobit treba utvrditi niz relevantnih činjenica o toj osobi uključujući i intervju s analiziranom osobom. Ovako gđa Grünfeder, površno i zlonamjerno diskvalificira mladog autora, i iznosi tvrdnje koje nisu istinite, a koje i ne spadaju u njezinu kompetenciju, već se radi o diletantizmu, no svakako o javnom linču mladoga autora.</p>
<p>Sadržaj članka zapravo ne govori o vlč. Primorcu, već o gospođi Grünfelder. Članak počinje opisom sprovoda anonimnog humanističkog pokojnika, što nema nikakve veze s objavljenim člancima Pavla Primorca. Zašto članak počinje sa sprovodom, ne zna se, ali moguće je da mrak i crni pesimizam ili kakav drugi problem muči zapravo dotičnu gospođu, a tko god poznaje Pavla Primorca zna da je to osoba čistog i plemenitog srca i ne nedostaje mu ljubavi za bližnjega i da je talentiran za svoje poslanje.</p>
<p>Svaki čovjek, pa tako i mladi autor, može imati mana i nesavršenstva, ne moramo se složiti s njegovim stajalištima, no tada treba dobronamjerno i argumentirano polemizirati s njegovim možda pogrešnim stavom. Smisao i svrha javne polemike i jest da se sugovornici upoznaju, razumiju i dođu do konsenzusa.</p>
<p>No svrha članka autorice je, izgleda, nešto drugo.</p>
<p>Gospođa nije iznijela argumente kojima bi u skladu s titulama koje ju rese, pobijala mišljenja iznesena u člancima mladoga autora, već se poslužila, gazeći profesionalnu etiku i moral, »argumentom« protiv čovjeka. Time je sve rekla o sebi, a grubi napad na vlč. Primorca, zapravo je paušalni napad na Crkvu i modus operandi autorice u tome smislu.</p>
<p>Da znate, gospođo Grünfelder, vlč. Pavlu Primorcu ne nedostaje Kristove ljubavi za ljude, humanističkog obrazovanja i razumijevanja za druge. Njegovi učitelji, odgajatelji i duhovnici na bogosloviji i u obitelji uočili su sve hvale vrijedne njegove vrline, pa je zbog toga i zaređen za svećenika.</p>
<p>I na kraju, odgovor gospođi na njezino pitanje na kraju njezinog članka: ona bi mogla živjeti i bez »te institucije« i članstva u njoj.</p>
<p>MIRA MATIĆ-PRIMORACodvjetnica u Požegi</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nespremnost za dijalog prerasta u agresiju</p>
<p>Tko god je bio u dilemi oko vrijednosti čestih istupa vlč. Primorca u javnosti, nakon javljanja gđe Anne Marie Grünfelder sada je siguran u barem nekoliko stvari. Nakon neuspješnog pokušaja da se teološki i javni istupi vlč. Primorca dovedu u pitanje teološkom argumentacijom – u čemu se vlč. Primorac pokazao prejakim za svoje protivnike, uslijedilo je kopanje po utrobi i prizemna gruba analiza, kako ličnosti vlč. Primorca, tako i svih mlađih svećenika te crkvenog sustava pripremanja istih za vršenje svojih raznolikih odgovornih službi. </p>
<p>Gospođi i sličnim smeta i što se vlč. Primorac usudio dirnuti u potpuni medijski monopol raznolikih »lijevih terorista« raznih boja i nagnuća kojima je zajednička patološka mržnja prema svemu što odiše hrvatstvom i Crkvom, pogotovo ako su zajedno stopljeni, kako je slučaj sa srcima i dušama većine našeg naroda. Istup gospođe Grünfelder pokazuje nespremnost i nemogućnost za dijalog tih velikih »koncilaša« i teologa a zapravo ljudi s monolitnom sviješću i totalitarnom praksom razmišljanja: »Slušam nedjeljni komentar koji jasno kaže, tko drugačije misli, taj kleveće i laže.« Šutnja medijskih kerbera na ovakav javni napad na jednog svećenika pokazuje ono što oduvijek znamo: da velika briga za ljudska prava svih tzv. boraca za tu svetu stvar prestaje kad se napada ono što oni ne vole: Hrvat, katolik, svećenik. Tu »lovostaja« nema! </p>
<p>Zamislite, pak, obrnutu situaciju: javnu »kliničku analizu« uz iznošenje indiskrecija o jednom navodno poznatom kolumnistu a uz to i bivšem svećenikom kandidatu. Koja bi nastala galama, a pisac članka osim što bi bio pridružen velikoj listi poštenih ljudi na lijevoj tjeralici postao bi, malene, kandidat za »barem duhovni« Haag!</p>
<p>Vlč. ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ Mundanije, Rab</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hvala na komplimentu, ali kome da Hrvatska pošalje račun?</p>
<p> Svi sudionici konferencije o borbi protiv organiziranog kriminala, održane u ponedjeljak 25. studenoga u Londonu (Vjesnik, 26. studenoga 2002.), složili su se da je jugoistočna Europa glavno raskršće za čitav niz kriminalnih djelatnosti, prije svega šverca drogom, ljudima, cigaretama i oružjem.</p>
<p>Britanski domaćini - ministri unutrašnjih i vanjskih poslova već su na otvorenju konferencije ukazali da kriminal ne poznaje granice i da ono što se događa na Jugoistoku kontinenta pogađa i njih, na samom Sjeverozapadu. Nisu, međutim, rekli jesu li spremni financijski poduprijeti borbu protiv organiziranog kriminala, ili će pribjegavati batini i jugoistočnu Europu držati u političkoj i gospodarskoj izolaciji.</p>
<p>Hrvatska je postigla zapažene uspjehe i sprječava ilegalne migrante, o svom ih trošku smješta u prihvatne centre i plaća im povratnu kartu. Laskavo je dobivati komplimente od Interpola, ali kome da Hrvatska za to pošalje račun?</p>
<p> Reketarenje, trgovina drogom, šverc ženama koje su postaju robovi prostitucije, neminovno se seli prema sretnijim i bogatijim zemljama europskog kontinenta. Kako se svemu tome suprotstaviti? Najbezbolnije, za Zapad je ako se akcije poduzmu na samom izvoru.</p>
<p> Organizirani kriminal je često i bolje međunarodno organiziran nego države. Oni koji to zlo žele držati podalje od svog dvorišta moraju znati i cijenu i biti spremni financijski poduprijeti države jugoistoka Europe da se bolje organiziraju.</p>
<p>Riječ je, naime, o poslu na kojem se obrće veliki novac. Interpol smatra da čak 70 posto heroina na ulicama Europe prodaju organizirane bande koje potječu iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Nije problem samo u kriminalu nego i u njegovoj povezanosti s korupcijom. U to su umiješani i oni koji uopće primaju taj novac kako bi poboljšali svoju plaću. To je onda i politički problem jer se sve to prihvaća kao datost i zato jer barem u pojedinim slučajevima, korumpirani i kriminalni elementi financiraju političke aktivnosti kako bi zauzvrat bili pošteđeni od progona.</p>
<p>ZORAN DELALIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Trostruki ubojica duševno zdrav, ali »trajno poremećen«</p>
<p>Iako je kod trostrukog ubojice i višestrukog pljačkaša Mlađana ustanovljeno da postoje duboki i trajni poremećaji ličnosti, liječenje se može provoditi samo uz njegov pristanak i punu suradnju / Obitelji žrtava već danas strepe od budućnosti i »uzornog ponašanja ubojice« </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Iako se znalo da trostruki ubojica iz Siska Srđan Mlađan ne može dobiti kaznu veću od petnaest godina, jer je u vrijeme kada je ubio treću žrtvu policajca na dužnosti nije navršio 21 godinu, mnoge je uoči izricanja presude iznenadio nalaz vještaka iz Centra za forenzičnu psihijatriju psihijatrijske bolnice u Vrapču.</p>
<p>Jednostavnim i razumljivim riječima on glasi: »Mlađan je bio onda i sada je duševno potpuno zdrav.«</p>
<p>U ekspertizi sročenoj i potpisanoj na 21 stranici, piše da »nisu nađeni simptomi koji bi upućivali na postojanje bilo kakve duševne bolesti«, ili, Mlađan je u vrijeme sva tri teška ubojstva bio svjestan što radi. To je i on sam potvrdio dan kasnije. Izjavio je da odaje počast ubojicama policajaca, a žali što nema još osoba poput njega! </p>
<p>Sudska rasprava vodila se oko osnovne dileme koju je trebalo razriješiti mišljenje vještaka psihologa i psihijatra. Na tome je od početka ustrajala i obrana, kao uostalom i prigodnom dva prethodna ubojstva dok je Mlađan još bio maloljetnik. Tada je rečeno da je on bolestan, i da ga treba zatvoriti i liječiti.</p>
<p>Neki su, poznavajući malodobnog ubojicu, govorili kako će ponoviti djelo. Jer on je u oba slučaja i u Sisku i u Petrinji ubio nasumice. Ostali dokazi, svjedočenja i mišljenja vještaka drugih struka na zagrebačkom suđenju bili su »nesmiljeni« - sve je govorilo u korist optužbe »Sisačkog monstruma«.</p>
<p>Mnoge nedoumice u sudskoj dvorani riješene su ekspertizom stručnog tima koju su potpisali dr.sc. Miroslav Goreta i mr. sc. dr. Ivana Peko Čović. Ekspertiza, naglasio je dr. Goreta, sastavljena je na temelju informacija iz ranijih sudskih spisa, ali i ograničenih mogućnosti intervjua i mogućnosti bilo kakovih dodatnih pretraga. Mlađan je sa vještacima i sudskim vijećem igrao igru »pusti-drži«. Prvo je pred raspravnim vijećem obećao da će surađivati s vještacima nakon što je njegov branitelj Silvije Degen uspio dobiti pristanak za dodatno vještačenje, da bi to djelomično uskratio. Pristao je na tri intervjua s psihijatrima, ali je odbio elektroencefalografsko snimanja mozga. Nakon analize dobivenog ponovno je zaključeno da je ispitanik Mlađan u vrijeme kaznenog djela i u vrijeme vještačenja nije bolovao od duševne bolesti, ali se kod njega radi o dubokim i trajnim poremećajima ličnosti.</p>
<p>Prethodni zaključak o duševnom zdravlju vezan je dalje za ocjenu da nisu ispunjeni uvjeti da vještaci sudu preporuče neku od psihijatrijskih mjera sigurnosti. I to je sve? Psihijatri, jer to je jedino zakonski moguće, predlažu »mekšu varijantu«: s obzirom na ozbiljnost ispitanikovih poremećaja ličnosti preporuča se psihijatrijsko psihoterapeutski tretman, ali samo uz pristanak i suradnju Mlađana. A poznato je kako izgleda njegova »suradnja«. Što je preostalo od mjera da se društvo zaštiti odnosno kako se će se osigurati da se zločin ne ponovi?</p>
<p>»Prognostička očekivanja iz niza razloga sada ne izgledaju povoljno«, rekao je raspravnom sudu dr. sc. Miroslav Goreta, a nikada se ne isključuje mogućnost da će se eventualno stvoriti povoljniji uvjeti za dobrovoljni tretman ispitanika«. Ili konkretnije: U timu koji će voditi brigu o resocijalizaciji obvezno i stalno mora biti i psihijatar, osobito u trenutku kada će se davati mišljenje i donositi odluka o eventualnim pogodnostima u vezi ponašanja osuđenog trostrukog ubojice. </p>
<p>No, stvarnost ulijeva manje optimizma. Kadrovska situacijama u našim penalnim ustanovama iznimno je loša, tvrdi Goreta. Nije mu poznato postoji li u nas stalno zaposleni timovi psihijatra i njihovih suradnika koji bi se sustavno bavili s psihički poremećenim osuđenicima, poput Mlađana. Uposlen je samo jedan, iako već pet godina postoji obveza države da se provede institucionalno liječenje prema članu 75. KZ-a, koji precizira obvezno psihijatrijsko liječenje osuđenih. Goreta štoviše tvrdi kako se u tom dijelu pravosuđa država teško krši ljudska prava. Obitelji žrtava već danas strepe od budućnosti i eventualnog uzornog ponašanja ubojice. Njima su i sisački odvjetnici otkazali punomoć, strahujući od buduće osvete.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bivši predstojnik Ureda izdavao lažne potvrde</p>
<p>ZLATAR, 28. studenoga</p>
<p> - Ovog se tjedna očekuje prvostupanjska presuda Županijskog suda bivšem predstojniku Ureda za obranu Zabok, Borisu Jakušu Mejarcu (41) optuženom za zloupotrebu položaja i ovlasti, Josipu Rukljaču (46) za poticanje i bivšem djelatniku VP 3426 Krapina u Donjoj Stubici, Romeu Maduniću (46) za pomaganje u tom kaznenom djelu.</p>
<p>Boris Jakuš Mejarec optužen je da je izdao lažnu potvrdu o sudjelovanju u Domovinskom ratu Josipu Rukljaču koji je na osnovu nje kao vlasnik poduzeća Proizvodnja, trgovina i usluge u poljoprivredi iz Poznanovca uvezao opremu i strojeve za farmu u vrijednosti od 630.197 kuna, pri čemu je nezakonitom povlasticom oštetio Državni proračun na ime poreza i carina za 237.661 kuna. Treće optuženi Romeo Madunić je, kako je u svojoj obrani priznao, na zahtjev Borisa Jakuša isprintao na računalu potvrdu, a zbog čega je dobio otkaz u VP Krapina. U svojoj obrani Boris Jakuš Mejarec je rekao, kako je samo potpisivao potvrde, ali ih nije izdavao, pa ne zna da li je i Rukljaču potpisao kakvu potvrdu. Nije mu bilo ni jasno, zašto ga Madunić optužuje da mu je dao Rukljačeve podatke za izdavanje lažne potvrde, kad to on nije učinio. »Znam način kako se još može postati branitelj. Mogao sam bilo koga staviti na popis i to poslati u neku postrojbu, kojoj bi to bio temelj evidencije i što u postrojbi nisu nikad provjeravali, ali to nisam nikad učinio«, rekao je u obrani Boris Jakuš Mejarec, koji je istaknuo kako je bio dobro situirani časnik bivše JNA, da je završio Vojnu akademiju, a u Domovinskom ratu je sudjelovao od prvog dana, te je Vukovaru bio s Dedakovićem i Borkovićem do zadnjeg dana, za što je više puta bio odlikovan i nagrađivan.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pijan izazvao nesreću, dobio godinu i šest mjeseci </p>
<p>ZLATAR, 28. studenoga</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda potvrdilo je prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Zaboku kojom je Stjepan Draganić, zvani Šnuta (52), iz Radoboja osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i šest mjeseci uz sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri godine. </p>
<p>Presuda je donesena za kazneno djelo protiv sigurnosti u prometu, jer je Stjepan Draganić u teško pijanom stanju i sa 2,59 promila alkohola u krvi 17. srpnja 1997. godine u Gredicama kraj Zaboka svojim osobnim autom »yugo koral 55« skretao u lijevo i pri tome oduzeo prednost prolaza »peglici«, kojom je upravljala Ana Škalec, koja se vraćala s posla. </p>
<p>U izravnom sudaru vozačica je zadobila teške tjelesne ozljede, prijelom lijeve natkoljenice, zdrobljeno desno koljeno, prijelom nadlaktice, ozljede jetre i slezene s krvarenjem u trbušnu šupljinu, ozljede aorte i pluća s prijelomima svih rebara obostrano i krvarenjem u grudnu šupljinu, prijeloma 6. i 5. grudnog i 6. vratnog kralješka, zbog čega je preminula na mjestu događaja. </p>
<p>Presuda je postala pravomoćna.</p>
<p> D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za svaki gram marihuane godinu dana suđenja </p>
<p>ZLATAR, 28. studenoga</p>
<p> – U ponedjeljak pred Vijećem Županijskog suda trebalo se nastaviti suđenje Tomislavu Matejašu (29) za kazneno djelo zloporabe opojnih droga, a koje traje već četiri godine, no odgođeno je zbog navodne bolesti optuženika.</p>
<p> Kako smo doznali, optužnica Tomislava Matejaša zvanog Guma tereti da je 3. travnja 1998. godine u Krapini prodao 4 grama marihuane Saši Kranjčević i to tako da se optuženi vozio autom kroz grad, te je Saši Kranjčević kroz prozor vozila predao marihuanu, koju mu je on uredno i platio. Optužnicu za zlouporabu opojnih već u prosincu 1998. godine podigla je Dunja Pavliček – Patak u ime Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, a u lipnju 1999. godine pročitana je optužnica i započelo je suđenje, koje zbog stalnih odgoda nije dovršeno ni do danas. Naime, u lipnju 1999. godine branitelj Tomislava Matejaša Milenko Umičević je zatražio izdvajanje iz spisa nekih dokumenata, što mu je vijeće Županijskog suda u Zlataru odbilo. </p>
<p>Nakon toga uslijedila je žalba Vrhovnom sudu koja je podnesena u roku od tri dana, ali je predmet na Vrhovnom sudu stajao punih 18 mjeseci. Tek u prosincu 2000. godine Vrhovni sud je odbio žalbu branitelja, te je rješenje proslijedio Županijskom sudu u Zlataru, koji je zakazao raspravu za veljaču 2001. godine, no i ona je otkazana, jer je branitelj optuženog imao drugu već ranije zakazanu raspravu. </p>
<p>Županijski je sud ponovno zakazao sljedeću raspravu, ali tek nakon 14 mjeseci, odnosno u travnju ove godine, a i ona je otkazana zbog bolesti odvjetnika optuženog. </p>
<p>Sljedeća rasprava zakazana je za lipanj ove godine, no zbog zauzetosti odvjetnika Milenka Umičevića, koji je imao jednu pritvorsku raspravu, opet je otkazano. Tako je i rasprava zakazana za ponedjeljak otkazana zbog bolesti optuženog Tomislava Matejaša, što se na Županijskom sudu doznalo tek ujutro. </p>
<p>Da se tako postupalo u suđenju trojici iz Krapine, koja je uhićena zbog pokušaja prodaje 16,5 kg marihuane, suđenje bi trajalo 1650 godina i još ne bi bilo završeno. Nova rasprava će biti zakazana nakon izlječenja optuženog Tomislava Matejaša.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kundiću osam godina i protjerivanje iz RH – zauvijek!</p>
<p>Ahmeti je »zaradio« šest godina, Bilić i Bralo po dvije dok je Jukiću 10 mjeseci zatvora preinačeno u dvogodišnji rok kušnje / Kundiću i Ahmetiju je produljen pritvor</p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom splitskog Županijskog suda u četvrtak su Adis Kundić (24) iz Travnika, državljanin BiH, Sadat Ahmeti (28) iz Splita, Zoran Bilić (32) iz Imotskog te Ivica Bralo (24) i Ivica Jukić (33) iz Prološca Donjeg proglašeni krivim za krađe i preprodaju najmanje dva automobila. Kundić i Ahmeti krivi su za »distribuciju« heroina, a Kundić i za krivotvorenje vozačke dozvole.</p>
<p> Sudsko vijeće, na čelu sa sucem Josipom Čulom, stoga je Kundiću odvagnulo osam godina zatvorske kazne i zaštitnu mjeru protjerivanja iz Hrvatske – zauvijek. Ahmeti je »zaradio« šest godina, Bilić i Bralo po dvije dok je Jukiću 10 mjeseci zatvora preinačeno u dvogodišnji rok kušnje.</p>
<p>Kundić, Bilić, Bralo i Jukić, krivi su što su od travnja do sredine lipnja prošle godine u Splitu i BiH, u dogovoru s nepoznatom osobom po imenu Momir Ristanović, zvani Momo, organizirali krađu automobila. Kundić je ukrao najmanje dva automobila. Bilić je automobile kao prethodnica vozio od Splita do granice s BiH, dok je u ukradenom vozilu, zajedno s Ristanovićem, bio i optuženi bralo.</p>
<p> Jukića se tereti za pomaganje u počinjenjima ovih kaznenih djela, jer je najmanje dva puta iz Prološca u Split dovezao Bralu i Ristanovića. Kundić i Ahmeti od ožujka do lipnja prošle godine u Zagrebu su kupovali heroin koji su preprodavali u Splitu, prethodno ga prepakirali u iznajmljenim stanovima, a u jednom od njih pronađeno je i 240 grama heroina. Kundić odgovara i za to što je nabavio krivotvorenu vozačku dozvolu na ime Dražena Prskala, kojom se koristio kod iznajmljivanja stanova.</p>
<p>»Iako u optužnici stoji da su ukrali najmanje 10 vozila, prihvatili smo samo dva. Nema dvojbe da je Momo organizator, a da je Kundić bio zadužen za krađe. Nema ni dvojbe da se radi o krađama i da su počinitelji bili u grupi u kojoj su bili strogo podijeljeni poslovi«, obrazlažući presudu kazao je sudac Čule. Prema njegovim riječima, besmisleni su bili Kundićevi i Ahmetijevi pokušaji da se ograde od zloporabe droga, jer se u ovom predmetu trag droge može pratiti po iznajmljenim stanovima. To su potvrdile i tri svjedokinje koje imaju neposredna saznanja o drogi koja povezuju prvu dvojicu okrivljenika.</p>
<p>»Iznenađujuće je kakvom lakoćom su branitelji posegnuli za obranom da je po srijedi namještaljka policije i urota. Od 220 grama heroina napravi se 1600 pizeva i to nije mala količina droge, a posebna otegotna okolnost je ovdje što ni jedan od optuženika nije konzument opojnih droga«, istaknuo je sudac. Čule je pojasnio i kako je optuženik Jukić u posebnom položaju, jer je odmah nakon uhićenja sve priznao te je to i honorirano kroz presudu. </p>
<p>Rješenjem sudskog vijeća Kundiću i Ahmetiju je produljen pritvor. Bralo i Bilić su iz njega pušteni, </p>
<p>dok Jukić nikada nije bio ni pritvaran. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sušili meso, pa zapalili kuću!</p>
<p>POŽEGA, 28. studenoga</p>
<p> – Prema informacijama iz PU požeško-slavonske u srijedu oko 13 sati na tavanu obiteljske kuće u naselju Svilna, vlasništvo Antuna G. (44) izbio je požar. Do požara je došlo uslijed zapaljenja masnoće, koja se cijedila s dimljenog mesa, a požar se proširio na drvenu konstrukciju cijeloga krovišta. Nastala materijalna šteta procjenjuje se na oko 25 tisuća kuna, a požar su ugasili vatrogasci DVD-a Pleternica u Buk. </p>
<p>U četvrtak oko 1.30 sati u Požegi, na građevinskom objektu u Vukovarskoj ulici br. 8, izbio je požar koji je intervencijom vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Požega ugašen u 2.30 sati. Vlasništvo objekta, nastala materijalna šteta, kao i uzrok požara bit će utvrđeno očevidom koji je još u tijeku. </p>
<p> I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Razotkrivena šesteročlana maloljetnička banda</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Zagrebačka je policija razbila šesteročlanu bandu maloljetnika starih 16 do 17 godina, koji su na području Maksimira i Peščenice počinili 15 krađa i razbojstava. Kako se navodi u policijskom priopćenju svi su hrvatski državljani.</p>
<p>Utvrđeno je da je šestorka djelovala od studenoga prošle godine. Oni su uz prijetnju pištoljem, nožem ili batinama od maloljetnika oteli 15 mobitela, jedan ručni sat, torbicu i novac u ukupnoj vrijednosti od oko 19 tisuća kuna.</p>
<p>Protiv osumnjičenih je uz kaznenu prijavu podneseno posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Zagrebu.</p>
<p> D.Gr.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ugovor HEP-a i Končara o revitalizaciji HE Peruča</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Hrvatska elektroprivreda u četvrtak s Končarom i slovenskim Litostrojem potpisala 93 milijuna kuna vrijedne ugovore o revitalizaciji HE Peruča na Cetini.</p>
<p>Direktor HEP-proizvodnje Josip Gabela je s generalnim direktorom Litostroja Ladislavom Sazonovim potpisao ugovor za zamjenu turbina i prateće opreme vrijedan 7,7 milijuna kuna, a s direktorom Končar-Inženjeringa za energetiku i transport Tomislavom Duževićem ugovor za zamjenu generatora i prateće opreme vrijedan 36,7 milijuna kuna. </p>
<p>HEP je uglavnom iskoristio ekonomski isplativ hidropotencijal hrvatskih rijeka, procijenjen na 12 TWh, jer je već iskorišteno 6 TWh, tri su na pograničnim rijekama gdje je teško graditi elektrane, a preostala tri na rijekama gdje je gradnja hidroelektrana manje isplativa, kazao je Gabela. Uz to, dodao je, naše hidroelektrane su prosječno vrlo stare – najstarija radi već sto, a najmlađa 14 godina. Zato su odlučili krenuti u njihovu revitalizaciju. Počeli su s hidroelektranama Vinodol, Gojak i Zakučac, a sada je na red došla i u ratu teško oštećena Peruča 14 kilometara uzvodno od Sinja. </p>
<p>Direktor te elektrane Josip Macan je kao razloge za obnovu naveo dotrajalu opremu, zbog čega je umanjena njena spremnost za normalan rad, dijelovi postrojenja su na kraju životnog vijeka, postrojenjima se upravlja ručno pa se ne mogu uklopiti u daljinski sustav upravljanja, a elektrana je sve opasnija za okoliš. Nakon obnove znatno će povećati maksimalnu snagu – sa 42 MW na 62 MW, a zahvaljujući tome i godišnju proizvodnju za oko 15 posto. Osim toga, poboljšat će se sigurnost i pouzdanost elektrane, produžiti njen životni vijek za još 40 godina, poboljšati zaštita okoliša i pripremiti je za uključivanje u sustav daljinskog upravljanja. Radovi će završiti za 44 mjeseca, a planirani su tako da će elektrana minimalno prekidati rad.</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović istaknuo je da su Končar i Listostroj dali najbolje ponude na međunarodnom natječaju. Sazonov je naglasio da je za Litostroj hrvatsko tržište vrlo važno, jer su njihove turbine ugrađene u sve hidroelektrane u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, taj je ugovor doprinos dobrim odnosima Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Željko Čović u Londonu predstavio Plivu britanskim analitičarima</p>
<p> ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Pliva je u četvrtak u Londonu organizirala Dan istraživanja i razvoja, kako bi investitore i analitičare informirala o razvoju novih proizvoda te prezentirala svoju strategiju istraživanja i razvoja, izvijestili su iz Plive.</p>
<p>Plivin Dan istraživanja i razvoja u Londonu održava se treću godinu za redom, a predsjednik Uprave Željko Čović istaknuo je značajno mjesto koje istraživanje i razvoj zauzimaju u Plivinoj korporativnoj strategiji.</p>
<p>»Pliva ima uravnoteženu strategiju istraživanja i razvoja, koja obuhvaća generičke, ali i vlastite nove lijekove, a time se stvaraju čvrsti temelji za dugoročni rast kompanije. Naš je cilj dodatno ojačati rast prihoda i dobiti proizvodnjom novih, vlastitih proizvoda, koji će zajedno s kupljenim asortimanom umanjiti predviđeno smanjenje prihoda i operativne dobiti nakon isteka patenta za azitromicin u Americi u studenome 2005. godine«, kazao je Čović.</p>
<p> Prema njegovim riječima, Pliva je u ovoj godini ostvarila ciljeve vezane uz registraciju proizvoda, kao i napredak u pretkliničkim i kliničkom ispitivanjima. Daljnjem razvoju i proizvodnji vlastitih proizvoda pridonijet će i novi Plivin Istraživački institut u Zagrebu. U Plivi očekuju da će se troškovi istraživanja nastaviti kretati sadašnjom dinamikom te da će u 2003. godini dosegnuti dosad najveći udio u ukupnim prihodima, odražavajući prelazak u više faze kliničkih ispitivanja, veći broj generika u razvoju kao i potpunu konsolidaciju istraživačkih aktivnosti u kupljenim kompanijama </p>
<p> U ovom se trenutku u Plivinom konsolidiranom asortimanu nalaze proizvodi koji se temelje na više od 60 generičkih molekula, među kojima su 22 molekule za koje Pliva očekuje registraciju te 14 molekula koje su već registrirane i plasirane na tržište. U ovoj je godini Pliva podnijela 552 zahtjeva za registraciju u Europi i SAD-u, a tijekom godine dobila je odobrenje za prodaju 13 molekula u Europi. Prodajni potencijal novorazvijenih generika i »specijalnih« proizvoda Pliva procjenjuje na oko 150 milijuna USD u 2005. godini na europskim tržištima, s dodatnim potencijalima u SAD-u. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ponovo odgođena odluka o stečaju Remontnog brodogradilišta Šibenik </p>
<p> ŠIBENIK, 28. studenoga </p>
<p> – Trgovački sud u Šibeniku ponovo je odgodio donošenje odluke o otvaranju stečajnog postupka nad Remontnim brodogradilištem, a novo ročište zakazano je za 9. siječnja iduće godine. </p>
<p>Vlada je 21. studenoga RB-u oduzela koncesiju za obavljanje remonta, a raspisivanje novog natječaja za koncesiju provest će Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Narednih sedam dana Ministarstvo obrane trebalo bi se izjasniti o mogućim izmjenama uvjeta natječaja za koncesiju. </p>
<p>Privremeni stečajni upravitelj Draško Lambaša izjavio je kako, ako stečaja bude, sadašnji broj zaposlenika, kojih je oko 400, treba svesti na 250, a ostali bi trebali dobiti otkaze ugovora o radu. Cvitan Jović, predstavnik Ministarstva obrane, rekao je kako MORH više nije zainteresiran za preuzimanje pedesetak radnika iz topničke i motorne radionice, kako je bilo rečeno na prošlom ročištu, a razlog je preustroj i smanjenje proračunskih sredstava za MORH, ali je i dalje zainteresiran za zadržavanje djelatnosti tih dviju radionica. Zbog toga će MORH inzistirati da se to navede u uvjetima natječaja za novog koncesionara. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Na mirovinskom računu 6083,44 ili 6748,91 kuna?</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Nakon pokušaja da provjerimo stanje na osobnom računu u drugom mirovinskom stupu, najprije na internetskoj stranici Regosa, a onda i odabranog mirovinskog fonda, nadležnima postavljamo još jedno pitanje: Tko, uopće, odgovara za sigurnost imovine osiguranika u drugome mirovinskom stupu?</p>
<p> Naime, dok na internetskoj stranici Regosa stoji da je smo 26. studenog na računu imali 60,97 obračunskih jedinica, čija je vrijednost u odabranome fondu istoga dana bila 110,6865 kuna, na stranici tog fonda stoje drugačiji podaci. Prema toj evidenciji 26. studenog imali smo 54,96 obračunskih jedinica, čija je vrijednost zaokružena na 110,69 kuna. Najzanimljivija je, pritom, razlika između vrijednosti imovine izražena u kunama: Nakon što se pomnoži vrijednost obračunskih jedinica i njihov broj, u Regosu tvrde da imovina osiguranika vrijedi 6748,91 kunu, dok fond na računu vodi 6083,44 kune!</p>
<p>Neslužbeno, u Regosu i Hageni kažu kako programske aplikacije koje kod izračuna vrijednosti imovine koriste Regos i mirovinski fondovi nisu usklađene, pa su moguća manja odstupanja. No, nitko nam nije mogao objasniti kako je moguće da razlika iznosi čak 665,47 kuna, čak ni na »otvorenom telefonu mirovinskog fonda«, na koji se - nitko nije javljao.</p>
<p>Iako u Regosu i Hageni kažu kako nema dileme oko toga koliko je 26. studenog vrijedila imovina osiguranika, jer je jedino Regos ovlašten za vođenje evidencije, nismo baš zadovoljni odgovorom.</p>
<p> Naime, predstavnici fondova kažu da se njihove baze podataka generiraju isključivo iz informacija koje im šalje Regos, što bi moglo značiti da u sustavu postoje vrlo veliki problemi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Varaždinska burza povezuje se s Ljubljanskom </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Varaždinska i Ljubljanska burza potpisat će 4. prosinca Memorandum o razmjeni podataka između dviju burzi, što je još jedan korak dalje u povezivanju ta dva tržišta. Memorandum će u Ljubljani potpisati direktori Varaždinske i Ljubljanske burze Melita Marčeta Racanović i Draško Veselinovič. Također, dva dana ranije, u ponedjeljak 2. prosinca, počinje s radom novi trgovinski sustav koji je Varaždinska burza nedavno kupila od Ljubljanske. Povezivanje dviju burzi donijet će nove pozitivne efekte za sudionike tržišta kapitala u Hrvatskoj, a brokeri će moći pratiti informacije o trgovanju putem Interneta paralelno na Ljubljanskoj i Varaždinskoj burzi. U budućnosti, kad Ljubljanska burza potpiše memorandume s drugim burzama u regiji koje za to nađu interes, (primjerice Makedonska, BiH burze, Crnogorska), koje imaju isti trgovinski sustav, moći će se pratiti trgovanje i na tim burzama.</p>
<p> N.M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Soros se povlači iz Europe</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – George Soros odlučio je ograničiti svoje operacije na europskim tržištima, gdje njegova kompanija Soros Fund Management ulaže oko 800 milijuna dolara, objavio je Financial Times. Soros je već velik dio operacija iz Londona – gdje je broj zaposlenih smanjio sa 55 na 40 – prebacio u newyorško sjedište koje zapošljava oko 270 ljudi. Na taj se korak, kaže FT, odlučio jer se uvjeti na europskim tržištima još ne poboljšavaju. </p>
<p>Međutim, smatra se da američki biznismen ipak neće likvidirati svoj europski portfelj. FT-jevi izvori navode da će londonska podružnica sada usredotočiti na operacije ulaganja u dionice i nekretnine te da će Soros tim odsjecima osigurati financijsku injekciju. Promatrači su podijeljeni u ocjeni je li Sorosev potez najava znatnijeg povlačenja s europskih tržišta ili predstavljaju samo privremenu mjeru štednje dok ne dođe do oporavka. </p>
<p>Prema nekim pokazateljima, Soros je gospodarsko usporavanje i pad na tržištima prošao lošije od rivala. Tako je najvažniji fond Soroseve grupacije Quantum Endowment pao 0,82 posto. Iako je taj rezultat bolji od prosjeka, primjerice Caxton i Tudor Investments, koji su među najvećim Sorosevim konkurentima, ostvarili su bolji rezultat. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Medijski sektor bilježi rast</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Europski indeksi su u četvrtak zabilježili blagi rast – unatoč rastu newyorških indeksa dan ranije, optimizam ulagača dijelom su poljuljali napadi na izraelske turiste u Keniji. Rast su zabilježile prije svega medijske kompanije zahvaljujući naznakama oporavka u sektoru, no pozitivan je trend prevladavao i u telekom sektoru.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski blue chip indeks FTSE 100 ostvario najizraženiji pomak – dobio je 0,91 posto dosegavši 4182,1 bod. Frankfurtski DAX je porastao 0,25 posto na 3354,45 bodova, a pariški CAC 40 0,31 posto na 3324,17 bodova. Milanski MIB 30 je sa 26.029 bodova bio tek 0,13 posto viši nego u srijedu. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 0,55 posto na 2675,8 bodova.</p>
<p>Burze u New Yorku su u četvrtak bile zatvorene zbog praznika Dana zahvalnosti. Dan ranije, Dow Jones Industrial Average je porastao 2,9 posto na 8931,7 bodova, dok je tehnološki Nasdaq Composite dobio 3 posto dosegavši 1487,9 bodova. </p>
<p>Na azijskim je burzama u četvrtak prevladavao pozitivan trend, a tokyjski Nikkei 225 je porastao 3,39 posto na 9176,78 bodova.</p>
<p>München Re, najveći svjetski reosiguravatelj, pao je 2,9 posto nakon što je izvijestio o neto gubitku u trećem tromjesečju od 859 milijuna eura, u skladu s očekivanjima analitičara. Međutim, reosiguravatelj je najavio da će neto dobit za 2002. godinu nadmašiti prošlogodišnjih 250 milijuna eura. Swiss Re pao je 1,1 posto, dok su vodeći europski osiguravatelji rasli. Tako je britanska Aviva dobila 3,4 posto, Aegon 1,6, a Axa 1,8 posto. Allianz je porastao 0,9 posto.</p>
<p>France Telecom je dobio 6,7 posto – nakon 13-postotnog rasta u srijedu – pošto je potvrđeno da će vlada grupaciji osigurati pomoć od oko 9 milijardi eura. Deutsche Telekom je porastao 2 posto, a BT Group 3,2 posto. Vodafone je dobio 1,9 posto.</p>
<p>U medijskom sektoru, kompanije koje znatni udio primanja ostvaruju od oglašavanja, redom su zabilježile rast. Tako je britanska Granada skočila 8,7 posto, a Daily Mail i BSkyB 4,8 odnosno 3,5 posto. </p>
<p>Jedan od najvećih dobitnika bila je francuska kemijska tvrtka Rhodia koja je skočila 15 posto zbog glasina da francusko-njemački rival Aventis za nju priprema ponudu. U tehnološkom sektoru značajniji su rast ostvarili francuski Cap Gemini i nizozemski Getronics čije su dionice porasle 4,4 odnosno 5 posto.</p>
<p> P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Vlada neće popustiti pritiscima za povećanjem plaća </p>
<p>Nismo spremni zaustaviti sudbonosne projekte za Hrvatsku, a umjesto toga ići na zaduživanje i povećanje budžetskog deficita ne bismo li zadovoljili nerealne apetite, kaže premijer / Sudbina Željezare ovisit će o mogućnosti da se nađe strateški partner, kazao Račan / HRT će biti javna ustanova s tri jedinice - radiom, televizijom i glazbenom proizvodnjom </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Vlada neće popustiti pritiscima da se pojedinim kategorijama javnih i državnih službenika povećaju plaće«, naglasio je u četvrtak premijer Ivica Račan na kraćoj konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade. »Nismo spremni zaustaviti dragocjene i za Hrvatsku sudbonosne projekte poput cesta, a umjesto toga ići na zaduživanje i povećanje budžetskog deficita ne bismo li zadovoljili nerealne apetite«,objasnio je Račan.</p>
<p> »Razgovor o problemima - da; podleći pritiscima za nerealne plaće - odgovaram čvrsto ne!«, zaključio je premijer. </p>
<p>Vlada je, »usprkos kalkulacijama o izbornoj godini, i u zadnjoj godini mandata odlučila braniti politiku stabilnosti, sačuvati dobre makroekonomske trendove i zaduživati se samo u razvojnoj funkciji«, rekao je Račan naglasivši kako »čvrsto vjeruje« da će za takav stav ugrađen u proračun za 2003. Vlada dobiti i podršku Sabora. Ova vlada smatra da se »veće plaće i zaposlenost mogu ostvariti samo kroz razvoj, a sve što bi se učinilo mimo toga bio bi put koji opet vuče na rub provalije«, izjavio je premijer naglasivši da njegova vlada nije spremna sudjelovati u tome. </p>
<p>Račan je priznao da je »većina građana odricanjem u nekoliko zadnjih godina pridonijela stvaranju ekonomske stabilnosti zemlje, iako se ta stabilnost još ne odražava u dovoljnoj mjeri i na džepove građana«. No, obećava da će se »to brzo dogoditi ako se nastavi ovim putem«. </p>
<p>Premijer tvrdi da je »Fond za privatizaciju iscrpljen« pa organizatori štrajkova više ne mogu računati ni s isplatama plaća iz HFP-a, što su nedavno isposlovali radnici sisačke Željezare. Sudbina Željezare, rekao je, ovisit će o mogućnosti da se nađe strateški partner koji je spreman na dodatna ulaganja i uvođenje nove tehnologije, a može osigurati i tržište. »Ako se takav partner ne nađe, moramo se suočiti s činjenicom da Željezara nema perspektivu i pokušati riješiti teške socijalne probleme ljudi koji će ostati bez posla«, naglasio je premijer. </p>
<p>S čelnicima koalicijskih stranaka Račan je uoči konferencije za novinare dogovorio i prijedlog zakona o HRT-u, o kojemu će Vlada raspravljati sljedeći četvrtak. HRT se ustrojava kao jedinstvena javna ustanova s trima poslovno i financijski relativno samostalnim jedinicama - radio, televizija i glazbena proizvodnja. Zakon predviđa da članove Vijeća HRT-a bira Sabor na temelju javnog poziva. Članovi Vijeća ne bi mogli biti članovi Uprave HRT-a ili saborski zastupnici. </p>
<p>Sa zadarskim županom Šimom Prtenjačom te gradonačelnikom Božidarom Kalmetom Račan je dogovorio rješavanje problema spojne ceste između Zadra i autoceste Zagreb-Split. Gradit će se četverotračna spojna cesta koja će jednim dijelom prolaziti tunelom ispod zračne luke Zemunik. No u prvoj fazi dovršit će se samo dvije trake, a sljedeće dvije tek kad to bude zahtijevao intenzitet prometa. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Olujić: Korade će s haaškim istražiteljima razgovarati o »Oluji« </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Kad je stigao poziv generalu Ivanu Koradeu da kao osumnjičenik nastupi pred haaškim istražiteljima 16. prosinca u Zagrebu, nigdje nije stajalo na što bi se taj razgovor mogao odnositi. Jedino je naznačeno da će se upiti odnositi na razdoblje od 1991. do 1997. godine. </p>
<p>Stoga je Vjesniku generalov branitelj, odvjetnik Željko Olujić, najavio učestale razgovore s haaškim pravosuđem ne bi li točno saznao teme za koje valja pripremiti budućeg ispitanika. Što se u međuvremenu dogodilo?</p>
<p>U četvrtak je odvjetnik Olujić potvrdio: »Upiti mom branjeniku odnosit će se isključivo na razdoblje 'Oluje', na zonu generalove odgovornosti i, što je najvažnije, na zapovjednu odgovornost unutar hrvatskih granica«. </p>
<p>Tom potvrdom Olujić je otklonio spekulacije da bi se pitanja mogla protegnuti i na različite akcije koje su se, zbog ratnih i obrambenih interesa, djelomice prelijevale i u pozadinu hrvatskog teritorija u susjednoj BiH.</p>
<p> »Kad smo utvrdili da se upiti neće odnositi na akcije 'Južni potez', 'Maestral' i druge, posredstvom Vladinog ureda za odnose s Haagom zatražili smo od Ministarstva obrane da nam učini dostupnom dokumentaciju koja se odnosi na 'Oluju'«, rekao je Koradeov odvjetnik, dodavši kako je dobio sva potrebna uvjeravanja da će mu se u osiguranju dokumentacije izaći u susret. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prema Bolfovu izvješću, Norac naredio likvidaciju gospićkih Srba</p>
<p>RIJEKA, 28. studenoga</p>
<p> - Grafolozi su potvrdili da je izvješća o sigurnosnom stanju u Gospiću u jesen 1991., koja su se pripisivala bivšem načelniku Službe javne sigurnosti u tom gradu Željku Bolfu, doista on pisao. </p>
<p>Dio tih izvješća u sudski je spis pristigao iz obavještajnih službi, a dio pisanih rukom iz MUP-a. </p>
<p>Svojedobno svjedočeći na suđenju »gospićkoj skupini«, Bolf je tvrdio da prema sadržaju izvješća i rukopisu nije siguran da su njegova pa je sutkinja Ika Šarić odredila vještačenje.</p>
<p>U jednom od tih Bolfovih izvješća, koje je u četvrtak pročitala sutkinja, navodi se da je Tihomir Orešković uz pomoć Vojne policije u Gospiću preuzeo vlast, a da nijedna privedena osoba ne može iz zatvora bez njegova dopuštenja. Prema Bolfovu pisanju, na »smrtonosnom sastanku« u Gospiću Mirko Norac rekao je okupljenima da moraju likvidirati grupu Srba. </p>
<p>Bolf navodi da je poslije tog sastanka pitao Tihomira Oreškovića, zašto je i on (Bolf) morao biti na tom sastanku. Orešković mu je odgovorio kako on nije upitan, već da bi neki drugi trebali položiti »ispit hrvatstva«. Tijekom likvidacije civila, kako je zapisao Bolf, Norac je vikao: »Pucaj, pucaj! Što se čeka! Tko još nije pucao?« </p>
<p>Prvooptuženi Orešković ustvrdio je da je to Bolfovo izvješće neistinito, odnosno da je načinjeno u MUP-u za političke potrebe. Norac se protivio prihvaćanju tog izvješća kao dokaza tvrdeći da se pomoću više takvih izvješća htjelo smijeniti njega kao zapovjednika i dio tadašnjih časnika HV-a u Gospiću. Smatra da su ta izvješća nastajala u policiji pod iznudom, a podsjetio je da je to potvrdio i Bolf u svom svjedočenju. Branitelji Oreškovića i Norca tražili su da se ta izvješća izdvoje iz sudskog spisa jer tvrde da su nezakonito pribavljena. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Petnaestak novinara demonstrativno napustilo vojnu vježbu</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Petnaestak novinara i fotoreportera svih hrvatskih dnevnih novina te državne novinske agencije, u četvrtak je demonstrativno napustilo vojarnu »Croatia« u Zagrebu prije početka vojne vježbe pripadnika Vojne policije. Vježbu je za članove saborskih odbora i klubove zastupnika upriličio vod Vojne policije obučen za sudjelovanje u mirovnim operacijama. No, novinarima se »prelila« čaša nakon sat i pol čekanja na otvorenom, bez ikakva obrazloženja. </p>
<p>Premda strogi protokol Ministarstva obrane u pravilu do najsitnijeg detalja precizno definira slične događaje i ponašanje svih sudionika, u vojarni »Croatia« ovaj put, očito, nije bilo tako. Ministarstvo je uredno poslalo poziv medijima da u četvrtak »poprate događaj te da novinari u vojarnu 'Croatia' dođu u 11.40 sati«. </p>
<p>Novinari i fotoreporteri došli su na vrijeme, ali, umjesto na brifing koji je prije vježbe držao zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić, ispraćeni su na vojni poligon. Djelatnica Ureda za informiranje rekla im je da su sličan brifing ionako već čuli (!?). Nekoliko novinara došlo je u vojarnu nešto kasnije i bezuspješno pokušavalo objasniti nadležnima da su pozvani i na brifing. Dio njih ipak je uspio ući u zgradu i čuti da brifing jest sličan, ali ne i isti onome koji je nedavno održan za novinare. </p>
<p>Saborski zastupnici postavljali su zanimljiva pitanja, a pokazali su, kao Ivo Škrabalo iz Libre, priličan interes za uvjete života koji će biti osigurani hrvatskim mirovnjacima u misiji u Afganistanu. »Kako ćete organizirati prehranu, hoće li sanitetski i drugi uvjeti biti u skladu sa standardima NATO-a«, pitao je Librin zastupnik. I odgovori su bili novost koja se nije mogla čuti na prethodnom brifingu za novinare. Gareljić je objasnio je da će naknade mirovnjaka biti veće od onih najavljenih na prethodnom brifingu. Čulo se i to da, prije odlaska naših mirovnjaka u Afganistan, tamo odlazi prethodnica koje će, prema riječima generala Mate Laušića, pregledati prostor i uvjete u kojima će hrvatski mirovnjaci biti smješteni. </p>
<p>Nakon brifinga delegacija se uputila prema poligonu, gdje ju je dočekalo petnaesetak promrzlih novinara. </p>
<p>»Ovo je dosta prešlo sve granice, sat i pol smrzavamo se bez ikakvog obrazloženja«, tim riječima ogorčeni novinari dočekali su predstavnike MORH-a. Situaciju je pokušao razriješiti Gareljić, ali nije uspio. »Vama svaka čast, ali nakon sat i pol čekanja bez obrazloženja - odlazimo«, poručili su novinari. Njihov odlazak iznenađeno je promatrao dio saborskih zastupnika i novi savjetnik za medije u kabinetu ministrice obrane.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Najviša ustanova vojne izobrazbe u Republici Hrvatskoj</p>
<p>Školu pohađa već peti naraštaj polaznika, a pripremaju se za vođenje vojne strategije na zapovjednoj i stožernoj razini / Naša je zadaća poučiti ih i osposobiti na strategijskim, političkim, vojnim i obrambenim razinama i na općoj i na nacionalnoj osnovi, rekao je general pukovnik Franjo Feldi</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – I u sklopu preustroja i smanjenja Hrvatske vojske, Ratna škola »Ban Josip Jelačić« ostaje najviša ustanova vojne izobrazbe u Hrvatskoj, rekao je to u četvrtak zapovjednik Ratne škole general pukovnik Franjo Feldi prigodom predstavljanja škole članovima vojno-diplomatskog zbora akreditiranim u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Članovima vojno-diplomtaskog zbora, koji su posjetili školu u sklopu plana bilateralne vojne suradnje, predstavljeno je kako ta vojna škola koju pohađa već peti naraštaj polaznika osposobljava za vođenje vojne strategije na najvišoj, odnosno zapovjednoj i stožernoj razini. »Naša je zadaća poučiti ih i osposobiti na strategijskim, političkim, vojnim i obrambenim razinama i na općoj i na nacionalnoj osnovi«, rekao je general pukovnik Feldi. Školovanje u Ratnoj školi traje jednu godinu, a predavači su istaknuti vojni, znanstveni, ekonomski i politički stručnjaci.</p>
<p>Uvježbavaju se strategijske operacije, ali i izučavaju operacije iz Domovinskog rata. Škola surađuje s takvim ustanovama u inozemstvu, a u Hrvatskoj surađuje s Ministarstvom obrane i zagrebačkim Sveučilištem. U sklopu preustroja Hrvatske vojske, iduće godine će se početi primjenjivati i novi programi za koje je predviđeno 10-12 polaznika, među njima i dvojica civila koji u državnoj upravi na najvišim dužnostima odlučuju o vojnim i obrambenim pitanjima Hrvatske.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Lukšić: Da je bilo po mome Bol bi još lani dobio koncesiju</p>
<p>Iako je bilo zainteresiranih za raspravu o tom županovom »manevarskom potezu«, predsjednik Skupštine Mihovil Biočić ju nije dopustio/ Održan mirni prosvjed Boljana zbog odluke Županijskog poglavarstva da se njihova plaža dodijeli nedomicilnom poduzeću sumnjiva boniteta/ Župan Lukšić okupljenima je izjavio kako je zagovarao da lokalna vlast dobije veće nadležnosti, no da nadležno ministarstvo to nije prihvatilo</p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> – Iskoristivši svoje ovlasti, splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić s dnevnog reda sjednice Županijske skupštine, u četvrtak je, nakon dogovora kluba vijećnika vladajućeg »hrvatskog bloka«, povukao točku o dodjeli koncesije na Zlatnom ratu tvrtki Modul iz Metkovića.</p>
<p>Iako je bilo zainteresiranih za raspravu o tom županovom »manevarskom potezu«, predsjednik Skupštine Mihovil Biočić ju nije dopustio. Prekidan burnim prosvjedima vladajućih vijećnika, Vinko Bajrović (SDP) je kazao da u Županijskom poglavarstvu, koje je donijelo spornu odluku, sjede ljudi sa srednjom i osnovnom školom. Nikola Zokić (HSS) se pak založio da se na dnevni rad uvrsti točka o utvrđivanju odgovornosti za nastalu blamažu u vezi sa Zlatnim ratom. Ocijenivši je formalno nedorečenom, Biočić tu točku nije želio staviti ni na glasovanje o uvrštavanju u dnevni red.</p>
<p>Iako su bili obaviješteni da će s dnevnog reda sjednice Županijske skupštine biti skinuta točka o dodjeli koncesije na plaži Zlatni rat u Bolu metkovskoj tvrtki Modul, Boljani su se, uz policijsko osiguranje, okupili pred zgradom Županijske skupštine. Prigodnim »kulturno-umjetničkim programom«, čija je okosnica bila skladba pod nazivom »Ljubav je Bol s otoka Brača«, a uz transparente na kojima je stajalo »Mandarine ne uspijevaju na žalu«, izrazili su svoj mirni prosvjed prema odluci Županijskog poglavarstva da se njihova plaža dodijeli nedomicilnom poduzeću sumnjiva boniteta.</p>
<p>»S dnevnog reda točka o koncesiji bit će skinuta. I ja sam porijeklom Bračanin pa mi je Brač na srcu. Zalažem se za to da se odluka još jednom preispita«, obraćajući se okupljenim prosvjednicima kazao je župan Branimir Lukšić. Istaknuo je i da je kao pomorski pravnik cijelu proteklu godinu zagovarao da se, radi očuvanja nacionalnog blaga, veće nadležnosti prepuste lokalnoj samoupravi, no kako nadležno ministarstvo to nije prihvatilo.</p>
<p>»Nadležnim tijelima uputit ćemo zahtjev da se općinama daju veće ovlasti kako se ne bi ponovio Štrok i Sunčani Hvar. Da je bilo po mome, Bol bi još prije godinu dana dobio koncesiju«, zaključio je Lukšić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Županijski sud: Bobetko nesposoban za suđenje </p>
<p>Sud je obavijestio Vladu o Bobetkovoj nesposobnosti i nemogućnosti da ga se uhiti i izruči Haaškom sudu </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga </p>
<p> - Umirovljeni general i haaški optuženik Janko Bobetko nije sposoban sudjelovati u sudskom postupku i stoga za sada nije moguće postupiti prema zahtjevu i nalozima Haaškog suda za njegovo uhićenje i izručenje, objavio je u četvrtak zagrebački Županijski sud.</p>
<p> Bobetkovu nesposobnost za sudjelovanje u postupku utvrdio je na zahtjev suda liječnički tim zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. »Umirovljeni general Janko Bobetko nije sposoban za sudjelovanje u sudskom postupku i svako psihofizičko opterećenje pacijenta moglo bi dovesti do bitnog pogoršanja njegova zdravlja s mogućim fatalnim ishodom«, zaključak je sedmeročlanog liječničkog tima koji je sudu dostavljen u četvrtak. Sud je obavijestio Vladu o Bobetkovoj zdravstvenoj nesposobnosti i nemogućnosti postupanja prema zahtjevima Haaškog suda, uz napomenu da će pratiti njegovo zdravstveno stanje i, ovisno o tome, odlučiti o ispunjenju haaškog zahtjeva.</p>
<p> U priopćenju se navodi i odredba Zakona o kaznenom postupku prema kojoj je zdravstvena nesposobnosti optuženika razlog za prekid postupak. Prema tom zakonu, prestankom te nesposobnosti postupak se nastavlja.</p>
<p> Prema odredbi 59. Pravilnika Haaškog suda o postupku i dokazima, Vlada treba izvijestiti tajništvo Tribunala o razlozima neispunjenja sudskog naloga o uručenju optužnice i uhićenju. Haaški sud tada može uputiti svoj liječnički tim kako bi provjerio sprečava li zdravstveno stanje optuženika da se ispuni sudski nalog.</p>
<p>Bobetko je 14. studenoga smješten u Koronarnu jedinicu Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u Kliničkoj bolnici »Dubrava«, a liječnički tim za zdravstveno vještačenje osnovan je 19. studenoga prema nalogu istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda Zorana Luburića.</p>
<p> U timu koji je pregledao Bobetka i medicinsku dokumentaciju bili su sudski medicinski vještak Josip Škavić kao predsjednik, te kardiolozi Šime Mihatov i Antun Šmalcelj, endokrinolog Mirko Koršić, nefrolog Vladimir Gašparović, neurolog Niko Zurak i kirurg Željko Sutlić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Haag zanima Markačeva uloga u »Maslenici«, »Medačkom džepu«, »Bljesku« i »Oluji« </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U pripremi za susret s haaškim istražiteljima, branitelj Mladena Markača, zagrebački odvjetnik Miroslav Šeparović, uspio je doći do nekoliko podataka dragocjenih za obranu.</p>
<p>»Haaške istražitelje zanimat će uloga mog branjenika u akcijama 'Maslenica', 'Medački džep', 'Bljesak' i 'Oluja'. Nadalje, upiti će se ticati njegovih policijskih, vojnih i političkih aktivnosti u razdoblju Domovinskog rata. Budući da je riječ o visokom časniku, pitanja istražitelja odnosit će se i na utvrđivanje zapovjedne odgovornosti generala Markača«, odgovorio je odvjetnik Šeparović na Vjesnikovo pitanje zna li obrana predmet razgovora s predstavnicima Haaga, zakazanog za 10. prosinca u zagrebačkom sjedištu haaškoga sudišta.</p>
<p>Naravno da su tako široko postavljene teze, sadržajne i vremenske, za razgovor s Mladenom Markačem dodatno usložile pripreme za obranu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Olujić: Korade će s haaškim istražiteljima razgovarati o »Oluji« </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Kad je stigao poziv generalu Ivanu Koradeu da kao osumnjičenik nastupi pred haaškim istražiteljima 16. prosinca u Zagrebu, nigdje nije stajalo na što bi se taj razgovor mogao odnositi. Jedino je naznačeno da će se upiti odnositi na razdoblje od 1991. do 1997. godine. </p>
<p>Stoga je Vjesniku generalov branitelj, odvjetnik Željko Olujić, najavio učestale razgovore s haaškim pravosuđem ne bi li točno saznao teme za koje valja pripremiti budućeg ispitanika. Što se u međuvremenu dogodilo?</p>
<p>U četvrtak je odvjetnik Olujić potvrdio: »Upiti mom branjeniku odnosit će se isključivo na razdoblje 'Oluje', na zonu generalove odgovornosti i, što je najvažnije, na zapovjednu odgovornost unutar hrvatskih granica«. </p>
<p>Tom potvrdom Olujić je otklonio spekulacije da bi se pitanja mogla protegnuti i na različite akcije koje su se, zbog ratnih i obrambenih interesa, djelomice prelijevale i u pozadinu hrvatskog teritorija u susjednoj BiH.</p>
<p> »Kad smo utvrdili da se upiti neće odnositi na akcije 'Južni potez', 'Maestral' i druge, posredstvom Vladinog ureda za odnose s Haagom zatražili smo od Ministarstva obrane da nam učini dostupnom dokumentaciju koja se odnosi na 'Oluju'«, rekao je Koradeov odvjetnik, dodavši kako je dobio sva potrebna uvjeravanja da će mu se u osiguranju dokumentacije izaći u susret. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Premijer Račan odbio primiti peticiju</p>
<p>Novac od prodaje stanova u Podunavlju država bi trebala utrošiti na otvaranje oko 3500 novih radnih mjesta, a ne na sanaciju brodogradilišta, smatraju u Udruzi 1991.</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – »Želimo stanovnike Podunavlja u svemu, pa i u otkupu stanova, izjednačiti s ostalim hrvatskim građanima i zato smo u ovih 19 dana u Vukovaru i Zagrebu prikupili 13.000 potpisa potpore«, rekao je novinarima u četvrtak ispred zgrade Vlade Zoran Šangut, predsjednik Udruge Vukovar 1991. koja je pokrenula potpisivanje peticije.</p>
<p>Predstavnici Udruge željeli su prije sjednice Vlade predati peticiju premijeru Ivici Račanu, ali on ih nije primio. Naime, ovih im je dana poručio da se obrate Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p> »Oni su nas, pak, uputili na Hrvatski sabor. Najnoviji dopis stigao je u srijedu iz Vlade, a u njemu nas premijer Račan upućuje na Ministarstvo hrvatskih branitelja. Smatramo da ono nije nadležno, a svi nas samo šetaju od jedne ustanove do druge«, kaže Šangut.</p>
<p>Sljedeći im je korak, izjavio je, na bilo koji način poslati peticiju Račanu. »U njoj su naši prijedlozi kako utrošiti novac od prodaje stanova. Riječ je o 400 milijuna kuna koje bi, prema našem mišljenju, trebalo uložiti u pokretanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Ako znamo da otvaranje jednog radnog mjesta košta 15.000 eura, tim novcem otvorilo bi se 3500 novih radnih mjesta«, objašnjava Šangut.</p>
<p>Prije rata je, podsjeća, u Vukovaru samo u gospodarstvu bilo 26.000 radnih mjesta, dok ih je sada 6000, i to većinom u državnoj upravi (vojsci, policiji i sudstvu). »Kad bi se otvorilo barem 1000 radnih mjesta u poduzetništvu i obrtu, bilo bi to mnogo za Vukovarce. Samo da taj novac opet ne ode u sanaciju Viktora Lenca«, kažu u Udruzi.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vijeće HRT-a o ostavkama idući tjedan, Galić i Ulaga-Valić moraju komunicirati </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Vijeće HRT-a raspravljat će o ostavkama osmero urednika HTV-a na izvanrednoj sjednici idući četvrtak, zaključeno je u četvrtak većinom glasova na sjednici Vijeća. </p>
<p>Ravnatelj HRT-a Mirko Galić, koji je i predložio tu točku dnevnog reda, rekao je da »kuća teško može funkcionirati u uvjetima sistemske blokade programa«, jer se tako dovode u pitanje i neke zakonske obveze. </p>
<p>Glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valić opovrgnula je tu tvrdnju kazavši da je »HTV funkcionirao i u znatno težim uvjetima poput Domovinskog rata«. Zaključeno je da će se na sljedećoj sjednici raspravljati o povjerenju cijeloj ekipi zajedno s glavnom urednicom. Podsjetimo, ostavke su dali Nikola Kristić, Oliver Dražić, Katja Kušec, Damir Matković, Aleksandar Kostadinov, Branko Schmidt, Jasmina Božinovska-Živalj i Zoran Margetić. </p>
<p>Vezano uz zahtjev Ulage-Valić za zaštitom Vijeća HRT-a zbog povrede samostalnosti u programskim sadržajima, točnije, zbog miješanja ravnatelja u »slučaj Jakubowicz«, Vijeće je zatražilo od ravnatelja i glavne urednice da komuniciraju u interesu kuće. </p>
<p>»Urednički kolegij imao je pravo objaviti gostovanje Karola Jakubowicza u Dnevniku plus«, smatraju vijećnici, no dodaju da se ravnatelj i urednica, ako imaju problema u komunikaciji, moraju obratiti tijelima koja su ih izabrala. </p>
<p>Za dopredsjednika Vijeća izabrana je Jadranka Kolarević. Ostavku na članstvo u Vijeću u četvrtak je dao Željko Ivančević. Vijeće je ovjerilo mandate Tonku Lonzi, predstavniku Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, te Dragutinu Lučiću koji predstavlja HND. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Porez od 45 posto zahvatit će i plaću predsjednika Mesića </p>
<p>Osnovica u 2003. za plaće u javnom sektoru ostaje 4232 kune / S povećanjima plaća mogu računati jedino zaposleni u školama, a možda se promijene koeficijenti u zdravstvu i znanosti / Odbijen Granićev prijedlog da se porez od 45 posto uvede na plaće od 30.000 kuna / Uz porezne olakšice, uvodi se novi porez - 10 posto plaćat će se državi na kasko osiguranje, a ukinuta je mogućnost obročne otplate poreznog duga</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Zaposleni u državnim i javnim službama dobit će ove godine 500 kuna božićnice i 400 kuna dara za djecu, a dogodine i 600 kuna regresa, izvijestio je u četvrtak Vladu potpredsjednik Goran Granić. Osnovica za njihove plaće ostaje 4232 kune, a neće se mijenjati ni koeficijenti iako Vlada ostavlja otvorenom mogućnost da se u 2003. promijene neki koeficijenti u zdravstvu i znanosti.</p>
<p>S posebnim povećanjem plaća u 2003. mogu računati samo zaposleni u osnovnim i srednjim školama jer je za njihove plaće u proračunu rezervirano 279 milijuna kuna više nego u ovoj godini, i to na teret drugih stavki u proračunu. Njihovim sindikatima Granić je prigovorio da su »išli u štrajk a nisu obavijestili članstvo da aktivno sudjeluju u rješavanju problema, niti rekli da znaju da Vlada na tom rješenju intenzivno radi četiri tjedna«. Granić je naglasio da su hrvatska izdvajanja za osnovno, srednje i visoko obrazovanje u okvirima europskog prosjeka, a bitno zaostajemo u ulaganjima u znanost i istraživanja, i to ne samo državne institucije nego i tvrtke.</p>
<p>Vlada je odbila Granićev prijedlog da se, na sugestiju koju su sindikati iznijeli na Gospodarsko-socijalnom vijeću, četvrta stopa poreza na dohodak (45 posto) ne uvede za mjesečni dohodak veći od 21.000 nego tek na dohodak koji premašuje 30.000 kuna. Prijedlog je odbijen jer bi na taj način novom poreznom stopom bilo zahvaćeno najviše 2000 zaposlenih. Prema riječima potpredsjednika Vlade Slavka Linića, dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno ima oko 30.000 zaposlenih, a i plaća predsjednika Republike iznosi 21.000 kuna. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac pohvalio se da je Vlada amandmanima na državni proračun za 2003. odlučila zaustaviti deficit opće središnje države na pet posto što je jamstvo da se »stabilizira zaduživanje«. K tome, naglasio je, deficit središnjeg proračuna je 2,5 posto, u čemu oko dva posto nose zaduživanja za investicije odnosno cestogradnju, iako su i te stavke doživjele kresanja. Crkvenac je istaknuo da je Hrvatska u protekle tri godine na smanjenju deficita učinila više nego bilo koja druga tranzicijska zemlja, jer je deficit središnje države smanjen sa 7,6 na 2,45 posto u 2003., a deficit opće države s 8,8 na 5 posto. Crkvenac se pohvalio i s 3,2 posto kamata ne posljednje trezorske zapise izdane na godinu dana jer je to temelj za izračun kamata koje plaćaju tvrtke na kredite banaka. </p>
<p>Vlada nije prihvatila u cijelosti ni jedan od 429 amandmana saborskih zastupnika na prijedlog državnog proračuna, ali je u svoje amandmane ugradila prijedloge za smanjenje nekih stavki, pa se ovaj proračun može smatrati štedljivim, tvrdi Crkvenac. </p>
<p>Za reformske zahvate u proračunu je izdvojen 661 milijun kuna, a Vlada je posebno ponosna na projekte koji će se financirati u znanosti. Razvojnim fondovima i HBOR-u naloženo je da prioritetno financiraju znanstvene projekte, a Vlada se obvezala pokriti pola troškova slanja mladih znanstvenika i istraživača na specijalizacije i postdiplomske studije u inozemstvu. Država će, također, sufinancirati istraživačko-znanstvene projekte u gospodarstvu. </p>
<p>Za sve to trebala bi brinuti Nacionalna zaklada za znanost, za koju je u proračunu osiguran 201 milijun kuna, a ne bude li to dovoljno, prepustit će joj se dionice koje država ima u jakim tvrtkama poput HT-a i Croatia osiguranja. </p>
<p>Uz brojne porezne olakšice u 2003. Vlada uvodi i novi porez - 10 posto plaćat će se državi na kasko osiguranje automobila, a ostaje već postojećih 15 posto poreza na obvezno osiguranje. Ukinuta je mogućnost obročne otplate poreznog duga. </p>
<p>Na intervenciju ministra malog poduzetništva Željka Peceka, Vlada je obećala da će još razmisliti o potrebi obveznog vođenja knjige prometa za obrtnike.</p>
<p>Nakon dvosatne rasprave u polupraznoj dvorani Vlada je prihvatila prijedloge odgojno-obrazovnih prioriteta do 2004., promjena u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti te visokom obrazovanju i strategije razvitka u odgoju, obrazovanju i znanosti u 21. stoljeću. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HDZ: Pooštravanje kazni neće pridonijeti suzbijanju kriminala</p>
<p>Šeks: Za izmjene Kaznenog zakona nema razloga/ Godek: Podrška kažnjavanju veličanja fašizma, pod uvjetom da se iste odredbe ne odnose i na komunizam/ / Kajin: Komunizam nije bio mila majka, ali nemojmo ga izjednačavati s fašizmom/ Žitnik: HSS je protiv dekriminalizacije lakih droga jer je ona u suprotnosti sa stogodišnjim opredjeljenjem HSS-a o životu u skladu s Bogom, prirodom i ljudima</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koji bi se ubuduće zvao zakonik, izazvao je polemičnu raspravu u četvrtak u nastavku 26. sjednice Hrvatskog sabora. Kao što se moglo i očekivati, zastupnici su se najviše bavili povijesnim i ideološkim temama, ocjenama fašizma, ustaštva i komunizma i prebrojavanjem njihovih žrtava. </p>
<p>Izmjenama se, osim kažnjavanja izvrgavanja ruglu predsjednika Republike i veličanja fašističkih režima, predviđa uvođenje doživotnog zatvora za 25 teških kaznenih djela, poput teškog ubojstva, ratnih zločina, međunarodnog terorizma i otmice zrakoplova. Posjedovanje manjih količina droge ne bi se tretiralo kao kazneno, već kao prekršajno djelo s obzirom da je sudska praksa pokazala kako su kaznenim progonom zbog zloporabe droga posjednici i uživatelji droga bili obuhvaćeni u 80 posto postupaka, dok su izvan domašaja pravosuđa ostajali »dileri« i »narkobossovi«.</p>
<p>Jasnije su određene odredbe o kršenju prava radnika, pa i ona za neisplatu plaća i vraćanje radnika na posao, a predviđeno je i oštrije kažnjavanje za nedopuštenu uporabu osobnih podataka, trgovinu ljudima, krađe, oštećenje i uporabu tuđih podataka. U kaznenim djelima međunarodnog terorizma kažnjavale bi se i pripremne radnje, a kao nova kaznena djela uvode se zapovjedna odgovornost, računalna prijevara, te zloporaba povjerenja koja se, ustvrdila je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, odnosi na odgovorne osobe u gospodarstvu. Kao novo kazneno djelo uvodi se i protupravna eksploatacija rudnog blaga i minerala, a teže kazne predviđaju se za prikrivanje protuzakonito stečenog novca, krivotvorenje novca, izazivanje prometnih nesreća. Strože bi se kažnjavala i zloporaba stečaja, te utaja poreza i drugih davanja.</p>
<p>Klub HDZ-a, kazao je njegov predsjednik Vladimir Šeks, neće podržati izmjene Kaznenog zakona jer smatra da za njih nema nikakvog razloga, obrazloživši svoj stav mišljenjem stručnjaka. Dodao je da pooštravanje kazni neće pridonijeti suzbijanju kriminala</p>
<p>Mladen Godek (Libra) iznio je podatak da više od 80 posto presuda završava uvjetnom kaznom. On je podržao kažnjavanje veličanja fašizma, pod uvjetom da se iste odredbe ne odnose i na komunizam. »Činjenica je da se antifašizam vodio pod petokrakom te da je komunistički režim vratio Istru, Rijeku, Dalmaciju i Međimurje i donio ustav 1974., na osnovu kojeg smo ostvarili pravo na samostalnost«, rekao je Godek. </p>
<p>Dvojbu prema sankcioniranju veličanja fašizma iznio je Petar Žitnik u ime Kluba HSS-a. »Primjer Njemačke dobro dođe, ali tamo pobjednici nisu poražene vodili i ubijali po križnim putevima«, dodao je. HSS je inače jedina stranka vladajuće koalicije koja se protivi dekriminalizaciji lakih droga jer je ona, prema Žitniku, u suprotnosti sa stogodišnjim opredjeljenjem HSS-a o životu u skladu s Bogom, prirodom i ljudima. </p>
<p>Damir Kajin (Klub IDS-a) je spomenuo da je Hrvatska vjerojatno jedina zemlja u kojoj tisuće mladih svoj politički stav pokazuju na koncertima s fašističkim obilježjima, u kojoj se podižu spomenici fašističkim vođama, a antifašistički spomenici nekažnjeno uklanjaju. »Jasno je da komunizam nije bio mila majka, ali nemojmo ga izjednačavati s fašizmom i kažnjavati nekog tko nosi majicu s likom Che Guevare«, kazao je Kajin izazvavši brojne replike. »Komunizam je bio veće zlo od fašizma, a jugokomunisti, SKOJ-evci i štovatelji velikog Broza na skupovima u Kumrovcu i svoju djecu oblače u pionirske odore«, rekao je Anto Kovačević (HKDU), dok je Ljubo Ćesić-Rojs (HDZ) spomenuo da je »pod zvijezdom petokrakom na Bleiburgu pogubljeno 500.000 Hrvata«.</p>
<p>»Ne mislim da je Jure Francetić bio fašistički vođa, a spomenika vojnicima iz Drugog svjetskog rata ima i u drugim zemljama, poput Japana, gdje im je posvećen cijeli hram«, kazao je Miroslav Rožić (HSP). Govoreći u ime svog Kluba, istaknuo je da je Hrvatska »već bila deustašizirana 1945. pogubljenjem stotina tisuća vojnika NDH i njihovih obitelji«. Upitao je hoće li u Hrvatskoj biti zabranjene i zastave Italije, Japana, Mađarske, Finske, Bugarske, Slovačke i Rumunjske, s obzirom da su te zemlje bile saveznice NDH. »Ovisi li o ovome razvoj Hrvatske, rast standarda i rješavanje nezaposlenosti? Je li na pomolu fašistički prevrat pa ga se želi spriječiti«, dodao je, istaknuvši da je glavni problem »koji naciju gura u ponor« droga kod koje ne postoji podjela na tešku i laku.</p>
<p>»Vlada brani liberalnu demokraciju od fašizma koji je poražen prije skoro 60 godina, a ne i od komunizma koji je srušen prije 12 godina. Istodobno, kazneno se ne progoni veličanje SAO Krajine i njenih simbola«, istaknuo je Ivić Pašalić (HB), dok nezavisni Ivo Lončar smatra da predsjednik Mesić sam sebe izvrgava ruglu »pjevajući Po šumama i gorama«. </p>
<p>Na početku sjednice zastupnici su izglasali izmjene i dopune Carinskog zakona i potvrdili dva sporazuma sklopljena s Makedonijom i Kuvajtom. Također su odobrili da se 14,3 milijuna kuna dodijeli općinama stradalima u elementarnim nepogodama u drugoj polovici ove godine. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kažnjavanje uvrede predsjednika Republike bez podrške klubova</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> – Tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u četvrtak najburniju polemiku saborskih zastupnika izazvali su članci kojima se predviđa kažnjavanje veličanja fašističkih režima i izvrgavanje ruglu predsjednika Republike. Posljednju odredbu nije podržao ni jedan klub.</p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) podsjetio je na odluku Ustavnog suda iz 2000. kojom se zaštita ugleda Predsjednika smatra protuustavnom jer se njome ostvaruje nejednakost građana. Dodao je da je fašizam bio na vlasti jedino u Italiji te da u Hrvatskoj nema njegova veličanja. </p>
<p>Kažnjavanje veličanja fašizma dvojbenim je ocijenio i predsjednik Odbora za pravosuđe Luka Trconić (HSS), jer bi ono moglo otvoriti nove podjele i pitanja, dok Damir Kajin (IDS) smatra da treba kažnjavati ideologe fašizma i proizvođače i distributere fašističkih obilježja, a ne i maloljetnike koji ih nose. </p>
<p>»Vrijeđanje predsjednika treba tretirati kao prekršaj, a ne kazneno djelo, što je stav i predsjednika Mesića«, kazao je Kajin, dok Petar Žitnik (HSS) smatra da će se posebnom zaštitom predsjednika na mala vrata uvesti verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>. </p>
<p>»Licemjerno je što danas želimo zaštiti ugled predsjednika, dok smo se kao oporba u vrijeme predsjednika Tuđmana tome protivili«, rekao je Mladen Godek (Libra), dodavši da je fašizam bio zlo kao ideologija, a komunizam kao praksa, zbog čega ih je nemoguće izjednačavati. </p>
<p>»Ustaški pokret nastao je kao odraz hrvatskog očaja i želje za slobodom i bio je u punom smislu riječi narodno-oslobodilački pokret kojeg se ne može uspoređivati sa zločinačkom političkom organizacijom kakva je bila komunistička partija«, kazao je Miroslav Rožić (HSP). Ivić Pašalić (HB) predlaže odustajanje od kažnjavanja veličanja fašizma jer se time samo želi skrenuti pažnja s gospodarskih i socijalnih problema, dok je Dražen Budiša (HSLS) kazao da odricanje od tamnih strana naše povijesti mora biti sveobuhvatno. Josip Leko (SDP) smatra da se samo sankcijama ne može boriti protiv ideologija, predloživši da se govor mržnje i isticanje fašističkih simbola kažnjavaju novčano.</p>
<p> Ma. L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021129].
|
