NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021118].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215653 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Šampion« pedofilije brani se sa slobode</p>
<p>Osoba puštena da se brani sa slobode - kod koje je nađeno 20.000 fotografija - radi s djecom, prema neslužbenim informacijama na televiziji / Većina zemalja počela je ograničavati korištenja Interneta, a uvode se čak i građanske udruge Internet-policajaca / U nas zasad nisu određeni posebni kriteriji za buduće web stranice</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Javnost je u subotu bila zgranuta viješću o rezultatima akcije protiv hrvatskih pedofila, a posebno informacijom da je jedan od njih pušten da se brani sa slobode, iako je kod njega nađeno 20.000 fotografija, a radi se o osobi koja radi s djecom. Neslužbeno se doznaje da radi na televiziji.</p>
<p>Korištenje Interneta donijelo je mnoge, donedavno neslućene mogućnosti, ali nažalost i za širenje kriminala. Tako je, vrlo brzo, na Internetu svoje mjesto našla i pedofilija. Mnoge tzv. chat sobe i web stranice zapravo su sklonište za pedofile koji putem globalne mreže ispunjavaju svoje monstruozne fantazije.</p>
<p>Dokazala je to i nedavno provedena akcija na tri kontinenta što ju je uskladio odjel britanske policije za borbu protiv organiziranog kriminaliteta, kojom je razbijena globalna pedofilska internetska mreža. U akciji nazvanoj »Katedrala« u jednom je danu uhićeno 100 osoba osumnjičenih za pedofiliju u 12 država. No, prema nekim policijskim indicijama, čak je 200 osoba izbjeglo uhićenje.</p>
<p>Da, nažalost, ne zaostajemo za negativnim svjetskim trendovima dokazuju i dvije »antipedofilske« akcije, »Čistilište 1« i »Čistilište 2«, koje su u godinu dana proveli Odsjek za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i Odjel za gospodarski kriminalitet MUP-a. U prvoj akciji, u listopadu 2001., u 13 policijskih uprava kriminalistički je obrađeno 50 osoba, zaplijenjeno je isto toliko računala, 3374 CD-a, 1331 disketa i 163 videokasete s pedofilskim sadržajem i jedan pištolj.</p>
<p>Nakon dovršenja »Čistilišta 1«, koje se nadovezalo na akciju suzbijanja ilegalnog softvera, počela je opsežna analiza zaplijenjenog sadržaja distribuiranog putem elektroničke pošte. Krajem rujna ove godine, policija je krenula u nastavak akcije u 11 policijskih uprava. Zaplijenjeno je 27 osobnih računala, 1120 CD-a, 573 diskete, 295 videokaseta, sedam ZIP drivea i razni dokumenti.</p>
<p>Jedan od najpoznatijih primjera organizirane pedofilske mreže u svijetu bio je »Klub zemlje čuda« koji je radio u 12 država. Da bi netko postao članom, morao je imati najmanje 10.000 fotografija pedofilskog sadržaja. Još je šokantniji uvjet tog monstruoznog kluba da se za punopravno članstvo trebalo »potruditi« i vlastitim fotoaparatom snimi 10.000 fotografija djece.</p>
<p>Raskrinkavši »Klub zemlje čuda«, policija je prikupila više milijuna fotografija, među njima i dvogodišnje djece. Policija je uhitila 100 članova kluba, no identificirano je samo 17 od 1260 žrtava.</p>
<p>Nakon toga je većina zemalja počela ograničavati korištenja Interneta, a u SAD-u je uvedeno nekoliko novih zakona kako bi se spriječilo zlostavljanje djece putem »mreže«. Uvedene su čak i građanske udruge Internet-policajaca, poput američkih »Moralnih hackera protiv pedofilije«, francuskog »Pokreta protiv pedofilije na Internetu« ili švedske udruge »Spriječimo pedofiliju i trgovinu djecom«.</p>
<p>U nas zasad nisu određeni posebni kriteriji za buduće web stranice. Provider, naime, osigurava prostor na serveru koji je dostupan svakome, a klijent sam odlučuje kakav će sadržaj plasirati na svojoj stranici. Tu internetski provideri nemaju mnogo manevarskog prostora da bi spriječili dječju pornografiju. Ako se pak pojave primjedbe na sadržaj stranice, provideri policiji mogu samo dati podatke o korisniku, što je slično objavljivanju šifriranog oglasa u novinama.</p>
<p>»Pedofilije je uvijek bilo, samo što je danas problemu posvećena veća pažnja, jer je to postao iznimno unosan biznis kojem pojava Interneta pogoduje. Ljudi su, naime, shvatili da se devijacije u ponašanju i kriminal isplate, pogotovo kad je većina sasvim sigurna da za takvo što neće biti kažnjeni niti će im se oduzeti imovina«, pokušao je povećanu pojavu pedofilije pojasniti sociolog dr. Dražen Lalić.</p>
<p>Nažalost, pojačani trend, unosan biznis i statistički podaci zasnivaju se samo na prijavljenim i policiji poznatim slučajevima. Koliko još djece šuti? </p>
<p>Nažalost, ne zaostajemo za svijetom</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Teško je predvidjeti kada će pedofil s fantazije prijeći u akciju</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Prije nego što se pedofilska fantazija pretvori u pedofilsku akciju ona se ne smatra pedofilijom. Međutim, kod svih pedofila fantazija prethodi napadu na dijete i vrlo je teško odrediti točnu granicu i znati u kojem će se trenutku fantazija nastaviti planiranjem napada, komentira dr. Gordana Buljan Flander, voditeljica »Hrabrog telefona« i inicijatorica Poliklinike za mentalno zdravlje djece vijest o prijavi protiv osobe u čijem je stanu pronađen velik broj dječjih pornografskih slika, i koja je puštena da se brani sa slobode.</p>
<p>»Moramo se zapitati koriste li ovakvi ljudi takve materijale samo za fantaziju ili ih koriste da - nakon uspostavljanja kontakta s djecom kroz chat sobe na Internetu - mailom djeci pošalju takve slike, što se vrlo često događa«, dodaje Flander.</p>
<p>Tvrdi i da je vrlo uobičajena situacija - o čemu svjedoče svjetske statistike, a »Hrabri telefon« upravo provodi i domaću - da takvi ljudi upravo kroz chatanje djecu nagovaraju na seksualizirane razgovore, masturbaciju, s konačnom namjerom da se s njima i susretnu.</p>
<p>»Ne znam kako možemo biti sigurni da ovakvi ljudi koji su na slobodi neće materijale koje posjeduju koristiti za seksualne kontakte s djecom, ili da to već nisu učinili«, dodaje Flander upozoravajući na opasnosti koje na djecu vrebaju s Interneta koji pedofilima omogućuje potpunu anonimnost.</p>
<p>»Pedofili u chat roomovima iz prikrajka upoznaju djecu, osluškuju ih, promatraju njihove odnose i uključuju se u razgovor kad ocijene da je to najpogodnije«, objašnjava Flander.</p>
<p>»Ako se kod nekoga pronađu materijali dječje pornografije, mislim da bi ga se moglo tretirati kao dilere droge, a posebno su odgovorni ako materijale koriste i za kontakte s djecom. No, s obzirom na to da nemam dovoljno informacija o ovom konkretnom slučaju, moje mišljenje proistječe iz mog dosadašnjeg rada s djecom.« </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Povratak nasilnika u vlastiti stan ne može se spriječiti </p>
<p>Nasilnik je obično i (su)vlasnik stana u kojem obitelj živi, pa mu sud može izreći zabranu približavanja žrtvama ili pritvor, ali mu ne može zabraniti povratak/ Država mora stvoriti mrežu institucija koje će žrtvama omogućiti uključivanje u normalan život u nekom drugom gradu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - U vrijeme kad nema dovoljno odgovarajućih skloništa za žrtve nasilja, država im mora osigurati efikasniju zaštitu, zaključili su prošli tjedan i članovi Vlade na zatvorenoj sjednici.</p>
<p>Praksa u radu s nasilnicima i žrtvama pokazuje, naime, kako je jedan od najvećih problema često vezan uz nemogućnost da se osoba koja je počinila nasilje udalji iz obitelji. Iako je riječ o osobi koja je počinila zločin, u pitanju je obično i vlasnik, odnosno suvlasnik stana ili kuće u kojoj obitelj živi, a kojeg u ovom slučaju štiti ustavno načelo o nepovredivosti vlasničkog prava. Tako u slučaju počinjenog nasilja sud počinitelju može izreći zabranu približavanja žrtvama (što često i jest slučaj), ali mu ne može zabraniti povratak u stan u kojem zajednički žive.</p>
<p>Jedan od prijedloga za koji se opredijelila Vlada vezan je uz mogućnost pritvora za počinitelja nasilja. Iako ta mogućnost postoji prema drugim propisima (u Obiteljskom zakonu samo je naznačena) u praksi se koristi rijetko. No, čak i u onim slučajevima kad nasilnik na taj način i bude izdvojen od onih nad kojima provodi nasilje, opet je otvoreno pitanje što sa žrtvama nakon njegova povratka. Osim u iznimnim slučajevima, pritvor, naime, ne traje dulje od mjesec dana, a u slučajevima obiteljskog nasilja jedan od najčešćih problema nakon toga činjenica je da se nasilje događa kao osveta zbog prijave. </p>
<p>Dakle, država mora početi razmišljati o stvaranju mreže institucija koje bi za vrijeme u kojem je nasilnik u pritvoru trebale započeti rad sa žrtvom (moguće u nekom prihvatnom centru u drugome gradu) te posebno rad s nasilnikom. U ovom trenutku, naime, nasilnika nijedan propis ne obvezuje da se podvrgne psihijatrijskom liječenju, da se uključi u rad Udruge za borbu protiv alkoholizma, ili posjećuje obiteljsko savjetovalište. </p>
<p>I u tom smislu, čini se, trebalo bi mijenjati propise i praksu jer bi se tek na taj način stvorile pretpostavke za novo, kvalitetno okupljanje obitelji koja je proživjela traumu nasilja. Drugi je put iz tog problema sustavnija i obuhvatnija zaštita članova obitelji koji su trpjeli nasilje, ne samo kad je riječ o radu sa psihologom ili savjetnicima. Država bi, naime, morala poticati razvoj mreže javnih i civilnih organizacija koje bi žrtvama nasilja pomogle da se presele u drugi grad, pronađu posao i uključe u normalan život.</p>
<p>U onim slučajevima, naime, u kojima postane očito da nasilje neće prestati, žrtve (posebno djecu) je važno izdvojiti i osigurati im zdravi razvoj, s obzirom na to da je već odavno dokazano kako oni koji trpe nasilje i sami jednom postaju nasilnici. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Većina zastupnika manjina odbija novi Granićev prijedlog </p>
<p>Radin: Upozorit ću europske institucije da je na pomolu nova regresija u zaštiti prava manjina / Pupovac: Zbrku stvaraju stranke koje bi htjele dobiti i glasove manjina i manjinske poslušnike/ Graljuk: To je prihvatljiv kompromis ako se izbjegne majorizacija ili neravnopravnost bilo koje manjine</p>
<p>I najnoviji Vladin prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama doživio je preinake prije nego je došao u Sabor na drugo čitanje u samo tjedan dana. Novi prijedlog, koji je najavio potpredsjednik Vlade Goran Granić, manjinama nudi dva zastupnika - jednog za srpsku manjinu i jednog za sve ostale manjine zajedno. Budući da bi broj zastupnika manjina u Saboru trebao odgovarati udjelu manjina u ukupnom stanovništvu, ostali bi se birali sa stranačkih lista.</p>
<p>Prema prethodnom prijedlogu zakona, manjine kojih je manje od 1,5 posto trebale su imati četiri zastupnička mjesta i dvostruko pravo glasa. A Srbi, kojih je više od 1,5 posto, osim zajamčenog jednog predstavnika, konačan broj svojih predstavnika brali bi prema principu nefiksne kvote, što znači da bi njihov broj ovisio o prosječnom broju glasova za jedno zastupničko mjesto na razini države. Jedna inačica tog prijedloga nudila je i biranje sa stranačkih ili nezavisnih lista, a ne s posebne liste. </p>
<p>Najnoviji Granićev prijedlog među sadašnjim saborskim zastupnicima nacionalnih manjina dočekan je s velikim iznenađenjem. Prema mišljenju većine manjinskih zastupnika, Granićev prijedlog je najgori od svih dosadašnjih i još više udaljuje mogućnost donošenja novoga zakona o manjinama. </p>
<p>Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru, s nevjericom gleda na najnoviju Granićevu »ponudu« manjinama. Istina, rekao je, Granić nas je s takvom mogućnošću upoznao u lipnju, ali mi smo tad mislili da se šali. Smanjiti broj posebnih izbornih jedinica s pet na dvije na način da jedan pripada Srbima, a drugi ostalim manjinama, zapravo je uvreda nacionalnim manjinama, tvrdi Radin. </p>
<p>Radin najavljuje da će se oštro suprotstaviti tom prijedlogu zato što, smatra, Vlada na manjinama želi »pokazati mišiće«. Potporu svom stavu dobio je, tvrdi, i u razgovorima s mnogim udrugama nacionalnih manjina koje su protiv modela zasnovanom na stranačkim listama i na partitokratskoj proizvodnji stranačkih poslušnika.</p>
<p>Što se tiče talijanske manjine, rekao je Radin, postoje jasno preuzete obveze iz 1991. između tadašnjih potpredsjednika hrvatske i talijanske vlade. Tomac je tad, uoči priznanja Hrvatske (tražeći podršku od Italije) jasno obećao da će talijanska manjina birati svojega zastupnika. Osim toga, 1996. je potpisan Sporazum o nacionalnim manjinama između Hrvatske i Italije kojim su zajamčena sva stečena prava. </p>
<p>Radin je uvjeren da je taj prijedlog unaprijed osuđen na propast, jer je pokušaj da se samo formalno udovolji preuzetim međunarodnim obvezama i obvezama prema manjinama. Uzimajući u obzir sve te činjenice i jasan stav europskih institucija, ističe Radin, meni neće ostati ništa drugo nego alarmirati te institucije i reći im da je na pomolu nova regresija u zaštiti prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj. I to ću uraditi prvi put. </p>
<p>Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, misli da Granićev prijedlog pokazuje ponašanje koje nije doraslo ozbiljnosti manjinske problematike, da je ono splet improvizacija i političkih pogodbi koje ne mogu imati ni koristan ni trajan karakter. Dr. Granić, kaže Pupovac, još samo treba reći koji će to zastupnik biti pa da farsa bude potpuna. I on podsjeća na ustavne i međunarodne odrednice o tome kakvu manjinsku politiku Hrvatska treba imati te poručuje da se toga treba držati, a ne izlaziti s prijedlozima koji pokazuju da se pošto-poto nastoji izbjeći primjena ustavno-pravnih i međunarodno-pravnih dokumenata. Pupovac tvrdi da zbrku u vezi s tim zakonom namjerno čine pojedine političke stranaka koje bi htjele dobiti s jedne strane glasove manjina, a s druge strane manjinske poslušnike. </p>
<p>I Tibor Santo, zastupnik mađarske manjine, smatra da je najnoviji Granićev prijedlog protivan interesima manjina. To de facto znači, izjavio je, smanjivanje dostignutih prava i zadire u postojeće međunarodne ugovore koji mađarskoj manjini jamče zastupnika i poštivanje stečenih prava, a jedno od njih je i da pripadnici manjina biraju svojega zastupnika, a ne da ga bira netko u ime njih i umjesto njih. Za njega je to truli kompromis između SDP-a i HDZ-a.</p>
<p>Borislav Graljuk, zastupnik više nacionalnih manjina i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Granićev prijedlog smatra kompromisnim i prihvatljivim uz određene uvjete - da se obuhvate sve nacionalne manjine sukladno ustavnoj odredbi i da se tim prijedlogom izbjegne majorizacija ili isključenje neke manjine.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kramarić: »Ova se koalicija iz strateške pretvorila u trgovačko-foteljašku«</p>
<p>Koalicija mora odlučiti treba li izborni zakon biti puki mehanički inženjering koji radi na dominaciji pojedinih stranaka ili će to biti izborni zakon projektiranih poželjnih odnosa u hrvatskom društvu, za što se zalaže LS / Mislim da je uz korekcije postojeći izborni zakon relativno manje loš od onih koji se nude</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, govori o odnosima među koalicijskim partnerima, o čemu će koalicija raspravljati na sastanku u utorak, te procjenjuje hoće li ova vlast odraditi mandat do kraja.</p>
<p>• Bili se iznimno nezadovoljni odnosima u koaliciji. Jeste li o tome razgovarali s premijerom Račanom?</p>
<p>- Odnosi u koaliciji dio su svakog razgovora i nezaobilazna tema našeg političkog djelovanja. Ako se od koalicije očekuje puna odgovornost, nama u LS-u je važno reći partnerima da te odgovornosti nema ako ne postoji aktivnija participacija u procesu donošenja odluka i izboru ljudi koji bi te odluke mogli i realizirati. S druge strane, dobro funkcioniranje koalicije ometaju bilateralni stranački razgovori koji druge članove vladajuće koalicije dovode pred svršen čin, što nije dobar način rada. No, ako je koalicija novo iskustvo na našoj političkoj sceni, onda su ovo njezine dječje bolesti. LS bi želio da se prevladaju što brže i elegantnije.</p>
<p>Također, smatramo da su nužne programske koalicije. Dosad smo imali stratešku koaliciju koja je bila stvorena s namjerom rušenja jedne stranke, no ona se pretvorila u trgovačko-foteljašku. LS želi upravo tu trgovačko-foteljašku koaliciju transformirati u programsku, nakon čega bi mogli rješavati predizborna obećanja i ostvariti reforme obećane 3. siječnja. </p>
<p>• Što ste rekli premijeru?</p>
<p>- Premijer je, kao i ostali partneri u koaliciji, svjestan problema koji nas muče.</p>
<p>• Hoće li partneri razgovarati o tim problemima?</p>
<p>- To je razgovor koji nas, vjerujem, čeka u utorak. No, ima još tema. Na primjer, treba li izborni zakon biti puki mehanički inženjering koji radi na dominaciji pojedinih stranaka ili će to biti izborni zakon projektiranih poželjnih odnosa u hrvatskom društvu. Tu LS svakako ima svoje mjesto kao stranka koja već desetljećima upravlja četvrtim gradom po veličini u Hrvatskoj te ima presudan utjecaj u Osječko-baranjskoj županiji, a na mnogim mjestima bitan utjecaj na formiranje vlasti. </p>
<p>• LS-u bi odgovaralo da, uz manje korekcije, ostane postojeći izborni zakon?</p>
<p>- Da. Mislim da je uz korekcije ovaj izborni zakon relativno manje loš od onih koji se nude. No, ako bi se radio neki novi zakon koji je i dio našeg predizbornog obećanja, on bi trebao uvažavati činjenicu da Hrvatska nema više Županijski dom, da regionalna nazočnost mora biti prisutna, da manjine na neki način moraju participirati u parlamentu i da ih moraju birati samo pripadnici manjina. Ako se ide u ozbiljnije zahvate, onda ih svakako trebaju raditi stručnjaci. Izborni zakon mora biti stvar javne rasprave, a ne jedne ili nekoliko političkih stranaka.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>OPSADA I PAD VUKOVARA (4): »Ako svi odemo, izdat ćemo Vukovar i njegove žrtve«</p>
<p>Vukovar danas ima 28.000 stanovnika, a oko 8000 ih je nezaposleno / Jedino mjesto koje je svakodnevno 'živo' jest gradska tržnica na kojoj se točno zna tko gdje kupuje - kao i u kafićima, trgovinama, školama, sve je podijeljeno / Na popisu Vladina ureda za zatočene i nestale još je 620 osoba iz Vukovarsko-srijemske županije od kojih se većini gubi svaki trag nakon pada Vukovara / Za zločine počinjene u Vukovaru na Haaškom sudu još nitko nije odgovarao</p>
<p>VUKOVAR, 17. studenoga</p>
<p> - »Vukovar je grad umirovljenika i entuzijasta«, jednoglasno odgovaraju njegovi stanovnici na pitanje »kako je danas živjeti u gradu heroju«. Nekadašnje središte istočne Hrvatske s uspješnom industrijom i tvrtkama danas je okrenuto obnovi i povratku.</p>
<p>Grad koji je na pragu 21. stoljeća doživio nezapamćenu agresiju, u kojem je poginulo nekoliko tisuća branitelja i civila i iz kojeg je prognano 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, danas ima 28.000 stanovnika. Jedan od najvećih problema grada je nezaposlenost. Naime, nekada i u svijetu poznate tvrtke »Borovo« i »Vuteks«, u kojima je radila većina Vukovaraca, danas zapošljavaju vrlo malo ljudi. Neki su zaposleni i na obnovi. No, oko 8000 Vukovaraca je nezaposleno pa se njihova svakodnevica svela na preživljavanje. </p>
<p>Život na rubu egzistencije i neizvjesna budućnost sprečavaju mlade ljude da se vrate, pa u gradu ima najviše umirovljenika. Mlađe generacije koje su se ipak vratile spas traže odlaskom u školu, na fakultet ili traže posao u drugim gradovima. To nam je, dok smo obilazili grad, potvrdila i 15-godišnja vukovarska srednjoškolka Suzana Bartolović. Budući da je u vrijeme agresije na Vukovar bila četverogodišnjakinja, ne sjeća se kako je nekada bilo u gradu, no ističe da »je danas prilično teško, posebno za mlade«. </p>
<p>»Nama se sve svodi na odlazak u školu i kući. Nema nikakvih zanimacija za nas u Vukovaru. Sada kada bih voljela izlaziti s društvom nemam kamo, jer nakon 20 sati grad postaje otužan. Teško mi je kad na televiziji vidim kako se mladi zabavljaju u Zagrebu ili drugim gradovima. Za razliku od nas, oni mogu birati - kino, kazalište, bazeni, diskoklubovi...«, priča Suzana, učenica trećeg razreda srednje Turističke škole. Jedva čeka kad će maturirati da bi otišla na fakultet u neki drugi grad. »Nije da ne volim Vukovar, ali ovdje trenutno za mlade nema budućnosti«, zaključila je.</p>
<p>Jedino mjesto koje je svakodnevno 'živo' jest gradska tržnica. Iako vrvi od ljudi, točno se zna tko gdje kupuje. Naime, kao i u kafićima, trgovinama, školama - sve je podijeljeno. Kako nam objašnjavaju Vukovarci, Hrvati idu u lokale čiji su vlasnici Hrvati, kupuju od Hrvata, dok Srbi imaju »svoje« kafiće, trgovine i prodavače na tržnici. Svi se drže pravila »ne diram te, ne diraj me«. </p>
<p>Podjela je zahvatila sve pore vukovarske svakodnevice. Hrvati, na primjer, puše hrvatske cigarete i pozdravljaju s »bog«; Srbi puše cigarete srpskih proizvođača i njihov je pozdrav »ćao«. Iako se uglavnom zna tko je tko, to je svojevrsni znak prepoznavanja. »Rat« se vodi i grafitima: »Ovo je Srbija«, »Ovo je Hrvatska«, »Za dom spremni« ili »Srbija do Tokija«.</p>
<p>Na popisu Vladina ureda za zatočene i nestale još je 620 osoba iz Vukovarsko-srijemske županije od kojih se većini gubi svaki trag nakon pada Vukovara. Za zločine počinjene u Vukovaru u vrijeme agresije i okupacije grada na Haaškom sudu još nitko nije odgovarao. Tek je počeo proces protiv nekadašnjeg zapovjednika JNA, danas haaškog pritvorenika Mile Mrkšića, koji je jedan od najodgovornijih za zločine u Vukovaru. Njegovi podređeni, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin, još se skrivaju u Jugoslaviji. </p>
<p>Na klupi nedaleko od vukovarske tržnice zatekli smo baku Jelenu Biondu. I ona potvrđuje da je u Vukovaru sve teže živjeti. »Mojih 1300 kuna mirovine«, kaže, »jedva se rastegne na mjesec. Najviše volim sjesti uz Dunav, no boli me kad gledam svoj grad još uvijek u ruševnom stanju«.</p>
<p>Kolika je nezaposlenost u gradu, kažu Vukovarci, najbolje se vidi ujutro. Naime, prije rata su brojni autobusi bili prepuni Vukovaraca koji su, prije 7 sati, išli na posao uglavnom u »Borovo« i »Vuteks«. Danas u jutarnjim satima vozi samo jedan autobus u kojemu se ljudi mogu prebrojiti prstima jedne ruke.</p>
<p>»Kod nas na gradilištu ima radnika obiju nacionalnosti. Kad počnemo s poslom, kažem im da politiku ostave izvan gradilišta. Uglavnom je mirno i bez ekscesa«, kazao nam je 42-godišnji građevinski tehničar Branko Kružjak koji radi u privatnoj tvrtki na obnovi Vukovara. Kaže da je život u gradu »jadan i bez nekih motivacija«, a i oni koji rade zarađuju bijedno.</p>
<p>»U grad sam se vratio pun entuzijazma. Iako mi je sve teže, ne mislim otići. Jer, ako svi odemo, izdat ćemo Vukovar i sve njegove žrtve. Ovo nije Vukovar u kojem smo nekad živjeli. Trebamo biti sretni što smo preživjeli rat i zato, u spomen na sve pale branitelje i civile, trebamo biti generacija koja će osigurati bolju budućnost ovome gradu«, zaključuje Kružjak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kronologija opsade Vukovara</p>
<p>28. srpnja</p>
<p> - Napad na zapadni dio Vukovara iz Trpinje, Orlovače i Borova Sela. Pucano iz mitraljeza i minobacača.</p>
<p>13. kolovoza - Napad na Borovo Naselje i Vukovar iz Borova Sela te brodova na Dunavu. Napad je potrajao više od tri sata i ispaljeno je oko 120 projektila.</p>
<p>24. kolovoza - Taj se datum smatra početkom opsade Vukovara. Hrvatske snage srušile su dva zrakoplova JNA koji su mitraljirali silos Đergaj.</p>
<p>25. kolovoza - Dotad najžešći napad na Vukovar. Tenkovi izlaze iz vojarni, a ZNG uništava prvi tenk. Minobacački projektili uništili su dvije operacijske dvorane vukovarske bolnice. Osoblje i pacijenti bolnice sele se u podrum, a na Ginekološkom odjelu se osposobljavaju operacijske dvorane.</p>
<p>27. kolovoza - JNA za napade prvi put koristi višecijevne bacače raketa »Oganj«.</p>
<p>28. kolovoza - Napadom na Mitnicu otvoreno drugo bojište na području Vukovara.</p>
<p>5. rujna - Najjači napad dotad. Vukovar je napadnut iz Negoslavaca, Bršadina, Borova Sela, Bačke, a u napadu sudjeluje i riječna flotila na Dunavu. Na grad svake minute pada jedna granata ili raketa.</p>
<p>14. rujna - »Dan kad se nebo otvorilo«. Zrakoplovi JNA nadlijeću i bombardiraju Vukovar deset puta. JNA i srpske paravojne snage započele su ofenzivu koja je trebala rezultirati okupacijom Vukovara. Grad napada oko 100 tenkova. Vukovar je bez struje, vode i telefonskih linija. </p>
<p>16. rujna - Hrvatske snage uništavaju 34 tenka, zabilježeno je 26 avionskih napada. JNA pokušava spojiti svoje snage u vukovarskoj vojarni sa snagama u Negoslavcima. </p>
<p>17. rujna - Nastavljaju se jaki napadi na Vukovar i Borovo Naselje. Opskrba grada iznimno je teška. Novosadski korpus u Vojvodini naređuje mobilizaciju. Za vrijeme napada na Vukovar JNA u potpunosti preuzima ulogu glavnog agresora na Hrvatsku.</p>
<p>18. rujna - Novi pokušaj tenkovskog prodora u Vukovar Trpinjskom cestom. Na Mitnicu su bačeni bojni otrovi. Nijedan kat vukovarske bolnice više nije u funkciji. </p>
<p>20. rujna - Izgorio dvorac Eltz, već prije teško oštećen. </p>
<p>27. rujna - Na vukovarsko područje stižu promatrači Europske zajednice i predlažu prekid vatre. Potpukovnik Milić Jovanović iz novosadskog korpusa to odbija i dovodi nove snage. U Lovas stiže oko 150 tenkova JNA.</p>
<p>30. rujna - Nova ofenziva JNA i srpskih paravojnih snaga. Namjera je ovladati cestom Vinkovci - Marinci - Vukovar i potpuno odsjeći grad. U Šid je pristiglo oko 400 vojnih vozila. Grad nema struje, vode, kruha, mlijeka, lijekova.</p>
<p>2. listopada - Počinje novi veliki višednevni napad JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar. Grad je potpuno odsječen. Vukovar pogađa više od 7000 granata, bombi, mina i raketa dnevno. JNA je angažirala oko 45.000 vojnika, od toga sedam motoriziranih i dvije oklopne brigade, a u borbi koristi i elitnu gardijsku diviziju.</p>
<p>8. listopada - Nakon 46 dana žestokih borbi - miran dan.</p>
<p>13. listopada - Hrvatske snage pokušavaju probiti opsadu Vukovara iz pravca Nuštra. Do podneva ulaze u Marince i probijaju blokadu grada. Istodobno u Vukovar pokušava ući humanitarni konvoj EZ-a. Nakon ultimatuma voditelja humanitarnog konvoja, pod međunarodnim pritiskom, hrvatske snage se povlače. JNA konvoj sprovodi u vojarnu, a pod njegovom zaštitom svježe trupe se raspoređuju oko grada.</p>
<p>15. listopada - Humanitarni konvoj stiže u Vukovar; doprema humanitarnu pomoć i izvlači dio ranjenika. Novi pokušaj proboja iz pravca Nuštra nije uspio.</p>
<p>3. studenoga - JNA, sad već potpuno integrirana sa srpskim paravojnim jedinicama, počinje završni napad na Vukovar i Borovo Naselje.</p>
<p>4. studenoga - 65 zračnih napada na Vukovar.</p>
<p>12/13. studenoga - Pokušaj proboja, ponovo iz Nuštra, nije uspio.</p>
<p>14. studenoga - JNA ulazi u Vukovar i rasijeca hrvatske snage u Vukovaru i Borovu Naselju.</p>
<p>17.-19. studenoga - Zbog nedostatka streljiva, hrvatske snage prestaju pružati otpor - Vukovar je okupiran.</p>
<p>18. studenoga - JNA ulazi u vukovarsku bolnicu i odvodi ranjenike na Ovčaru; haaška optužnica protiv Miloševića navodi da je na Ovčari ubijeno 255 ljudi, mahom ranjenika iz bolnice; nakon okupacije Vukovara oko 800 ljudi je »nestalo«, a deseci tisuća su protjerani; ruševine grada, uključujući i umjetničko blago, opljačkani su. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Vukovarska tragedija</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Prije jedanaest godina, nakon tromjesečne opsade, velikosrpske postrojbe okupirale su Vukovar, hrvatski grad na Dunavu, koji se suprotno predviđanjima i vojnim pravilima hrabro odupirao tada moćnoj vojnoj mašineriji velikosrpskog agresora. Kad je veći dio grada pretvoren u ruševinu, drveće zbog tisuća projektila ostalo bez granja, a branitelji bez streljiva - utihnuo je i otpor grada koji je već tada postao simbolom hrvatske borbe za slobodu i samostalnost. </p>
<p>Osim manjeg dijela onih koji su uspjeli naći izlaz do slobodnih područja, ostatak nesrpskog stanovništva je ili ubijen, ili odveden u logore ili pak, unatoč prisutnosti međunarodnih promatrača, jednostavno protjeran. Studeni 1991. bilo je mjesec u kojem je velikosrpska politika upravo nad Vukovarom toliko razodjenula svoje zločinačko lice da ni dobar dio međunarodne javnosti, koji je dotad gotovo nezainteresirano pratio njegovo umiranje, to nije mogao previdjeti. </p>
<p>Nakon pada grada, najviše posla imale su inženjerijske postrojbe okupatorske vojske koje su otkopavale prostor za masovne grobnice. Masakr je trajao danima. Počevši od likvidacije ranjenika iz vukovarske bolnice koju su zapovjedili i počinili »oficiri« okupatorske vojske, pa do, kako se kasnije doznavalo, privatnih logora u kojima su mučeni i potom likvidirani hrvatski zarobljenici. Iako je dosad dio nestalih s predugačke vukovarske liste ekshumiran i identificiran, sudbinu većeg broja branitelja i civila tek će trebati otkriti. </p>
<p>Ono, međutim, što u slučaju Vukovara još dodatno boli jest činjenica da je i nakon jedanaest godina većina odgovornih za uništenje tog grada i smrt njegovih stanovnika - još na slobodi. Haaški sud kao da, unatoč suprotnim uvjeravanjima, ima više razumijevanja za Šljivančanina, Radića i druge egzekutore iz studenoga 1991. nego što bi se to moglo očekivati od Tribunala koji govori da mu je isključiva namjera kažnjavanje zločina, a ne bavljenje politikom.</p>
<p>Kako objasniti da ni nakon dugih jedanaest godina većina srpskih zločinaca koji su ubijali Vukovar nema u Haagu, kako shvatiti gotovo blagonaklonost prema JNA »oficirima« koji su provodili agresiju na dubrovačkom području, pa su sad ipak ili oslobođeni sumnje ili suđenje čekaju na slobodi, dok se s druge strane najviše hrvatske vojne zapovjednike zbog oslobodilačkih operacija iz kasnijeg razdoblja, i to temeljem tzv. objektivne zapovjedne odgovornosti, želi prebaciti u haaški pritvor.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Blamaža narodnih tribuna</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Tri dana je oporba u Hrvatskom saboru napuštala Veliku vijećnicu i nedostatkom kvoruma pet puta »rušila« imenovanje novih ljudi na čelna mjesta saborskih odbora. Nakon odlaska HSLS-a u oporbu, u parlamentu je valjalo preraspodijeliti mjesta u odborima. Pa je tako donedavni predsjednik iznimno važnog Odbora za financije i državni proračun, HSLS-ovac Jadranko Mijalić, ipak smijenjen, a na njegovo mjesto postavljen SDP-ovac Tonči Žuvela.</p>
<p>»Zapelo« je, međutim, na smjeni čelnika nekih drugih odbora. Tako Đurđa Adlešić, primjerice, još nije »maknuta« s mjesta šefice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na koje treba zasjesti HSS-ovac Ante Markov. Ni u drugim odborima nije došlo do smjene, jer opozicija svaki put bojkotira kad predsjedavajući Tomčić otvori tu temu i napušta sabornicu. Stvari su tako dovedene do apsurda jer uvažena gospoda »durenjem« uistinu opstruiraju rad Sabora, pa je Tomčić u pravu kad to i ustvrdi. On se, međutim, sad zainatio, pa je odlučio da će svaki dan saborskog zasjedanja stavljati tu točku na dnevni red dok se kadrovske promjene ne obave. Spreman je ići toliko daleko da je čak najavio i kako će biti otkazani svi službeni putevi zastupnika iz vladajuće koalicije da bi se izglasale promjene u odborima!</p>
<p>Koliko je vladajuća koalicija labava i kako se jedva drži na okupu, pokazala je i ta paradoksalna situacija u Saboru. Nema kvoruma i ništa ne može biti izglasano, pa se time dovodi u pitanje i rad samog parlamenta. A upravo je u tijeku maratonsko, šestotjedno zasjedanje na kojem se uz čitav niz zakona očekuje i žilava međustranačka borba o proračunu za iduću godinu. A već sad u parlamentu vlada gotovo rasulo - sabornica je redovito drugi dan rada poluprazna. U njoj uvijek sjede isti tribuni i uvijek istih nema. Dokad će zastupnici primati velike plaće, uživati povlastice o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati, a zgradu Sabora najčešće gledati samo izvana i dolaziti uglavnom onaj dan kad je plaća?!</p>
<p>Mora li se zastupnike privoditi u sabornicu upozorenjem da neće moći na službeni put dok ne izglasaju kadrovske promjene? To, zapravo, i nije loša metoda ako se zna da su im upravo putevi uzduž i poprijeko, i s često nevažnim razlozima, ionako najmilija saborska aktivnost? Ili će Tomčić - dovedimo stvari do apsurda jer su to ionako učinili sami zastupnici - morati naređivati saborskim stražarima da »hvataju« tribune po saborskom kafiću ili zgradi i privode ih u Veliku vijećnicu?! U Hrvatskoj bi i to lako bilo moguće.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>I domaći ekonomist je »hrvatski proizvod«</p>
<p>Tko je hrvatski potrošač? U velikom broju to su oni isti koji bi danas hrvatskim građanima uvaljivali svoje loše proizvode. Znači li to i da bi ih oni sami željeli kupovati? Siromašnima vjerojatno drugo ne bi preostalo, bogatiji bi kao nekad preko granice. Tko bi profitirao? Trst</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Hrvatski softver</p>
<p> - igra za predškolsku djecu. Instaliram na računalu. Na ekranu se pojavljuje poruka: »No disc inserted« (Nije umetnut disk). Ponavljam postupak. »No disc inserted«. Čitam upute proizvođača: »Ako vam se prilikom instalacije programa na ekranu pojavi poruka 'No disc inserted' pokušajte instalaciju na drugom računalu. Uspije li, problem je u vašem računalu, ne uspije li, obratite se nama da vam zamijenimo softver«.</p>
<p>Slučajno još imam staro računalo pa pokušavam. Instalacija uspijeva, ali neke od funkcija nisu dostupne.</p>
<p>Riječ je, znači, o ponovo uludo potrošenih stotinjak kuna. Dobro, mogu vratiti disk, ali da bih to učinio moram se najaviti proizvođaču, otići negdje gdje on jest, pregovarati s nekim u odjelu trgovine, i na kraju se vratiti kući s novim diskom koji potencijalno na sebi ima ugrađenu istu ili neku drugu pogrešku... Kupujte hrvatsko?</p>
<p>Ne pripadam inače u red onih koji traže dlaku u jajetu domaćim proizvodima, ali priznajem da baš i ne marim previše za nacionalnost robe koju kupujem. Kad je, međutim, riječ o softveru za predškolsku djecu domaći je proizvod nezamjenjiv, jer uvozni nisu na hrvatskom jeziku. Što, međutim, kad proizvod ne valja?</p>
<p>Moramo li se opet vratiti onoj vječnoj rečenici koja nas je pratila pola stoljeća: »Za naše prilike, dobro je«.</p>
<p>Nije dobro! Ali, srećom, nismo još do toga došli. A i naši su pravi problemi ipak u sferi »nižih tehnologija«.</p>
<p>Varteks, najveći hrvatski proizvođač odjeće, objavio je ovih dana da će u obnovu vraćenih prodavaonica u Srbiji uložiti četiri milijuna eura. Vijest je objavljena u beogradskoj Politici, nakon razgovora predsjednika Uprave Varteksa Miljenka Vidačeka s predstavnicima Yumca iz Vranja, koji su donedavno koristili većinu Varteksovih prodavaonica u Srbiji. Varteks će, rečeno je tom prigodom, pomoći svojim bivšim (budućim?) partnerima i da ponovo dobiju svoje nekadašnje trgovine u Hrvatskoj (nije rečeno kako). </p>
<p>Domaćoj publici vijest o povratu Varteksove imovine u Jugoslaviji predstavljena je kao velika šansa za posrnulu hrvatsku tekstilnu industriju.</p>
<p>Hrvatski tekstilci doista već neko vrijeme razmišljaju o zajedničkom nastupu na izvoznim tržištima, a sasvim je logično da Jugoslavija, gdje je Varteks poznata marka (a negdje još i znak za kvalitetu) bude jedna od polaznih točaka za novo širenje prema istoku. Uz taj plan, tekstilci imaju još jedan - oduprijeti se kod kuće zajedničkim snagama konkurenciji strane robe koja je preplavila domaće trgovine. </p>
<p>Naoko dobra ideja ima samo jednu manu - protuzakonita je. Riječ je o udruživanju kojemu bi se, čak da ga i WTO previdi, morala suprotstaviti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i domaće udruge za zaštitu potrošača, ne želimo li se opet vratiti u vrijeme kad smo morali preko granice po svaki imalo kvalitetniji, ljepši, pa i jeftiniji komad odjeće.</p>
<p>Točno je da se našim proizvođačima (bilo čega, ne samo tekstilcima) teško na globalnom tržištu cijenom natjecati s velikim svjetskim lancima koji su svoju proizvodnju preselili tamo gdje je rad najjeftiniji, ali oni hrvatski proizvođači čiji su proizvodi kvalitetni već odavno unaprijed prodaju preko granice gotovo sve što proizvedu. One proizvode koji su skupi zbog zastarjelog načina proizvodnje uistinu će malo tko na Zapadu htjeti kupiti, ali trebaju li zato trpjeti domaći potrošači? </p>
<p>Svaki nabrzinu ispaljeni zaključak bio bi pogrešan.</p>
<p>Tko je, naime, hrvatski potrošač? U velikom broju to su oni isti koji bi danas hrvatskim građanima uvaljivali svoje loše proizvode. Znači li to da bi ih i oni sami željeli kupovati? Siromašnima vjerojatno drugo ne bi preostalo, bogatiji bi kao nekad preko granice. Tko bi profitirao? Trst.</p>
<p>Oni koji razmišljaju pozitivno već odavno su postavili drukčije pitanje: Koliko je od onih koji danas kukaju iskoristilo navodno precijenjenu kunu za obnovu svojih pogona?</p>
<p>Nakon dulje stanke u javnosti se na opatijskom skupu hrvatskih ekonomista oglasio bivši potpredsjednik vlade za gospodarstvo i bivši ministar financija, današnji direktor razvoja u Varteksu Borislav Škegro. Ako su neki očekivali da je svoje vrijeme potratio blateći nasljednike koji su danas na vlasti - prevario se. Škegro im je, istina, spočitnuo nedosljednost u ispunjavanju predizbornih obećanja (ponajprije kad je riječ o nekad žestoko napadanom PDV-u), no sve što je rekao kasnije zapravo im je išlo u prilog.</p>
<p>Za razliku od većine govornika Škegro, naime, smatra da je kuknjava zbog nedostatka nacionalne gospodarske strategije samo puki izgovor nesposobnih za vlastite neuspjehe. Strategiju, poručuje Škegro, moraju imati poduzeća, a ne država, a rast će omogućiti »promjene u glavama ljudi, izgradnja institucija, nacionalna svijest u međunarodnoj utakmici, a ne svakakve ekonomske politike, čačkanje po porezima, tečaju i kamatama«. </p>
<p>Tko želi biti iskren mora priznati da je Škegro takav stav zastupao i kad je bio pri samom vrhu vlasti, a veseli činjenica da ga nije promijenio ni kad je s vlasti otišao u oporbu, a iz znanosti i politike u tabor proizvođača.</p>
<p>Ono što ne veseli, to je atmosfera rezignirane zdvojnosti koja se opet mogla pročitati u izjavama ostalih sudionika opatijskog okupljanja. Od tolike koncentracije ekonomista (bilo ih je oko 400) čovjek bi očekivao niz pozitivnih priča iz iskustva, ako ne i koji gotov recept kako pokrenuti gospodarski zamašnjak. Međutim, dobili smo - uz poneki rijetki bljesak (ponajprije Škegro i Linić, iako je po nekoj domaćoj političkoj logici riječ o dvojici ljutih neprijatelja) - samo niz tužaljki o nesposobnoj državi. </p>
<p>Možda zato što je i domaći ekonomist također samo jedan od domaćih proizvoda.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Profesionalnost u politici i izgubljena diplomacija</p>
<p>Rad u diplomaciji u, recimo tako, nedemokratskim režimima ima izvjesne prednosti. Niste umiješani u najgore postupke unutarnje politike, a imate - pred strancima - mogućnost domoljubnoga samoopravdavanja po tipu »right or wrong my country« / Poznati su legendarni dužnosnici Ministarstava vanjskih poslova koji su se plašili većih društava, bilo je agorafobičnih i onih koji su mucali na dvanaest jezika i znali sve što se o svijetu moglo znati. Profesionalci u diplomaciji su to, a ne oni koji svoj šarm nude svakoj vlasti</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>O profesionalnosti u politici moglo bi se pisati u najrazličitijim povodima. Diplomacija, predmet ovog osvrta, traži odvojeno razmatranje upravo zbog toga što je dio mistifikacija kojima je okružena specifična stručnost koju navodno zahtijeva. </p>
<p>U socijalističkoj Jugoslaviji diplomati su, barem prije tzv. republičkog ključa i sličnih procedura, dugo uživali ugled nastao 1945. </p>
<p>Prvi Titovi diplomati su po prirodi stvari bili sinovi (rijetko kćeri) iz tzv. buržoaskih obitelji, obrazovani ljudi sa znanjem jezika. No, osim obrazovanja imali su i revolucionarnu prošlost, štovanje na osnovi toga da su ušli u pokret zbog ideala i principa a ne društvenog položaja (štovanje je obično bilo jače od sumnjičavosti).</p>
<p>Rad u diplomaciji u, recimo tako, nedemokratskim režimima ima izvjesne prednosti. Niste umiješani u najgore postupke unutarnje politike, a imate - pred strancima - mogućnost domoljubnoga samoopravdavanja po tipu »right or wrong my country«. </p>
<p>U samoj zemlji koju zastupate takav stav može biti samo identifikacija s vlašću protiv zemljaka. Novinari, na primjer, koji su bili dopisnici iz stranih zemalja nisu čak morali neprestano izlagati svoju ljubav prema domovini, pogotovo ako im je izvjesni kozmopolitizam olakšavao dobivanje informacija.</p>
<p>Ovo je, naravno, gruba i pojednostavljena slika. U svakom slučaju je važnost vanjske politike, očit u zemlji koja se legitimirala time da je bila »između« Zapada i Istoka, bio razmjerno velik te je stvorio, recimo, veliki aparat s uobičajenim analitički službama. </p>
<p>Deformacije su nastajale kad su druge vrste službe djelovale posredstvom ili u blizini diplomatskog posla, a i kad je došlo do decentralizacije koja nije, nažalost, značila demokratizaciju, ali je svakako potisnula utjecaj i ugled stalnih državnih činovnika.</p>
<p>U počecima nove hrvatske države najvažniji kontakti sa stranim državama nisu bili diplomatska rutina nego središnji posao svih političara, pa onda i Hrvata zatečenih u raznim zemljama.</p>
<p>No, diplomatska su predstavništva vrlo brzo naseljena razmjerno mladim, uglađenim (barem u pravilu), lojalnim i uglavnom muškim političarima najrazličitijih struka kojima nije previše smetao tada na svim područjima uobičajeni stav da je za domovinu po potrebi moralno opravdano i lagati.</p>
<p>To je poznato i ne bismo se time bavili da sad ta generacija ne nastupa kao zagovornik isključiva kriterija profesionalnosti u diplomaciji, dapače, kada ih i drugi - pa i njihovi politički protivnici - počnu prihvaćati s toga stajališta.</p>
<p>Odmah nakon izbora s novim ministrom u svijet je poslan određen broj »nehadezeovskih« ambasadorica i ambasadora po razmjerno neodređenom kriteriju da znaju nešto o svijetu ili barem govore neki jezik. Onda je stvar, izgleda, pomalo zapela, čini se u koalicijskom dogovaranju ili nejasnoj slici o poželjnim kandidatima. </p>
<p>No, ambasadore je uobičajeno zamjenjivati, a dobro je odrediti u kakvu su stalnom ili privremenom odnosu s bazom i u kojoj je mjeri ta baza, naime, ministarstvo, izgrađena kao stalna potpora vladi, ministarstvima i ambasadama.</p>
<p>Količina posebnih znanja koje ambasador mora svladati (od protokola do književnosti zemlje u koju ide) nije takva da bi ona bila argument protiv tzv. političkih imenovanja. Politička imenovanja, neprofesionalni diplomati, korisno su oruđe u svakoj vanjskoj politici (naravno i unutarnjoj, kao nagrada ili udaljavanje konkurenta).</p>
<p>Vodstvo ministarstva također je politička stvar, ministar i zamjenici vezani su uz političke namjere u danom razdoblju izabrane vlade. Sve ostalo su državni službenici koji mogu, ali ne moraju nužno, biti najbolje rješenje za neko diplomatsko predstavništvo.</p>
<p>Poznati su legendarni dužnosnici Ministarstava vanjskih poslova koji su se plašili većih društava, bilo je agorafobičnih i onih koji su mucali na dvanaest jezika i znali sve što se o svijetu moglo znati. Profesionalci u diplomaciji su to, a ne oni koji svoj šarm nude svakoj vlasti.</p>
<p>Istina je da se velika većina diplomatskog posla još odvija u ritualnoj površnosti i da je sa suvremenom umreženošću i komunikacijama diplomacija izgubila na značenju. No, dobra diplomacija ostaje aktivizam u skladu s nekim programom. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mjera investicijsko-inovacijske razine hrvatskoga turizma: Stradun tako pust da je i psu lutalici neugodno</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan-Rusković iz Londona je donijela senzacionalnu poruku da »bez investicija i inovacija nema daljnjeg razvoja...« i da »hrvatsko hotelijerstvo treba (napokon) početi trošiti što više roba hrvatskog porijekla«! Predlažem da ministricu koja tako zadivljujuće upija savjete stručnjaka premijer posve oslobodi obveza u zemlji i omogući joj da bude stalno negdje u svijetu, gdje će spoznavati toliko ingeniozne istine... Zašto barem tri četvrtine postelja, pribora za jelo, tanjura i zdjela, čaša i stolaca, hladionika i kuhala - o telefonima, televizorima, glazbenim linijama, vozilima, brodovima i kompjutorima... da ne trošimo riječi - u našim turističkim kućama potječe iz uvoza, a ne iz domaće, pa makar i licencne proizvodnje?</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>I tako, vrla nam ministrica turizma gospođa Pave Župan-Rusković - iz Londona, s upravo održanog turističkog sajma World Travel Market, donosi senzacionalnu poruku da »bez investicija i inovacija nema daljnjeg razvoja«... i da »hrvatsko hotelijerstvo treba (napokon) početi trošiti što više roba hrvatskog porijekla«!</p>
<p>Predlažem, sasvim ozbiljno, da ministricu koja tako zadivljujuće upija savjete kompetentnih stručnjaka premijer posve oslobodi obveza u zemlji i omogući joj da bude stalno negdje u svijetu, gdje će spoznavati toliko ingeniozne istine. Kao i onu, neki dan, o zastrašujućoj devastaciji primorskih krajolika - u režiji divljih graditelja - koja bitno ruši izglede da Hrvatska razvije turizam boutique-kvalitete... a koju je popabirčila sa stranica ove rubrike.</p>
<p>Ali, okanimo se sprdnje! Zar nije još Ante Marković, kao predsjednik Izvršnog vijeća (tada SR) Hrvatske, ranih osamdesetih godina zdušno zagovarao i uporno promovirao »zeleno-plavi plan« o uspostavi interesne sprege hrvatske (ne samo poljo)privrede i turizma, zarad »prodaje za devize - bez izvoza« hrane i pića, ugostiteljske i hotelske opreme, namještaja i posuđa?...</p>
<p>Je li ta zamisao, nakon osamostaljenja zemlje, propala zato što je bila ideološki diskvalificirana, ili zato što je vlast uspostavila švercersko-uvozničku ekonomiju, utemeljenu na »jakoj« kuni, a okrunjenu uništenjem devet desetina poduzeća koja su mogla proizvoditi golem broj artikala za potrebe ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma općenito? Zašto u nas proizvedene namirnice nisu činile ni trećinu hrane koju su stranci potrošili - i tvrdom valutom platili - u svakoj turističkoj sezoni nakon rata?</p>
<p>Zašto barem tri četvrtine postelja, pribora za jelo, tanjura i zdjela, čaša i stolaca, hladionika i kuhala - o telefonima, televizorima, glazbenim linijama, vozilima, brodovima i kompjutorima... da ne trošimo riječi - u našim turističkim kućama potječe iz uvoza, a ne iz domaće, pa makar i licencne proizvodnje?</p>
<p>Ostvaruje li hrvatska vlada izborno obećanje o dvjesto tisuća i mnogo više radnih mjesta u ovoj zemlji, ili u Kini, Singapuru, Maleziji, Koreji, Njemačkoj, Italiji...?</p>
<p>Da se razumijemo: posljednji koji bi za to trebali biti odgovorni jesu sami hotelijeri i vlasnici gostionica, brodova za iznajmljivanje, iznajmljivači soba i apartmana. Oni, pritisnuti PDV-om i poslovnom logikom, kupuju od onoga tko im ponudi najbolju kakvoću za najmanji novac. Stoga ni »investicije i inovacije« nisu njihova sistemska - nekoć smo to zvali politička - obveza ni briga.</p>
<p>U kritičnoj mjeri, odgovorna je Vlada. A posebno ministrica, dakako, kao njezin resorni član koji bi trebao znati, htjeti, moći... inicirati strateške »investicije i inovacije« - u rasponu od promišljanja originalnog koncepta hrvatskog turizma, a ne »strateško-inovativne« kupnje recikliranih modela iz radionice izravnih konkurenata, pa do provedbe natječaja za uspostavu standarda u planiranju infrastrukture, arhitektonskom oblikovanju hotela, konoba, svratišta uz autoceste, marina, kampova... </p>
<p>Da, Ministarstvo turizma, a ne nekakvo društvance dobronamjernih građana, mora biti odgovorno-mjerodavno za oblikovanje modernih ugostiteljskih verzija (recepata, normativa, stila podvorbe...) tradicionalnih kuhinja naših regija - ono mora biti začetnik inovativnih projekata na području promocije, stvaranja autentičnih suvenira, pokretanja velikih priredaba kulturnog, sportskog, gastronomskog, enološkog... karaktera.</p>
<p>Ali, ministričino ministarstvo to ne radi - a onim što radi ne uspijeva impresionirati nikoga osim one koji se zadovoljavaju prosječnim (stilski preciznije to se kaže mediokritetskim). Ono ne potiče nikakvu javnu - stručnu, znanstvenu, medijsko-političku - raspravu o grani koju mnogi ozbiljni analitičari s pravom smatraju jedinim hrvatskim razvojnim adutom u teškoj globalnoj utakmici s onima koji znaju pravo značenje riječi »investicije i inovacije«. Ono nije zaustavilo ni jedan oblik agresije na krajolik, spomeničku baštinu, prirodne i ljudske resurse... koji čine nezamjenjivu osnovicu turističke djelatnosti.</p>
<p>Ono nije potaknulo stvaranje game hrvatskih brodova za nautički, osobito propulzivni, turizam - a nije ni raspisalo natječaj za koncepcijski dizajn modernih sportsko-turističkih disciplina, od splavarenja i ronjenja do pentranja po primorskim brdima i discovery-izleta radi upoznavanja jadranske faune i flore, koji bi tim djelatnostima dao osebujan regionalni »štih«. Onako kao što ronjenje u podmorju Malediva nije nalik druženju s ribama nigdje drugdje na svijetu, a što je bilo očaralo i jednu Leni Riefenstahl!</p>
<p>Ono nije pružilo ni prsta, a nekmoli posegnulo punom šakom, u potencijal naših drevnih ratničkih igara, žetvenih i svečanosti mladog vina. Ministrici, kao ni direktoru Hrvatske turističke zajednice, nije ni na kraj pameti da svetog Martina promovira u »hrvatskoga (vinopijskog) svetog Patricka«, direktora »mentalnog marketinga« hrvatskog turizma, onako kako su Irci učinili sa svojim (pivopijskim) nebeskim zaštitnikom.</p>
<p>Boravio sam prošlog tjedna tri dana u Dubrovniku, nedvojbeno najrazglašenijemu hrvatskom turističkom središtu, jedinomu koje ima globalno prepoznatljiv brand. Uvečer, Stradun pust da je i psu lutalici neugodno, pedesetak ljudi u svim (preko)brojnim konobama zajedno. A jedino mjesto na kojem pulsira nešto života - jazz-club, zapravo kafić, nekadašnjeg trubadura Marka Breškovića. Pa se, ojađeni tim dojmom, nas nekoliko sudionika jednog seminara upitasmo izgleda li tako, u istom trenutku, središte Venecije, Toleda, Perpignana, Salzburga, Dublina...?</p>
<p>O tome bi uvažena ministra hrvatskog turizma trebala poticajno razmišljati i tom činjenicom mjeriti uspješnost svoje strategije i mandata, a ne londonskim komplimentima o »Hrvatskoj kao mediteranskom šampionu«, titula kojeg nije potvrđena nikakvim investicijsko-inovacijskim prodorom!</p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nisu bili u pravu ni biskup ni ban, nego Starčević, kojeg Supek nedopustivo zanemaruje i prešućuje</p>
<p>Ono što me kod akademika Ivana Supeka uvijek iznova začuđuje jest uporno zaobilaženje i prešućivanje uloge vodećega ideologa hrvatske državne samostalnosti, utemeljitelja moderne državnosti, vizionara i antiklerikalca i jedne od najumnijih političkih glava i državnika što ih je dao hrvatski narod uopće dr. Ante Starčevića... Razvitak hrvatske povijesti dao je za pravo baš dr. Anti Starčeviću. On je posjedovao izvanredan spoj radikalizma i demokratičnosti i odlično je sažeo povijesnu ulogu biskupa i bana u hrvatskoj politici 19. stoljeća nazvavši ih »ocima sužanjstva«, jer su najprije priznali zajedničke interese s Austrijom, a godinu poslije,1868., podvrgnuli Hrvatsku Mađarskoj</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Od sredine srpnja do sredine rujna Vjesnik je objavio osebujan podlistak akademika dr. Ivana Supeka pod naslovom »Čovjek i njegov Bog - religija i humanizam« u komu je taj poznati humanist i kozmopolit objavio uz svoj životopis, opširne refleksije o znanosti, religiji, hrvatskoj i europskoj povijesti.</p>
<p>Ono što me kod dr. Supeka uvijek iznova začuđuje s obzirom na njegovu svestranu obrazovanost, poznavanje i spoznaje o cijelom nizu relevantnih ljudi, znanstvenika, idejnih i duhovnih događanja, jest uporno zaobilaženje i prešućivanje uloge vodećega ideologa hrvatske državne samostalnosti, utemeljitelja moderne državnosti, vizionara i antiklerikalca i jedne od najumnijih političkih glava i državnika što ih je dao hrvatski narod uopće, dr. Ante Starčevića. </p>
<p>Ne samo što ga akademik Supek potpuno prešućuje kao da nije niti postojao, nego nasuprot Starčeviću ističe biskupa Strossmayera i bana Mažuranića kao dvojicu najvećih hrvatskih državnika devetnaestog stoljeća, oko čijih uloga i značaja čak postavlja dilemu tko je od njih dvojice bio u pravu: ban ili biskup.</p>
<p>Želim u ovom osvrtu isključivo povijesnim činjenicama osporiti stav i ocjenu dr. Supeka o njegovim visokim uzorima: biskupu Strosssmayeru i banu Mažuraniću. Sve više imam dojam da pogrešna i povijesno neutemeljena shvaćanja dr. Supeka o biskupu i banu imaju svoje polazište u akademikovu idejnom lutanju i osobnom životopisu.</p>
<p>Već ocjena o Starčeviću i njegovoj iznimnoj povijesnoj ulozi i osobi, koju je dao Miroslav Krleža, idol hrvatskih i jugoslavenskih ljevičara i komunista između dva rata, kojima je i akademik Supek pripadao, porazna je za akademika koji ni gotovo stoljeće od smrti biskupa i bana još nije razriješio dvojbu o tome tko je od te dvojice bio u pravu. </p>
<p>Krleža je napisao u predgovoru zbirci »Podravski motivi« i ocjenu: »Najlucidnija naša glava, koja je našu stvarnost promatrala s najpreciznijom pronicljivošću i koja je o toj stvarnosti dala slike za čitavo jedno stoljeće književno i govornički najplastičnije, jeste glava staroga Ante Starčevića. </p>
<p>On je bio čovjek, koji je jasno gledao našu bezizlaznu krivuljaču i braneći žlicu našeg mora i stopu gladnog našeg primorja od mađarske grofovske bagre, on je nekoliko desetljeća pljuvao po našim pripuzima, šuftovima i huljama, po nitkovima koji tjeraju našu seljačku marvu da brsti trnje, pod tuđinskim, sramotnim mađarskim i bečkim zastavama.«</p>
<p>Nasuprot Starčevićevoj dosljednosti i promicanju hrvatskoga državnog prava, velikog književnika, ali nevjerodostojna političara Ivana Mažuranića, instalira bečka vlada, koja je, radi uspostavljanja apsolutizma, stvorila 1861. godine Samostalnu narodnu stranku, kao dvorsku stranku na čelu s kancelarom Mažuranićem i nadbiskupom Haulikom. </p>
<p>Mažuraniću tom prigodom Bečki dvor dodjeljuje u redove njegove stranke niz državnih činovnika i crkvenih velikodostojnika radi njene pune pokornosti. Čitav politički program Mažuranićeve stranke svodio se na provođenje onog što želi i naredi Bečki dvor.</p>
<p>Provodeći protuhrvatsku austrofilsku politiku, Mažuranić i Haulik smatrali su Mađare jedinim neprijateljima Hrvata. </p>
<p>Istodobno, sluganski odnos prema Beču rezultirao je 1861. - 1865. godine vladavinom bez Sabora, ugušivanjem političkih sloboda i onemogućavanjem bilo kakve opozicije. </p>
<p>Bezobzirno se progone i otpuštaju iz državne službe oporbeni prvaci, zabranjuju se novine i uhićuju novinari i urednici, Kvaternik i Starčević osuđeni su na tamnicu i progonstvo iz Hrvatske, izlaze samo režimski listovi koji propagiraju proaustrijsku vladinu politiku.</p>
<p>Kao slijepo oruđe u rukama centralističke bečke vlade, Mažuranić-Haulikova vlada srozala se je do potpune ovisnosti i nemoći, tako da Mažuranić, kao predsjednik vlade, nije mogao dobiti od Beča čak ni potvrdu za utemeljenu Akademiju. </p>
<p>Potpuno omražen, još iz vremena kada je bio vrhovni državni tužitelj u doba Bachova apsolutizma, Mažuranić 1865. odstupa, a njegova Samostalna narodna stranka propada. </p>
<p>Bez obzira na zasluge đakovačkog biskupa Strossmayera na crkvenom i kulturnom području, njegova stranačko-politička djelatnost, kao prvog čovjeka Narodne stranke od 1860. - 1873. godine bila je austrofilska i sluganska prema Habsburškoj dinastiji i Austriji, te je sam biskup stavljanjem kulturnoga i prosvjetnog djelovanja u prvi plan, oportunistički izbjegavao odlučnu borbu za slobodu i samostalnost Hrvatske protiv Austrije i Mađarske.</p>
<p>Narodna stranka biskupa Strossmayera, neprekidno kolebajući između dvaju gospodara - Beča i Pešte - odigrala je za vrijeme biskupova života jednu od najnegativnijih austofilskih, a zatim mađaronskih uloga, nanijevši golemu štetu vitalnim nacionalnim interesima hrvatskog naroda.</p>
<p>Nasuprot golemoj većini u Hrvatskom saboru i narodu 1861. godine, Mažuranić, Strosssmayer i viši državni činovnici glasaju za priznanje zajedničkih interesa s Austrijom. </p>
<p>Nakon toga, sve do 1865. godine, Mažuranića Beč postavlja za kancelara, a dio Strossmayerove Narodne stranke fuzionira se s mađaronskom Unionističkom strankom u Hrvatskoj, premda su Mađari u tom razdoblju oduzeli Hrvatskoj Međimurje i osporavali pripadnost Rijeke Hrvatskoj.</p>
<p>Taktika Strossmayerovih narodnjaka sastojala se u tome da su se sve to vrijeme zauzimali za samostalnost Hrvatske na riječima, a stvarno su sve poduzimali za ostvarenje unije bilo s Austrijom bilo s Mađarskom. </p>
<p>U odnosu prema srpskom pitanju, pod Strossmayerovim utjecajem najviše pristalica Narodne stranke zauzima prosrpska stajališta i zauzima se za hrvatsko-srpsko narodno jedinstvo.</p>
<p>To je bilo toliko zlokobno da su 1867. godine čak priznali u Saboru postojanje srpskog naroda u Hrvatskoj kao istovjetnoga i ravnopravnog s hrvatskim narodom, te time podijelili suverenost Hrvatske na hrvatski i srpski narod. Na to se čak dan-danas poziva i Slobodan Milošević prigodom sučeljavanja u haaškoj sudnici sa Stipom Mesićem, dokazujući da su Srbi u Hrvatskoj imali prava koja nijedan drugi narod izvan svoje matične države nema u cijelom svijetu. </p>
<p>Kratkotrajno, trogodišnje suprotstavljanje Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, zatim, stvorenoj mađarsko-hrvatskoj uniji i banu Levinu Rauchu 1868. - 1871. godine, ali opet u službi Bečkoga dvora, imalo je za posljedicu to da je Strossmayerova Narodna stranka 1871. godine ostvarila apsolutnu pobjedu na izborima za Hrvatski sabor. </p>
<p>No netom nakon te pobjede, kako bi bezobzirno preuzeli vlast, potpuno je kapitulirala pred Peštom, odrekla se svih predizbornih obećanja i prihvatila sve postavke Hrvatsko-ugarske nagodbe, radi čijeg nepriznavanja su prije i ostvarili izbornu pobjedu.</p>
<p>Na temelju takve, jedne od najvećih prijevara u novijoj hrvatskoj povijesti, Ivan Mažuranić postaje 1873. ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s time što se je zajedno s biskupom Strossmayerom na tajnim pregovorima u Beču, radi dobivanja banskog stolca, odrekao, u ime Narodne stranke, njene predizborne platforme o borbi za slobodu i nezavisnost Hrvatske (biskupu Strossmayeru su Beč i Pešta obećavali nadbiskupsko mjesto u Zagrebu i smjenu nadbiskupa Mihalovića).</p>
<p>Biskup Strossmayer, nakon što je i njegovom zaslugom Hrvatska ponovno bila gurnuta pod mađarsku čizmu, naknadno je priznao da je prihvaćanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine uništena sva stvarna autonomija Hrvatske. Ogorčenje u Hrvatskoj je bilo toliko da se je te iste godine biskup Strossmayer bio prisiljen povući s čela Narodne stranke, iz hrvatskog Sabora i politike uopće, bez obzira na izgovor da je Hrvatska umjesto slobode, samostalnosti i cjelokupnosti dobila dobru unutarnju upravu.</p>
<p>Ban pučanin Ivan Mažuranić na posljetku je doživio sudbinu lošega sluge zlih gospodara. </p>
<p>Služeći politici podjarmljivanja Hrvatske Pešti i Beču, na kraju je izgubio naklonost Mađara, jer više kao hrvatski ban nije mogao ugušiti do kraja naraslo protumađarsko raspoloženje, a od Beča je bio prisiljen podnijeti ostavku 1880., jer se je na kraju solidarizirao s općim zahtjevom cjelokupne hrvatske političke javnosti za ujedinjenjem Vojne Krajine s Hrvatskom.</p>
<p>Treba na kraju istaknuti da je Mažuranićeva i Strossmayerova Narodna stranka nastavila stopama te dvojice i poslije njihova mandata, stavljajući se otvoreno u službu najzloglasnijeg bana Khuena Héderváryja, koji je postao hrvatskim banom po isključivoj volji Bečkoga dvora i peštanske vlade, čak i bez formalne privole Hrvatskog sabora, provodeći krvavi dvadesetogodišnji teror nad hrvatskim narodom.</p>
<p> Time je Narodna stranka, na koju se neke suvremene stranke u Republici Hrvatskoj još i danas pozivaju kao na svoje preteče, postala simbolom najgorega sluganstva i izdaje domovine.</p>
<p>Nasuprot pogrešnim i povijesno neutemeljenim procjenama akademika Supeka o biskupu Strossmayeru i banu Mažuraniću, potrebno je iznova istaknuti da je razvitak hrvatske povijesti dao za pravo baš dr. Anti Starčeviću. </p>
<p>On je posjedovao izvanredan spoj radikalizma i demokratičnosti i odlično je sažeo povijesnu ulogu biskupa i bana u hrvatskoj politici 19. stoljeća nazvavši ih »ocima sužanjstva«, jer su najprije priznali zajedničke interese s Austrijom, a godinu poslije,1868., podvrgnuli Hrvatsku Mađarskoj. Odgovaram na kraju akademiku Supeku na njegovu dilemu iz podliska: »Tko je bio u pravu: biskup ili ban«, da nisu bili u pravu ni biskup ni ban, nego dr. Ante Starčević, otac domovine, kojeg akademik Supek nedopustivo zanemaruje i prešućuje zaboravljajući Aristotelov poučak: Amicus Plato, sed magis amcia veritas! (Drag mi je Platon, ali mi je istina draža!).</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Uzgajivači nudili retrivere po 1800 kuna</p>
<p>Sudjelovalo 1200 pasa, u više od 180 pasmina / Priliku na izložbi iskoristili uzgajivači svih šest hrvatskih autohtonih pasmina - dalmatinskog psa, hrvatskog ovčara, planinskog pastornjaka, istarskog oštrodlakog i kratkodlakog goniča i posavskog goniča</p>
<p>U organizaciji Hrvatskog kinolološkog saveza i Friskiesa u nedjelju u paviljonu 15 Zagrebačkog velesajma organizirana je Međunarodna izložba, na kojoj je sudjelovalo 1200 pasa, u više od 180 pasmina. Među njima i šest autohtonih hrvatskih pasmina, od kojih je najpoznatiji dalmatinski pas, zatim hrvatski ovčar, hrvatski planinski pastornjak, istarski oštrodlaki i kratkodlaki gonič i posavski gonič.</p>
<p>Tako su mnogi Zagrepčani sumorni nedjeljni dan iskoristili za posjet izložbi. Natjecatelji iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Jugoslavije, Slovenije, Češke, Slovačke, Mađarske, Austrije, Italije, Švicarske, na natjecanje su stigli još potkraj prošlog tjedna i utaborili se pred ulazom jer je psima bio potreban odmor.</p>
<p>Oba dana natjecanja bila je i organizirana burza štenadi, a povoljnu su priliku u protekla dva dana mogli iskoristiti kupci malih labradora i retrivera koji su se mogli kupiti po cijeni od 1500 do 1800 kuna. No, prava je »vreva« i panika vladala unutar izložbenog prostora. Psi su mirno stajali na malim platformama dok su ih vlasnici šišali i češljali, taj dio znao je trajati satima pa je psima, vjerujemo, to bio teži dio natjecanja. Neki vlasnici, koji su završili s istrčavanjem kućnog ljubimca pred sucima, bili su razočarani ponašanjem ljubimaca.</p>
<p> »Ne znam što mu je bilo, nije me slušao, a uvijek je poslušan«, rekla nam je jedna od natjecateljica.</p>
<p>Izlaganje pasa za neke predstavlja i dobar izvor zarade. Time se pohvalio i jedan anonimni uzgajatelj staforda koje je prodavao po tisuću eura. Ionako visoku cijenu uvećavaju i osvojene nagrade pa je naš anonimac zaključio kako je riječ o dobrom biznisu za koji uvijek postoje zainteresirani.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nema do dobre drvene bačve... </p>
<p>U svojem radnom vijeku bačvar Malinić napravio je između 45 i 50 tisuća bačava / Nije za svakoga da cijeli dan tuče čekićem od pet kilograma, pa nije čudo da nema šegrta / Bačve od rostfraja su pošast, tvrdi jedini zagrebački bačvar </p>
<p>Na brdu u Gornjem Vrapču iz skromne radionice u Zumbulskoj 13, posljednje tri godine odjekuju udarci čekića Marka Malinića, jedinoga preostalog bačvara u Zagrebu. Zanat je izučio kod bačvarskog majstora Majerića iz Podsuseda prije 32 godine i do danas je, procjenjuje, izradio između 45 i 50 tisuća drvenih bačava različitih veličina. Za usporedbu, za izradu jedne bačve, ovisno o dimenzijama, potrebno je čak 36 sati rada. Najveću bačvu od 1500 litara zapremnine, izradio je, kaže, za vinara iz Jastrebarskog.</p>
<p>»Do prije rata u Zagrebu je bilo sedam uglavnom starijih bačvara, neki su umrli, a sinovi ih nisu naslijedili, pa sam u tom zanatu sada ostao sâm. Tražio sam šegrta, ali nitko se nije javio. Nije za svakoga da tuče čekićem od pet kilograma cijeli dan, a nema tu ni nekakve velike zarade«, kaže Malinić.</p>
<p>Dodaje kako su najveća pošast bačve od rostfraja jer smatra kako drvo ništa ne može zamijeniti. »Naši stari nisu znali za rostfraj, pa nikad nisu stavljali vino, rakiju i zelje u željezo. Rostfraj mijenja okus vinu, jer se kiselina i metal nikako ne slažu, a isto je i sa zeljem, i njega treba držati u drvenim kacama«, objašnjava bačvar.</p>
<p> »U bačvama od rostfraja nikad se ne stvara otpadni talog pa ljudi popiju sve do zadnje kapi, a treba reći da se posljednjih godina grožđe prska jakim otrovima. Osim toga, samo u bačvama od drveta vino održava svoj prirodni miris«, upozorio je. </p>
<p>Da je drvo zaista solidan materijal, potvrdio je time što je nedavno na popravku imao bačvu proizvedenu u vrijeme NDH. Trebalo je samo očistiti kamenac s nje i malo je popraviti da bi ponovno bila spremna za upotrebu.</p>
<p>. Pokrenuo ju je vlastitim novcem i kreditom, te je pomalo ogorčen da mu nije pomogao nitko iz grada, pa ni Obrtničke komore. »Pričalo se tu nešto kako će se pomoći održavanju tradicionalnih obrta, no najvažnije je da ja platim sve poreze, osiguranje i 1200 kuna godišnje članarine u komori, koja mi ništa ne omogućava zauzvrat«. Umjesto toga, netko mu je odmogao, tako što mu je s Aleje Bologna uklonio reklamu za obrt, pa je morao postavljati nove drvene putokaze, jer za kvalitetnije oglašavanje nema novca.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Predstavljen sustav kućnog kina za 88.000 kuna</p>
<p>Završnog dana Festivala kućnog kina, u nedjelju u hotelu Sheraton okupilo se dosta zaljubljenika u dobar zvuk i sliku. Riječ je o izložbi visoke tehnologije namijenjene kućnoj zabavi u Hrvatskoj, a na kojoj su svoje najnovije, ali i najskuplje televizore, DVD uređaje i zvučnike predstavili ugledni svjetski proizvođači. Za posjetitelje je u nekoliko hotelskih dvorana organizirano testiranje uređaja, a postojala je mogućnost i individualnog savjetovanja sa izlagačima.</p>
<p>»Ovo nije klasični sajam već upoznavanje sa najnovijim uređajima za kućnu zabavu i pokušaj da ljude savjetujemo oko eventualne kasnije kupnje takvih uređaja«, objasnio je izlagač Ivica Nađi iz tvrtke AS Comm, zastupnika nizozemskog Bosea. Posjetitelje je privukao Lifestyle 35 sustav kućnog kina vrijedan 36.000 kuna, o čijim bi se kvalitetama i mogućnostima, kako se čulo, moglo pričati »pola dana«.</p>
<p>Prostorija Philipsa djelovala je kao pravo kino, što i ne čudi jer je u njezinom središtu bio smješten plazma televizor dijagonalnog promjera ekrana 127 centimetara, vrijedan 85.000 kuna. Philipsovi DVD snimač i televizor »Pixel plus« (15 do 25 tisuća kuna) okitili su se etiketom prestižne međunarodne EISA nagrade za najbolje uređaje u ovoj godini. Zanimljivi su bili i televizori presvučeni kožom.</p>
<p>U mračnoj prostoriji Sony je predstavljao svoj sustav kućnog kina ukupne vrijednosti 88.000 kuna. Ogromni televizor debljine samo 12,4 centimetra i može ga se montirati na zid.</p>
<p>Za razliku od odraslih koji su bili dosta opterećeni tehničkim podacima i cijenama uređaja, njihova djeca su nehajno uživala u projekcijama filmova.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvorena izložba »Vukovar 11 godina poslije«</p>
<p>Predložit ćemo zakon kojim bi se Vukovar proglasio memorijalnim područjem, tamo bi se mogao osnovati istraživački centar za sve ratne zločine, rekao je na otvorenju izložbe predsjednik DC-a, dr. Mate Granić</p>
<p>Izložba u povodu sjećanja na Vukovar »Ranjeni Krist - Vukovar 18.11.1991., 11 godina poslije« koju je priredio dr. Slobodan Lang, glavni tajnik Demokratskog centra (DC), otvorena je u nedjelju u sjedištu stranke Demokratskog centra.</p>
<p>»Izloženi eksponati poput križeva s Kristovim likom, skulptura i posuda za svetu vodu, prikupljeni su po cijeloj Hrvatskoj. Vukovar je simbol jedinstva, otpora, vjere, ali i oslobođenja«, rekao je predsjednik DC-a, dr. Mate Granić.</p>
<p> Dodao je kako u DC-u namjeravaju predložiti donošenje zakona koji bi Vukovar proglasio memorijalnim područjem. »Tamo bi se mogao osnovati istraživački centar za ratne zločine«, rekao je Granić. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Oduševili prepuno gledalište</p>
<p>Članovi KUD »Metković« plesom, pjesmom i, posebno, neretvanskim nošnjama doslovno su u dvorani Ansambla »Lado« digli na noge gledatelje među kojima je bilo najviše zagrebačkih Neretvana i njihovih ovdašnjih prijatelja. Amateri iz Metkovića ovom su prigodom promovirali svoj CD pod nazivom »Neretvansko ravno polje«, a u Zagrebu su prikazali samo dio sadržaja toga nosača slike i zvuka, folklornog naslijeđa kojega već četvrt stoljeća marljivo prikuplja i obrađuje prof. Vido Bagur.</p>
<p> Nastup u Zagrebu bio je u sklopu programa obilježavanja 25. obljetnice KUD »Metković«. </p>
<p>P. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Hoće li se više itko sutra sjećati da je u metropoli održan festival? </p>
<p>Daleko je to od onog blještavila koje je ovaj festival predstavljao za svoj grad prije dvadesetak godina. I doista je pitanje hoće li više ikad Zagrebfest privući tolika imena kao primjerice 1985.</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - »Jako sam razočarana festivalom i odmah naglašavam da nisam ljubomorna ni na čiju nagradu, posebno ne na Mirinu, koji je u potpunosti, nakon toliko godina, zaslužuje«, kazala nam je Tereza Kesovija naglasivši da obavezno, ako ćemo išta pisati o festivalu, spomenemo kako se ona na njega više nikad neće vratiti. »Pa ne mogu se oni (organizator Hrvatsko društvo skladatelja, direktor Vanja Lisak, op.a) tako ponašati! Luko Paljetak, koji je napisao prekrasne stihove za moju pjesmu, nije bilo tko! Kao ni Đelo Jusić, a bogme niti ja. Trebali smo im samo kako bi im upotpunili festival, da im nastupe imena. Drago mi je da je publika lijepo prihvatila moju pjesmu, no ovo je prevršilo svaku mjeru«, kazala je Tereza, koja je na kraju s pjesmom »Ti si grijeh« po glasovima publike bila na drugome mjestu, odmah nakon Mire Ungara, koji je ponio titulu pobjednika s pjesmom »Dvadeset i četiri sata s tobom«. </p>
<p>Tereza je, osim toga, dodala da nije nikakva tajna da je njezina pjesma već objavljena. Naime, izvela ju je na svom velikom koncertu prošlog ljeta na Peristilu s Micheleom Legrandom. Kaže da je direktoru festivala unaprijed rekla da je pjesma izvođena, te da je zbog toga ne može kažnjavati niti na koji način</p>
<p>Među 20 pjesama izvedenih u subotu navečer u Komediji, gdje je održano finale dvodnevnog Zagrebfesta, i pjesma »Potonut ću u mrak«, odlična rock balada koju je izveo Goran Karan, također je već poznata, čak i nagrađena na festivalu zabavne glazbe u Turskoj. </p>
<p>Nakon festivala, s kojim je većina izvođača, baš kao i Tereza, bila razočarana, posebice nagradom za najbolju interpretaciju, održana je konferencija za novinare, na kojoj je Vanja Lisak, direktor festivala, objasnio zašto se zapravo sve odigralo u Komediji te najavio idući Zagrebfest. </p>
<p>»Mogli smo napraviti festival u Lisinskom i ove godine, ali smo se radije odlučili za Komediju. Naime, Lisinski je ima jedan velik problem, a to je da je stalno zauzet. Kako mi festival radimo u potpunosti uživo, trebala su nam četiri dana za uvježbavanje orkestra, a u Lisinski smo mogli ući tek u subotu. Jako smo zadovoljni s Komedijom i odmah mogu najaviti da će idući, 48. Zagrebfest biti na istome mjestu, 13. studenoga 2003.«, kazao je Lisak i podsjetio da se festival ove godine održao 49. put, no kako dvaput nije održan, 1962. i 1992. godine, ovo je bilo njegovo 47. izdanje. </p>
<p>Vanju Lisaka smo molili da prokomentira Terezinu izjavu: »Naravno da Tereza nije vesela kad nije dobila nagradu, no imali smo samo tri priznanja koja smo dijelili. Tereza je odlično odradila svoj posao, no mora znati poštivati i tuđi rad. Bez obzira na sve, žiri je bio pravedan, a mi Terezu volimo i razumijemo«.</p>
<p>Dobitnici grand prixa festivala, kantautor Dražen Čuturić i Davorin Bogović, koji je s njim otpjevao »Zagreb noću«, bili su presretni, kao što su rekli, sasvim neočekivanom nagradom. Bogović je naglasio da mu je Zagrebfest prvi festivalski nastup, budući da je uvijek mislio kako rockerima nije mjesto na festivalima, no ovaj je put odlučio napraviti iznimku. Čuturić je kazao da je pjesmu koja je ponijela naslov najbolje na festivalu, što je odlučio četveročlani festivalski žiri, napisao prije mnogo godina, ali je čekao pravu priliku da je plasira. </p>
<p>Miro Ungar, pobjednik po glasovima publike, priznao je da mu je ovo prva nagrada u karijeri koju je dobio u Hrvatskoj. Dakako, dobio ju je kao član grupe 4M, i jednom kao solist, ali ne doma već u Čileu. »Htio bih istaknuti veliki doprinos Mišela Brioškog, koji je napisao glazbu za pjesmu s kojom sam pobijedio. Bio sam toliko bolestan kad smo je slali na natječaj, da je Mišel sam pjevao prateći se uz klavir i pjesma je prošla. Toga doista nema niti na jednom festivalu«, objasnio je Ungar. </p>
<p>Nagradu za najboljeg debitanta dobio je Boris Mikula Mataija iz Novog Vinodolskog, dok je nagradu za najbolju interpretaciju dobio Ćiro Gašparac. »Istina je da me pamtite po tamburaškoj glazbi, no ja zapravo po opredjeljenju pripadam popu, rocku i bluesu«, kazao je Gašparac.</p>
<p>Sve u svemu, 47. Zagrebfest je iza nas i gotovo da ga se nitko već sutra neće sjećati. Daleko je to od onog blještavila koje je ovaj festival predstavljao za svoj grad prije dvadesetak godina. I doista je pitanje hoće li više ikad Zagrebfest privući tolika imena, te hoće li album s pjesmama s tog festival ikad biti rasprodan u toliko primjeraka kao primjerice 1985., kad su na festivalu nastupila baš sva najpoznatija imena s hrvatske glazbene scene. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>200 gradova i 40 TV postaja na prvom Tjednu europskog filma </p>
<p>BRUXELLES, 17. studenoga</p>
<p> - Četrdesetak europskih televizijskih postaja i kinodvorana iz oko 200 gradova 24 zemlje Starog kontinenta sudjeluje od 15. do 24. studenoga na prvom Tjednu europskog filma, u organizaciji Europske komisije. </p>
<p>Manifestacija nazvana »Cinedays 2002« ima za cilj, kao protuudarac ogromnoj američkoj produkciji, potaknuti prikazivanje europskih filmova na velikim i malim ekranima, objasnila je Europska komisija. </p>
<p>Ova inicijativa će omogućiti publici da otkrije ili se podsjeti na 1500 filmova iz europskog filmskog nasljeđa: od najstarijeg filma u povijesti »Izlazak radnika iz tvornice« iz 1895. do novijih hitova kao što su »Žene na rubu živčanog sloma« iz 1997. Španjolca Pedra Almodovara.</p>
<p>Istodobno, 30.000 škola sudjelovat će u događaju putem Interneta, povodom dana »Netdays Europe«, događaja koji je pokrenut 1997., a koji će ove godine biti posvećen filmu i slikovnom obrazovanju. </p>
<p>»Znam da je američki film dominantan na tržištu. No, dio europske filmske produkcije napreduje«, izjavila je europska povjerenica za kulturu Viviane Reding. Dodala je ipak da žali što »golemi trud uložen u promociju američkih filmova u Europi nije popraćen istim takvim kod promocije europskih filmova«. </p>
<p>S druge strane, njemački redatelj Volker Schloendorff, jedan od suorganizatora, uz Pedra Almodovara i belgijsku braću Luca i Jean- Pierrea Dardennea, upozorio je Europljane na opasnost prevelikog utjecaja prekoatlantskih produkcija. </p>
<p>»Jezik koji prodire u našu svijest prepun je američkih utjecaja. Ako ne budemo oprezni, izgubit ćemo našu sliku svijeta«, ustvrdio je on. </p>
<p>»Marcello Mastroianni u filmu 'Slatki život' puno nam je bliži lik od Richarda Gerea iz Hollywooda«, smatra redatelj »Limenog bubnja«, tvrdeći da je »veliki broj europskih filmova pravo umjetničko bogatstvo«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rani crteži Mickeyja Mousea prodaju se putem Interneta</p>
<p>LONDON, 17. studenoga</p>
<p> - Rijetka kolekcija pripremnih crteža iz rane faze crtanih filmova o Mickeyju Mouseu prodaje se putem Interneta. </p>
<p>Šezdesetak crteža, koji datiraju iz 1930-ih i 1940-ih, potječe iz crtića »Clock Cleaners« i »Boat Builders« i stavljeni su u prodaju u okviru priprema za proslavu 75. obljetnice najpopularnije kreacije Walta Disneyja. </p>
<p>Pretpostavlja se da je autor crteža Freddie Moore. Russell Singler, direktor Galerije umjetnosti animacije, kazao je da se radi o sjajnoj kolekciji od povijesnog značaja. </p>
<p>Crteže je od jedne Britanke, u čijem su vlasništvu bili desetljećima, kupio londonski trgovac animacijskim crtežima, koji ih sada prodaje po cijeni od oko 600 funti po komadu, javlja BBC. </p>
<p>Pripremni crteži, koji redatelju animiranog filma omogućuju da stvori fabulu animacije prije nego se crtaju pojedini okviri, obično se bacaju nakon snimanja, ali ih sada kolekcionari kupuju kao investiciju čija se vrijednost može povećati čak 25 posto godišnje. </p>
<p>Walt Disney je Mickeyja, ispočetka poznatog pod imenom Mortimer, osmislio na putu vlakom u Los Angeles sa suprugom Lillian. Mickeyjev se debi dogodio 18. studenoga 1928. godine u slavnoj animaciji »Steamboat Willie«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Redateljski debi Johna Malkovicha ipak bez cenzure </p>
<p>LONDON, 17. studenoga</p>
<p> - Redateljski debi američkog glumca Johna Malkovicha ipak neće biti skraćivan prije prikazivanja u britanskim kinima, unatoč raspravi oko prizora u kojem se prikazuje pile kako eksplodira. </p>
<p>Film »The Dancer Upstairs«, koji bi se u Velikoj Britaniji trebao početi prikazivati idućeg mjeseca, bio je u opasnosti od cenzure nakon što je Britanski odbor za filmsku klasifikaciju (BBFC) izrazio namjeru da izbaci prizor u kojem je piletu za nogu pričvršćen eksploziv. </p>
<p>Malkovich je uložio oštar prosvjed, iako je producentska kuća bila spremna učiniti što je BBFC tražio. </p>
<p>BBFC je stoga odlučio filmu dati oznaku »15«, nakon što su producenti obećali da pile nije ozlijeđeno na snimanju te da je živo i zdravo nakon završetka filma vraćeno vlasnicima. </p>
<p>BBFC je tim postupkom slijedio filmski zakon iz 1937. godine, koji je u Velikoj Britaniji izglasan zbog tretmana konja na snimanju vesterna. </p>
<p>Po tom se zakonu zabranjuje prikazivanje svakog filma tijekom kojeg je neka životinja »stradala ili je bila izložena okrutnom tretmanu ili nanošenju boli«. </p>
<p>Film »The Dancer Upstairs« temelji se na romanu britanskog pisca Nicholasa Shakespearea o maoističkom gerilskom pokretu Svijetla staza u Peruu. Taj je pokret izveo nekoliko ekstremno nasilnih akcija, pri čemu je eksploziv često vezan za životinju koja se onda upotrebljava kao projektil. </p>
<p>BBFC je bio zabrinut i zbog scene iz filma u kojoj je za rep psa vezan eksploziv, ali je prihvatio objašnjenje producentske kuće da se radilo o posebno istreniranom psu. </p>
<p>No, i meksički film »Pasja ljubav«, prošle godine nominiran za Oscara, kao i novi španjolski film »Hable con Ella«, u kojem se prikazuje scena borbe s bikovima, pušteni su u kina u Velikoj Britaniji tek nakon što je BBFC primo pisma u kojima stoji da životinje nisu ozlijeđene niti terorizirane tijekom snimanja filma. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zbog pedofilije uhićen Paul Reubens</p>
<p>LOS ANGELES, 17. studenoga</p>
<p> - Nakon uhićenja glumca Jeffreya Jonesa, zbog pedofilije je uhićen i glumac Paul Reubens, bivša zvijezda popularnog dječjeg showa »Pee Wee Herman«. </p>
<p>Kao i kod Jonesa, policija je i kod Ruebensa pronašla fotografije gole djece te porno filmove s maloljetnicima. </p>
<p>Američka policija je, čini se, krenula u pravu hajku na pedofile, a posljednja dva uhićenja dokazuju da je taj oblik perverzije itekako prisutan među filmskim svijetom u Hollywoodu. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Italija je raj za »mamine sinove«</p>
<p>RIM, 17. studenoga</p>
<p> - Ako je suditi po istraživanju netom objavljenoga Statističkoga ureda Eurispes, 60,2 posto osoba u dobi od 18 do 34 godine u Italiji još živi s roditeljima. Godine 1993. taj je postotak iznosio 55,5. </p>
<p>Zašto mladići i djevojke u Italiji ostaju s mamom i tatom i nakon punoljetnosti, nije baš posve jasno. Razlog nisu tek obični novčani problemi: 46,5 posto Talijana u toj dobi živi s roditeljima, premda rade. Nije riječ samo o muškarcima, nego i o djevojkama koje su se odavno financijski osamostalile. Istraživači smatraju da su glavni uzrok tako visokom postotku velike najamnine u Italiji i nezainteresiranost za brak. Stopa pada sklapanja brakova prilično je visoka. Tako se primjerice, 1969. godine u Italiji vjenčalo oko 384.000 parova, a 2001. godine bilo ih je tek 260.904. Mnogi mladi ljudi imaju čvrste veze, ali se i boje da bi vjenčanjem mogli uništiti ljubav. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstavljen robot - kućni »zmaj čuvar« </p>
<p>ZAGREB/TOKIO, 17. studenoga</p>
<p> - Robot u funkciji kućnog »zmaja čuvara« predstavljen je u Japanu, a temeljna bi mu svrha trebala biti da osjeti dim i vlasnike upozori na tinjajuću vatru zavijanjem ili porukom putem mobilnog telefona. Robot je dug jedan metar, a teži 40 kilograma.</p>
<p> Može se kretati brzinom od 15 metara u minuti što je, kako tvrde u tvrtki Sanyo, »više nego dovoljno brzo za kućnog robota koji je napravljen za kretanje u zatvorenom prostoru«, navodi New Scientist. Vlasnici će robota moći koristiti na tri načina. Daljinski će upravljač omogućiti korisnicima da pošalju zapovijedi i prime informacije putem mobilnog telefona. U zaštitarskoj ulozi robot će ophoditi kućom i izvijestiti ako osjeti miris dima ili ako se netko u blizini kreće. U funkciji ljubimca, robot će se ponašati kao kućni pas koji poslušno slijedi zapovijedi poput »sjedni« ili »daj šapu«. Prodaja prvih 50 robota započela bi iduće godine po cijeni od 16400 dolara po primjerku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U istoj perilici prali zahodske daske i restoransko posuđe </p>
<p>STOCHOLM, 17. studenoga</p>
<p> - Jedna mušterija izgubila je apetit u međunarodnom lancu brze hrane u zapadnoj Švedskoj nakon što je otkrila da se zahodske daske u restoranu peru u perilici zajedno s posuđem. Čovjek je primijetio kada je išao na WC u restoranu u gradu Arvika da su sve zahodske daske skinute. Kada je upitao osoblje zbog čega ih nema jedan zaposlenik ih je izvadio iz perilice gdje su se prale zajedno s posuđem, izvijestili su lokalni mediji.</p>
<p> Zaposlenik je pokušavao smiriti mušteriju uvjeravajući ga kako će svježe oprane zahodske daske sada biti tople i ugodne za sjedenje. Viši predstavnik lanca restorana rekao je da je ovaj incident pogreška i da to nije standardna procedura te kompanije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ovisnici se drogiraju čak i žabama</p>
<p>BEČ, 17. studenoga</p>
<p> - Austrijske izvršne vlasti u najnovijem broju stručnog časopisa Der Kriminalbeamte (Kriminalist) izvješćuju o najnovijem trendu među mladićima i djevojkama u uporabi opojnih sredstava: ovisnici konzumiraju sve čega se domognu.</p>
<p>U uporabi među mladim ovisnicima nađu se mnoge neuobičajene stvari: od gljiva i trava do pržene kore od banana. Koriste se čak i žabe, koje navodno preko kože izlučuju tvari slične opijatima. Lov na žabe postao je hit. No većina korisnika zbog trovanja završava na bolničkom liječenju. </p>
<p>Savjetnik u kriminalnoj policiji Engelbert Horwath smatra da takvu lakomislenost kakvu mladež sada pokazuje u eksperimentiranju s drogama još nije doživio. »Spremnost na rizik nevjerojatno je velika. Sve se proba. Bez ograničenja«, veli Horwath.</p>
<p>Izvješće donosi i brojne konkretne primjere. Tako je, primjerice, gulaš od gljiva s odgovarajućim psihodeličnim dodacima pravi »specijalitet« za mladež sklonu uporabi opijata. U brojnim je slučajevima riječ o utjecaju televizijskih emisija, pa i Interneta. Na stranicama Interneta čak se preporučuju i određene mješavine. Uživanje »prirodnih droga« često je povezano s mističnim ritualima.</p>
<p>Takozvane »legalne droge majke prirode«, sudeći po primjerima, doživljavaju pravi »bum«. Stručnjaci za prevenciju drže da je on rezultat radoznalosti mladeži, ali i njihove potrebe da »sve isprobaju, a pritom i prekorače određene granice«. Smatra se da bi odgovarajuće prosvjećivanje mladeži o štetnom djelovanju droga i opasnostima za zdravlje moglo bitno pridonijeti prevenciji uporabe »prirodnih droga«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Najatraktivnija kazališna ostvarenja</p>
<p>Ocjenjivački sud u uži izbor odabrao pet dramskih umjetnika / U konkurenciji za nagradu Jasna Bilušić, Ivica Boban, Branko Brezovec, Ksenija Prohaska i Rene Medvešek</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Ocjenjivački sud Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« kojim predsjeda glumac i predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika Goran Grgić, a članovi su teatrolog i kazališni kritičar Hrvoje Ivanković, redatelj i ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Kunčević, glumac, redatelj i voditelj Teatra Exit Matko Raguž te Vjesnikova kazališna kritičarka Dubravka Vrgoč, krajem prošlog tjedna izdvojio je najatraktivnija kazališna ostvarenja na hrvatskim pozornicama u 2001. godini.</p>
<p> Analizirajući predstave što su premijerno izvedene prošle godine u svim hrvatskim teatrima te na ljetnim kazališnim festivalima ocjenjivački sud izdvojio je pet kreacija koje konkuriraju za prestižnu Vjesnikovu nagradu »Dubravko Dujšin«. U uži izbor za nagradu ušli su: glumica Jasna Bilušić za interpretaciju Vjere u »Četvrtoj sestri« Janusza Glowackog izvedenoj u programu Dubrovačkih ljetnih igara, redateljica Ivica Boban za uprizorenje »Četvrte sestre« Janusza Glowackog, redatelj Branko Brezovec za režiju »Velikog meštra sviju hulja« Miroslava Krleže s ansamblom Zagrebačkog kazališta mladih, glumica Ksenija Prohaska za interpretaciju Serafine u predstavi »Serafina Splićanka - Tetovorana ruža« Tennesseeja Williamsa i Borisa Dvornika u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split te glumac i redatelj Rene Medvešek za autorski koncept i režiju predstave »Brat magarac« Zagrebačkog kazališta mladih. Ocjenjivački sud je zaključio da su tih pet dramskih umjetnika svojim redateljskim i glumačkim nadahnućima obilježili našu prošlu teatarsku godinu.</p>
<p> Sljedećeg tjedna ocjenjivački sud odlučit će o dramskom umjetniku koji će biti laureat Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost» Dubravko Dujšin« za 2001. godinu. Nagrada »Dubravko Dujšin«, jedna od najznačajnijih hrvatskih teatarskih nagrada, dodjeljuje se od 1977., a do sada je nagrađeno 44 umjetnika. Svečanost dodjele Vjesnikovih nagrada za umjetnost održat će se 30. studenog u prostorima Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Idealan spoj talenta i zrelosti</p>
<p>Nakon šest godina na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta vratila se omiljena opera Giacoma Puccinija u režiji Nenada Turkalja i pod ravnanjem Miroslava Homena / Vlatka Oršanić bila je, uz tenora Branka Robinšaka, glavna zvijezda premijerne večeri / Dominirala je scenom prekrasnom pojavom i snagom umjetničkog izraza</p>
<p>Nakon šest godina pauze omiljena opera Giacoma Puccinija »La Boheme« vratila se na pozornicu Zagrebačke opere. Obnovljena je klasična, stilski čista predstava iz 1991. u režiji Nenada Turkalja, scenografiji Aleksandra Augustinčića i s kostimima Danice Dedijer i Irene Sušac, pod ravnanjem iskusnog maestra Miroslava Homena. </p>
<p>Nova je, međutim, glazbena komponenta s nizom mladih pjevača koji će se prvi put okušati u glavnim ulogama, a posebna atrakcija dvije premijerne izvedbe (u subotu i ponedjeljak) je gostovanje ugledne hrvatske sopranistice međunarodne karijere Vlatke Oršanić i prvaka Ljubljanske opere tenora Branka Robinšaka, uz dostojne domaće partnere. </p>
<p>Vlatka Oršanić je nesumnjivo bila glavna zvijezda premijerne večeri. Svojim iznimnim kvalitetama sočnog lirskog soprana oplemenjenog savršenom tehnikom, uz izvanrednu muzikalnost, prekrasnu pojavu i snagu umjetničkog izraza ona je apsolutno dominirala scenom. Njezin nastup bio je besprijekoran u svim detaljima kao idealan spoj talenta i zrelosti kojima je toj ulozi vratila dostojanstvo. Njezina Mimi dirljivo je pokazala i glasom i glumom različita duševna stanja od nevinosti i plahosti pri prvome susretu s Rodolfom, preko sreće i ponosa u sretnim trenucima ljubavi, do uznemirenosti i tuge zbog rastanka te boli i nemoći, ali i utjesi uz voljenog na samrtnoj postelji. </p>
<p>Branko Robinšak bio je idealan Rodolfo, tek u početku malo indisponiran u visinama. Svojim je lijepim i nosivim lirskim glasom, izražajnošću, sigurnošću i pojavom bio dostojan partner Vlatki Oršanić, naročito u posljednja dva čina koji su i u cjelini ostavili najbolji dojam. </p>
<p>Zadovoljstvo je pohvaliti i ostale sudionike u predstavi naročito Sotira Spasevskog kao slikara Marcella i Davora Radića u ulozi glazbenika Schaunarda, zatim Ivicu Trubića kao filozofa Collina i Miru Vlahović koja je ulogu nestašne Grizete Musette ostvarila pjevački i glumački uvjerljivo, šarmantno i s ukusom. Ugodno su iznenadili i Siniša Hapač kao kućevlasnik Benoit, te Marijan Jurišić kao Alcindor. U manjim ulogama nastupili su Neven Mrzlečki, Tomislav Borić, Zora Ostojčić, Neško Nešev i Donka Spasevska. </p>
<p>Osnovni glazbeni ton i stilski profil izvedbi znalački je udahnuo maestro Miroslav Homen, iako bi pojedine segmente trebalo još dotjerati pogotovo u odnosu na Zbor (Robert Homen) i Orkestar (Darjana Blaće), kako bi ta lijepa predstava opet mogla postati dostojnim repertoarnim djelom zagrebačke operne kuće. Stoga je šteta što su u ovoj sezoni predviđene samo četiri izvedbe, dok se nastavak najavljuje tek u idućoj sezoni. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Golemo zanimanje za knjigu</p>
<p>Ovogodišnju je najveću knjižnu priredbu u Hrvatskoj posjetilo 100.000 ljudi / Za iduću godinu planira se sudjelovanje većega broja europskih zemalja na Interliberu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnji je 25. međunarodni sajam knjiga Interliber, koji je u subotu zatvorio svoja vrata u paviljonu 5 Zagrebačkoga velesajma, doživio pravi bum - i količinom predstavljenih naslova i veličinom izlagačkoga prostora i velikim sniženjima cijena knjiga - i, nadasve, brojem posjetitelja. Naime, ovogodišnju je najveću knjižnu priredbu u zemlji posjetilo 100.000 posjetitelja. Na taj su način potvrđene optimistične prognoze nakladnika i organizatora uoči otvorenja sajma, kao i činjenica da se naše nakladništvo i knjižarstvo napokon oporavlja te da jača zanimanje za knjigu. Ocjenu da je ovogodišnji Interliber nadmašio dosadašnje sajmove knjiga, koji su bilježili posjet između 60.000 i 80.000 ljudi, potvrdio je i ing. Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, koja je, uz Zagrebački velesajam, bila suorganizator ovogodišnje priredbe.</p>
<p>»Ove je godine Interliber bio znatno snažniji, jer su ga jače nego lani podržali i posjetitelji i nakladnici i sam organizator. Posjetilaca je bilo oko 25 posto više nego lani, a osjeća se i snažniji gospodarski učinak, što govori da se približavamo cilju - da knjigu kvalitetno predstavimo i da joj nađemo kupce«, rekao je Zdenko Ljevak, dodavši da nakladnici moraju razmišljati o tome kako postići još povoljnije uvjete za Interliber.</p>
<p>Za iduću godinu, najavljuje Ljevak, trebala bi biti istaknutija i međunarodna dimenzija Interlibera, uključivanjem većeg broja europskih zemalja i uvođenjem prakse zemlje gosta. Prema njegovim riječima, za sudjelovanje na idućem sajmu knjiga već su se interesirali nakladnici iz Rumunjske, Slovačke, Češke i još nekih europskih zemalja.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Očuvanje civilizacijskih dragocjenosti</p>
<p>Na venecijanskom skupu pod imenom »Svjetska baština 2002: naslijeđe podijeljeno, odgovornost zajednička« sudjeluje oko 500 stručnjaka, političara i poduzetnika / Oni će pokušati pronaći način da se u zaštitu svjetske baštine uključe nevladine organizacije, civilno društvo te privatni sektor </p>
<p>PARIZ, 17. studenoga</p>
<p> - UNESCO od petka do nedjelje u Veneciji obilježava 30. obljetnicu Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je potpisalo 175 država. Na skupu pod imenom »Svjetska baština 2002: naslijeđe podijeljeno, odgovornost zajednička«, sudjeluje oko 500 stručnjaka, političara i poduzetnika. Konvencija je usvojena 16. studenoga 1972., a stupila je na snagu u prosincu 1975. nakon što ju je ratificiralo 20 zemalja. Danas predstavlja korisno sredstvo za djelovanje u zaštiti ugroženih mjesta dragocjenih za ljudsku civilizaciju.</p>
<p> Svake se godine na popis mjesta pod zaštitom UNESCO-a uvrsti novih desetak lokacija. Sada ih već ima 730 raspoređenih u 125 zemalja, među kojima se 33 smatraju ugroženima. Ta 563 kulturna spomenika, 144 prirodna bisera te 23 mjesta s obje značajke, zemljopisno su vrlo neravnomjerno raspoređeni. Polovica (375) ih se nalazi u Europi ili Sjevernoj Americi, 140 u Aziji ili na Pacifiku, 104 u Latinskoj Americi, 57 u Africi i 54 u arapskim zemljama. Na graničnim područjima smješteno ih je 12 i oni su posebno osjetljivi zbog problema nadležnosti među državama.</p>
<p> Prvo mjesto koje je okarakterizirano kao ugroženo bila je Boka Kotorska koju je 1979. pogodio snažan potres. Ruševine ili oštećenja na četiri katoličke crkve i drugim spomenicima mogli su biti popravljeni zahvaljujući UNESCO-u. Najpoznatije ugroženo mjesto je Angkor u Kambodži koje se prostire na više od 400 četvornih kilometara i na kojemu se nalaze razvaline više centara kmerskog carstva iz razdoblja od 9. do 15. stoljeća. Među ine lokacije izložene opasnosti uvršten je park prirode Yellowstone u SAD-u, koji je pod prijetnjom silnih požara i apetita rudarskih udruga. Tu je zatim i pet parkova prirode u Kongu, gdje rat i lovokradice ugrožavaju posljednje primjerke gorila na Zemlji, te stari grad u Jeruzalemu.</p>
<p> Na venecijanskoj će konferenciji sudionici, uz ostalo, pokušati pronaći način da se u zaštitu svjetske baštine uključe nevladine organizacije, civilno društvo te privatni sektor kako bi očuvanje civilizacijskih dragocjenosti postalo trajno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Crtići Zagreb filma na svjetskim festivalima </p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Animirani filmovi Zagreb filma i dalje s uspjehom ulaze u konkurencije uglednih inozemnih filmskih festivala, izvijestio je Zagreb film. Kratkometražni animirani filmovi »Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikad« Gorana Trbuljaka, »Kao nekim čudom« Ivane Guljašević i »Priča prva« Darka Bakliže sudjelovat će na 2. međunarodnom festivalu kratkometražnog filma »FIKE 2002.« u Portugalu. Festival će se održati od 15. do 23. studenoga. Film Gorana Trbuljaka sudjelovat će i u službenom programu 20. festivala kratkometražnog filma »Festival Tous Courts«, u Aix-en- Provenceu u Francuskoj, koji će se održati od 3. do 7. prosinca, kao i na 12. smotri kratkometražnog filma u Rio de Janeiru, od 28. studenoga do 8. prosinca. Na festival u Rio de Janeiru prijavilo se 750 filmova iz cijelog svijeta, a Trbuljakov film natjecat će se u kategoriji međunarodne panorame. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Slika Jaspera Johnsa za 9,9 milijuna dolara </p>
<p>NEW YORK, 17. studenoga</p>
<p> - Djelo američkog slikara Jaspera Johnsa - »0 Through 9«, nastalo 1961. godine, prodano je za 9,9 milijuna dolara na dražbi djela suvremene umjetnosti održanoj u aukcijskoj kući Christie's u New Yorku. To platno, preklapanje brojeva od 0 do 9 u sivim tonovima, dio je slavne serije čiji se primjerci nalaze u velikim svjetskim muzejima. Od 75 djela ponuđenih zaljubljenicima i skupljačima suvremene umjetnosti, njih 62 su našla vlasnika za ukupnu cijenu od 66,9 milijuna dolara, objavili su u Christie'su. Tijekom večeri postignut je rekord u prodaji djela šest suvremenih slikara, među kojima Roya Lichtensteina, Barnetta Newmana, Davida Hockneya i Morrisa Louisa. »Happy Tears«, jedno od najpoznatijih platna velikana Pop Arta Roya Lichtensteina, prodano je za 7,1 milijun dolara. »Big Electric Chair«, jedan od najslavnijih radova iz serije »Death and Desasters« drugog velikana Pop Arta Andyja Warhola, prodan je za gotovo 5 milijuna dolara, umjesto procijenjenih 4 milijuna. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gitara Yoko Ono za 105.000 dolara </p>
<p>CLEVELAND, 17. studenoga</p>
<p> - Goleme gitare koje su dizajnirali Yoko Ono, Keith Richards i Drew Carey bile su središnji događaj dobrotvorne dražbe u Kući slavnih Rock and Rolla, održanoj proteklog vikenda. Tri metra visoke replike gitara Fender Stratocaster cijelo su ljeto razgledali stanovnici Clevelanda, a u subotu je ukupno 90 gitara postiglo cijenu od 800 tisuća dolara koji će se utrošiti u Kuću i Muzej slavnih rock and rolla, United Way i Zakladu Make-A-Wish. Za sudjelovanje na dražbi trebalo je platiti ulaznicu po cijeni od 75 do 150 dolara, a najveću je cijenu postigla gitara koju je obojila Yoko Ono, za koju je vlasnik restorana i odvjetnik George Simon izdvojio 105 tisuća dolara. Gitara slična onoj kojom se služio član banda The Who Pete Thownsend postigla je cijenu od 30 tisuća dolara, a ona koju je obojio glazbenik Graham Nash (iz skupine Crosby Stills Nash & Young) - 25 tisuća dolara. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Dijamanti s drugih svjetova </p>
<p>Zamisao da bi drugdje u svemiru mogli biti dostupni rijetki materijali sukobljava se s činjenicom da je prijevoz skup. Koliko znamo, na Titanu bi mogli postojati oceani nafte, ali bi bilo preskupo prevoziti je na Zemlju</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Kad bismo imali na raspolaganju 20 posto više raspoloživa novca za slobodno trošenje, u proračunu SAD-a (ili u proračunima drugih država koje se bave svemirom), vjerojatno se ne bih osjećao toliko sukobljen sam sa sobom pri zagovaranju slanja ljudi na Mars. </p>
<p>Da ga je 20 posto manje, mislim da ni najzagriženiji svemirski entuzijast ne bi navijao za takvu stvar. Sigurno postoji točka na kojoj bi državno gospodarstvo bilo u tako velikom škripcu da bi slanje ljudi na Mars bilo nerazumno. Pitanje je gdje ćemo povući crtu. </p>
<p>Jasno je da takva crta postoji, i svaki bi sudionik u takvim raspravama morao odrediti gdje bi je trebalo povući, koji je dio bruto nacionalnog dohotka za svemir prevelik. Volio bih da se ista stvar učini i za »obranu«.</p>
<p>Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da mnogi Amerikanci misle da je proračun NASA-e otprilike jednak proračunu za obranu. Zapravo, cijeli proračun NASA-e, uključujući ljudske i robotske svemirske pothvate i aeronautiku, je oko pet posto američkog proračuna za obranu. </p>
<p>Koliko trošenje za obranu zapravo oslabljuje državu? Čak i da se NASA potpuno ukine, bismo li oslobodili ono što je potrebno za rješavanje naših nacionalnih problema?</p>
<p>Bilo bi mnogo lakše podržati svemirske letove s ljudskom posadom općenito, a da uopće ne spominjemo ekspedicije na Mars, da postoji, kao što je to bilo u raspravi iz petnaestog stoljeća između Kolumba i Henriquea Pomorca, mamac dobiti. </p>
<p>Neki su argumenti izneseni. Visoki vakuum ili mala gravitacija ili područje intenzivnog zračenja u svemiru blizu Zemlje bi se mogli rabiti, bilo je rečeno, za komercijalne svrhe. </p>
<p>Svi se takvi prijedlozi moraju suočiti s pitanjem: bi li bilo moguće proizvoditi usporedive, ili bolje, proizvode ovdje dolje, na Zemlji, ako bi se u razvoj uložilo usporedivo mnogo novaca kao što se ulaže u svemirski program? </p>
<p>Sudeći prema tome koliko malo novaca su velike tvrtke spremne uložiti u takvu tehnologiju, osim u samo građenje raketa i svemirskih letjelica, izgledi, barem za sada, ne izgledaju veliki.</p>
<p>Zamisao da bi drugdje u svemiru mogli biti dostupni rijetki materijali se sukobljava s činjenicom da je prijevoz skup. Koliko znamo, na Titanu bi mogli postojati oceani nafte, ali bi bilo preskupo prevoziti je na Zemlju. Na nekim asteroidima bi moglo biti obilje metala iz platinske skupine. </p>
<p>Ako bismo te planetoide uspjeli pomaknuti u stazu oko Zemlje, možda bismo na njima mogli rudariti. No barem što se tiče predvidljive budućnosti, to mi se čini opasno nerazumno, o čemu pišem kasnije u ovoj knjizi.</p>
<p>U svom klasičnom znanstveno-fantastičnom romanu »Čovjek koji je prodao Mjesec«, Robert Heinlein je zamislio dobit kao ključni motiv za putovanje u svemir. Nije predvidio da će hladni rat prodati Mjesec. </p>
<p>No shvatio je da bi bilo teško pronaći pošteni razlog povezan s dobiti. Heinlein je stoga zamislio prijevaru, u kojoj je površina Mjeseca posipana dijamantima, kako bi ih budući istraživači mogli bez muke pronaći i izazvati dijamantnu groznicu. Od tada smo, ipak, donijeli uzorke s Mjeseca, i na njemu nema niti naznake komercijalno zanimljivih dijamanata.</p>
<p>Kiyoshi Kuramoto i Takafumi Matsui sa Sveučilišta u Tokiju su proučavali način na koji su stvorene središnje željezne jezgre Zemlje, Venere i Marsa, i otkrili da bi plašt Marsa (između kore i jezgre) trebao biti bogat ugljikom, bogatiji nego što je to kod Mjeseca, Venere ili Zemlje. </p>
<p>Na dubinama većim od 300 kilometara tlakovi bi trebali pretvoriti ugljik u dijamant. Znamo da je Mars bio geološki aktivan tijekom svoje povijesti. Materijal na velikoj dubini će povremeno biti izbacivan na površinu, i to ne samo u velikim vulkanima. Prema tome, čini se da postoje dijamanti na drugim svjetovima - na Marsu, ali ne na Mjesecu. Još ne znamo koliko ga ima, kakve je kvalitete i veličine i na kojim mjestima.</p>
<p>Povratak na Zemlju svemirske letjelice napunjene veličanstvenim dijamantima od mnogo karata bi bez sumnje spustio cijene (i doveo u očaj dioničare tvrtki de Beers i General Electrics). No zbog primjene dijamanata u industriji i za nakit vjerojatno postoji donja granica ispod koje se cijene ne bi spuštale. Moguće je zamisliti da bi industrije kojih se to tiče mogle naći razloge za pomaganje prvih istraživanja Marsa.</p>
<p>Zamisao da bi dijamanti s Marsa platili istraživanje Marsa u najboljem je slučaju vrlo daleka mogućnost, ali pokazuje kako se rijetke i vrijedne tvari mogu otkriti na drugim svjetovima. No ne bi bilo pametno računati na takve slučajeve. Ako želimo opravdati putovanja na druge svjetove, morat ćemo naći druge razloge.</p>
<p>Osim što raspravljamo o dobiti i troškovima, čak i o umanjenim troškovima, moramo opisati i koristi, ako one postoje. </p>
<p>Zagovornici putovanja ljudi na Mars moraju odgovoriti bi li, dugoročno gledano, pothvati tamo gore mogli ublažiti neke od problema ovdje dolje. Razmotrite sada standardna opravdanja za njih i zaključite smatrate li ih vrijednima, bezvrijednima, ili neodređenima:</p>
<p> Putovanja ljudi na Mars bi spektakularno uvećala naše znanje o tom planetu, uključujući i potragu za sadašnjim i prošlim životom. Program bi vjerojatno pojasnio naše razumijevanje okoliša našeg vlastitog planeta, kao što su to već počeli činiti letovi s robotima. </p>
<p>Povijest naše civilizacije pokazuje kako je potraga za temeljnim znanjem način na koji je učinjena većina značajnih praktičnih napredaka. Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da je najpopularniji razlog za »istraživanje svemira« »povećanje znanja«. </p>
<p>No jesu li su ljudi u svemiru nužni za postizanje takvog cilja? Čini mi se da su letovi s robotima, ako bi im se dala visoka državna prednost i ako bi bili opremljeni poboljšanom strojnom inteligencijom, bile posve sposobni, baš kao što bi to mogli i astronauti, odgovoriti na sva pitanja koja bismo postavili, za vjerojatno deset posto troškova.</p>
<p>Tvrdi se da će se pojaviti »usputni proizvodi« - velike tehnološke koristi kojih inače ne bi bilo - što bi unaprijedilo američku međunarodnu konkurentnost i domaće gospodarstvo. To je, međutim, stari argument: potrošite 80 milijardi dolara (u sadašnjoj vrijednosti) kako biste poslali astronaute u »Apollu« na Mjesec, a mi ćemo besplatno stvoriti tavu za pečenje za koju se ništa ne lijepi. Jasno kazano, ako nam je cilj tava za pečenje, možemo izravno uložiti novac i sačuvati gotovo sve od tih 80 milijarda dolara.</p>
<p>Taj je argument klimav i iz drugih razloga, od kojih je jedan taj da tehnologija teflona DuPonta dugo prethodila »Apollu«. Isto je tako i sa srčanim stimulatorima, pisaljkama s kuglicom, Velcrom i ostalim navodno usputnim proizvodima programa »Apollo«. (Imao sam jednom prigodu razgovarati s izumiteljem srčanog stimulatora, koji je skoro i sam doživio srčani udes opisujući nepravdu zbog onoga što je smatrao da je NASA-ino preotimanje zasluga za njegovu napravu.) </p>
<p>Ako postoje tehnologije koje su nam hitno potrebne, tada uložimo novac i razvijmo ih. Zašto zbog toga ići na Mars?</p>
<p>Naravno da ne bi bilo moguće da od tolikih novih tehnologija za koje NASA zahtjeva da se razviju ne bi bilo izvjesnog prelijevanja u opće gospodarstvo, nekih izuma koji bi bili korisni ovdje dolje. </p>
<p>Primjerice, praškasti nadomjestak narančinog soka Tang je bio rezultat svemirskog programa s ljudskom posadom, a među uzgrednim proizvodima koji su se pojavili bili su bežični alati, implantirani srčani defibrilatori, odijela hlađena tekućinom, digitalno fotografiranje, da spomenemo samo neke. Oni, međutim, ne mogu opravdati putovanja ljudi na Mars ili postojanje NASA-e.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>CITY</p>
<p>Prvi put mu je netko plaćao da pobijedi</p>
<p>Mondini je odjenuo lijep kaput, otišao u banku, podigao nešto ušteđevine, i otišao potražiti Poredu u klub u komu je bio trener. Možda je bio puki slučaj, no bio je blizu klaonica</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Poomerang</p>
<p> - Nije to bila glupa zamisao. Odstrane li se svi pravi prvaci, Poreda je bio najprljaviji, najteži i najiskusniji protivnik kojega je za Larrya mogao naći. Bio je to boks, lišen svake poezije. Borba svedena na srž. Valjalo ga je samo uvjeriti da se vrati na ring.</p>
<p>Mondini je odjenuo lijep kaput, otišao u banku, podigao nešto ušteđevine, i otišao potražiti Poredu u klub u komu je bio trener. Možda je bio puki slučaj, no bio je blizu klaonica.</p>
<p>- Lijepa svotica, primijetio je Poreda, važući rukom svežanj novčanica. - Malo prevelika za kupnju boksača koji je prije dvije godine prestao prodavati susrete.</p>
<p>Mondini nije ni trepnuo.</p>
<p>- Nisi shvatio, Poreda. Plaćam ti ako pobijediš.</p>
<p>- Ako pobijedim?</p>
<p>- Upravo tako.</p>
<p>- Ti si lud. Onaj momak je talent, imaš blago u rukama, a ti plaćaš da ga netko nokautira.</p>
<p>- Imam svoje razloge, Poreda.</p>
<p>- Ne, ne, ne želim više ništa čuti o tome, s okladama sam prestao, nemam drugih ruku za lomljenje, dosta.</p>
<p>- Nema to veze s okladama, kunem se.</p>
<p>- Što je to onda, treniraš ljude kako bi ih vidio da gube?</p>
<p>- Događa se.</p>
<p>- Ti si lud.</p>
<p>- Možda. Pristaješ li?</p>
<p>Poreda nije mogao vjerovati. Prvi put mu je netko plaćao da pobijedi.</p>
<p>- Mondini, dosta glupiranja, onaj Gorman je talent, ali ti znaš da, ako želim, mogu naći sustav da ga nadmudrim.</p>
<p>- Znam. Zato sam ovdje.</p>
<p>- Riskiraš izgubiti svoj novac.</p>
<p>- Znam.</p>
<p>- Mondini...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Što stoji iza svega toga?</p>
<p>- Ništa. Želim vidjeti može li taj momak i dalje plesati ako ga uvalimo u govna. Ti bi bio govna. </p>
<p>Poreda se nasmiješio. Imao je bivšu ženu koja ga je isušivala alimentacijom, petnaest godina mlađu ljubavnicu i poreznog agenta koji je uzimao tisuću dolara mjesečno da zaboravi njegovo ime. Stoga se nasmiješio. Potom je pljunuo na pod. Oduvijek je to bio njegov način potpisivanja ugovora.</p>
<p>- Zakašljala se.</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Shatzy... zakašljala se.</p>
<p>- Sada dolazi ono najbolje.</p>
<p> - Lud je za njom, prodat će joj je, sigurno će joj je prodati.</p>
<p>- Je li se raskopčalo dugme?</p>
<p>- Ne vidi se odavde.</p>
<p>- Valjda se raskopčalo.</p>
<p>- Prema meni to neće biti dovoljno.</p>
<p>- Deset da će uspjeti, nereče Poomerang i izvadi masnu novčanicu iz džepa.</p>
<p>- OK, deset. I još dvadeset na Poredu.</p>
<p>- Bez oklada na Poredu, dečki, Mondini mu je obećao.</p>
<p>- Kakve to ima veze, mi smo se uvijek kladili.</p>
<p>- Ne ovaj put, ovaj put je nešto ozbiljno.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>Zvižduci za tijesnu pobjedu </p>
<p>Negodovanja i zvižduci maksimirske publike na kraju utakmice bili su jasan pokazatelj što Dinamovi navijači misle o igri njihove momčadi u prvenstvenom okršaju protiv kluba iz riječkoga predgrađa. Dinamo je ipak uspio pobijediti i tako učvrstiti svoju poziciju u lovu na naslov prvaka...</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - U trenucima kad su nogometaši Pomorca, trenutačno posljednjeplasirana momčad hrvatskog prvenstva, bili nadomak izjednačenju, s maksimirskih tribina zagrmili su žestoki zvižduci. Bio je to jasan pokazatelj što Dinamovi navijači misle o igri njihove momčadi u prvenstvenom okršaju protiv kluba iz riječkoga predgrađa. Dinamo je ipak uspio pobijediti s 2-1 (2-0), te tako učvrstiti svoju poziciju u lovu na naslov prvaka.</p>
<p>No, igra maksimirske momčadi ovaj put nije bila na šampionskoj razini. Tko zna, možda je svojevrsnoga traga na »plavu« momčad ostavio i krah u Kupu Uefa protiv londonskoga Fulhama. Nakon poraza u prvoj utakmici protiv Engleza u Maksimiru Dinamo je u sljedećem prvenstvenom ogledu eksplodirao i posve »demolirao« Osijek čak sa 6-0. Mnogi navijači su sličan scenarij očekivali i sada, nakon što se Dinamo s uzvrata iz Londona također vratio pomalo deprimiran, dakle, u istome stanju kakvom je bio prije Osijeka. Očekivali su maksimirski navijači da će njihova momčad reagirati na sličan način kao što je to bio slučaj protiv Osijeka, tim više što je ovaj put u goste u Maksimir došao Pomorac, koji figurira kao najmanje uvjerljiva momčad u dosadašnjem dijelu hrvatskoga prvenstva. Prije ove utakmice su, u 14 odigranih kola, skupili tek osam bodova, upisavši tek jednu pobjedu i čak osam poraza. Uostalom, Dinamo je u prvom dijelu sezone u Kostreni, u »šarf« utakmici, pobijedio 3-2. No, ovaj put nije bilo »plave eksplozije«, nije se ponovio Osijek. </p>
<p>Doduše, maksimirski su se nogometaši domogli sva tri boda, ali njihovo je mučenje u drugom poluvremenu bilo pomalo teško promatrati. Kada je Mujanović sredinom drugog dijela, u 70. minuti, uspio zatresti Butininu mrežu za smanjenje Dinamovoga vodstva 2-1, među gostujućim se igračima provukla nada. »Drski« su Kostrenjani uporno jurcali oko Dinamovoga kaznenog prostora i unosili prilično neugodnosti domaćoj obrani. Olako su se igrači u crvenim dresovima šetali Dinamovom polovicom terena, te brzim protunapadima pokušavali prirediti senzaciju. I Mikić je, primjerice, tri minute prije kraja jedva izbio loptu sa samo 3-4 metra od praznih vrata. Početkom drugog poluvremena je, pak, Butina krajnjim naporom zaustavio Kremenovićev prodor bacivši mu se u noge, da bi u nastavku akcije Flego sa 8-9 metara promašio prazna vrata. Sve je to, jasno, iniciralo golemo nezadovoljstvo maksimirske publike, koja se ponovno grubim riječima obraćala dopredsjedniku Zdravku Mamiću, treneru Miroslavu Blaževiću, ali i samim igračima. </p>
<p>U prvom dijelu je Dinamo ipak djelovao koliko-toliko čvrsto. Uostalom, u prvih je 45 minuta dvaput zatresao suparničku mrežu. Načeo ju je Kranjčar u 23. minuti snažnim udarcem s vrha šesnaesterca. Spretno je primio loptu i odmah ju odalamio u suprotni kut. Osam minuta kasnije Agić je preciznim proigravanjem uposlio Balabana, koji je sam izbio pred Kneza i poslao loptu u mrežu. </p>
<p>Zanimljivo, opet je ponajbolji Dinamov igrač bio neumorni Dumitru Mitu. U dosadašnjem dijelu sezone neupitno je zavrijedio status ponajboljeg Dinamovog nogometaša. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru </p>
<p>DINAMO - POMORAC 2-1 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Smoje 5,5; Sedloski 6, Bošnjak 6 (od 71. Zahora -) - Mikić 6, Kranjčar 6,5 (od 86. Mujčin -), Agić 6,5, Mitu 7, Polovanec 6 - Olić 6, Balaban 6,5</p>
<p>POMORAC: Knez 6 - Kurilić 6; Panić 5,5, Komar 5,5 - Mujanović 6, Grubišić 5,5, Živković 5,5 (od 71. Dunković -), Krpan 6; Kremenović 6 (od 87. Ostojić -) - Mohorović 5,5 (od 46. Flego 5,5), Prpić 5,5.</p>
<p>SUDAC: Vučemilović (Osijek) 6,5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Kranjčar (23.), 2-0 Balaban (31.), 2-1 Mujanović (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Komar, Agić, Kranjčar, Smoje, Krpan</p>
<p>CRVENI KARTONI:- </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dumitru MITU.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Janica prva, Ivica sedmi, Nika 12., Ana 34.</p>
<p>ZAGREB/LOVELAND, 17. studenoga</p>
<p> - Nedjelja je bila uistinu uspješan natjecateljski dan za naše tri skijašice, Janicu Kostelić, Niku Fleiss i Anu Jelušić te Ivicu Kostelića koji su nastupili u FIS slalomskim utrkama Nor-Am kupa u Winter Parku i Lovelandu.</p>
<p>Trostruka olimpijska pobjednica Janica Kostelić pobijedila je u slalomu s vremenom 1:31.35. Iza nje su se plasirale Njemica Martina Ertl (1:31.70) i Laurie Pequegnot (1:32.30). Naša druga skijašica Nika Fleiss je startala 39. i na kraju bila odlična 12. Njezino je vrijeme bilo 1:33.71. Najmlađa naša reprezentativka, Ana Jelušić je također napravila jako dobar rezultat, startala je 66, a vrijeme 1:38.71 donijelo joj je 34. mjesto. Zanimljivo je da u slalomu od skijašica Svjetskog kupa nije bilo Šveđanke Paerson, Švicarke Nef i Finkinje Poutiainen. Skijašice će u ponedjeljak voziti drugi slalom i tom će utrkom završiti Nor-Am kup.</p>
<p>Ivica Kostelić vozio je drugi slalom u Lovelandu i osvojio sedmo mjesto, s vremenom 1:42.56. Startao je 10., a nakon prve vožnje bio je osmi. Pobjednik FIS slaloma u Lovelandu je Talijan Giancarlo Bergamelli (1:40.92), drugi je bio njegov sunarodnjak Giorgio Rocca (1:41.55), a treće je mjesto pripalo Amerikancu Tomu Rothrocku (1:41.58). </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hewittu i »broj jedan« i Masters</p>
<p>ŠANGAJ, 17. studenoga</p>
<p> - Australac Lleyton Hewitt obranio je naslov svjetskog teniskog prvaka. Nakon Sydneya prošle godine, 21-godišnji Australac osvojio je i završni turnir najboljih osam tenisača svijeta u Šangaju, u finalu je sa 7-5, 7-5, 2-6, 2-6, 6-4 pobijedio Španjolca Juana Carlosa Ferrera. Tako je postao jedini tenisač uz Amerikanca Petea Samprasa sa dva uzastopna osvojena Mastersa, a tome je još tijekom dvoboja u skupinama dodao i obranu naslova najboljeg tenisača svijeta. Kada se sve zbroji, Hewitt iz Šangaja odlazi sa dva pokala, 700.000 američkih dolara te novim Mercedesom CLK 320.</p>
<p>I u finalu je Hewitt pokazao zašto je s pravom ove sezone ispred svih. Kod Ferrera se očekivala nervoza, ipak je ovo bio prvi finale u dvorani na turniru ovakvog ugleda. Ali brzo je Ferrero shvatio kako nema što izgubiti, pa je nakon izgubljena dva seta krenuo na sve ili ništa i ubrzo sve vratio na početak, ispustivši pritom četiri gema. Nastavio je Ferrero agresivnom igrom i u petom setu što mu je priskrbilo 3-1 vodstvo. Tada se probudio Hewitt, definitvno najborbeniji tenisač na Touru. Zaboravio je sve neforsirane i dvostruke pogreške, ponovo je izvukao razoran i precizan prvi servis. A kad je tome dodao i odličan retern, Španjolac je uhvatio samo jedan gem do kraja.</p>
<p>Za utjehu, Ferrero će sezonu okončati kao četvrti tenisač ATP ljestvice, što je njegov najbolji plasman. A Hewittu, pak, nakon 61. pobjede ove sezone, preostaje počastiti društvo koje je zaslužno za konačnu potvrdu njegove dominacije u 2002. godini. Ovo mu je prekrasan završetak savršenog tjedna. Prošlog je tjedna Hewittova djevojka, belgijska tenisačica Kim Clijsters osvojila ženski Masters u Los Angelesu. Naravno, ona je bila prva koju je nazvao još s terena.</p>
<p>- Upornost se isplati. Da mi je netko rekao da ću ponovno biti »broj jedan« i da ću osvojiti Masters, pomislio bih da se šalite, rekao je Hewitt. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivan Juzbašić u finalu pribraniji od Dade Šurbeka</p>
<p>Šurbek je dostigao Juzbašićevo vodstvo 3-1 u setovima, no do konačne pobjede nije mogao/ U finalu stolnotenisačica Kineskinja Gu Jun pobijedila je sa 4-3 svoju sunarodnjakinju Tian Juan</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Ivan Juzbašić i Gu Jun pobjednici su 10. stolnoteniskog memorijala »Antun Tova Stipančić«. Zagrepčanin na privremenom radu u francuskom Elan Neversu i Kineskinja koja trenutačno igra u zagrebačkoj Mladosti stali su na pobjedničko postolje nakon dva vrlo dobra finalna meča koja su, nažalost, igrana u isto vrijeme (?!), pa je pozornost gledatelja bila navelikoj kušnji. Juzbašić je u finalu pobijedio Dragutina Šurbeka mlađeg nakon sedam setova, iako se u jednom trenutku činilo da će pobijediti s čistih 4-0. To je ponajprije bila zasluga Dade Šurbeka koji je, primjerice, drugi set izgubio nakon vodstva 8-4 i 10-6! Iako je nakon Juzbašićevog vodstva 3-1 u setovima Šurbek relativno lako izjednačio na 3-3, odlučujuće poene u sedmom setu osvojio je Juzbašić. Budući da je prethodno pobijedio Kineza Tiana Yushena i Roka Tošića, Juzbašiću se uistinu ne može prigovoriti da se »prošvercao« do vrijednog trofeja.</p>
<p>U odsustvu najboljih hrvatskih stolnotenisačica, ženskim su turnirom dominirale Kineskinje. Stolnotenisačice zagrebačkog Doma, Ines Perhoč i Ivana Knežević, u polufinalnim su im mečevima bile tek solidne sparing-partnerice. U finalu punom preokreta i odličnih poena »zagrebačka« je Kineskinja Gu Jun pobijedila svoju »varaždinsku« sunarodnjakinju Tian Yuan i tako na pobjedničkom postolju naslijedila još jednu sunarodnjakinju, prošlogodišnju pobjednicu Cai Shan. Iako Tovin memorijal nije i ne treba biti konkurencija turnirima iz Pro Tour serije, ipak je šteta što je održan u terminu super-jakog Otvorenog prvenstva Poljske. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog toga što bi bilo jako zanimljivo u srazu s Gu Jun i Tian Yuan vidjeti naše mlade reprezentativke Andreu Bobetić i Corneliu Vaidu. To je, možda, i jedino što je nedostajalo vrlo dobrom 10. jubilarnom izdanju turnira koji se igra u spomen na jednog od najboljih stolnotenisača koje su Hrvatska i Europa ikad imale.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, polufinale: Šurbek (Hrv, DON) - Karlović (Hrv, DON) 4-3, I. Juzbašić (Hrv, EN) - Tošić - (Hrv, VL) 4-2, finale: Juzbašić - Šurbek 4-3, stolnotenisačice, polufinale: Gu Jun (Kina, MLA) - Perhoč (Hrv, DOM) 4-0, Tian Yuan (Kina, VAR) - Knežević (Hrv, DOM) 4-0, finale: Gu Jun - Tian Yuan 4-3.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kamen prekinuo niz Hajduka</p>
<p>Najzanimljiviji trenuci utakmice dogodili su se u posljednjih 20 minuta, poveli su Veličani pogotkom Zekića u 72. minuti, Neretljak je izjednačio osam minuta kasnije, a pet minuta prije kraja Pletikosa je obranio kazneni udarac Zekiću</p>
<p>VELIKA, 17. studenoga</p>
<p> - Neodlučenim 1-1 ishodom u derbiju 15. kola HNL između Kamen Ingrada i Hajduka Splićani su ispustili prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici. Sama utakmica nije razočarala, ali ni oduševila, Veličani su željeli pobjedu, iako im je i bod dovoljan, a Hajduk je, s obzirom na prvu poziciju na ljestvici, također najavljivao pobjedu, no za tri boda je trebao više pokazati.</p>
<p>Već u prvoj minuti Splićani su zaprijetili ali je udarac Krpana Galinović prebacio preko grede. Hajduk je nastavio terenskom inicijativom, ali do kraja prvoga dijela nije bilo izrazitih prilika, igralo se između dva šesnaesterca, a u momčadi Kamena »bijelima« su najviše prijetili Zekić i Popović. U drugom dijelu obje momčadi su zaigrale bolje, a nastavak je promašajem otvorio Balašković. Do 60. minute domaćin je parirao gostima iz Splita, koje je u dva navrata u vodstvo mogao dovesti nesnalažljivi Krpan. U 64. minuti Popović je izbio sâm pred Pletikosu, ali je reprezentativni vratar izašao kao pobjednik. Uslijedili su udarci Carevića, a prema vratima Galinovića sve je više »sijevalo«.</p>
<p>No, Kamen je matirao Splićane sjajnom akcijom u tri poteza u 72. minuti koja se odigravala na rubu šesnaesterca, strijelac je bio Zekić koji se našao sam pred Pletikosom i bez problema loptu poslao u mrežu. Napad za napadom Hajduka konačno je donio i izjednačenje. Galinović je krivo procijenio ubačaj iz kuta kojeg je izveo Srna, odletio je u prazno, a Neretljak se našao na pravom mjestu i ubacio loptu glavom u mrežu. Odmah poslije toga Veić je pogodio gredu, no protuudar Kamena nepunu minutu kasnije rezultirao je kaznenim udarcem, ali Zekić, kojeg je ranije u 16-tercu oborio Vuković, je propustio po drugi put upisati se u strijelce, Pletikosa je obranio i time svojoj momčadi osigurao barem bod u Velikoj.</p>
<p>• Stadion SRC Kamen Ingrad</p>
<p>KAMEN INGRAD - HAJDUK 1-1 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 5,5, Gusić 7, Bešlić 6,5, Jakirović 5,5 (od 68. Kopunović 5,5), Zekić 6 (od 90. Poleti -), Balašković 6, Andričević 6, Rendulić 6 (od 73. Smoje -), Popović 7, Kralj 6,5, Vuica 6.</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7, Đolonga 6 (od 80. Lavrić -), Veić 6, Bule 5, Carević 5, Deranja 5 (od 78. Vuković -), Krpan 5,5, Andrić 6,5, Srna 5,5, Miladin 6, Neretljak 6.</p>
<p>SUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) 7. GLEDATELJA: 9000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Zekić (72.), 1-1 Neretljak (80.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Srna, Zekić, Gusić, Carević, Vuković</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stipe PLETIKOSA</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dodik najavljuje kup Uefa</p>
<p>»Nismo igrali s pola snage, nego jače ne možemo, sreća da je Osijek bio slab i sreća je što imamo samo još dva laganija susreta s Pomorcem i doma sa Zadrom. Moramo konačno pobijediti Pomorac. Pustimo neka se natječu Hajduk, Dinamo i Varteks, a mi ćemo dohvatiti četvrto mjesto«, veli Mario Dodik </p>
<p>KOPRIVNICA, 17. studenoga</p>
<p> - Trener Slavena Belupa Rajko Magić drag je i iskren čovjek i navijači ga zbog toga vole, igrači i rukovodstvo kluba, a i novinari, cijene. Uvijek iskreno prizna vlastite pogrešne procjene, ali se zna i veseliti.</p>
<p>- Valjda sam prvi puta bio opušten na klupi, vjerujem i gledatelji, jer ne samo da smo zabijali, nego nam je ulazilo što inače i ne bi ušlo - rekao je nakon utakmice.</p>
<p>Njegov nesretni supaRnik na drugoj strani, puno stariji, 68-godišnji Stanko Poklepović, koji se užasno uzrujavao za vrijeme utakmice Slaven Belupo - Osijek, koju je Slaven Belupo pobijedio sa 4-0 (3-0), ostao je gospodin do kraja i čestitao domaćinu na pobjedi, ali je rekao i veliku istinu o lošoj igri vlastite obrane i okarkaterizirao tri gola kao darove domaćinu. Roy Ferenčina, najdiscipliniraniji vojnik Magićeve vojske nakon utakmice je rekao:</p>
<p>- Dobro smo svi igrali. Nismo imali slabog mjesta.</p>
<p>Marij Dodik je pričao:</p>
<p>- Hvala Bogu, dobro je, ali teren je bio težak, zadnjih 10 minuta jedva sam izdržao. </p>
<p>Vidjeli smo Dodika kako postaje prvim strijelcem lige i kako opet s lakoćom zabija, ali i dolazi u situacije.</p>
<p>- Da, imao sam još prigoda, ali sam malo kasnio. Prođe lopta pored glave u trenu. Ali svi smo igrali. Velite da ste me vidjeli po cijelom terenu? Točno, puno sam se vraćao po loptu, dolazio i u obranu. Sad sam prvi na listi strijelaca. Ne znam jedino hoće li Balaban i Zekić nešto u nedjelju...</p>
<p>Komandu na sredini terena preuzeo je Kruno Jurčić, djelovao je impozantno, a usprkos prorijeđenim treninzima, jer je u Slaven došao relativno nespreman, Dalibor Višković je pokazao veliku nogometnu raskoš.</p>
<p>- Umorni smo, nismo igrali s pola snage, nego jače ne možemo, sreća da je Osijek bio slab i sreća je što imamo samo još dva laganija susreta s Pomorcem i doma sa Zadrom. Moramo konačno pobijediti Pomorac. Pustimo Hajduk, Dinamo i Varteks, a mi ćemo dohvatiti četvrto mjesto i Kup Uefe, kaže još Dodik.</p>
<p>A zadovoljni Magić će ovoga tjedna, prije Kostrene, »udariti laganice«. Dečki su umorni i treba ih štedjeti na treninzima. Na utakmicama se ne štede i to je Koprivnica osjetila, sve grijehe im oprostila i nije ih napustila. Ipak su u vrhu.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rijeka ponire sve dublje</p>
<p>RIJEKA, 17. studenoga</p>
<p> - Ništa se na Kantridi nije promijenilo. Osim tužne spoznaje da je Rijeka protiv Varteksa, po prvi puta u povijesti odigrala utakmicu pred praznim tribinama zbog kazne koja je dobivena nakon nereda u utakmici protiv Hajduka. </p>
<p> Dvoboj Rijeke i Varteksa će, što je najgore, ostati zapamćen isključivo po tim praznim tribinama. Što se tiče nogometne prezentacije Riječana, oni ostaju na istom putu - gubitničkom. </p>
<p>Protiv Varaždinaca uknjižili su sedmi uzastopni poraz, a frapantan je i podatak da u 15 odigranih kola Rijeka ima čak 11 poraza. Iako je trener Mladen Mladenović najavljivao da će protiv Varteksa istrčati oni koji će »poginuti za bijeli dres«, sve je ostalo samo na riječima. Jer, Rijeka je protiv Varteksa izgledala apsolutno beskrvno, zbunjeno u obrani i sterilno u napadu. Ništa od najavljenog posvemašnjeg napada nismo vidjeli. </p>
<p>S druge strane, Varteks nije imao previše muke da dođe do tri boda, a do tih zgoditaka Varaždinci su došli zahvaljujući greškama domaćina koji su strijelce, Petričevića i Mumleka, ostavili same pred riječkim vratarem Tafrom. Dovoljno to govori o tome kako je Rijeka igrala. Mladenović definitivno luta. Činilo se da su neke zablude oko pojedinih igrača prošlost, no izbor trenera ih je opet aktualizirao. Recimo, Mate Lacić, momak koji se, nema dvojbi, trudi, ali i igrač koji na svakoj utakmici na kojoj nastupi napravi barem jednu kardinalnu pogrešku. Nije on, dakako, jedini problem Rijeke, praktički cijela momčad izgleda izgubljeno.</p>
<p>Pozitivni šok, nakon što je smijenjen Zlatko Kranjčar, nismo dočekali, sve ostaje isto. </p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nada u Kranjčevićevoj umire posljednja </p>
<p>Iako je prvak u Šibeniku praktički bez ispaljenog metka prošao sa 0-3 što je djelimice posljedica totalnog klupskog beznađa, u Zagrebu se još uvijek nadaju plasmanu u Ligu za prvaka</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Zagreba, aktualnog nogometnog prvaka Hrvatske, bez sumnje da su klinički slučaj za promatranje. I nadalje vjeruju u plasman u Ligu za prvaka. Iako na šibensku subotnju utakmicu u petak zamalo nisu otputovali zbog permanentnog rata s upravom kluba što je bez sumnje i jedan od razloga zašto je Zagreb prošao s 0-3 praktički bez ispaljenog metka.</p>
<p>Zagreb je u ovom prvenstvu samo jednom bio tako visoko poražen, bilo je to 0-3 s Hajdukom u Splitu. Sve se ostalo rezultatski kretalo unutar snošljivih ishoda, bilo pobjeda ili poraza, i sve u svemu, s obzirom na situaciju u klubu u kojemu se više ne zna tko pije a tko plaća, momčad se čak vrlo dobro drži. No, s obzirom na šibensko izdanje pokazala je i prve znakove pucanja po šavovima, što bi neki željeli naznačiti kao isključivo njen problem.</p>
<p> Neoprostivo je, naime, da se u klubu jedno neizvršeno obećanje sustavno nadovezuje na drugo, a da pritom nitko od klupskih mjerodavnih ne pokazuje ni trunke savjesti da nešto kaže i objasni. Poglavito da se pojavi među igračima, tako da su oni zapravo prepušteni sami sebi. Pravo je stoga čudo što trener Nikola Jurčević uopće kako tako povezuje konce momčadi koju vodi. No, već odavno mu ne pada na pamet postaviti se prema momčadi i igračima kao u okolnostima kad ih ima zbog čega nagaziti, potjerati na dodatni napor, pogotovo - podviknuti.</p>
<p> Možda će to pravo steći u skoroj budućnosti kad bi ipak zbog sve glasnijih zahtjeva probuđene malobrojne opozicije ali i vlastitih redova, konačno neke pojave i ljudi trebali biti označeni punim imenom i prezimenom. </p>
<p> Iz svega spomenutog sluti se novi kaos u klubu, što međutim ne znači da je iz njega isčeznuo izvjesni optimizam. I nadalje se s olovkom u rukama među igračima i onim malobrojnim namjernicima koji još navraćaju u klub, kombinira na sve strane. Prizivaju se računice svih vrsti, a sve s ciljom da se iznađe put i način kako da Zagreb sa svoje čvrste sedme pozicije uskoči barem za jedno mjesto više. I da plasmanom u Ligu za prvaka kako tako spasi sasvim kompromitiranu sezonu, što međutim neće biti nimalo lako ni jednostavno. Poglavito kad se zna s kime se to sve Zagreb treba sastati u preostalih sedam kola prije doigravanja.</p>
<p>Što, naime, Zagreb objektivno može ostvariti na vlastitom travnjaku, a da se kaže da je sigurno ostvarivo i da bi mu trebalo donijeti napredak prema gore? Gosti Kranjčevićeve su Kamen Ingrad, Dinamo, Pomorac i Hajduk, pa jedino protiv Kostrenjana može računati na kakve- takve sigurne bodove. U gostima mora ići Cibaliji, Slaven Belupu i utopljeniku Zadru, momčadima koje su sve redom gorljivo zainteresirane za pune bodove. Ipak, u Kranjčevićevoj su već dobro svladali teoriju kako »nada umire posljednja«, a ako je to tako, zašto da im se radost kvari.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zagreb prokockao pobjedu</p>
<p>Zagrebaši su vodili, pa su to ispustili, ponovno su imali priliku, opet je nisu iskoristili, a kako je prijetio i poraz, mogu se veseliti i bodu / Činjenica je da je Zagreb bio oslabljen, ali veći je problem što momčad ne može držati koncentraciju svih 60 minuta</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Svoj nastup u Ledenoj dvorani Sportskog doma rukometaši Zagreba neće pamtiti po lijepom. U dvoboju 2. kola skupine D Lige prvaka hrvatski je prvak samo remizirao sa rumunjskim Fibrexnylon Savinestijem 24-24 (15-12). Na kraju Zagreb može žaliti za prednošću od tri-četiri pogotka iz većeg dijela utakmice, jer su na svom terenu izvukli samo bod protiv Rumunja, a za tjedan dana dolazi favorit skupine, njemački Kiel. Želi li biti drugi u skupini i vidjeti četvrtfinale Lige prvaka, hrvatski se prvak sad doveo u poziciju da mora po svaku cijenu pobijediti kod kuće Kiel.</p>
<p>Zagrebaši su propustili lijepu priliku. Vodili su, pa su to ispustili, ponovno su imali priliku, ali je nisu iskoristili i to im se kasnije vratilo ružnim. Zagrebaši su bili na rubu poraza, pa bi bodom s jedne strane trebali biti zadovoljni. Rumunji su, za razliku od Zagreba, iskoristili svaku priliku i na kraju izborili bod. Usprkos svim pogreškama. No, sreća zna uzvratiti kad je se izazove.</p>
<p>Od četiri pogotka prednosti 19 minuta prije kraja, Zagreb je u posljednjih pet minuta ušao s igračem i golom više. No, obranjeni rumunjski napad nije Zagreb kapitalizirao, već je primio i novi pogodak. Rumunjski je kapetan Bibirid bio isključen, no zbunjen je čovjek ušao u igru iako je imao još 55 sekundi kazne. Posljednjih pola minute Zagreb je opet imao loptu i dva igrača više, no nakon što su Rumunji zaustavili Markovskog u kontri, Savinestijev je vratar Strat opet obranio udarac Markovskog s krila. No, nije stvar posljednjim prilikama, već što je Zagreb 15-ak minuta igrao bez ijednog postignutog pogotka. A uredno ih je primao... I eto veselja za Rumunje, a novih problema za Zagreb.</p>
<p>- Sami smo sebi zakomplicirali. Imali smo priliku za pobjedu, ali smo previše griješili. Triput smo mogli povesti, nijednom to nismo iskoristili. Primili smo previše lakih golova i to nas je koštalo. Otežali smo si i sad ćemo morati ići na pobjedu protiv Kiela, rekao je trener Zagreba, Nino Marković.</p>
<p>Istina je da Zagreb nije imao pravog desnog vanjskog napadača Tetteya Banfra, da je Blaženko Lacković zbog ozljede ruke bio gotovo neupotrebljiv, da je Mitko Stoilov imao mnogo volje, ali je platio danak neuigranosti i dojmu Ledene dvorane... No, Zagreb se dobro nosio s Rumunjima dok je bilo koncentracije. Ili su igrači prerano pomislili da je utakmica gotova... Kako bilo, čini se da Zagreb ima ozbiljnih problema s držanjem koncentracije svih 60 minuta, jer nije prvi put ove sezone da im se to događa, slično je bilo i s Metkovićem.</p>
<p>Događa li se to zbog premalog broja kvalitetnih igrača ili nečeg drugog, trebat će analizirati stručni stožer. I to brzo, jer vremena nemaju.</p>
<p>• Ledena dvorana</p>
<p>ZAGREB - FIBREXNYLON SAVINESTI 24-24 (15-12)</p>
<p>ZAGREB: Bouček, Matošević, Stoilov 2, Sulić 7, Maglajlija, Ninčević, Obran, Lacković 1, Špoljarić 3, Farkaš 4, Šprem 2, Markovski 5 (3), Horvat, Remeta</p>
<p>FIBREXNYLON SAVINESTI: Spiridon, Strat, Bibirig, Cirstoaia, Iacob 4, Timofte 3, Alexandru 5 (4), Petrea 3, Armanu 4, Tucanu, Mamina, Tancau, Tase 1, Piriianu 2</p>
<p>SUCI: Arnaldsson i Vidarsson (oba s Islanda). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 4 (3), Savinesti 4 (4)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 12 minuta (Markovski 2+2, Špoljarić, Šprem, Sulić, Lacković), Savinesti 10 minuta (Bibirig 2+2, Piriianu, Tase, Tucanu)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Renato SULIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Očekivan poraz Metkovića</p>
<p>GUDME, 17. studenoga</p>
<p> - Rukometaši Metkovića otputovali su u Dansku na uzvratnu utakmicu 3. kola Kupa pobjednika kupova bez ikakvih izgleda za bilo kakav uspjeh, a najmanje za prolaz u 4. kolo toga natjecanja. U Metkoviću su naime ostali ozlijeđeni Kukrika, Balić i Bjeliš a i suspendirani Raguž, pa se rezultat u uzvratu 33-20 za Dance mogao očekivati.</p>
<p>Već u prvim trenucima utakmice domaći sastav Gudmea napravio je visoku rezultatsku prednost koju je do kraja prvoga dijela povećavala i na odmor otišla sa zasluženih 12 pogodaka prednosti. U tom razdoblju osobito se isticao strijelac Lean a svi su domaći igrači, nošeni navijanjem iz gledališta, igrali brzo, za Metkovce ubitačno. Da na vratima Metkovića nije bilo iznimno raspoloženog Kelentrića koji je tijekom utakmice sakupio 19 obrana tada bi metkovski poraz bio još drastičniji. Obrana momčadi trenera Obrvana nije se mogla snaći niti odgovoriti na brze napade M. Jensena i Nielsena, a i vratar Henriksen je opet potvrdio svoju klasu tako da su već unaprijed gosti bili osuđeni napustiti Dansku s izrazitim porazom. Mlada momčad Metkovića, eto, nije uspjela, a da je i bila kompletna teško da bi se vratila s pobjedom. Ipak u ovu momčad treba vjerovati, a za nove europske izazove treba pričekati sljedeću sezonu. </p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>GOG Gudme - Metković 33-20 (21-9)</p>
<p>GOG GUDME: Henriksen, Andersen, Lean 6, Jörgensen 2, Nielsen 5, M. Jensen 3, Vilhelmsen 3, Larsen 3, Pedersen 3, Hansen 2, J. Jensen 2, G. Jensen 2, Rieck 2. </p>
<p>METKOVIĆ: Kelentrić, Čarapina, Kaleb 3, Lovrić 3, Vukas 4, Babić 4, Kuran, Vučković, Rezić 4, Čupić 2, Đono, Čuže, Dominiković</p>
<p>SUCI: Liachovicius i Paskevicius (Litva). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: LEAN</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zagreb protutnjio Jazinama</p>
<p>Košarkaši Zagreba uvjerljvo su pobijedili Zadar usred Jazina, 92-82. Gosti su u jednome trenutku vodili čak sa 22 koša razlike, 74-52/ Uz više pribranosti u završnici utakmice razlika je mogla biti i daleko izraženija. No, i ovako su se na kraju »zagrebaši« radovali kao mala djeca, jer su u Zadar došli bez nekoliko igrača, </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Veliko iznenađenje priredili su košarkaši Zagreba, koji su u Jazinama na koljena bacili Zadar, posve zasluženo pobijedivši domaćine 92-82 (26-19, 21-18, 27-17, 18-28) u dvoboju 8. kola Goodyear lige.</p>
<p> Uz više pribranosti u završnici utakmice razlika je mogla biti i daleko izraženija. No, i ovako su se na kraju »zagrebaši« radovali kao mala djeca, jer su u Zadar došli bez nekoliko igrača, koje je zahvatila viroza. Jedno vrijeme su razmišljali i o odgodi utakmice. Na kraju se ispostavilo da je dobro što vodstvo Goodyear lige nije prihvatilo njihov zahtjev.</p>
<p>Imali su košarkaši Zagreba nekoliko puta visoko vodstvo, najveće je bilo u 29. minuti - nevjerojatnih 74-52. Već tad je bilo jasno da se Zadar ni uz najbolju volju ne može vratiti »u život«. Zapravo, puno toga vrijednoga za pobjedu Zagreb je napravio u prvom dijelu utakmice. Njihov trolist - Ivan Tomas, Ivan Perinčić i Damir Miljković - u koje se najviše uzdao trener Dražen Anzulović, pronašao je pravi recept protiv zadarske zonske obrane. Dugim su napadima izluđivali domaćine, međutim, znali su zaigrati brzo i precizno. Također, upornošću u obrani Zadrane su tjerali u nervozu i prisiljavali ih na šuteve, koji su često puta bili rezultat očaja. Zagrepčani su uz sve bili itekako precizni u izvođenju slobodnih bacanja (26-29), ali i u pokušajima za tricu. Perinčić i Miljković na taj su način pravodobno znali kazniti svako opuštanje zadarske obrane. Svi pokušaji Danijela Jusupa da u nastavku utakmice probudi svoju momčad i unese preokret, ostajali su bez odgovora. Nisu vrijedile ni učestale zamjene, ni presing s početka drugoga dijela. Zagrepčani su uvijek znali odgovoriti na pravi i valjani način. Uvijek su pronalazili rupu u domaćoj obrani. Tračak nade Zadranima se nakratko ukazao sredinom treće četvrtine. Izvrsna blokada Marka Šamanića na Ivanu Perinčiću, nakon čega je uslijedila trica Mladena Erjavca odvela je domaću momčad do najmanjeg zaostatka, i to od osam poena (49-57). I to je bilo sve, jer Zadar do kraja utakmice nije uspio povezati konce svoje igre, a Zagreb je nastavio mljeti u svom ritmu.</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - ZAGREB 82-92 (19-26, 18-21, 17-27, 28-18)</p>
<p>ZADAR: L. Popović 3 (3-4), Vladović, M. Popović 8 (2-4), Longin 12 (2-2), Perinčić 2, Šamanić 18 (2-5), Erjavec 15 (5-9), Špralja 2 (0-1), Dijan 6, Banić 7 (1-2), Perković 7, Meeks 2 (2-2)</p>
<p>ZAGREB: Simon, N. Garma, Miljković 26 (1-1), Morić 3 (3-4), Pehar 4 (4-4), I. Tomas 6 (3-4), Jelavić 11 (3-4), M. Tomas 5, J. Garma 14 (2-2), Perinčić 23 (10-10)</p>
<p>SUCI: Kolar (Slovenija), Vučković (Slovenija), Medan (Hrvatska); GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir MILJKOVIĆ</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Splićani prekinuli niz od 19 poraza protiv Cibone</p>
<p>Mlada momčad Splićana predvođena Rokom Lenijem Ukićem razbila je kompleks protiv Cibone pobijedivši u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Splićani su konačno prekinuli niz od 19 uzastopnih poraza protiv Cibone VIP. Nakon nekoliko sezona, u kojima su gubili i s daleko jačim sastavom, u 8. kolu Godyear lige mlada momčad Splita CO predvođena Rokom Lenijem Ukićem svladala je Cibonu VIP 88-82 (43-28). Cibosi nisu bili kompletni, nedostajala su četiri igrača - Mamić, Mujezinović, Rimac i Planinić, što se uvelike osjetilo na igri Cibone. Uoči utakmice trener Splita Mladen Starčević »proročanski« najavio: </p>
<p>- Cibonu možemo pobijediti samo ako igrači ostanu u svlačionici.</p>
<p>Na kraju utakmice strateg Splićana je skromno potvrdio: </p>
<p>- Nećemo se zavaravati, ovo je pola Cibone. </p>
<p>I pored te tvrdnje treba reći da su Splićani odigrali odlično. Poveli su na početku 11-0 u 4. minuti, domaći je sastav tek jednom vodio, u 11. minuti (21-20). Cibona je cijelu utakmicu stizala zaostatak, koji nije bio veći od 11 poena (53-64 u 29. minuti). Minutu prije kraja, Krunić je izjednačio na 80-80, no Splićani se nisu uplašili. Vođa nove generacije splitskih žutih, 17-godišnji Roko Leni Ukić (25 poena, 2 skoka, 4 asistencije) uzvratio je tricom 40 sekundi prije kraja. Potom je Prkačin promašio dva slobodna bacanja i cibosi više nisu mogli stići zaostatak. Cibonine obrane nije bilo, Ukić, Pašalić i Žižić radili su u napadu što su htjeli. Pod košem su Splićani imali šut 11-13. </p>
<p>- Da smo i pobijedili, bilo bi nezasluženo. Čestitam Splićanima, kratko je procijedio trener Cibone VIP Jasmin Repeša. </p>
<p>Idilu pod tornjem nakon pobjede protiv Barcelone pomutile su ozljede, ali i »kratki spoj« Harisa Mujezinovića u odnosu s upravom. Matej Mamić nije nastupio zbog bolnih prepona, Slaven Rimac je bio sjedio na klupi otečenog koljena, dok je Zoran Planinić igrao samo osam minuta zbog iskrenutog gležnja. Na pitanje zašto Mujezinović nije igrao, dobili smo dva različita odgovora. Trener Repeša je kazao: </p>
<p>- To morate pitati Harisa i direktora Miličevića. </p>
<p>Glasnogovornik Jurković je rekao: </p>
<p>- Meni je Mujezinović prije utakmice rekao da je bolestan. </p>
<p>Najvjerojatnije se radi o različitom tumačenju »dinamike « isplate ugovora. Srećom po klub iz Savske, slijedi stanka u kojoj će imati vremena izgladiti sve pukotine. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - SPLIT CO 82-88 (19-20, 19-23, 20-21, 24-24).</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić 17 (1-2), Kus 15 (3-4), Rimac, Krasić 3, PRKAČIN 18 (4-6), PLANINIĆ 2, Štimac 12 (2-2), MANCE 4 (2-3), RUŽIĆ 11 (1-1), ALIHODŽIĆ.</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 6 (4-6), Mimica 9 (3-6), Jelaska, ŽIŽIĆ 15 (3-6), RANČIĆ 10 (5-6), UKIĆ 25 (7-7), PAŠALIĆ 14 (3-8), Kedžo 4, Delić, Kaštropil, ORŠULIĆ 5.</p>
<p>ŠUT: Cibona 30-72 (42%), Split 29-58 (50%). </p>
<p>TRICE: Cibona 9-28 (32%), Split 6-19 (32%).</p>
<p>SKOK: Cibona 29 (19+10), Split 25 (16+9).</p>
<p>SUCI: Anzulović (Hrv), Fišer i Kovačić (Slo).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roko Leni UKIĆ.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Izraelci napali grad Khan Younis u pojasu Gaze</p>
<p>GAZA/NABLUS, 17. studenoga</p>
<p> - Izraelski helikopteri napali su raketama i strojnicama u nedjelju rano ujutro grad Khan Younis na južnom području pojasa Gaze, potvrdili su svjedoci.Gradonačelnik Hosi Zorob rekao je da su dva helikoptera »apache« prelijetala grad i počela ispaljivati projektile i vatru iz strojnica na nekoliko zgrada. U napadu su uništene tri ljevaonice i radionice za obradu metala za koje izraelska vojska tvrdi da su ih Palestinci koristili za proizvodnju eksploziva i drugog oružja, upotrebljavanog u napadima na Izraelce. Broj ozlijeđenih nije poznat. Zorob je dodao da su izraelski tenkovi opkolili grad i da je stanovništvo u strahu od mogućih novih napada. U noći na nedjelju izraelska je vojska uništila i kuće petorice palestinskih aktivista na Zapadnoj obali, priopćili su palestinski sigurnosni izvori i potvrdili svjedoci.jer ih smatraju »kolektivnim kažnjavanjem«. (Dpa/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mesić posadio drvo mira u Colombu</p>
<p>COLOMBO, 17. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji boravi u državnom posjetu Šri Lanki, posadio je u nedjelju drvo u Botaničkom vrtu Peradenlyja, obišao popularno zvano »sirotište« slonova Pinnawala te veliki budistički hram u gradu Kendy - staroj prijestolnici Šri Lanke u kojoj je 70 posto stanovnika budističke vjere. </p>
<p> Drvo predsjednika Mesića nalazi se u području zvanom VIP, gdje su svoje drvo zasadili, medju ostalima, i britanska kraljica Elizabeta II (1954.), prvi čovjek koji je letio u svemir, Rus Jurij Gagarin (1961.), prvi izabrani predsjednik Šri Lanke J.R. Jayawandene (1976). U istom je Botaničkom vrtu i drvo što ga je 1959. posadio predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito koji je sa Šri Lankom gajio odlične odnose. </p>
<p> Pinnawala, koju još uvijek nazivaju sirotištem slonova, jer je isprva udomila dva slonića siročadi, osnovana je 1975., no s vremenom je to mjesto preraslo u utočiste u kojemu trenutačno živi 69 slonova, medju njima i cijele obitelji. U hrvatskom se tisku prije nekoliko mjeseci mnogo pisalo o sudbini dva slonića koje je Šri Lanka ponudila osječkom Zoološkom vrtu, a taj ih odbio primiti jer ne raspolaže kapacitetima potrebnima za njihovu skrb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska protiv primjedbi o nacionalizmu NATO-ove parlamentarne skupštine </p>
<p>ISTANBUL, 17. studenoga</p>
<p> - Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a na 48. zasjedanju Skupštine u Istanbulu u subotu suprotstavilo se tvrdnjama o nacionalizmu i diskriminaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj te karakterizaciji graničnog spora sa Slovenijom kao nacionalističkog, priopćilo je u nedjelju saborsko izaslanstvo.</p>
<p>Izaslanstvo, koje čine voditelj Viktor Brož i član Zlatko Mateša, stavilo je primjedbe na Deklaraciju Pododbora za srednju i istočnu Europu i proširenje NATO-a te Partnerstvo za mir. </p>
<p>»Hrvatsko izaslanstvo suprotstavilo se tvrdnjama koje su navedene u nacrtu Izvješća o proširenju NATO-a i partnerstvu i navelo kako je jedina diskriminacija pozitivna te da Hrvatska prednjači u povratku izbjeglica«, stoji u tekstu intervencije dostavljenog Hini.</p>
<p>Izaslanstvo je zatražilo priznanja za napore Hrvatske u približavanju NATO-u.</p>
<p>Objašnjavajući granični spor sa Slovenijom, izaslanstvo je zanijekalo da je njegova bit u nacionalističkom stajalištu i reklo da je bit u različitim interpretacijama pravnih kriterija koje treba rabiti za određivanje granične crte u Piranskom zaljevu.</p>
<p>Izaslanstvo je u Parlamentarnoj skupštini NATO-a izrazilo predanost Hrvatske suradnji s Haaškim sudom, a spor hrvatske vlade sa Sudom u slučaju generala Janka Bobetka opisalo je kao sasvim legitimnu zabrinutost zbog određenih dijelova optužnice pri čemu Vlada koristi pravna sredstva koja joj stoje na raspolaganju prema Statutu Haaškoga suda, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policija otkrila identitet muškarca koji je aktivirao bombe na Baliju</p>
<p>BALI, 17. studenoga</p>
<p> - Indonezijska je policija u nedjelju imenovala muškarca za kojeg tvrdi da je prošli mjesec aktivirao bombe koje su ubile gotovo 200 ljudi, uglavnom stranih turista, u jednom turističkom središtu na Baliju.Prema riječima šefa multinacionalne istražiteljske ekipe Made Mangku Pastike, muškarac koji je aktivirao bombu zove se Dulmatin i iz središnje je Jave. »Inače je trgovac rabljenim automobilima i elektronički stručnjak, a njegova je zadaća u tom terorističkom napadu bila detonirati bombu mobilnim telefonom«, kazao je Pastika na konferenciji za novinare. Dulmatin nije uhićen, jer policija ne zna gdje se nalazi. Pastika je dodao da je Dulmatin pomogao i u postavljanju bombi, koje su u noći 12. listopada eksplodirale ispred noćnoga kluba »Sari« u Kuta Beachu. U dvjema eksplozijama poginulo je 187 ljudi, a oko 300 ih je ranjeno. Policija je napad pripisala skupini Jemaah Islamiah, militantnoj muslimanskoj skupini u jugoistočnoj Aziji povezanoj s terorističkom mrežom Al Qaidom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bush je Putinu važniji od Lukašenka</p>
<p>I službeno je potvrđeno u Washingtonu da će američki predsjednik George Bush 22. studenoga, dakle odmah nakon završetka summita NATO-a, iz Praga otputovati u kraći radni posjet Rusiji </p>
<p>MOSKVA, 17. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Rusija osuđuje odluku češke vlade o neizdavanju viza Aleksandru Lukašenku, ali neće intervenirati kod vlasti u Pragu da promijeni tu svoju odluku«, izjavio je šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov. Nastupajući u subotu navečer na moskovskoj državnoj televiziji, Igor Ivanov je neizdavanje vize Lukašenku radi sudjelovanja na proširenom summitu NATO-a 21. i 22. studenoga u Pragu nazvao »preživjelim ostatkom hladnog rata u međunarodnim odnosima«, dodajući da Moskva namjerno taj postupak »ostavlja na savjesti zemlje koja ne želi izdati vizu«. </p>
<p>Međutim, predstavnici lijeve političke opozicije u Rusiji uvjereni su da je Prag »pod pritiskom Washingtona« otkazao izdavanje vize Lukašenku i da taj postupak češke vlasti trenutno odgovara i Kremlju jer je bjeloruski predsjednik nedavno zaoštrio svoje odnose s Putinom. Nakon javnog odustajanja Kremlja od intervencije u Pragu (i Washingtonu) radi eventualnog izdavanja vize Lukašenku, potpuno je jasno da bjeloruski predsjednik neće doći na summit NATO-a. </p>
<p>Na summitu NATO-a u Pragu neće biti ni ruski predsjednik Putin. Međutim, dok Kučmu i Lukašenka nitko nije zvao u Prag, Putin je službeno pozvan ali je još prije mjesec dana javno otkazao taj put demonstrirajući na taj način rusko protivljenje politici širenja NATO na Istok. Naime, u Pragu će u četvrtak u članstvo Sjevernoatlantskog vojnog saveza biti primljene i tri bivše sovjetske republike Litva, Latvija i Estonija.</p>
<p>Unatoč svom demonstrativnom nesudjelovanju na predstojećem summitu NATO-a u Pragu, Putin i Rusija dobili su veliku političku satisfakciju iz Washingtona. Naime, u nedjelju je i službeno potvrđeno u Washingtonu da će američki predsjednik George Bush 22. studenoga, dakle odmah nakon završetka summita NATO-a, iz Praga otputovati u kraći radni posjet Rusiji radi susreta s Vladimirom Putinom. Službeno je potvrđeno i da će se taj rusko-američki susret na vrhu održati u rodnom Putinovom Sankt Peterburgu. </p>
<p>Glavne teme razgovora bit će situacija oko Iraka, borba protiv međunarodnog terorizma te rezultati praškog summita NATO-a. U Kremlju su uvjereni da svojim drugim ovogodišnjim dolaskom u Rusiju Bush jasno daje do znanja da je, ako ne značajniji, njihova zemlja za Ameriku podjednako važan partner kao što su to EU i NATO. Uostalom, američki ambasador u Moskvi Alexander Verschbow dao je u nedjelju do znanja da će na pregovorima s Putinom u Sankt Peterburgu Bush podržati rusku politiku prema čečenskom separatizmu i rješavanju krize na sjevernom Kavkazu. »SAD trenutno aktivno izučavaju zahtjev Rusije da se nekoliko čečenskih organizacija stavi na popis međunarodnih terorističkih grupa«, izjavio je Verschbow.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Leonid Kučma ipak dolazi u Prag?</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Za razliku od bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka kojemu su češke vlasti uskratile ulaznu vizu, ukrajinski predsjednik Leonid Kučma ipak će prisustvovati summitu NATO-a u Pragu koji se održava 21. i 22. ovog mjeseca.</p>
<p> Iako mu je iz SAD-a i NATO-a jasno dano do znanja da je njegovo prisustvo u Pragu nepoželjno zbog sumnje da je Iraku prodao sustav »kolčuga«, Kučma je to demantirao i zaprijetio da ako se ne odobri dolazak njemu osobno, ni ostali pozvani ukrajinski predstavnici neće doći na summit.</p>
<p> Pritom nije pomoglo ni uvjeravanje da je sastanak predstavnika NATO-a i Ukrajine u okviru Partnerstva za mir predviđen na razini ministara vanjskih poslova. </p>
<p>Za razliku od Kučme, češke su vlasti uskratile ulaznu vizu bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, nakon čega je Bjelorusija povukla svog veleposlanika iz Praga »na konzultacije«. Češka je najavila da neće poduzeti nikakve protumjere, a češki ministar vanjskih poslova Cyril Svoboda naveo je tri razloga zašto su odbili Lukašenku izdati ulaznu vizu.</p>
<p>Iako su do početka summita ostala još tri-četiri, dana definitivan program još nije utvrđen. Zna se da će se u srijedu, kad dolazi većina sudionika, češki predsjednikVaclav Havel sastati s američkim predsjednikom Georgeom Bushom i glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom. Glavna rasprava zakazana je za četvrtak u 9,30 sati. Za četvrtak poslije podne predviđeni su pregovori NATO-a sa zemljama koje će biti pozvane da pristupe NATO-u (Bugarska, Estonija, Slovačka, Slovenija, Rumunjska, Latvija i Litva), a navečer bi se Havel trebao sastati s šefovima država i vlada tzv. Vilniuske skupine u koju osim navedenih spadaju još Hrvatska, Albanija i Makedonija. U petak je na programu ministarska sjednica Vijeća NATO-Rusija, sjednica Euroatlantskog vijeća partnerstva te brojni drugi sastanci.</p>
<p>Paralelno s osiguranjem summita (angažirano je 12.000 policajaca te kontrola neba nad Pragom i Češkom od strane 12 američkih mlaznjaka) pripremaju se i protestne akcije antiglobalista. Policija smatra da će »dan D« biti u srijedu kad dolaze delegacije, a prosvjednici će pokušati spriječiti njihov dolazak u restoran »Obecny dum«, gdje će biti prijem za većinu članova delegacija. Policija očekuje desetak tisuća prosvjednika od kojih će 3000 i to onih najmilitantnijih doći iz inozemstva, usprkos tome što su pooštrene mjere na svim graničnim prijelazima. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ključni trenuci u povijesti NATO-a</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Ključni događaji u 53-ogodišnjoj povijesti NATO-a:</p>
<p>• Deset zapadnoeuropskih zemalja, Sjedinjene Američke Države i Kanada potpisuju 4. travnja 1949. Washingtonski sporazum kojim je utemeljen Sjevernoatlantski savez. Glavni cilj asocijacije sadržan je u Članku 5 koji kaže da zemlje članice smatraju napad na jednu od njih napadom na sve.</p>
<p>• Savezu se 18. veljače 1952. priključuju Grčka i Turska i on sada broji 14 zemalja: Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Norveška, Danska, Island, Velika Britanija, SAD, Kanada, Portugal, Francuska, Italija, Grčka i Turska. NATO postaje stalna organizacija sa sjedištem u Parizu a Britanac Lord Ismay imenovan je glavnim tajnikom.</p>
<p>• U svibnju 1955. Zapadna Njemačka postaje 15. članica NATO-a, a nekoliko dana kasnije Sovjetski Savez kao odgovor zapadnoeuropskoj obrambenoj asocijaciji okuplja osam istočnoeuropskih zemalja u Varšavski pakt.</p>
<p>• U ožujku 1966. francuski predsjednik Charles de Gaulle povlači Francusku iz integrirane vojne strukture NATO-a. Godinu i pol dana kasnije glavni stožer NATO-a seli se iz Pariza u Bruxelles.</p>
<p>• Šesnaestom članicom NATO-a postaje Španjolska 30. svibnja 1982. godine.</p>
<p>• Osmog prosinca 1987. američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski vođa Mihail Gorbačov potpisuju sporazum o globalnoj eliminaciji nuklearnih projektila srednjeg dometa.</p>
<p>• U studenom 1990. NATO i Varšavski pakt izdaju zajedničku izjavu o nenapadanju, a manje od godinu dana nakon toga, 1. srpnja 1991., službeno se raspada Varšavski pakt.</p>
<p>• U prosincu 1995. NATO započinje dotad najveću oružanu operaciju i to u BiH.</p>
<p>• NATO i Rusija 27. svibnja 1997. uspostavljaju okvir za sigurnosno partnerstvo u novom postkomunističkom svijetu. Iste godine NATO poziva Češku, Mađarsku i Poljsku da mu se priključe. Te zemlje službeno postaju članicama NATO-a 12. ožujka 1999. godine i savez od tada broji 19 zemalja. </p>
<p>• NATO 24. ožujka iste godine počinje zračne napade na Jugoslaviju što je prva vojna intervencija u povijesti NATO-a. Rusija kritizira akciju zaprijetivši bojkotom daljnje suradnje s NATO-om. Savez zaustavlja akciju 10. lipnja nakon što je jugoslavenski predsjednik naredio povlačenje snaga s Kosova.</p>
<p>• Dvadeset i drugog kolovoza 2001. NATO počinje operaciju Presudna žetva u Makedoniji kako bi razoružao albanske pobunjenike u toj zemlji.</p>
<p>• 12. rujna iste godine, nakon terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu, prvi puta u svojoj povijesti NATO se poziva na članak 5 Washingtonskog sporazuma koji kaže da se napad na jednu od članica Saveza smatra napadom na sve njih.</p>
<p>• Dvadeset i osmog svibnja ove godine uspostavljeno je Vijeće NATO- a i Rusije, novi forum za sigurnosnu suradnju s Moskvom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Spriječen napad otrovnim plinom u londonskom metrou</p>
<p>Napad su, kako se smatra, trebali otrovnim plinon na bazi cijanovodika izvesti pripadnici Sjevernoafričke fronte, grupe koja je povezana s Al Qaidom / Da je došlo do napada, u njemu bi bilo ozbiljnih ljudskih žrtava, a londonski promet bio bi paraliziran danima</p>
<p>LONDON, 17. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija je uhitila tri osobe osumnjičene za suradnju s Al Qaidom, koje su na londonskoj podzemnoj željeznici pripremale izvršiti napad pomoću otrovnog plina. Sva trojica potječu iz Sjeverne Afrike, a uhićeni su nakon što je britanska tajna služba MI5 saznala za njihov plan. MI5 smatra da je grupa djelovala po uputama Al Qaidinog zapovjednika za Europu, tvrde izvori u Downing streetu. </p>
<p>Napad su, kako se smatra, trebali izvesti pripadnici Sjevernoafričke fronte, grupe koja je povezana s Al Qaidom. Britanski premijer Tony Blair bio je obaviješten o planu, te je inzistirao da britanska policija čim prije razbije tu terorističku ćeliju. Blair je odbio prijedlog tajnih službi da se uhićenje odgodi kako bi MI5 prikupio više dokaza protiv londonske grupe. Normalna procedura, npr. u borbi proti IRA-e, bilo bi tajno praćenje. </p>
<p>No ovaj put Downing street je ocijenio da je teroristička prijetnja prevelika, pa su odmah izvršena uhićenja. Nakon niza racija po domovima Alžiraca, Tunižana i Marokanaca koji žive u Londonu, uhićeni su 21-godišnji Rabah Chekat-Bais, Rabah Kadris za koga se vjeruje da ima 30 godina, te 33-godišnji Karim Kadouri. Prema strogim novim protuterorističkim britanskim zakonima, oni mogu biti zadržani u pritvoru neograničeno dugo. </p>
<p>Nagađa se da su uhićeni planirali pustiti plin cijanid u londonskoj podzemnoj željeznici. Policija kod njih nije pronašla nikakve sastojke za plinsku bombu, ali se vjeruje da su ih oni planirali uvesti u Britaniju. Prema jednoj teoriji, urotnici su u podzemnu željeznicu kanili unijeti dvije odvojene posude, od kojih bi jedna sadržavala neki cijanidov spoj, te njihov sadržaj promiješati da dobiju oblak otrovnog plina. Kako sami ne bi podlegli tom plinu, plinsku bombu kanili su, kroz prozor koji postoji između vagona, ubaciti u susjedni. </p>
<p>Da je došlo do napada, u njemu bi bilo ozbiljnih ljudskih žrtava, a londonski promet bio bi paraliziran danima. Godine 1995. japanski kult Aum Shinrikyo pustio je na tokijskoj podzemnoj željeznici nervni plin sarin, a u tom je napadu poginulo 12 osoba. </p>
<p>Poznato je da je Al Qaida već eksperimentirala cijanidima. Prošle godine reporteri Sunday Timesa pronašli su u jednoj kući u afganistanskom gradu Kandaharu upute o tome kako se dobivaju otrovni plinovi na bazi cijanida. U Al Qaidinim logorima za obuku u Afganistanu pronađene su pak videotrake koje pokazuju trovanje pasa otrovnim plinovima. U veljači je talijanska policija uhitila četvoricu Marokanaca koji su sobom nosili nekoliko kilograma cijanda pomoću kojega su kanili načiniti plinsku bombu za napad na američko veleposlanstvo u Rimu.</p>
<p>Premda je vijest o uhićenju londonske trojke objavljena tek ovog vikenda, ono je izvršeno još 9. studenoga. Vjeruje se da je nedavno službeno upozorenje kako Britaniji prijeti napad otrovnim plinom ili »prljave bombe« ima neke veze s tim uhićenjem. Ovog vikenda i FBI je upozorio na opasnost od nekog »spektakularnog« napada Al Qaide. Američke vlasti također drže jednog visokog pripadnika te terorističke mreže, ali ga ne žele imenovati, niti reći gdje je on točno uhićen. Nagađa se, međutim, da se radi o osobi poznatoj pod imenom Mohsen F, koga su nedavno u Kuvajtu uhapsile tamošnje snage sigurnosti. Taj 21-godišnji Kuvajćanin navodno je planirao da u prijestolnici Jemena, Sani , u zrak digne hotel u kome odsjedaju Amerikanci. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Patnje Vukovaraca ne smiju pasti u zaborav </p>
<p>Ovih dana, kada se približava 11. obljetnica okupacije Vukovara od srbočetničkih hordi, intenzivno naviru sjećanja na mukotrpne dane Vukovaraca, na dane strave i užasa koje su proživljavali. Potresna reportažu o najvećoj hrvatskoj tragediji poslije Drugog svjetskog rata objavljena je u Vjesniku od subote, 16. studenoga pod naslovom »Vukovarci su doživjeli prognanički egzodus koji još nije završen«.</p>
<p> Na Vukovar se 1991. golema vojna sila, u namjeri da ga pregazi u jednom danu. Iako su izgledi vukovarskih branitelja bili minimalni, dogodilo se čudo. Hrvatski dragovoljci odolijevali su punih 86 ili 87 dana. Nakon potpunog okruženja i stravičnih razaranja, grad je bio okupiran i svi još pamtimo slike srbočetničkih hordi kako pustoše Vukovar. Razularene pijane horde zločinaca gone Hrvate, čija lica otkrivaju neizmjernu patnju.</p>
<p>No, zahvaljujući hrabrim braniteljima Vukovara, koji su tri mjeseca obuzdavali brojčano neprijateljsku vojnu tehniku, ostatak Hrvatske mogao se organizirati i suprotstaviti srbočetničkim hordama. Vukovar je tada doslovno smrvljen, tragovi su i dan danas vidljivi na svakom koraku. Treba otići i uvjeriti se u samom Vukovaru.</p>
<p>Stoga iznenađuje štrajk mladih gimnazijalaca Srba, njihovih nastavnika i roditelja ispred gimnazije u Vukovaru, koji traže novu zgradu, jer kažu, u ovoj uvjeti za rad su nemogući. (Istoga dana prestaju sa štrajkom jer će za 15 dana ući u nove prostore!) Pitam se, zar mladih Srbima baš nitko nije objasnio što se dogodilo prije 11 godina u Vukovaru? Zar njima ne govore njihovi nastavnici i roditelji o strahotama Vukovara 1991. Zar ne govore o danonoćnom granatiranju grada heroja tih dana? A zašto i bi, pa oni su to činili, razarali »svoju« domovinu Hrvatsku, i opet su tu i šute, traže bolje prostore, a sami su rušili.</p>
<p>I opet se pitam: zašto baš ovih dana drsko dižu svoj glas kada se bliži 11. obljetnica okupacije Vukovara? Mislim da žele skrenuti hrvatsku i svjetsku javnost od vukovarske tragedije, skrećući pozornost na »diskriminaciju« Srba u Hrvatskoj kako bi se što prije zaboravila istina. Već viđeni scenarij.</p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vlada i Sabor samo su privremeni upravitelji</p>
<p>Pojedinci iz državne vlasti sve se više kriminalu »suprotstavljaju« po onoj narodnoj: »Ako ih ne možeš pobijediti - priključi im se!«.</p>
<p> U tom smislu treba tumačiti izjave iz Vlade, da postoje ometanja prodaje Croatia osiguranja i to tobožnjim glasinama o navodnom sve lošijem poslovanju, protiv čega bi se štoviše trebalo pokrenuti kazneno gonjenje.</p>
<p> Pravna podloga Vlade bila bi u tom slučaju vrlo upitna: nositelj vlasništva državne imovine je hrvatski narod, pri čemu su Vlada i Sabor samo njeni privremeni upravitelji, a nikako nisu prinudni upravitelji, pa iz te pravne pozicije ne smiju prodavati tuđu tj. našu imovinu. Upravo za sprječavanje opisanih manipulacija narodnom imovinom naš Ustav svojim odredbama u čl. 2. i 3. naglašava da su nadležnost neposrednog narodnog odlučivanja i nepovredivost vlasništva najveće vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Ne samo da ne postoji nikakva pravna nego niti ekonomska logika u prodajama narodne imovine. Prodati propalo poduzeće, novom vlasniku uz obavezu sanacije i nije besmisleno, ali prodavati dobrostojeća profitabilna poduzeća (ponekad uz to držeći monopol kao HT), koja direktno pune proračun, predstavlja protudržavnu i protunarodnu destrukciju. Što bismo primjerice rekli za proizvođače mlijeka, koji iz svoje štale rasprodaje najbolje malobrojne krave muzare? Odgovorili bismo naravno da je lud. Ludilo dakako ne možemo imputirati našoj vlasti, u kojoj sudjeluju jaki intelektualci, već se očito radi o prisili kombiniranoj s korupcijom radi što bržeg pretvaranja Hrvatske u poslušnu koloniju stranih gospodara. U tom smislu je prvo na udaru imovina: banke, telekomunikacije, naftna industrija, elektroprivreda, stambene zgrade, zemljišta, hoteli, tvornice itd. Rješenje se nameće samo po sebi: odmah i dosljedno treba procesuirati svako kršenje Ustava!</p>
<p>VJEKOSLAV ČULINOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jedinica za prijevod »Trubadura« i programa HNK-a</p>
<p>Kao grupa što stalnih, a što povremenih posjetitelja HNK-a htjeli bismo svratiti pozornost intendanta HNK-a na pojavu koja nas se neugodno dojmila i ražalostila nas.</p>
<p>Na prvoj izvedbi opere »Trubadur« u ovoj sezoni pojavio se prijevod sadržaja opere na engleski jezik (prevoditelj nepoznat), vjerojatno stoga što se očekivao veći broj inozemnih posjetitelja. To je svakako uljudna gesta uprave Kazališta, no obveza je ponuditi korektan prijevod, a ne tekst koji vrvi pogreškama, što bi strani posjetitelj mogao smatrati čak uvredljivim, a mi domaći smo ga se zastidjeli.</p>
<p>Prilikom otvaranja sezone pojavila se i lijepo opremljena knjižnica s vrijednim informacijama o povijesti i nastojanjima naše ugledne kazališne kuće, te programom koji nudi ove sezone. U namjeri da se i inozemni gosti upoznaju s radom HNK-a tekstovi su prevedeni na engleski jezik, a iz impresuma doznajemo da su prevoditelji Sanja Ivić, Jasna Čižmek Tarbuk i Mladen Tarbuk. Nažalost, ni u toj publikaciji prevoditeljski posao nije obavljen korektno. Nije bilo potrebno posebno stručno lektorsko oko da se otkriju gramatičke pogreške zbog kojih srednjoškolci dobivaju loše ocjene, nisu izostale ni one u izboru vokabulara, a pravila sintakse te stoga duh engleskog jezika posve su zanemareni. Ograničeni prostor ovog pisma ne dozvoljava da pogreške nabrojimo.</p>
<p>Zagreb, kulturni i znanstveni centar Hrvatske raspolaže vrhunskim prevoditeljima, te društvima stručnih i književnih prevoditelja koji svoj posao obavljaju na visokoj profesionalnoj razini, pa nam zapravo nije jasno zašto HNK nije zatražio njihovu uslugu. Konačno, u pitanju nije samo reputacija naše najprestižnije kazališne kuće (gospodin intendant je u knjižici napomenuo da ...»hrvatska književnost i glazba gotovo da nemaju inog kazališta do ovog...«), već je u pitanju naš nacionalni ponos temeljen na hrvatskoj tisućgodišnjoj kulturnoj tradiciji sa svim značajkama zapadnoeuropske kulture. To nam daje pravo da kucamo na vrata Ujedinjene Europe ali i nameće obvezu da se ponašamo prema priznatim europskim standardima, što bi HNK kao izuzetno istaknuta institucija morao respektirati.</p>
<p>Usputna napomena: postoje i lektori za hrvatski jezik, koji bi sigurno svojim intervencijama pridonijeli kvaliteti hrvatskog teksta, posebice onog u uvodnoj riječi.</p>
<p>Prof. NATAŠA SLADOLJEV Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Austrija još »čuva« naše kulturne spomenike </p>
<p>Svjedoci smo aktivne zaštite podmorskih kulturnih spomenika od eventualnog izronjavanja, otuđivanja i zloporabe. </p>
<p> Manje se brinemo za već evidentirana otuđenja, koja su evidentna i ne treba ih izronjavati:</p>
<p>Statut Grada Iloka, primjerice, donesen je 12. prosinca 1525. godine, na dan sv. Lucije. Bio nam je na dohvat do 1780. godine, a u razmaku od deset godina netragom je nestao.</p>
<p> Tek 1934. godine otkriveno je da se nalazi u austrijskoj Nacionalnoj biblioteci u Beču. Tamo je signiran, evidentiran i što je žalosno još uvijek »interniran«. Tek 1938. godine postao je pristupačan povjesničarima, a sve je to izneseno na simpoziju o Iločkom statutu 12. i 13. prosinca 2000. godine pod pokroviteljstvom HAZU.</p>
<p> Međunarodna zajednica je na ovim prostorima promovirala vraćanje nelegalno otuđenih predmeta, pa su neki na taj način vraćani u Hrvatsku, napose u Vukovar.</p>
<p>Uzorita, uljuđena, zapadnoeuropska Austrija nema razloga da taj statut zadržava tamo, u Iloku nema više opasnosti za nj, pa se postavlja pitanje, hoće li Ministarstvo kulture uskoro zatražiti povrat tog statuta u Hrvatsku, gdje mu je i mjesto.</p>
<p>Prof. DUBRAVKO HEINRICH Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ne izumiru samo sela, nestaju čitava naselja i gradići </p>
<p>Žalosno je iz dana u dan slušati preko medija i s tv-ekrana žalopojke o demografskom umiranju, o izumiranju sela, manjih mjesta, pa čak i pojedinih gradića, o velikom mortalitetu koji značajno premašuje natalitet.</p>
<p> Žalosno je da Vlada i Sabor čine malo, ili gotovo ništa, da to preokrenu, da stimuliraju rađanje i broj obitelji sa više djece. Kani li ova Vlada za svog mandata provesti bar samo zakon o plaćenom statusu roditelja?</p>
<p>Jer, od priča i obećanja se ne živi. Djecu treba prvo roditi iz ljubavi, zatim hraniti, odijevati, školovati i odgajati! A sve to, gospodo, košta! </p>
<p>NIVES GRANIĆ-PLEŠA Sesvete</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>»Izbirljivi razbojnici«, mete mobiteli, a žrtve mladež i djeca</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 446 razbojstava, što je 164 više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema daljnjim podacima Policijske uprave zagrebačke, u navedenom je razdoblju počinjeno 46 razbojničkih krađa (16 više nego lani), i 255 drskih krađa (jedna više nego lani).</p>
<p>Prema policijskoj statistici 70 razbojstava je počinjeno na ulici, 42 u trgovini, 36 u stambenim zgradama i vežama, itd. Kod svih razbojstava, u 44 slučaja oštećeni su maloljetnici, a u 187 slučaja žrtve razbojničkih napada bile su žene. Najbrojnija, pak, meta uličnih razbojstava bili su mobiteli. Naime, u 142 slučaja žrtve su ostale bez mobitela.</p>
<p>»Razbojstvo kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> velegrada teško je spriječiti. Nasilan je i ozbiljna prijetnja, a kako nerijetko osim materijalne štete dođe i do ozljeđivanja, žrtvama ostaju dugotrajne posljedice straha, nesigurnosti i nepovjerenja«, napominju u zagrebačkoj policiji. Naglašavaju i »civilizacijski problem«, jer djeca uz sebe sve češće nose mobitele, CD playere, walkmane, a za odraslima ne zaostaju ni sa skupocjenim satovima, kao ni s »dobrim« džeparcem. Djeca su najčešća žrtva malo starijih kolega iz škole, ili nekih drugih huligana, koji ih presreću oko škole, ili na putu od škole do kuće. Zastrašuju ih i otimaju vrijedne stvari i novac.</p>
<p>Policija također upozorava da se djecu upozori da u školu i iz škole idu u grupi, te podsjećaju roditelje da im napomenu da mobitele i ostale vrijedne predmet ne nose u ruci. Upozoravaju i odrasle osobe uz pitanje »koliko ste oprezni kod podizanja novca, držite li novac i dokumente raspodijeljene u više džepova ili novčanika i etuia«. Također preporučuju građanima da po stanu, kući, kancelariji, benzinskim postajama, ljekarnama i svim drugim učestalo napadanim mjestima na više mjesta rasporede sprej suzavac ili nešto drugo čime će onemogućiti razbojnika. </p>
<p>»Ako nosite dnevni utržak, nemojte svaki dan u isto vrijeme i istim putem, a u slučaju napada ne suprotstavljajte se napadaču ako je u vas upereno oružje. Probajte glasno zvati u pomoć, a ako ne možete izbjeći napad postupite prema napadačevim zahtjevima... «, niz je naputaka policije kako postupati u razbojničkom prepadu. </p>
<p>Upozoravaju i da žrtve razbojstva »prate pogledom ponašanje napadača, postaje li nervozniji, kako izgleda, kako govori, kakvo oružje koristi, je li koristio rukavice te odmah, kada to prilike dopuste, o napadu izvijestite policiju«.</p>
<p>Uz niz daljnjih savjeta policije, kao što je primjerice da »hodate ulicom ciljano i izgledate odlučno i poslovno«, uz opasku jer se »razbojnici obeshrabre pojavom koja ne izgleda plaho i ranjivo«, pitanje je kako stalno mati na umu da će nas napasti razbojnik. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pristali na posao jer ih je njemačko poduzeće ucijenilo</p>
<p>VARAŽDIN, 17. studenoga</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u petak nastavljeno suđenje Ivanu Hranju (51), direktoru poduzeća "Zagorka" iz Novog Marofa, i Snježani Dvorski (37), blagajnici u tom poduzeću, optuženih za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno za pomaganje u spomenutom kaznenom djelu. </p>
<p> Hranj je, prema optužnici, dogovorio s predstavnikom njemačkog poduzeća "Ganter" s kojim je "Zagorka" poslovno surađivala da im to poduzeće za izrađena gornjišta obuće plaća u gotovini. Zatim je, uz pomoć drugooptužene koja je potpisivala i pisala račune, ispostavio više neistinitih izlaznih računa u kojem je navedena cijena od dvije njemačke marke po paru uzorka, a ti su računi provedeni u "Zagorkinom" knjigovodstvu i korišteni, uz carinske dokumente, kao popratna dokumentacija za robu. Istodobno su napravili i prave račune s pravom cijenom od 22 njemačke marke za uzroke zimske obuće te s cijenom od 15 maraka za uzorke ljetne obuće. </p>
<p> Ti računi, pak, nisu uvedeni u izlaznoj knjizi poduzeća, niti su fakturirani na deviznom računu, a nisu evidentirani ni u knjizi blagajne, već su dostavljeni direktno njemačkom poduzeću bez predočavanja na carini. Nakon toga su ovlaštene osobe "Gantera" razliku između stvarne cijene i cijene zabilježene u knjigovodstvu "Zagorke" prenosili u Hrvatsku i predali Hranju ili Snježani Dvorski. Oni su, pak, predstavnicima njemačkog poduzeća predavali potvrdu o primitku, odnosno uplatnicu, pa su na taj način primili 311.543,08 kuna. Novac su, kaže optužnica, potom davali radnicima kao naknadu za prekovremeni rad, a na te iznose nisu obračunavali i plaćali dužne poreze i doprinose, pa tako u razdoblju od 3. srpnja 1998. do 2. veljače 2000. godine na ime poreza i doprinosa nisu platili 422.609,76 kuna.</p>
<p> U optužnici se još navodi i nisu plaćali propisane poreze i doprinose iz plaća i na plaće, pa su na taj način oštetiti državni i proračun grada Novog Marofa za 495.544,13 kuna.</p>
<p> Hranj i Dvorski svoje su opsežne obrane odlučili iznijeti na početku dokaznog postupka, pa je tako Hranj rekao da su za "Ganter" morali raditi uzorke, jer su im u tom poduzeću rekli da u suprotnom neće dobiti posao. O tome je, rekao je Hranj ovisio budući poslovni odnos između "Zagorke" i "Gantera", pa je, iako se nećkao, na kraju ipak na to pristao. Predstavnici "Gantera" s radnicima su dogovorili cijenu, isplatu u gotovini, a uzorke su za "Ganter" trebali raditi nakon radnog vremena. Hranj je na to pristao pod uvjetom da on ne donosi odluku o prekovremenom radu, da se ta proizvodnja odvija isključivo na "Ganterovim" strojevima, da sav potrošni materijal bude "Ganterov" te da se proizvodnja odvija poslije podne. Nitko s njim, rekao je, nije razgovarao o cijeni niti o bilo čemu pregovarao, sve je to bilo između radnika i "Gantera", a on je samo trebao dati pristanak za korištenje prostora. Spomenute dvije marke bile su naknada za korištenje prostora, jedino je o tim računima vodio brigu. Sve ostalo, rekao je, bilo je privatni aranžman između radnika i "Gantera" s kojim "Zagorka" nije imala ništa. </p>
<p> Računi koji su se odnosili na "poslovni odnos" između "Gantera" i radnika, za kojeg nije bilo nikakvog pismenog ugovora, u "Zagorki" nisu mogli bilježiti, jer oni nisu imali osnove u "Zagorkinom" poslovanju. Vodili su samo računa o naplati faktura koje su izdali na ime najma prostora. Snježana Dvorski potvrdila je da "Zagorka" s tim poslom nije imala nikakve veze, a predstavnici "Gantera" tražili su da se za njihov novac izdaju računi kako bi imali pokriće za "gazdu" Njemačkoj. Buduči da su oni na tome inzistirali, otišla je kod direktora, koji joj je rekao neka im onda račun i izda. Računi su bili na njemačkom jeziku, rekli su joj da im oni trebaju kao pokriće da je novac došao u Zagorku", a što na potvrdama treba napisati, rekao joj je Juan Bautist Hernandez iz "Gantera". Potvrdila je i da je "Zagorka" za taj posao davala samo struju i prostor, dok je sve ostalo bilo u "Ganterovu" aranžmanu. Rekla je i da su zbog tog posla radnici vršili pritisak na sindikat i Zaposleničko vijeće, a ovi opet na direktora, jer se tako radilo i u drugim sličnim poduzećima. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Poginuo ročnik, autom ga udario pijani vozač</p>
<p>KARLOVAC, 17. studenoga</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći, koja se u noći na nedjelju dogodila na lokalnoj karlovačkoj cesti Turanj-Sajevac, poginuo je dvadesetogodišnji ročnik D.B.</p>
<p>Naime, dvadesetčetverogodišnji Karlovčanin, čije inicinale policija nije priopćila, upravljao je osobnim automobilom KA 272-CB te je zbog prebrze vožnje u alkoholiziranom stanju, naletio na ročnika i odbacio ga na kolnik. Od teških ozljeda mladić je preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p> Zajedno s njim bio je i ročnik P.B. koji je u toj nesreći zadobio lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jureći motociklom sletio sa ceste i poginuo</p>
<p>ZADAR, 17. studenoga</p>
<p> - Dvadesetpetogodišnji Marinko Kolanović poginuo je u nedjelju oko sata nedaleko Zadra u teškoj prometnoj nesreći. Kolanović je vozeći motocikl »gillera runner«, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine, sletio s kolnika. Prometni vještaci pretpostavljaju da je Kolanović u blagom lijevom zavoju, zbog prevelike brzine izgubio nadzor nad motociklom i sletio s desne strane izvan kolničke trake. Od teških ozljeda motociklist je preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p>Na mjestu nesreće policija je pronašla zaštitnu kacigu, no, ne mogu sa sigurnošću utvrditi je li nesretni motociklist u trenutku nesreće imao kacigu na glavi.</p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Oštetili 36 nadgrobnih spomenika</p>
<p>KARLOVAC, 17. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava Karlovačka je priopćila da je tijekom noći na nedjelju za sada nepoznati počinitelj ili više njih oštetio 36 nadgrobnih spomenika na vojnom groblju iz Prvog svjetskog rata Dubovac u istoimenom karlovačkom naselju. Prema priopćenju Policijske uprave Karlovačke na mjestu događaja obavljen je očevid, a policijski službenici poduzimaju mjere u otkrivanju počinitelja. Vrsni poznavalac karlovačke povijesti prof. Vladimir Peršin izjavio je kako je riječ o spomeniku kulture, te kako su arkade rađene u Prvom svjetskom ratu rađene po nacrtima poznatog arhitekta Hermana Bollea, po kojem su rađene i arkade na zagrebačkom Mirogoju. Također je naveo kako je na groblju koje potječe iz 15. stoljeća i kosturnica iz razdoblja Prvog i Drugog svjetskog rata, te kako postoji i židovsko te groblje Talijana i Njemaca. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prodavač svladao dvojicu razbojnika u »sexy-shopu« </p>
<p>SPLIT, 17. studenoga</p>
<p> - Splitska je policija u noći na nedjelju zabilježila dva razbojstva te jedan pokušaj razbojstva, prilikom čega je pričinjena šteta od 2.400 kuna.</p>
<p>Oko 18,55 sati nepoznati je muškarac, prijeteći nožem »skakavcem« od uposlenice ugostiteljskog objekta Leut T. A. (20) zatražio dnevni utržak i novac koji je imala u svojoj torbici. Djevojka je razbojniku dala 900 kuna. </p>
<p>Konobar u splitskom kafiću »Getto«, I.Ž. (25) policiji je prijavio da ga je u nedjelju oko 2 sata iza ponoći pred WC-om dočekao neznanac koji ga je tupim predmetom udario po glavi. Od snažnog udarca izgubio je svijest, a kada je došao k sebi vidio je da mu nedostaje konobarski novčanik sa 1.500 kuna utrška. Kako je WC odvojen od kafića, nitko od gostiju i drugih uposlenika nije vidio razbojstvo.</p>
<p>Dva nepoznata mladića pokušala su razbojstvo u »sexy shopu« u Hrvojevoj ulici. Jedan od razbojnika pokušao je razgovorom sa zaposlenikomm odvratiti pozornost, a drugi je za to vrijeme pokušao otvoriti blagajnu i ukrasti novac. Uvidjevši što namjeravaju zaposlenik M. J. najprije je šakom u glavu udario nepoznatoga koji je operirao oko blagajne. Tada je »zabavljač« na njega nasrnuo nožem »skakavcem«, porezavši mu desnu šaku, da bi M. J. i njega onesposobio udarcem šakom u glavu. Razbojnici su bez plijena pobjegli u nepoznatom pravcu. Za počiniteljima se traga. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine 4,3 posto</p>
<p>Uz osobnu potrošnju s petpostotnim rastom, snažniji rast od očekivanoga u 2002. iskazale industrijska proizvodnja i investicije / Inflacija ove godine 2,5, a iduće tri posto / Stopa nezaposlenosti od 22,7 posto i iduće godine</p>
<p>ZAGREB, 10. studenoga</p>
<p> - Zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicija iznad očekivanja, stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj će godini doseći 4,3 posto, što je više nego prošle godine, ističu analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ).
Prema njihovim prognozama, osobna potrošnja u Hrvatskoj u ovoj će godini dosegnuti stopu rasta od pet posto. Rezultat je to povoljnih kreditnih uvjeta i neuspjela pokušaja države da smanji rast plaća u javnom sektoru, ali i sve jače prodaje nekretnina strancima čime građani također financiraju dio svoje potrošnje. O kakvom je tu bumu (i) ove godine riječ vidi se, primjerice, iz podataka o velikom rastu prometa u trgovini na malo te o ponovnom rastu prodaje automobila. </p>
<p>Osim osobne potrošnje, snažniji rast od očekivanoga tijekom 2002. godine iskazale su i industrijska proizvodnja te investicije, koje su mahom rezultat državnog intervencionizma u gospodarstvu. Prosječan rast bruto plaća u Hrvatskoj u ovoj će godini iznositi 6,5 posto, što je u skladu sa stopom rasta proizvodnosti rada, tvrde u EIZ-u.</p>
<p>Za iduću godinu najavljuju nešto sporiji rast bruto domaćeg proizvoda nego u ovoj i prošloj godini. BDP će 2003. iznositi 3,3 posto. To će uglavnom biti posljedica usporavanja rasta u EU, ali i jenjavanja osobne potrošnje. </p>
<p>Premda se jačanje osobne i investicijske potrošnje »pretače« u višu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda, u EIZ-u upozoravaju da će rast uvoza u ovoj godini iznositi sedam posto u odnosu na prošlu godinu, što je više nego dvostruko u usporedbi s rastom izvoza. Rezultat toga bit će i produbljivanje deficita na tekućem računu bilance plaćanja na 3,4 posto BDP-a. Deficit u razmjeni roba i usluga sa svijetom bio bi i veći da se manjak u robnoj razmjeni ne prebija viškom u razmjeni usluga.</p>
<p>U EIZ-u ističu da će ovu godinu Hrvatska zaključiti sa stopom nezaposlenosti od 22,7 posto, a istu brojku najavljuju i za 2003. godinu.</p>
<p>Ipak, naglašavaju kako je ona prema mjerilima Međunarodne organizacije rada (ILO) znatno manja (16,3 posto u drugoj polovici 2001. godine) od službeno iskazane. O trendovima na tržištu rada analitičari EIZ-a kažu da su pozitivni. To je, međutim, tek manjim dijelom rezultat jačanja gospodarske aktivnosti, posebice u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je drugim dijelom riječ o primjeni strožih uvjeta korištenja povlastica za nezaposlene. Kad je pak riječ o inflaciji, procjena je EIZ-a da ćemo ovu godinu zaključiti sa stopom rasta cijena na malo od samo 2,5 posto u prosjeku. Za iduću godinu, međutim, najavljuju nešto brži inflacijski ritam od tri posto. Na kretanje cijena na malo i u 2003. godini presudno će utjecati kretanje cijena energenata. Iduće godine usporit će se kreditna aktivnost, smatraju u EIZ-u. Dijelom će to biti rezultat restriktivnije monetarne politike, za koju vjeruju da će je uvesti Hrvatska narodna banka. Stoga će naredni mjeseci biti u znaku postupne i polagane prodaje deviznih rezervi HNB-a, što će rezultirati povećanjem kamatnih stopa, tvrdi se u EIZ-ovim prognozama. </p>
<p> U EIZ-u upozoravaju da fiskalna politika ostaje slaba točka hrvatskoga gospodarstva. »Dostupni podaci o izvršenju državnog proračuna u prvih sedam mjeseci 2002. godine potvrđuju da se fiskalnu politiku i dalje može opisati kao ekspanzivnu. Usprkos očitim naporima da se smanje rashodi, još uvijek nema jasnih signala da se provodi fiskalna konsolidacija«, zaključuju u EIZ-u. Upozoravaju na netransparentnost proračunske politike Banskih dvora jer velik dio deficita opće države proizvode izvanproračunski fondovi za gradnju cesta i autocesta te za zdravstvo. Prstom upiru i na nezadovoljavajuće punjenje državnog proračuna, posebno u segmentu naplate trošarina na duhanske proizvode. Unatoč tome, u EIZ-u vjeruju da će Hrvatska ovu godinu uspjeti zaključiti s deficitom središnje države u visini 4,2 posto BDP-a te s deficitom opće države od 5,9 posto, no naglašavaju važnost sklapanja novog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom. Za iduću, predizbornu godinu također najavljuju ekspanzivnu fiskalnu politiku, no ostaju vjerni procjeni o smanjenju deficita središnje države na 2,6 posto BDP-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mali dioničari ipak izigrani, Grbešić preuzima »Slobodu«?</p>
<p>OSIJEK, 10. studenoga</p>
<p> - Vjesnik je početkom prošloga tjedna već pisao o nedavnom prometu dijela dionica osječke »Slobode« d.d. rijetko uspješne tvrtke u osječkom kraju, koja zapošljava 950 radnika, a kao tvornica keksa i kruha bilježi povećanje izvoza, te ostvarenu dobit u 2001. godini od oko 7,5 milijuna kuna. </p>
<p>Već je poznato, a dijelom i službeno potvrđeno, da je vlasnik poduzeća »Mepas« iz Širokoga Brijega, Mirko Grbešić postao vlasnikom 22,18 posto »Slobodinih« dionica. Riječ je o onima iz portfelja HMID-a, te HFP-a, kojem su mali dioničari još u travnju ove godine uputili pismo namjere za kupnjom 8,46 posto dionica. </p>
<p>Nije nepoznato da je Grbešić plaćao dionice iz portfelja HFP-a po 138, a HMID-a po 325 kuna. Da je postao vlasnikom 13,9 posto dionica, tvrtku je službeno izvjestio 4. studenoga i time potvrdio kako je iza naloga za otkup, otvorenoga na Varaždinskoj burzi, uz posredovanje »Fima vrijednosnica«, bila upravo njegova tvrtka »Mepas«. Iako se, zasad, pouzdano ne može tvrditi da je u posjedu i dionica iz portfelja HFP-a od 8,2 posto, to je sasvim moguće.</p>
<p>Protekloga petka, s Marijom Crnjac, bivšom predsjednicom Uprave »Slobode« koja je s te funkcije opozvana još 20. listopada, i formalno je raskinut radni odnos i zabranjen joj je pristup u prostorije poduzeća. Ona je krajem 2001. godine, kao aktualna direktorica, zaključila s »Mepasom« ugovor o trgovačkom zastupanju vrijedan 4.080.000 eura, ali bez suglasnosti Uprave i Nadzornog odbora. Zato se danas zaključuje da se Grbešićevo ime vezuje uz »Slobodu« i prije nego što ju je prošloga listopada počeo preuzimati neobičnim transakcijama dionica. </p>
<p>Naime, postotak iz portfelja, u vrijednosti od oko 11 milijuna kuna, prodan je mimo javne ponude. U tom pak, dijelu, tragovi vode i prema brokerskoj kući CBB Varaždin, koja se pojavljuje u transakcijama i HFP-a i HMID-a, ali i kao pokrovitelj uvrštenja tvrtke na kotaciju Varaždinske burze. O tome, ništa nisu znali u »Slobodi«. </p>
<p>U Upravi »Slobode« još uvijek smatraju kako potencijalni pruzimatelj nije stekao značajniji postotak od 1.100 malih dioničara, koji, navodno još uvijek kontroliraju više od 70 posto dionica. </p>
<p>Međutim, tijekom ovoga vikenda, »Fima vrijednosnice« otkupljivala je upravo od tih malih dioničara dionice po cijeni od 325 kuna, pa se može zaključiti da je Grbešić već u posjedu 25 posto vlasništva, čime stječe utjecaj u donošenju odluka u poduzeću. Iz pouzdanih izvora smo doznali da Grubešićevi posrednici, telefonom kod kuće pozivaju male dioničare te ih navode na prodaju dionica u njihovim uredskim prostorijima. </p>
<p>S obzirom da su »Slobodine« dionice trebale biti sredstvom saniranja gubitaka pulskog »Uljanika«, HFP je morao ispuniti obvezu proizašlu iz Vladine odluke o sanaciji. Ipak, ovakvo postupanje Fonda, nije niti moralno, niti pravedno, jer je javnom objavom otkup mogao ponuditi - većinskim vlasnicima, tvrde danas u Upravi »Slobode«.</p>
<p>U slučaju »Slobode« i njezina preuzimanja, smatraju naši sugovornici, očito je riječ o koordiniranoj akciji s velikim brojem sudionika, u kojom su iznenadnom prodajom mali dioničari izigrani. To bi moglo značiti da je na djelu još uvijek postojeća tajkunizacija, koja se danas provodi, ipak, na nešto suvremeniji način. </p>
<p>Čemu onda i uvjeravanja iz Komisije za vrijednosne papire, inače kontrolnog organa države za transakcije s vrijednosnicama, da se predmet od početka nalazi pod stalnom i budnom kontrolom? </p>
<p>Nije li i to dokaz o mogućim povredama zakonitosti?</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Traži li Haag Koradea zbog Mrkonjić Grada ili zbog Gornjeg Vakufa?</p>
<p>Koradea bi se eventualno moglo teretiti za granatiranje Mrkonjić Grada kad je pogođena i gradska bolnica/ »Vjesnikov« izvor tvrdi da je jedna bojna Koradeove 7. gardijske brigade, pojačana topničkom postrojbom, krajem 1993. godine sudjelovala u borbama kod Gornjeg Vakufa, ali je doslovce preko noći vraćena na položaje u šibenskom zaleđu nakon što su strani mediji objavili da je ta postrojba u BiH</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Budući da postrojba kojom je zapovijedao Ivan Korade nije ušla u Mrkonjić Grad (učinila je to 4. gardijska brigada pod zapovjedništvom Damira Krstičevića ), Vjesnik doznaje od sudionika zbivanja da bi Haaški sud eventualno za Koradea mogao biti zainteresiran zbog granatiranja grada prije njegova pada. U granatiranju je, između ostalog, pogođena gradska bolnica, a tom je prilikom poginula kompletna kirurška ekipa zajedno s pacijentom kojeg su operirali. </p>
<p>Iz drugih se, pak, izvora spominje da bi Haag Koradea želio ispitati o događanjima vezanim za muslimansko-hrvatski sukob u BiH, koji je trajao od 1992. do ožujka 1994. godine.</p>
<p>Iako to nikad nije službeno potvrđeno, Vjesnikov izvor tvrdi da je jedna bojna Koradeove 7. gardijske brigade, pojačana topničkom postrojbom, krajem 1993. godine sudjelovala u borbama kod Gornjeg Vakufa. Nakon što se u stranim medijima pojavila informacija da se upravo ta postrojba nalazi u BiH, bojna je doslovce preko noći vraćena na položaje u šibenskom zaleđu, gdje ju je sljedeći dan posjetio jedan strani vojni izaslanik i tako potvrdio teze tadašnjih hrvatskih vlasti da HV ne ratuje u susjednoj državi.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Izbori onda kad se budu vidjeli rezultati reformi</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Nakon što je premijer Ivica Račan u intervjuu Jutarnjem listu izjavio da će izbori biti krajem iduće godine, predstavnike vladajućih i oporbenih stranaka pitali smo u nedjelju što misle o tome? Kada će doista biti izbori i na čemu temelje takve prognoze? Sudeći prema odgovorima, i vlast i oporba smatraju da se izbori neće održati u ustavnom roku, do konca ožujka 2004. godine, nego u jesen 2003. </p>
<p>Gordana Sobol (SDP) tvrdi u izjavi Vjesniku da se u njezinoj stranci nikad nije razgovaralo o datumu izbora. Poziva se na premijerove najave o izborima krajem 2003., te dodaje: »I ja mislim da će izbori biti tada. Ne bi bilo dobro niti ćemo dopustiti da se izborima uđe u krajnji ustavni rok. Realno je očekivati da to bude kraj iduće godine«. Sobol prognoze veže uz izglasavanje proračuna, a procjenjuje da bi se mogli održati do Božića, dakle svakako prije 25. prosinca 2003. »Mi, kao koalicija na vlasti, moramo odraditi četverogodišnji mandata i pokazati rezultate, a neki će se rezultati pokazati upravo koncem iduće godine. Dakle, ključni razlog za što kasnije izbore jest odraditi mandat do kraja«, zaključuje Sobol. </p>
<p>S njom se slažu i koalicijski partneri u HNS-u, ali i dio oporbe, DC. Prema riječima glasnogovornika narodnjaka Borisa Blažekovića, razlozi za izbore na jesen ili zimu iduće godine HNS vidi upravo u prvim pokazateljima dobrog rada ove vlasti. </p>
<p>»Bit će otvorena barem prva trasa auto-ceste Zagreb-Split, ona do Zadra, osjetit će se konkretan zamah POS-a, dobre rezultate mogla bi polučiti i turistička sezona. Bit će to pozitivna atmosfera koju svaka vlast treba iskoristiti za jačanje mandata i za očekivati je da će to učiniti i sadašnja«, smatra Blažeković i prognozira izbore u jesen 2003. </p>
<p>Gotovo identične prognoze stižu iz redova DC-a. Potpredsjednica Vesna Škare-Ožbolt rekla nam je da će vlast i auto-cestu i Čačićeve stanove te turističku sezonu iskoristiti kao izborni argument kojim će pokušati vratiti povjerenje građana koji su za njih glasovali na izborima 3. siječnja 2000. »I učinci neoporezivog osobnog dohotka vidjet će se u drugoj polovici 2003. Prema tome, vladajuća koalicija će time pokušati popraviti sadašnje depresivno raspoloženje građana i vratiti povjerenje svojih glasača«, smatra Škare-Ožbolt. Dodaje da će na tom putu vjerojatno nastojati »rastočiti oporbu da lakše zadrži vlast koju neće nipošto olako ispustiti iz ruku«.</p>
<p>Njezino mišljenje dijeli i Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a. Pokazuju to, zaključuje, i čestim međusobnim trzavicama nakon kojih opet »zavlada prividna harmonija« poput nedavnog javnog spora o privatizaciji između SDP-a i HSS-a. »Nezahvalno je prognozirati kad će biti izbori, no unatoč Arlovićevoj najavi da će biti 2004., vjerojatno će to biti u idućoj godini. HDZ misli da bi za Hrvatsku bilo korisno da izbori budu čim prije«, poručuje Kosor.</p>
<p>»Svaka vlast želi trajati što je dulje moguće«, kaže LS-ovac Zlatko Kramarić. »Trenutačno ni jedna članica vladajuće koalicije nije spremna na radikalan potez. U tom smislu, ova se vlast može održati do kraja. No nije samo pitanje održavanja na vlasti, nego i kakav će to dojam ostaviti u javnosti. Bojim se da u ovom preostalim vremenu ne izgubimo ugled koji se, čini se, devastirao više nego što je bilo potrebno«, tvrdi Kramarić uz zaključak da se koalicija ni oko čega ne može dogovoriti, pa će se to pokazati na dogovoru o izborima. </p>
<p>Glavni HSS-ov tajnik Stanko Grčić vjeruje u opstanak koalicije i njezino funkcioniranje do kraja mandata. »Vjerujem da će se izbori održati koncem iduće ili početkom 2004.«, kazao je. »Očekujemo da to bude tada jer smatramo da započete reforme tada mogu pokazati rezultate. Učinci rada koalicije vidjet će se u godini koja je pred nama i stranke na vlasti to mogu kapitalizirati. Do kraja ćemo odraditi započete reforme i sve što se još može odraditi u ostatku mandata, a onda ćemo za to tražiti honorar kod biračka«, poručuje Grčić uvjeren u dobre izborne rezultate svoje stranke.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Budiša: Mogli bismo jesti uvezenu travu </p>
<p>OSIJEK, 17. studenoga</p>
<p> - »Postoji snažna politička tendencija prešućivanja i iskrivljavanja istine o Domovinskome ratu, pa upravo stoga HSLS ne može pristati na optužnice iz Haaškoga suda gdje se Domovinski rat tretira kao n planirano etničko čišćenje«, rekao je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša na konferenciji za novinare u nedjelju navečer nakon sjednice Malog vijeća te stranke. Naglasivši kako je stranka raspravljala i o prijedlogu državnog proračuna, rekao je kako smatra da on ne odgovara po strukturi i veličini fiskalnom potencijalu Hrvatske, a napravljen je u izborne svrhe. »U pogledu deficita trgovinske bilance Hrvatska je na dnu tranzicijski zemalja i ako ne dođe do zaokreta u gospodarskoj politici u Hrvatskoj ćemo jesti uvezenu travu«, dodao je.
Malo vijeće HSLS-a raspravljalo je i o privatizaciji velikih javnih gospodarskih subjekata a u tom smislu ocijenjeno je kako je proces netransparentan i za javnost ali i za koalicijske partnere. Prema Budišinim riječima, privatizacija ne može biti u funkciji izbora niti ju može provoditi vlada koja nema izborni legitimitet, a to je aktualna Vlada.</p>
<p> Na kraju je spomenuo kašnjenje reforme u sustavu državne uprave, upozorivši kako se u pravosuđu događaju promjene koje Malo vijeće HSLS-a ocjenjuje kao uvođenje novog oblika političke podobnosti, eliminiranja kadrova ali i instaliranja onih iz bivšeg sustava, primjerice kompromitiranih ljudi odnosno »bivših čuvara jugoslavenskih zatvora na odgovorne dužnosti«. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novinari traže od Strugara da bude otvoreniji za suradnju</p>
<p>OPATIJA, 17. studenoga</p>
<p> - »S prosječnom plaćom prosvjetara od oko 3700 kuna nemoguće je postići kvalitetne rezultate. Pitanje je je li uopće moguće s takvim izdvajanjima za školstvo provesti najavljene promjene u obrazovnom sustavu Hrvatske«, ocijenio je bivši slovenski ministar prosvjete Slavko Gaber, na seminaru za novinare održanom u Opatiji od 15. do 17. studenoga. Prema njegovu mišljenju, izdvajanja za obrazovanje u Hrvatskoj kao i veće plaće za zaposlenike u sustavu pitanje su orijentacije Vlade, no to mora biti i bitka Ministarstva prosvjete i ostalih ministarstava. »Osim politike, ključnu ulogu u borbi za povećanje sredstava imaju i jaki sindikati«, smatra Gaber. </p>
<p>Na seminaru »Senzibiliziranje za izvještavanje o obrazovanju«, koji je organizirao Institut otvoreno društvo Hrvatska i Međunarodni centar za obrazovanje novinara, novinari koji prate obrazovanje požalili su se na loš odnos s Ministarstvom prosvjete i športa i pokrenuli inicijativu za kvalitetnijom suradnjom s tim ministarstvom. Od ministra prosvjete Vladimira Strugara i njegovih suradnika traže da poštuju Zakon o informiranju, da budu otvoreniji za suradnju s novinarima te da Ministarstvo na svojim web stranicama objavi najnovije verzije reformskih i sličnih dokumenata.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Markač će doći na razgovor s haaškim istražiteljima, tvrdi njegova supruga</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - General-pukovnik Mladen Markač, bivši zapovjednik Specijalne policije MUP-a, odazvat će se, kao haaški osumnjičenik, pozivu za razgovor s haaškim istražiteljima, potvrdila je Vjesniku u nedjelju njegova supruga Mirjana Benček. Dodala je da njezin suprug dosad nije izbjegavao ni jedan haaški poziv. Kazala je, međutim, da je Markačevo zdravstveno stanje dosta loše. Kao što je poznato, Markač je prošle godine imao infarkt, nakon čega je prošao tri operacije. </p>
<p>Izrazila je i ogorčenje postupcima nekih novinara koji su joj dolazili na vrata. »Ne znam i ne mogu vam reći ništa u njegovo ime«, rekla je na kraju.</p>
<p>Slično nam je kazao i Ivan Jarnjak, HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova.</p>
<p>»Ne mogu vam reći ništa o Mladenu Markaču i njegovoj trenutačnoj situaciji dok ne razgovaram s njim i dok ne saznam za što ga Haag tereti«, rekao je Jarnjak u kratkoj izjavi za Vjesnik.</p>
<p>»Znam samo da Markač nikad nije dao nikakvu zapovijed koja bi bila u sukobu s međunarodnim ratnim pravom. Prema neprijatelju je bio human i postupao je kao profesionalni vojnik. Neprijatelja je u ratu viteški i vojno jednostavno nadjačao. Način na koji je ustrojio Specijalnu policiju i proveo vojno-redarstvene akcije priznali su strani vojni analitičari«, kazao nam je u nedjelju Željko Sačić, Markačev prvi suradnik u vrijeme rata, koji je nakon rata postavljen za pomoćnika ministra unutarnjih poslova za Kriminalističku policiju. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Olujić: Korade danas na neformalni razgovor u Vladu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - U vezi s nagađanjima u medijima proteklih dana da je haaško tužiteljstvo zatražilo razgovor s generalom Ivanom Koradeom, njegov odvjetnik Željko Olujić rekao je u nedjelju Hini kako je general Korade tek neformalno obaviješten o zahtjevu da se s njih razgovara, ne želeći precizirati tko ga je obavijestio. Rekao je, međutim, da će u ponedjeljak s generalom Koradeom otići u Vladu kako bi vidio o čemu je zapravo riječ. </p>
<p>»Idemo na razgovor s onim tko nas zove, a zove nas Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom«, rekao je odvjetnik Olujić Hini dodajući da su neformalno pozvani na taj razgovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»SAD u Pragu neće podržati ulazak Hrvatske u NATO«</p>
<p>»Vjesnik« doznaje da je hrvatska je diplomacija u petak dobila američki non paper u kojem se potvrđuje odluka američkoga predsjednika Georgea W. Busha da Sjedinjene Države neće poduprijeti ulazak Hrvatske u NATO na sastanku u Pragu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - »Hrvatska je diplomacija u petak dobila američki non paper u kojem se potvrđuje odluka američkoga predsjednika Georgea W. Busha da Sjedinjene Države neće poduprijeti ulazak Hrvatske u NATO na sastanku u Pragu«, kazali su Vjesniku diplomatski izvori. </p>
<p>Odluka američkog predsjednika nije neočekivana jer se unaprijed znalo kako NATO-ova devetnaestorica neće pozvati Hrvatsku da se ove godine, zajedno s još sedam zemalja kandidata pridruže punopravnom članstvu. Ipak i ovaj je dokument podsjetnik Hrvatskoj da će u procesu približavanja euroatlantskim institucijama, ako ne ispune politički uvjeti EU-a i NATO-a, što uključuje suradnju s Haaškim sudom, imati velikih problema. SAD snažno inzistira na hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom, a Vijeće ministara EU-a ponovit će u utorak jasno upozorenje Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji da moraju surađivati s Haaškim sudom žele li nastaviti proces približavanja EU. Iako se Hrvatska vlada brani pravnom procedurom i tvrdnjom da nije prekinula suradnju s Haaškim sudom, u glavnim europskim gradovima prevladava mišljenje da Vlada pokušava svoju međunarodnu obvezu izbjeći. Hrvatska diplomacija, kako nam je rečeno, smatra da bi se problem s Haaškim sudom trebao što prije riješiti, jer će za popravljanje već učinjene štete biti potrebno »nekoliko mjeseci«.</p>
<p>Hrvatska je iz ovoga kruga proširenja NATO-a izostavljena prije svega zbog kašnjenja u reformama u proteklih šest godina, što je rezultiralo kasnim ulaskom u MAP (Membership action plan), plan koji zemlju kvalificira kao ozbiljnoga kandidata za punopravno članstvo u NATO-u. Posljednji pokušaj da se Hrvatska približi NATO-u zabilježen je potkraj devedesetih kada je SAD snažnom diplomatskom akcijom pokušao lobirati unutar NATO-a. No tada su je odbile europske članice Saveza.</p>
<p>Da bi zemlja dobila NATO-ovu pozivnicu, potrebno je odraditi nekoliko ciklusa MAP-a, što u pravilu traje dvije do tri godine. Hrvatska je tek prije mjesec dana predstavila svoj prvi godišnji nacionalni program i započela prvi ciklus u MAP-u. </p>
<p>U posljednje dvije godine na području reformi nije učinjeno mnogo, a nova ministrica obrane Željka Antunović prošli je tjedan izjavila da Hrvatska još uvijek nije spremna za NATO. </p>
<p>Hrvatski položaj na međunarodnom planu ovisi prije svega o dinamici unutarnjopolitičkih odnosa, točnije o sposobnosti vladajuće koalicije da u vremenu koje je preostalo do izbora poduzme potrebne reforme koje će Hrvatskoj vratiti poljuljani ugled i stvoriti temelje za brži ritam integracija. Takva ocjena vrijedi za EU, ali i za NATO, jer su NATO-u važniji politički uvjeti do onih vojnih. Primjerice, od pet točaka MAP-ovih kriterija, četiri su političko-ekonomski, a tiču se poštivanja ljudskih i manjinskih prava, vladavine prava i funkcioniranja tržišnoga gospodarstva. Samo jedna točka govori o vojnim uvjetima.</p>
<p>Ključni problem Hrvatske, što će prema neslužbenim najavama potvrditi i redovito polugodišnje OESS-ovo izvješće o napretku u Hrvatskoj, jest taj što šalje različite poruke. Nije, naime, jasno je li iskreno opredijeljena za ispunjavanje obveza ili samo donosi zakone, uglavnom nakon međunarodnog pritiska.</p>
<p>Iako na praškom sastanku pozivnicu za NATO dobivaju zemlje koje objektivno nisu u potpunosti spremne za članstvo, jedan od glavnih kriterija je kontinuitet i pozitivan trend stalnih reformi, što za Hrvatsku nije ustanovljeno.</p>
<p>O ocjeni politike prema susjednim zemljama također će ovisiti međunarodni položaj Hrvatske, a bilateralni pregovori s Jugoslavijom, BiH i Italijom imat će izravan utjecaj na položaj Hrvatske u multilateralnim organizacijama. Kada je riječ o BiH i Jugoslaviji, radi se o obvezi regionalne suradnje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Uspješno rješavanje otvorenih pitanja s Italijom (esuli) imat će dodatni utjecaj na politiku EU-a prema Hrvatskoj, jer u drugoj polovici iduće godine Italija predsjedava EU-om.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Haag će nižerangirane u akciji »Medački džep« prepustiti domaćem pravosuđu?</p>
<p>Desetak je osoba iz HV-a i policije optuženo ili osumnjičeno za odgovornost u akciji »Medački džep« / Mirko Norac je zapovijedao akcijom na terenu, ali ga se službeno još ne spominje kao optuženika / Ispituje se i odgovornost za prikrivanje ratnog zločina: prebacivanje leševa iz Medačkog džepa u Obradović Varoš i iz Paulina Dvora u Rizvanušu</p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - »Medački džep«, akcija Hrvatske vojske i dijela policije u rujnu 1993., trenutno je najspominjanija tema u hrvatskoj javnosti. Haaški je sud kao najodgovornijeg za zločine počinjene u Medačkom džepu optužio generala u mirovini Janka Bobetka, tada načelnika Glavnog stožera HV-a. General Rahim Ademi drugi je na ljestvici hijerarhijske odgovornosti iz tog vremena. On je optužen kao zapovjednik tadašnjeg Zbornog područja Gospić, ali se nakon dragovoljnog odlaska u Haag, prošle godine, danas brani sa slobode.</p>
<p>Načelnika Glavnog stožera generala Petra Stipetića, kojeg je general Bobetko u to doba poslao u Medački džep da nadzire povlačenje hrvatskih snaga s osvojenog područja, službeno su ispitali haaški istražitelji i protiv njega nije podignuta optužnica.</p>
<p>Umirovljeni admiral Davorin Domazet Lošo, u to vrijeme načelnik Obavještajne uprave GS HV-a, nedavno je dobio poziv haaških istražitelja da svjedoči.</p>
<p>Umirovljeni policijski general Mladen Markač dobio je haaški poziv za razgovor kao zapovjednik specijalne policije koja je sudjelovala u operaciji »Medački džep«. Njegovog tadašnjeg nadređenog, bivšeg pomoćnika ministra policije Željka Sačića, haški su istražitelji već saslušali u Zagrebu.</p>
<p>Zapovjednik 9. gardijske brigade koja je bila glavni udarna snaga u toj akciji bio je umirovljeni general Mirko Norac, trenutno optuženik u »slučaju Gospić« 1991. Njega se službeno još ne spominje u kontekstu istrage o Medačkom džepu. </p>
<p>Haaški istražitelji ispituju i niže časnike HV-a i policije o okolnostima akcije »Medački džep«. Tako Krešimira Tomljenovića, djelatnik Vojno obavještajne službe, u to vrijeme podređenog admiralu Domazetu, ispituju o okolnostima prikrivanja zločina.</p>
<p>Haaški su istražitelji u svibnju 2000. u zabetoniranoj septičkoj jami u gospićkom prigradskom naselju Obradović Varoš pronašli 11 leševa osoba ubijenih u Medačkom džepu 1993. </p>
<p>Nedavno se doznalo da je 1997. u mjesto Rizvanuša nedaleko od Gospića iz Čepina (pokraj Osijeka) prebačeno 18 leševa civila ubijenih u Paulinu Dvoru u prosincu 1991.</p>
<p> Vjesnik je pisao o nizozemskom plaćeniku Johannesu Tilderu, koji je kao pripadnik izvidničko-divezantske satnije »Vukovi« sudjelovao u akciji »Medački džep«. Prema svjedočenju pokojnog haaškog svjedoka Milana Levara, Tilder je krajem 1993. o svojim spoznajama o zločinima u Medačkom džepu izvijestio generala Rudolfa Brlačića, načelnika Operativne zone Karlovac. Nakon tog iskaza Tilder se, kako je tvrdio, pobojao za svoj život i pod još nerazjašnjenim okolnostima našao se u rukama neprijateljske vojske.</p>
<p>Početkom 1994. iscrpno je svjedočio medijima u Kninu, a njegov su iskaz zabilježile i kamere nizozemskih tv novinara. Nakon toga, kninske su vlasti objavile da je počinio samoubojstvo. Osnovano se sumnja da su kninski policajci u njegovu ćeliju pripustili civile koji su ga pretukli u znak odmazde.</p>
<p>Njegovo se svjedočenje ticalo ubojstva pedesetak Srba u šumi kod Debelog Brda, koji su stradali u akciji izvidničke satnije »Vukova« i jedinice specijalne policije.</p>
<p>S tim u vezi ispituje se Josipa Krmpotića, tadašnjeg zapovjednika »Vukova« i Josipa Čelića, sadašnjeg zapovjednika Antiterorističke jedinice MUP-a »Lučko«, tada zapovjednika jedinice specijalne policije kod Debelog Brda.</p>
<p>Paralelno s haaškom, započela je i hrvatska istraga o Medačkom džepu.</p>
<p>Kako je iz Međunarodnog kaznenog suda više puta ponovljeno, Haag zanimaju samo visokorangirane odgovorne osobe, a nižerangirane će prepustiti domaćem pravosuđu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Južni potez« - akcija HV-a prekinuta na traženje međunarodne zajednice </p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Prema saznanjima osobe dobro upućene u tadašnja ratna zbivanja s kojom je Vjesnik razgovarao, za navodne zločine u Mrkonjić Gradu general Korade ne može biti terećen ni po zapovjednoj ni osobnoj odgovornosti, s obzirom na to da 7. gardijska brigada, Pume, kojoj je bio zapovjednik, nije ni ušla u grad, a zapovjednik bojišta bio je general Ante Gotovina.</p>
<p>Nakon završetka »Oluje« i kraćeg odmora, 4. i 7. gardijska brigada odlaze u Glamočko polje pripremajući se za pohod prema Banjoj Luci.</p>
<p>Dana 9. rujna 1995. godine, usporedo s početkom NATO-ova bombardiranja položaja bosanskih Srba, hrvatske snage (HV i HVO) pokreću akciju »Maestral«. Ubrzo pada Drvar, a 7. brigada osvaja važan planinski prijevoj Mliništa. U drugoj fazi akcije padaju Šipovo i Jajce. Istodobno, muslimanske snage nadiru sa zapada približavajući se Prijedoru. Nakon tjedan dana borbi »Maestral« je završio, a na putu prema Banjoj Luci ostalo je još samo jedno jače uporište, Mrkonjić Grad. </p>
<p>Posljednja ratna operacija Hrvatske vojske, poznata kao »Južni potez«, počinje 6. listopada. Nakon žestokih četverodnevnih borbi u kojima je na suprotnoj strani sudjelovao i poznati ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan, hrvatske snage osvajaju Mrkonjić Grad, te izbijaju na planinu Manjaču. Sedma brigada je zaobišla grad, a prigodom ulaska 4. gardijske brigade protuoklopnom raketom pogođen je oklopni transporter u kojemu je poginuo načelnik stožera brigade brigadir Andrija Matijaš Pauk. Prema tvrdnjama nekih hrvatskih novina, u odmazdi koja je uslijedila ubijeno je stotinjak zarobljenika i civila.</p>
<p>Operacija »Južni potez«, čija je namjera navodno bila osvajanje Banje Luke, prekinuta je na inzistiranje međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske postrojbe nalazile dvadesetak kilometara od toga grada.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Simonić: Za ratne zločine treba suditi kod kuće</p>
<p>RIJEKA, 17. studenoga</p>
<p> - »HSS je stranka sa stoljetnom tradicijom, koja je znala voditi Hrvatsku, a čiji rad danas mnogi nastoje svesti na razinu poljoprivrednog sindikata«, rekao je potpredsjednik Vlade Ante Simonić na Izbornoj skupštini primorsko-goranskoga HSS-a u nedjelju u Rijeci. Naglasio je da je HSS važan partner unutar vladajuće koalicije koji unosi novu kvalitetu u politički život zemlje i pridonosi općem boljitku. </p>
<p>Osim toga, ta stranka, uz predsjednika Sabora i potpredsjednika Vlade, ima najviše župana (sedam), tri ministra i 15 saborskih zastupnika. Simonić je upozorio da »politički partneri moraju prepoznati HSS-ovu dobronamjernost, želju i obvezu za nošenjem tereta odgovornosti«. Govoreći o haaškim optužnicama, potpredsjednik Vlade je podsjetio da ratni zločini ne zastarijevaju. Pritom je naglasio: »Ne pristajemo da se sudi našoj domovini te politički ocjenjuje Domovinski rat. Za ratne zločine treba suditi kod kuće, a Hrvatska mora učiniti golem napor da svoje sudstvo osposobi za taj mučan i zahtjevan posao«. </p>
<p>Simonić je istaknuo i da Hrvatska želi biti partner međunarodnoj zajednici koja »treba pomoći da naš pravni sustav profunkcionira, a ne da se ponaša kao da je naša zemlja samoposluga iz koje svatko iznosi što poželi«. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nastavak suđenja »gospićkoj skupini«</p>
<p>RIJEKA, 17. studenoga</p>
<p> - Prije više od mjesec dana prekinuto suđenje optuženima za ratne zločine u Gospiću - Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu, Ivici Rožiću, Stjepanu Grandiću i Milanu Čaniću - trebalo bi se nastaviti u ponedjeljak, 18. studenoga na Županijskom sudu u Rijeci. Suđenje je prekinuto zbog bolesti prvooptuženog Tihomira Oreškovića, čije se zdravstveno stanje u međuvremenu stabiliziralo, pa je iz Bolnice za osobe lišene slobode u Zagrebu vraćen u riječki zatvor.</p>
<p>Svi optuženi, osim Norca, koji je pritvoren nešto kasnije, u pritvoru su već dvije godine, samo suđenje traje već godinu dana, a dosad je saslušano stotinjak svjedoka, među kojima desetak u Beogradu i troje u Njemačkoj. Idućih bi se dana pred sutkinjom Ikom Šarić trebalo pojaviti još nekoliko svjedoka, a potom idu završne riječi obrane i optužbe. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ako ne dobiju 25 posto veće plaće, carinici kreću u štrajk </p>
<p>Nakon štrajka u srpnju carinici su dobili usmeno obećanje ministra financija o povećanju plaćaa / Ako se dogovor ne postigne, prometna katastrofa koja je za dlaku izbjegnuta u jeku turističke sezone, mogla bi Hrvatsku zadesiti uoči božićnih blagdana </p>
<p>ZAGREB, 17. studenoga</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac u srijedu će imati posljednju priliku izgladiti nesporazume s carinicima i tako spriječiti njihov štrajk koji bi doveo do blokade prometa u cijeloj državi. Prema riječima predsjednika Carinskog sindikata Hrvatske Željka Popovića, nakon višemjesečnog ignoriranja problema carinika, ministar Crkvenac u petak je primio predstavnike sindikata, ali dogovor nije postignut. </p>
<p>»Predstavnici Ministarstva na sastanak su došli nepripremljeni i pokazali nepoznavanje carinske struke, pa je odlučeno da će na traženja sindikata konačan odgovor dati u srijedu«, rekao je Popović dodavši da carinici neće odustati od zahtjeva za povećanjem plaća od 20 do 25 posto. Popović ističe da od svih državnih službi carinici imaju najniže plaće koje u prosjeku iznose oko 3000 kuna. </p>
<p>Sindikat, koji okuplja više 1500 carinika, oštro je reagirao vidjevši da u prijedlogu proračuna za iduću godinu nije predviđeno povećanje njihovih plaća. Budući da proračun još nije do kraja definiran, još postoji mogućnost da se udovolji željama carinika. Njihov se status tijekom proteklih nekoliko godina nije mnogo promijenio, a problemi su se, kaže Popović, u međuvremenu samo nagomilali. </p>
<p>Dodaje kako se od carinika s mizernim plaćama očekuje da otkrivaju švercere i kriminalce, što je nerijetko vrlo opasan posao. Iako se o tome govori već nekoliko godina, hrvatski carinici su još uvijek među posljednjima u Europi koji ne nose oružje za samoobranu. Sve ozbiljne države, objašnjava Popović, imaju dobro organiziranu i zadovoljavajuće plaćenu carinsku službu, što je osnovni preduvjet za suzbijanje korupcije među carinicima. </p>
<p>Istodobno, prema planu državnih prihoda za iduću godinu predviđen je daljnji rast naplate trošarina i carina, čime će se carinicima posao povećati. Ogorčeni su i kadrovskom politikom koju, kršeći Zakon o carinskoj službi, provodi Ministarstvo financija, a u kojoj su, kaže predsjednik CSH, osnovni kriteriji politička podobnost i nepotizam. Pritom, dodaje, najgore prolaze ljudi koji pošteno i savjesno godinama rade svoj posao u Carini. Prvi štrajk carinika u povijesti samostalne Hrvatske održan je početkom srpnja, no od tada do danas sve je ostalo na usmenim obećanjima ministra financija o povećanju plaća. Stoga Popović naglašava da ovaj put carinici neće napustiti pregovore dok ne dobiju pismena jamstva. Ako se dogovor ne postigne, prometna katastrofa koja je za dlaku izbjegnuta u jeku turističke sezone mogla bi Hrvatsku zadesiti uoči božićnih blagdana kad je promet na graničnim prijelazima intenzivniji nego inače. Kolone vozila i višednevna čekanja na ulazima u Hrvatsku, odnosno prometna blokada, imala bi dalekosežne posljedice i za hrvatsko gospodarstvo, a to je važan adut u Popovićevim rukama. Naime, štrajk je, tvrdi on, posve legalan i jedini preostali način za izražavanje nezadovoljstva s obzirom na to da svi drugi oblici pritisaka dosad nisu urodili plodom.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20021118].
|
