NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020614].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 278838 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Novi pregovori o granici sa Slovenijom?</p>
<p>Zamjenik predsjednika Vlade Dražen Budiša ustvrdio da će Vlada »uskoro definirati nove pregovaračke pozicije«, jer je »svjesna da je većinsko raspoloženje u Saboru protiv tog sporazuma«/ »Sporazum o granici s Hrvatskom je parafiran i kod toga ostajemo«, ističe glasnogovornica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Nataša Prah/ Akademik Vladimir Ibler tvrdi da hrvatskim i slovenskim parafom na Nacrtu ugovora nije nastala nikakva međunarodnopravna obveza</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Hrvatska vlada je, čini se, napokon odustala od parafiranog sporazuma o ustanovljavanju granične crte sa Slovenijom. Zamjenik predsjednika Vlade Dražen Budiša potvrdio je to u srijedu u Saboru ustvrdivši da će Vlada u vezi s tim »uskoro definirati nove pregovaračke pozicije«, jer je »svjesna da je većinsko raspoloženje u Saboru protiv tog sporazuma«. </p>
<p>To je prva izjava jednog predstavnika izvršne vlasti kojom se jasno naznačava da će službeni Zagreb definitivno odustati od parafiranog Nacrta ugovora o granici između Slovenije i Hrvatske, uz Budišinu ogradu da »odluka o tome još nije donesena«. </p>
<p>Prve reakcije iz Ljubljane govore da će Slovenci i dalje ustrajati na stajalištu da su parafiranjem graničnog sporazuma pregovori za njih završeni. </p>
<p>»Slovenska su stajališta jasna i neće se mijenjati. Sporazum o granici s Hrvatskom je parafiran i kod toga ostajemo«, kazala je povodom Budišine izjave glasnogovornica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Nataša Prah. </p>
<p>Time je samo ponovila tvrdnje tamošnjih političara koji tvrde da je parafiranjem Nacrta ugovora o granici za Hrvatsku stvorena obveza koju ona treba ispuniti. To je više puta ponovio i predsjednik slovenske vlade Janez Drnovšek. Međutim, akademik Vladimir Ibler je u nedavnu intervjuu za Vjesnik osporio takvu argumentaciju. </p>
<p>Pozivajući se na Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora koja obvezuje i Hrvatsku i Sloveniju, akademik Ibler je ustvrdio da »činjenicom da su dva pregovarača, hrvatski i slovenski, stavili svoje parafe na Nacrt ugovora o granici nije ni za jednu stranu nastala nikakva međunarodnopravna obveza«. </p>
<p>Parafiranjem se ustanovljuje da su se pregovarači sporazumjeli o parafiranom tekstu koji je na svakoj parafiranoj stranici, kazao je tom prigodom akademik Ibler, ističući da »time ugovor nije potpisan«. </p>
<p>Jedina mogućnost da samim parafiranjem, ali ukupnog teksta, a ne pojedinih stranica tog teksta ugovora, država izrazi svoj pristanak da njime bude vezana, predviđena je u članku 12. Bečke konvencije. </p>
<p>U njemu, kako je pojasnio akademik Ibler, među ostalim stoji da »parafiranje teksta vrijedi kao potpisivanje ugovora ako se ustanovi da su se države pregovarateljice tako sporazumjele«. </p>
<p>Međutim, koliko je poznato, nikakvoga takvog dogovora nije bilo, a i sam način parafiranja Nacrta ugovora o granici to potvrđuje (parafirala se svaka stranica, a ne ukupan tekst). </p>
<p>Hrvatskoj preostaje ustrajanje na arbitraži</p>
<p>Hrvatski je pregovarač, naime, svoje inicijale stavio u lijevi donji kut svake stranice, a slovenski svoje inicijale u desni gornji kut svake stranice i dodao pritom tri riječi: »konačno radno usklađivanje«.</p>
<p>Tumačenje akademika Iblera još nitko nije osporio, ni s hrvatske ni sa slovenske strane. Slijedom toga, iz parafirana Nacrta ugovora o granici sa Slovenijom za Hrvatsku ne proizlaze nikakve međunarodnopravne obveze. </p>
<p>Slovenci će, vjerojatno, zbog političkih razloga, ali i zbog činjenice da taj parafirani sporazum »ispunjava sve njihove želje« i dalje inzistirati na takvom sporazumu, međutim, pravno to nema nikakvu važnost. </p>
<p>U tom kontekstu Budišina izjava da će hrvatska Vlada uskoro definirati nova polazišta u pregovorima o granici sa Slovenijom, iako odluka o tome još nije donesena, znakom je da ekipa s Markova trga želi i formalno staviti ad acta taj nesretni granični sporazum sa Slovenijom koji je hrvatska javnost konsenzusom odbacila. </p>
<p>Sporazum, naime, nije utemeljen na kompromisu nego na hrvatskim teritorijalnim ustupcima pogotovo u vezi s granicom na moru, te čudnim rješenjima nepoznatima u dosadašnjoj međunarodnoj praksi. </p>
<p>Može se pretpostaviti da će Slovenija odbaciti eventualne nove pregovore o granici. Jedino što u tom slučaju preostaje Hrvatskoj jest strpljivost i inzistiranje na međunarodnoj arbitraži koju Europski parlament nedavno nije isključio kao mogućnost rješenja graničnih sporova, iako su Slovenci to tražili. </p>
<p>Do postizanja konačna dogovora o granici između dviju država, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, vrijedit će »crta sredine« što znači da hrvatska policija treba kontrolirati polovicu Piranskog zaljeva i određeni morski pojas ispred njega do granice s Italijom, kako je to uostalom činila i u bivšoj Jugoslaviji (u vezi s tim valjalo bi ponovno na HTV-u prikazati češki film iz tog vremena koji govori o tome). </p>
<p>Time se, dakako, Sloveniji neće onemogućiti pravo pristupa moru koji kao obalna država ima, jer će i slovenski i strani brodovi i nadalje slobodno prolaziti kroz hrvatsko teritorijalno more (tzv. pravo neškodljiva prolaska) do slovenskih luka.</p>
<p>Dakako, unatoč odustajanju od parafiranog sporazuma o granici Hrvatska želi zadržati dobre odnose sa Slovenijom o čemu govore i ustupci u Sporazumu o pograničnom prometu, povratak slovenskoga špijunskog kombija... </p>
<p>Potezi dobre volje, međutim, odavno se očekuju i sa slovenske strane, a njih nikako nema. Slovenska vojska još drži Svetu Geru, iako je to i za tamošnje stručnjake nesporno hrvatski teritorij, problem povrata duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama i poduzećima još nije na vidiku, a i povrat hrvatskog dijela nuklearke Krško nije sasvim izvjestan, iako je čak i jedan slovenski ministar nedavno ustvrdio da je slovensko prisvajanje nuklearke prije četiri godine bila »čista krađa«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Razmišlja li ovih dana Mladen Bajić o smjeni nekih svojih ljudi?</p>
<p>Prema podacima koje je »Vjesnik« uspio prikupiti u četvrtak, policija je dovršila posao na utvrđivanju autentičnosti transkripata koji Dunju Pavliček-Patak teško terete u slučaju »remetinečke mafije« - dileme nema, transkripti su izvorni prijepis njezinih razgovora/ Koju ulogu u tome ima Radovan Ortynski/ Što je zapravo htio Krunoslav Canjuga?</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Bila je to neobična konferencija za novinare u Državnom odvjetništvu. Glavna govornica, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Dunja Pavliček-Patak, uspjela je pred novinare doći tek u trećem pokušaju. Njezin zahtjev da se javno obrani od ocjena udijeljenih joj u jednom tjedniku glavni državni odvjetnik prihvatio je tek uz jedan uvjet. Na susretu s novinarima Pavliček-Patak trebao je predstaviti županijski tužitelj Krunoslav Canjuga. </p>
<p>No Mladen Bajić odlazi u Haag u državnom izaslanstvu i nakon povratka saznaje da ga nisu poslušali ni Dunja Pavliček Patak ni njezin neposredni rukovoditelj Krunoslav Canjuga. Unatoč striktnoj zabrani da se pred novinarima svađa s nekima od njih, Dunja Pavliček-Patak je upravo to učinila. Sukob s novinarkom Jasnom Babić pretvorio se u skandal kad je tjednik Nacional objavio transkripte koji teško terete tužiteljicu u slučaju tzv. remetinečke mafije. </p>
<p>A Krunoslav Canjuga, zagrebački županijski odvjetnik i zapravo drugi čovjek hrvatskog tužiteljstva, ničim izazvan pred novinarima je pokrenuo temu o 530 milijuna maraka teške krađe u Ini. Zašto je Canjuga spomenuo taj slučaj? Ima li to ikakve veze s činjenicom da su »inkriminirane osobe« u slučaju Ine protuteža hadezeovskim razmimoilaženjima s čije je strane i zbog Zaklade inkriminirani Ivić Pašalić? Ako nema, je li se to Krunoslav Canjuga htio pohvaliti da njegova služba radi na velikim, a ne samo na malim ribama iz podzemlja? Ako ima, onda bi zagrebački državni tužitelj barem svojemu šefu morao objasniti svoje motive. </p>
<p>Prema podacima koje je Vjesnik uspio prikupiti u četvrtak, policija je dovršila posao na utvrđivanju autentičnosti transkripata Dunje Pavliček-Patak. Dileme nema, transkripti su izvorni prijepis njezinih razgovora. Pustimo zasad na stranu pravno vaganje razloga zbog kojih jedan državni tužitelj vodi tu vrst razgovora s ljudima za koje zna da su upleteni u podzemne poslovne i kriminalne mreže.</p>
<p> Na novinama nije da prosuđuju kakva smisla ima za neka buduća suđenja ta vrsta »skupljanja dokaza«. Ono što ipak prvo pada na pamet jest usporedba datuma kad su ti razgovori vođeni s današnjim nadnevkom do kojega ništa, ali baš ništa nije pretvoreno čak ni u optužni prijedlog, nekmoli ozbiljnu optužbu. Za koga je i zašto razgovor s ubijenim Marinovom vođen, ako ne u svrhu skupljanja argumenata za tužiteljsku reakciju? </p>
<p>Ako je točna informacija kojom raspolažemo, da je transkript autentičan, Dunja Pavliček-Patak morat će odgovoriti na pitanja koja su već ranije postavljena, a vezana su uz njezin mandat. Posebno mandat zastupnice optužbe u spomenutom remetinečkom slučaju. Zar je moguće, a tako sada čitatelj dostupnih materijala može zaključiti, da je državno tužiteljstvo bilo navijačem na jednoj od strana podzemnoga rata. Odgovor na taj upit je tim važniji što se u međuvremenu uz klan ubijenog Bagarića i ubijenog Sliška pojavio i treći »mafijaški faktor«: Hrvoje Petrač. Gdje on spada, s obzirom da se oko njegove kriminalne uloge vode i teški medijski ratovi. </p>
<p>U čitavoj priči ne treba zaboraviti da je Dunja Pavliček-Patak u vrijeme kad poduzima dio poslova, o kojima se zbog sukoba s jednom novinarkom sad nešto više zna, bila podređenim državnim službenikom Radovanu Ortynskom. Je li Ortynski nešto znao, ako ne sve, o aktivnostima svoje tužiteljice. Nisu slučajno ono »svoje«, jer su ovdašnji mediji nebrojeno puta ustvrdili da su Pavliček-Patak i Ortynski prst i nokat tužiteljske službe. </p>
<p>Zanimljivo, iako je u onoj famoznoj torbi kojom je paradirao Saborom imao svega i svačega, a po izjavi Mladena Bajića uglavnom materijala vezanih uz postupke u tijeku, ni jednim slovom nije spomenuto da bi u dokazivanju sprege podzemlja i politike, podzemlja i pravosuđa bila riječ o sprezi podzemlja i zamjenice zagrebačkog županijskog tužitelja. Je li moguće baš da moćni Ortynski ništa nije znao o poslovima u radno i slobodno vrijeme jedne od svojih najbližih suradnica? </p>
<p>Očito je da će formalnim, javnim priznanjem autentičnosti transkripata koji teško terete Dunju Pavliček-Patak službeno i privatno istraga morati doći i do Radovana Ortynskog, ma koliko on bio trenutačno nedostupnim pretplatnikom za telefonsku vezu ili mirnim građaninom koji je u potrazi za svojom egzistencijom. </p>
<p>Međutim, ako je Dunja Pavliček-Patak sama sebe donijela na stegovnu streljanu, kako objasniti postupak Krunoslava Canjuge. Dok se vode stranački i politički ratovi oko prodaje Ine, dok je na snazi moćan antiglobalizacijski lobi koji tvrdi da je ova vlast prodala Hrvatsku svijetu, ozbiljan državni posao kao što je prodaja naftne kompanije ugrožava istup državnog tužitelja. Bez da su ga novinari pitali, bez da je u ičemu imao ikakva povoda, Canjuga je novinarima ponudio senzaciju. </p>
<p>Kad se odluči javiti Mladenu Bajiću, morat će imati u glavi složeno objašnjenje zašto je to rekao i procjenu koliko je tim istupom ugrozio akciju koju Državno tužiteljstvo vodi u aferi Ina. U protivnom, državnoodvjetničko vijeće uskoro bi na dnevnom redu moglo imati i dva tako istaknuta tužiteljska imena.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Izbačene Volciceve nespretnosti iz rezolucije o Sloveniji</p>
<p>Nakon prihvaćanja izmijenjenog teksta izvješća o Sloveniji, u kojem se prethodno provuklo nekoliko za Hrvatsku vrlo bitnih netočnosti i nespretnosti, Europski je parlament sačuvao obraz ne uplićući se u stvari koje su po svemu zaista pitanja bilaterale dviju zemalja </p>
<p>BRUXELLES, 13. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europski je parlament u velikom paketu svojih rezolucija o kandidatima za ulazak u EU usvojio i tijekom procedure izmijenjeni tekst o »jednoj od najbolje pripremljenih zemalja-aplikantica«, kako je izvještač Europskog parlamenta Demetrio Volcic s punim pravom opisao Sloveniju. To i ne bi bila vijest vrijedna veće medijske pozornosti (Slovenija, srećom, jest jedna od najbolje pripremljenih zemalja u čekaonici za EU) da stvaranje teksta rezolucije, pogotovo onog sitnog dijela o rješavanju graničnih pitanja s Hrvatskom, nije postalo predmetom živahne diplomatske aktivnosti i potom velike medijske kampanje u kojoj se nije štedjelo verbalno oružje, pa ni uvrede.</p>
<p>Cijela je priča - podsjećanja radi - počela prijedlogom rezolucije koji je za Sloveniju sastavio talijanski europarlamentarac Demetrio Volcic, i u kome se provuklo nekoliko za Hrvatsku vrlo bitnih netočnosti i nespretnosti, uključujući i dio teksta koji je doslovce zahtijevao da Sabor ratificira parafirani tekst sporazuma o Piranskom zaljevu i nejasnost na temelju koje se moglo zaključiti da je slovenski parlament taj sporazum već blagoslovio. Hrvatska je strana smatrala potrebnim upozoriti parlamentarce na nepreciznosti, što je učinjeno podastiranjem non papera, neslužbene informacije o činjenicama kako ih vidi i tumači hrvatska strana, nakon čega je tekst izmijenjen na zasjedanju parlamentarnog odbora za vanjsku politiku i u korigiranom izdanju stigao na završno izglasavanje plenarne parlamentarne sjednice.</p>
<p>U izmjeni originalnog teksta sudjelovalo je kasnije i slovensko ministarstvo vanjskih poslova, upozorivši Volcica da bi spominjanje arbitraže dodatno otežalo i kompliciralo rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja tako da je arbitraža uklonjena. Neslužbeno, Volcicev prvi prijedlog o potrebi sporazuma nije ni sastavljan u njegovu kabinetu, nego južnije od Bruxellesa, pa je Volcic bio prilično nezadovoljan kad se uspostavilo da je njegovo izvješće Parlamentu sadržalo i neke prejudicirane činjenice na koje se on nije ni osvrtao, vjerujući u korektnost proslijeđenih mu informacija. Nadalje, nespominjanje preporuka i zahtjeva sastanka na vrhu u Helsinkiju u zaključcima, što je tražila slovenska strana, ne stavlja izvan snage obveze novih članica da prije ulaska u EU srede svoja neriješena pitanja sa susjedima, koja mogu uključiti i opciju međunarodne arbitraže u krajnjem slučaju, potroše li se sva druga sredstva.</p>
<p>Zaključci su ustanovili činjenice, izrazili zadovoljstvo postignutim i na tome stali. Rezolucija pridonosi smirivanju stanja: bilježi postignuća Slovenije u dobrosusjedstvu, a Hrvatska može biti zadovoljna, jer u svom konačnom obliku rezolucija ne nameće rješenja mimo demokratske procedure. Podsjećanja radi, Slovenija se s pravom bunila kad je Komisija, tijekom pregovora, onako s visoka inzistirala na ubrzanju parlamentarne procedure o privatizaciji banaka, držeći da je brzina stvar njezina parlamenta, a ne »diktata iz Bruxellesa«. Pokušavajući nametnuti - nediplomatskim sredstvima, no pokušaj je valjda bio vrijedan rezultata - da rezolucija Europskog parlamenta obveže Hrvatski sabor na rješavanje jednog bilateralnog pitanja, slovenska diplomacija išla je putem koji je u praksi s pravom odbacivala kao »diktat«.</p>
<p>Nakon buke i bijesa - srećom, više po medijima, nego između vlada i ministarstava dvaju susjeda - parlamentarna je rezolucija smjestila sve na mjesto kojim su zadovoljne obje strane, a Europski je parlament očuvao obraz ne uplićući se u rješavanje pitanja koja su po svemu zaista pitanja bilaterale dviju zemalja.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Odricanje od apstinencije</p>
<p>Hrvati, kad potegnu, voze s četiri promila alkohola u krvi, ali kad apstiniraju, tad šiju i najuhodanije europske demokracije/ Nogometaši su 1998. spasili HDZ od pada s vlasti. Opstanak koalicije sigurno ne ovisi o rezultatu utakmice Hrvatska-Ekvador, ali bi navijačka radost ili gnjev mogli utjecati na opće raspoloženje</p>
<p>ZORAN VODOPIJA </p>
<p>U prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj glasovalo je 35 posto upisanih birača, što je rekordna francuska apstinencija. Ništa prema lokalnim izborima za vijeća mjesnih odbora u Rijeci i Đakovu. U ta dva grada glasovalo je oko osam posto birača! Istina, nitko živ ne zna što su to vijeća mjesnih odbora i čemu zapravo služe, ali hrvatska je apstinencija zastrašujuća. Hrvati, kad potegnu, voze s četiri promila alkohola u krvi što znači da su klinički zapravo mrtvi, ali kad apstiniraju, tad šiju i najuhodanije europske demokracije.</p>
<p>Dobro, znamo da Francuzi apstiniraju jer su razočarani predsjedničkim izborima na kojima su u drugom krugu morali glasovati za Chiraca da bi izbjegli Le Pena. Izborno se njihalo u Europi s lijeva nagnulo na desno. Ostao je samo Tony Blair u Velikoj Britaniji kao posljednji Mohikanac onog »trećeg puta« koji su socijaldemokrati i liberali zamislili kao neki kapitalizam s ljudskim likom. Ali kao što nije prošao socijalizam s ljudskim likom, tako je očito propao i taj »treći put«.</p>
<p>Hrvatska je tako mlada i nezrela demokracija da sve što radi, čini prvi put. Plebiscitarno je glasovala na referendumu za neovisnost, na prvim izborima za HDZ i na onima 2000. godine za šesteročlanu koaliciju. Kad je ona jaka većina, koja je prije dvije i pol godine glasovala za promjene, vidjela da se promijenila samo retorika i da nesložna preostala petorka silno pazi da se ne bi zamjerila HDZ-u koji će se možda opet vratiti na vlast - prisjelo joj je svako glasovanje. HDZ u obnovi odnio je tako većinu među onih osam posto kojima se dalo hodati do birališta.</p>
<p>Apstinenti su široka kategorija pučanstva u koju spada lijeno građanstvo, razočarano seljaštvo i apolitična mladost. Građani se ponašaju kao friški apstinenti: bijesni su na sve koji još uvijek puše, osobito prozirna politička obećanja. Seljaci znaju da državne subvencije spašavaju francuske seljake, ali ne žele znati da su francuski proizvodi zbog toga nekonkurentni i da Hrvatska po proračunu još dugo neće biti Francuska. Mladi pak žive u svom bipolarnom svijetu iz kojega teško izlaze van: oni pametniji ubrzano studiraju da bi čim prije pobjegli izvan Hrvatske, dok oni koji imaju lošije startne pozicije i neizvjesnu budućnost utapaju svoju strepnju u pivu, maturalnim ispadima i navijačkom nasilju.</p>
<p>»Više nismo imali vjere ni u što osim u nogomet, a sad nemamo ni to«, rekla je Susane (38) nakon što je Švedska izbacila Argentinu sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Japanu i Koreji. »Očajnički sam trebao nešto što bi mi skrenulo misli od borbe za preživljavanje«, kaže arhitekt Juan Topic, jedan od 25 posto nezaposlenih Argentinaca.</p>
<p>Francuska je u puno boljem položaju od Argentine, zemlje u stečaju. Zato Francuzi lakše podnose svoj nogometni debakl iako ih je, kao svjetske prvake, izbacio Senegal čiji plaćenici masovno igraju u francuskoj ligi.</p>
<p>Hrvatska je nogometna reprezentacija osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. spasila HDZ od pada s vlasti. Današnja koalicija na vlasti svojim se odlučnim nedjelovanjem dovela u sličan položaj. Njezin opstanak sigurno ne ovisi o rezultatu utakmice Hrvatska-Ekvador, ali bi navijačka radost ili gnjev mogli utjecati na opće raspoloženje u zemlji. Današnju vlast navijači ne poistovjećuju s reprezentacijom, kao što su to činili 1998. s hadezeovskim dvojcem Tuđman-Ćiro Blažević.</p>
<p>Stipe Mesić i Ivica Račan nemaju nikakve veze s Mirkom Jozićem niti mu pružaju emocionalnu i inu logistiku, kao što je to bio slučaj u bliskoj vezi Tuđman-Blažević. Mesić je tek usput spomenuo mogućnost da ode u Japan ako Hrvatska dogura do finala, što je toliko ostvarivo kao i mogućnost da Hrvatska preskoči nervoznu Sloveniju na putu u Europsku uniju.</p>
<p>Hrvatska je u nogometu, kao i u politici, podijeljena. U politici imamo retroHrvatsku koju personificira Pašalić svojim svjedočenjem u Haagu i aferom oko »zagubljenog« iseljeničkog novca koji su HDZ-ovi torbari kupili do 1992. po svijetu. Imamo i cyberHrvatsku koja bi se htjela brže izvući iz balkanskoga gliba priključkom na Europu.</p>
<p>U nogometu imamo apstinentsku manjinu za koju su nogometaši »gurači napuhane kožne mješine« (Igor Mandić) i većinu koja opčinjena zuri u televizijske ekrane i strepi do posljednjega sučevog zvižduka (Veselko Tenžera je bio hemingvejski zaljubljen u nogomet i boks). Osobno se u ovom slučaju utapam u većini. Zurim i strepim premda znam da oni to ne zaslužuju. Iracionalne emocije. A slično puste ulice zbog televizijskog prijenosa koristim za mirno šetanje psa jedino kad je Eurosong ili neka slična zvizdarija na kojoj ujedinjena Europa međusobno razmjenjuje humpa-cumpa narodnjake u istom celofanu.</p>
<p>Inače uopće ne apstiniram. Još nije vrijeme za to.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Štrajkom na štrajk</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Taman kad približno 2,5 milijuna Hrvata uplati police dopunskog zdravstvenog osiguranja, plaćajući time ono što su imali i dosad, odnosno dugogodišnje dubioze zbog katastrofalne politike zdravstvenih vlasti, liječnici i medicinske sestre mogli bi u štrajk. Radi plaća. Koje godinama nisu rasle i koje nisu dostojne razine njihove odgovornosti.</p>
<p>Taman kad se prema Hrvatskoj zapute prve kolone inozemnih turista, ne bi li kod nas odmorili dušu i usput ostavili nešto novca, carinici bi mogli u štrajk. Neće prekinuti rad. Naprotiv. U štrajku će, kažu, koristiti sve ovlasti koje inače ne koriste da bi se na graničnim prijelazima stvorile velike kolone i iživcirali turisti. Zato što već dugo traže veće plaće. Ali im se iz Ministarstva financija i Carinske uprave jednostavno - ne javljaju.</p>
<p>Taman kad je na snagu trebao stupiti ljetni vozni red u željezničkom prometu, neki su vlakovi u ovoj zemlji stali. Dva sindikata u koeficijentima i pravima (čitaj u visini plaća) žele izjednačavanje sa zaposlenicima HŽ-a koji imaju istu stručnu spremu i koje je Vlada, tvrdi se, posebno »nagradila«.</p>
<p>Na sreću, taman kad su na HTV-u počele prijetnje tihim štrajkom zbog toga što nije potvrđen izbor urednika koje je predložila glavna urednica, potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio je poskupljenja struje i plina. Zbog kojih, rekao je Linić par dana kasnije u aktualnom saborskom satu i još aktualnijem večernjem Dnevniku, neće uslijediti ono što građani na temelju iskustva mogu predvidjeti i u dubokom snu: poskupljenja svega i svačega.</p>
<p>Za sve pobrojane probleme postoje rješenja. Potpredsjednika Vlade bismo, nakon što poskupi struja, mogli poslati liječniku. Neka tamo provjeri može li liječnik svojom plaćom platiti račun za struju i grijanje. Potom neka provjeri hoće li mu u ljekarni priznati karticu dopunskog osiguranja (jer i ljekarne, naime, najavljuju jednu vrstu štrajka prema HZZO-u koji neredovito plaća!). Nakon toga bi o tome iz prve ruke mogao izvijestiti Vladu, umjesto da je svojim izvještajima živciraju novinari. Carinike možemo potplatiti da žmire dok uvozimo novo vozilo i mobitele za Ministarstvo financija. Carinicima će tako rasti prihodi, Ministarstvo će moći biti u kontaktu s građanima, a mi nećemo ovisiti o željezničkom prometu.</p>
<p>A prozor u (bolji?) svijet - televizor - ionako se lako gasi, čime ujedno smanjujemo račune za struju i štrajkamo protiv lošeg programa koji nam ostavlja previše vremena. Da sanjamo. O tome da ćemo jednom živjeti u normalnoj zemlji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prijelazno rješenje za Prevlaku?</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan pokušao je u sjedištu UN-a u New Yorku ishoditi završetak mandata promatračima UN-a na Prevlaci tijekom ove godine. Prema njegovim bi se očekivanjima 15. srpnja, umjesto na uobičajenih šest mjeseci, mandat misiji UN-a mogao produljiti samo na tri mjeseca jer, kako je rekao, Hrvatska i SR Jugoslavija, mogu riješiti to pitanje u bilateralnim razgovorima.</p>
<p>Iako Hrvatska ima potporu SAD-a i nekih drugih članica Vijeća sigurnosti za što skoriji odlazak misije UNMOP-a s Prevlake, Europska unija inzistira na zajedničkom dogovoru Hrvatske i SR Jugoslavije o tomu kako se, navodno, ne bi stekao dojam da je ta država izgubila još jednu bitku. </p>
<p>U tu se svrhu spominje i neko prijelazno rješenje koje ne bi bilo konačno, ali bi, može se pretpostaviti, promatrače UN-a poslalo kući, a Konavljanima omogućilo pristup zemljištu na tom poluotoku. Prema dosad poznatim informacijama, to bi rješenje uključivalo poseban režim prelaska granice i demilitarizaciju određena dijela teritorija s obiju strana državne međe. </p>
<p>U vezi s tim, kako je najavljeno, potkraj ovog mjeseca održat će se zajednički sastanak hrvatsko-jugoslavenske delegacije na kojem će se pokušati sročiti zajednički dokument koji bi se uputio UN-u. Valja podsjetiti da su ministri vanjskih poslova dviju država, Picula i Svilanović, već uputili zajedničku izjavu UN-u u kojem je Beograd nakon dugo vremena prvi put jasno pristao na Badinterova načela da su bivše međurepubličke granice zapravo međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. U tom kontekstu je i Prevlaka prestala biti teritorijalnim pitanjem što je u vrijeme Miloševićeva režima uporno zagovarala jugoslavenska diplomacija. </p>
<p>Međutim, ne treba isključiti mogućnost da Beograd pokuša nekim drugim ustupcima »naplatiti« svoj pristanak na bilo kakvu varijantu završetka mandata UN-a na Prevlaci. Budu li oni političke naravi, poput, na primjer, potpore uključenju u međunarodne institucije, o njima se može razgovarati, međutim, bilo kakvi zahtjevi u smislu mijenjanja avnojskih granica oko Dunava ili pri određivanju morskog razgraničenja na ulazu u Boku kotorsku za hrvatsku stranu ne dolaze u obzir. Hrvatskoj je, naime, važno brzo rješenje Prevlake, ali ne pod svaku cijenu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Saudijski protektorat za Palestince </p>
<p>Ono što saudijski protektorat može postići jest stvaranje struktura koje neće biti povezane s terorizmom, bombašima-samoubojicama i suprotstavljenim paravojskama / Dobronamjerne ideje Ujedinjenih naroda i Europske unije o uvođenju međunarodnih mirovnih snaga koje bi odvojile Izrael od Palestinaca potječu od diplomata koji samo premeću papire i čije iskustvo u operacijama održavanja mira (u Srebrenici ili Ruandi, na primjer) ne ulijeva nimalo povjerenja </p>
<p>PIŠE: SCHLOMO AVINIERI</p>
<p>Dvije suprotstavljene potrebe nadvijaju se nad Srednjim istokom. Palestinci moraju obnoviti političke strukture, gotovo posve uništene nedavnim izraelskim upadima na Zapadnu obalu. No, jasno je da Palestinci nisu sposobni stvoriti vlast koja bi bila neokaljana terorizmom i oslobođena ideologije koja žestoko osporava pravo na postojanje Izraela. </p>
<p>Nakon mirovnih sporazuma iz Osla prije jednog desetljeća, oni koji podupiru mir, i u Izraelu i u inozemstvu, nadali su se da će se PLO - oružani pokret za nacionalno oslobođenje duboko uvučen u terorizam - preobraziti u odgovornu i održivu političku strukturu. Samo bi tako palestinska država mogla živjeti u miru uz Izrael. Ako je Afrički nacionalni kongres u Južnoj Africi mogao proći takvu transformaciju, zašto ne bi mogli i Palestinci? Nada da bi Yasser Arafat mogao postati palestinski Nelson Mandela nadahnjivala je čak i Izraelce, inače sumnjičave prema procesu iz Osla. </p>
<p>To se nije dogodilo. Arafat je propustio povijesnu priliku da oživotvori san o palestinskoj državi kada je 2000. godine odbacio prijedloge američkog predsjednika Clintona i tadašnjeg izraelskog premijera Baraka, najprije u Camp Davidu, a nakon toga i u Egiptu. Umjesto toga, on je pokrenuo intifadu u kojoj su međusobno suprotstavljene palestinske paravojske počele s terorističkim i samoubilačkim napadima na izraelske civilne ciljeve, ne samo na okupiranim područjima, nego i u Jeruzalemu, Tel Avivu, Haifi, Haderi, Afuli i Netanyi.</p>
<p>Neke od tih paravojski bile su pod Arafatovom izravnom kontrolom, druge su dobile njegov poluslužbeni blagoslov, dok su treće bile njegovi protivnici. Njihov zajednički cilj, međutim, bio je od zaplašenog Izraela terorom i samoubilačkim napadima na civile iskamčiti ono što se nije moglo postići diplomacijom. Palestinska su područja potonula u bezakonje i kaos koji podsjećaju na Libanon u razdoblju od 1970. do 1980.</p>
<p>Izrael neće dopustiti obnavljanje terorističkih struktura na vlastitu pragu: to ne bi dopustila nijedna država. No, vladi Ariela Sharona ne bi se smjelo dopustiti da promašaj Palestinaca da na miran način stvore državu iskoristi za trajnu okupaciju. Što, onda, valja činiti?</p>
<p>Potpora američkog predsjednika Busha reformiranju palestinskih vlasti puna je dobrih namjera. No čak i pokušaj da se zamisli demokratska i transparentna vlast Palestinaca u trenutku kad Sirija, Egipat i Saudijska Arabija (ili bilo koja druga zemlja) ne pokazuju znakove demokratizacije puki je san. </p>
<p>Jednako dobronamjerne ideje Ujedinjenih naroda i Europske unije o uvođenju međunarodnih mirovnih snaga koje bi odvojile Izrael od Palestinaca potječu od diplomata koji samo premeću papire i čije iskustvo u operacijama održavanja mira (u Srebrenici ili Ruandi, na primjer) ne ulijeva nimalo povjerenja. Hoće li međunarodne snage uloviti bombaše-samoubojice? Hoće li raspolagati obavještajnim podacima i spremnošću da se - ako ustreba - upuste u borbu? Angažiranje takvih snaga na Srednjem istoku opasna je besmislica. </p>
<p>Palestinske institucije moraju se ponovno izgraditi, no to se treba odvijati unutar legitimnoga arapskoga konteksta. Poput Kosova i BiH, i palestinska područja valja staviti pod međunarodni protektorat, ali njime ne smiju upravljati EU ili UN. To bi trebao biti arapski protektorat koji bi po mogućnosti trebala voditi Saudijska Arabija. Saudijski protektorat nad Palestincima imat će unutarnji arapski legitimitet: takva će uprava raspolagati znanjem i tehnikama za osiguravanje sigurnosti uobičajenima u arapskom svijetu. Ona se vjerojatno neće razviti u demokratsku ili transparentnu palestinsku vlast, no na takvo što zasad ionako možete zaboraviti. </p>
<p>Ono što saudijski protektorat može postići jest stvaranje struktura koje neće biti povezane s terorizmom, bombašima-samoubojicama i suprotstavljenim paravojskama. On bi mogao zaštititi Palestince od Izraela time što će uvjeriti Izraelce da politički entitet koji nastaje na njihovom pragu neće biti tek promašena kvazidržava kojom vladaju teroristi i gospodari rata. </p>
<p>Nategnuto? Možda, ali su se konvencionalna rješenja već pokazala nedjelotvornima, pa čak i katastrofalnima. Nakon nekoliko godina saudijskog protektorata nad Palestincima, mogli bi započeti ozbiljni pregovori koji bi se više-manje temeljili na prijedlozima za mirovni sporazum koje je iznio saudijski princ Abdullah. </p>
<p>U međuvremenu je prioritet proces deeskalacije, stabilizacije i političkoga konsolidiranja unutar palestinskog društva. Saudijski protektorat mogao bi biti ključan za ove ciljeve. Svi ostali pokušaji već su propali i saudijski bi protektorat mogao biti jedini izbor i Palestincima i Izraelcima. </p>
<p>Autor je bivši generalni direktor u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova i profesor političkih znanosti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lokas je za Markićku Krleža</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Ma kakvi »Naši i vaši«?! Kakve »Olujne tišine« ili »Naše kućice, naše slobodice«?! Na Prisavlju život piše mnogo bolje komedije, drame i sapunice. Ova s izvjesnom Željkom Markić se, na opće »veselje«, nastavlja na - kako najavljuje protagonistica - sudu. Zašto? Zbog dramatike, promjene mjesta radnje i nekih, čudnim sadržajima ispunjenih glava. Jer, tek što se deset tjedana potpisivala kao urednica dnevnih informativnih emisija, koje osim skraćenja nisu doživjele baš nikakav profesionalni pomak, Željka Markić se već uspoređuje, posredno, s Joškom Lokasom. Naime, njemu je Mirko Galić - u čiju se energičnost i hrabrost javnost još uvijek nije imala prilike uvjeriti - prvo potpisao ugovor o postavljanju na mjesto urednika Redakcije kontakt programa, a zatim, navodno, potpis povukao. Zašto? Zato što ne ispunjava doista formalne uvjete (završen fakultet). Zato za posao kojim se bavi posjeduje najbitnije: iskustvo i kvalitetu. Zato što Galić nije imao hrabrosti imenovati javnosti dobro poznatog autora kviza za urednika, Lokas, siguran sam, ne plače. Za njim bi trebali plakati i Markićka, i Ulaga, i Galić, i čitav HTV. </p>
<p>Zašto bi to Lokas mogao, a Markićka ne bi smjela biti iznimka? Zato što je Lokas izniman i dokazan autor, talentiran novinar, odličan voditelj i urednik. A to sve Željka Markić, na čiju je neadekvatnu diplomu Galić trebao zažmiriti, treba dokazati. Tim više što pomišlja, kao i glavna urednica HTV-a, da je isto kormilariti najkompleksnijim programom javne televizije kao i biti jedan od članova stranih televizijskih ekipa koje su svojedobno jezdile ovim prostorima. Pazite, Markićki je preporuku za urednički posao dala novinarka i izvjestiteljica Maggie O'Kane, a ne, recimo, uprava neke strane, primjerice, britanske televizije. Je li možda Željka Markić na BBC-u, POP TV-u, Češkoj ili Albanskoj televiziji bila urednica nekog programa? Nije. I zato na HTV-u treba, korak po korak, učiti. Tek kada nauči, može izaći pred Gorana Milića i od njega zatražiti prilog za Dnevnik ili Odjeke dana.</p>
<p>Ako već Željka Markić ne vidi razliku između sebe i Lokasa, morao bi je vidjeti Mirko Galić, koji je u medijima dugo šišao travu. Prema krutim, administrativnim, socrealističkim Galićevim principima, ni Miroslav Krleža ne bi mogao biti direktor Leksikografskog zavoda, a kamoli se - da je živ - zaposliti na HTV-u kao urednik kulture. Prešišala bi ga s formalnostima i Lada Džidić. Prejaka i neadekvatna usporedba? Nije, nije... Usporede li se dva urednika koje je Galić odbio, Lokas je za Markićku (televizijski) Krleža.</p>
<p>Naricanja, pak, Nikole Kristića da je bez Željke Markić užasno teško raditi spadaju u čisti prisavski folklor i prenemaganje koje samo dokazuje koliko tek o televiziji pojma imaju oni drugi članovi Ulaga forcesa. Što se, uostalom, primjećuje u programu iz kojeg su u ime bezličnosti istjerani kriteriji, principi, stavovi i kreativnost koju demonstriraju iznimke poput Lokasa, Siniše Cmrka ili Gorana Milića.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Uvijek i svugdje drastične vlasničke promjene praćene su nepravdama koje nitko nikada nije uspio izbjeći</p>
<p>Malo pod okriljem općega nacionalnog zanosa, a malo pod okriljem rata formirana je vlasnička klasa. Ili, dogodila se je, još u socijalizmu započeta, prvobitna akumulacija kapitala građanskog društva. A bez toga povijesno neizbježna događaja</p>
<p>ne bi bio moguć ulazak u svijet tržišnog gospodarstva i postupan izlazak sa slijepa kolosijeka u koji je Hrvatska zapala prije nekoliko desetljeća</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Nakon izvješća državne revizorice o hrvatskim privatizacijsko-kriminalnim nestašlucima uzburkali su se svi mogući duhovi. I to s različitih stajališta. </p>
<p>Jedni tvrde da pretvorbu treba poništiti i sve početi iz početka, drugi kako je to nemoguće, treći da će sankcionirati kriminal. Četvrti već pripremaju zakone prema kojima će se oporezivati oni koji su se okoristili nekretninama. </p>
<p>Peti samo čekaju sva imena korisnika menadžerskih kredita, koje bi, prema nalogu Sabora, morala ovih dana priskrbiti državna revizija, te da onda oni kažu svoju posljednju riječ... </p>
<p>I tako smo se opet svi zajedno, prema starom hrvatskom običaju, zapleli u nepredvidljiva previranja na stranputici povijesti. Ne razmišljajući previše o tome kako smo do ove točke dospjeli i kamo bi nas to moglo odvesti. </p>
<p>Inače, za početak se dobro podsjetiti kako se je s pretvorbom i privatizacijom u Hrvatskoj, kao i u svim tranzicijskim državama, dogodilo samo ono što se je moralo desiti. Malo pod okriljem općega nacionalnog zanosa, a malo pod okriljem rata formirana je vlasnička klasa. Ili, dogodila se je, još u socijalizmu započeta, prvobitna akumulacija kapitala građanskog društva. </p>
<p>A bez toga povijesno neizbježna događaja ne bi bio moguć ulazak u svijet tržišnog gospodarstva i postupan izlazak sa slijepa kolosijeka u koji je Hrvatska zapala prije nekoliko desetljeća. </p>
<p>Kroz slične su procese prošle mnoge države. Neke odavno, a neke nedavno, ali sve sa sličnim iskustvima iz kojih se nedvojbeno može zaključiti da revolucionarnu nužnost prvobitne akumulacije kapitala nikada i nitko u povijesti nije izveo, niti je mogao izvesti pravedno i pošteno. I tu Hrvatska nije nikakva iznimka.</p>
<p>A nisu bile iznimak niti sada najpoštovanije demokracije.</p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama prvobitna akumulacija provedena je na račun indijanskih plemenskih domorodaca, robovske radne snage i kasnijih doseljenika. I tu sigurno nije bilo neke velike pravde. </p>
<p>Indijanci su završili u rezervatima. Potomci nekadašnji robova i danas imaju teškoća u postizanju ravnopravnost s nasljednicima gospodara njihovih predaka. A samo je tu i tamo poneki kasniji doseljenik uspio uhvatiti komadić američkog sna.</p>
<p>Nije bilo ništa bolje niti u Francuskoj revoluciji. Tamo su, pod parolom jednakosti, bratstva i slobode, većinom giljotinirani svi oni kojima je trebalo nešto uzeti. I na čijim je preotetim bogatstvima utemeljeno suvremeno francusko građansko društvo. </p>
<p>I tako bi mogli nabrajati u nedogled. Uvijek i svugdje drastične vlasničke promjene praćene su velikim i bolnim nepravdama, koje nitko i nikada nije uspio izbjeći i ispraviti.</p>
<p>Slično se je dogodilo u Hrvatskoj. Provedena je, ili će uskoro do kraja biti završena, vlasnička koncentracija u rukama domaće i inozemne manjine. I to uz potpun i nesporan legitimitet potvrđen u više izbornih ciklusa. Točnije, uz dragovoljnu suglasnost većine odraslih građana Hrvatske, koji su svoja društveno vlasnička prava, posredovanjem političkih predstavnika, nepovratno ustupili u interesu preobražaja društva. </p>
<p>Ako to nije upitno, onda je pitanje većega ili manjeg nepoštivanja zakona tehnička pa i normalna stvar o čemu i ne bi trebalo biti toliko strasti i žuči, a koja se sada prosipa po nalazima državne revizorice. </p>
<p>Gledajući iz povijesno-društvene perspektive potpuno je svejedno tko će biti pozicioniran u vlasničkoj klasi. </p>
<p>U krajnjem je slučaju čak nevažno kako je to postignuto, pošteno ili nepošteno, dragovoljno ili revolucionarno. Jedino je važno da se vlasnička manjina uspostavi, da se razbiju dotadašnja razvojna ograničenja i tako osiguraju uvjeti za nesmetan društveni razvitak.</p>
<p>Nažalost, u Hrvatskoj se taj temeljni zahtjev prvobitne koncentracije kapitala ne ostvaruje. Novopečeni vlasnici, državni i privatni, domaći i inozemni, predvođeni političkim elitama, nisu niti nakon jednog desetljeća uspjeli ispuniti svoju misiju i pokrenuti preobražaj društva prema uočljivo većem stupnju učinkovitosti. I tako zauvijek otkloniti svaku sumnju i prigovor u legitimitet svojih neizbježno nepravednih postupaka.</p>
<p>Osim što nisu otvorili novu epohu, postsocijalističke političko vlasničke elite nisu uspjele osigurati ni nacionalni identitet prvobitne akumulacije kapitala. </p>
<p>Umjesto toga svakim danom sve više ulaze u slijepo crijevo devijantna društvenog razvoja, u komu umjesto nacionalne građanske vlasničke klase formiraju međunarodnu. Taj upitan proces je u Hrvatskoj već dobro na djelu! </p>
<p>Banke su gotovo pod apsolutnim nadzorom inozemnih vlasnika. Ovih se dana slično događa s industrijom piva gdje je više od 80 posto tog izuzetno profitabilna sektora pod vlasničkom kontrolom izvan Hrvatske. </p>
<p>A kako stvari sada stoje sličnu sudbinu, vjerojatno, neće moći izbjeći niti telekomunikacije, turistički sektor, mediji, a, vjerojatno, ni prehrambeno trgovačka industrija. Kako će to završiti to nitko ne zna. Ali već se sada može vidjeti da kad god je neka država preskočila neku od prirodnih stuba društvenog razvoja, to je uvijek na neki način morala platiti. A što je u Hrvatskoj već viđeno, i dokazano!</p>
<p>Na kraju bi se moglo zaključiti da u hrvatskoj pretvorbi i privatizaciji postoje mnogo kritičniji problemi od sitna kriminala i njegovih vinovnika o kojima izvještava državna revizorica, raspravlja Sabor, a zabavlja se javnost. </p>
<p>I to od gubitka nacionalnog identiteta vlasničke građanske klase pa sve do potpune razvojne impotencije. A što se je, nažalost, izgubilo iz vida na uspaljenim saborskim i drugim raspravama. </p>
<p>Zbog svega toga bi se političko stranačke elite trebale više nego dobro zamisliti kako će dalje postupati u tekućem procesu revizije pretvorbe i privatizacije. </p>
<p>A još mnogo više o tome kako će završiti rasprodaju ili podjelu preostale nekadašnje društvene imovine. Je li, kao dosad po babi i stričevima? Ili, možda napokon prema kriteriju razvojne nacionalne učinkovitosti, povezano s kakvom-takvom pravdom. </p>
<p>I da se tako napokon pokušaju izbaviti iz gotovo nepokretne baruštine raznih utjecaja iz inozemstva i preistaknutoj isključivosti osobnih interesa. Jer i to ne bi trebalo zaboraviti, nezaustavljive sile društvenog razvoja, iako nevidljive i za većinu nepredvidljive, uvijek nalaze načina da izbiju na površinu i pročiste nataložene žabokrečine. </p>
<p>Autori su strateško-poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>O čemu bi to naši književnici trebali šutjeti i zar će se na šutnju ponovno pozivati javnim dekretima</p>
<p>U Hrvatskoj društvo pisaca koje, nakon kraha u koji ga je uveo akademik Ante Stamać, posljednjih nekoliko godina slabašno predvodi akademik Mihalić, sada je postalo najvećim ridikulom na hrvatskoj društvenoj sceni, postalo je mjestom s kojega se dnevno izruguje demokracija, mjestom s kojega se sasvim ozbiljno Hrvatima sugerira da im više nije potrebna ni socijalna ni pravna ni demokratska država i da im je jedva potreban moderan književni život</p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK</p>
<p>Prije neki se dan Upravni odbor Društva hrvatskih književnika usudio svoja dva predsjednička kandidata obvezati na predizbornu šutnju. Za tu su prigodu hrvatski književnici nakon mučnih polemika, ali i vrlo bijedne argumentacije napokon uspjeli iscijediti čak dvojicu predsjedničkih kandidata, Slavka Mihalića i Dražena Katunarića. </p>
<p>Obavještavajući javnost da budućnost njihova društva više uopće ne ovisi o bilo čijem programu nego da je u rukama biračkih kuglica, Upravni odbor Društva hrvatskih književnika umro je od stida. </p>
<p>Svođenjem književničkog glasa na glasačku kutiju ta udruga, za koju je spomenuti upravni odbor do jučer mislio da je predstavlja, postala je strašilo hrvatske duhovnosti. Do jučer je u javnoj svijesti barem postojala, jer je imala raspršene, ali vrijedne članove, od danas nju su definitivno progutali provincijska politika i mentalitet balkanske izborne krčme. </p>
<p>Književničko društvo koje je od 1989. pa do 1993. hrvatskim političarima u mnogo težim društvenim uvjetima većinom uspijevalo pokazivati kako da se demokratski ponašaju sada je postalo običan majmun vlasti i sluga moćnika. Oni koji su nekoć predvodili duhovnost danas za njom kaskaju. </p>
<p>Više nema nikakve zapreke da članovima toga društva postanu i tužne figure iz domaćeg igrokaza koje se zovu Šeks, Arlović ili Ćesić Rojs i sva ona njihova compania bella koja u Saboru, u tom najsvetijem prostoru ove zemlje, već godinama svojim nakaznim doživljajem demokracije, koju su sveli na golu proceduru, vrijeđa razum i dobar ukus te vodi ovu zemlju u autističku izolaciju.</p>
<p>U Hrvatskoj društvo pisaca koje, nakon kraha u koji ga je uveo akademik Ante Stamać, posljednjih nekoliko godina slabašno predvodi akademik Mihalić, sada je postalo najvećim ridikulom na hrvatskoj društvenoj sceni, postalo je mjestom s kojega se dnevno izruguje demokracija, mjestom s kojega se sasvim ozbiljno Hrvatima sugerira da im više nije potrebna ni socijalna ni pravna ni demokratska država i da im je jedva potreban moderan književni život. </p>
<p>Kad je prije nekoliko godina nekadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamać na konvenciji svoje stranke, a to je HDZ, kad je, dakle, taj predsjednik hrvatskih pisaca i niži dužnosnik HDZ-a, pred cvijetom tada vladajuće elite i pred pokojnim predsjednikom Tuđmanom podnio svoj politički referat o moralnim devijacijama svojih kolega i kad ih je poimenično vrijeđao u tom svom staljinističkom tekstu, koji mu je spremno tiskalo Hrvatsko slovo, bilo je potpuno jasno da je Društvo hrvatskih književnika postalo najobičnija ispostava stranke koja je najprije bila pokret da bi na kraju postala mentalitet. </p>
<p>Danas je Stamaćeva stranka u saborskoj opoziciji ali u Društvu hrvatskih književnika njen duh iz boce i dalje vlada i pretvara hrvatsku književnost u glasačku kutiju nečije frustriranosti.</p>
<p>Ljudi koji su na svojoj godišnjoj skupštini prije nekoliko godina javno i bestidno aplaudirali kad su čuli da je Vlado Gotovac u znak protesta napustio njihovu udrugu nisu bolje ni zaslužili. </p>
<p>Udruga koja je u studenom 1994. u svojim kancelarijama organizirala sakupljanje dvadeset sedam potpisa na onu sramnu peticiju u kojoj je logikom krda osuđeno ideološko glavinjanje potpisnika tzv. praške deklaracije, zapravo jedinoga zrelog dokumenta s kojim su hrvatski pisci u posljednjem desetljeću izišli pred svjetsku javnost, ta udruga nije ništa bolje zaslužila i sasvim je razumljivo da danas ne može i ne zna izbjeći svoje javno urušavanje.</p>
<p> Društvo hrvatskih književnika upravo javno svodi račune svoje društvene nepotrebnosti. </p>
<p>Onaj koji je u vezi s književnošću neki dan spomenuo predizbornu šutnju pretjerao je na svim razinama i taj ne da nije sposoban reformirati književni život ove zemlje nego bi mu bilo najbolje da se povuče i da ne brlja dalje po tradiciji koja je nešto bolja od sudbine što ju je književnosti namijenio dijaboličan i politički um Slavka Mihalića.</p>
<p>Navikao da sve oko sebe doživljava kao da je namijenjeno nekoj njegovoj imaginarnoj, ali do boli stvarnoj antologiji, on misli da se i stvarnost može fotokopirati na mjeru njegove vlastite moralne osrednjosti. Stiglo se do točke na kojoj se uređivanje časopisa Most i Republika, te organizacija književnih susreta i književničkih putovanja počinje javno nazivati štetnima, došlo se do trenutka u kojemu proizvođači višegodišnjeg intelektualnog kaosa sada još i panično upozoravaju na krizu u koju su upravo oni svojim ponašanjem doveli hrvatsku književnost i kulturu.</p>
<p>Hrvatski pisci u svojoj udruzi nemaju više nikakvog programa i njihovo društvo ima sve manje razloga za postojanjem.</p>
<p>S više od pet stotina članova od kojih većina ne bi ni mogla ni htjela, niti znala živjeti od svoga pisanja, ta je družina pretvorena u obratnu antologiju hrvatske pismenosti.</p>
<p>Oni koji bi je mogli obnoviti svakako nisu članovi njena upravnog odbora, jer da jesu onda ne bi dopustili da se u vezi s književnošću nakazno spomene predizborna šutnja.</p>
<p> O čemu bi to književnici trebali uopće šutjeti i zar su ponovno došla vremena kad će ih se na šutnju pozivati javnim dekretima.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor hrvatske književnosti, predavač je na Odjelu slavenskih jezika i književnosti pri ruskim i istočnoeuropskim studijima Sveučilišta Yale u New Havenu, Connecticut, SAD.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Tuga, suze i nemoć</p>
<p>Nije se ponovila »Italija«, nisu se palile baklje, a glavni zagrebački trg ubrzo je izgubio svoj dotad crveno-bijeli kockasti izgled: kockasta rijeka ubrzo se razbila u »potočiće« / »Ne mogu vjerovati da im nismo zabili ni gol«, rekao je Marko Škorić iz Dugava, koji je s društvom žalosno pogledavao prema Manduševcu. »Ni kupanja nije bilo. Vatreni nam nisu dali Priliku...« </p>
<p>Tisuće navijača »vatrenih« na Trgu bana Jelačića otpratile su svoju momčad sa Svjetskog prvenstva nakon poraza protiv reprezentacije Ekvadora. U svakom slučaju, skandiranje Oliću, Rapaiću i Bokšiću nije se moglo čuti »sve do Japana«. Navijači su pognutih glava, uz povike »Zovi, samo zovi« i »Ekvador šampion« odmah nakon utakmice krenuli u svim pravcima.</p>
<p> Nije se ponovila »Italija«, nisu se palile baklje, a glavni zagrebački Trg ubrzo je izgubio svoj dotad crveno-bijeli kockasti izgled: kockasta rijeka ubrzo se razbila u »potočiće«</p>
<p> »Ne mogu vjerovati da im nismo zabili ni gol. No to i nije čudno ako se zna da su prekršaji igrača Ekvadora bili za Haag, a nisu kažnjeni kartonom«, rekao je Marko Škorić iz Dugava, koji je s društvom žalosno pogledavao prema Manduševcu. »Ni kupanja nije bilo. Vatreni nam nisu dali priliku«, dodao je.</p>
<p>Nevjerica, razočaranje i pokoja suza obilježili su i lica više od 1000 studenata koji su »vatrene« bodrili u dvorani Pauk u Studentskom domu Stjepan Radić. Nakon što je sudac oglasio kraj utakmice s Ekvadorom, navijači su se tužni uputili u obližnje kafiće utopiti jad u čaši nekog pića. Drugi su u bijesu porazbijali nekoliko čaša, a sva sreća da se pivo točilo u onim plastičnima. </p>
<p>»Loše smo igrali, nismo ništa konkretno napravili i s ovakvom igrom nismo zaslužili da idemo dalje«, bio je iskren student kemije Mario O. I njegov prijatelj, diplomirani inženjer prometa Igor P. bio je razočaran igrom naših. »Atmosfera je u dvorani bila trula, kao da su svi navijači bili sigurni u pobjedu, a kad ono, ni gol nismo uspjeli zabiti«, rekao je Igor. </p>
<p> A jutro je u četvrtak u središtu grada izgledalo sasvim drugačije. Pivo i bevanda tekli su gradom u potocima. Orile su se navijačke pjesme. Svaki novinski citat naših igrača i izjave našeg izbornika o taktici prepričavali su se u svakom kafiću. Atmosfera u Zagrebu iz sata u sat postajala je sve napetija. Grupe navijača zauzimale su pozicije i po nekoliko sati prije početka »sudbonosnog okršaja«.</p>
<p> Goran Čarić, student iz Osijeka, u Zagreb je doputovao u četvrtak odmah nakon ponoći, kako bi s prijateljima pratio susret.</p>
<p>»Moja ekipa i ja jedva čekamo da utakmica počne. Nisam spavao cijelu noć. Imamo velike šanse za ulazak u drugi krug, samo da proradi slavonska veza«, rekao nam je Goran. No, na njegovu nesreću i žalost navijača, ta »veza« pukla je u 50. minuti kada je, kako će se pokazati, pao gol odluke.</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića zavladao je muk.</p>
<p>Ana Rukavina, Marina Majić, Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ivica Kostelić: Ma da su se barem borili...</p>
<p>Ivica Kostelić prijenos utakmice pratio je sa svojim društvom s Trešnjevke, sreli smo ga u Bakačevoj ulici odmah po završetku susreta. Tužan zbog poraza, nije mogao prešutjeti kritike:</p>
<p>»Uopće ne razumijem takvu taktiku. Ma da smo se bar borili, igrali kao protiv Italije, ne bih ništa rekao, ali ovako, pa ti dečki nisu ništa pokazali. Mislim da su izgubili zbog slabe igre u prvom poluvremenu u kojem uopće nisu napadali, tek poslije su nešto pokazali ali bilo je prekasno. Žao mi je zbog toga, jer sve im je išlo na ruku i imali su dobre šanse za proći još koji krug. Dečki su igrali presporo. Pa zar im nitko nije rekao da sport postaje sve brži i da se tome moraju prilagoditi«, rekao je Ivica Kostelić.</p>
<p>Blaži komentator događaja iz Japana bila je sestra Janica Kostelić. Ona je s mora, kako nam je rekao brat Ivica, u poluvremenu poručila kako se »ne treba ljutiti na igrače«.</p>
<p> A. R. C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Srećom nitko nije nastradao </p>
<p>Tramvaji Zagrebačkog električnog tramvaja prometovali su Trgom bana Jelačića cijelo vrijeme prijenosa utakmice Ekvador - Hrvatska, a preusmjeravani su samo na početku drugog poluvremena od 15,06 do 15,27 sati.</p>
<p>Bilo je to suprotno običaju prema kojemu se za vrijeme trajanja proslava i događaja na nekoliko sati ukida tramvajski promet tom trasom. Obzirom da je pred početak i za vrijeme prijenosa trg bio prepun manje ili više alkoholiziranih navijača ali i običnih prolaznika, prava je sreća što u tom metežu nitko nije nastradao.</p>
<p> Na naš upit zašto tijekom cijelog prijenosa nije važio poseban režim tramvajskog prometa, točnije zašto linije preko trga nisu ukinute i preusmjerene, u ZET-u su odgovorili da to od njih »nitko nije tražio«.</p>
<p>Bila bi to i jedina zamjerka organizatoru praćenja prijenosa utakmice. A. R. C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Zvijer« Bokšić razočarao Sopoćane</p>
<p>Oboružani navijačkim rekvizitima, kapama, majicama s imenima nogometaša, navijači »vatrenih« iz Novog Zagreba nisu mogli skriti tugu zbog ispadanje hrvatske reprezentacije sa Svjetskog nogometnog prvenstva. Optimistične prognoze u pobjedi Hrvatske nad Ekvadorom sa čak tri gola razlike zamijenile su suze koje su zaiskrile u mnogim očima. Ponajveća tuga, među ostalim, shrvala je one koje je loš ishod udario direktno po džepu! </p>
<p>Mladi Jakov Grgić kojeg smo zatekli u jednom od kafića u Sopotu, rekao nam je kako mu nije tako žao jer će sportskoj kladionici vratiti novac koji je dobio zbog točne prognoze na utakmici Hrvatska - Italija. Ni u željama skromniji prosvjetni radnik Marko Lovrić nije mogao skriti tugu zbog poraza naše »repke«. Njegova uzdanica tzv. ubojica s loptom Bokšić ovoga ga je puta iznevjerio. »Zvijer« u utakmici protiv Ekvadora nažalost, nije ugrabila golgeterski plijen, rekao je Lovrić. </p>
<p>Kako smo se uvjerili, tuga se u Novom Zagrebu svejedno utapala u gemištu i velikim kriglama piva! Ne bi li odagnali tugu i bijes, neki su Novozagrepčani odušak potražili u bacanju petardi. S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ponovno bodovanje za 4000 zahtjeva POS-a</p>
<p>Poglavarstvo je označilo prestanak važenja dosadašnjih kriterija o bodovanju koje je donijela Gradska skupština, odnosno tijelo koje je, kako piše u zakonu, nenadležno za taj posao. Po novome, posao bodovanja utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave / Prihvaćeno izvješće Ureda za gospodarstvo o svim dosad učinjenim koracima u vezi s izgradnjom gradske spalionice.</p>
<p>Zbog usklađivanja gradskih kriterija iz natječaja za Program socijalno poticane stanogradnje (POS) sa Zakonom o poticajnoj stanogradnji (koji je usvojen nakon raspisivanja natječaja) u Zagrebu će se provesti ponovno bodovanje za 4000 zahtjeva - zaključak je to sa sjednice Poglavarstva održane u četvrtak koji će biti upućen na klupe gradskih vijećnika.</p>
<p>Kako je pojasnio Željko Uhlir, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom, ovim zaključkom Poglavarstvo je označilo prestanak važenja dosadašnjih kriterija o bodovanju koje je donijela Gradska skupština, odnosno tijelo koje je, kako piše u zakonu, nenadležno za taj posao. Po novome, posao bodovanja - uvjeti, mjerila i postupak za određivanje prvenstva kupnje - utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave. </p>
<p>Članovi Poglavarstva podržali su i odluku o uporabi ostvarene dobiti od 124.9 milijuna kuna i pokrivanja gubitaka od 24,3 milijuna kuna u trgovačkim društvima u vlasništvu grada. Poduzeća koja su poslovala pozitivno, a prema izvješću ima ih osam, u gradski će proračun uplatiti 33,9 milijuna kuna. Osam društava dobit će zadržati kako bi pokrili realizaciju započetih projekata ili, poput Čistoće, koja će s dijelom od 5,1 milijuna kuna obnoviti vozni park.</p>
<p> U Trgovačkim društvima poput AGM-a, Zagreb filma, ZV-a i Zrinjevca, u kojima su zbrojeni gubici veći od 23,1 milijuna kuna, Poglavarstvo je predložilo pokrivanje gubitaka iz rezerve ili zadržane dobiti, dok će za ZOO (minus od 457.423 kune) i Sljeme Medvednicu (minus od 826.301 kune) gubitak ostati nepokriven jer društva nemaju rezervi niti zadržane dobiti.</p>
<p>Nakon nekoliko sjednica i mjesec i pol dana odgode u četvrtak je ipak prihvaćeno i izvješće Ureda za gospodarstvo o svim dosad učinjenim koracima u vezi s izgradnjom gradske spalionice.</p>
<p>Ugostiteljski objekti u središtu grada moći će, prema usvojenoj Odluci o radnom vremenu u ugostiteljskim objektima i trgovinama, raditi do 1 sat uz uvjet da u zgradi u kojoj se nalaze pribave suglasnost stanara. Odluka ide »na ruku« i trgovačkim centrima kojima je omogućen rad od 0 do 24 sata.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Bistro!« sportski ribolovci </p>
<p>Prijavljeno oko tisuću sudionika, što natjecatelja što pratećeg osoblja, iz 27 zemalja svijeta / Nakon natjecanja riba se živa vraća u jezero</p>
<p>Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu na ribe, 22. po redu, ove će se godine održati u subotu i nedjelju, 15. i 16. lipnja u Zagrebu, na Jarunu. Organizatori te velike sportske priredbe su Savez športsko-ribolovnih društava Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje i šport, Hrvatski olimpijski odbor i Zagrebački športski savez.</p>
<p>Prema riječima Velimira Bašića, organizatora prvenstva, na natjecanje se prijavilo 27 zemalja iz cijeloga svijeta. »U projektu sudjeluje oko tisuću ljudi, što natjecatelja, što pratnje reprezentacije, sudaca, domaćih i stranih novinara i drugih«, rekao nam je Bašić. Hrvatske boje branit će klub Trnje-Jagi, za koji se natječu trojica natjecatelja koji su prošle godine osvojili peto mjesto na svjetskom prvenstvu: Nikica Šprem, Smail Habibović i Zdravko Gotovac.</p>
<p> Svečano otvorenje prvenstva je u petak u 18 sati, na Jarunu.</p>
<p> Mnogi su natjecatelji stigli su u Zagreb u nedjelju, jer su službeni treninzi počeli u ponedjeljak. Tako su novinari Vjesnika zatekli na treningu švedsku peteročlanu ekipu iz kluba Team Aktiv Gothenburg. Prema riječima njezina kapetana Rogera Svenssona, oni su se na natjecanje uputili iz zabave. »Mi smo amateri, ne bavimo se pecanjem profesionalno«, rekao nam je Svensson. No koliko smo shvatili Svenssona, jedan od razloga njihova »muškog druženja« jest i odmor od doma.</p>
<p>Da se ljubitelji životinja ne bi previše uzrujavali, dobro je znati da se ulovljena riba stavlja u kutije s vodom, te se, nakon vaganja, vraća u prirodno stanište – Jarun.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Caritasov dom za djecu-Vugrovec primio donaciju</p>
<p>»Neka ovo potakne i druge da i s manjim donacijama pomognu jer što god nam se daruje to je jako dobro, jer onda to u Domu ne moramo kupovati«. Rekla je u svom zahvalnom govoru Jelena Brajša, ravnateljica Caritasa u četvrtak ujutro prigodom predaje donacije palete hrane Domu za zlostavljene žene i djecu u Svetoj Nedjelji, a u sklopu humanitarne akcije »Mali dar za dobru stvar«, koju organizira Metro Cash & Carry.</p>
<p>Ova donacija vrijedna preko 10,000 kuna je druga po redu, od ukupno četiri godišnje donacije koliko je najavljeno, a obuhvaća i Dom za nezbrinutu djecu Sestara Karmelićanki na Vrhovcu i u Hrvatskom Leskovcu, te Caritasov dom za djecu u Vugrovcu.</p>
<p>Donaciju su predali Andrea Kanceljak, voditelj odnosa s javnošću i Tomislav Rečić, direktor veletrgovine u Jankomiru.</p>
<p>»Mnogi su nam se obratili za pomoć. Uvidjevši uistinu mnogo prostora da se pomogne onima kojima je to najpotrebnije, odlučili smo se na ovu organiziranu i dugoročnu akciju. Danas je ovo jedan simboličan čin, ali trudit ćemo se i dalje pomagati, te ćemo ovu akciju proširiti i na razinu čitave zemlje«, rekla je Kanceljak.</p>
<p>Dom danas brine o 14 mališana koji nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb, au dobi od dvije do 18 godina. O njima brinu dvije zaposlenice i dvije majke koje tu rade i žive</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pušten u pogon digitalni odašiljač na Sljemenu </p>
<p>Predsjednik uprave Odašiljača i veza d.o.o. Alojz Tušek, članovi Uprave, predstavnici ministarstava pomorstva, prometa i veza i znanosti i tehnologije i stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, u četvrtak su na televizijskom tornju na Sljemenu pustili u pogon digitalni odašiljač za emitiranje zemaljskih televizijskih programa. </p>
<p>Uz drugi odašiljač na zgradi HTV-a na Prisavlju ovo je početak digitalne televizije u Hrvatskoj. Projekt su pokrenuli Hrvatski zavod za telekomunikacije i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, koje je i financiralo investiciju vrijednu 2,500.000 kuna. </p>
<p> Alojz Tušek pohvalio je ulazak digitalne tv-tehnologije i u Hrvatsku te naglasio da će snaga sljemenskog digitalnog odašiljača, koja u ovom trenutku iznosi 250W, u buduće iznositi između 5 i 10 kW, što će biti snaga osam puta manja u odnosu na onu današnjih, analognih odašiljača. Uz uštedu energije digitalna tehnologija pruža stabilniju sliku, neovisnu od položaja antene, što je kod analogne tehnike nezamislivo. </p>
<p>Branka Zovko-Cihlar s katedre Radiokomunikacija na Fakultetu elektrotehnike i strojarstva, objasnila je prisutnima da digitalno emitiranje donosi i veliku uštedu u frekvencijskom spektru, s obzirom na to da se u jednom tv-kanalu može novom tehnologijom emitirati četiri do šest programa istovremeno, čime se otvara više slobodnih frekvencija za koncesije privatnim televizijama</p>
<p>Pomoćnik ministra prometa i veza Ante Dodig najavio je digitalnu televiziju kao uobičajenu pojavu za najkasnije 15 godina. </p>
<p>Tušek je pred novinarima demonstrirao razliku između analognog i digitalnog prijema televizijskog programa. Novi odašiljač eksperimentalno emitira sva tri programa Hrvatske radio televizije na 27. i 56. kanalu, a za prijem digitalnog signala potrebna je vanjska tv-antena i dodatni adapter, nalik onom za satelitske programe.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Bokšić« opljačkao banku na Ravnicama</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Odjeveni u dresove hrvatske nogometne reprezentacije dvojica naoružanih razbojnika opljačkala su u četvrtak nešto poslije 15 sati poslovnicu »Zagrebačke banke« u Šeferovoj ulici na Ravnicama.</p>
<p>Jedna od vidno šokiranih službenica banke, nakon razgovora s policajcem, ispričala nam je kako su obojica pljačkaša imala na sebi dresove sa crveno-bijelim kvadratićima. Jedan od njih, uočila je službenica banke, nosio je dres s natpisom »Bokšić« i brojem 11, dok za drugog pljačkaša nije sa sigurnošću mogla reći je li imao ikakav natpis na leđima. </p>
<p>Koliko je, pak, pljačka bila munjevita, govori i činjenica da niti jedna od tri službenice banke policajcima nije mogla dati fizički opis pljačkaša. </p>
<p>»Upali su u banku kada u njoj nije bilo nikoga jer su vjerojatno svi gledali utakmicu. Izvadili su pištolje, povikali 'ovo je pljačka' i zatražili novac«, kazala nam je u dahu jedna od tri službenice u poslijepodnevnoj smjeni.</p>
<p>Iako naoružani pištoljima, zaštitari »AKD Zaštite« nisu mogli spriječiti brzo »odrađenu« pljačku, nakon koje su razbojnici pobjegli niz stube s platoa u Šeferovoj ulici i pobjegli obližnjom Radauševom ulicom prema sjeveru.</p>
<p>Na platou između dvije stambene zgrade, prije dva tjedna na sličan način opljačkana je pošta koja se nalazi ni deset metara od banke. Poštu su tada opljačkala također dvojica razbojnika maskirana u motorističke kombinezone sa zaštitnim kacigama na glavama, koji su pobjegli istim stubama na skuterima.</p>
<p>V. Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sinatrini hitovi iz filmova odsad i na CD-u</p>
<p>LOS ANGELES, 13. lipnja</p>
<p> – Četiri godine nakon njegove smrti, poklonici Franka Sinatre mogu čuti klasike poput »My Kind of Town«, »The Lady is a Tramp« i »New York, New York« na isti način na koji ih je »plavooki« pjevao u svojim filmovima. </p>
<p> Diskografska kuća Reprise, u vlasništvu filmskog studija Warner, i televizijska kuća Turner Classic Movies, zajednički su izdali komplet od šest CD-a naslovljen »Sinatra in Hollywood (1940.- 1964.)« na kojem se nalaze njegovi najveći filmski hitovi. </p>
<p> Većina materijala sa CD-a, na kojem se nalazi 160 pjesama, stigla je iz zvukovnih arhiva najvećih filmskih studija i nikad prije nije bila objavljena na disku. </p>
<p> Velik broj Sinatrinih najvećih hitova, uključujući »A Lovely Way to Spend an Evening«, »The House I Live In«, »One for My Baby« i »My Kind of Town (Chicago Is)«, potječe iz filmova. No, verzije koje su ranije izašle na nosačima zvuka bile su ponovljene studijske snimke, kazao je producent Charles Granata, autor knjige »Sessions with Sinatra«. </p>
<p> Prema riječima koproducenta Didiera Deutscha, ovaj je projekt bio u začeću najmanje godinu dana prije Sinatrine smrti u svibnju 1998. godine. Zadnje dvije godine provedene su prebacujući snimke s nitratnog ili magnetskog filma, playback diskova ili analognih vrpci, te u njihovoj restauraciji i digitalnoj obradi. </p>
<p> Uz Sinatrine filmske pjesme, set od šest CD-a uključuje i nekoliko intervjua, kao i njegov pozdravni govor kad je 1953. godine osvojio Oscara za sporednu ulogu u filmu »Odavde do vječnosti«. </p>
<p> Set CD-a je antologija koja prati Sinatrin razvoj kao zabavljača tijekom četvrt stoljeća, od idola mladih, preko swingera, pa do introspektivnog izvođača balada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Delo predlaže utješno Svjetsko prvenstvo </p>
<p>LJUBLJANA, 13. lipnja</p>
<p> - Utješno Svjetsko prvenstvo, na kojem bi nastupile i Francuska, Argentina, Poljska, Urugvaj, Nigerija i drugi, koje se ne plasiraju među 16 najboljih? </p>
<p> Takvu je zamisao u četvrtak, doduše u svojoj šaljivoj rubrici »Pa še to« predložio vodeći slovenski list Delo.</p>
<p>»Dogovor o tome da se održi utješno prvenstvo poraženih na SP-u postignut je sinoć, a uz Sloveniju su sudjelovanje već potvrdili nogometni savezi Francuske, Argentine, Poljske, Urugvaja i Nigerije. </p>
<p> Doznali smo da će turnir biti na Šmarnoj gori kod Ljubljane«, piše list. Naime, na Šmarnoj gori kuću ima dosadašnji slovenski izbornik Srečko Katanec, a simbol je svađa u izabranoj vrsti koje su rezultirale isključenjem Zlatka Zahoviča.</p>
<p> Zahovič je navodno u svađi s Katancem revoltirano izjavio da ima mnogo više novca od selektora, pa će kupiti njegovu vilu i sve što ima njegova obitelj. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Učenik počinio harakiri, nastavnik u bolnici</p>
<p>ESSEN, 13. lipnja</p>
<p> - Jedan je njemački 18-godišnji gimnazijalac u srijedu podlegao ozljedama nakon što je dan ranije u gimnaziji počinio harakiri i 12 se puta ubo nožem u trbuh pred svojim razrednim kolegama.</p>
<p> Gimnazijalac je počinio samoubojstvo jer je sakupio više loših ocjena, a jedan od uzroka je i emotivno razočarenje, rekla je policija. »Radilo se školskim i privatnim problemima«, objavila je policija.</p>
<p> Prema prvim rezultatima istrage, mladić je detaljno pripremio samoubojstvo. Nekoliko dana kupio je jako oštar japanski nož čija je oštrica duga 21 centimetar.</p>
<p> U utorak je izvadio nož pred punim razredom usred sata nakon što je primio lošu ocjenu. Pred očima drugih učenika zadao si je 12 uboda nožem u trbuh. Odmah je prevezen u bolnicu gdje je preminuo dan poslije.</p>
<p> Šokiran, nastavnik koji mu je dao lošu ocjenu također je hospitaliziran, a učenicima je odmah pružena psihološka pomoć. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Na sudu u Limi saslušan sin Andronika Lukšića</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja </p>
<p> - Andronico Luksic Craig ml. u srijedu je saslušan u pravnome procesu protiv bivšega zamjenika peruanskoga predsjednika što se vodi na antikorupcijskome sudu u Limi, objavilo je u četvrtak poduzeće Excelsa u Zagrebu.</p>
<p> Luksic je sin Andronika Lukšića, čileanskoga poslovnog čovjeka hrvatskoga podrijetla, a Excelsa je Lukšićevo poduzeće u Hrvatskoj.</p>
<p> Nakon šestosatnoga saslušanja, kaže se u priopćenju, Luksic se vratio u Čile, a sudac je objavio da nema dokaza o njegovoj umiješanosti u istrazi o Vladimiru Montesinu, nekadašnjem šefu obavještajne službe i desnoj ruci bivšega peruanskoga predsjednika Alberta Fujimorija.</p>
<p> Sud je Luksica pozvao zato što se susreo s Montesinom u vrijeme kad je Luksicevoj tvornici za proizvodnju tjestenine Luchetti grad Lima uskratio dozvolu za izgradnju tvornice, a sud potvrdio građevinsku dozvolu.</p>
<p> Prema priopćenju tvrtke Excelsa, Luksic je izjavio da se »pozivu suda odazvao svojevoljno jer nema što kriti«. Njegovi »susreti i razgovori s Montesinom i drugim vladinim dužnosnicima«, kaže se u priopćenju, »vodili su se radi zaštite imovinskih prava investitora i investicija«.</p>
<p> Lukšićeva tvrtka Excelsa dodaje u priopćenju da je tvornica u Limi sagrađena u skladu s pravilima zaštite okoliša. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kraljica Elizabeta prodaje tjedan odmora u rezidenciji Balmoral</p>
<p>WASHINGTON, 13. lipnja</p>
<p> – Britanska kraljica Elizabeta ponudila je u srijedu na humanitarnoj Internet dražbi preko eBay.com tjedan dana odmora za dvanaest osoba u svojoj ljetnoj rezidenciji Balmoral u Škotskoj. Ponuda uključuje, osim smještaja u paviljonu Alltnaguibhsaich Lodge, više aktivnosti poput jahanja na kraljičinim ponijima, piknika u kraljevskim vrtovima te čitanja pod nekim od vrtnih stabala. Zarada od prodaje koja je organizirana prigodom kraljičine 50. obljetnice vladavine ići će u korist zaklade »Caring for Kids«. Radi se o humanitarnoj akciji za djecu, a zakladu su osnovali bivši sudionici prvenstva američkog profesionalnog nogometa, objašnjava eBay.</p>
<p> Područje Balmoral je škotska rezidencija kraljevske obitelji od 1852., kad ju je Princ Albert kupio kao dar supruzi, kraljici Victoriji. Alltnaguibhsaich Lodge sastoji se od prijamnog salona i radne sobe s kaminima, crtačeg salona, blagovaone, devet soba, pet kupaonica, igraonice i kuhinje. Jednotjedni boravak u Alltnaguibhsaich Lodge koji je otvoren za javnost od 25. ožujka do 10. studenoga, stoji između 500 i 815 funti, ovisno o vremenu najma, navodi turistička zajednica Balmoral na svojoj web-stranici www.balmoralcastle.com. U pripopćenju eBaya se ne navodi na koji se period odnosi kraljičina ponuda. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Zvijezda bez svjetla reflektora</p>
<p>U nedostatku tehničkih uvjeta za održavanje koncerta, organizator je trebao ili vratiti novce publici ili premjestiti nastup na dan kasnije / Iglesiasov je nastup bio banalna zabava za naivne VIP uzvanike i dobronamjernu publiku</p>
<p>U istu dvoranu u kojoj je prije par godina nastupao njegov otac, 12. lipnja stigao je Enrique Iglesias. Jedna od najvećih zvijezda estradnog dijela internacionalne pop-scene nije napunila veliku dvoranu Doma sportova u Zagrebu, ali je zato pretežno ženskoj publici priuštila polu-spektakl kakvom se nisu nadali. S dva sata zakašnjenja zbog tehničkih problema, a u samo nešto više od jedan sat trajanja dijela koncerta i dvadesetak minuta dodataka, Iglesias je poluimprovizirani juke-box nastup uz par vlastitih pjesama temeljio na pjesmama poput »Stand By Me«, »Purple Rain«, »The Joker«, »La Bamba« ili »Just Can't Get Enough« Depeche Mode. </p>
<p>Dva puta ponovivši vlastiti hit »Hero«, odradio je nastup kao da se radi o provincijskoj gaži, što je bezobrazluk koji si ne bi dopustila ni malo jača imena od Iglesiasa mlađega. Doduše, potpuni izostanak osvijetljenja – koje nije ni postavljeno na pozornicu zbog popodnevnog rušenja konzola – nije omeo histeriju publike, ali bedasti monolozi glavne zvijezde, shematska svirka sastava u polu-unplugged izdanju i bezbroj puta viđeni klišeji teško da su mogli zadovoljiti ikoga osim fanatičnih obožavatelja. </p>
<p>Hladno odradivši obavezu kroz zbrzani nastup pun polovičnih rješenja koja truju pop-okolinu, Iglesias ništa nije izgubio u očima obožavatelja kojima je bilo bitnije da pred sobom ima ljepuškastu pop-zvijezdu nego razglabanja o besmislenosti interpretacija tuđih hitova. Iglesias je i u Zagrebu dokazao da je zapravo medijski proizvod televizijske civilizacije, pop-produkt kojem su nastupi uživo samo produžetak diskografskih poslovnih operacija, kao i da se ugovoreni koncerti moraju održati bez obzira na nedostatak minimalnih tehničkih uvjeta.</p>
<p>Razglabati o vrijednostima takvog Iglesiasova koncerta ne bi imalo nikakva smisla da se čovjek bavi nekim drugim poslom. No, toliko pozerstva koje smo vidjeli u Domu sportova jednostavno zaslužuje osvrt na pseudo glazbenika koji je od oca naslijedio sve negativne elemente scenskog prenemaganja i serije trikova za zadovoljenje osnovnih poriva publike.</p>
<p> Najkraće rečeno, za cijenu ulaznice od 230 kuna – dakle, skuplju nego onu što su je u Zagrebu imali Rolling Stonesi na Hipodromu – nije isporučeno baš ništa. Organizator je trebao ili vratiti novce publici ili premjestiti održavanje koncerta na dan kasnije. Ovako, Iglesiasov je nastup bio nedorečena banalna zabava za naivne VIP uzvanike s još skupljim ulaznicama u prvim redovima i dobronamjernu publiku koja, čini se, nije ni shvatila što joj se, zapravo, dogodilo.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Sudbina nam je podrediti sve što postoji </p>
<p>U tri godine između trenutka kad je Kennedy izabran za predsjednika i trenutka njegove smrti u studenome 1963. svjetskoj je populaciji dodano više ljudi od ukupnog broja stanovnika SAD. Za tridesetak godina svjetskoj ćemo populaciji dodati još toliko ljudi koliko ih je ukupno živjelo 1960. A kako se izvori smanjuju, oni koji se bore za svoj dio kolača postaju sve očajniji. Sve nasilniji. Sve ubojitiji</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Prema statističkim podacima 1960. je na Zemlji živjelo 3.038,930.391 ljudsko biće. Te smo godine zabilježili povećanje broja stanovnika za 40,622.370 ljudi, a svaki od njih trebao je tri obroka dnevno, desetak litara vode na dan (za piće i pranje) i krov nad glavom. Dok su se zemaljske vlade svim silama trudile održavati korak s prirastom stanovnika i zadovoljiti potrebe tih dodatnih 40 plus milijuna stanovnika, u 1961. na svijetu se rodilo 56,007.855 ljudi više no što ih je umrlo. </p>
<p>Dok smo se još trudili naći mjesta za njih, već sljedeće godine povećali smo broj stanovnika za još 69,393.370, 1963. za još 70,987.231 ljudskih bića koja su se natjecala za hranu, vodu i sklonište na našem planetu.</p>
<p>U tri godine između trenutka kad je Kennedy izabran za predsjednika i trenutka njegove smrti u studenome 1963. svjetskoj je populaciji dodano više ljudi od ukupnog broja stanovnika SAD.</p>
<p>Bio je to početak eksplozije čiji će rezultat uskoro biti to da će gotovo svaki nastanjiv četvorni metar površine ove male plave lopte koja plovi svemirom biti ispunjen ljudima.</p>
<p>Lako je nostalgično žudjeti za dobrim starim vremenima, to su činili svi naraštaji u zapisanoj povijest. Ali činjenica jest da ste 1960. mogli otputovati gotovo bilo kamo na planetu i osjećati se sigurnim: mogli ste autostopirati Sjevernom, Južnom i Srednjom Amerikom i preživjeti, a glad bijaše lokaliziran i neobičan fenomen. Danas ništa od toga više nije istina. A danas na Zemlji ima gotovo dvaput više ljudi nego 1960. godine. A sad smo, ako si to možete zamisliti, na pragu toga da sve to ponovimo. Za tridesetak godina svjetskoj ćemo populaciji dodati još toliko ljudi koliko ih je ukupno živjelo 1960. A kako se izvori smanjuju, oni koji se bore za svoj dio kolača postaju sve očajniji. Sve nasilniji. Sve ubojitiji.</p>
<p>Stajalište današnje mlađe kulture: Naša je kultura mlada: nakon stotina tisuća godina ljudskog postojanja, naša kultura sad nosi zamisao, priču, koja nam dolazi iz proteklih samo sedam tisuća godina. </p>
<p>Ta se zamisao »zgušnjavala« tijekom tih godina, upijajući u sebe nekoliko različitih vrijednosti i na kraju postavši ono što nazivamo našom kulturom. Naša kultura je izraz skupnih misli, gledišta i tumačenja toga kakve su stvari bile, kakve jesu i kakve će biti. To je naša zajednička priča o tome kako su stvari nastale i kako će se nastaviti ili završiti. Modernu svijest oblikovao je skup vrlo specifičnih mitova, vjerovanja i paradigma (koje ja nazivam pričama) i baš su nam te priče donijele obilje i utjehu, a ipak – paradoksalno – ubrzavaju propast naše kulture.</p>
<p>Može ih se sumarizirati na sljedeći način: Nismo sastavni dio svijeta; odvojeni smo od njega.</p>
<p>Zemlja (i sav biljni i životinjski svijet na njoj) je nešto odvojeno od nas. Tu drukčiju stvar nazivamo »priroda« i »divljina«, a sebe nazivamo »čovječanstvo«, »ljudska rasa« i »civilizacija«. Vrlo smo jasni u pogledu razlika između nas i svega ostaloga na planetu – odvojeni smo od toga, nadmoćni mu i sami stvaramo zakone. Kad nešto želimo, možemo to slobodno uzeti, a račune ne moramo polagati nikome. Naša je sudbina podrediti sebi sve što postoji i vladati nad time. </p>
<p>Od biblijskog ukaza neka 'zagospodarimo' svemu na Zemlji, do doktrine američke vlade, do naših znastveno-fantastičnih priča o kolonizaciji svemira, pričamo si mnoge priče koje izražavaju da mi zaslužujemo biti isključivi vladari nad svime što vidimo, od oceana do mora i natrag. Neki to ljudi pokušavaju 'smekšati' pa kažu da je čovjek, kad mu je rečeno neka vlada Zemljom, dobio i odgovornost neka se za nju brine, ali vrlo se malo ljudi u našoj kulturi ponaša kao da u to vjeruju.</p>
<p>Mlađe kulture sebe vide kao gospodare, osvajače. Ne zadovoljavaju se time da žive na svome, da se uzdržavaju i brane od napadača; oni traže protivnike (životinjske ili ljudske) i zarobljavaju, porobljavaju i istrebljuju ih. Njihova poljoprivreda iz tla crpi što je moguće više hranjivih sastojaka, makar to značilo da će ga potpuno osiromašiti. Taje stvari jedni od drugih, imaju policije i vojske koje bogatima pomažu zadržati bogatstvo.</p>
<p>Te se zamisli odražavaju u pisanoj riječi temeljnih i poticajnih mislilaca naše kulture. Aristotel je u svom eseju naslovljenom 'Politike' opisao klasičan grčki pogled na svijet: »Bilje postoji za životinje, a životinje za čovjeka – domaće zato da bi mu služile, a divlje (većina njih) za hranu i druge potrebe, poput oruđa i odjeće«. Rimsko je stajališe sumarizirao Ciceron, kad je napisao: »Mi smo apsolutni gospodari svega što nam zemlja daje. Planine i doline su nam za zabavu. Rijeke nama pripadaju. </p>
<p>Mi sijemo sjeme i sadimo mladice drveća. Mi prihranjujemo plodno tlo. Mi zaustavljamo, usmjeravamo i skrećemo rijeke; ukratko, svojim rukama i raznim djelima mi stvaramo svijet i činimo ga drukčijim«.</p>
<p>Do 1600. godine tu je zamisao u svom »Novum Organum« Francis Bacon već iznosio izravnije, napisavši: »Dolazim u istini i vodim vam Prirodu sa svom njenom djecom neka vam služi i robuje.«</p>
<p>U 19. stoljeću Karl Marx je napisao da je cilj socijalizma »razumno regulirati materijalnu međurazmjenu ljudi s prirodom i staviti jedno i drugo pod zajednički nadzor...«. Engels je ljude opisivao kao »istinske gospodare prirode«. Isprva smo ta vladarska vjerovanja primjenjivali samo na prirodu. Umjesto da se jednostavno natječemo s drugim životinjama za hranu, počeli smo njima vladati. Budući da smo im gospodarili, uzeli smo si za pravo otići korak dalje od natjecanja pa smo ih jednostavno počeli uništavati, a to smo učinili svakoj vrsti koja nam je bila suparnik u borbi za hranu ili za plodno tlo. Od vukova do kukaca do korova, smišljali smo nove i bolje načine istrjebljenja naših suparnika.</p>
<p>S tog stajališta, nije prevelik skok do primjene istog koncepta na ljude. Logičan produžetak zamisli da čovjek ima pravo vladati nad svim stvorenim jest zamisao da neki ljudi imaju više prava na to nego ostali. </p>
<p>A budući da smo već odlučili da ne samo da je prihvatljivo nego je dobro uništavati suparnike, razvili smo sve bolje i bolje načine uništenja drugih ljudskih bića, koji su dosegli vrhunac sofisticiranog izražaja u našim modernim ratnim strojevima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>SRAM</p>
<p>Slatko i nevino dijete, otirač i budala</p>
<p>Budući da Raze često nije bilo danima, čime ju je lišavao zaštite i laskanja koje su ostale žene svakodnevno dobivale od muževa, stekla je i status sirotice, koji su samo ojačale njene spaljene obrve (koje se nisu mogle nadomjestiti nikakvom olovkom). Zahvaljujući tome, dobivala je nepravedno velik dio kućnih poslova, a i nepravedno velik dio Bariammine jezikove juhe</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Izgubljena u šumi novih rođaka, lutajući prašumom srodstava u matrijarhalnom domu, Bilquis je čitala obiteljski Ku'ran u potrazi za porodičnim stablima i pronašla ih je na njihovu tradicionalnom mjestu, te bujne genealoške grane ispisane na kraju svete knjige. </p>
<p>Otkrila je da od Bariammina naraštaja, koja je imala dvije sestre – razine pratetke po majci, obje obudovjele – i tri brata – zemljoposjednika, raspikuću i luđaka – od toga spolno uravnotežena naraštaja, u cijeloj porodici rođeno je samo dvoje ženske djece. </p>
<p>Jedno do njih bila je Razina pokojna majka, a druga je bila Rani Humayun, koja je jedva čekala da pobjegne iz te kuće iz koje sinovi nikad nisu odlazili nego su dovodili svoje žene i oplođivali ih kao u štali. </p>
<p>Na majčinoj strani Raza je imao ukupno jedanaest zakonskih ujaka i, kako se vjerovalo, barem devet izvanbračnih, potomstvo rastrošna, poročna praujaka. </p>
<p>Osim Rani, mogao je nabrojati čak trideset dva muška rođaka rođena u braku. (Navodno potomstvo ujaka kopiladi nije zaslužilo spomen u Ku'ranu.)</p>
<p>Znatan postotak te čete rođaka živio je u kući, pod kratkom, ali svemoćnom Bariamminom sjenom; raspikuća i luđak nisu se ženili, ali kada je došao zemljoposjednik, njegova je žena zauzela je jedan krevet u Bariamminoj zenani. </p>
<p>U doba o kojemu govorim tu su živjeli zemljoposjednik i supruga, a također i osam od jedanaest legitimnih ujaka sa suprugama; osim toga (Bilquis je već imala teškoća s brojanjem), oko dvadeset devet muških rođaka i Rani Humayun. U spavaonici se gnijezdilo i dvadeset šest supruga, tri sestre iz najstarijeg naraštaja, a sama Bilquis bila je četrdeseta.</p>
<p>Bilquis Hyder vrtjelo se u glavi. Zarobljena u jeziku koji je sadržavao posve određen naziv za svakog zamisliva rođaka, pa se zbunjena pridošlica morala skrivati iza općih naziva, poput »ujaka«, »nećaka« i »tetke«, ali rodbina ju je neprekidno hvatala u njezinu uvredljivu neznanju i utišavala je. Gotovo nikad nije govorila, osim kad je bila sama s Rani ili Razom, te je tako stekla trostruk ugled: slatka i nevina djeteta, otirača i budale. </p>
<p>Budući da Raze često nije bilo danima, čime ju je lišavao zaštite i laskanja koje su ostale žene svakodnevno dobivale od muževa, stekla je i status sirotice, koji su samo ojačale njene spaljene obrve (koje se nisu mogle nadomjestiti nikakvom olovkom). Zahvaljujući tome, dobivala je nepravedno velik dio kućnih poslova, a i nepravedno velik dio Bariammine jezikove juhe. No također su joj se i divili, premda nevoljko, jer je cijela golema obitelj visoko cijenila Razu, a žene su priznavale da je dobar muž koji ne tuče svoju ženu. Ta definicija dobrote uznemirivala je Bilquis, jer nikad nije ni pomislila da bi mogla dobiti batine, pa je to spomenula Rani. </p>
<p>»O, da«, odgovorila je rođakinja, »da znaš kako tuku! Ta-rap! Ta-rap! Katkad je dobro za srce vidjeti to. No moramo i paziti. Dobar muškarac može se pokvariti, poput mesa, ako ga se ne drži na hladnom«.</p>
<p>Kao službeno označena sirotica, Bilquis je imala obvezu svake večeri sjediti uz Bariammine noge, dok je slijepa starica pripovijedala porodične priče. </p>
<p>Bilo je tu strastvenih afera, s rastavama, bankrotima, sušama, nepostojanim prijateljima, mrtvom djecom, bolestima dojke, muškarcima sasječenim u naponu snage, izgubljenom ljepotom, ženama koje su se besramno udebljale, krijumčarenjem, pjesnicima ovisnima o opijumu, čeznutljivim djevicama, kletvama, tifusom, razbojnicima, homoseksualnosti, jalovosti, frigidnosti, silovanjima, skupoj hrani, kockarima, pijanicama, umorstvima, samoubojstvima i Bogom. </p>
<p>Bariammino blago i monotono recitiranje kataloga porodičnih užasa na neki ih je način ublažavalo, činilo ih bezopasnim, umakalo ih u mumificirajuću tekućinu njezina neupitna ugleda. Pripovijedanje priča dokazivalo je sposobnost obitelji da ih preživi, da unatoč svemu zadrži svoju čast i nepopustljivu moralnu strogost. </p>
<p>»Da bi pripadala obitelji«, Bariamma je rekla Bilquis, »moraš znati naše stvari i reći nama svoje«. </p>
<p>(Svršetak)SUTRA: Dejan Šorak: JA I KALISTO</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Raspršene slike apsurda</p>
<p>Redatelj Eduard Miler s glumcima Crnogorskoga narodnog pozorišta iz Podgorice postavio »Ćelavu pjevačicu« Eugenea Ionesca s komentarima iz ostalih njegovih djela / Danas nas Ionesco na mjestima još moje nasmijati, ali ne više i zapitati </p>
<p>Je li kazalište apsurda, i to ono kojem su pripadali Arthur Adamov, Jean Genet, Samuel Beckett i Eugene Ionesco, mrtvo i koliko naše vrijeme zavedeno lakoćom površnosti još uspijeva prepoznati njegove znakove? Na to je pitanje nastojao odgovoriti slovenski redatelj Eduard Miler u predstavi Crnogorskoga narodnog pozorišta iz Podgorice »Joneskomanija / Ionesco-mania« premijerno izvedenoj početkom ove godine, a u srijedu na večer prikazano, u sklopu »Dana satire« i zagrebačkoj publici.</p>
<p> Junake iz slavne Ionescove apsurdne komedije ili, kako ju je sam nazvao, anti-drame, »Ćelave pjevačice« Miler je smjestio u razred gdje kao učenici ponavljaju one jezične formule koje su 50-ih godina prošloga stoljeća izmijenile izgled svjetskog teatra. Iznad njihovih klupa školski je sat simbolično stao u 12 sati i 5 minuta, eksplodirat će pri kraju predstave kada apsurd izgubi svoju komičnu isključivost i postaje beznadan te ovlada scenom. </p>
<p>U međuvremenu glumci Crnogorskoga narodnog kazališta bore se s »besmislenošću« jezika i njegovom trajnom neuhvatljivošću, nemogućnošću razumijevanja i komunikacije, gubljenjem u zatočeništvu govora. Uz »Ćelavu pjevačicu« izgovaraju i tekstove iz ostalih Ionescovih »komičnih drama«, »farsi« ili »tragikomedija«: »Nosoroga«, »Ludila u dvoje«, »Budućnosti u jajima«, »Velikana« i »Žaka ili pokornosti« što u predstavi djeluju poput komentara susreta između gospođe i gospodina Smitha i njihovih prijatelja – gospođe i gospodina Martina.</p>
<p> Pretencioznost joj se pripisuje pri kraju kada se na platnu projiciraju video zapisi plesa Pine Bausch, s trake odzvanjaju ulomci nekoga američkog reality showa, a glumci iscrtani prugama s televizijskih ekrana preuzimaju ulogu žrtava ravnodušja potrošačkog društva.</p>
<p> Milerova predstava sliči kazališnim istraživanjima iz 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, pokušava rastvoriti mehanizam apsurda i potom se poigrati s tom transparentnošću. Koncentrirana je na naglašavanje i pretjerivanje, na groteskne izvode što proizlaze iz mehaničke dinamike koja određuje Ionescove dramske prizore. Linearnost takova ritma izaziva zamor, scenske slike se ponavljaju po istim shematskim pravilima, govor na isti način svjedoči o svojoj apsurdnosti, isti je model u predočavanju zaustavljene, mrtve slike zadane stvarnosti.</p>
<p> I glumci Crnogorskoga narodnog pozorišta: Vanja Đukić, Ksenija Mišić, Gorana Marković, Mirko Vlahović, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić preuzimaju i slijede zadane formule, zamjenjujući samo načine na koji ih izvode i time približavaju predstavu ideji u korektno izvedenoj glumačkoj vježbi na temu Ionesco-manie. </p>
<p> Danas nas Ionesco na mjestima još moje nasmijati, ali ne više i zapitati, apsurd koji smo proživjeli i koji još uvijek živimo mnogo je uvjerljiviji od onoga literarnoga u kojem su zatočeni Martinovi i Smithovi, njihove arogantne sluškinje i slučajno zalutali vatrogasni zapovjednici.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Obzor komunalnog teatra</p>
<p>Umjesto najavljene predstave »Konclogor na Savi«, Branko Brezovec će u ZKM -u režirati Šnajderovu dramu »Kamov smrtopis« </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Prigodom završetka prve godine na mjestu ravnatelja Zagrebačkoga kazališta mladih, Slobodan Šnajder je na konferenciji za tisak ponudio svoje viđenje ostvarenoga. Ne krijući kako je program isključivo djelo »jednog čovjeka, jedne volje«, izrazio je zadovoljstvo što je ZKM-u u proteklom razdoblju ponudio novu sliku komunalnog teatra. »Pružili smo šansu autorskim imenima kao što su Rene Medvešek i Kruna Tarle i donijeli smo zaokruženu kazališnu estetiku. Također, osobito nas raduje otvorenost i plazmičnost ansambla«, pojasnio je Šnajder te najavio premijerne naslove do kraja iduće sezone. </p>
<p>U rujnu će redatelj Boris Kovačević postaviti predstavu »Mi djeca s kolodvora ZOO«, u vlastitoj adaptaciji. Nadalje će na programu biti »Tillina kutija«, kao svojevrsni hommage glumici Tilli Durieux u režiji Dubravke Carić-Crnojević. Umjesto dugo najavljivane dramatizacije dnevničkih zapisa Ilije Jakovljevića »Konclogor na Savi«, što je trebala biti izvedena u rujnu 2002. godine u režiji Branka Brezovca, isti redatelj potpisat će Šnajderovu dramu »Kamov smrtopis«. »Iz pijeteta prema žrtvama, shvatili smo da se tom djelu treba prići detaljnije i da iziskuje još vremena. Tim više što smatramo da bi njime naš naraštaj mogao možda i zauvijek raščistiti s jednim dijelom naše prošlosti«, rekao je Šnajder. Na programu su i »Jelka kod Ivanovih« Aleksandra Vedenskog u režiji Nebojše Borojevića, »Priče mačka na grani« Marcela Ayméa redatelja Zlatka Boureka, a uz Ljermontovljevu »Maskeratu« u režiji Ivana Popovskog do kraja sezone bit će izveden i jedan projekt Renea Medvešeka te »Ono za ono ili vaginini monolozi« Eve Ensler, u režiji Tee Gjergjizi. </p>
<p>Ravnatelj je najavio i suradnju s kazalištima iz Moskve, Haife i Rima te gostovanje predstave »Veliki meštar sviju hulja« u Berlinu i Hamburgu. Poslovni ravnatelj ZKM-a Ivan Vuković izvijestio je kako se sud s bivšim ravnateljem kazališta Leom Katunarićem i dalje vodi, te da se nada da će nakon što su ispitani svjedoci ući u svoju završnu fazu. Podsjetio je na okrnjeno predvorje i bijedno tehničko stanje pozornice i kazališta u cijelosti, koje je proteklih godina »bilo sustavno pljačkano i uništavano«. Nova opasnost kazalištu prijeti u vraćanju imovine bivšim vlasnicima, no vodstvo ZKM-a nada se da će gradske vlasti biti na strani teatra i kazalištaraca.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Barokni efekti carstva znakova</p>
<p>Umjetnik poduzima »preslagivanje« prometnih, pravopisnih i drugih znakova poimajući ih kao golemi rebus ili stranice Rubikove kocke / Tako se znakovi zapažaju »novim očima« </p>
<p>Kipar Petar Barišić u Galeriji Beck u Zagrebu uspostavlja »carstvo znaka« zidnim strukturama, nizovima i 3x3 kombinacijama modularnih elemenata – svaki je svojevrsni assemblage sastavljen od drvene kutije (kvadra) i piktoralnog (grafičkog) znaka prevedenog u reljefni. Naime, dvodimenzionalni oblik (vizualni jezik prometnoga, rečeničnog, interpunkcijskog znaka, stilizirani prikaz ruku koja prstima pokazuju slova gluhonijemih…) preobražen je u trodimenzionalan predmet, umjetnik mu »intenzivira volumen« uz gotovo neograničenu mogućnost međusobnih kombinacija pojedinih znakova.</p>
<p> Usporedni položaj modularnih elemenata u pozitivu i negativu (puno – prazno, ispupčeno – udubljeno i šuplje, konkavno – konveksno, gore – dolje) u na izgled proizvoljnoj sintaksi sistema znakova navodi promatrača na aktivnu percepciju – kombinatoriku, na njihovo mentalno »preslagivanje« poimajući ih kao golemi rebus ili stranice Rubikove kocke. </p>
<p>Kao predložak za svoje zidne strukture Barišić uzima znakove kojima se koristimo svakodnevno kod pisanja (točka, zarez, upitnik – koji svojom asocijativnom logikom »intoniraju« kompoziciju), računalnih operacija i operacija računanja, kretanja kroz urbani krajolik (prometni i putokazni ideogrami, regulacija smjerova kretanja…), ali izvan konvencija njihove uobičajene diskurzivne upotrebe (značenjskih konvencija), odnosno konteksta pojavnosti znaka. Na taj način ih lišava njihove predvidljive utilitarnosti (funkcije komunikacijskih alata) i očekivanog značenja, i navodi nas da ih »novim očima«, a ne mehanički percipiramo – zasićeni uslijed njihove svakodnevne sveprisutnosti u metropolitanskoj geografiji.</p>
<p> Barišićeva »umjetnost« ujedno je i »umijeće«, njegovi skulptorski crteži visoko su kontrolirane, »zaglađene« i precizne izvedbe, a radna metoda i serijalnost postupka gotovo je simulacija strojne, industrijske proizvodnje (tehničke reproduktibilnosti). Negirana je prirodna kalavost, čvrstoća i organička tekstura drva te se nastali objekti čine kao da su lijevani (a ne tesani), u nekom podatnijem materijalu.</p>
<p> Autor je prekrio sve forme ravnomjernim premazima neprozirne bijele boje, boje okolnih zidova, pribjegavajući gotovo baroknim efektima uzajamnog odnosa svjetla i sjene (chiaro-scuro). Barišić se utječe i svojevrsnoj cenzuri, zastojima »narativnog« nizanja znakova (možda na taj način željeći zorno prikazati »pogreške« u komunikacijskim kanalima), i to tako da pojedina polja jednostavno ostavi praznima.</p>
<p>Silva Kalčić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Na izvanvukovskoj okomici</p>
<p>U skladu s najnovijim trendom na polju iztraživanja podrjetla hrvatskoga jezika i utvrđivanja normi njegova standarda, u nas dolazi do sve veće polarizacije među jezikoslovcima.</p>
<p> S jedne strane barikade su neovukovci iz Maretićeve škole serbokroatistike, a s druge jezikoslovci antivukovci koji izvan »vukovske familije« na okosnici učenja Zagrebačke filološke škole i na izvornoj tronarječnoj osnovici – nastoje izgraditi samostalan hrvatski jezik. K njima valja pribrojiti i desetak mlađih kroatista u Zagrebu i Osieku koji se tom problematikom bave na sličan suvremen način.</p>
<p> Ta je razdvojba postala očita odkada je gospođa Elisabeth von Erdman-Pandžić, profesorica slavenske filologije na sveučilištima u Erlagenu i Nürnbergu i dobitnica Nagrade INE (2001.) za promicanje hrvatske kulture u svietu, izjavila urbi et orbi da »Vuk Stefanović Karadžić nije bio nikakav filolog i da su hrvatski i srbski dva posebna jezika« (Vjesnik, 27.7.2001.). </p>
<p>Na toj izvanvukovskoj okomici prof. Marijan Krmpotić napisao je i nedavno objavio svoj »Hrvatski jezični priručnik«. Prof. Krmpotić u njem polazi od svjetskih lingvističkih trendova i u njihovim okvirima pokušava tražiti i nalazi optimalnu hrvatsku jezikoslovnu sintezu, ne raztrgavajući jezik na nepotrebne variable skladno savjetu glasovitoga francuskoga stilista Georgesa-Louisa Buffona: »Neka riečima bude tiesno, a mislima široko«.</p>
<p>Danas je svjetska lingvistika na strani prof. Krmpotića koji traži s pravom standardizaciju i verifikaciju na razini temeljnih jedinica (fonem, morfem, grafem), dok u višoj razini (sintaksa, semantika, pragmatika) naglašuje stvaralačko izkušavanje radi izkazivanja poruka u svim komunikacijskim procesima. K tomu ovaj je njegov pokušaj znakovit jer je na tragu vrhunskih dostignuća »integralne gramatike« i jerbo vrlo argumentirano dokazuje kako se družtveni nered i kaos, ter političke krize radikalno svakodnevno odražavaju u dramatičnoj krizi hrvatskoga jezika i jezičnom kaosu koji se danas očituje u jeziku koji rabe tiskovine i elektronični mediji u nas. (V. članak Branka Vukšića: »Tko će još na Prisavlju paziti na jezik!?« u Vjesniku 22. 5. 2002.)</p>
<p>Težko se također oteti dojmu i ne kazati kako je »Hrvatski jezični priručnik« možda nastao i kano izazov pred velikom opasnošću multikulturalne globalizacije kojoj se mali narodi mogu učinkovito oduprieti samo očuvanim posebnostima na području kulture i jezika, na što nas podsjeća i tribina u Matici hrvatskoj 20. 5. 2002. »Europske integracije i hrvatski jezik«, o kojoj piše Vjesnik istoga nadnevka pod naslovom »Prijete li hrvatskomu jeziku nove opasnosti?« Zbog tih temeljnih stavova i naputaka iz ovoga Priručnika svatko može nešto naučiti o hrvatskome jeziku, ter spoznati da imati svoju državu ne znači automatski imati i svoj jezik.</p>
<p>Nedjeljko Kujundžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pohvala bijeloj neoslikanoj lepezi</p>
<p>Vrijeme videći izgubljeno u prostoru, a prostor u vremenu Josip Vaništa je zapisujući ovu svoju knjigu onako kao što i slika ostvario svijet za koji nadnevci što ih navodi nisu oznake vremena nego su tek nužne neume u trajanju, orijentacijski punktovi na zasnježenom putu od jednog do drugog ne-mjesta, na stazi kojom, isposnički idući, prazneći se od sjećanja on se može i smije sjećati svega što neizobličeno subjektivnošću, bestrasno ali zanosno, onako kako se pjevaju gregorijanski koralni napjevi u starim kartuzijama kojih više nema izvan linearnosti njihove monodije, ponovno postaje svijet.</p>
<p> U njemu jučer, danas i sutra (kojima najbolji znak jesu tri zvjezdice umjesto naslova i nadnevka) djeluju kao kocke (one Junekove i one Mallarmeeove) bačene na prazni neprekriveni stol na kojem samo ponekad stoji: »paket, špaga, mast, mali, bijeli savijeni kolači. Pismo« (Godine 1946, Goljak 7c). </p>
<p>I ova knjiga je pismo. Komu? Najlakše bi bilo reći: nikomu, otarasiti se neugode pitanja, ali ne i odgovora. Međutim, Vaništa nije ni onaj koji pita ni onaj koji odgovara, a zapitan je i odgovoran, neposredan zato što ne posreduje i ne mora nigdje ići da bi stigao, jer »miče se (...) bijela sunčana cesta« (Vukomeričke gorice, svibanj 1987.). Zabrinut je za daleke stvari i zato jest blizak, voli bezličnost baš zato što mu je stalo do osobnosti.</p>
<p>Samo jedno godišnje doba </p>
<p>Vaniština »Knjiga zapisa«, kao i njegovo slikarstvo, jest zapravo njegova pohvala onoj Ryokanovoj bijeloj, neoslikanoj lepezi: »Kakva li je duboka ljepota u neoslikanoj lepezi! Staviš li tek mrvicu boje, postat će drugorazrednom. Dok još nema ničega – sve je prisutno: tu je cvijeće, tu je mjesec, tu je vidikovac.« </p>
<p>Ova je knjiga i zato prvorazredna. U njoj postoji samo jedno godišnje doba, odnosno sva godišnja doba za Vaništu su – zima, snježna zima, a najčešće vrijeme dana zimska je večer, noć ili rano jutro, praskozorje, onda kada je svjetlost u nastanku, blijedožuta, kakva je, kako se nedavno pokazalo, zapravo svjetlost svemira. Ostala godišnja doba javljaju se uglavnom samo u odjeljku »Putositnice«; vide se ulomci ožujka, svibnja, srpnja, ranog ljeta, sve drugo uvijek je zima, bjelina snijega, snijeg bjeline »kao štit i zaštitni znak« (I. Zidić), odnosno signal: »Slikar ovdje ne stanuje« (Karlovac, svibanj, lipanj, 1945.). On je sad vani. Šta ovdje tražite?!</p>
<p>Treba li tu Vaništinu bjelinu pročitati kao samoću? Treba. Treba li u njoj vidjeti i očajanje? Ne. Odnosno, treba, kao oblik Vaniština osamostaljenja: »Bila je to ruina od gradića, s malo preostalih stanovnika, bez vode, bez kanalizacije. Tu sam nacrtao Večernje očajanje, kuće, polja, nekoliko pogleda na more, mornarsko groblje. Moj se crtački izraz, ako to smijem reći, ondje osamostalio« (»Knjiga zapisa«, str. 51). Njegov izlazak u bjelinu, u njegovu bijelu tamu (zbog koje mi je također blizak), dogodio se rano, nakon inicijacijskog boravka u tmini: »Po završenom studiju (....) boravim u Dječjem domu. (...) Spavam u mrtvačnici« (1950.).</p>
<p>Kada piše o drugim osobama, prijateljima, suradnicima, prolaznicama, slučajnicima – u bezvremenosti njegova svijeta, u trajanju koje tu stoji kao supstitut za vrijeme, slučajnost igra važnu, reklo bi se pirandelovsku ulogu, baš zato što je slučaj s jedne strane signal dara, a s druge znak svrhovitosti – Vaništa je zaista onaj koji »se brine jedino o tome da ne bi propustio priznati njihove zasluge«, onaj koji kao »ispravan čovjek ne žali ako drugi ljudi ne priznaju njegovih zasluga« (Konfucije: Analekta, 1. 16).</p>
<p> U ovoj ćemo knjizi zato rijetko naći mjesta gdje se Vaništa otkriva samim sobom. Ipak ih ima: »Bio sam samo jednom u žiriju koji je birao (i odbijao) slike za neku izložbu (i to sebi ne mogu oprostiti)«, kaže on (Žirirati ili kažnjavati), koji nije sudac. Draže mu je biti odbijenim, da bi i sam mogao odbiti od sebe ono što on nije, da bi slobodno mogao prihvaćati ono što ga je prihvatilo. On je samozatajni učenik koji, prikraćujući, zna da nije ništa sakrio od nas/sebe. </p>
<p>Nikako nije bez znakovitosti da je prva izložba slika koju je (negdje 1934-1935.) Vaništa vidio bila izložba slika koje je naslikao »jedan čovjek za kojega se govorilo da je slikar bez ruku« (Sredinom tridesetih). Gorgona koju je poslije osnovao bila je samo potreba da se prikaže svijet koji je ona već bila skamenila/fiksirala svojim pogledom, međutim, Vaniština »Gorgona nije imala poruka« (Poruka). I »Knjiga zapisa« jest zapravo takva, niz pogleda na svijet koji je prije toga pogledala Gorgona, Gorgona koja u ruci drži bijelu, neoslikanu lepezu i njome hladi svoje zasnježene oči.</p>
<p>Bez ove Vaništine knjige ne bismo dobro mogli ni k njemu ni k onima kojim on ide, ne bismo mogli ni k sebi. Ne!</p>
<p>Luka Paljetak</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dugoročno planiranje ostavke</p>
<p>Helena Buljan ponudila neopozivu ostavku o kojoj će Skupšina HDDU raspravljati tek u rujnu / Ostavku je najavio i Marko Torjanac, a Vitomira Lončar je to učinila još prošle godine / Time zapravo pada Upravni odbor i paralizira se rad Društva, te dovodi u pitanje organizacija Nagrade hrvatskoga glumišta / Skandal se pokušava zataškati ostajanjem Helene Buljan na čelu Udruge do Skupštine </p>
<p>Hoće li ponuđena ostavka predsjednice Hrvatskoga društva dramskih umjetnika Helene Buljan, najavljena 5. lipnja Upravnom odboru HDDU, a koju bi skupština trebala potvrditi na jesen, imati ozbiljnije posljedice na daljnji rad te strukovne udruge? Što li će biti s funkcioniranjem Društva i obavljanjem svih redovitih zadaća, posebice s pripremama za Nagradu hrvatskoga glumišta, za koju je natječaj raspisan 12. lipnja? Tko će biti članovi tima koji bi trebao osmisliti čitav projekt, pronaći producente, redatelja, scenarista i voditelje te priredbu koja se tradicionalno održava 24. studenoga? </p>
<p>Ostavku je Helena Buljan obrazložila zdravstvenim razlozima i zamorom, što je dakako njeno pravo, no rekavši da će svoje dužnosti do tada obavljati »normalno«, upala je u kontradikciju. Po vlastitim riječima, o toj odluci dulje razmišlja, pa s obzirom na to da joj je zdravlje narušeno, zar ne bi bilo daleko logičnije da dade trenutačnu ostavku? Uz to sasvim je nerazumljivo što, zapravo, znači takova vrsta futurističkog planiranje ostavke poradi bolesti, a sve u službi sprječavanja izazivanja skandala. A skandal je ono što bi u svim »normalnim« udrugama trebalo biti uobičajeno, dakle hitno sazivanje izvanredne skupštine, osobito kad nije vrijeme za prekrižene ruke i razbacivanje novcem poreznih obveznika. No, po petrificiranom, nefleksibilnom i zastarjelom Statutu HDDU članovi Društva će ju sazvati gotovo samo u ekstremnim slučajevima, kao da mora biti izazvana elementarnom nepogodom.</p>
<p>Bez obzira na žučne rasprave koje izaziva dodjela Nagrada hrvatskoga glumišta, sporovozno i uspavano stanje u kojem se Društvo nalazi očito ponajmanje zanima njegove članove. A to ih istodobno ne sprječava na trakavice nezadovoljstva koje se vuku od jedne do druge dodjele Nagrade. Ako umorni glumci zbog kraja sezone ne mogu reagirati na događaje koji ih se neposredno tiču, najbolje je slika o njihovoj osviještenosti. Očekivani ishod priče može izgledati samo kao u lošim scenarijima. Prvo će u HDDU, da bi sami sebi zamazali oči, vjerojatno ponuditi privremeno rješenje, zadužiti članove da počnu pripreme oko Nagrade dok će se krajem rujna kad, u danim uvjetima, jedino može biti sazvana izvanredna izborna skupština, usvojiti predsjedničina ostavka i krenuti ispočetka. Ostavku je osim Helene Buljan najavio i Marko Torjanac, sadašnji potpredsjednik HDDU, a kako ju je prošle godine dala i još jedna članica Upravnog odbora Vitomira Lončar, automatski će skupština birati novi odbor, a time i nove ljude koji će odlučivati i o Nagradi hrvatskoga glumišta. Može li se kvalitetno pristupiti organizaciji tako važna događaja u listopadu – suvišno je komentirati. </p>
<p>Jasno je da je izabrano vodstvo Hrvatskoga društva dramskih umjetnika nije bilo doraslo tomu zadatku. Iako će za polemike uvijek raspoložena Vitomira Lončar reći kako podržava odluku Helene Buljan »jer bolje da se makne kada je od početka bilo jasno da se u toj poziciji ne snalazi« i sama je svojedobno pribjegla ostavci na dužnost potpredsjednice, te dalje nastavila, već kako se od nje očekuje, prilično aktivno, no u sjeni. Sve se zbilo u trenutku kada je Lončar dala svoje prijedloge za izmjenu Statuta, koji, iako je bio jedan od gorućih problema Društva, do danas nije izmijenjen.</p>
<p> HDDU je vrući krumpir koji bi mnogi željeli uhvatiti, a potom ga se s olakšanjem osloboditi. Dogodilo se to Heleni Buljan, koja je u proteklom razdoblju pokazala popriličnu nesnalažljivost i nekompetentnost. Iako je riječ o počasnoj i volonterskoj funkciji, ona zahtijeva priličan angažman za koji treba potrošiti popriličnu količinu živaca. No, predsjednik ponajprije mora imati viziju kamo Društvo treba stremiti, treba zadobiti poštovanje članstva te imati autoritet i karizmu. Shvatiti tu poziciju kao neku usputnu djelatnost – neodgovorno je i licemjerno prema članstvu, jer Društvo postoji zbog dramskih umjetnika, a ne obrnuto.</p>
<p>Zato i ne začuđuju komentari kako bi na čelu HDDU trebala biti osoba koja bi se tom poslu u potpunosti posvetila. Od članova sadašnjega Upravnog odbora, u kojem su uz Helenu Buljan i Marka Torjanca i Vedran Mlikota, Nada Abrus, Zrinka Kolak Fabijan, jedino je Vitomira Lončar odlučno otklonila svaku mogućnost da se pristane kandidirati za predsjednicu, iako jedan dio članova u to ne može povjerovati. Mogla su se čuti i mišljenja onih koji na čelu Društva vide poštenog i radinog glumca kao što je Rene Medvešek. Prerano je nagađati o mogućem imenu, no izabrani predsjednik(ica) morat će poraditi i na koordinaciji odnosa sa Sindikatom hrvatskih glumaca.</p>
<p> To se posebice odnosi na akcije vezane za sporan Prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, zbog čega su dramski umjetnici već više puta prosvjedovali. Po prosudbama nekih članova HDDU upravo je na tome planu sadašnja predsjednica pokazala neoprostivo solidariziranje s ministrom kulture Antunom Vujićem, i time nije pružila podršku zahtjevima svoje Udruge. Neki u tome vide prave razloge najave njene ostavke, što Helena Buljan niječe, s objašnjenjem kako dodatni nameti na honorare nisu ni u njenu osobnom interesu. Bez obzira na pozadinu odluke Helene Buljan, očito je za dobrobit Društva, koje priprema i Festival glumca i brine se za fond solidarnosti, da se što prije razvrgne taj nesretno sklopljeni brak.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Starokršćanski stil u modernome ruhu</p>
<p>Crkvu sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu projektirao je veliki hrvatski arhitekt Juraj Denzler / Nasuprot vanjskoj masivnosti crkve, njezina unutrašnjost zrači svjetlom, ljepotom, skladom i toplinom</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Župa sv. Antuna, smještena u zapadnome dijelu Zagreba – na Svetom Duhu, obilježava ove godine 70. obljetnicu svoga postojanja. Vrhunac proslave zbio se 13. lipnja, na sam blagdan njezina zaštitnika, sv. Antuna Padovanskoga, pod čijom se zaštitom odvija župno, izdavačko i karitativno djelovanje župe. Svečane svete mise, jutarnju i večernju, predvodili su mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, te mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački.</p>
<p>Antun Padovanski (Lisabon, 1195. – Padova, 13. lipnja 1231.) najomiljeniji je svetac na svijetu, pomoćnik u svakoj nevolji i potrebi. Sv. Anti, kako se popularno naziva u narodu, posebice se utječu oni koji traže izgubljene stvari. Poznata su također i brojna čudesa toga velikog propovjednika, zaštitnika obitelji i djece. Relikvije sv. Antuna čuvaju se u padovanskome svetištu, a dva puta bile su i u Hrvatskoj (1995. i 2000.). »Monografija o pohodu relikvija sv. Antuna Hrvatskoj«, djelo skupine autora, bit će ovih dana predstavljena u Samostanu sv. Antuna. </p>
<p>Crkvu Sv. Antuna u Zagrebu projektirao je poznati hrvatski arhitekt Juraj Denzler, autor vrhunskoga djela moderne arhitekture – sljemenske Kapelice. Gradnja crkve započela je 1931. godine, Denzler je pri gradnji crkve spojio starokršćansku tradiciju i suvremenu arhitekturu, dajući pritom svemu hrvatske oznake.Crkva je izvana sagrađena od gruboga kamena izvađenog iz poznatoga kamenoloma Bizek nadomak Zagrebu. Netko je jednom prigodom izvrsno zapazio da vanjština crkve djeluje kao golem odlom kamenoga gorskog masiva. Njezina unutrašnjost pak zrači svjetlom, ljepotom, skladom i toplinom. Crkva se gradila velikim zauzimanjem franjevaca konventualaca, a posebno oca Ambroza Vlahova (1895. – 1977.) te brojnih štovatelja sv. Antuna iz čitavoga hrvatskog naroda. </p>
<p>Novu župu na Svetome Duhu otvorio je 1. siječnja 1932. godine tadašnji pomoćni zagrebački biskup dr. Dominik Premuš, a župa je povjerena bratstvu franjevaca konventualaca, ogranku franjevačkoga reda specifičnom po tome što živi u većim samostanskim zajednicama. Crkvu je blagoslovio 1934. godine dr. Antun Bauer, zagrebački nadbiskup, a prvu svetu misu istoga dana slavio je bl. Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup koadjutor, koji je 1943. i posvetio glavni oltar. </p>
<p>Čitav glavni oltar sagrađen je od mramornih i kamenitih ploča iz dalmatinskih i istarskih kamenoloma. Na glavnome oltaru najznačajnija je velika slika sv. Antuna, koji u lijevoj ruci drži Evanđelje, a desnom blagoslivlja puk. Slika je rad poznatoga hrvatskog umjetnika prof. Ljube Babića.</p>
<p>Fratri na Svetome Duhu brzo su uočili važnost i vrijednost pisane riječi, pa su zarana usmjerili svoju djelatnost i u tome smjeru. Među najznačajnijim izdanjima je mjesečnik »Glasnik sv. Antuna Padovanskog« (današnji »Veritas«), pokrenut 1962. godine, koji je prvi u Zagrebu – u godinama kada se Crkva počela pomlađivati na Drugome vatikanskom saboru – počeo buditi interes za vjerski život i njegovu obnovu. Mladi, koji su i danas vrlo aktivni u župi, pokreću pak 1976. list mladih »MI«, koji izlazi do danas. Zanimanje mladih za duh sv. Franje dokazuje i pokret poznat pod imenom Franjevačka mladež ili FRAMA. Spomenimo i to da se ta velika zagrebačka župa posebno ponosi posjetom Majke Terezije i o. Ante Gabrića 1978. godine. </p>
<p> Franjevci konventualci poznati su i po svome misijskome radu, pučkim misijama, koje su bile najintenzivnije u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata, te po svome karitativnom radu. Dom sv. Antuna, karitativno-socijalni centar Provincije, otvoren je prije sedam godina, a njemu se nalazi velika pučka kuhinja i desetak sobica za siromašne studente. U sklopu župe već tri godine djeluje i Dom sv. Maksimilijana Kolbea, u kojem su smještene starije i nemoćne osobe.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sugestivne zvukovne slike</p>
<p>Izniman uspjeh troje mladih solista, Kristine Bjelopavlović, Martina Draušnika i Neve Begović / Srdačno odobravanje za orkestralnu skladbu »Illuminations« Vjekoslava Nježića </p>
<p>Završivši uspješno sezonu, Zagrebačka filharmonija još je dodatno poklonila pažnju suradnji sa zagrebačkom Muzičkom akademijom, što je svakako iznimno pohvalna gesta. Tako je u srijedu u »Lisinskome« pružena prilika za reprezentativne nastupe troje studenata pod ravnanjem bugarskog dirigenta Juliana Kovatcheva. S obzirom na njegov autoritet u suradnji s orkestrom i podršku koju su zajedno pružali solistima, te večeri stekli su se svi uvjeti za dragocjeni glazbeni doživljaj. </p>
<p>Prva točka večeri pripala je mladom skladatelju Vjekoslavu Nježiću, koji je diplomirao u klasi prof. Stanka Horvata. Prije dvije godine primio je i poticajnu nagradu Ministarstva kulture Republike Hrvatske za svoj diplomski rad, orkestralnu skladbu »Illuminations«, koja je na ovome koncertu prvi put izvedena javno.</p>
<p> Maestro Kovatchev veoma je studiozno prionuo izvedbi djela čije »osvjetljavanje« raznovrsnih glazbenih konglomerata velikog simfonijskog sastava, od gromoglasnih tuttija do prozračnih ugođaja lirske zvonjave, iznosi pred slušatelja sugestivne zvukovne slike. Zanimljivo je za skladateljev pristup da kroz guste atonalne harmonijske sklopove uvijek na novo proviruju naznake čistih tonaliteta, što glazbenomu iskazu daje određenu draž. Izvođače i prisutnog skladatelja auditorij je nagradio srdačnim odobravanjem.</p>
<p>Druga točka donijela je Ravelov eksplozivni Koncert za glasovir i orkestar u G-duru. Bio je to najbolji izbor za nastup 19-godišnje pijanistice Kristine Bjelopavlović iz klase prof. Sretne Meštrović. U prikazu njena nedavnog solističkog nastupa u ciklusu »Virtuoso« ocijenili smo da se pojavljuje još jedna zvijezda na našem pijanističkom nebu. Ovim najnovijim nastupom u Ravelovu koncertu takva se ocjena potvrdila u punoj mjeri. Tehnički apsolutno suvereno mlada je umjetnica u okvirne stavke djela uronila s temperamentom koji je izvedbi davao punu ravelovsku draž, dok je u muziciranju dugog solističkog uvoda srednjeg polaganog stavka iskazala punu interpretativnu dubinu.</p>
<p>U drugom dijelu večeri slušali smo Dvostruki koncert za violinu, violončelo i orkestar Johannesa Brahmsa. Nastupilo je dvoje odličnih gudača, violinist Martin Draušnik iz klase prof. Maje Dešpalj-Begović i violončelistica Neva Begović iz klase Valtera Dešpalja. Oboje su se isticali lijepim tonom i tehničkom čistoćom svirke, muzicirajući skladno, uz ponešto prenaglašenu suradnju orkestra, što međutim nije omelo ljepotu njihova nastupa.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska (samo) do Ekvadora! </p>
<p>Teški i teretni, nervozni i nerazigrani, Hrvati su gotovo u cijelom nadmetanju s Ekvadorcima imali podređenu ulogu, a morali su hvatati pobjedu od dva pogotka razlike / Našu trojicu napadača jednostavno nije ima tko razigravati, Jozić je opet pogriješio postavljajući Tomasa u vezi red, a on je samo i isključivo stoper / Nema više na Dalekom istoku ni francuskog zlata, ni hrvatske bronce, nema ni Argentine, a još neki jaki vise </p>
<p>YOKOHAMA, 13. lipnja</p>
<p> – »U Japanu dani vrući odoše Hrvati kući.« Naša se reprezentacija u posljednjem nastupu u svojoj skupini još jednom kompromitirala i 0-1 porazom protiv Ekvadora praktički sama sebe eliminirala sa Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Teški i teretni, nervozni i nerazigrani, Hrvati su gotovo u cijelom nadmetanju s Ekvadorcima imali podređenu ulogu. Otkud tolika promjena, tolike oscilacije u našoj momčadi? Sramotno protiv Meksika, sjajno protiv Italije, mizerno protiv Ekvadora. Loše, dobro, loše... </p>
<p> Hrvatska se tako pridružila već znatnoj skupini favorita koji su na sveopće iznenađenje napustili Aziju već nakon prvog kruga. Nema više ovdje ni francuskog zlata, ni hrvatske bronce, nema Argentine, a još neki jaki vise. Duhovit je stoga prijedlog Slovenaca da se organizira utješno čuvno Svjetsko prvenstvo s reprezentacijama koje su odmah ispale, to bi prvenstvo, kažu oni, »bilo jače od onoga u Japanu i Južnoj Koreji«.</p>
<p> Mislili smo da je ona blijeda partija protiv Meksika vrhunac naše nemoći, no kako ipak tvrdimo da je Meksiko bolji od Ekvadora, tako za ovu utakmicu možemo reći da nam je još više ranila dušu. </p>
<p>Iako je stvoreno nekoliko šansi, iako nismo bili toliko bez loptie u našoj igri je kao nikad bilo toliko nemoći, pogrešnih dodavanja, taktičke nedorečenosti i nedozrelosti. A ova nam je utakmica trebala donijeti toliko toga lijepog. </p>
<p> Naša je momčad trebala biti napadačka, no napadali su pretežno Ekvadorci. Kako, kad je u našoj postavi bilo tri napadača? Lako, nije ih imao tko razigravati. Jozićevo postavljanje Tomasa u vezni red, a taj je naš igrač po svojoj vokaciji stoper i samo stoper – ma koliko puta smo to rekli! – žrtvovalo je i naš posjed lopte u ovoj utakmici kao i konstrukciju igre u srednjem redu. Tri napadača gotovo bez lopte. Tri ubojite špice su veći dio statirale na terenu. Nije im imao tko dodati loptu. Ulaskom Vugrineca naša igra je možda nešto živnula, no Vugrinec bi bio korisniji od početka, vidjelo se to i u utakmici protiv Italije. Momčad je ovako naoko izgledala napadački, a morala se braniti. </p>
<p> Jozićeva dosljednost u pogledu Tomasa možda mu je koji put i donijela neku korist, no forsiranje tog taktičkog iznenađenja na duže vrijeme njegova je velika pogreška. Naravno, Jozić to neće priznati ni pod koju cijenu, uostalom prvo što je poslije pobjede protiv Talijana poručio naciji u kameru bilo je: »Valjda sam sada svima dokazao tko je Tomas!« Da, Tomas je bio odličan protiv Talijana, ali igrao je na svojoj prirodnoj poziciji u zadnjem redu, flastera na Tottiju. Zar je Jozić to zaboravio!? </p>
<p>Komentar jednog od najvećih hrvatskih nogometaša, utučenog Zvone Bobana, poslije hrvatskog ispadanja, govori sve: </p>
<p> – Uvijek otkažemo igru, tako se ne može igrati na Svjetskom prvenstvu! </p>
<p> Razočarenje će nas još dugo tresti, neće nam pomoći ni sva sila favorita koji su već ispali. Tih 180 minuta našeg antinogometa protiv Meksika i Ekvadora dokazuje samo jednu stvar. Tko nogomet igra kreativno i teži prema naprijed još uvijek pobjeđuje one koji iz njega prave filozofiju i kojima je draža destrukcija od kreacije. Mi u toj priči, nažalost, pripadamo ovim drugima. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Svjetsko prvenstvo« na 50 i 100 metara slobodno</p>
<p>Duje Draganja u sprinterskim će se disciplinama slobodnog načina suočiti s olimpijskim finalistima Aleksandrom Popovim, Markom Fosterom i Bartom Kizierovskim</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - U subotu i nedjelju ozračje će na plivalištu Šalata umnogome podsjećati na svjetska plivačka prvenstva i olimpijske igre. Koncentracija plivačkih veličina na popularnom zagrebačkom plivalištu nije, naime, nikad bila veća nego li će to biti idućeg vikenda na plivačkom mitingu »Zlatni medvjed«.</p>
<p>Među brojnim šlagerima mitinga većina će plivačkih kibica na prvo mjesto staviti utrke na 50 i 100 metara slobodno, što uistinu nije teško argumentirati. U te dvije utrke sva će pozornost gledatelja biti usmjerena na najboljega plivačkog novaka u povijesti američkih sveučilišta, Duju Draganju, i njegove velike suparnike. Prvi od tih velikih je, zapravo, ponajveći plivač svih vremena i četverostruki olimpijski pobjednik u spomenutim disciplinama, Aleksandar Popov. Popov je i aktualni svjetski rekorder na 50 metara slobodno (21.64), a u spomenutoj će utrci biti i aktualni svjetski rekorder u 25-metarskim bazenima (21.13), Mark Foster. Da sve bude još »opterećenije« plivačkim zvijezdama, u Zagrebu će nastupiti još jedan finalist Olimpijskih igara u Sydneyju i trenutačno jedan od najbržih svjetskih plivača, Bart Kizierowski. Ako im se na 100 metara pridruži i Lars Frolander, gledat ćemo uistinu utrku koja bi »bez pogreške« mogla biti olimpijsko finale.</p>
<p>Frolander će, međutim, imati velikih problema u »svojoj« disciplini, na 100 metara leptirovim načinom. Šveđanina, inače aktualnog svjetskog i olimpijskog prvaka u toj disciplini, očekuje veliki dvoboj s Thomasom Rupprathom, koji mu je nedavno preoteo europski rekord (51.88), a sasvim se približio i svjetskom rekordu Australca Michaela Klima (51.81). Svi se ljubitelji plivanja nadaju da bi se »nešto« moglo dogoditi upravo u subotu oko 18 sati na Šalati. Na 50 metara leptir će, uz dvojicu gore spomenutih i Marka Fostera, imati ponešto za »reći« i Miloš Milošević. Budući da je na mitingu u Kranju diskvalificiran zbog pogrešnog starta, njegova je trenutačna forma, međutim, potpuna misterija.</p>
<p>Barem jedan veliki dvoboj nudi i ženski dio programa. Aktualna olimpijska pobjednica na 200 metara prsnim načinom, Agnes Kovacs, imat će veliku suparnicu u Britanki Zoe Baker, koja se zimus izmjenjivala s Kineskinjama i Šveđankom Emmom Inglestrom u obaranju svjetskih rekorda na 50 metara prsno, a u toj disciplini je trenutačno europska rekorderka. Teško je, pak, vjerovati da se neka plivačica može suprotstaviti dvostrukoj olimpijskoj pobjednici Jani Kločkovoj u njezinim disciplinama, baš kao i Šveđanki Theresi Alshammar u sprinterskim disciplinama slobodnim i leptirovim načinom. No, tko zna...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uleb i Fiba sve udaljenije</p>
<p>Načelni dogovor Fibe i Uleba postignut je još 4. travnja, a 6. lipnja trebalo je »samo« potpisati dogovoreno. No, Fiba je zatražila ovih 14 izmjena, što su klubovi Eurolige odbili </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Na skupštini Eurolige u Zagrebu predstavnici 22 kluba najviše su raspravljali o podjeli novca koji trebaju dobiti na račun sudjelovanja u najelitnijem klupskom natjecanju, no bili su jednoglasni u odgovoru na 14 Fibinih zahtjeva. Klubovi iz Ulebove lige nisu pristali na nove uvjete koje je postavila Fiba. </p>
<p>Direktor Eurolige Španjolac Jordi Bertomeu bio je odlučan: </p>
<p>– Ne pristajemo na zahtjeve Fibe. Sve smo dogovorili još 4. travnja, i sada bi trebali ponovno pregovarati. Fiba postavlja dodatne uvjete, ali ne želimo više raditi nove ustupke, sve smo već definirali. </p>
<p>Bertomeu je iznio stavove klubova: </p>
<p>– Svi klubovi žele ići dalje. Uvijek se pojavljuju novi problemi, idemo stalno u krug u pregovorima s Fibom. Umorni smo od toga. Nadamo se da ćemo u budućnosti surađivati. Napravili smo marketinški plan za sljedeće tri godine, dogovorili smo temelje financijske raspodjele, sve ide svojim tijekom. </p>
<p>Inače, načelni je dogovor postignut još 4. travnja, a 6. lipnja trebalo je »samo« potpisati dogovoreno. No, dolaskom Grka Jorgosa Vassilakopoulosa na čelo europske Fibe, mnogi su strepili da bi postignut dogovor dvije košarkaške organizacije mogao doći u pitanje. To se i obistinilo, Fiba je poslala novih 14 zahtjeva, u kojima se traže dodatni ustupci Uleba, ponajprije financijski. </p>
<p>Na skupštini Fibe u svibnju dogovoreno je novo europsko regionalno natjecanje, Fiba kup, a pobjednik bi trebao izboriti nastup u Euroligi sljedeće godine. Čini se da od toga zasad neće biti ništa. </p>
<p>U Fiba kupu trebali bi nastupati Split CO, Zagreb, Zadar i Triglav osiguranje, dok je jedini hrvatski predstavnik u Euroligi Cibona VIP. Ne zaboravimo i Goodyear ligu, regionalno natjecanje u kojem bi trebali igrati Zadar, Zagreb, Triglav osiguranje i Split CO. </p>
<p>Sljedeće sezone u Euroligi nastupat će 24 umjesto dosadašnja 32 kluba, koji će biti podijeljeni u tri skupine po osam klubova. Po pet klubova iz svake skupine i najbolji šestoplasirani idu dalje u četiri skupine od kojih će pobjednici igrati Final four. Ždrijeb Eurolige održat će se 2. srpnja u Barceloni. </p>
<p>Klubovi su podijeljeni u osam jakosnih skupina, Panathinaikos, Kinder i Benetton su u najjačoj skupini, dok je hrvatski prvak Cibona VIP svrstan tek u sedmu skupinu, na temelju ovogodišnjih europskih rezultata. </p>
<p>Nova sezona Eurolige počinje 9. listopada, dok će se 3. listopada odigrati revijalna utakmica košarkaša Real Madrida i selekcije Eurolige u povodu 100. godišnjice španjolskoga kluba. </p>
<p>Sastanak čelnika Eurolige i predstavnika 22 kluba protegnuo se na čak osam sati, dakako zbog podjele financijskoga »kolača« među klubovima. Za sljedeću sezonu predviđeno je smanjenje izravnih prihoda klubova od Eurolige za oko 20 posto. Prihodi Cibone VIP trebali bi biti oko pola milijuna američkih dolara. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bokšić najborbeniji i najtužniji</p>
<p>Koliko god pokušavali, vezni igrači hrvatske reprezentacije nisu mogli povezati redove i slati našoj trojici napadača toliko potrebne lopte </p>
<p>Pletikosa (5,5): Možda nije izravan krivac za ekvadorski pogodak, no loptu je imao na rukama, a ipak je ušla u mrežu. Nekoliko je lakših udaraca obranio, a u jednom je trenutku udarac Mendeza skoro sam pospremio u mrežu. Morao je bolje.</p>
<p>Robert Kovač (6): Dirigirao je obranom, trudio se i bio bolji od većine veznog reda, kojim se nerijetko priključivao. Šteta što nije imao pomagače.</p>
<p>Šimunić (6): Dobro se postavljao, ali očekivali smo više sudjelovanja u igri. Snažan tehničar ovog puta nije pokazao zavidnu tehniku, dosta krivih dodavanja.</p>
<p>Šimić (6): Svoj je posao obavio solidno, ali slično kao ostali obrambeni igrači – bez većeg učinka u građenju igre. Loptu uvijek ispucava Pletikosa, a u pravim momčadima igru započinju stoperi. (od 52. minute Vugrinec – 5.5: Uspio je na nekoliko minuta povezati naše redove, a potom je nestao. U minusu 0-1 svi su bili očito mentalno blokirani. Takva blokada ubrzo je preuzela i njega).</p>
<p>Šarić (5.5): Nesnalažljivost, neučinkovitost. Trud koji postoji nije kapitalizirao praktički nijednim dobrim probojem ili centaršutom. A u ovakvim utakmicama bočni igrači moraju biti svesrdna pomoć napadu. (od 67. minute Stanić – 5.5: Donio je veliku borbenost, bez konkretnog učinka. Već razbijena igra naših u najvećoj improvizaciji nije bila za njega).</p>
<p>Tomas (5): Opet žrtvovan u veznoj liniji. Ni kriv ni dužan mora sudjelovati u kreaciji igre, a on to ne može. Bezbroj krivih dodavanja, dugih i kratkih, razbilo je našu igru u komadiće.</p>
<p>Niko Kovač (5.5): Veliki radnik, ali prosječan kreativac. Loptu dodaje napadaču u noge, a ne u prostor. Moderan nogomet to više ne trpi. Naši napadači nemaju izričite koristi od njegovih lopti. (od 58. minute Vranješ – 5.5: Uveden da bi povezao sredinu i napad, ali do lopte je dolazio rijetko jer su je najčešće držali Ekvadorci. Vranješ zna s loptom, ali velik broj Ekvadoraca isto je spretan sa kožnom mješinom kao i on. A bez lopte ne možete ništa napraviti. Vranješ nije imao puno lopte).</p>
<p>Jarni (5.5): Njega su Ekvadorci dobro blokirali, znajući da zna probiti svoju stranu i da mu je centaršut sjajan. Od onog poznatog Jarnija nismo vidjeli ništa, utopio se u sivilu naše momčadi.</p>
<p>Rapaić (5.5): Očito je dao sve od sebe, ali kao treći, povučeni napadač, nije se najbolje snašao. Ako je i uspio prevariti jednog igrača, sljedeći potez bio bi mu loš ili dodavanje krivo. Pokušao je bezbroj puta, nije mu malo puta i uspjelo, ali...</p>
<p>Olić (5.5): Očekivali smo više od našeg napadača koji se proslavio protiv Talijana. Međutim, dobio je premalo lopti, a uvijek pokriven može reagirati tek ako dobije loptu u prostor. To mu naš vezni red nije znao priuštiti. Olić nije navikao biti statist na terenu, to ga je sada i ugušilo.</p>
<p>Bokšić (6): On je bio lokomotiva našeg napada. Vidjevši da, zamislite, čak tri usamljena napadača ne mogu doći do lopte, nerijetko se znao sam izboriti za njih. Bio je i u nekoliko prigoda, najveća šteta što mu je lopta praktički iz praznog gola izbijena u zadnjoj minuti prvog poluvremena. On je djelovao i najžalosnije nakon utakmice.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jozić: Trebali smo biti agresivniji </p>
<p>Hrvatski je izbornik Mirko Jozić na službenoj konferenciji za novinare rekao:</p>
<p> - Dojam s utakmice? Naš je zadnji red stajao previše blizu svojim vratima, time se povukao i srednji red, Zbog toga se dogodila početna inicijativa Ekvadora. Znali smo da su najveće oružje ekvadorske momčadi kratka dodavanja i brzo otkrivanje, a to se moglo spriječiti samo ako stanemo dalje od svojih vratiju, da im ne ostavimo prostora za gradnju igre. Ne znam što se dogodilo, ali stajali smo preblizu svojim vratima.</p>
<p> • Je li vaša momčad ušla u igru pod prevelikim stresom, kako biste vi objasnili ovako lošu utakmicu?</p>
<p> - Onako kako se razvijala igra, može se prihvatiti i jedan pojam stresa, ali ne u onoj kategoričkoj procjeni. Zasigurno je bilo grča, posebno kad vidite da momčad ne reagira kako je trebalo. Protivnik je to znao koristiti, jer reakcije kao cjeline nisu bile one koje su trebale biti da bismo dobili utakmicu.</p>
<p> • Što ste rekli vašim igračima u svlačionici tijekom predaha između dva poluvremena?</p>
<p> - Svi smo bili svjesni da igra ne teče planom koji smo zamislili. Osjetila se nervoza unutar momčadi. Jasno je da se u tim trenucima nastoji smiriti momčad. Ono što smo rekli - sad je 0-0, nama to ništa ne znači, treba krenuti agresivnije, s više rizika. Zadnji red treba izaći dublje prema protivničkoj strani, prema centru. Tu se treba tražiti bitka prsa u prsa, s pritiskom ostvariti one kombinacije koje su moguće kada imaš loptu, uz dopunjavanje po bokovima. Mislim da je u drugom poluvremenu, posebno nakon izmjena, sve bolje izgledalo. Bili smo momčad s inicijativom i šansama. Razlika je bila u učinkovitosti. Oni su imali jednu priliku koju su realizirali, mi nismo pogodili naše i stao je rezultat koji nama nije odgovarao i odveo nas sa Svjetskog prvenstva... (A.K.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kranjčar: Došlo je vrijeme za novu reprezentaciju</p>
<p>Zoran Vulić, trener Hajduka: Pogriješili smo u tome što smo u prvom dijelu Ekvadorcima prepustili igru. Moramo obnoviti reprezentaciju, zahvaliti se nekim igračima i početi s novima.</p>
<p>Zlatko Kranjčar, trener Rijeke: Izmjene su bile logične, ali u veznom redu nije trebao zaigrati Tomas, jer nema potrebnu kvalitetu i kreativnost. Može igrati na mjestu braniča, ali u vezi ne. Možda je Jozić trebao umjesto Solde ubaciti Vranješa od prve minute. No, izgubili smo borbu na sredini terena. Trebalo je pristupiti mnogo agresivnije. Cijela reprezentacije izgubila je na kreativnosti. Ne znam zašto su igrači pali pod utjecaj razmišljanja da moramo postići dva pogotka, ipak većina igra u inozemstvu i ima iskustva. No, pogriješili smo i u tome što nismo znali do početka prvenstva kojim ćemo sustavom igre igrati, koji će igrači igrati u prvom sastavu. To se sve trebalo napraviti prije SP-a. Došlo je vrijeme za novu reprezentaciju. </p>
<p>Mirko Jozić: Pogriješili smo u prvom poluvremenu kad smo dali Ekvadoru da se razigra i oni su kratkim i brzim dodavanjima dominirali terenom. Nakon primljenog pogotka, koji je plod dekoncentracije, pokušali smo izjednačiti, imali smo prilike, ali koncentracije je nedostajalo i u napadu. Problem je i u činjenici da nismo igrali kao cjelina, nego smo se oslanjali na akcije pojedinaca. Razmišljali smo da li da od prve minute istrči momčad koja je i počela utakmicu protiv Talijana, te da po potrebi ubacimo Olića, ako bi nam bio potreban pogodak, ali čini se da nismo pogodili s početnom jedanaestoricom. Istina je da je lakše igrati protiv jačih reprezentacija, jer je i jača motivacija, ali nije Ekvador slaba momčad, to sam i ranije isticao.</p>
<p>Milan Rapaić: Ovo zaista nismo očekivali, ali pobjedu nismo ni zaslužili, zato što nismo </p>
<p>iskoristili prilike koje smo imali. Vidjelo se da smo daleko od pobjede.</p>
<p>Alen Bokšić: Igrali smo mnogo lošije nego protiv Italije, pogotovo u prvom poluvremenu kad smo se povukli. Šteta, imali smo izgleda za daljnji plasman. Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Niti pomoć Meksika nije bila dovoljna</p>
<p>Razvoj događaja u Oiti išao je na ruku Hrvatskoj, ali niti 1-1 Meksika i Italije nije nam pomogao </p>
<p>OITA, 13. lipnja</p>
<p> – Razvoj događaja na stadionu u Oiti gotovo je čitavim tijekom išao na ruku Hrvatskoj, ali niti 1-1 (1-0) u dvoboju Meksika i Italije nije pomogao našoj reprezentaciji da prođe u drugi krug.</p>
<p>Kod Talijana se, baš kao i kod naših reprezentativaca, vidjela velika nervoza, jer su imali imperativ pobjede. Dokaz te nervoze i dva su žuta kartona već u prvih 10 minuta, koje su dobili Cannavaro zbog prekršaja i Panucci zbog simuliranja. Meksikanci su to koristili i kontroliranjem lopte potpuno umrtvili igru, a zatim u 34. minuti i poveli. </p>
<p>Centaršut Cuauhtemoca Blanca na drugoj stativi dočekao je Jared Borgetti i glavom svladao Buffona. S obzirom na to da je u tom trenutku Hrvatska još držala bod protiv Ekvadora, taj nas je rezultat vodio u osminu finala. </p>
<p>No, u drugom poluvremenu ne samo da je popustila naša obrana, već je u samoj završnici Italija uspjela izjednačiti i uništiti posljednju nadu hrvatske reprezentacije u prolaz. Samo pet minuta nakon što je ušao, Alessandro del Piero najbolje se snašao u gužvi pred meksičkim vratima i izjednačio na 1-1.</p>
<p>Zanimljivo, i prije osam su godina Meksiko i Italija igrali u posljednjem kolu u skupini na SP-u, također je taj dvoboj završio rezultatom 1-1, što je odgovaralo i jednima i drugima, koji su se, kao i ovog puta, plasirali u drugi krug.</p>
<p> l Stadion »Big Eye«</p>
<p>MEKSIKO – ITALIJA 1-1 (1-0)</p>
<p>MEKSIKO: Perez – Vidrio, Marquez, Carmona – R. Morales (od 76. R. Garcia), Torrado, J. Rodriguez (od 76. Caballero), Luna, Arellano – Borgetti (od 80. Palencia), Blanco.</p>
<p>ITALIJA: Buffon – Panucci (od 63. Coco), Cannavaro, Nesta, Maldini – Zambrotta, Tommasi, Zanetti – Totti (od 78. Del Piero) – Inzaghi (od 56. Montella), Vieri.</p>
<p>SUDAC: Simon (Brazil). GLEDATELJA: 39.291. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Borgetti (34.), 1-1 Del Piero (85.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Arellano, Cannavaro, Panucci, Totti, Zambrotta, Montella, Perez</p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Domaćini ne smiju izgubiti</p>
<p>Još se nikada nije dogodilo da domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva ispadne već nakon prvog kruga, a upravo bi se to moglo dogoditi Južnoj Koreji ili Japanu ukoliko izgube od Portugala, odnosno Tunisa u posljednjem kolu</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Iako u petak još uvijek nije vrijeme za »knock-out« sustav, Portugal i Belgija se nalaze pred zidom. I jedna i druga reprezentacija moraju pobijediti u svojim utakmicama posljednjeg kola kako bi se plasirali u osminu finala. Ali, to im neće biti nimalo jednostavno, jer za suparnike će imati vrlo dobre selekcije Južne Koreje, odnosno Rusije, kojima su ove utakmice također iznimno bitne. Istina, Korejcima i Rusima je dovoljan i neodlučeni rezultat u utakmicama posljednjeg kola, tako da su u određenoj prednosti u odnosu na svoje suparnike.</p>
<p>Osim Poljske, koja je već nakon 180 minuta izgubila sve izglede za prolazak u drugi krug, te je čvrsto usidrena na posljednjem mjestu, sve tri preostale reprezentacije u skupini D mogu osvojiti i prvo mjesto, ali i ostati na trećem mjestu i bez osmine finala. </p>
<p>U najboljoj poziciji su Amerikanci, koji imaju četiri boda i u posljednjem kolu igraju protiv nemotivirane Poljske, a za siguran prolaz dovoljan im je i neodlučeni ishod. Amerikanci će osvojiti prvo mjesto ukoliko Južna Koreja ne svlada Portugal, ali čak i ukoliko se to i dogodi, pobjeda SAD-a od dva ili više razlike osigurava im poziciju D1. Korejci će, baš kao i Amerikanci, proći u drugi krug ukoliko ne izgube, a pobjeda s identičnom razlikom pogodaka kao i eventualna pobjeda SAD-a protiv Poljske, ih dovodi na vrh ove skupine. </p>
<p>U najtežoj su poziciji Portugalci. Ne samo da moraju pobijediti, već to moraju ostvariti protiv domaćina prvenstva. A ukoliko bi u tome uspjeli, Južna Koreja bi postala prvi domaćin SP koji se nije plasirao u drugi krug. Također, za prvo mjesto u skupini mora im se »poklopiti« i rezultat drugog dvoboja, odnosno SAD ne smije pobijediti Poljsku. Jedini način da Portugal i bez pobjede prođe u drugi krug je da remizira protiv Koreje, a Poljska, koja još nije postigla niti pogodak svlada SAD.</p>
<p>Japan se, kao drugi domaćin, također još nije plasirao u drugi krug, ali njihova situacija je prilično »komotnija« od one korejske. Japan, naime, vodi u svojoj skupini i u posljednjem kolu igra protiv posljednje momčadi u skupini, Tunisa. Jedini način na koji Japan može ispasti je taj da izgubi od Tunisa s dva gola razlike, što graniči sa znanstvenom fantastikom. A to znači da su upravo takvi i izgledi Tunisa da vidi drugi krug, jer predstavnike Afrike samo pobjeda od dva razlike vodi dalje. Ipak, vjerojatno će sastav koji će napadati biti Japan, jer u slučaju pobjede će zauzeti prvo mjesto u skupini H i u osmini finala izbjeći opasni Brazil.</p>
<p>Mnogo neizvjesnije bit će u dvoboju dviju europskih reprezentacija, Belgije i Rusije. Pobjednik tog dvoboja zauzet će mjesto u osmini finala, a ukoliko utakmica završi neodlučeno, dalje će ići Rusija.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Brazilci »prorešetali« Kostariku</p>
<p>Najljepši trenutak utakmice dogodio se u 38. minuti. Nakon centaršuta s lijeve strane lopte se domogao Edmilson, koji je, okrenut leđima prema vratima Kostarike, poluškaricama pogodio za vodstvo 3-1</p>
<p>SUWON, 13. lipnja</p>
<p> – Nogometaši Brazila uvjerljivo su pobjedili Kostariku sa 5-2 i time pomogli Turcima, koji će zaigrati u osmini finala zbog bolje razlike pogodaka od Kostarike. Iako su u napadu potpuno dominirali, prema prikazanoj bi igri u obrani izbornik Scolari u nastavku SP-a mogao imati problema upravo s tim dijelom momčadi.</p>
<p>Brazilci su od početka žestoko krenuli prema vratima kostarikanskog vratara Lonnisa, a u 13. minuti već je bilo 2-0 za »carioce«. Prvo je u 10. minuti, nakon akcije Juniora i Edmilsona, Marin ugurao loptu u vlastitu mrežu, a tri minute kasnije Ronaldo je nakon udarca iz kuta prihvatio loptu, prevario dvojicu igrača i pogodio bliži kut Lonnisa. S druge strane Centeno je mogao smanjiti rezultat, no njegova dva udarca završila su na tribinama. Malo kasnije u vrlo izglednim prilikama bili su Wright i Gomez, koji nisu bili suviše precizni iz blizine. </p>
<p>Sedam minuta prije kraja vidjeli smo vodstvo Brazila fenomenalnim potezom Edmilsona. Junior je uputio centaršut s lijeve strane, a lopta se odbila parabolom prema sredini. Do lopte je došao Edmilson, koji je, okrenut leđima prema vratima Kostarike, poluškaricama pogodio za 3-1. Samo minutu kasnije Wanchope i Wright odigrali su dvostruko proigravanje na rubu šesnaesterca, Wanchope je uputio udarac, a lopta se odbila od Lucija i završila u mreži Marcosa. Rivaldo je u posljednje dvije minute mogao povećati vodstvo Brazila. Nakon odlične asistencije Ronalda prvo je prebacio cijela vrata, a iz slobodnog udarca pogodio je vratnicu.</p>
<p>Kostarika je u prvih 10 minuta drugog dijela imala dvije prilike, no tek iz trećeg pokušaja smanjili su na 3-2. Centeno je uposlio Gomeza, koji je u letu glavom pronašao put do mreže. Nade ove srednjoameričke zemlje nestale su u samo dvije minute. Rivaldo je povisio na 4-2 u 62. minuti, a u 64. strijelac je bio Junior. Do kraja utakmice rezultat se vrlo lako mogao promijeniti, ali su udarce Ronalda i Wanchopea zaustavile vratnice i vratari su se iskazali obranama.</p>
<p> l Stadion World Cup</p>
<p>KOSTARIKA – BRAZIL 2-5 (1-3)</p>
<p>KOSTARIKA: Lonnis – Martinez (od 74. Parks), Wright, Marin – Wallace (od 46. Bryce), Solis (od 65. Fonseca), Lopez, Castro, Centeno – Wanchope, Gomez </p>
<p>BRAZIL: Marcos – Lucio, Anderson Polga, Edmilson – Cafu, Gilberto Silva, Junior, Juninho (od 60. Ricardinho), Rivaldo (od 72. Kaka) – Ronaldo, Edilson (od 57. Kleberson)</p>
<p>SUDAC: Gamal Ghandour (Egipat), GLEDATELJA: 38.524 </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Marin (10., autogol), 0-2 Ronaldo (13.), 0-3 Edmilson (38.), 1-3 Wanchope (39.), 2-3 Gomez (56.), 2-4 Rivaldo (62.), 2-5 (Junior 64.)</p>
<p>ŽUTI KARTON: Cafu (90.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jose Gomes Moraes EDMILSON. Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Turska slavi drugi krug</p>
<p>Svoj prvi nastup na SP-u Kinezi su okončali bez osvojenog boda, ali i bez postignutog pogotka</p>
<p>SEOUL, 13. lipnja</p>
<p> – Pobjedom protiv Kine 3-0 Turska se plasirala u osminu finala. Sve je bilo riješeno već u 10. minuti utakmice. Prva dva pogotka za Turke postigli su Sas i Korkmaz u 6. odnosno 9. minuti, a posljednji pogodak djelo je Ümita Davale pet minuta prije posljednjeg sučevog zvižduka.</p>
<p>U šestoj minuti u kineskoj obrani pogriješio je Du Wei, koji je loptu »predao« Sasu, a napadač Galatasaraya je napravio korak dva i pogodio suprotni kut Jinovih vrata. Za drugi gol, koji je unio samopouzdanaja Turcima zaslužan je Korkmaz koji je uz dozu sreće pogodio kinesku mrežu. Nakon kornera lopta je okrznula igrača Kine, a potom se od Korkmazove glave odbila u mrežu. </p>
<p>Najveću priliku za smanjenje vodstva imao je Chen u 28. minuti. Odlično je pratio akciju, te iz trka snažnim udarcem pogodio vratnicu.</p>
<p>U 58. minuti Jiayi je zaradio crveni karton pošto je s leđa oborio Belozoglua, pa se dominacija Turaka i povećala, a time i broj prilika. Pucali su Davala i Sükür, no prva prilika završila je iza kineskih vrata, a druga u rukama Jina. U 85. minuti Davala je stavio i »točku na i«. Sas je ubacio s lijeve strane, Davala je pogodio vratnicu iz voleja, a lopta se odbila u mrežu. </p>
<p>l Stadion World cup</p>
<p>TURSKA – KIN 3-0 (2-0)</p>
<p>TURSKA: Rüstü (od 35. Catkic) – Akyel, Asik, Korkmaz, Ünsal – Kerimoglu (od 84. Havutcu), Belozoglu, Ümit Davala, Bastürk (od 70. Mansiz), Sas – Sükür. </p>
<p>KINA: Jin – Wei, Weifeng, Chengying (od 46. Shao), Yunlong – Xiaopeng, Pu, Tie, Junzhe – Haidong (od 73. Qu Bo), Chen (od 73. Genwei). </p>
<p>SUDAC: Oscar Ruiz (Kolumbija)</p>
<p>GLEDATELJA: 43.605</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Sas (6.), Korkmaz (9.), Ümit Davala (85.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Asik (20.), Belozoglu (30.), Sas (82.), Pu (45.), Weifeng (62.)</p>
<p>CRVENI KARTON: Shao Jiayi (59.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hasan SAS. Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Lakersi »pomeli« Netse</p>
<p>Los Angeles Lakersi pobjedom su sa 113-107 protiv New Jersey Netsa u četvrtoj utakmici finala NBA lige stigli do trećeg uzastopnog naslova prvaka</p>
<p>NEW JERSEY, 13. lipnja</p>
<p> – Los Angeles Lakersi nakon teške su borbe protiv Sacramenta u finalu Zapada, u velikom finalu NBA lige lakoćom s 4-0 »pomeli« New Jersey Netse, te stigli do trećeg uzastopnog naslova prvaka. U posljednjoj, četvrtoj utakmici igranoj u New Jerseyu bilo je 113-107 za Lakerse.</p>
<p>Iako su ponovno najefikasniji igrači novih/starih prvaka bili Shaquille O'Neal s 34, odnosno Kobe Bryant s 25 koševa, veliki obol pobjedi Lakersa dali su njihovi igrači s klupe. Klupa Lakersa postigla je 21 koš, većinu u drugoj četvrtini, koja je u prva tri dvoboja bila najbolje razdoblje Netsa, a ovog su puta Devean George (8) i Brian Shaw (6) svojim ulaskom podigli igru Lakersa, te zaostatak od sedam koševa razlike (27-34) s kraja prve četvrtine pretvorili u minimalno (58-57) vodstvo svoje momčadi.</p>
<p>Netsi su čak pred kraj prve četvrtine imali i 13 pogodaka viška (34-23) i to ponajviše zahvaljujući sjajnom Kenyonu Martinu, koji je u tom razdoblju postigao čak 17 od svojih ukupno 35 koševa.</p>
<p>U drugoj i trećoj četvrtini Martin je posustao, a nitko od Netsa nije preuzeo njegovu ulogu na parketu, pa se agresija domaćina, koji su željeli ostvariti barem počasnu pobjedu, prilično umrtvila. Novi poticaj Netsima dao je Jason Kidd sa svojih osam uzastopnih koševa u seriji 13-0 krajem treće i početkom četvrte četvrtine, nakon čega su domaćini poveli sa 87-84.</p>
<p>No, to je bio posljednji trzaj Netsa. Ponovno je O'Neal preuzeo stvar u svoje ruke, pogađao je čak i slobodna bacanja, a kad bi ga Netsi udvojili, njihov je koš bio »torpediran« šutevima za tricu. Lakersi su u ovoj utakmici postigli čak 11 trica iz 19 pokušaja (58 posto).</p>
<p>– Ovo je dobra skupina igrača koja ima jasno određen cilj. Znaju da se utakmice ne dobivaju u prvoj četvrtini, a naslovi u prvom mjesecu sezone. Jako su dobro tempirali formu. To je znak iskustva, komentirao je igru svoje momčadi trener Lakersa Phil Jackson, koji je ovim uspjehom ostvario nekoliko trenerskih rekorda.</p>
<p>Jackson je postao trener s najviše pobjeda (156) u doigravanju u NBA ligi svih vremena, a ovo mu je i deveti trenerski naslov u karijeri čime se izjednačio s legendarnim vođom Boston Celticsa iz 50-ih i 60-ih godina, Redom Auerbachom.</p>
<p>Najkorisniji igrač NBA finala ponovno je, naravno, treću godinu zaredom Shaquille O'Neal. Shaq je u četiri finalna dvoboja prosječno postizao 36,3 koša i 12,3 skoka i apsolutno je dominirao finalnom serijom.</p>
<p> l Continental Airlines Arena</p>
<p>NEW JERSEY NETS – LOS ANGELES LAKERS 107-113 (34-27, 23-31, 23-26, 27-29)</p>
<p>NEW JERSEY: Kidd 13 (2-2), Kittles 11 (2-2), Martin 35 (5-7), Van Horn 7, MacCulloch 8, Harris 22 (3-4), Jefferson 5 (1-1), Collins 4, Aa. Williams 2, Marshall, An. Johnson, Scalabrine.</p>
<p>LA LAKERS: Bryant 25 (9-11), Fisher 13 (1-2), Horry 12 (4-4), Fox 8 (2-2), O'Neal 34 (10-16), George 11, Shaw 6, Walker 2 (2-2), Richmond 2, Madsen, Hunter, Medvedenko. </p>
<p>SUCI: Bernhardt, Fryer i Rush. GLEDATELJA: 19.296.</p>
<p>ŠUT: New Jersey 45-92 (48.9 %), LA Lakers 37-71 (52.1 %). SKOK: New Jersey 41 (Martin 11), LA Lakers 39 (O'Neal 10). ASISTENCIJE: New Jersey 27 (Kidd 12), LA Lakers 28 (Bryant 8). </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Karadžić može preko satelitske tv provjeriti nadzire li ga letjelica NATO-a </p>
<p>Tajne NATO-ve zračne snimke Bosne, Kosova i Makedonije dostupne na komercijalnim satelitskim kanalima</p>
<p>LONDON, 13. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svaki pojedinac opremljen satelitskom antenom i tv-aparatom može uživo pratiti tajne video-snimke koje su NATO-ve špijunske letjelice načinile nad Bosnom, Kosovom i Makedonijom. Nekodirane, te se snimke, naime, emitiraju preko komercijalnog satelita, a dostupne su svakome, uključujući, teoretski i tražene ratne zločince ili krijumčare oružja.</p>
<p> Postoje četiri kraka NATO-ve akcije zračnog motrenja na području bivše Jugoslavije, za što se koriste baza Sigonella u Italiji, zatim Petrovec u Makedoniji, te Sarajevo i Tuzla u BiH. Snimanje terena s velike visine obavlja se pomoću različitih tipova letjelica sa i bez posade. Akcija motrenja trebala bi pomoći u lovu na ratne zločince u Bosni i Hercegovini, sprečavanju krijumčarenja oružja na Kosovu, te u osiguranju Makedonije od infiltracije radikalnih albanskih gerilskih grupa. Snimke koje načine američke špijunske letjelice neobično su detaljne, te izgledaju poput filma, pokazujući iz sekunde u sekundu što se događa u praćenom području.</p>
<p>U utorak navečer, NATO je, primjerice, pomno motrio makedonsku granicu prema Kosovu i Albaniji. Premda su neke od snimaka načinjene i na visini od čak 30 kilometara, na njima se vrlo jasno mogu vidjeti ljudi, biciklisti i drugi slični detalji. Američke letjelice mogu snimati i noću, pomoću infracrvenih zraka. Letjelice su tako visoko, da ljudi na zemlji nisu svjesni da ih se snima. </p>
<p>Načinjene snimke šalju se, putem kodirane transmisije, na analizu u Ameriku. Problem se javlja kada se isti signali iz Amerike emitiraju natrag u Europu - vojnim stožerima SFOR-a I NATO-a na području Balkana, za potrebe njihove vlastite analize. To se, naime, obavlja preko civilnog komercijalnog satelita Telstar 11, pri čemu se ne koristi nikakvo kodiranje – čak ni ono kakvim se inače služe neke komercijalne satelitske tv-stanice. Stoga su snimke što ih načine špijunski avioni NATO-a, dostupne svakome tko posjeduje osnovnu opremu za hvatanje satelitskih kanala. </p>
<p>Zašto je NATO tako nepažljiv s materijalom tajne operacije motrenja područja bivše Jugoslavije? Njegovi glasnogovornici tvrde kako se ne radi o tajnim informacijama, te se one zato emitiraju tako slobodno. No, iste su snimke bile su tretitrane kao tajne i kodirale su se sve do početka rata u Afganistanu – kada je motrenje te nove ratne zone progutalo sve dostupne tajne vojne satelitske kapacitete. Snimke s Balkana bačene su u tom trenutku na komercijalne satelitske kanale, postavši dostupne svima.</p>
<p>Radovan Karažić, Ratko Mladić ili naprosto kakav krijumčar oružja može sada, prije izlaska iz kuće, provjeriti na na svom tv-ekranu nadlijeće li njegovu kuću kakva NATO-va letjelica koja će ga snimiti i otkriti, odnosno je li zrak čist. </p>
<p>»Prebacivanje balkanskih operacija na nezaštićenu transmisiju stvar je prioriteta, tvrde analitičari. No, problem je da to ugrožava čitav niz operacija, od lova na Radovana Karadžića, do sprečavanja infiltracije albanskih gerilaca u Makedoniju«, rečeno je informativnoj emisiji BBC-ja, »Newsnight«, koja je u utorak navečer prva razotkrila tu praksu.</p>
<p> Londonski »Guardian« konstatira pak u srijedu da je »teroristima lakše uključiti se u živi video-prijenos američke obavještajne aktivnosti nego primati Disneyeve crtiće i najnovije filmove«.</p>
<p> Dužim praćenjem tih transmisija stječe se jasan uvid u tehničke domete najmodernijih američkih špijunskih aviona i letjelica bez posade koje se koriste u operacijama motrenja. Na rubovima oko snimaka vide se oznake koje otkrivaju i točan položaj, visinu i pravac kretanja letjelica.</p>
<p>Čitav propust otkrio je još lani John Locker, britanski inženjer kojem su sateliti hobi. NATO, američki i britanski vojni vrh ignorirali su njegove opomene, pa se obratio novinarima. </p>
<p> »Newsnight« je intervjuirao i bivšeg britanskog vojnog obavještajca Adriana Wealea, koji je izjavio da slobodno puštanje takvih informacija ugrožava lov na ratne zločince i krijumčare oružja. Richard Perle, predsjednik političkog odbora Pentagona, priznao je u razgovoru za BBC da je problem prisutan te da američka vojska radi na njegovom uklanjanju. Britanskom satelitskom amateru Johnu Lockeru, Perle je poluozbiljno ponudio da radi za Amerikance na osiguranju tajnih transmisija. </p>
<p>Jasna Zanić-Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije trećine svjetskih sukoba 2001. vođeno u Aziji i Africi</p>
<p>STOCKHOLM, 13. lipnja</p>
<p> - Azija i Afrika poprišta su dvije trećine najvećih svjetskih oružanih sukoba prošle godine, objavio je u četvrtak u godišnjem izvješću Institut za mirovna istraživanja iz Stockholma (SIPRI). </p>
<p>Prošle godine u svijetu su vođena 24 oružana sukoba, od čega u Aziji devet, u Africi sedam, na Bliskom istoku četiri, u Americi tri i u Europi jedan, objavio je Institut u izvješću.</p>
<p>Devet azijskih sukoba odigralo se u Afganistanu, Mijanmaru, Indiji (dva interna u Kašmiru i Asamu i jedan međudržavni s Pakistanom), Indoneziji, Šri Lanki i Filipinima, gdje su vođena dva.</p>
<p>Oružani sukobi u Africi vođeni su u Alžiru, Angoli, Burundiju, DR Kongu, Ruandi, Somaliji i Sudanu. </p>
<p>Četiri sukoba na Bliskom istoku odnose se na Irak, Iran, Izrael i Tursku, tri u Americi na Kolumbiju, SAD i Peru, a europski se odnosi na Rusiju.</p>
<p>Prekrenicu za sigurnost u svijetu prošle su godine označili teroristički napadi na SAD 11. rujna zbog kojih je redefiniran i sam koncept terorizma i koji bi mogli dovesti do izbijanja novih oružanih sukoba, ocjenjuje SIPRI.</p>
<p>Jedini novi oružani sukob u svijetu prošle godine odnosi se tako na rat SAD-a protiv terorističke mreže al-Qa'ide odgovorne za te terorističke napade.</p>
<p>Sjedinjene Države moraju igrati »odlučujuću ulogu« u prilagodbi sustava međunarodne sigurnosti novim izazovima, ocjenjuje SIPRI ali i upozorava da odgovor nije ni »dominacija, ni hegemonija ni neoizolacionizam«.</p>
<p>Institut poziva NATO da igra središnju ulogu u suočavanju s novim izazovima ističući važnost američko-europskog parnterstva za dobivanje rata protiv terorizma.</p>
<p> U svojem godišnjem izvješću SIPRI navodi i popis 15 zemalja koje su, prema njegovim procjenama, prošle godine najviše izdvojile za naoružanje.</p>
<p> Prve na popisu su Sjedinjene Države s 281,4 milijardi dolara, što ne uključuje proračunske dodatke nakon 11. rujna, a slijede Rusija, Francuska, Japan, Velika Britanija, Njemačka i Kina.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Česi odlučuju o budućoj vladi i predsjedniku</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - U petak i subotu u Češkoj se održavaju parlamentarni izbori na kojima će oko osam milijuna birača izabrati novi sastav parlamenta, a posredno i novog predsjednika države.</p>
<p> Sadašnjem predsjedniku Vaclavu Havelu, naime, krajem siječnja 2003. godine ističe drugi petogodišnji mandat pa se on, prema češkom ustavu, ne može više kandidirati na tu funkciju. Budući da predsjednika bira parlament, o odnosu političkih snaga u budućem parlamentu ovisit će i izbor novog predsjednika. </p>
<p>Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će pobijediti jedna od dvije tzv. velike stranke - sada vladajući socijaldemokrati (ČSSD) ili najjača opozicijska Građanska demokratska stranka (ODS) Vaclava Klausa. Uz te dvije stranke, koje u anketama dobivaju oko 30 posto glasova, u parlament će ući još samo Koalicija (čine ju tri stranke kršćanski narodnjaci - KDU-ČSL, Unija slobode i Demokratska unija) i komunisti (KSČM). Sve ostale stranke, a na izbore ih izlazi ukupno 29, nemaju prema anketama nikakve šanse da prijeđu izborni prag od pet posto, potreban za ulazak u parlament.</p>
<p>Česi tradicionalno održavaju izbore u dva dana kako bi omogućili ljudima da glasuju i da im istovremeno ne propadne vikend, čime povećavaju postotak izlaska građana na birališta. Zanimljivost ovih izbora je što prvi put glasuju Česi izvan domovine, pa tako i češki državljani koji žive u Hrvatskoj. Prvi rezultati izbora bit će poznati u subotu u poslijepodnevnim i večernjim satima. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oporba i službeno traži Đukanovićevu ostavku</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Nakon niza neformalnih zahtjeva upućivanih proteklih mjeseci, crnogorska koalicija Zajedno za Jugoslaviju i službeno je zatražila da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zbog duhanske afere podnese ostavku. </p>
<p>Kako prenosi beogradski radio B92, u obrazloženju zahtjeva opozicijskog bloka potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Zoran Žižić je kao argument iznio istragu koju je pokrenulo talijansko tužiteljstvo protiv Đukanovića zbog šverca cigareta. »Taj čin talijanskog pravosuđa predstavlja hipoteku za Crnu Goru i za vlast u Crnoj Gori. Koalicija Zajedno za Jugoslaviju traži ostavku kako bi se ta hipoteka otklonila«, rekao je Žižić. Ako se Đukanović ne odazove pozivu, zahtjev za smjenom crnogorskog predsjednika bit će procesuiran u skupštini i proslijeđen ustavnom sudu Crne Gore. </p>
<p>Vladajuća Đukanovićeva DPS ovu inicijativu ocijenila je kao početak predsjedničke kampanje u Crnoj Gori, a prema riječima stranačkog glasnogovornika Igora Lukšića zahtjev je besmislen. »Inicijativa za ostavku predsjednika Đukanovića ne iznenađuje, no ona je deplasirana i potpuno besmislena i nema razloga ozbiljno je komentirati, a pogotovo nema razloga da Đukanović podnosi ostavku«, ocijenio je Lukšić. </p>
<p>Problem prihvaćanja mandatara crnogorske vlade također još nije riješen. Novost je da je projugoslavenski blok spreman razgovarati s Filipom Vujanovićem, kojega je Đukanović imenovao prije tjedan dana, o sastavu nove vlade. Stav o eventualnom ulasku u vladu s DPS-om, blok za Jugoslaviju donijet će nakon što Vujanović predoči program nove vlade. Iako je formirana savezna ustavna komisija koja treba pristupiti izradi ustavne povelje, Crna Gora još nije riješila pitanje izbora zastupnika u savezni parlament buduće zajednice sa Srbijom. Potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović je u intervjuu crnogorskome radiju izjavio kako nije protiv neposrednih izbora i kritizirao je čelnike DPS-a i SDP-a koji drže da ti državni predstavnici moraju biti izabrani među zastupnicima republičkog parlamenta. Sugerirao je uzor u Europskom parlamentu čiji se zastupnici također biraju izravno.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Naumann: Milošević je kontrolirao sve u državi</p>
<p>HAAG, 13. lipnja </p>
<p> - Bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a Klaus Naumann svjedočio je u četvrtak na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku. Rekao je kako je iz nekoliko susreta sa Slobodanom Miloševićem zaključio da je on bio osoba koja je imala punu kontrolu u državi. »On je bio osoba koja je imala konačno pravo donošenja odluke«, istaknuo je Naumann na početku svjedočenja.</p>
<p> Njemački general opisao je kako se s Miloševićem triput susreo u Beogradu tijekom 1998. i 1999. kao predstavnik NATO-a. Cilj tih posjeta bio je prenijeti upozorenje, odnosno zahtjev NATO-a da Beograd prekine s nasiljem na Kosovu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pritvor za Al Mujahira »u duhu ratnih zakona« </p>
<p>Na kritike da se osumnjičenome teroristu krše ustavna prava, glasnogovornik Bijele kuće objasnio da ga se tretira kao američke građane koji su surađivali s nacistima</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Bijela kuća tretira slučaj Abdullaha al Mujahira »u duhu« ratnih zakona, budući da uhićenika smatra »neprijateljskim borcem«, rekao je u srijedu novinarima glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Odgovarajući na kritike odvjetničkih udruga i organizacija za zaštitu ljudskih prava da američke vlasti nezakonito drže Al Mujahira, uhićenog 8. svibnja zbog sumnje da je »prljavom bombom« planirao teroristički napad na Sjedinjene Države, Fleischer je pojasnio da američke vlasti postupaju s uhićenikom na temelju presude Vrhovnoga suda Sjedinjenih Država iz 1942. </p>
<p>U jednom procesu kad su američki građani bili izvedeni pred sud pod optužbom da su surađivali s nacistima, Vrhovni sud tada je odlučio da se »građani koji su povezani s vojnim krilom neprijateljske vlade te oni koji uz pomoć te vlade i po njezinim uputama uđu u ovu zemlju da bi počinili neprijateljski čin, smatraju ratnim neprijateljima«. </p>
<p>Prema tvrdnjama američkih vlasti, osumnjičeni terorist portorikanskog podrijetla, rođen prije 31 godinu u Brooklynu kao José Padilla, stigao je u SAD s ciljem da »naudi Amerikancima«. Prešavši na islam, postao je Abdullah al Mujahir, a potom je prošao obuku o eksplozivnim i radioaktivnim materijalima međunarodne terorističke mreže Al Qaide. Stoga su »akcije koje je poduzela naša vlada u skladu s onim što očekuje većina Amerikanaca da bi se osjećala zaštićenima«, rekao je Fleischer, odgovarajući na kritike odvjetničkih krugova i Al Mujahirove braniteljice Donne Newman da se uhićeniku krše ustavna prava.</p>
<p>Tvrdeći da mu je uskraćena pravna pomoć, odvjetnica zahtijeva da se njezin klijent pusti iz pritvora u vojnoj bazi Charleston, gdje se nalazi dulje od mjesec dana, a da protiv njega nije podignuta formalna optužnica. Činjenicu da su vlasti objavile vijest o Al Mujahirovu uhićenju tek nakon 30 dana, Fleischer opravdava željom vlade da »prikupi što više informacija o njemu i njegovim suradnicima«. K tomu, smatra se da bi se preko njega moglo doći do mnogih pripadnika mreže Al Qaide, pa je šutnja o njegovu uhićenju trebala spriječiti uzbunu među ljudima s kojima je kontaktirao. </p>
<p>No, u političkim se krugovima i medijima također nagađa da je informacija o njegovu uhićenju dramatično objavljena u ponedjeljak kako bi pomogla ostvarenju prošlotjedne najave predsjednika Georgea Busha o osnivanju superministarstva za borbu protiv terorizma. Mnogi u SAD-u smatraju da bi to novo ministarstvo domovinske sigurnosti uvelike ograničilo građanske slobode na koje su Amerikanci toliko ponosni. </p>
<p>Upitan o stvarnoj opasnosti koju Padilla, alias Al Mujahir, predstavlja za SAD, glasnogovornik Bijele kuće je odgovorio: »Sudeći po obuci koju je prošao, te dokazima koje smo prikupili metodama i preko izvora o kojima ne želim govoriti, imamo osnovanog razloga da strahujemo od najgorega«. Ipak, dodao je da vlada nema informaciju o pravoj ulozi Padille u mreži Al Qaida.</p>
<p>Nastojeći smiriti sve one koji javno govore o nezakonitom Al Mujahirinom pritvoru kao »zakonskoj zoni sumraka«, Fleischer je naglasio: »Svi uhićeni zbog sumnje da su planirali terorističke napade, bez obzira jesu li organizatori ili obični vojnici imali su jedan jedini cilj: da prenesu rat na naše tlo i nastave ubijati Amerikance«.</p>
<p>Uhićenje Al Mujahira smatra se velikim udarcem za Al Qaidu, koja, tvrde stručnjaci, unatoč globalnih napora da se razbije i uništi, te da se uguše njezini izvori financiranja, i dalje aktivno priprema terorističke napade na ciljeve Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Washington traži od Moskve da »ukroti« Lukašenka</p>
<p>SAD od Rusije traži da utječe na predsjednika Aleksandra Lukašenka kako bi prestao s protjerivanjem članova misije OESS-a iz Bjelorusije</p>
<p>MOSKVA, 13. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Vijest da je u Kanadi, na sastanku ministara vanjskih poslova »velike osmorice«, šef američkog State Departmenta Collin Powell »pritisnuo« svog kolegu Igora Ivanova javnom molbom da Rusija učini sve kako bi bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prestao s protjerivanjem suradnika OESS-a iz svoje zemlje, naišla je u četvrtak na veliki odjek u moskovskim političkim krugovima.</p>
<p> Naime, službena Moskva se uporno pravi kao da ne zamjećuje skandale i probleme Aleksandra Lukašenka s misijom OESS-a. Stoga je, zaključuju sada u moskovskim diplomatskim krugovima, Colin Powell na sastanku ministara vanjskih poslova »osmorice« iskoristio pravi trenutak da izravno »sudari« Rusiju sa savezničkom Bjelorusijom. Iskoristio je poboljšanje odnosa između SAD i Rusije koje je donijela nedavni Bushov posjet Moskvi i u tradicionalnom američkom stilu Powell je zaključio da prijateljski i partnerski odnosi dopuštaju Washingtonu da od Kremlja zatraži da »ukroti« svog saveznika Aleksandra Lukašenka.</p>
<p>»Molimo da Rusija iskoristi svoj utjecaj na Minsk kako bi se riješio sukob između Bjelorusije i OESS« rekao je Powell Ivanovu.</p>
<p>Tom izjavom Powell je Ivanova stavio u vrlo neugodan položaj pa je zatečeni kremaljski šef diplomacije obećao pomoć tvrdnjom da je Rusija uvijek naglašavala da Bjelorusija treba surađivati s međunarodnom zajednicom. No, u praksi tako baš i nije bilo. Kad su se uoči prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji odnosi između Lukašenka i misije OESS krajnje zaoštrili, Vladimir Putin ni njegovi najbliži suradnici, nisu se javno miješali u taj konflikt. U Kremlju su se pravili kao da ne zamjećuju taj sukob i ne čuju javne Lukašenkove prijetnje da će nakon predsjedničkih izbora i u slučaju svoje izborne pobjede protjerati članove Europske organizacije za sigurnost i suradnju. Glavna optužba Lukašenka bila da europski diplomati nisu došli u Rusiju kao promatrači već aktivni pomagači njegovoj opoziciji što je grubo miješanje u unutarnje poslove zemlje.</p>
<p>Nakon izborne pobjede Lukašenko je održao riječ i počeo postepeno protjerivati akreditirane predstavnike diplomatske misije OESS u Minsku. Posljednji stručnjak u obrani ljudskih prava Megan Fitzgerald protjeran je iz Bjelorusije prošle srijede, a dan prije njega Minsk je morao napustiti i v.d. šef misije OESS A. Carpenter. Slijedećeg dana glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bjelorusije Pavel Latuško održao je u Minsku konferenciju za novinare na kojoj je pokušao objasniti i opravdati Lukašenkov rat sa stranim diplomatskim misijama. </p>
<p>»Članovi misije OESS-a ponašali su se prema Bjelorusiji kao učitelj prema kažnjenim učenicima. U Latviji, Litvi i Estoniji, misija OESS-a je davno prestala sa svojom djelatnošću, a prema vlastima Bjelorusije nastavila se tutorski ponašati i držati lekcije čak o najsitnijim životnim pitanjima« izjavio je Pavel Latuško, naglašavajući da Minsk traži da se izmijeni odnosno »smekša« mandat predstavnika misije OESS-a u Bjelorusiji kako njezini članovi ubuduće vlastima u Minsku ne bi držali lekcije »o svemu i svačemu«. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>CDU pred bankrotom zbog »crnih računa« u Švicarskoj </p>
<p>CDU je kažnjen s 21 milijun eura, nakon otkrivanja »tajnih računa« u inozemstvu / SPD nema razloga za zadovoljstvo nevoljama svojih političkih protivnika jer je i sama nedavno imala skandale s tajnim donacijama u aferi u Kölnu, pa može očekivati, istina, znatno manju novčanu kaznu</p>
<p>BERLIN, 13. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kršćansko-demokratska unija (CDU) je u šoku zbog prijetnje bankrotom. Naime, CDU je kažnjen s 21 milijun eura, nakon otkrivanja »tajnih računa« u inozemstvu. Plaćanjem kazne CDU bi se našao u teškoj financijskoj situaciji, pogotovo kad se uzmu u obzir troškovi aktualne predizborne kampanje. </p>
<p>Berlinski Viši upravni sud odlučio je u srijedu, za razliku od niže sudske instance, da novčane sankcije koje je uveo predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Thierse (SPD) nisu protupravne. Thierse je tu kaznu izrekao argumentirajući da je CDU u svom financijskom izvješću prešutio novac iz crnih blagajni te stranke u saveznoj pokrajini Hessen. </p>
<p>Dok u središnjici CDU-a vlada pomutnja zbog odluke berlinskog suda Thierse izražava zadovoljstvo. On se nada da se ovom odlukom jača povjerenje građana u pravnu državu, »jer svatko zna da ono što vrijedi za obične porezne obveznike, treba vrijediti i za velike političke stranke«. </p>
<p>CDU je, i prema priznaju njezinih najutjecajnijih članova, učinio <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> jer je na »crnim računima« u Švicarskoj i Lichtensteinu držala ilegalni novac u visini najmanje od 18 milijuna DEM. Istodobno CDU je Bundestagu podnio knjigovodstveno izvješće u kojem se ne navodi novac sa »crnih računa«. </p>
<p>Kad je skandal došao do javnosti u hessenskom CDU-u su »letjele« glave. Među inim, bivši ministar unutarnjih poslova u Kohlovoj vladi Manfred Kanther, morao je napustiti sve položaje u stranci i parlamentu. </p>
<p>Kanther je dobio sve pohvale za dosljednost, ali je njemačkoj javnosti ostao dužan odgovore: kako on koji se zalagao za provođenje zakona ( tražeći posebno stroge zakone za »pranje« novca), te kako on koji je u svakom trenutku žalio zbog gubitka pravih vrijednosti u Njemačkoj, je mogao godinama kršiti vlastite principe i »prati« novac u inozemstvu. </p>
<p>Kantherov je slučaj bio samo epizoda u skandalu u financiranju CDU-a iz ilegalnih donacija koje Istražni odbor njemačkog Bundestaga ispituje više od dvije godine. Prema rezultatima te istrage koja je završena ovog tjedna, više je pitanja nego odgovora o cijelom slučaju. </p>
<p>Istražno povjerenstvo je bilo ograničeno zakonskim okvirima u kojima je moralo odgovoriti na pitanja o ilegalnim milijunima maraka na tajnim računima CDU-a. Naime, prema dosadašnjem zakonu o financiranju političkih stranaka njihova politička vodstva mogla su samo strahovati od novčane kazne, ali nisu bile predviđene sankcije ako se, primjerice, odbije odgovoriti na pitanje tko su velikodušni donatori koji su svoj novac stavili na tajne račune. Po nedavno donesenom zakonu, međutim, stranke su obavezne imenovati donatore, a predviđene su prekršajne sankcije za kršenje zakona o financiranju političkih stranaka. </p>
<p>U aktualnom slučaju CDU je utjeha da posljednja sudska odluka nije pravomoćna. Druga velika njemačka stranka, SPD, pak, nema razloga za zadovoljstvo nevoljama svojih političkih protivnika jer je i sama nedavno imala skandale s tajnim donacijama u aferi u Kölnu, pa može očekivati, istina, znatno manju novčanu kaznu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Izraelci opet upali u palestinska mjesta </p>
<p>JENIN/GAZA/MADRID, 13. lipnja</p>
<p> - Izraelsko pješaštvo uz potporu oklopnih vozila u noći na četvrtak okupiralo je selo Tubas, na sjeveru Zapadne obale, i upalo u Rafah, objavili su izraelski i palestinski izvori. Tijekom pucnjave u Tubasu ranjeno je dvoje Palestinaca i dva izraelska vojnika, dodali su ti izvori.</p>
<p> Izraelska vojska je u Rafahu, na jugu pojasa Gaze, uhitila petoricu Palestinaca, među kojima i lokalnog dužnosnika Fataha, pokreta palestinskog čelnika Yassera Arafata. Izraelski vojni glasnogovornik potvrdio je da je uhićen Nizar Harazil kojeg se traži zbog napada na jedno židovsko naselje.</p>
<p> Novi Arafatov kabinet trebao bi u četvrtak u Ramallahu održati svoj prvi sastanak nakon što su se u srijedu iz tog grada povukle izraelske snage. »Sastanak je posvećen strategiji i obnovi kao i političkim naporima za obnovu mirovnog procesa«, rekao je Arafatov savjetnik Nabil Adu Rdainah.</p>
<p>Predsjedništvo Europske unije apeliralo je u četvrtak na Palestinsku samoupravu da udvostruči napore kako bi spriječila terorističke napade. EU ističe i da izraelske zapreke funkcioniranju palestinske vlade nisu opravdane.</p>
<p> U izjavi objavljenoj u Madridu, Unija je izrazila duboku zabrinutost zbog »sadašnje klime nasilja na Srednjem istoku« i još jednom »čvrsto osudila« terorističke napade koji uništavaju »nadu u miran suživot među palestinskim i izraelskim narodom«. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Berlusconi: Bogati moraju izdvajati više za siromašne</p>
<p>Talijanski premijer ocijenio rimski sastanak uspješnim unatoč iznesenim kritikama / Potvrđen plan da se do 2015. prepolovi broj gladnih s 800 na 400 milijuna / Diouf traži 24 milijarde dolara za taj plan / Siromašne zemlje zatražile da se europsko i američko tržište otvori za proizvode iz trećeg svijeta</p>
<p>RIM, 13. lipnja </p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi ocijenio je u četvrtak, zatvarajući četverodnevni sastanak na vrhu UN-ove organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu, da je taj skup bio uspješan unatoč iznesenim kritikama. </p>
<p> Dodao je da će odluke sastanka i zahtjeve siromašnih zemalja iznijeti na sastancima na vrhu Europske unije u Sevilli i G8 u Kanadi, te da će bogate zemlje trebati posvetiti veću pažnju razvitku siromašnih, što je i u njihovu vlastitom interesu.</p>
<p> Berlusconi je potvrdio da je potrebno izdvajati ne samo 0,7 posto već jedan posto bruto nacionalnog dohotka bogatih zemalja za pomoć siromašnima.</p>
<p> Na drugom sastanku na vrhu FAO-a protiv gladi, na kojem su sudjelovali predstavnici 181 zemlje, potvrđen je plan s prvog sastanka održanog 1996. Tada je preuzeta obveza da se do 2015. godine prepolovi broj gladnih u svijetu s 800 milijuna na 400 milijuna. Glavni direktor FAO-a Jacques Diouf traži od bogatih zemalja dodatne 24 milijarde dolara za ostvarenje plana borbe protiv gladi. </p>
<p> Tijekom sastanka, predstavnici razvijenih i siromašnih zemalja sučelili su se oko načina kako riješiti problem gladi. Siromašne zemlje zatražile su da se europsko i američko tržište otvori za proizvode iz trećega svijeta. </p>
<p> Europa i SAD dnevno troše milijardu dolara za subvencioniranje svojih poljoprivrednika, pa je dio sudionika kritizirao američku administraciju koja je izdvojila 190 milijardi dolara pomoći svojim poljoprivrednicima za idućih deset godina.</p>
<p> U Rimu je predloženo i da se nacionalni parlamenti više uključe kad se prihvaćaju potrebne mjere za pomoć siromašnima ili ratificiraju određeni sporazumi, primjerice onaj o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta.</p>
<p> O tom sporazumu godinama se pregovara, a na marginama sastanka potpisalo ga je 19 zemalja. Sporazum može biti na snazi kad ga ratificira 40 država. Njime bi se zaštitile biljke i životinje koje nestaju iz ekonomskih razloga. </p>
<p>Naime, samo četiri biljne vrste (kukuruz, žito, riža i krumpir) čine čak 60 posto čovjekove prehrane pa postoji smanjeni interes da se uzgajaju druge biljke. </p>
<p> Sastanak u Rimu, kako je kazao Diouf, mogao bi poslužiti za stvaranje saveza vlada, nevladinih organizacije i privatnih tvrtki u borbi protiv gladi. Potrebno je stvoriti međunarodni savez protiv gladi kao što je stvoren protiv terorizma, zaključeno je na sastanku na kojem je hrvatsko izaslanstvo vodio predsjednik Stjepan Mesić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Amerika se priprema za rat protiv Saddama</p>
<p>Napad na Irak očito se neće moći izbjeći, samo je pitanje koju će taktiku primjeniti SAD - udariti žestoko i u kratkom vremenu pokušati srušiti Saddama ili voditi dugotrajnu borbu za pad bagdadskog diktatora </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - U pozadini najnovijeg vala priprema terorističkih napada oslabljene, ali ne i posve poražene Al Qaide i sve zaoštrenijih odnosa na Srednjem istoku, američki planovi za nastavak borbe protiv terorizma odvijaju se u najstrožoj tajnosti.</p>
<p>Neke stvari su ipak indikativne i upućuju da SAD nastavlja pripreme za konačni obračun sa Saddamom Husseinom. Naime, iz izvora američke administracije na kapaljku se mogu čuti konstatacije da ni na Srednjem istoku neće biti mira sve dok je Irak čvrsta podrška palestinskom ekstremizmu, a nije tajna da sa Saddamom od svih političara u regiji jedino prisno surađuje sam Arafat.</p>
<p>Američki plan da se do mira na Srednjem istoku dođe korak po korak ne daje rezultate. Pritiskom na palestinskog čelnika trebalo se doći do sveobuhvatne reorganizacije palestinskih službi, što bi dovelo i do demokratizacije Arafatove vlasti. S druge strane, Izrael se za to vrijeme trebao sudržavati od novih akcija, kako bi se dobilo vrijeme za novi krug pregovora koji bi išli prema uspostavi palestinske države.</p>
<p>Saudijski plan i dalje se činio najprihvatljivijim, ali kako vrijeme prolazi sve je manje šansi da bude i prihvaćen. Iračka sjena nadvila se opasno i nad Srednjim istokom, blokirajući svaku daljnju akciju da se dođe do trajnog mira.</p>
<p>Naime, Saddamova strategija pomaganja svih koji su neprijatelji Izraela i Amerike pokazuje se i dalje izuzetno uspješnom, a arapski svijet je svjestan da nema kontrole ni nad Arafatom, a kamoli nad Saddamom. I sve koliko god je pažnja usmjerena na gomilanje vijesti o kaosu na Srednjem istoku, prava koncentracija američkog interesa okrenuta je prema Bagdadu i Saddamovom diktatorskom režimu.</p>
<p>Saddam opet računa da će zaoštravanje stanja na Srednjem istoku i strah od terorizma u SAD-u, ali i cijelom svijetu, osujetiti američke planove za organizaciju snažnog udara na Irak, što bi njemu i njegovom režimu dalo novu šansu za preživljavanje. SAD nije pred lakom odlukom.</p>
<p> Otvaranje fronte prema Iraku niti je jednostavno, niti bezopasno. Bez opće mobilizacije i koncenzusa svih američkih saveznika od akcije ne može biti ništa ili bi dugoročno bila osuđena na propast. Kako vrijeme ide Amerika ipak ne postiže lako tu vrstu dogovora, a svakodnevni događaji odgađaju akciju. Bushova strategija u ovom trenutku je ipak transparentna - svim sredstvima iskorijeniti terorizam, zaustaviti daljnju eskalaciju sukoba na Srednjem istoku, a u tajnosti pripremiti konačni obračun sa Saddamom, koji bi se mogao dogoditi ili krajem ove ili početkom sljedeće godine.</p>
<p>U međuvremenu na Srednjem istoku činit će se koraci koji vode miru, od neutraliziranja palestinskih terorista, Hamasa i Islamskog džihada, do smanjivanja apetita Izraela da zadrži sadašnje stanje i blokira svaku konkretnu akciju koja bi vodila formiranju palestinske države.</p>
<p>Ali, rat protiv Iraka neće se moći izbjeći, samo je pitanje koju će taktiku primjeniti SAD - udariti žestoko i u kratkom vremenu pokušati srušiti Saddama ili voditi dugotrajnu borbu za pad diktatora iz Bagdada.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bivšem doministru prijete uhićenjem zbog mostarskih granata</p>
<p>Hasan Čengić, bivši doministar obrane tvrdi da je njegovo spominjanje u ovom slučaju dio organizirane kampanje koja treba pripremiti teren za izbore / Nisam znao za granate, rekao je u intervjuu za »Dnevni avaz« </p>
<p>SARAJEVO, 13. lipnja</p>
<p> - Hoće li se dvojici bivših ministara unutarnjih poslova BiH, Aliji Delimustafiću i Bakiru Alispahiću, u sarajevskom centralnom zatvoru uskoro pridružiti i jedan bivši doministar obrane? Hasan Čengić, čovjek koji je zajedno sa svojim ocem Halidom tijekom rata neprikosnoveno vodio sve poslove nabavke i raspodjele oružja za Armiju BiH, mogao bi biti optužen u slučaju »mostarskih granata«.</p>
<p>Iako je na početku izgledalo da će sve završiti na procesu koji se u Mostaru vodi protiv Mehmeda Bajgorića, bivšega direktora proizvodnje u vojnoj tvornici »Soko« u Vrapčićima i Jusufa Piralića, nekadašnjeg šefa namjenske industrije za područje Hercegovine, novi dokumenti kojima raspolaže Piralićeva obrana mogli bi tijek istrage usmjeriti prema Sarajevu. Pritom, Piralićev odvjetnik Faruk Balijagić tvrdi da općinski tužitelj u Mostaru opstruira istragu koja bi otkrila odgovornost tadašnjeg vrha federalnog ministarstva obrane.</p>
<p>No, tužitelj Sead Temim već je zatražio proširenje istrage, pa je zapravo nejasno jesu li Balijagićevi navodi točni. Glavni dokument obrane je izvješće o realizaciji planova proizvodnje i remonta u 1996. godini. To izvješće Piralić je uputio ministarstvu obrane Federacije BiH početkom siječnja 1997. godine i u njemu je jasno da je proizvedeno, primljeno od inspektora ministarstva obrane i po dogovoru na čuvanje u »Soko« ostavljeno neprijavljenih 6.416 granata. Ovaj dokument naravno upućuje da su u ministarstvu obrane znali za skrivene granate i odobrili njihovo skrivanje.</p>
<p>U međuvremenu, prvooptuženi Bajgorić promijenio je svoj iskaz po kojem je skrivanje granata dogovoreno u Hercegovini, između nekolicine čelnih ljudi tamošnje vojne proizvodnje. Sada tvrdi da je naloge za raspored granata davao Halidov otac Hasan Čengić, direktor Glavnog logističkog centra Armije BiH te da je sve učinjeno uz suglasnost tadašnjih civilnih vlasti u Mostaru, uključujući gradonačelnika Safeta Oručevića. Također, spominje da je o operaciji upoznao dvojicu pomoćnika ministra obrane, Mustafu Musića i Huseina Galijaševića. S druge strane, i dokumenti Piralićeve obrane upućuju da je i preko Erola Džebe, Galijaševićevog prethodnika na mjestu pomoćnika ministra za sektor vojne industrije, tadašnji doministar Hasan Čengić morao biti upoznat s obujmom vojne proizvodnje. </p>
<p>Spomenuti Džebo, u intervjuu za tjednik Dani tvrdi da se prozivanjem njega i Galijaševića zapravo želi doći do Čengića i Mahmuljina jer su »oni politički bitni«.</p>
<p>A i sam Hasan Čengić tvrdi da je njegovo spominjanje u ovom slučaju dio organizirane kampanje koja treba pripremiti teren za izbore. »Nisam znao za granate! To sam rekao i ostajem pri tome«, rekao je u intervjuu za Dnevni avaz.</p>
<p>Čengić, koji je zajedno s Izetbegovićem bio osuđen u komunističkom procesu navodnim islamskim fundamentalistima 1983. godine kaže da se ne plaši uhićenja, i da su uhićenja jedino predizborno obećanje koje Alijansa za promjene ispunjava.</p>
<p>Eventualno uhićenje Čengića, osnažilo bi ionako već glasne kritike iz dijela bošnjačke javnosti da vlasti predvođene reformiranim komunistima (SDP), ponovno rade političke progone svojih neistomišljenika.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hoće li Haag pristati na američke uvjete za Holbrookeovo svjedočenje protiv Miloševića? </p>
<p>WASHINGTON, 13. lipnja </p>
<p> - Tužiteljstvo Međunarodnoga suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) tražilo je da bivši američki diplomat Richard Holbrooke svjedoči u postupku protiv Slobodana Miloševića. Američka administracija sada nastoji dogovoriti uvjete Holbrookeova svjedočenja, potvrdio je u Washingtonu zamjenik glasnogovornika State Departmenta Philip Reeker. Naglasio je da SAD svestrano surađuje s Haaškim sudom i pomaže rad tužiteljstva i Suda. Dogovore o svjedočenju bivših američkih državnih dužnosnika u Haagu ne treba smatrati pokušajima da se otežaju suđenja optuženima za ratne zločine, dodao je.</p>
<p> Napomenuo je da američka vlada »mora zaštititi svoje diplomate i državne dužnosnike, kao i moguće podatke i informacije od nacionalnog interesa«. No, nije želio komentirati pojedinosti, među kojima je i novinarsko nagađanje da Washington traži da bivši američki mirovni posrednik, tvorac Daytonskih sporazuma i američki veleposlanik pri UN-u, svjedoči na zatvorenoj sjednici sudbenog vijeća u Haagu.</p>
<p> Londonski Financial Times pisao je u srijedu da bi glavna tužiteljica Carla del Ponte mogla odustati od pozivanja američkih svjedoka jer su »pregovori s američkom administracijom o uvjetima svjedočenja nekih američkih građana na suđenju Miloševiću suviše komplicirani«.</p>
<p> Milošević je na početku suđenja najavio da će i on kao svjedoke pozvati bivše svjetske i američke dužnosnike među kojima nekadašnju državnu tajnicu Madeleine Albright i Holbrookea. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>Jasna Ulaga Valić žrtva je »medijskog linča«</p>
<p>»Dakle, ako vam već nije jasno, sad bi vam moralo biti.« Nakon te rečenice slijedi konačan dokaz zašto Jasna Ulaga Valić i Vijeće HRT-a moraju odstupiti. I to je to. Nema više rasprave.</p>
<p>Mišljenje je to Branka Vukšića, koji na ovaj način daje do znanja da je Jasna Ulaga Valić stekla neprijatelja do konačnog razrješenja. Ali nije to baš tako. Samim izborom Jasne Ulage Valić pomrsile su se želje mnogih. Legendaran je članak Nadežde Čačinović, sa samog početka mandata Ulage Valić, kojim »ni iz čega« stvara sliku o potonjoj kao »desničarki«. Bio je to jasan signal istomišljenicima za djelovanje.</p>
<p>Naravno, meni je od tog trenutka bilo zanimljivo pratiti izjave pojedinaca kao i cijeli slučaj radi vlastite spoznaje o tome kako mediji mogu srušiti demokratski izabranu urednicu. Jesu li postojali argumenti? Pa naravno da jesu. Jesu li oni takvi da bi zahtijevali smjenu? Po meni nisu. Uobičajen način medijskog pritiska »stvar se kuje dok je vruća« trebao bi otpiriti u ropotarnicu zaborava Jasnu Ulagu Valić s etiketom »nesposobna«.</p>
<p>U suprotnom bi se »medijsko silovanje« nastavilo do konačne smjene Ulage Valić jer će argumenata uvijek biti.</p>
<p>Oni neće biti korišteni na fer način, u dobroj vjeri i s distance, nego će samo pothranjivati već unaprijed donesen stav - ona mora otići.</p>
<p>Sad je jasnija želja urednice za otpremninom u menadžerskom ugovoru. To je jasna poruka Vijeću »ili ćete me podržati u programu za čije provođenje ste me izabrali ili ćete mi zbog 'medijske vrućine' okrenuti leđa«. Ono što Vukšić naziva »kokošarenjem« legitimna je obrana od svakojakih neutemeljenih napada. Problem je u dvostrukim mjerilima, neutemeljenosti i jednostavno pristranosti.</p>
<p>Kako stvari sada stoje, demokratske institucije će doživjeti još jedan poraz. On neće biti tako jasan jer će biti blagoslovljen od strane medija. Time oni potvrđuju svoju snagu i još jednom dokazuju moć svoje volje. A program javne televizije?</p>
<p>Mario Gotovac, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Neposlušnim« nastavnicima prijeti se i otpuštanjem s posla</p>
<p>Završetak još jedne nastavne godine obilježen je brojnim primjerima pritisaka na nastavnike, koji su onemogućeni kvalitetno odraditi zahtjevan posao ocjenjivanja učenika.</p>
<p>Najčešće pritisci na nastavnike dolaze od strane ravnatelja, »uglednih« roditelja i političkih moćnika. Iz godine u godinu ponavlja se ista priča – u nekim je školama baš svaku ocjenu moguće popraviti u posljednjih nekoliko nastavnih dana. U tim školama učenici uspijevaju u jednom danu ispraviti i po pet negativnih ocjena, vrlo dobri, pa čak i dobri učenici preko noći postaju odlični.</p>
<p>Po dojavama iz brojnih osnovnih i srednjih škola, gotovo ništa nije ostalo od ocjenjivačke autonomije učitelja i profesora. Histeriji popravljanja i prepravljanja zaključnih ocjena nije se lako oduprijeti. Nastavnike koji pokušavaju sačuvati dignitet nastavničkog zvanja često ne razumiju ni njihove kolege. Nastavnicima koji ne žele popustiti pritiscima prijeti se čak i otpuštanjem s posla!</p>
<p>Pritiscima, nerijetko i ucjenama, izložen je veliki broj nastavnika. Nastavnici hrvatskoga jezika, matematike i stranih jezika izloženi su pritiscima kako bi se ispravile negativne ocjene, dok su nastavnici gotovo svih predmeta izloženi pritisku prepravljanja ocjena koje će dovesti do željenog uspjeha.</p>
<p>Brojni su ravnatelji koji se u iznuđivanju boljih ocjena služe višestruko problematičnim Pravilnikom o ocjenjivanju. S jedne strane i najmanji nastavnikov propust iskorištava se kako bi se nastavnika primoralo da preinači ocjenu, dok se s druge strane zatvaraju oči pred odredbama Pravilnika kojima se štiti nastavnikova ocjenjivačka autonomija. </p>
<p>Savez školskih sindikata poziva ministra Strugara da učini sve što je potrebno kako bi se u posljednjim danima nastavne godine sačuvao dignitet ocjene i ocjenjivača. To je jedini način da naši osnovnoškolci i srednjoškolci školsku godinu završe s ocjenama koje stvarno i zaslužuju. </p>
<p>Željko Stipić, predsjednik Saveza školskih sindikata</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska nije dovoljno »živo« kulturno-turističko odredište</p>
<p>Prilozima »Hrvatsko kulturno ljeto bez koncepta« i »Europska karta kulture bez Hrvatske« Vjesnik je otvorio Pandorinu kutiju, i vjerujem da nisam jedini koji si vruće želi da ti vjetrovi uskovitlaju učmale dušobrižnike hrvatske kulture i turizma te napokon možda pometu indolenciju i/li neznanje s prostora kreiranja i vođenja politike nacionalne kulture vezane na strategiju razvoja turizma.</p>
<p>U konkretnom slučaju ukazano je i na prostim okom vidljive propuste u stvaranju i prezentiranju »kulturnih proizvoda« u kontekstu njihovih atributa u turističkoj ponudi, odnosno na nepostojanje takvih »kulturnih proizvoda« i neprisutnost Hrvatske u relevantnim inozemnim medijima, recimo u utjecajnim prigodnim prilozima New York Timesa i drugih, i to kontinuirano još od 1990. godine. </p>
<p> Što se inozemnog tržišta tiče, čak su i Dubrovačke ljetne igre u svojim najblistavijim godinama bile od marginalnog značenja, i to je odraz općega kulturno-turističkog imagea Hrvatske u svijetu. No, kako je »image« predodžbeni odraz stvarnosti, vika i povika na inkompetentnost našeg plasiranja informacija u strane medije je ispucavanje u prazno jer - pustimo sad na stranu puko postojanje kulturne baštine - kako plasirati nešto čega ili nema ili informacija o tome toliko kasni da to samim time postaje medijski irelevantno?</p>
<p>Usuđujem se, dakle, postaviti pitanje je li Hrvatska danas stvarno takva »kulturno-živa« turistička destinacija kakvom si je mnogi u nas umišljaju? </p>
<p> Hrvatski turistički teritorij i njegov kulturni supstrat bili su vrlo prisutni u razdoblju turističkog uzmaha pred dvadesetak godina i u relevantnim inozemnim medijima bilo je to redovito zapažano. Tada to Hrvatskoj nije bilo ni negirano ni »otimano«. Argument o nekom startu od prije 10 godina, kojim se često protura izlika o današnjim pelenama kulturno-turističke djelatnosti i njene promidžbe, a u izvjesnom vidu čak i nastupa Hrvatske na turističkom tržištu uopće, počiva na klimavim nogama.</p>
<p>No ovo je tek površina. Surova je realnost, naime, da se u kulturi hrvatske današnjice mora još mnogošto korjenito promijeniti da bismo si na karti žive europske kulture imali razloga i pravo svojatati prostor za kojim žudimo i time privući pažnju takvih turista kakve najviše želimo. Pritom je kulturna baština Hrvatske, ako je uzmemo izdvojeno tj. isključivo »muzejski«, bez interakcije s tokovima tekućeg života naroda, bila i još će dugo ostati perifernim faktorom u odluci »kvalitetnih« turista za posjet našoj zemlji, a to neće izmijeniti ni tone impresivnih brošura.</p>
<p> Uz osobno zadovoljstvo i preporuke gostiju, najznačajniji faktor utjecaja je živa riječ turističkih novinara i putopisaca; dakle od onoga što su vidjeli i doživjeli te što smatraju vrijednim objaviti. A to što se objavljuje, i iza čega stoji autoritet i ugled konkretnog medija, strateški je namijenjeno potrošačkom krugu toga konkretnog medija tj. prilagođeno interesima i vrijednostima koje taj krug cijeni i njeguje, dakle načinu i prohtjevima njegova života.</p>
<p>Ako Hrvatske danas u relevantnim medijima na turističkoj karti Europe nema, to nije ni slučajno ni bezrazložno, a najmanje je zlonamjerno. To što nas nema odraz je toga što jesmo. Ovu gorku pilulu treba progutati. No članci V. Kusin i G. Jovetića nisu samo još jedna žalopojka i vapaj, nego i poziv na uzbunu. Zadnji je čas da se možda ipak centri aktivnosti i odlučivanja o kulturnoj politici i turizmu trgnu iz letargije i prionu na djelo osiguravanja uvjeta za produktivno oživljavanje kulture i iskorištavanje njene polivalentnosti u razvoju turizma, pri čemu su komponente »živih« umjetnosti (kod turizma konkretno festivali) i kvalitetnih izložbi ujedno i dokazano najučinkovitija promidžbeno-medijska vozila za izgrađivanje ne samo kulturno-turističkog nego i općeg imagea Hrvatske.</p>
<p>Zdenko Šulc-Smodek, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Zatvoreno za javnost jer bi »moglo štetiti ugledu stranaka« </p>
<p>Poslovi su se sklapali u hotelu Sheratonu, a među »mušterijama« je bilo i osoba iz diplomatskih krugova, što je naknadno demantirano </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Suđenje Josipu Vrbaniću (24), optuženom za osobito okrutno ubojstvo Davora Ivančića (31), homoseksualnog svodnika, te teške krađe predmeta iz Ivančićeva stana, vrijednosti veće od 30.000 kuna, koje je počelo u četvrtak, zatvoreno je za javnost.</p>
<p>Naime, prije početka suđenja zamjenik županijskoga državnog odvjetnika, Ivica Ovčar, tužitelj u ovom predmetu, predložio je sudu da se isključi javnost »jer će se tijekom postupka iznositi okolnosti koje se odnose na osobni i obiteljski život kako optuženoga tako i oštećenoga, a objavljivanje kojih bi moglo štetiti«.</p>
<p>S tim se prijedlogom složio i branitelj optuženog Vrbanića, odvjetnik Stjepan Košutić, a nakon vijećanja sudac Dražen Tripalo, koji predsjeda sudskom vijeću u ovom predmetu, donio je i rješenje o tome. Kako je sudac Tripalo kratko i obrazložio, iz dosad prikupljenih podataka proizlazi da bi javnost suđenja mogla štetiti ugledu stranaka u postupku.</p>
<p>Vrbanić, koji je inače iz Novske, u pritvoru je od dana uhićenja, mjesec dana nakon ubojstva. No u četvrtak nije doveden na suđenje u devet sati, kako je bilo zakazano. Nakon izvjesnog vremena sudac Tripalo izvijestio je da je njega »izvijestila matična evidencija zatvora u Zagrebu da je njihovom omaškom bio izgubljen dopis kojim sud traži dovođenje optuženoga na raspravu te će biti doveden oko 10 sati«.</p>
<p>Prema navodima optužnice, Vrbanić je 17. prosinca prošle godine, između 21,30 i 23 sata, došao u Ivančićev stan, u Ulici Pavla Hatza br. 21. Nakon kraće prepirke optuženi je izvadio unaprijed pripremljen vojnički nož i žrtvi zadao 14 udaraca u prsa, glavu i u vrat. Napadnuti se Ivančić pokušao obraniti hvatajući oštricu noža, ali su nanesene mu ozljede bile smrtonosne. Nakon masakra, navodi se dalje u optužnici, Vrbanić je odnio iz Ivančićeva stana videorekorder, glazbenu liniju, telefon, prijenosno računalo, dva mobitela, video igricu Nintendo gemboy, novčanik u kojem je bilo 2000 kuna i 250 DEM, ključeve stana i smeđe cipele.</p>
<p>Kao što smo pisali, Vrbanić je kao osumnjičen za ubojstvo Ivančića uhićen mjesec i pol dana kasnije, a tijekom kriminalističke obrade bilo je saslušano oko 200 osoba. Sada optuženi Vrbanić i njegova žrtva Ivančić upoznali su se u studenome prošle godine kada se Vrbanić telefonom javio na oglas u Plavom oglasniku u kojem je Ivančić tražio mladiće za poslove escorta. Njih su se dvojica telefonom dogovorili o poslu, u kojem je Ivančić trebao nalaziti »mušterije« za escort, a Vrbanić bi im pružao seksualne usluge. Vrbanić je u Zagreb stigao 17. prosinca prošle godine. Ivančić je navodno poslove s klijentima dogovarao u hotelu Sheratonu, a među njima je bilo i osoba iz diplomatskih krugova, što je naknadno demantirano. Ivančić je imao i posebnu bilježnicu u kojoj je sve vodio, a na popisu se nalaze i imena nekoliko novinara elektronskih medija navedenih kao primatelji usluga. Oni nisu predloženi za svjedoke.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Studentica je sa Sliškom razgovarala o gastronomiji i kulturi</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Svjedočenjem Martine Falčević, konobarice iz slastičarne »Zagreb«, i Ane Tot, poznanice ubijenog Vjeke Sliška, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32).</p>
<p>Podsjetimo, Sliškova se tjelohranitelja Bertića tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua, koji je pak nešto ranije ubio Vjeku Sliška. Nikolića, koji se nalazi u bijegu, i Ivoševića optužnica tereti za organiziranje atentata na Sliška. </p>
<p>Konobarica iz slastičarne »Zagreb«, koja se nalazi na križanju Preradovićeve i Masarykove ulice, kazala je da je tog dana radila poslijepodnevnu smjenu te je nakratko svratila u obližnji kafić »Pif« kako bi popila kavu.</p>
<p>»Sjedila sam u kafiću s prijateljem i odjednom se začuo pucanj. Nedaleko od kafića okupila se velika skupina ljudi, koja je zastala i bila užasnuta viđenim«, prisjetila se svjedokinja napomenuvši da se kasnije začuo još jedan pucanj.</p>
<p>Svjedokinja je također izjavila kako se sjeća da su neke njezine kolegice govorile o šutljivom čovjeku koji je svakodnevno navraćao u »Zagreb« te da je šefica slastičarne Spomenka Tabak kasnije spomenula kako je zamijetila jednog muškarca koji govori »sebi u bradu«.</p>
<p>»Nakon pucnjave otišla sam u slastičarnu i popila aspirin kako bih se smirila«, dovršila je svoje svjedočenje Martina Falčević.</p>
<p>Druga svjedokinja, studentica Ana Tot, kazala je kako je desetak dana prije obračuna na Cvjetnom trgu bila s prijateljicom, bratom i odvjetnikom Silvijem Hrastom, koji je u ovom postupku branitelj prvooptuženog Bertića, u restoranu »Otok«, gdje je upoznala Vjeku Sliška.</p>
<p>»Razgovarali smo o jelima, kulturi i gradovima, a ne sjećam se da se tijekom večere za stolom spominjao Hrvoje Petrač ili policija«, izjavila je svjedokinja.</p>
<p>Na upit gdje se nalazila za vrijeme atentata na Sliška, svjedokinja je navela da je s bratom bila u pizzeriji na Kaptolu te da ju je nazvala prijateljica i kazala joj kako je Sliško ubijen.</p>
<p>»Kasnije smo brat i ja otišli na moj prijedlog u Downtown popiti kavu, kamo smo i inače izlazili, no tamo nitko nije proslavljao atentat na Sliška«, napomenula je na kraju svjedokinja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Diler k sucu, pomagačima kaznene prijave</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – U suradnji s djelatnicima Pete policijske postaje, policajci Odjela kriminaliteta droga proveli su kriminalističku obradu nad Dariom D. (21), Sinišom Đ. (31), Dragomirom B. (22) i G. D. (17) zbog zlouporabe droga. </p>
<p>Naime, 10. lipnja rano ujutro legitimirani su Dario D. i Siniša Đ. u osobnom automobilu »yugo«, kojom su prilikom policajci pronašli pištolj »češka zbrojevka« kalibra 7,65 mm sa pet komada streljiva, 29 komada tableta ecstasyja, digitalnu vagu za prezizno mjerenje te veću svotu novca za koji je utvrđeno da je pripadao Dariju D. </p>
<p>Policija je izvršila i pretragu stanova kojima se koriste osumnjiče te su u stanu i vozilu Siniše Đ. pronašli vunenu kapu s prorezima za oči, tabletu ecstasyja, veći novčani iznos i više primjeraka tehničke robe, za koju se sumnja da potječe iz krađa. Pretragom stana i vozila kojim se koristi Dario D. pronađeno je 45 komada streljiva kalibra 7,65 mm te provalnički alat.</p>
<p> Nakon kriminalističke obrade Dario D. je zbog preprodaje i posjedovanja droge prepraćen u istražni centar Županijskog suda, odakle je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode. </p>
<p>U ponedjeljak je izvršena i kriminalistička obrada nad maloljetnim G. D. te je utvrđeno da je on, nakon što je doznao da mu se brat nalazi na policiji, drogu odnio na čuvanje kod Dragomira B., kako mu je brat i rekao da učini. </p>
<p>U srijedu je Dragomir B. i uhićen, a u njegovu je stanu pronađeno devet PVC vrećica s oko 26 grama droge amfetamina popularno zvanoga »speed«. </p>
<p>Dario D. u srijedu je ponovo uhićen te prepraćen istražnom sucu Županijskog suda zbog posjedovanja i preprodaje droge, a protiv Siniše Đ., Dragomira B. i maloljetnog G. D. podnijet će se kaznene prijave zbog pomaganja u izvršenju kaznenog djela.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Uhićen zagrebački makro</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Zbog kaznenog djela podvođenja, u utorak su djelatnici Odjela organiziranog kriminala uhitili Žarka B. (23). Obradom je utvrđeno da je Žarko početkom ove godine u Plavom oglasniku objavio oglas da traži djevojke za escort. I u travnju je i u svibnju objavljivao oglase u kojima se nude seksualne usluge za novčanu naknadu. </p>
<p>Tako je od 2. svibnja do 6. lipnja ove godine Ivana Š. (25) u unajmljenim stanovima na području grada pružala seksualne usluge po cijeni od 400 kuna za pola sata i 600 kuna za cijeli sat. Žarko je pak ugovarao susrete, dovozio Ivanu u stanove te uzimao cjelokupnu zaradu dajući joj samo 10 do 20 posto. </p>
<p>Nezadovoljna tim iznosima, Ivana je odlučila prekinuti »poslovnu suradnju«, no kada je Žarko to doznao, počeo joj je prijetiti da će je ubiti ako se prestane prostituirati ili ako policija ikada otkrije njegovu ulogu u organiziranju prostitucije. Prijetnje je potkrepljivao riječima da će je »progutati noć« ili da će »ploviti niz Savu«. </p>
<p>U srijedu je Žarko prepraćen u istražni odjel Županijskog suda, gdje mu je određen pritvor. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlasnik lokala, konobarica i gosti nisu vidjeli kada je Žuljević pucao u Marinova </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – U četvrtak je istražni sudac Županijskoga suda Krešimir Devčić saslušao prve svjedoke u slučaju ubojstva Veselina Marinova (35), ubijenoga 31. svibnja u 15,20 sati u lokalu NBA u »Chromosovu tronju« u Heinzelovoj ulici.</p>
<p>Za ubojstvo je osumnjičen Vinko Žuljević Klica, kojega brani odvjetnik Milenko Umičević, a uza nj saslušanju su prisustvovali i zamjenica županijskoga državnog odvjetnika Branka Kipson te odvjetnica Višnja Drenški Lasan, koja zastupa obitelj Marinov.</p>
<p>Vlasnik lokala NBA, konobarica i gosti koji su se tada zatekli na terasi spomenutog lokala uglavnom su rekli da nisu vidjeli kada je Žuljević pucao u Marinova. Naime, njih su dvojica bili u lokalu, a s njima je tada bio i Vlado Rajić, Žuljevićev kum, koji u četvrtak nije došao na sud.</p>
<p>Konobarica je rekla da je »čula nešto poput praska petarde«, ali nije obraćala pažnju jer je upravo trajala utakmica na televiziji. Dodala je da gosti pak koji su bili u lokalu ničim nisu privlačili pažnju. Žuljevića je viđala u lokalu, ali je Marinova vidjela prvi put. J.I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Istječe rok primanja ponuda za kupnju Ine </p>
<p>Na natječaj za prodaju Ine navodno su se dosad javile 22 kompanije ili konzorcija, među kojima je većina tvrtki što su se spominjale kao potencijalni strateški ulagači / Vlada bi potpun popis kandidata mogla objaviti tek početkom sljedećeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – U petak u 13 sati istječe rok do kojeg su sve kompanije zainteresirane da postanu strateški partneri Ine trebale poslati pretponude s iscrpnijim prijedlozima svog strateškog pristupa razvoju Ine.</p>
<p>Budući da nitko od nadležnih zasad ne želi objaviti čije su sve ponude došle ni koliko ih je točno, neslužbeno smo doznali da su početni interes pokazale 22 kompanije ili konzorcija. Među njima je, navodno, većina tvrtki koje su se i dosad spominjale kao potencijalni strateški ulagači. Prema neslužbenim informacijama, savjetnici za privatizaciju Ine Deutsche Bank i PricewaterhouseCoopers do četvrtka su dobili brojne neobavezujuće pretponude. Uz ostale, predali su ih mađarski MOL i austrijski OMV zasebno te zajednički kao konzorcij, talijanski ENI, poljski PKN, slovensko-izraelski konzorcij na čelu s ljubljanskim Petrolom. Zanimljivo je da kao savjetnik tom slovensko-izraelskom konzorciju pomaže Davor Štern, bivši predsjednik Uprave Ine, a sadašnji savjetnik predsjednika uprave ruske naftne kompanije TNK. </p>
<p>Iz upućenih izvora doznajemo i da je više ponuda stiglo iz Rusije (vjerojatno je među njima Lukoilova, a nije isključeno da su se javili i Gasprom, Yukos, Sibneft ili neka druga od velikih ruskih naftnih i plinskih kompanija), te iz SAD. U neke konzorcije, npr. američki, uz naftne kompanije uključene su i banke. </p>
<p>Cjelovita lista zainteresiranih strateških ulagača neće se, vjerojatno, znati ni u petak jer će se još dva-tri dana čekati pretponude poslane poštom. To znači da bi Vlada popis kandidata mogla objaviti tek početkom sljedećeg tjedna. </p>
<p>Znaju samo da će ih uskoro netko kupiti: Željko Belošić, član Uprave Ine, i njen predsjednik Tomislav Dragičević</p>
<p>U posljednje vrijeme su se pojavile i neslužbene informacije o prilično velikom interesu američkih naftnih kompanija. Tako je nedavno porastao i tzv. Legsi indeks stabilnosti koji izračunavaju američka konzultantska tvrtka Euroasia Group u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers. A jedan od važnijih argumenata za to bili su nagovještaji da bi u Inu mogao ući američki strateški partner.</p>
<p>No, stručnjaci smatraju da relativno malo hrvatsko tržište zanima samo manje američke kompanije jer su velike poput Shella ili BP Amocoa zainteresirane za velika tržišta kao što su, primjerice, kinesko ili barem poljsko, koje je deset puta veće od hrvatskog. Zato su američke kompanije i bile zainteresirane za PKN, dok poljska vlada nije odustala od njegove prodaje i također odlučila naći strateškog partnera.</p>
<p>Pojavile su se i informacije da je jedna američka tvrtka predala pretponudu samo zato da tijekom ljeta dobije detaljnije podatke o Ininom poslovanju budući da je zainteresirana za kupovinu jednog njenog dijela. </p>
<p>Za sada se kao glavni favoriti za kupovinu 25 posto plus jedne dionice Ine najčešće spominju OMV i MOL (zasebno ili kao konzorcij) i talijanski ENI. </p>
<p>Austrijska naftna kompanija OMV u 35-postotnom je vlasništvu države, 20 posto je u vlasništvu IPIC-a, a preostalih 45 posto u rukama ostalih ulagača. Ima dvije moderne rafinerije: Scwechat s godišnjim kapacitetom prerade od 10 milijuna tona i Burghausen, s kapacitetom od 3,4 milijuna tona nafte. Zato su i zainteresirani za hrvatsko tržište gdje već, u zajedničkoj tvrtki s Istrabenzom, imaju dvadesetak benzinskih crpki. </p>
<p>Velike i moderne rafinerije ima i mađarski MOL (Dunu i Tiszu ukupnog preradbenog kapaciteta oko 11 milijuna tona nafte godišnje). Zato je veliko pitanje ako neka od te dvije kompanije (ili njihov konzorcij) postane strateški partner Ine kakva sudbina očekuje njene rafinerije, posebno sisačku u koju treba više ulagati kako bi njeni proizvodi dostigli europske standarde kvalitete. Naime, OMV i MOL imaju dovoljno modernijih rafinerijskih kapaciteta pa će, ako postanu strateški partneri, prije svega biti zainteresirani da u Hrvatskoj preko Inine prodajne mreže podaju svoje derivate. </p>
<p>Inače, država u MOL-u ima 25 posto dionica, strani ulagači oko 53 posto, a ostali oko 22 posto. Strateški su partner slovačke naftne kompanije Slovnaft. Sa 383 benzinske crpke već drže oko 75 posto mađarskog tržišta, što je dodatni razlog za proširenje na hrvatsko tržište. To su već pokušali prije nekoliko godina kada je bilo planirano spajanje MOL-a i Ine, a spominjao se i Janaf te kutinska Petrokemija, ali su tadašnji hrvatski političari sve zaustavili. </p>
<p>Talijanski ENI je u stopostotnom vlasništvu države. Vlasnici su velikog lanca benzinskih crpki Agip. S Inom najviše surađuju oko iskorištavanja plinskih polja u sjevernom Jadranu, ali je propao plan o zajedničkoj gradnji velikog podmorskog plinovoda (tzv. Gea projekt) od talijanske obale do Pule, što bi ENI-u omogućilo ulazak na hrvatsko i okolna plinska tržišta. </p>
<p>Za Inine rafinerije možda bi najbolje rješenje bilo da strateški partner postane slovensko-izraelski konzorcij. Naime, Petrol je zatvorio svoju također zastarjelu rafineriju u Lendavi, pa bi bio zainteresiran za ulaganja u moderniziranje sisačke i riječke. </p>
<p>Sve ovisi o tome koji će kriteriji Vladi biti najvažniji kod izbora ponuđača koji će, nakon due diligencea tijekom ljeta, na jesen ući u uži izbor i na kraju postati strateški partner Ine. Na žalost, još uvijek se ne zna hoće li pritom biti najvažniji ponuđeni iznos ili ulaganja u Inu praćena očuvanjem postojećih radnih mjesta. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>MMF: Konzultacije Vlade i sindikata dobrodošle,ali ne smiju usporiti donošenje odluka</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Misija Međunarodnog monetarnog fonda koja je nedavno posjetila Hrvatsku u preliminarnim zaključcima ustvrdila je da je Vladina politika ostvarila određeni napredak, ali da za ostvarenje Vladinih srednjoročnih ciljeva usmjerenih na smanjenje broja nezaposlenih i povećanje životnih standarda putem ubrzane konvergencije EU zahtijeva veće napore. </p>
<p>U zaključcima MMF-a konstatira se kako Vlada za ulazak u članstvo EU krajem ovog desetljeća mora postaviti temelje za ubrzanu konvergenciju tijekom preostalog mandata na koji je izabrana.</p>
<p>MMF konstatira kako su cijene stabilne i deficit tekućeg računa platne bilance nizak, ali da makroekonomskoj politici u neodstatku odlučnih mjera prijete visok fiskalni deficit i rast udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu. </p>
<p>Izaslanici MMF-a tijekom posjeta Hrvatsskoj konstatirali su kao fiskalna situacija nije održiva uz deficit proračuna opće države od 6,6 posto BDP-a i udjel duga u BDP-u od gotovo 54 posto u 2002. godini. </p>
<p>Istodobno, tvrdi MMF, državni rashodi od gotovo 50 posto BDP-a koncentrirani su na plaće i transfere, ted da odgođene strukturne reforme stoje na putu ostvarivanju visokih i održivih stopa gospodarskog rasta. Prijeko je potrebno, tvrde predstavnici MMF-a, potaknuti gospodarski rast pomoću kontinuirane fiskalne konsolidacije i ubrzanog provođenja reformi. </p>
<p>Predstavnici MMF-a konstatiraju kako su Vladine konzultacije sa socijalnim partnerima dobrodošle, ali one ne smiju usporiti donošenje odluka. Za potrebnu provedbu nekih odluka, kaže misija MMF-a, bit će potrebne godine, ali njihov početak Vlada ipak ne bi trebala odgađati. </p>
<p>Najvažniji cilj politike, kaže Misija MMF-a koja je posjetila Hrvatsku, ostaje smanjenje fiskalnog deficita, a njezinu održivost je potrebno ostvariti stabiliziranjem i smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u koji je povećan za 20 postotnih bodova u BDP-u od 1997. godine. </p>
<p>Nakon što se iscrpe privatizacijski prihodi tijekom nekoliko idućih godina temeljna dinamika duga sugerira da bi za stabilazaciju udjela duga u BDP-u bio potreban primarni deficit ne veći od 1,5 posto BDP-a.</p>
<p>Rashode koji sputavaju rast trebalo bi smanjiti više nego što je predviđeno da bi se stabilizirao udjel duga u BDP-u i stvorilo mjesta za smanjenje poreza, povećanje rashoda koji potiču rast i neizbježne troškove vezane uz ulazaak u EU i NATO.</p>
<p>Misija MMF-a u svom izvješću o Hrvatskoj konstatira, nadalje, kako je udjel mase plaća u BDP-u potrebno dalje smanjiti, a u narednom razdoblju sve je napore potrebno usmjeriti na smanjenje broja zaposlenih. </p>
<p>Reformu u sektoru obrane potrebno je, kaže među ostalim MMF, provesti bez daljnje odgode .</p>
<p>Misija MMF-a konstatira kako su subvencije i transferi ostali izrazito visoki i iznose jednu petinu bruto domaćeg proizvoda. Među preporukama MMF-a nalazi se i ona da trošak bolovanja i česta izostajanja s radnog mjesta budu smanjena tako da prvi dan bolovanja bude neplaćen. </p>
<p>MMF konstatira kako će zbog provedbe ambicioznog programa autoceste kapitalni rashodi snažno porasti u 2002. godini i na toj će se razini zadržati zadržati nekoliko idućih godina. </p>
<p>Misija MMF-a konstatira, nadalje, kako Vladin program financiranja deficita ove godine predviđa privatizacijske prihode skromnije od onih ostvarenih u prošlosti, a njihovo ostvarenje još nije sigurno, te bi ga trebalo ubrzati.</p>
<p>Misija MMF-a zaključuje u svome najnovijem izvješću o Hrvatskoj da se većina gospodarskih reformi, koju Hrvatska treba provesti, nalazi izvan gospodarske domene..</p>
<p>Među inim MMF se zalaže za što hitniju privatizaciju hrvatskih brodogradilišta, kojima treba dati posljednju šansu za poboljšanje poslovanja, a u protivnom treba pribjeći njihovu stečaju. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Moore:U Hrvatskoj se previše razmišlja o prošlosti</p>
<p>Što je alternativa suradnji? Sukobi, izolacija? Moramo surađivati s ljudima iz drugih zemalja / EU je spremna na značajne ustupke ako novi krug pregovora o liberalizaciji trgovine uspije, na dogovor o subvencijama i bolji pristup poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u razvoju, ali zato traže veću liberalizaciju u trgovini uslugama, investicijama, bankarstvu i još nekim područjima</p>
<p>Zvijezda ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koja je 11. i 12. lipnja održana u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali predstavnici 18 zemalja srednje i istočne Europe, bio je generalni direktor WTO-a Mike Moore. On je istaknuo kako je WTO veoma zadovoljan organizacijom ovoga skupa, prvoga tog ranga koji je održan u nekoj od zemalja regije, te je poručio da će promovirati Hrvatsku u svom izvješću. Moore, inače bivši novozelandski premijer, u Zagrebu je boravio drugi put u životu, a prije odlaska dao je nam intervju. </p>
<p> • Zašto ste izabrali Zagreb kao mjesto održavanja konferencije?</p>
<p>– Zato što smo znali da će organizacija skupa biti dobra, kao i zbog hrvatskoga iskustva s ulaskom u WTO. Mislim da je Hrvatska obavila dobar posao oko organizacije konferencije.</p>
<p> • Procijenite hrvatski doprinos radu WTO-a u godinu i pol članstva. </p>
<p>– Imate dobrog veleposlanika i dobar tim, a organizacija ove konferencije predstavlja priznanje WTO-a Hrvatskoj u tom smislu. Imali ste problematično susjedstvo. Neke od zemalja u vašem susjedstvu još nisu članice WTO-a, a žele mu se pridružiti. Stoga je ova konferencija bila prilika za razmjenu iskustava i informacija s njima. To je pravi smjer, jer politici nema mjesta u WTO-u – nju ostavljamo pred vratima. Primjerice, Indija i Pakistan su na rubu rata, ali u WTO-u su najbolji prijatelji kada zajedno rade na pitanju tekstila.</p>
<p> • Mnogi u Hrvatskoj, uključujući i dio gospodarstvenika, smatraju da je ulazak u WTO bio preuranjen? </p>
<p>– Čekanjem se samo odgađa rješavanje teških problema i ostavlja ih se u naslijeđe narednim generacijama. Pravi domoljubi rješavaju probleme odmah, a ne u budućnosti, jer čekanje samo povećava troškove rješavanja problema. To se odnosi i na politički osjetljiva pitanja kao što su regionalne integracije i restrukturiranje gospodarstva.</p>
<p> • Kako ocjenjujete stanje u hrvatskom gospodarstvu?</p>
<p>– Nisam dovoljno upoznat sa stanjem u hrvatskom gospodarstvu, ali mislim da je opći smjer dobar. Zemlje poput baltičkih država ili Češke, primjerice, ostvarile su napredak tijekom tranzicije pa nema sumnje da ona funkcionira. Zašto bi ljudi u Litvi imali niži životni standard nego oni u Danskoj, a u Hrvatskoj niži standard nego u Irskoj? Nema nikakvog razloga da ljudi žive u siromaštvu.</p>
<p> • U sklopu WTO-a sada se dosta govori o regionalnoj suradnji. Može li ona biti zamjena za globalnu suradnju? </p>
<p>– Ako bi regionalna suradnja bila zamjena za globalnu suradnju to bi bilo opasno! Te bi dvije suradnje trebale biti komplementarne. Vjerujem da smo do sada naučili da naš prosperitet ovisi o prosperitetu susjeda. Ne bismo se trebali veseliti ako našem susjedu ide loše. Posve obratno: ako susjedu ide bolje, onda je to dobro i za nas. Ja sam Novozelanđanin, a naš je susjed Australija. Potrebna nam je jaka Australija, jer ćemo u suprotnom izgubiti to veliko tržište, a to ne bi išlo u korist naših izvoznika ni novozelandskoga gospodarstva u cjelini. </p>
<p> • U Hrvatskoj, međutim, postoje veliki otpori regionalnoj suradnji?</p>
<p>– Ovdje se previše razmišlja o prošlosti. Što je alternativa suradnji? Sukobi, izolacija? Moramo surađivati s ljudima iz drugih zemalja. Novi Zeland pripada regiji Azije i Pacifika, u kojoj postoje goleme kulturološke razlike. Unatoč tome, želimo da naše kompanije dobro posluju u Singapuru i da Singapur ulaže u našoj zemlji, želimo imati pristup tržištima Kine, Tajvana, Tajlanda i Malezije, želimo da se Japan izvuče iz recesije... Ponavljam, razlike među nama su goleme, ali nema alternative suradnji i međusobnom poštivanju među zemljama Azije i Pacifika.</p>
<p> • Kako komentirate glavne ciljeve hrvatske politike, a to su priključenje Europskoj uniji i CEFTA-i? </p>
<p>– Mislim da je to izvrsno. Nadam se da ću poživjeti dovoljno dugo da vidim EU kako se širi do Vladivostoka, do Pacifika. To je faktor stabilnosti i sigurnosti, koji doista funkcionira. Pogledajte samo Portugal i napredak koji je napravio od kada je u EU te za koliko je porastao životni standard Portugalaca.</p>
<p> • Kakvi će biti učinci daljnje liberalizacije svjetske trgovine? </p>
<p>– Veći životni standard za zemlje u razvoju i nova radna mjesta. Isto tako, novi potrošači u budućnosti, oni kojima ćete prodavati svoje proizvode. Mislim da radimo dobar posao. Vjerujem da je to ostvarivo. Postoji sustav rješavanja sporova i pravila igre. Naravno, postoje i razlike među zemljama, ali one se rješavaju unutar tog sustava.</p>
<p> • No, klima u svijetu, posebno trgovinski ratovi između SAD i EU, ne idu baš na ruku pokretanju novog kruga multilateralnih pregovora o liberalizaciji trgovine? </p>
<p>– To je točno, klima ne pomaže ostvarenju tog cilja. No, do zaključenja novog kruga pregovora ima još 30 mjeseci, tijekom kojih će se mnogi sukobi riješiti. Čak i kada bismo sve trgovinske sukobe zbrojili, oni čine samo oko pet posto transatlanske trgovine. Ponavljam, te sukobe treba rješavati panelima u okviru WTO-a, to je civilizirani način rješavanja problema.</p>
<p> • Ipak, čak i ako zanemarimo trgovinske ratove između SAD-a i EU, ostaje protivljenje ili barem nevoljkost velikog dijela zemalja u razvoju da se pokrene novi krug pregovora?</p>
<p>– Ne slažem se s tom ocjenom. Pogledajte samo Brazil, ta zemlja ranije nije željela pokretanje novog kruga pregovora jer nije bilo dovoljno napretka oko pitanja kao što su subvencije poljoprivrednoj proizvodnji, a sada se zalaže za to. Većina u Latinskoj Americi i Africi podržava novi krug. </p>
<p> • A Indija?</p>
<p>– Indija i još nekoliko zemalja imaju određenih problema s time, no i njihovi se stavovi okreću u smjeru pokretanja novog kruga.</p>
<p> • Je li realno očekivati završetak novog kruga pregovora do početka 2005. godine?</p>
<p>– Ne samo da je moguće, nego je i neophodno, jer ima previše nepravdi u današnjem sustavu. Osim toga, pitanja kao što su tekstil i poljoprivreda, o čemu će se pregovarati, od golemog su značenja za zemlje u razvoju, jer im osiguravaju nove poslove.</p>
<p> • Ipak, malo tko vjeruje da će se EU odreći izdašnih subvencija svojim poljoprivrednicima, a one u startu zemlje u razvoju stavljaju u neravnopravan tržišni položaj?</p>
<p>– EU je kazala da je spremna na značajne ustupke u tome ako ovaj krug pregovora uspije. Spremni su na dogovor o subvencijama i bolji pristup proizvoda iz zemalja u razvoju, ali zato traže veću liberalizaciju u trgovini uslugama, investicijama, bankarstvu i još nekim područjima. </p>
<p> • Trgovinski ratovi postali su dio i naše svakodnevice. Odnose Hrvatske i Slovenije, primjerice, opterećuje »naftni rat«. Kakvu mogućnost njegova rješenja vidite? </p>
<p>– Nikad ne komentiram trgovinske sporove, jer nisam u poziciji suca. To je posao panela. Gledajte na to ovako: panel predstavlja svojevrsne mirovne pregovore, to se tako rješava u civiliziranom svijetu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Riječka Luka i Maersk Sealand potpisali ugovor o suradnji</p>
<p>RIJEKA, 13. lipnja</p>
<p> – Poduzeće Luka Rijeka potpisalo je ugovor o suradnji sa jednim od najvećih svjetskih brodara za prijevoz kontejnera, s danskim Maersk Sealandom, koje raspolaže sa 111 kontejnerskih brodova i 800 tisuća kontejnera, te drži 25 posto svjetskog pomorskog prijevoza kontejnera. Ovaj ugovor znači uključivanje riječke Luke u mrežu svjetske robne razmjene. Danski brodar bi trebao pomoći u vraćanju kontejnera na riječki pomorski pravac, prvenstveno vraćanju pet do šest tisuća kontejnera iz koparske u riječku luku, u kojima je uglavnom roba za hrvatsko tržište. </p>
<p> Maersk Sealand očekuje od riječke Luke kvalitetnu uslugu, a to će sada biti moguće ostvariti budući da je započela montaža dva kontejnerska Samsungova mosta na kontejnerskom terminalu na Brajdici. Ta dva mosta učinit će riječku Luku konkurentnom koparskoj i tršćanskoj. </p>
<p>Prošle godine, u Rijeci je pretovareno 20.000 kontejnera, a ove godine, prema riječima generalnog direktora Luke Mirana Cofeka, očekuju pretovar od 25.000 kontejnera. </p>
<p>Cijena spomenuta dva kontejnerska mosta je 12 milijuna dolara, a sa izgradnjom mosta za rasuti teret u Bakru i izgradnjom još nekih lučkih skladišta, cjelokupna investicija u riječkoj Luci iznosi 34 milijuna dolara, a riječ je o povoljnom korejskom kreditu.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HTC Dubrava Babin kuk: Radnici traže dionice </p>
<p>DUBROVNIK, 13. lipnja</p>
<p> – Udruga bivših i sadašnjih zaposlenika HTC-a Dubrava Babin kuk podnijela je ponovo zahtjev Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) da im se prizna pravo na dodjelu dionica bez naknade. </p>
<p>Udruga je osnovana 1999. godine, u međuvremenu se uspjela i registrirati te podnijeti zahtjev za reviziju HTC-a Babin kuk, a na godišnjoj skupštini u srijedu navečer zaposlenici su ponovili da traže dionice poduzeća »na osnovi 17 godišnjih otplata zaduženja i kredita te tvrtke koja su plaćali iz vlastitih prihoda«. </p>
<p>U zahtjevu HFP-u navode da je HTC u bivšoj državi bilo jedino poduzeće u kojem su zaposlenici IBRD-u (danas Svjetska banka) otplaćivali kreditne obroke izravno i u devizama. Procjenjuju kako imaju pravo na oko 35 milijuna DEM jer su na taj način, tvrde, otplatili najveći dio investicijskih zaduženja stvorivši »najveći hotelski kompleks na južnom Jadranu«. </p>
<p>Radi se o kreditu iz razdoblja između 1976. i 1991. godine, a prvi zahtjev tadašnje rukovodstvo HTC-a uputilo je Vladi još 1994., ali do danas odgovora nije bilo. Zahtjev je sada osim HFP-u upućen i drugim mjerodavnim državnim institucijama – predsjednicima Republike, Sabora i Vlade te pučkom pravobranitelju i Hrvatskom helsinškom odboru. </p>
<p>U slučaju negativnog odgovora Udruga će se obratiti domaćim, a potom i međunarodnim sudovima. U Udruzi drže da je sadašnje vlasništvo PIF-a Dom fond neutemeljeno, a nezadovoljni su i radom stranih menadžera. </p>
<p>Na skupštini Udruge za predsjednika je ponovo izabran Ilija Žanetić, a povjerenje članova zadržalo je i staro Upravno vijeće Udruge. </p>
<p>Na skupštini je, međutim, iznesena sumnja je li 1994. tadašnje vodstvo Babina kuka uopće upoznalo Vladu sa zahtjevom zaposlenika. Sa svojim zahtjevom upoznali su i vijećnike dubrovačkog Gradskog vijeća te gradonačelnicu odnosno saborsku zastupnicu Dubravku Šuicu te očekuju da će ih ona iznijeti u Saboru i na Vladi. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novi krug pregovora Hrvatske i Jugoslavije o slobodnoj trgovini</p>
<p>BEOGRAD/ZAGREB, 13. lipnja </p>
<p> - U Beogradu je počeo četvrti krug pregovora o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Jugoslavije. </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo na dvodnevnim pregovorima vodi pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, a jugoslavensko pomoćnik saveznog ministra za ekonomske odnose s inozemstvom Dejan Jovović. Hrvatska i jugoslavenska strana uglavnom su usuglasile su tijekom trećeg kruga pregovora, održanih u Zagrebu krajem ožujka, tekst ugovora, a sada se u okviru radnih skupina razrađuju preostali detalji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Burze: Podaci iz SAD-a potaknuli pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Nakon jutarnjeg rasta, europski su blue chip indeksi do poslijepodneva redom zabilježili pad, a negativnom su trendu doprinijeli i razočaravajući podaci o maloprodaji u SAD-u. Pad cijena prevladavao je u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru, dok su negativna kretanja bilježile i dionice naftnih kompanija, banaka i osiguravatelja.</p>
<p>Londonski FTSE 100 indeks je do poslijepodneva pao 0,95 posto na 4805,5 bodova, dok je frankfurtski DAX zabilježio nešto blaži pad – izgubio je 0,56 posto spustivši se na 4484,75 bodova. Milanski MIB 30 je pao 1,1 posto na 28.421 bod, a pariški CAC 40 je na 3965,83 boda bio 0,97 posto niži. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,79 odnosno 1,02 posto. FTSE 300 se tako spustio na 1020,26 bodova, najnižu vrijednost u zadnjih osam mjeseci.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja burzi očekivao pad cijena dionica, potaknut lošim podacima o maloprodaji – u svibnju je zabilježen pad od 0,9 posto – te nepovoljnom izvješću Lucent Technologies, kompanije za proizvodnju telekomunikacijske opreme. Dan ranije, newyorški su indeksi ostvarili rast, a najveći pomak ostvaren je krajem radnoga dana. Dow Jones Industrial je tako porastao 1,06 posto na 9617,71 bod, a širi S 500 0,66 posto na 1020,26 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio 1,47 posto spustivši se na 1519,12 boda.Rast na Wall Streetu potaknuo je rast azijskih indeksa, ali je u Tokyju prevladavao negativan trend pa je Nikkei 225 pao 1,61 posto na 11.144,84 boda. </p>
<p>Nokia se do poslijepodneva oporavila od pada te je bila 0,83 posto viša, dok su Alcatel i Ericsson izgubili 1,2 odnosno 4 posto. Siemens je bio 0,58 posto viši. Deutsche Telekom je nakon početnoga rasta, pak, izgubio 0,2 posto, nakon što je njemačka vlada izvijestila da neće prodavati DT-ove dionice po sadašnjoj niskoj cijeni. BT Group je pao 0,9 posto, jednako kao i njegova podružnica za mobilnu telefoniju.</p>
<p>Francuski osiguravatelj Axa je ostvario rast od 1,7 posto zahvaljujući povoljnom izvješću, no drugdje u sektoru zabilježen je pad. Allianz je pao 1,6 posto, a britanski osiguravatelji CGNU, Royal Sun & Alliance i Prudential izgubili su između 2 i 3,5 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>Vatreni »pogašeni«!</p>
<p>Porazom 0-1 protiv Ekvadora hrvatski nogometaši oprostili su se od Svjetskog prvenstva, iako su 14 minuta bili u osmini finala kad je Meksiko poveo protiv Italije </p>
<p>YOKOHAMA, 13. lipnja</p>
<p> - Naša se reprezentacija u posljednjem nastupu u svojoj skupini G još jednom kompromitirala i porazom 0-1 protiv Ekvadora eliminirala samu sebe sa Svjetskog prvenstva. Hrvatskoj je išao na ruku i rezultat iz Oite gdje su igrali Italija i Meksiko. </p>
<p>Kad je Meksiko poveo, Hrvatska je i s neodlučenim rezultatom bila u osmini finala. No, Hrvatska je u drugom krugu bila samo 14 minuta kad je primila gol...</p>
<p>Teški i teretni, nervozni i nerazigrani Hrvati bili su zapravo podređeni Ekvadorcima svih 90 minuta. Otkud tolika promjena, tolike oscilacije u našoj momčadi? Loše protiv Meksika, fantastično protiv Italije, loše protiv Ekvadora.</p>
<p>Hrvatska je sad u znatnoj skupini favorita koji su šokantno ispali sa Svjetskog prvenstva već nakon prvog kruga. Nema francuskog zlata i hrvatske bronce, nema Argentine... Slovenci su se duhovito ponudili da organiziraju pričuvno Svjetsko prvenstvo s vrstama koje su odmah ispale. Bilo bi jače od azijskog.</p>
<p>Ovaj je poraz teško pao Hrvatima. Imali smo sve u svojim rukama, Meksikanci su nam išli na ruku, imali smo prilike i nismo uspjeli. U našoj je igri bilo previše nemoći, pogrešaka, pogrešnih dodavanja, taktičkih nedozrelosti. A taj nam je dvoboj trebao donijeti toliko lijepog.</p>
<p>Mi smo trebali pobjedu, a napadali su Ekvadorci. Imali smo i tri napadača u postavi, ali nismo imali igrača koji bi ih razigrao. Tko zna koji se put pokazalo da je Tomas branič, a ne vezni igrač, ma koliko god to Jozić želio i koliko god ga gurao u vezu. Zato su tri naše ubojite špice veći dio statirale na terenu, bez lopte. Napadačka se momčad trebala braniti. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Tko priželjkuje rebalans proračuna, preslagivanje koalicije i izbore?</p>
<p>Nova neformalna koalicija u Saboru između HSLS-a, HSS-a i HDZ-a gura financijski neutemeljene zakone samo zato da bi podilazila biračima, ističu u Klubu SDP-a </p>
<p>Mato Arlović: Biračima treba reći istinu a to je da moramo ići na maksimalnu štednju i racionalizaciju</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – »Ako se ovako nastavi glasovati o zakonima i amandmanima koji probijaju državni proračun, Klub zastupnika SDP-a će zahtijevati od Vlade rebalans proračuna s obrazloženjem pravaca, prijedloga i ciljeva gospodarskog, socijalnog i ukupnog društvenog razvoja države. </p>
<p>Nakon toga, otvorit će se rasprava o novim koalicijama u Parlamentu ili o prijevremenim izborima«, izjavili su u četvrtak novinarima predstavnici Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru: Mato Arlović, Milanka Opačić, Dragica Zgrebec i Josip Leko. </p>
<p>Kako su objasnili, povod za ovakav istup su im »ne samo defetistička i neistinita medijska izvješća u kojima stoji da je stanje u Hrvatskoj katastrofalno i da Račanova vlada nije učinila baš ništa, nego i pojava nove neformalne koalicije u Saboru između HSLS-a, HSS-a i HDZ-a koja gura financijski neutemeljene zakone samo zato da bi podilazila biračima«. </p>
<p>Nasuprot spomenutim izvješćima, Arlović je iznio preliminarne zaključke nedavnog boravka misije MMF-a po kojima je hrvatska vlast postigla mnogo u posljednje dvije godine. SDP-ovci su istaknuli da im je MMF priznao da je, u nepovoljnom vanjskom okruženju, ponovo uspostavljen gospodarski rast, zaposlenost je počela bilježiti stope rasta unatoč nastavku smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru a inflacija je na niskoj razini, u kontekstu manje-više stabilnog tečaja kune.</p>
<p>Ova vlast mora nastaviti s reformskim potezima koji neće uvijek biti u korist građanima, ali im mora stalno objašnjavati što oni dugoročno znače, kazala je Dragica Zgrebec, ističući i niz pokazatelja koji svjedoče o poboljšanju gospodarske i socijalne slike u Hrvatskoj. </p>
<p>Najjednostavnije je zadužiti se i tako dodvoravati i potkupljivati birače, ili čak tiskati novac, ali, rečeno je, SDP ne pristaje na takav način funkcioniranja u kojem se troši novac koji nemamo. </p>
<p>Posebno su se osvrnuli na činjenicu da su zastupnici odbili e izmjene i dopune Zakona o otocima po kojima bi pravne osobe plaćale mostarinu za prijelaz preko Krčkog mosta. Naime, zastupnici HSS-a i HSLS-a su, uz potporu HDZ-a, srušili Vladin prijedlog. SDP procjenjuje da je zbog ovakve odluke proračun probijen za oko 20 milijuna kuna. </p>
<p>Upozorili su i da će zbog toga Vlada istodobno stanovnicima ostalih otoka morati iz Fonda za otočni razvoj uzeti predviđena sredstva za razvoj. </p>
<p>SDP-ovci pritom ističu da preslagivanje parlamentarne koalicije nije zabranjeno, »ali je nevjerojatno da koalicijska vlada predloži zakon, a onda neke članice iste koalicije u Parlamentu glasuju protiv ili suzdržano«. </p>
<p>»SDP je odgovorna stranka. Biračima treba reći istinu a to je da moramo ići na maksimalnu štednju i racionalizaciju, kako bismo u budućnosti živjeli bolje«, zaključio je Mato Arlović. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Pripadnici četiriju vojski izdržavaju kazne u istoj ćeliji</p>
<p>Antičević-Marinović: Kakav je to zakonski promašaj u zemlji u kojoj boravak u zatvoru nosi slavu i priznanje u sredini osuđenika, a ne sramotu!? / Hehet: Kad su ukinuti dodaci za uvjete rada zatvorskim čuvarima, oni su u odnosu na policajce na ulici zaostali u plaćama za 60-postotni dodatak, koji su primali do lani / Loparić: Prosječno se u Lepoglavi sjedi iza rešetaka osam godina, a Vijeće Europe kaže da je dugotrajni zatvor sve više od pet godina; pa, mi smo ovdje za te ljude kraj svijeta, </p>
<p>a ne zatvor</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Kad su ovih dana članovi saborskog Odbora za pravosuđe odlučili izvješće o stanju u hrvatskim zatvorima raspraviti u lepoglavskoj kaznionici, nije se očekivalo da će većina vremena proteći u - samokritici. Sabor je svojedobno izglasao zakonsku promjenu kojom je omogućeno novčanu kaznu zamijeniti zatvorskom. Prihvatio je i rješenje kojim se iz propisa izbacuje prisilna naplata neplaćenih dugova, kazni, pristojbi, pa se primjenom tzv. supletornih kazni u zatvor može i za - 200 kuna.</p>
<p>Sabor je također prihvatio Vladinu uredbu kojom je ukinut dodatak za otežane okolnosti rada, koji se do lani isplaćivao zatvorskim policajcima. Zastupnici su bili jednodušni u ocjeni da je humanije ukinuti smrtnu kaznu i zamijeniti je zatvorskom u trajanju od 20 do 40 godina. Među inim, u sabornici su se vodile velike rasprave o Haaškom sudu, pa se zahtijevalo da se za ratne zločine tijekom i poslije Domovinskog rata sudi u Hrvatskoj i kazna služi u hrvatskim zatvorima. Na kraju, izmjenama propisa, prihvaćenim u Saboru, ukinut je prisilni rad u kaznionicama, pa se osuđenik na prvom zatvorskom koraku izjašnjava pristaje li raditi u nekoj zatvorskoj radionici ili ne. Ako neće, nikom ništa. Četrdeset godina zatvora provest će ležeći u ćeliji. Kojoj ćeliji? U petom krilu lepoglavske kaznionice, koje je najzapuštenije, bez vode i kanalizacije.</p>
<p>Dok su članovi Odbora razgledali lepoglavski zatvor, s prozora okovanih rešetkama jasno su se čuli hrapavi glasovi zatvorenika. To, plus žica na vrhu zatvorskih zidova, plus spoznaja da je prosjek tamnovanja u Lepoglavi osam godina i činjenica da se 18 godina raspisuje natječaj za zatvorskog psihijatra bez i jedne jedine ponude, potvrda je teškog stanja u toj kaznionici. A, zatvori se »pune« u Saboru, jer u njemu je izglasano da se kazne, dugovi i naknade ne mogu prisilno naplatiti, pa ljudi mirno odu u zatvor za 200 bjelovarskih ili varaždinskih kuna, gdje je ta pojava zatrpala zatvore, pa umjesto 100, imaju i 162 zatvorenika. »Kakav je to zakonski promašaj u zemlji u kojoj boravak u zatvoru nosi slavu i priznanje u sredini osuđenika, a ne sramotu«, pita ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović.</p>
<p>Po riječima Josipa Heheta, ministričina pomoćnika i ravnatelja Uprave za izvršenje sankcija u Ministarstvu, kad su ukinuti dodaci za uvjete rada zatvorskim čuvarima, oni su u odnosu na policajce na ulici zaostali u plaćama za 60-postotni dodatak, koji su primali do lani. »Taj čuvar se s osuđenim ubojicom, silovateljem, dilerom susreće u uskim zatvorskim prostorijama oči u oči, za razliku od policajca koji radi na ulici. Znate li vi za taj strah, za te tanke živce s kojima dolaze i odlaze s posla«, ističe Hehet. Tim ljudima je povjereno da se svakodnevno bave osuđenicima na duge zatvorske kazne, koji ne moraju raditi, koji su u skučenim prostorijama strpani na jedno mjesto, pa osuđenici za ratne zločine, Srbi, izdržavaju kaznu pokraj vojnika HV-a i HVO-a, bivših časnika JNA... Osuđenici iz četiriju vojski.</p>
<p>Tome valja dodati i »packu« upravnika zatvora u Lepoglavi Stjepana Loparića: »Vidjeli ste zatvor i uvjete života u njemu. Jedanaest zatvorenika služi kaznu do 40 godina zatvora, 30 ih je osuđeno na 20 godina... Prosječno se ovdje sjedi iza rešetaka osam godina, a Vijeće Europe kaže da je dugotrajni zatvor sve više od pet godina. Pa, mi smo ovdje za te ljude kraj svijeta, a ne zatvor«. Ministrica Ingrid Antičević-Marinović na to dodaje: »Sud je tu da osudi zločin, ali zatvor nije mjesto da ponizi osuđenika«. Članovi Odbora za pravosuđe potom su prihvatili zaključke, kojima pobijaju svoje prijašnje zakonodavne odluke.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Pregovori s AFCO-om stoje još od ožujka Amerikanci prekoračili rokove«</p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Slobodan Beroš u četvrtak je na konferenciji za novinare istaknuo da su kontakti s grupacijom AFCO, potencijalnim partnerom koji je još prije gotovo tri godine izrazio spremnost za ulaganjem pola milijarde američkih dolara u Gradsku luku, prekinuti od ožujka ove godine. </p>
<p>»Tada smo dobili dopis u kojem su američki investitori zatražili postupno ulaganje, odnosno kupnju hotela Bellewuea, Marjana i Ambasadora. Taj prijedlog smo prihvatili, ali smo im dostavili i neke primjedbe. Primjerice, odbili smo nadležnost američkog suda, međutim, nikakav odgovor s druge strane nismo dobili«, kazao je Beroš. Istaknuo je i da su Amerikanci prekoračili postavljene rokove. </p>
<p>»Imam namjeru predložiti poboljšanje odnosa s grupacijom AFCO i zatražiti da prihvate naše sugestije. Očekujem da ćemo se naći, ali s obzirom da od ožujka ništa nisu potvrdili zadržavam i rezervu«, istaknuo je Beroš. Dodao je da Grad Split nije probio rokove jer će start uslijediti prihvaćanjem Generalnog urbanističkog plana. Ipak, tvrdi gradonačelnik, Split neće početi kontakte s drugim potencijalnim partnerima jer želi zadržati korektan odnos prema Amerikancima. U gradskoj upravi još uvijek ima ljudi koji vjeruju u nastavak razgovora, a Beroš misli da će i s druge strane dobiti pozitivan odgovor. »No AFCO-a nema novca, već traži financijere«, ustvrdio je Beroš. </p>
<p>Što se tiče donošenja GUP-a, Beroš je istaknuo nezadovoljstvo tempom njegove izrade. »Problemi su koncepcijski, ali vjerujem da će biti riješeni nakon što su izrađivači GUP-a dobili još nekoliko računala«, rekao je gradonačelnik kao i to da do polovice srpnja očekuje završetak verzije za javnu raspravu. Na upit novinara da objasni što smatra koncepcijskim problemima Beroš je kazao da je mislio na potrebu većeg sudjelovanja sveučilišta u izradi strategije ekonomskog razvoja Splita na kojem se GUP treba i temeljiti. Gradonačelnik donošenje GUP-a drži strateški značajnim za grad Split, jer će uz definiranje sadržaja u Gradskoj luci riješiti i problem lokacija za tzv. Čačićeve stanove. Naime, u Splitu nema slobodnih parcela za izgradnju stanova u društveno poticanoj stanogradnji, zato će okviri od 35 eura po metru četvornome sigurno biti prekoračeni. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Galić povukao iz postupka ugovor Joška Lokasa</p>
<p>Neki smatraju da je Galić smišljeno povukao ugovor kako bi dokazao da poštuje zakonitost i da ne bi morao potvrditi Željku Markić, koja ne zadovoljava formalne uvjete Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta HRT-a za urednicu dnevnih informativnih emisija</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Ugovor s Joškom Lokasom je povučen iz postupka, jer je pravna ekspertiza pokazala da on nema uvjete za obavljanje dužnosti urednika u kontakt-programu Zabavnoga programa HTV-a. Potvrdio je to Vjesniku u četvrtak Mirko Galić, direktor HRT-a.</p>
<p>Galić je kazao da je prvo pravno mišljenje govorilo o tome da se ugovor može potpisati s klauzulom prema kojoj Lokas mora završiti fakultet u roku godine dana, no, »viša ekspertiza je pokakala da to nije moguće tako riješiti«. </p>
<p>Ugovor je, naime, s Galićeve strane bio potpisan prije desetak dana i čekao se samo Lokasov potpis. No, u utorak, neposredno uoči sjednice Upravnog vijeća, Galić je povukao ugovor. Neki su to protumačili time da je Galić smišljeno povukao ugovor kako bi dokazao da poštuje zakonitost i da ne bi morao potvrditi Željku Markić, koja ne zadovoljava formalne uvjete Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta HRT-a za urednicu dnevnih informativnih emisija.</p>
<p>Govoreći o najavljenoj tužbi Željke Markić protiv HRT-a, Galić kaže da će »mirno spavati, jer poštuje pravnu državu i njezine institucije«. Galić ne želi odgovarati ni na kakve optužbe iznesene protiv njega. Pita se kako je moguća pravna bigamija odnosno, »kako netko tko je na porodiljnom dopustu u određenoj tvrtki uopće može sklopiti ugovor i raditi na HRT-u«, misleći pritom na Željku Markić. </p>
<p>Ona će najprije tražiti zašitu zakonitosti od Upravnog vijeća, a zatim će predati tužbu protiv HRT-a.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Liječnici i dalje za štrajk</p>
<p>Pod motom »Za obranu dostojanstva liječničkog poziva i struke«, organizatori štrajka zahtijevaju da država osigura liječnicima odgovarajuća plaća, »glavarinu« i kolektivni ugovor</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – »Razgovarali smo s ministrom zdravstva dr. Androm Vlahušićem i pokušali naći rješenje za ispunjenje štrajkaških zahtjeva, ali nismo uspjeli«, rekao je u četvrtak Vjesniku dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata i Koordinacije liječničkih udruga.</p>
<p>Zato i dalje ostaje namjera da se štrajkom upozori na neodrživ položaj liječničke struke i njihovih plaća. Hoće li to biti baš 21. lipnja, kako je najavljeno u prvom trenutku, dr. Babić nije mogao potvrditi, jer, kaže, kao legalist, zajedno sa svojim kolegama, poštuje postupak prijavljivanja i organiziranja takve metode borbe. Sigurno je samo da će se štrajk održati, ako se u međuvremenu zahtjevi ne ispune. Ti su zahtjevi, pod motom »Za obranu dostojanstva liječničkog poziva i struke«, odgovarajuća plaća, »glavarina« i kolektivni ugovor.</p>
<p>Kod ministra Vlahušića bili su, osim dr. Babića, i predstavnici Hrvatske liječničke komore, Zbora liječnika, Stomatološke komore te Udruge poslodavaca u zdravstvu, dakle, svih liječničkih asocijacija. On ih je upoznao s novostima u zdravstvu, s novim standardima i normativima ugovaranja s HZZO-om, ali, kaže dr. Babić, nisu dobili informaciju o tome hoće li se i koliko povećati »glavarine«, odnosno dotacija prema broju osiguranika na jedan liječnički tim. Dalji koraci koje će organizatori štrajka poduzeti je, nakon konzultacija udruga, informiranje predsjednika države Stjepana Mesića, predsjednika Sabora i Vlade Zlatka Tomčića i Ivice Račana te predsjednice saborskog Odbora za rad i zdravstvo Snježane Bige-Friganović. Naime, želi se dijalogom objasniti neodrživost stanja među liječnicima.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Osporena nadležnost DOV-a za utvrđivanje stegovne odgovornosti</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Državno odvjetničko vijeće (DOV) zbog procesnih je razloga u četvrtak prekinulo ročište u stegovnom postupku protiv jedne splitske županijske i jedne općinske zamjenice državnog odvjetnika, koje se terete za zloporabu ovlasti i nesavjestan rad. Zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Anatol Tomašić zatražio je odgodu radi izmjene zahtjeva za stegovnu odgovornost i odvajanje postupka protiv prvooptužene Ane Puljić, zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Splitu, i drugooptužene Majde Lisac, zamjenice općinskog državnog odvjetnika.</p>
<p>Anu Puljić tereti se za zloporabu ovlasti, a zajedno s Majdom Puljić i za nesavjestan rad za djelo koje su navodno počinile, oštetivši interese Grada Splita 1996. dok je Ana Puljić bila općinska pravobraniteljica, a Majda Lisac savjetnica u splitskom Općinskom pravobraniteljstvu. Zbog iste je sumnje protiv njih još 1997. pokrenut i kazneni postupak, koji nije dovršen, a prijeti mu zastara. Da kazneni postupak nije u tijeku ne bi se mogao voditi ni stegovni postupak, jer je zastara za stegovni progon dvije godine.</p>
<p>Obje su naročištu u četvrtak izjavile da se ne osjećaju krivima. Ujedno su osporile nadležnost DOV-a za utvrđivanje njihove stegovne odgovornosti. Ana Puljić smatra zahtjev neutemeljenim, jer je podnesen nakon što je lani donesen Zakon o državnom odvjetništvu, a da prije toga zahtjev nije podnesen, iako je bio pokrenut kazneni postupak. Upravo suprotno, obje su u međuvremenu napredovale u službi. Majda Lisac pak smatra da DOV ne može odlučivati zato, jer je u vrijeme kada je navodno počinjeno djelo za koje se tereti bila službenica, a ne državna odvjetnica. Njezin odvjetnik Ivan Kern zatražio je stoga da se DOV proglasi nenadležnim i obustavi postupak protiv Majde Lisac. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U Hrvatskoj se pogrešno liječi 25.000 pacijenata godišnje</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Mnogi misle da je jedina opcija zdravstvenog osiguranja ona koju daje država, odnosno njezina agencija HZZO. I dok se po uredima te ustanove širom Hrvatske prodaju police dodatnog osiguranja, gotovo kao da je riječ o obavezi, Addenda, prvo osiguravajuće društvo u Hrvatskoj s registracijom za obavljanje svih vrsta zdravstvenih osiguranja, pozvala je u Multimedijski centar Mimara predstavnike većih tvrtki da im pokaže alternativu državnom zdravstvu. Osim što je predstavila moćan multinacionalni sistem kojem pripada (52 posto u stranom vlasništvu, najveći pojedinačni dioničar GeneralCologne Re, treći na svijetu), podvrgla je kritici aktualni sustav i razinu njezine zdravstvene usluge. Addenda je do lani imala ekskluzivno pravo na dopunsko osiguranje, a sad ga, i iduće godine, ima isključivo HZZO. Rečeno je da je dobrovoljno osiguranje potrebno da se solidarno smanje neke neugodne statistike. Godišnje u bolnici završi oko 500.000 stanovnika, ostvari se sedam milijuna bolničko-opskrbnih dana i obavi oko 22,5 milijuna specijalističkih i laboratorijskih pretraga. Novca nema dovoljno da bi svi bili zadovoljni na pristojnoj razini. Istodobno, građani Hrvatske potroše na godinu 370 milijuna eura na privatnog liječnika i usluge, 250 milijuna na poklone, zahvale i »plave koverte«, a - za usporedbu - na račun HZZO-a slije se 1700 milijuna eura zdravstvenih doprinosa. Za to imaju prosječno čekanje na kardio-kirurški zahvat 8,5 mjeseci, na operaciju žuči četiri mjeseci, laporoskopsku sedam, na skupu dijagnostiku četiri mjeseca, sjedenje u ambulanti opće medicine nekoliko sati, lijekove pacijent često mora sam nabavljati, predbilježbe kod specijaliste u Zagrebu četiri mjeseca...</p>
<p>Procijenjeno je da se 25.000 ljudi godišnje pogrešno liječi, više od pola ih ima trajne posljedice, a 10 posto završava smrću... Nakon tih informacija, predstavljeno je da Addenda nudi: zdravstvene povlastice, pomoć u korištnju zdravstvenog sustava, čuvanje i unapređivanje zdravlja, financijske povlastice, apartmanski smještaj u bolnici (može uz posebnu opsrkbu i mogućnost da je s bolesnikom u sobi i član obitelji...), izbor liječnika, širu listu lijekova, stomatoloških materijala, pokriće participacija, sistematske, dijagnostičke i specijalističke preglede, itd., bez uputnice i čekanja, u vrijeme kad odgovara pacijentu. U Addendi je 24 sata dežurni liječnik (s kompjutoriziranim podacima o svakom osiguraniku), koji može dati savjet osiguranicima ili ih odmah proslijediti specijalisti. Addenda je dosad ugovorila posao s više od 300 medicinskih ustanova i ordinacija u kojima je više od 3000 liječnika. Osnovna polica za osiguranika u dobi od 21 do 39 godina je 86 kuna mjesečno (šest kuna više od državnog dodatnog osiguranja), a poduzećima se nudi popust.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Čelnici Otočca: Interesi pojedinaca, važniji od budućnosti grada </p>
<p>Gradonačelnik Otočca dr. Stjepan Kostelac i dogradonačelnik inž. Mario Barković, reagiraju na naš članak »'E' varijanta neprihvatljiva zbog 19.000 hektara lovišta?« i kategorički odbacuju navode, da se, navodno, stvara nova uzbuna u Gackoj dolini / Tvrde da Udruga Eko Gacka djeluje zbog osobnih interesa četvero, petero ljudi, koji nastoje stvoriti napeto stanje, što im na njihovu žalost i žalost njihovih tutora, neće poći za rukom </p>
<p>OTOČAC, 13. lipnja</p>
<p> - Nikakvih uzbuna u Gackoj dolini nema zbog B1 trase autoceste Zagreb-Split koja će jednim svojim dijelom prolaziti područjem grada Otočca, izjavili su za Vjesnik, gradonačelnik Otočca dr. Stjepan Kostelac i dogradonačelnik inž. Mario Barković, a povodom članka objavljenog u Vjesniku od 11. lipnja. Gradonačelnik Kostelac kategorički odbacuje navode po kojima se, navodno, stvara nova uzbuna u Gackoj dolini, već drži da su u pitanju osobni interesi nekolicine ljudi, koji nastoje privatne interese staviti ispred budućnosti grada Otočca.</p>
<p>– Udruga Eko Gacka govori u svoje ime, kao što u svoje ime govori i predsjednica te Udruge. Poznato nam je tko sačinjava tu udrugu i zašto ona djeluje. Tvrdim da djeluje zbog osobnih interesa četvero, najviše petero ljudi. Upravo oni nastoje stvoriti napeto stanje što im na njihovu žalost i žalost njihovih tutora, neće poći za rukom. Glavni projekt je napravljen, lokacijska je dozvola izdana, a za cijelu autocestu, primjenjivat će se najsuvremenije metode zaštite okoliša, kazao je gradonačelnik Kostelac.</p>
<p>Mario Barković izdvaja, da Udruga spominje nekakvih 19.000 hektara lovišta zbog kojeg navodno nije prihvaćena E varijanta autoceste, te takve navode smatra smiješnima. Kaže da i tzv. B1 varijanta autoceste prolazi kroz lovište, a postoje naznake da će, zbog negativnog poslovanja, vlasnik otkazati koncesiju. </p>
<p>Temeljem razgovora s ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Božom Kovačevićem dobili smo informaciju, da će se osnovati posebna komisija za praćenje izgradnje autoceste kroz Gacku dolinu i da će se putem biltena, svakih osam do 15 dana, davati informacije o tijeku izgradnje, uz posebnu pozornost na poštivanje svih ekoloških standarda, kazao je Kostelac. Dodao je, da se laže, kako će se rušiti neke kuće, da će zemljišta biti uništena, da će se narušiti ekologija i eko-turizam, što je krajnje nekorektno i neozbiljno. Žalosno je, smatra, da pojedine osobe govore o nekakvim geološkim istraživanjima, a o njima malo znaju. </p>
<p>– Istine radi, u cijelu se ovu priču umiješala i politika, pri čemu neki ljudi nastoje skupiti političke poene. Podatak, pak, da će 100 dana u godini biti magla na trasi autoceste B1 također je priča bez osnove. Potpisivanje peticija i spominjanje 2000 potpisa, također su priča za sebe. Najrealnije je da ljude pitate na cesti kakva mišljenja imaju, a sakupljanje potpisa po kućama prelazi u podmetanja i igre skrivača. Gacka dolina spava mirnim snom, nikakvih uzbuna nema, a neće ih ni biti. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Riječani bi gradili objekte, država infrastrukturu</p>
<p>RIJEKA, 13. lipnja</p>
<p> - Grad Rijeka po treći će se put kandidirati za organizatora XVI. mediteranskih igara 2009. godine. </p>
<p>Najkasnije do 15. srpnja, Odjel za sport i tehničku kulturu će pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i do kraja srpnja je proslijediti Organizacijskom odboru na usvajanje. Za to je potrebno još ishoditi odobrenje Hrvatskog olimpijskog odbora, te suglasnost i jamstvo hrvatske Vlade, rekao je u četvrtak dogradonačelnik Luciano Sušanj na sjednici Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Kako se čulo tom prigom, Rijeka bi financirala izgradnju sportskih objekata, a država infrastrukturu. Očekuje se da bi do 2009. godine trebala završiti gradnja riječke obilaznice i ostale cestovne infrastrukture. To bi bilo od velikog značaja jer bi Igre bile disperzirane do 12 kilometara. Predviđeno je i dislociranje nogometnog stadiona, s Kantride na Rujevicu, gdje bi se, ako Rijeka dobije Igre, gradio novi stadion s najviše 20.000 gledateljskih mjesta.</p>
<p> Grad planira i gradnju sportskih dvorana na Zametu i Rujevici, dok će se u ostale sportske objekte ulagati zbog podizanja sportskoga standarda. Olimpijsko selo bilo bi smješteno u sveučilišnom kampusu na Trsatu, ili u uvali Skot.</p>
<p> Gradonačelnik, mr. Vojko Obersnel, uvjerenja je da će Rijeka treći put imati više sreće. Smatra da su dvije prethodne kandidature propale zbog političkih razloga. Rezultati najnovije kandidature bit će poznati za godinu dana. </p>
<p>Obersnel je najavio, da će se, neovisno o konačnom ishodu, u Rijeci graditi dvije sportske dvorane i bazen, kampus na Trsatu, te da je upitna jedino gradnja stadiona na Rujevici.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Uprava ide u prodaju koju je zabranio i Upravni sud</p>
<p>ŠIBENIK, 13. lipnja</p>
<p> - »Tvornica aluminija Lozovac je moja«. Tim je riječima dr. Marko Ivanović, sin pokojnog Ivana Rikarda Ivanovića kojemu je 1946. konfiscirana Tvornica aluminija Lozovac (danas u sklopu TLM-a) počeo konferenciju za tisak, upriličena nakon što je tvornička Uprava oglasila njenu prodaju.</p>
<p> Ivanović najavljuje da će se koristiti svim raspoloživim mehanizmima u Hrvatskoj i Europi kako bi dobio svoje vlasništvo, danas vrijedno oko 20 milijuna dolara. Tu je i ratna šteta procijenjena na oko 2 milijuna dolara. Uprava ražinske tvornice aluminija za bivše vlasnike namijenila je samo 11 milijuna maraka, a cijeli tvornički gigant procijenjen je na oko 120 milijuna maraka. Netko se očito igra brojkama, komentirao je na konferenciji Ivanović i negirao da mu je bilo tko ponudio dionice.</p>
<p> – Želim povrat moje Tvornice aluminija Lozovac i to bez dugova. Namjera mi je nastaviti se baviti tim poslom, dovesti strateškog inozemnog partnera i osigurati tržište za plasman proizvoda, rekao je Ivanović. </p>
<p>On na zagrebačkom i šibenskom općinskom sudu vodi postupke za zabranu raspolaganja rezerviranih dionica i zabranu raspolaganja imovinom. Upravni sud Republike Hrvatske već je po drugi put donio rješenje u korist Ivanoviću, a na štetu Hrvatskog fonda za privatizaciju, kojim je poništen natječaj za prodaju TAL-a.</p>
<p> Ivanović tvrdi da je pretvorba obavljena nezakonito, te da se Fond za privatizaciju nezakonito umiješao. Poručuje Upravi da ga neće izgurati bez nagodbe, i vjeruje da će osigurati zaštitu svoje imovine naslijeđenu od oca, koji je 1936. na Lozovcu izgradio tvornicu čiji su radnici bili najbolje plaćeni na Balkanu. </p>
<p>Županijski sud u Šibeniku rehabilitirao je njegova oca, i iako je dokazano da mu je imovina oduzeta u montiranom političkom procesu, nije mu vraćena.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vlada uredbom ograničila prekomjerni uvoz </p>
<p>Državno ravnateljstvo za robne zalihe izdvaja se iz Ministarstva gospodarstva / Upola niže sudske i upravne pristojbe / Osniva se financijski sud koji će rasteretiti prekršajne sudove/ Potrebna zaštita i od prekomjernog izvoza, primjerice trupaca i dasaka </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Uredbu o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. Kako je rekao ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, uvode se kontingenti i zaštitne carine na četiri godine.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izrazio je nezadovoljstvo što se ta uredba ne odnosi i na zaštitu izvoza domaćih proizvoda. Kao primjer naveo je nekontroliran izvoz trupaca i dasaka. U roku od 30 dana, kazao je, Ministarstvo gospodarstva predložit će mjeru kojom će se zaštiti i izvoz. Vojković je dodao da njegovo ministarstvo razmišlja o zabrani izvoza trupaca i dasaka iz Hrvatske. </p>
<p>U raspravi je rečeno da je drvna industrija u teškom stanju i svakako je treba zaštititi, što bi se postiglo i tržišnom cijenom drva koju sada određuje Ministarstvo gospodarstva. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović predložila je da se Hrvatskim šumama naloži revizija ugovora o izvozu trupaca, te da prednost pri njihovoj kupnji dobije domaća drvna industrija kako bi povećala izvoz finalnog proizvoda, a ne poluproizvoda. </p>
<p> Vlada je odlučila izdvojiti Državno ravnateljstvo za robne zalihe iz Ministarstva gospodarstva. To će regulirati zakon o strateškim robnim zalihama koji ide u Sabor na drugo čitanje. Državno ravnateljstvo, prema Vojkovićevim riječima, brinut će isključivo za strateške robne zalihe, a nadzirat će ih Sabor.</p>
<p>Ministri su zadovoljni tim zakonskim prijedlogom i ističu da se njime konačno uvodi razlika između tržnih i strateških zaliha koje se upotrebljavaju isključivo u slučaju ratne opasnosti ili velikih prirodnih nepogoda pa se sprečavaju moguće malverzacije. </p>
<p>Izmjenama Zakona o sudskim pristojbama, rekla je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, otklanjaju se prepreke stranim ulaganjima, a sudske i upravne pristojbe smanjuju se kako je to planirano u sklopu reforme pravosuđa. Naglasila je da su iznosi tih pristojbe u prosjeku prepolovljeni.</p>
<p>Prihvaćen je zakon o financijskim prekršajima, po kojem će se o prvom stupnju financijskih prekršaja odlučivati u posebnom odjelu Državnog inspektorata, dok će slučajeve drugog stupnja rješavati financijski sud koji tek treba osnovati. Time će se, naglasio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, rasteretiti prekršajni sudovi. </p>
<p>Linić je dodao kako je na Vladinoj koordinaciji za gospodarstvo zaključeno da se djelatnost toga suda može proširiti ako sva nadležna ministarstva, koja imaju inspekcijske službe, osjete da bi time bio učinkovitiji. Antičević-Marinović je naglasila da će financijski sud biti administrativni, a ne redovni sud. </p>
<p>Kuštrak je ministrima predočio uredbu o visini stope zatezne kamate od 15 posto, što je u skladu s cijenom novca. Vlada je raspravljala i o izmjenama Zakona o poljoprivredi, kojima se utvrđuju ovlasti Sabora u donošenju poljoprivredne strategije. Željka Antunović rekla je da se prvi put pomoću tog zakona uvodi evidencija cijele poljoprivredne proizvodnje, jer svi individualni poljoprivrednici koji primaju poticaje, moraju biti registrirani. Potpredsjednik Vlade Goran Granić predložio je da Ministarstvo poljoprivrede inicira osnivanje poljoprivrednih burzi i burzi za ribarstvo kako bi svaki proizvod, ali i svaki proizvođač bio obuhvaćen poreznim sustavom. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kazao je da su dosad izgrađene četiri veletržnice za voće i povrće, a u Puli i Komiži planira se gradnja veletržnice ribe. </p>
<p>Vlada je odlučila od kanadske tvrtke Bombardier kupiti protupožarni zrakoplov po cijeni od 23 milijuna dolara. Osnovat će se pregovaračka skupina koja će, pokušati postići što bolju cijenu za dva stara »kanadera« koji će biti prodani Bombardieru, a njihova je ukupna vrijednost 30 posto od cijene novog zrakoplova. Ministar obrane Jozo Radoš podsjetio je kako je još prije nekoliko godina odlučeno da Hrvatskoj treba šest protupožarnih zrakoplova, no zbog njihove skupoće Vlada je odlučila zasad kupiti samo jedan. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Račan:»Valjda otvorena pitanja sa Slovenijom neće prerasti u pogoršanje odnosa«</p>
<p>Premijer najavio da će uskoro odgovoriti na Drnovšekovo pismo koje je primio u SAD-u / Neki su počeli predizbornu kampanju i žele potrošiti rezultate dvogodišnje štednje Vlade / Kasni se s reformom pravosuđa koju se mora ubrzati </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - »Nudim razgovore i nudim stol«, izjavio je premijer Ivica Račan u četvrtak na konferenciji za novinare govoreći o ponovno otvorenim pitanjima granice sa Slovenijom. </p>
<p>Komentirao je i izjavu svog zamjenika Dražena Budiše na Aktualnom prijepodnevu, u srijedu u Saboru, da bi trebalo preispitati sporazum o granicama sa Slovenijom. Račan je pritom naglasio da je taj sporazum samo parafiran u procesu pregovora dvije komisije: »Očito je da za predloženo rješenje ne postoji dovoljno podrške u Hrvatskoj pa će se morati razgovarati kako dalje«. Dodao je i da je za vrijeme posjeta SAD-u dobio pismo slovenskog premijera Janeza Drnovšeka. Račan je najavio da će uskoro odgovoriti na to pismo i pojasniti što misli da bi trebalo učiniti u novonastaloj situaciji.</p>
<p>»Nadam se kako će dvije vlade naći dovoljno prostora da ne dozvole da se otvoreni problemi preliju u općenito pogoršanje odnosa«, pripomenuo je premijer.</p>
<p> Što se tiče sporazuma o vlasništvu nad nuklearkom u Krškom, Račan je naglasio da je predloženo rješenje bilo na »liniji pokušaja da u zamahu riješimo sva otvorena pitanja«. Ali, kazao je, »u Hrvatskoj nismo bili u stanju to tako gledati pa ćemo morati vidjeti kako dalje i rješavati jedno po jedno otvoreno pitanje«. </p>
<p>Na pitanje o nezadovoljstvu predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića što se radna grupe za reformu pravosuđa još uopće nije sastala, Račan je rekao kako mu je žao što dolazi do nesporazuma.</p>
<p>Nada se da će na zajedničkom sastanku s radnom grupom riješiti novonastale probleme. Predsjednik Vlade upozorio je da se kasni s reformom pravosuđa te da ju se mora ubrzati.</p>
<p> Novinari su tražili od premijera da prokomentira najavu predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Mate Arlovića od četvrtka da će SDP, ako se nastavi probijati proračun, istupiti iz koalicije i potražiti neke druge koalicije. Premijer je rekao da ne može komentirati tu izjavu jer je tek sletio u Zagreb nakon povratka iz SAD-a, no smatra da je previše ishitrenih političkih sukoba na ne tako bitnim pitanjima. </p>
<p>»Postoji obveza ne samo pred članovima Vlade ponašati se u okviru proračuna, a svatko od nas može riješiti neki problem novim opterećenjem proračuna«, kazao je Račan. Upozorio je da takve poteze netko treba platiti. »Ako se probija proračun, mora se znati zašto i odakle će se to namiriti, hoće li se to učiniti novim zaduženjem u inozemstvu ili inflacijom. Ali nisam pristalica takvih rješenja«, dodao je. </p>
<p> Premijer je rekao da ova Vlada dvije godine pokušava trošiti koliko država stvara, ali je »kod nekih, čini se, počela predizborna kampanja« koji žele potrošiti rezultate dvogodišnje štednje.</p>
<p> Račan se osvrnuo i na svoj posjet SAD-u. Izjavio je da je iznimno zadovoljan rezultatima koji su potvrda partnerskih odnosa Hrvatske i SAD-a, bez obzira na promjenu tamošnje administracije. Hrvatska je vlada, prema njegovim riječima, u Washingtonu dobila podršku za svoj rad, a nastavit će se razgovori o mogućoj američkoj pomoći Hrvatskoj na reformama. SAD će pomoći Hrvatskoj i oko kontrole granica, i to »u tehnici, organizaciji i obuci ljudi«. Ocijenio je uspješnima razgovore s predstavnicima financijskih institucija i Svjetske banke te s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom o problemu Prevlake koji će »biti riješen do kraja godine«.</p>
<p> U razgovorima u UN-u zaključeno je da Prevlaka više nije sigurnosni problem i pitanje konflikta, što je bio razlog za mandat UN-ovih promatrača u tom dijelu Hrvatske. Budući da tog razloga više nema, UN-ova misija najvjerojatnije će završiti ove godine, uz pretpostavku da se nastave razgovori Zagreba i Beograda te da se dogovori privremeni režim prelaska granice s Crnom Gorom. Kofi Annan, naglasio je Račan, uskoro će posjetiti Hrvatsku. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Rohatinski se žali da mu posao ometaju pritisci i privatni interesi </p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> - »Svoj posao nastojali smo raditi profesionalno i pošteno, bez kalkulacija i politikantstva, borili smo se za ono za što smo vjerovali da je ispravno, a žao mi je što moram konstatirati da su nam posao otežavali osobni interesi i svi mogući oblici pritisaka«, rekao je u četvrtak u Saboru guverner Željko Rohatinski podnoseći izvješće o radu HNB-a u protekloj godini. Da je toga bilo manje, radili bismo mnogo bolje, istaknuo je. </p>
<p>Kako je rekao, lani je ostvaren najveći dio aktivnosti HNB-a - kontinuirano je održavana stabilnost cijena i tečaja kune, potaknuta likvidnost bankovnog i financijskog sustava, transformirani instrumenti monetarne politike s administrativne na tržišnu, te pokrenuta reforma monetarnog sustava. </p>
<p>»Unatoč nesavršenostima zbog kojih se dogodio i slučaj Riječke banke, naš bankovni sustav sve je stabilniji i uspješniji. Inflacija je s 2,6 posto u prvih pet mjeseci ove godine pala na 1,8 posto. To je apsolutno najniža inflacija u odnosu na sve druge tranzicijske zemlje i blizu inflacije u Europskoj uniji. Devizne rezerve porasle su za dvije milijarde dolara, a kamatne stope na tržištu novca pale su s 14 na dva posto. Krediti banaka stanovništvu i gospodarstvu povećani su 26 milijardi kuna, odnosno za dvije trećine«, rekao je Rohatinski. Dodao je da sve više raste povjerenje građana u domaći bankovni sustav te istaknuo da je potrebno unaprijediti nadzor nad radom banaka.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Bivši čuvari nisu ni vidjeli ni čuli zlostavljanje zarobljenika </p>
<p>Jedan od svjedoka, inače nepravomoćno osuđen za krađe i krijumčarenje automobila u tzv. Maglovljevoj skupini, sjeća se da je Knežević pokušao bježati te da je čuo kako je propucan </p>
<p>SPLIT, 13. lipnja</p>
<p> - Četvrtoga dana suđenja osmorici bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin nad civilima u vojnom zatvoru Lora u Splitu 1992. godine te ubojstvo Nenada Kneževića i Gojka Bulovića, svjedočila su petorica bivših zatvorskih čuvara. Ni jedan od svjedoka nije ni vidio ni čuo da su zarobljenici bili zlostavljani.</p>
<p> Svjedok Zoran Doždor Juma, inače nepravomoćno osuđen za krađe i krijumčarenje automobilima u tzv. Maglovljevoj skupini, pozvao se na svoje iskaze dane vojnom istražnom sucu 1992. i istražnom sucu Županijskog suda u Splitu prije nekoliko mjeseci. Tada je kazao kako se sjeća da je dan nakon Kneževićeva pokušaja bijega došao na posao i čuo da je zatvorenik »propucan«. O Buloviću nije ništa znao, osim što je čuo da je umro u zatvoru. Tko je Kneževića i Bulovića i zašto doveo u Loru, nije mu poznato. </p>
<p>Mladen Tolušić posvjedočio je da se u Lori nije nehumano postupalo sa zatvorenicima. Izjavio je da je za priču o zlostavljanju zarobljenika Đorđa Katića doznao iz novina. Ni svjedoku Miroslavu Buzovu ništa nije bilo poznato u svezi s privođenjem i zlostavljanjem Katića. U zatvoru, tvrdi Buzov, nije bilo ni prisilnog rada ni zlostavljanja. Zatvorenici su jeli istu hranu kao i stražari, a Crveni križ redovito je obilazio zatvorenike i nikad nije bilo nikakvih pritužbi. U iskazu danom istražnom sucu, Buzov je rekao kako se sjeća da je Katić bio zatvoren nekoliko dana, a da je u novinama pročitao kako je bio zlostavljan. </p>
<p> Svjedok Boris Radošević rekao je da nije ništa znao ni o Kneževiću, ni o Buloviću, ni o Katiću. Jedino čega se sjeća jest da u zatvoru u Lori nije bilo žena i djece i da nitko od zatvorenika nije bio ozlijeđen. »Dok sam radio u vojnom istražnom centru u Lori, nije bilo nikakvih incidenata niti maltretiranja zatvorenika. Samo sam čuo da je neki pritvorenik pokušao bježati i da je ranjen«, prisjetio se svjedok Damir Perišić. </p>
<p> Branitelj četvrtooptuženoga Josipa Bikića, odvjetnik Željko Gulišija, zatražio je od suda da kao svjedoka pozove brata svoga branjenika Ivana Bikića kako bi mogao iskoristiti svoje pravo nesvjedočenja i nazočiti glavnim raspravama. Sudsko vijeće prihvatilo je taj prijedlog. Glavnoj raspravi nije se odazvao svjedok Vladimir Čulina, opravdavši se bolešću. Suđenje se nastavlja u petak iskazima svjedoka.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Suđenje Tuti i Šteli nije nastavljeno ni u četvrtak </p>
<p>HAAG, 13. lipnja </p>
<p> - Haaško suđenje hercegovačkim Hrvatima Mladenu Naletiliću - Tuti i Vinku Martinoviću - Šteli nije održano ni u četvrtak kako je bilo planirano, ali bi se trebalo nastaviti u petak.</p>
<p>»Jedan od optuženih vodi razgovore s obranom«, objasnio je u četvrtak glasnogovornik Suda Jim Landale zašto nije održano suđenje. No, kazao je da se nastavak očekuje u petak.</p>
<p> Suđenje je prekinuto zbog Naletilićeva spora s njegovim braniteljem u utorak navečer. Naime, optuženi Naletilić obratio se sudskom vijeću rekavši da je između njega i njegova odvjetnika Krešimira Krsnika izbio »mali nesporazum« oko ispitivanja pa je zatražio prekid, ne precizirajući o kakvom je nesporazumu riječ.</p>
<p> »Dok se to ne raspravi, ja bih molio da se zastane malo s ovim postupkom. Bez rješavanja te problematike ne možemo ići dalje«, rekao je Krsnik.</p>
<p> Predsjedatelj vijeća kineski sudac Liu Daqun, zaključivši sjednicu u utorak nešto ranije, zakazao je njezin nastavak za srijedu za 14.15 sati no suđenje nije nastavljeno. </p>
<p> Naletilić i Martinović optuženi su za zločine počinjene 1993. na području Mostara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>»Potrebno nam je ministarstvo, a ne privid brige o manjinama«</p>
<p>Zakon mora sadržati kvalitetna i dugoročna rješenja zastupljenosti svih manjina u Saboru, kaže Borislav Graljuk, predsjednik saborskoga Kluba zastupnika nacionalnih manjina / Radin: Manjinama bi najviše odgovarao model pozitivne diskriminacije / Pupovac: Broj od 11 mjesta nerealan je i cilj mu je da se napravi razdor među manjinama</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Novi Prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama trebao bi, prema obećanjima vladajuće koalicije, do kraja lipnja ući u saborsku proceduru. Prema Prijedlogu koji je predložila Vlada, doduše još neslužbeno, manjine će u Saboru imati 11 zastupnika. Umjesto Ureda za nacionalne manjine, predlaže se osnivanje vijeća nacionalnih manjina koje bi činili i predstavnici manjina i predstavnici Vlade. Što, međutim, o još neslužbenom prijedlogu novog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama misle zastupnici manjina i neki njihovi predstavnici? </p>
<p>Borislav Graljuk, predsjednik saborskoga kluba zastupnika nacionalnih manjina, kaže da ne želi spekulirati o broju zastupnika nacionalnih manjina u Saboru dok se ne obave potrebne konzultacije s Vladom kao predlagateljem. Graljuk ipak naglašava da bi taj zakon morao sadržavati kvalitetna i dugoročna rješenja zastupljenosti svih manjina u Hrvatskom saboru. Rješenje rekonstrukcije tijela koja predstavljaju manjine pri Vladi (Ured za nacionalne manjine) vidi u osnivanju ministarstva za manjine ili u nekom obliku reperezentativno-funkcionalnog savjeta ili vijeća. Također predlaže da se utvrdi način manjinske samouprave na razini općine, grada i županije.</p>
<p>Furio Radin, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, smatra, a to je, kaže, i stav Kluba zastupnika nacionalnih manjina, da manjinama najviše odgovara model pozitivne diskriminacije i da im odgovara da što više zastupnika manjina uđe u Sabor. »Svjesni smo, međutim, da broj zastupnika manjina ne smije urušiti političku ravnotežu stvorenu strankama«, kaže Radin. I on, kao i Graljuk, smatra da pravi problem, koji će se morati riješiti Ustavnim zakonom, jest reguliranje manjinske samouprave i zato izražava umjereni optimizam. </p>
<p>Iako je zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, oko koje se najviše lome koplja zbog broja zastupnika, Milan Đukić izjavio je da neće sudjelovati u konačnom donošenju takva zakona zato što se, kako je rekao, kosi s njegovim zalaganjem prema kojem se statusno rješenje srpske i ostalih nacionalnih manjina vidi u građanskoj državi i građanskom društvu. Kalkulirati brojem zastupnika, smatra Đukić, nije ništa nego nagodba, a u cilju političkoga mira sadašnje vlasti, koja ne može riješiti goruće probleme, među njima i položaj Srba u Hrvatskoj. Za njega to znači uhljebljenje, pa makar ono nosilo legalnost i legitimitet za nekoliko osoba, a da građani ne mogu ostvariti svoja elementarna, ljudska i građanska prava.</p>
<p>Neki predstavnici nacionalnih manjina nezadovoljni su zanemarenošću manjina pri donošenju novog prijedloga i uglavnom misle da će donošenjem ustavnog zakona o nacionalnim manjinama biti zadovoljena tek forma. Potpredsjednik Saveza crnogorskih udruga RH prof. dr. Milorad Nikčević, smatra da se novi prijedlog ustavnog zakona »situira u predstojeće izbore kako bi se stvorio privid o brizi prema nacionalnim manjinama kao iznimnom čimbeniku demokratskih 'pomaka' u Republici Hrvatskoj«. Njegov je stav da bi prema popisu stanovništva trebalo odrediti i proporcionalni udio nacionalnih manjina u vlasti. </p>
<p>Šemso Tanković, predsjednik SDA Hrvatske, najnoviji prijedlog drži samo djelomično pozitivnim iskorakom. Smatra da bi srpska manjina trebala imati više od tri zastupnika, te da bi Bošnjaci morali imati tri ili četiri zastupnika. »Ne čini mi se logičnim da neke manjine - Židovi, Romi, Vlasi, Rusi, Rusini, Austrijanci, Nijemci - imaju svoje političke predstavnike u Hrvatskome saboru«, kaže Tanković.</p>
<p>Predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac ocjenjuje da su »tri mjesta za srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru izvedena iz nepoznatoga kriterija«. On ne vidi zašto bi srpska manjina, koje ima barem triput više u odnosu na neku drugu, trebala dobiti tri mjesta. Uvjeren je da je broj od 11 mjesta za manjine nerealan i da nije predložen zato da bi se stvarno prihvatio, nego mu je cilj da se stvori razdor među manjinama. Srpska manjina će se, kaže Pupovac, držati Erdutskoga sporazuma i Pisma namjere u kojima jasno stoji da srpska zajednica ima pravo na razmjernu zastupljenost u Hrvatskom saboru u skladu s rezultatima popisa stanovništva, te da ima pravo na formiranje vijeća srpske etničke zajednice. </p>
<p>Što se tiče vijeća nacionalnih manjina, većina ih smatra da je nepotrebno te da je njegova uloga nejasna. Đukić tako kaže da bi jeftinije, kvalitetnije i bolje bilo da u Vladi sjedi jedan čovjek, može se zvati i ministar za manjine, koji će iz prve ruke informirati Vladu o zbilji koja se tiče ostvarivanja manjinskih prava. Radin, pak, smatra da vijeće nikako ne bi moglo preuzeti funkciju Ureda jer je to Vladino tijelo, a Vlada na sebe mora preuzeti odgovornost za politiku prema manjinama.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>»Zakon o GMO hrani odgađa se pod pritiscima međunarodnih kompanija i WTO-a«</p>
<p>Petir: Prijedlog zakona o zabrani GM organizama i proizvoda napravljen je još prije godinu dana, pa začuđuje inertnost Vlade i Ministarstva zdravstva, zaduženog za upućivanje prijedloga zakona u postupak / U sklopu prosvjeda, predstavljena je brošura »Proširenje EU-a i genetički izmijenjeni organizmi: gađanje pokretnih meta«</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – Aktivisti Zelene akcije u četvrtak su na Markovu trgu u Zagrebu održali još jedan u nizu prosvjeda, kojim žele upozoriti Vladu da privremeni zakon o zabrani proizvodnje i uvoza genetski modificiranih organizama i proizvoda još nije upućen u saborski postupak. Na ulazu u Vladinu zgradu postavljeni su veliki transparenti s natpisima »Za Hrvatsku bez GM hrane« i »Znamo li što jedemo?«, a natpis »Stop GMO« stavljen je na južni portal Markove crkve. »Smatramo da je jedan privremeni zakon, koji je napravljen još prije godinu dana, odavno trebao biti donesen. A, kako čujemo, predlaže se da Vlada s resornim ministarstvima ponovno napravi prijedlog zakona«, rekla je predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić. »Smatramo«, dodala je, »da se donošenje privremenog zakona neopravdano odgađa pod pritiscima međunarodnih kompanija i WTO-a.«</p>
<p>Aktivisti poručuju da bi uvrštavanje zakona u saborski postupak te prihvaćanje moratorija na proizvodnju te hrane i sjemena potvrdilo strateško određenje Hrvatske prema organskoj poljoprivredi, proizvodnji ekohrane kao i prema ekoturizmu. »Na prošloj sjednici Sabora, HSS je zatražio da Vlada predloži cjelovito rješavanje problematike GMO-a. Naime, prijedlog zakona o zabrani GM organizama i proizvoda napravljen je još prije godinu dana, pa začuđuje inertnost Vlade i Ministarstva zdravstva, zaduženog za upućivanje prijedloga zakona u postupak«, naglasila je tom prigodom saborska zastupnica i članica Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Marijana Petir, dodavši da je donošenje tog zakonskog akta u nacionalnom interesu.</p>
<p>»Očekujemo od Vlade da do ljeta uputi zakon u postupak. U protivnom, HSS će uputiti Vladi svoj prijedlog zakona o privremenoj zabrani GMO-a«, rekla je Petir. Treba prihvatiti, dodala je, samo jedan privremeni zakon, jer bi se pitanje GMO konačno moralo riješiti zakonom o zaštiti prirode (regulirao bi žive GM organizme, jer njihovo puštanje u prirodu utječe na biološku raznolikost) i zakonom o hrani (regulirao bi označavanje GM proizvoda). U sklopu prosvjeda, predstavljena je brošura »Proširenje EU-a i genetički izmijenjeni organizmi: gađanje pokretnih meta«. Brošura daje pregled zakonodavstva EU-a, koje regulira pitanje GMO-a, te smjernice za zemlje kandidate za ulazak u EU, čije se vlade trebaju suzdržati od odobravanja bilo kakvog komercijalnog ispuštanja GMO-a u okoliš, jer je u EU na snazi moratorij na uvođenje GMO-a.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Kajin: Po izvješću HNB-a građani Hrvatske žive u raju </p>
<p>Mijalić: Onaj tko je upravljao sektorom nadzora u HNB-u mora snositi odgovornost/ Šuker: Hrvatska ima ogromne neiskorištene financijske potencijale - devizna štednja građana iznosi 7,96 milijardi dolara koji bi se mogli uložiti u različite projekte/ Žuvela: Održavanjem stabilnosti cijena HNB dao doprinos provođenju Vladinoga gospodarskog programa/ Glavan: Rohatinski bi se trebao ispričati Saboru zbog tvrdnji da je rad HNB-a bio pod raznim političkim pritiscima</p>
<p>ZAGREB, 13. lipnja</p>
<p> – U nastavku 23. sjednice Hrvatskog sabora u četvrtak zastupnici su raspravljali o Izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za 2001. koje im je predstavio guverner HNB-a Željko Rohatinski. On je kao uspjehe posebno istaknuo održavanje stabilnosti cijena, porast deviznih rezervi i štednje građana te smanjenje inflacije. Dodao je da bi rad HNB-a bio uspješniji da je bilo manje političkih pritisaka. </p>
<p>Rasprava se uglavnom odvijala pod dojmom nedavnog slučaja Riječke banke te su zastupnici najčešće kritizirali rad službe HNB-a za nadzor i kontrolu banaka. </p>
<p>Željko Dragović je u ime Odbora za financije i državni proračun upozorio da nije podneseno izvješće o radu te službe, koje je Odbor zatražio 17. travnja, zatraživši da se izvješće podnese Saboru u roku 30 dana.</p>
<p> Na isto je upozorio i Jadranko Mijalić, u ime Kluba HSLS-a, dodavši da je »dio rukovodstva HNB-a lošim radom u sektoru nadzora u pitanje doveo svoj autoritet i vjerodostojnost« te da za propuste mora snositi posljedice onaj tko je upravljao tim sektorom. Spomenuo je da se Služba više usredotočila na male banke, dok se velike kontrolira metodom dopisnog izjašnjavanja. Iznio je podatak da su od 1990. do sada propale 32 banke i štedionice. </p>
<p>»Iz ovog izvješća ispada da građani Hrvatske žive u raju, u zemlji silnoga gospodarskog rasta, blagostanja i svekolike perspektive, a činjenica je da nam je čitav bruto domaći proizvod potreban za otplatu kamata na glavnicu vanjskog duga. Inozemni dug iznosio je 12 milijardi dolara ili 54 posto BDP-a, a daljnjim zaduživanjem porast će na 60 posto«, rekao je, u ime Kluba IDS-a, Damir Kajin. Dodao je da štediše trebaju imati prvenstvo namirenja u slučaju stečaja banke i upozorio na porast troškova života.</p>
<p>Isto je spomenuo i Ivan Šuker, u ime Kluba HDZ-a, koji je rekao da Hrvatska ima ogromne neiskorištene financijske potencijale, istaknuvši posebno deviznu štednju građana koja iznosi 7,96 milijardi dolara koji bi se mogli uložiti u različite projekte. Kritizirao je nemogućnost dobivanja podataka o korisnicima menadžerskih kredita. </p>
<p>»Kad u dnevnopolitičkim prepucavanjima treba nagaziti političkog protivnika, onda podaci sa žiro-računa nisu poslovna tajna, a kad se želi raskrinkati tko je mimo svih normi i pravila dobivao menadžerske kredite, onda oni koji se navodno bore protiv kriminala u pretvorbi i privatizaciji kažu da to nije moguće«, rekao je Šuker, dodavši da će HDZ ipak podržati Izvješće. </p>
<p>Rad službe nadzora i kontrole kritizirao je, u ime Kluba HSS-a, i Luka Roić, dok je Vesna Škare-Ožbolt, u ime Kluba DC-a, spomenula da su u slučaju Riječke banke djelatnici Službe reagirali tek kad su o nepravilnostima počeli pisati mediji i kad su štediše navalile na šaltere banke. Dodala je da DC neće prihvatiti Izvješće jer nije upoznat s nalazom revizije banaka. </p>
<p>»Izvješća HNB-a su svake godine sve luksuznija, a kontrola poslovanja banaka sve slabija«, rekao je, u ime Kluba HSP-a, Miroslav Rožić. On je upozorio na činjenicu da je 90 posto bankarskog sektora u stranom vlasništvu, što se posebno vidi u vrijeme turističke sezone kad tečaj kune pada. Kritizirao je sporazum s MMF-om kojim se Vlada »obvezala na čitav niz restrikcija i poteza bez konzultiranja Sabora«, te je zahvalio HNB-u što je sporazum objavila na internetu kako bi se s njime mogli upoznati građani, ali i saborski zastupnici. </p>
<p>Izvješće je, u ime Kluba SDP-a, podržao Tonči Žuvela, stoga »što je održavanjem stabilnosti cijena HNB dao doprinos provođenju Vladinoga gospodarskog programa«. </p>
<p>To je u pojedinačnoj raspravi ponovio i Mato Arlović (SDP), dok je Željko Glavan (HSLS) zatražio da se Rohatinski ispriča Saboru zbog tvrdnji da je rad HNB-a bio pod raznim političkim pritiscima. »Ispada da HNB savršeno funkcionira, a da su političari ti koji mu postavljaju kajle«, rekao je Glavan, zatraživši podatke o menadžerskim kreditima »s kojima je počela moralna pljačka Hrvatske«, rekavši da nema poslovne tajne, ako je interes hrvatskih građana u pitanju.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020614].
|
