NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010423].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193685 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Plaće javnih i državnih službenika bit će manje i do 30 posto</p>
<p>Vlada ovog tjedna donosi uredbe o koeficijentima u javnim i državnim službama / Neizvjesno hoće li novi sustav plaća krenuti u svibnju, lipnju ili postupno / Osnovica 4551 kuna ili niža? </p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Vlada i sindikati javnih i državnih službi nisu u petak na hitnom sastanku postigli dogovor o uredbama o koeficijentima, kojima se uređuje novi sustav plaća za javne i državne službenike. Resorni ministri i sindikati pokušali su popraviti uredbe preko vikenda. U ponedjeljak bi o koeficijentima trebala raspravljati Vladina Koordinacija, dok će sâma Vlada, kako je najavila, uredbe donijeti u utorak ili četvrtak.</p>
<p>O tome kada će se uredbe o koeficijentima početi primjenjivati kolaju konfuzne informacije. Prema jednoj, novi koeficijenti primijenili bi se već na travanjske plaće koje se isplaćuju u svibnju. No, postoji i mogućnost da se uredbe usvoje, a primjena odgodi za lipanj, s time da bi se koeficijenti, bude li pogrešaka, korigirali već u rujnu. Tako bi Vlada uoči lokalnih izbora u svibnju izbjegla štrajkove, kojima zbog smanjivanja plaća već prijeti većina sindikata javnih i državnih službi.</p>
<p>Proračun bez novca za plaće </p>
<p>Razlog za moguću odgodu je i to što u proračunu nema novca za plaće po predloženim koeficijentima. Proračunska masa za plaće u ovoj godini manja je za deset posto, a prema Vladinoj računici, uz nove koeficijente i osnovicu od 4551 kuna, za znanost treba 18 posto dodatnih sredstava, a samo za prosvjetu 12 posto više novca ili oko 600 milijuna kuna. Za zdravstvo treba 0,9 posto, a za socijalu 0,3 posto dodatnog novca. Mirovinsko osiguranje dobilo bi 19 posto manje novca za plaće, Zavod za zapošljavanje deset posto, a državne službe oko pet posto. Zbog toga se spominje i mogućnost postupne primjene koeficijenata.</p>
<p>Iako je premijer Ivica Račan obećavao kako nikome neće pasti plaća, sindikati su izračunali da će najviše stradati radnici sa srednjom stručnom spremom i stariji radnici pred mirovinom neovisno o stručnoj spremi, kojima bi plaće mogle pasti i do 30 posto. Neki su ministri na sastanku u petak žestoko kritizirali sindikate da iznose krive podatke, a sindikati tvrde kako su nastupili izuzetno netolerantno, pa je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević nekoliko puta ljutito napuštao sastanak. Na kraju je Vladina strana ipak priznala da će plaće morati pasti. Nezadovoljni uredbama o koeficijentima, sindikati su Vladu zasuli stotinama primjedbi i prijedloga za korekciju. Tvrde kako se kroz novi sustav plaća ne uvodi red, već nove nepravde, a nije postignut ni proklamirani cilj o istim plaćama za ista ili slična zvanja. Uz predložene koeficijente napravljena je preraspodjela novca između pojedinih službi i zvanja, pa se jednima otima da bi se drugima povećale plaće, na što sindikati ne žele pristati.</p>
<p>Sindikalne simulacije plaća pokazuju da bi plaće pale velikom dijelu zaposlenih u državnim i javnim službama, a najdrastičnije radnicima sa srednjom stručnom spremom i onima pred mirovinom. Plaće bi rasle početnicima s najnižim kvalifikacijama i rukovodećem kadru - ravnateljima bolnica, škola, državnih zavoda, liječnicima specijalistima. Tako bi ravnateljima osnovnih škola plaće mogle porasti i do 1500 kuna, a isto toliko rasle bi predstojnicima klinika i voditeljima bolničkih odjela. U osnovnim i srednjim školama najveći pad plaća osjetit će računovođe i tajnici sa srednjom stručnom spremom pred mirovinom, kojima bi plaće mogle pasti i do 30 posto, odnosno čak za 1235 kuna u bruto iznosu. Učiteljima, VSS početnicima plaće bi rasle 15 posto, a onima pred penzijom pale bi za 6,3 posto. U srednjim školama većini zaposlenih, tvrde sindikati, plaće bi pale, a samo pet do deset posto sretnika dobilo bi veće plaće. U zdravstvu, kako pokazuju sindikalne računice, najgore će proći nezdravstveno osoblje sa srednjim i nižom spremom, kojima bi plaće mogle pasti i do 25 posto. Stimulira se visoka stručna sprema i poslovni kadar, pa bi se predstojnicima klinika i voditeljima odjela plaće povećale između 15 i 30 posto, a liječnicima specijalistima za deset posto.</p>
<p>Socijalna skrb nezadovoljna je rasponom koeficijenata, po kojima bi samo socijalni radnik i šef računovodstva imali veću plaću od primjerice telefoniste u mirovinskom osiguranju. Službenicima i namještenicima u državnoj upravi sa SSS i pred mirovinom plaće bi pale za 11,5 posto, dok bi VŠS početnicima rasle 18 posto, a VSS početnicima za deset posto. Dok u obrazovanju, zdravstvu i znanosti Vlada stimulira visokoobrazovane, VSS zaposleni u kulturi rangirani su znatno ispod drugih javnih i državnih službi. Tako bi intendant HNK imao manju plaću od pomoćnika ravnatelja u visokom školstvu ili od ravnatelja manjeg doma zdravlja. Kustos i arhivist niže su rangirani od učitelja, a uvredljivo je nizak, ističu sindikati, položaj muzejskog tehničara koji je sa srednjom spremom i koeficijentom 0,65 gotovo u rangu s čistačicom.</p>
<p>Rebalans ili smanjivanje osnovice</p>
<p>Sindikati su simualcije uglavnom računali na temelju osnovice od 4551 kunu, no bude li osnovica niža plaće će drastično pasti za sve kategorije zaposlenih. Tako bi se, primjerice, u znanosti i visokom obrazovanju plaće povećale svim zaposlenima ostane li osnovica 4551 kunu. No, ako je Vlada uredbom odreže ispod 4000 kuna, svim zaposlenima (osim nekim početnicima) plaće bi drastično pale - višem asistentu sa osam godina staža čak za 20,4 posto, a docentu pred mirovinom za 14,3 posto. </p>
<p>Kako je masa za plaće državnih i javnih službenika smanjena za deset posto, očito je i iz Vladinih računica da uz predložene koeficijente osnovica ne može biti 4551 kuna, jer za takve plaće nema novca u proračunu. Vlada ima dva izbora: rebalans proračuna kako bi se namaknula dodatna sredstva, što je malo vjerojatno, ili smanjivanje osnovice za plaće. Sindikati su uvjereni da će osnovica biti deset do 15 posto niža, a kao mogući iznosi spominju se 4096 kuna ili još niža osnovica od 3868 kuna, pa čak i 3641 kuna.</p>
<p>Smanji li osnovicu, što će izazvati veći pad plaća državnih i javnih službenika, Vlada će za vratom imati štrajkove zaposlenih u školama, bolnicama, fakultetima, ustanovama i državnoj upravi, čiji su sindikati prosvjede već najavili. Hoće li štrajkati u svibnju, lipnju ili u jesen na početku školske godine ovisi o tome kada će Vlada utvrditi i osnovicu za plaće. </p>
<p>Ako ovoga tjedna Vlada donese samo uredbe o koeficijentima, a ne i uredbu o osnovici, bit će to pouzdan znak da je sindikate odlučila još malo držati na tihoj vatri dok ne prođu lokalni izbori.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Više od 2000 sela ima manje od 50 ili uopće nema stanovnika</p>
<p>Zbog sve većeg manjka prostora i otuđenosti, iz hrvatskih velikih gradova bježi i tzv. društvena elita / Otok Susak, Hum u Istri i Čigoč u Moslavini mogli bi postati kulturno-folklorna sela / Ima li u Hrvatskoj izgleda za razvitak »metropolitanskih sela«?</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Hoće li se hrvatskim selom ubuduće sve više baviti sociolozi i demografi budući da na selu ima najmanje - poljoprivrednika. Naime, samo 15 posto seljaštva živi od poljoprivrede, a više od dvije trećine obiteljskih domaćinstava na selu je - nepoljoprivredno. To su zabrinjavajuće spoznaje stručnjaka Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji su se od 1996. do 2000. godine, bavili sociologijskim istraživanjem sela i ruralnog prostora u okviru znanstvenoistraživačkog projekta o društvenim promjenama na selu Hrvatske u razdoblju tranzicije. </p>
<p> Poznati sociolog sela dr. Stipe Šuvar drži da se Hrvatska, ne samo kad je u pitanju selo, nalazi u tranziciji u kojoj se, uostalom, nalazi i »cijeli svijet«. Nadalje, kaže on danas u svijetu postoji više od 300 gradova s više od milijun stanovnika. Znači, pojašnjava, u tijeku je tzv. lažna urbanizacija u kojoj ljudi iz seoske bijede bježe u gradove, u novu bijedu.</p>
<p>Kaos u korištenju prostora</p>
<p>U Hrvatskoj je, pak, urbani egzodus u začetku. Naime, i kod nas se sve do nedavno težilo stanovanju u središtu velikih gradova. Dr. Šuvar ističe da su primjerice u Zagreb dolazili živjeti ljudi iz Zaprešića. No, zbog sve većeg manjka prostora i otuđenosti u velikim gradovima, ima naznaka da i kod nas, ne samo tzv. društvena elita, bježi iz velikih gradova. To čine i svi koji mogu izabrati neko drugo mjesta stanovanja. Šuvar upozorava i na kaos u urbanim, ali i ruralnim sredinama u korištenju prostora. On očekuje da se i kod nas razvije oblik tzv. metropolitanskih sela. Primjerice otok Susak, Hum u Istri ili prvo europsko selo roda Čigoč u Moslavini, postali bi kulturno-folklorna sela. »Metropolitanska sela«, koja su najbrojnija u Francuskoj, riječ je o selima samo po nazivu, ali ne i po načinu i, što je posebno važno, kvaliteti života. Naime, ljudi koji žive u takvim mjestima obično rade u gradovima, a stanuju na selu. </p>
<p>Što se tiče demografske slike Hrvatske, dr. Šuvar smatra da će Zagreb i u 21. stoljeću ostati jedini milijunski grad u Hrvatskoj, dok će Split, Rijeka i Osijek imati tek nešto što više stanovnika nego danas. U Hrvatskoj srednjih gradova, dakle onih koji imaju između 30.000 i 100.000 stanovnika, ima 15, dok gradskih naselja ima više od stotinu. Nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj se nije pojavio ni jedan novi grad. Teško bi se moglo reći da je Lički Osik, naselje nastalo uz tamošnju propalu tvornicu - grad. No, ima gradova »koji nestaju«. On upozorava da se 70 posto Vukovaraca, prvenstveno onih koji su se nakon nekoliko godina u progonstvu snašli u novim sredinama nikad više neće vratiti u Vukovar. Kad je riječ o korjenitim promjenama na selu, Šuvar ističe da je »deagrarizacija prikraju«. Naime, više od 1000 sela u Hrvatskoj ima manje od 50 stanovnika, te stručnjaci drže da bi takva naselja trebalo administrativno ukinuti i pripojiti onim većim. Zabrinjava i to da je nakon Domovinskog rata, 130 sela ostalo bez struje. Mnoga sela u Lici, na Banovini, Kordunu, Dalmatinskoj zagori gotovo su pusta. Od ono malo stanovnika koji su se vratili nakon rata, a uglavnom se radi o ljudima u trećoj životnoj dobi, ne može se očekivati da se intenzivnije bavi poljoprivredom. </p>
<p>»U Hrvatskoj ima više od 1000 napuštenih sela. Samo je nakon Srba, izbjeglih nakon 'Bljeska' i 'Oluje', ostalo 800 gotovo praznih sela«, upozorava Šuvar. Osim na propadanje sela, stručnjaci su upozorili da se na selu ne može živjeti od prosječno 2,8 hektara obradivih površina. Hrvatska danas ima manje poljoprivrednih površina nego prije 100 godina, dok je na uvoz hrane u posljednjih deset godina potrošeno deset milijardi dolara. No, i pored zaklinjanja u tržišno gospodarstvao sve su oči uprte u državu od koje se očekuje da podmetne leđa, kad se radi o spašavanju sela od propadanja. Istina, čulo se da država treba selo, odnosno seljaštvo samo kad je rat i - izbori. No, loša demografska slika, odnosno »spaljena zemlja« od Karlovca do Dalmacije, nije prepreka samo razvoju poljoprivrede, već i gospodarstva i turizma. </p>
<p>Istraživanja ukazuju da se udio poljoprivrednog stanovištva u Hrvatskoj u odnosu na ukupno stanovištvo smanjio od 81,9 posto koliko ih je bilo 1900. godine, na 66,3 posto u 1948. godini, na 43,9 posto u 1961. godini. Nadalje, 1981. godine broj stanovnika na selu je iznosio 14,5 posto do 9,1 posto u 1991. godini. Zahvaljujući ubrzanom tempu deagrarizacije, pretpostavlja se da seljaštvo danas u strukturi stanovništva u Hrvatskoj participira između sedam i osam posto. Očekuje se da će rezultati nedavnog popisa stanovništva, potvrditi takve crne slutnje. Dr. Šuvar ističe da bi država trebala stimulirati preseljenje iz gradova, odnosno povratak poljoprivredi.</p>
<p>Ekološka poljoprivreda</p>
<p>Za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju koja bi podmirila domaće potrebe za takvim proizvodima, Hrvatskoj bi trebalo između 30.000 i 50.000 obiteljskih farmi. Primjerice, Slovenija ima 20.000 registriranih poljoprivrednih proizvođača. Šuvar smatra da je nužna obnova sedam, osam poljoprivrednih kombinata (propalih PIK-ova) koji su bili nositelji kooperacije na selu, te povoljniji uvjeti kreditiranja poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, udruživanja više proizvođača u zadruge, kod nas nije dovoljno iskorišten. Time bi se obnovila uništena poljoprivreda.</p>
<p> Osim tradicionalne, na seoskim imanjima mogla bi se razvijati i ekološka poljoprivreda koja je, nakon izbijanja zaraznih bolesti u visokoindustrijaliziranim zemljama, postala pravi trend. Nadalje, za ekološku poljoprivredu, lov i planinarske domove, važan je i seoski turizam za koji postoji veliki potencijal u unutrašnjosti Istre, Gorskog kotara, Dalmatinskoj zagori, te otocima. »Treba birati ljude, a ne stranke kako bi dobili kvalitetnu samoupravu u jedinicama lokalne samouprave i uprave«, ističe Šuvar. Na ruralnim područjima ljudi bi trebali imati zajamčenu zdravstvenu zaštitu. Osim toga, zašto u selima u kojima je problematična naseljenost zbog nedostatka razvojnih sadržaja ne bi gradili domove umirovljenika, pita se dr. Šuvar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prislušne »bube« u britanskome Ministarstvu obrane</p>
<p>Britanske vlasti vjeruju da se prisluškivanjem najviše bave Rusi / Prema pisanju londonskog »Sunday Timesa«, Putin je nedavno visokim ruskim obavještajcima rekao da će oni odigrati ključnu ulogu u »razvoju nove Rusije«Jasna Zanić Nardini</p>
<p>LONDON, 22. travnja</p>
<p> - U uredima britanskog Ministarstva obrane pronađeno je tridesetak elektronskih prislušnih uređaja skrivenih po različitim zgradama. Dio tih sprava ostao je neotkriven prilikom ranijih elektroničkih kontrola, a otkriven je tek kod nedavnog preuređenja. Najvjerojatnije je da su ih podmetnuli zidari i majstori ili, pak, strani novinari prilikom posjeta ministarstvu. Premda je hladni rat prestao, iza svega procjenjuje se, najvjerojatnije, stoje Rusi.</p>
<p>Prislušni uređaji otkriveni su u zidovima, ventilacijskim sistemima i na drugim skrovitim mjestima. Prema izvorima iz britanskog Ministarstva obrane, dio tih »buba« nabavljen je od tvrtki koje su se specijalizirale za prislušnu opremu. No, dio je sastavljen ručno i po mjeri, vjerojatno kao plod rada stranih obavještajnih službi. Većina prislušnih uređaja bila je na baterije, što znači da su mogli operirati najmanje mjesec dana, te u tom razdoblju emitirati uhvaćene razgovore. Vjeruje se da su ti uređaji uglavnom bili postavljeni s određenom namjerom i na određeni rok. Britanski dužnosnici ne žele otkrivati pojedinosti, ali među pronađenim prislušnim spravama navodno nije bilo onih dugoročnih - koje nakon priključenja na električnu mrežu mogu raditi godinama.</p>
<p>Ministarstvo obrane nedavno je prodalo jednu svoju zgradu. Kada su je zidari obnavljali, pronašli su prislušne uređaje - ali je njihovom građevinskom poduzeću, u međuvremenu, naređeno da o tome ne smije govoriti u javnosti. Naprave za prisluškivanje pronađene su i u glavnom sjedištu Ministarstva obrane, koje se nalazi u središnjem Londonu, između Trafalgarskog trga i Parlamenta. Većina prislušnih »buba« na tom je mjestu otkrivena prilikom modernizacije Ministarstva. No, nijedna se nije nalazila u najosjetljivijim područjima zgrade. Visoki dužnosnici i ministri imaju svoje urede na šestom katu, koji se stalno elektronički pretražuje, da bi se otkrili mogući radio ili magnetski signali, kakve emitiraju prislušne sprave. U taj je dio zgrade nemoguće ući bez posebne dozvole. I drugdje u Ministarstvu potrebne su propusnice, ali osiguranje je tamo manje strogo. Na ulazu se pretražuju torbe, ali se posjetitelje ne pregledava pomoću ručnih aparata za otkrivanje prislušnih uređaja. Slični se aparati, inače, rutinski koriste u sjedištima britanskih tajnih službi MI5 i MI6. </p>
<p>Ministarstvo obrane povremeno za poslovne sastanke unajmljuje prostorije od drugih, jer je njegovo glavno sjedište u lošem stanju. Kada su uoči jednog takvog nedavnog sastanka - između predstavnika Ministarstva i proizvođača oružja - elektronički pregledane unajmljene prostorije, u njima su također bili otkriveni prislušni uređaji. Britanske vlasti vjeruju da se prisluškivanjem najviše bave Rusi.</p>
<p> Prema pisanju londonskog Sunday Timesa, ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši šef nekadašnjeg KGB-a nedavno je visokim ruskim obavještajcima rekao da opet prionu poslu i obećao im da će oni odigrati ključnu ulogu u »razvoju nove Rusije«. Britanski premijer Tony Blair požalio se prilikom nedavnog susreta s Putinom na agresivno rusko špijuniranje. Nije, naravno, isključeno da se i netko drugi zanima za britanske vojne tajne - pogotovo vezano uz nabavu i prodaju oružja. Čak i zemlje koje su inače saveznice sve više se bave komercijalno motiviranom špijunažom - u borbi za unosne međunarodne ugovore.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Musliu: Vojska Jugoslavije neće ući na područje koje kontroliramo</p>
<p>Želimo da područje Preševske doline, kao što je to bilo do 1956. godine, ponovno postane sastavni dio Kosova, kaže Shefket Musliu, zapovjednik »Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca« (UÇPMB) / Tvrdi da je svaki Albanac koji živi na tom području njihov potencijalni vojnik, i to je razlog što Srbi ne pokreću veliku ofenzivu </p>
<p>KONÇUL (jug Srbije), 22. travnja</p>
<p> - Nedaleko od Gnjilana, na granici Kosova i Srbije, može se zateći, ne samo za kosovske uvjete, vrlo neobična slika zajedništva. Naime, posljednji kosovski »check point« prije ulaska u turbulentno područje »Slobodne teritorije Preševa, Medveđe i Bujanovca« na jugu Srbije drže Amerikanci i Rusi! Granična suradnja nekada ljutih »hladnoratovskih« neprijatelja tim je zanimljivija što se događa u području koje, kao nikada prije, probadaju bolne strelice podjela. Srbi iz susjednog sela, koji nisu željeli napustiti svoje domove, izašli su u subotu na glavnu prometnicu koja povezuje Gnjilane i Bujanovac, želeći prosvjedovati zbog uvođenja carinske službe koja, prema njihovu mišljenju, predstavlja volju međunarodne zajednice da i službeno, administrativno, Kosovo obilježi zasebnom cijelinom. S druge strane granice, u selu Konçul, u kojemu se uglavnom nalaze vojnici »Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca« (UÇPMB - Ushtria Çlirimtare e Preshevës Medvegjës dhe Bujanovcit), također ne žele granicu, ali se ne bune. Oni šute i, tvrde, poštuju primirje, strpljivo, ako treba i godinama, čekajući ispunjenje svojega cilja.</p>
<p>»Mi želimo da područje Preševske doline, kao što je to bilo do 1956. godine, ponovno postane sastavni dio Kosova!«, ustvrdio je za Vjesnik zapovjednik UÇPMB-a, Shefket Musliu, s kojim sam razgovarao u glavnom stožeru vojske, smještenom u njegovoj obiteljskoj kući, koja sve više postaje noćna mora novim beogradskim vlastima.</p>
<p>»Morate li svoj cilj ostvariti oružjem? Zar nema nekog drugog rješenja koje bi vas moglo zadovoljiti?«, pitao sam Musliua, misleći pritom na najavljene pregovore koje Beograd namjerava uskoro započeti s predstavnicima albanskih stranaka juga Srbije.</p>
<p>»Naravno da oružje nije neminovnost, ali mi želimo odstupiti od naših ciljeva! Mislim da se na ovome području ne može postići stabilnost dok se u konačnom rješenju ne povežu krize na Kosovu i Preševskoj dolini. Neka se sjeverni dio Kosovske Mitrovice, u kojem žive Srbi, priključi Srbiji, a nama se, kao dio pogodbe, omogući pripajanje Kosovu«, odgovorio mi je Musliu, čiji vojni životopis, kao i većini pripadnika UÇPMB-a, uključuje angažman u Oslobodilačkoj vojsci Kosova (UÇK - Ushtria Çlirimtare e Kosovë) tijekom burnih ratnih godina na Kosovu. UÇPMB se prvi put u javnosti pojavljuje 26. siječnja 2000. godine u selu Dobrosin, tijekom sprovoda dvojici braće albanske nacionalnosti, Ise i Shaipa Saqipija, koje su ubili »srpski policajci«. Bilo je to razdoblje kad je nastavljeno suđenje za verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> dvojici poznatih albanskih aktivista, Rize Halimija (gradonačelnika Preševa) i Sevdaila Husenija (pisca i borca za ljudska prava), a ubojstva osam Albanaca pokrenula tisuće Albanaca na napuštanje domova i sklanjanje na Kosovo, u Gnjilane, Uroševac i Vitinu.</p>
<p>»Situacija s 'paramilitarcima' koji su bili napustili Kosovo i rasporedili se po našem kraju postala je jednostavno nepodnošljiva. Samo je na kontrolnom punktu ispred Konçula bilo 120 policajaca, dok su okolna brda vrvjela vojnicima Prištinskog korpusa, koji, navodno, nisu uopće bili u 'zaštićenoj zoni'. Odlučili smo krenuti i - krenuli. Prvo selo koje smo oslobodili bilo je Dobrosin, pa Veliki Trnavac (selo s više od 2000 kuća, op.a.), Konçul (21. listopada 2000. godine!) i, većim dijelom, Luçani, koje smo, u stvari, cijelo oslobodili, ali, nakon potpisivanja primirja, Srbi su podlo iskoristili naše zatišje i ušli u dio sela. Tamo nas sada dijeli samo jedan potok, samo 50 metara«, priča Musliu.</p>
<p>Područje u kojem se nalaze sela što ih je Shefket Musliu nabrojao nalazi se u tzv. sigurnosnoj zoni Kosova, koja je na pojedinim mjestima široka i do 10 kilometara i koja bi, u stvari, trebala biti potpuno razvojačena na osnovu Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. No, s obzirom da je to područje, umjesto jamca sigurnosti, postalo novo ratno poprište, međunarodna zajednica je odlučila, znatno prije nego li je to namjeravala, ponovno dopustiti razmještanje trupa Vojske Jugoslavije na granice Kosova. Razmještanje je dosad obavljeno gotovo u cjelini, osim na području Zone B, u kojoj se nalaze postrojbe UÇPMB-a, a koje se prostire u dužini od oko 80 kilometara. Ugledni američki tjednik Newsweek je u jednom od posljednjih brojeva u tekstu »Duhovi Balkana nikada ne umiru« naveo da postupno ukidanje sigurnosnih zona, »koje albanski pobunjenici počinju koristiti za svoje napade, treba omogućiti Vojsci Jugoslavije da postane strožija i djelotvornija u suzbijanju pobune«. No, kakve bi uistinu bile posljedice odluke da se Vojsci Jugoslavije »dopusti« ulazak u Zonu B, ako se već govori o potrebi dopuštenja za takvu akciju? Na koncu, kao da se Vojska Jugoslavije već tamo ne nalazi!!! Ni kilometar zračne linije od mjesta gdje smo razgovarali sa Shefketom Musliuom pokazan mi je bunker na vrhu jednog brda gdje se nalaze pripadnici Vojske Jugoslavije...</p>
<p>»Vojska Jugoslavije nikada neće ući na područje koje mi kontroliramo, ma što se tko dogovorio! Mi trenutno poštujemo primirje i možemo još dugo čekati, ali povratka na staro neće biti«, odlučan je Musliu pritom, vjerojatno, misleći na pregovore koje uime beogradskih vlasti vodi potpredsjednik Vlade Republike Srbije, Nebojša Čović, s političkim predstavnicima Albanaca na jugu Srbije. »Koliko trenutačno imate ljudi pod oružjem?«, pitao sam podsjetivši Musliua na brojku od 3.000, koja se najčešće spominje u inozemnim medijima kad se piše o UÇPMB-u. »Mogu samo reći da je svaki Albanac koji ovdje živi potencijalni vojnik UÇPMB-a i to Srbi jako dobro znaju, zbog čega se, uostalom, i ne odlučuju na veliku ofenzivu. A nemojte smetnuti s uma da je u Preševskoj dolini više od 100.000 stanovnika albanske nacionalnosti, koji tu čine više od 90 posto stanovništva!«, odgovara Musliu.</p>
<p>Za razliku od Makedonije, u kojoj se tek u tragovima nazire potpora koju albanske političke stranke pružaju tamošnjim kačacima, u Preševskoj dolini su svi albanski čimbenici u potpunom suglasju s UÇPMB-om. Štoviše, vojni i politički predstavnici preševskih Albanaca susreli su se 4. veljače u selu Veliki Trnavac da bi usvojili zajedničku platformu za buduće pregovore s Beogradom. Međutim, dok ministar vanjskih poslova SRJ, Goran Svilanović, smatra da Albanci sami trebaju odlučiti o svojim predstavnicima na pregovorima, jugoslavenski predsjednik, Vojislav Koštunica odlučno se protivi mogućnosti da u albanskom pregovaračkom timu budu UÇPMB-ovci. »Oni mogu posredno izraziti svoje stavove, mogu nastojati utjecati ili, pak, ucjenjivati vlastitu zajednicu, ali ljudi koji su se latili oružja nisu legitimni predstavnici Albanaca«, izjavio je Koštunica.</p>
<p>Međutim, takav stav Vojislava Koštunice kao da previše ne brine Shefketa Musliua koji uzvraća: »Vojislav Koštunica samo pokazuje da nije ništa drukčiji od Miloševića, pa, dakle, ne možemo govoriti ni o nekakvim promjenama u Beogradu. Uostalom, što Koštunica ima govoriti o oružju kad je svima nama dobro u sjećanju ostalo njegovo slikavanje u Kosovskoj Mitrovici s kalašnjikovim u ruci?! Pa, kakvo bi mi to trebali imati povjerenje u njega? Mi imamo legitimitet jer nas podržava lokalno stanovništvo!«</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>U središtu Zagreba igračke od drveta i bicikli umjesto automobila </p>
<p>U povodu obilježavanja 22. travnja</p>
<p> - Dana planeta Zemlje u Zagrebu su u nedjelju organizirani različiti ekološki programi.</p>
<p>Organizator programa, Zelena akcija, postavila je na Cvjetnom trgu pano s materijalima korištenim u svojim akcijama tijekom protekle godine. Na »Eko placu» u Margaretskoj ulici postavljeni su štandovi na kojima se mogla kupiti vegetarijanska hrana i pčelinji proizvodi. Ekološko planinarsko društvo izložilo je prigodne eko-igračke od drveta, obojene prirodnim bojama. Na štandu Zagrebačkog društva za zaštitu životinja građani su potpisivali peticiju protiv ubijanja životinja.</p>
<p>Na Cvjetnom trgu organizirane su dječje eko-radionice, na kojima su mališani izrađivali planet Zemlju od kaširanog papira te slagali eko-puzzle od kartona. Svoje eko-proizvode kasnije su mogli objesiti na »drvo života», u čijoj su izradi također mogli sudjelovati.</p>
<p>Na slikarskoj radionici na temu »Bicikl» djeca su izrađivala bicikle od žice kako bi poručila odraslima da automobil nije zdravo prijevozno sredstvo. Građani manje skloni likovnom izražavanju mogli su se uključiti u »Školu za žongliranje» i tako naučiti i tu vještinu.</p>
<p>Na Dan planeta Zemlje nije izostalo niti scenske umjetnosti. Grupa »Zmag« i Zagrebačko kazalište mladih pripremili su predstavu »Plavi planet», a u glazbenom djelu programa gitaru su odsvirali Snoopy i Denis. </p>
<p>Akcija se nastavila čišćenjem Savskog nasipa od mosta Slobode do Zrinjevačkog dječjeg parka. U glazbenom programu nastupili su popularni izvođači, a nakon toga organiziran je prigodni vegetarijanski ručak. Od 20 sati u Klubu Močvara priređena je izložba eko-plakata, a nezavisni teatar »Barake« iz Kutine održao je prigodnu predstavu.</p>
<p>Zelena akcija najavila je za nedjelju i čišćenje obale zagrebačkog jezera Bundek. Međutim, zbog lošega vremena, akcija je odgođena za 12. svibnja. Istoga datuma održat će se na Bundeku i spektakl »Krijes koncert«, koji se, također zbog lošeg vremena, ove nedjelje nije mogao organizirati. </p>
<p>Obilježavanju Dana Zemlje odazvali su se i članovi SDP-a Grada Zagreba, organizacijom akcije čišćenja nekadašnje reprezentativne gradske vile »Rebar« na Sljemenu. Čišćen je i vrh Sljemena, skijaške staze i okoliš planinarskih objekata. Unatoč lošem vremenu i povremenoj kiši, Zagrepčani su pokazali da znaju i mogu voljeti prirodu... (duž)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kita zalili vodom kako bi se »bolje osjećao...«</p>
<p>Spomenik »Zagrebačkom kitu« (Mesocetus agrami) s ugrađenim replikama njegovih ostataka svečano je otkriven u nedjelju, na Dan planeta Zemlje, iznad potoka Sutinska vrela u Podsusedu. Replika kita te spomen-ploča postavljeni su u blizini ruševina Susedgrada, gdje su sredinom 19. stoljeća pronađeni ostaci »Zagrebačkog kita« stari između 11 i 13 milijuna godina.</p>
<p>Za dobro raspoloženje na ovoj svečanosti pobrinuli su se članovi Kulturno-umjetničkog društva »Klas« iz Podsuseda, dok je bračni par Pirc, višestruki državni prvaci u skakanju padobranom, izveo prigodan skok, spustivši se padobranima u blizini spomenika. Da bi se kit »osjećao « dobro, mnogobrojni Podsuseđani zalijevali su ga vodom iz vatrogasnog šmrka.</p>
<p>Iako je najavljen dolazak zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, umjesto njega, svečanosti je prisustvovao pročelnik Gradskog ureda za kulturu Dragutin Palašek. </p>
<p>Projekt spomenika ostvaren je u okviru akcije »Zagreb dok ga još ni bilo-prije 1094«, u suradnji s Udrugom za zaštitu okoliša »EKO - 2000« iz Podsuseda. Autori akcije su Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radnička knjižnica preuredit će se u suvremenu studijsku čitaonicu </p>
<p>Stanje većine zagrebačkih gradskih knjižnica daleko od dobrog / Lani nabavljeno 69.500 svezaka, iako bi Zagrebu, prema međunarodnim standardima, trebalo godišnje oko 180.000 / Podsljemenski dijelovi Zagreba odsječeni od knjižnica / Obnova Radničke knjižnice nakon punih 35 godina čekanja</p>
<p>Mnogi bi stanovnici Zagreba svoju svakodnevicu teško zamislili bez Knjižnica grada Zagreba. No, stanje je većine knjižnica daleko od dobrog. Glavni je razlog tomu nedostatak novca. </p>
<p>Prošle je godine nabavljeno 69.500 svezaka knjiga, iako bi grad veličine Zagreba, prema međunarodnim standardima, na godinu trebao nabavljati oko 180.000 svezaka knjiga (200 novih svezaka na 1.000 stanovnika). Gradski ured za kulturu odlučio je povećavati svote namijenjene otkupu knjiga, pa bi za nekoliko godina grad ipak trebao dostići međunarodne standarde. </p>
<p>Uz problem informatičkog umrežavanja knjižnica, zbog prilično zastarjele opreme, velik su problem loši prostori u kojima su smještene brojne knjižnice (primjerice August Cesarec, Novi Zagreb, Marin Držić). Problem predstavlja i činjenica što su podsljemenski dijelovi grada praktički odsječeni od knjižnica, odnosno stanovnicima tih dijelova grada knjiga je teško dostupna. </p>
<p>Neodgovarajući prostor</p>
<p>Knjižnica s vjerojatno najviše problema jest Knjižnica Božidara Adžije, popularna Radnička. Knjižnica raspolaže sa 166.799 svezaka knjiga i 9.781 sveskom novina i časopisa, smještenih na 900 četvornih metara. Knjižnica ima dvojaku namjenu. Osim što je narodna, ona je i jedina specijalizirana knjižnica za društveno-humanističko područje. Stoga ne čudi što je dvije trećine knjižnoga fonda posvećeno znanosti. Radnička je knjižnica danas u doista nezavidnoj situaciji. Osim teškoća s nabavom knjiga, njezin je najveći problem neodgovarajući prostor. Iako je jedan od rijetkih u gradu koji je projektiran kao knjižnica, više ne zadovoljava potrebe korisnika. Na veća ulaganja čeka se već 35 godina, a knjižnicu nije moguće proširiti. </p>
<p>No, prema riječima voditeljice knjižnice Dragice Previšić, postoje projekti za njezino preuređenje, koje je, prema informacijama koje ima iz Grada, uskoro moguće očekivati. </p>
<p>Zaštita knjiga</p>
<p>Preuređenjem bi se prostor u depoima ekonomičnije iskoristio postavljanjem tzv. kompaktusa (polica na tračnicama). Na taj bi se način uštedjelo oko 50 posto prostora. Osiguralo bi se i više prostora za čitače dnevnog tiska - umjesto sadašnjih šest, bilo bi čak 14 mjesta. Korisnici bi raspolagali i većim prostorom za kompjutorsko pretraživanje, a bilo bi im dostupno i više knjiga u izravnom pristupu. U sklopu preuređenja knjižnice sve bi se knjige zaštitile elektronskim kodom. </p>
<p>Velika je želja osoblja Radničke knjižnice stvoriti suvremenu studijsku čitaonicu. Ona postoji i danas, ali je malena i nefunkcionalna. Nakon završetka preuređenja knjižničkog prostora djelatnici Knjižnice planiraju pokrenuti tribinu na kojoj bi se raspravljalo o temama iz društveno-humanističkog područja. </p>
<p> - Ponosna sam što je Radnička knjižnica još prije 46 godina inicirala Književni petak, tribinu koja traje i danas. Takav dugogodišnji život, nadamo se, imat će i naša buduća tribina, rekla je Dragica Previšić. (Tihomir Ponoš)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Linija Ljubljanica-Stenjevec mijenja trasu</p>
<p>Obavještavaju se korisnici autobusne linije 117 Ljubljanica</p>
<p> - Stenjevec da će od ponedjeljka, 23. travnja, zbog nastavka radova na rekonstrukciji Samoborske ceste, linija promijeniti dio trase te neće kao do sada prometovati Lončarevom ulicom. U smjeru Stenjevca prometovat će Škorpikovom i Samoborskom ulicom do krajnjeg stajališta u zoni križanja Stenjevečke s ulicom Hrvatskih branitelja, a u smjeru terminala Ljubljanica prometovat će od početnog stajališta u Stenjevečkoj ulici (kod bifea »Eurotalent«) Samoborskom i Škorpikovom ulicom. U primjeni će biti vozni red koji se koristio prije početka radova. Navedena organizacija trajat će do završetka radova koji se očekuje za oko 90 dana.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Izabrana »najklinceza« Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - U organizaciji Zaprešićkih manekena tijekom vikenda je u Zaprešiću održan izbor najklinceze Zagrebačke županije i grada Zagreba.</p>
<p>Od 15 djevojčica u dobi od pet do devet godina, za najljepšu klincezu izabrana je šestogodišnja Zaprešićanka Maja Jurić, koja će zastupati Zagrebačku županiju i grad Zagreb na polufinalnom izboru za najklincezu Hrvatske.</p>
<p>Bila je to ujedno prigoda da Zaprešićki manekeni na čelu s voditeljicom prof. Maricom Barišić proslave 13. obljetnicu rada i djelovanja na hrvatskoj modnoj sceni. Izbor najklinceze pratio je i bogat zabavni program gdje su mališani iz čitave Zagrebačke županije i grada Zagreba dobili prigodu pokazati svoje pjevačke, plesne, lirske, glumačke i manekenske talente.</p>
<p> Ovu su iznimno posječenu priredbu svojim sudjelovanjem dodatno uveličali domaćini - Zaprešićke mažoretkinje, Jelačićke, zbor Glazbene škole Zlatko Baloković, Zaprešićke zlatnice, plesna grupa Zlatni mrav i Plemićka mladež grada Zaprešića.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Turska oslobodila 23.000 zatvorenika</p>
<p>ANKARA, 22. travnja </p>
<p> - Više od 23.000 zatvorenika oslobođeno je u subotu i nedjelju iz turskih zatvora na temelju Zakona o amnestiji usvojenog 13. ožujka ove godine. </p>
<p> Kako je nagovijestio Metin Yalman, glasnogovornik predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera, postoji mogućnost da se oslobodi i oko 250 zatvorenika koji su još 20. listopada stupili u štrajk glađu. Zbog opće iscrpljenosti organizma u protekla dva tjedna umrlo je četrnaest sudionika tog prosvjeda do smrti. Sezer je od zatvorenika zatražio da prekinu svoju samoubilačku akciju, pozvavši istodobno vladu premijera Bulenta Ecevita da prihvati neke od zahtjeva štrajkača.</p>
<p> Turski predsjednik je posebice pozdravio odlučnost vlade da izmijeni proturječni članak 16 antiterorističkog zakona. Sezer je, također, poručio da će iskoristiti ustavne ovlasti kako bi amnestirao sve sudionike prosvjeda glađu. Takav predsjednikov pristup je u skladu sa zahtjevima Europske unije (EU) i više nevladinih međunarodnih organizacija koje se zalažu za oslobađanje većine političkih zatočenika. </p>
<p> Postoje mnogi znaci da bi predsjednikova nakana o oslobađanju štrajkača glađu mogla dovesti do novog sukoba s premijerom Ecevitom. On se, naime, oštro suprotstavlja izlaženju u susret bilo kakvim štrajkačkim zahtjevima. Istaknuo je kako turski zatvori više neće biti glavni stožeri terorizma. Time je dao do znanja da se više neće, kao ranije, dopustiti izdržavanje kazne u velikim zatvorskim prostorijama u kojima je bilo smješteno po pedeset i više zatvorenika. Turske snage sigurnosti izvršile su u prosincu prošle godine pravu ofenzivu na dvadesetak zatvora širom zemlje. Tom prilikom u manje zatvorske ćelije prebačeno je oko 1.000 političkih zatvorenika, mahom ljevičara. To je dovelo do pravog vala pobune u zatvorima i sukoba, čiji epilog je bio - 32 ubijene osobe, među kojima su i dva policajca.</p>
<p> Računa se da trenutno u turskim zatvorima ima oko 35.000 zatvorenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Brod s 900 ilegalnih imigranata na jugu Italije</p>
<p>RIM, 22. travnja</p>
<p> - Brod s više od 900 ilegalnih imigranata treba biti dotegljen u talijansku luku Gallipoli na jugu zemlje, objavila je u nedjelju talijanska obalna straža. »Mislimo da je riječ o više od 900 osoba, među kojima su trudnice i djeca«, izjavio je glasnogovornik obalne straže. On nije mogao reći odakle je stigao brod s imigrantima, navodeći samo da je brod u subotu u ponoć uputio obalnoj straži poziv za pomoć. Stotine izbjeglica stižu svaki mjesec na jug Italije u potrazi za boljim životom u Europi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Endeavour isporučio robotsku ruku</p>
<p>CAPE CANAVERAL, 22. travnja </p>
<p> - Svemirski raketoplan Endeavour pristao je u subotu uz Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) nakon dvodnevnog putovanja. u misiji dopremanja robotske ruke nove generacije koja bi trebala pomoći pri izgradnji i održavanju stanice. »Pristali smo«, rekao je zapovjednik raketoplana Kent Rominger nakon što je svemirska letjelica mase 100 tona pristala uz dok 95 milijardi dolara vrijedne svemirske stanice. Endeavour je stigao na svoje odredište u 14:00 h po GMT-u, pola sata kasnije nego što je to bilo predviđeno.</p>
<p> Rominger je tijekom pristajanja primijenio novi manevar, koji je dosad samo jednom isproban. Sljedeći korak - i najriskantniji potez misije - obavit će druga dva astronauta Endeavoura, Chris Hadfield i Scott Parazynski. Oni će izaći u svemir kako bi instalirali i aktivirali robotsku ruku službenog naziva Canadarm 2, dugačku 17 metara.</p>
<p> Operacija stavljanja u funkciju robota, koji je poznat i pod nazivom Velika ruka, trebala bi se provesti u nedjelju.</p>
<p> »Doprema Canadarma je zapravo ključna za sastavljanje preostalih dijelova svemirske stanice«, rekao je direktor misije Phil Engelauf. »Trenutno se nalazimo u fazi sastavljanja stanice u kojoj se nove komponente više ne mogu ugrađivati bez dodatne pomoći koju će osigurati ova nova ruka«, dodao je Engelauf. Za izradu robotske ruke primijenjena je najsuvremenija tehnologija, a projetktirana je tako da može dosegnuti sve dijelove svemirske stanice i obavljati posao koji bi radio neki divovski astronaut. Kad završe s instaliranjem robotske ruke, astronauti iz Endeavoura sastat će se u ponedjeljak s tri astronauta koji borave u još uvijek nedovršenoj svemirskoj stanici. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vitamin C povezuju sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti</p>
<p>Ne možemo vratiti vrijeme unatrag, nopostoji nešto što nam može omogućiti veću kontrolu nad životom. Nova istraživanja ukazuju da ljudi koji dnevno unose u sebe veće količine vitamina C mogu duže živjeti, jer na taj način smanjuju rizik od srčane bolesti.</p>
<p>U desetogodišnjoj studiji, u kojoj je ispitivano11.348 odraslih osoba, muškarci u grupi koja je uzimala veće doze C vitamina, imali su 41 posto manju smrtnost za vrijeme tog perioda, nego muškarci iz grupe koja je primala putem hrane manje od 50 mg tog vitamina dnevno. Prva skupina uzimala je dnevno, u prosjeku, 300 mg (od toga barem 50 mg putem hrane, a ostatak u obliku farmaceutskih preparata - multivitamina). Vjerojatnost da će umrijeti od srčanog oboljenja bila je 45 posto manja kod muškaraca u grupi visokih doza C vitamina, nego u grupi s malim dozama. Žene u grupi visokih doza C vitamina imale su 10 posto manju ukupnu smrtnost i 25 posto manju smrtnost uzrokovanu srčanom bolesti.</p>
<p>Prof. James Enstrom, epidemiolog s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, kaže: »Proučavam vitamin C već duže vrijeme, ali nisam očekivao tako velike učinke«. Ustvari, taj je profesor pokušao ispitivati i druge faktore prisutne u životu i ponašanju ljudi koji mogu također igrati ulogu u povećanju dužine života međutim po njegovim nalazima, vitamin C je bio visoko pri vrhu zajedno s ostalim važnim faktorima. On drži da je vitamin C podruje u koje treba znanstveno dublje ući. Prof. Enstrom dodaje: »U zadnjih 20 godina smrtnost od srčanih oboljenja smanjena je upola. U tomistom periodu povećala se upotreba vitamina C. Provedena studija ukazuje na jaku vezu između te dvije činjenice«. Ključna se tvar u vitaminu C može biti u njegovim antioksidantnim svojstvima, tj. u blokiranju aktivnosti molekula kisika koje oštećuju stanice i koje mogu pridonijeti pojavi srčane bolesti. Premda je vitamin C pokazao svoj učinak, ipak njegova redovna upotreba može također ukazati da je dotični čvojek sklon i drugim zdravim i korisnim ponašanjima, koja pridonose dužem životu. »Tko uzima vitamin C svaki dan, vjerojatno ima i druge zdrave navike u svom životu«, kaže prof. Enstrom. </p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Autorsko kazalište s novim piscima</p>
<p>Ministar Kulture, Antun Vujić, otvorio 11. Marulićeve dane, festival hrvatske drame i autorskog kazališta u splitskom HNK-u / Borislavu Vujičiću dodijeljena nagrada »Marin Držić« za najbolji dramski tekst </p>
<p>SPLIT, 22. travnja</p>
<p> - »Hrvatski dramski tekst i književnost su živi, imamo autorsko kazalište, nove generacije pisaca i umjetnika. Potvrda tome su prijavljene i izabrane predstave koje će u slijedećih nekoliko dana živjeti na splitskoj pozornici«. Tim riječima ministar kulture Antun Vujić u subotu navečer u splitskom HNK otvorio je 11.Marulićeve dane, festival hrvatske drame i autorskog kazališta što će se na nekoliko gradskih pozornica održavati do 29. travnja.</p>
<p> Prigodnim riječima publici se obratila i potpredsjednica festivalskog vijeća, glumica Ana Karić istaknuvši da je ovogodišnji festival u znaku suvremene drame, novih autorskih promišljanja ali dostiže i hrvatsku dramsku baštinu. Iste večeri dodjeljene su i nagrade Ministarstva kulture »Marin Držić« za najbolja dramska djela u 2000. godini. Prva nagrada uručena je Borislavu Vujičiću za tekst »Pir pepela«. Po mišljenju stručnog žirija, Ante Lederera, Sanje Ivić i Darka Lukića, riječ je o iznimno dobro, štoviše uzbudljivom napisanom dramskom tekstu, rukopisu prepoznatljivo iskusnoga autora ali koji se po svojim obilježjima ne prepoznaje kao tipično »vujičićevski«.</p>
<p> Radnju svoje »Tragedije u dva dijela«, autor je smjestio u ured ravnatelja nekog zatvora. Druga nagrada otišla je u ruke Filipa Nole za dramu »Jukebox, Melita«. Žiri nije nimalo dvojio oko toga da je tekst namjerno pisan kao predložak za igru, građa za kazališnu predstavu, a u obrazloženju nagrade upozorava na Nolino diskretno, ali jasno upisivanje vlastite slike scenskog života u djelu koje dotiče brojne ljudske situacije. Treću nagradu ravnopravno su podijelili Ivana Sajko za dramu »Rebro kao zeleni zidovi« i Milko Valent za tekst »Gola Europa«. U potpuno nekonvencionalnoj formi pisma Ivane Sajko isprepliću se monolozi s kratkim scenama, a žiri je mišljenja da u toj igri ništa nije slučajno ili ishitreno. »Gola je Europa« Milka Valenta na 30-tak ispisanih kartica predstavlja nekoliko života i ljudi što su se zatekli na ovim prostorima te na pomalo neobičan način dokazuje kako se od naizgled potrošenog rješenja može sačiniti zanimljivo djelo. Nagrade je autorima uručio član ocjenjivačkog suda Darko Lukić. Kazališni program otvorile su tri glumice zagrebačkog kazališta »Epilog« - Doris Šarić Kukuljica, Ksenija Pajić i Mladena Gavran. Izvele su dramu »Sve o ženama« Mire Gavrana u režiji Nine Kleslin i tako službeno označile početak natjecateljskog djela Marulićevih dana. Festivalski izbornik Ozren Prohić je od tridesetak ponuđenih, izabrao 12 predstava kazališta iz Zagreba, Osijeka, Varaždina, Rijeke i Splita te gostujućih družina iz Bosne i Hercegovine i Njemačke. Predstave su mahom oslonjene na suvremeni govor novije autorske generacije koja propituje živi svijet oko sebe, bavi se intimnim i uskim lokalnim temama, odgovara zovu modernog vremena i reagira na bliski poticaj. Na potpisu autora s festivalskog repertoara nalaze se Filip Šovagović, Elvis Bošnjak, Robert Perišić, Miljenko Jergović - imena koja u traženju kazališnog autorskog trenutka potiču živu scensku proizvodnju. Predstave odabrane za 11. Marulićeve dane natječu se za nagrade »Marul« u deset različitih kategorija, a presudnu riječ imat će članovi ocjenjivačkog suda Ivo Brešan, pisac, Sandrine Sabbri, kazališna kritičarka iz Švicarske, Zrinko Ogresta, redatelj, te glumci Vili Matula i Galliano Pahor.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Artificijelnost suvremene opere</p>
<p>21. Muzički biennale Zagreb / Premijera opere »Marco Polo« Tana Duna u Hrvatskom narodnom kazalištu / Izvedbene vrijednosti predstave redatelja Krešimira Dolenčića i dirigenta Igora Kuljerića premašuju kvalitetu djela</p>
<p>Fenomen nezaustavljivog procesa Globalizacije zaokupio je kreativna promišljanja u pripremi i osmišljavanju ovogodišnjeg, 21. Muzičkog biennala Zagreb. Odabir kineskog skladatelja Tana Duna i njegove opere »Marco Polo« za svečano otvorenje festivala u Hrvatskome narodnom kazalištu uklapa se u takva promišljanja. Kineski skladatelj koji se otisnuo na usavršavanje u Ameriku i prihvatio američki način života dobio je za brojne svoje uspješne skladbe nagrade u Americi, Europi i Japanu. Globalnu slavu pokupio je kao ovogodišnji filmski glazbeni Oscarovac za glazbu filma »Tigar i zmaj«.</p>
<p>Tan Dun utkao je u svoju operu o putniku od Italije (Korčule?) do Kine raznolike jezike, kulture i vremenska razdoblja. Ona se odvijana tri metaforičke razine - kao fizičko, duhovno i glazbeno putovanje. U glazbi je želio spojiti ili pomiriti različitosti operne tradicije Istoka i Zapada kompilirajući stilske obrasce, od pekinške opere do puccinijevskih, stravinskijevskih i mahlerovskih utjecaja. Njegov je relativno prozračan orkestar klasičnog sastava s pridodanim glazbalima kao što su sitar ili tibetski rogovi rogovi. Pjevački izraz temelji se na čestom korištenju falsetnog pjevanja, vokaliziranju i onomatopeji. Apstraktni libreto Paula Griffithsa je na engleskom, kineskom, talijanskom i njemačkom jeziku.</p>
<p>Istočnjačka egzotika od baroka nadahnjuje operne skladatelje. I ovdje su se postaje Marcova putovanja kao simbola vječitog čovjekovog procesa - Srednji Istok, Indija, Tibet, Mongolija, Kina - pokazale kao zahvalan materijal. Unatoč apstrakciji, Griffithsov libreto pruža mogućnost za stabilnu dramaturšku okosnicu, dok Dun zanatski vješto barata opernom formom u građenju i nizanju prizora. Slojevitosti pridonosi podijeljenost naslovnog lika. Marco - u izvrsnoj, nadahnutoj izvedbi Renate Pokupić - strastveno žudi za avanturama, za razliku od Pola koji akumulira spoznaje i iskustvo.</p>
<p>Izvedbene vrijednosti predstave nadmašuju kvalitetu djela. Za to je najzaslužniji redatelj Krešimir Dolenčić koji je sa žarom pristupio toj »operi u operi« i iskoristio mogućnosti pozornice i ansambla Zagrebačke opere. Ostvario je dinamičnost modernog opernog teatra koji nije nužno uvjetovan suvremenošću djela. Oslikao je svijet u čija je sjećanja utkana budućnost koja dolazi prije prošlosti. U igru stvarnih ljudskih bića, sjena i elemenata iz prirode snažno je potakao soliste i zbor, te svoje suradnike. Hans Georg Schäfer funkcionalno je, s brzim promjenama, osigurao scenu za raznolike svjetove putovanja. Kostimograf Tonči Vladislavić snažnim je kolorizmom istakao likove, naročito odličnu Šeherezadu. Atmosferu tajanstvenosti dočaravao je scenski pokret Blaženke Kovač.</p>
<p>Dirigent Igor Kuljerić precizno je s ansamblom uvježbao djelo. Zbor se pokazao odlično disponiranim za neuobičajni zadatak (uvježbala Silvana Čuljak). Vrlo dobrom orkestru tek je pri kraju ponestalo koncentracije. Solisti su specifičan vokalni izraz usvojili kao da se njime često bave u čemu su im zasigurno od dragocjene pomoći bili savjetnici za vokalnu pripremu Steve Osgood i Svetanija Perić.</p>
<p>Solisti su pokazali doista mnogo. američki tenor Thomas Young kao spokojem ispunjeni Polo, virtoozne Adela Golac-Rilović kao Voda i Tamara Felbringer kao Šeherezada, Mahler i Kraljica i Stjepan Franetović kao Rustichello i Li Po. Čak i ovakva suvremena opera - praizvedena je 1996. - uvažava pjevačke fahove i traži glavne basovske atribute, dubine, što Ivica Trubić kao Kublaj-kan i Dalibor Hanzalek kao Dante i Shakespeare nemaju.</p>
<p>Višejezičnost i pjevačka izražajna sredstva što ih Tan Dun koristi u »Marcu Polu« odavno su iskušani. Glazbu me mu ne odlikuje izvornost ni osobnost nadahnuća. Ona zvuči kao da se ciljano želi dopasti publici različitih kulturnih ishodišta. Slojevima kojima je ispunio svoju opernu priču ne nedostaje maštovitosti, no još je stari dobri Wagner na glazbu pozornicu mnogo jasnije i snažnije donio filozofsku misao. Možda će Tan Dun u daljnjem rad izbjeći artificijelnosti kojoj je ovdje podlegao. Metropolitan je od njega naručio novu operu za 2005. godinu. »Marco Polo« nije uzor opere za 21. stoljeće.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Životna drama u operi</p>
<p>Osebujna ljepota avangardne engleske opere »Napudraj joj lice« izvedene u dvorani »Lisinski« kao dio programa 21. Muzičkog biennala Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - i pred zagrebačkom publikom je potvrđena osebujna ljepota avangardne opere »Napudraj joj lice« mladog, ali svjetski poznatog engleskog skladatelja Thomasa Adésa. Organizatori 21. Muzičkog biennala Zagreb doveli su sjajnu izvedbu međunarodnog komornog sastava, smjestivši predstavu na veliku pozornicu dvorane »Vatroslav Lisinski«, u spretnoj koprodukciji unutar ciklusa Lisinski subotom. Samo djelo nadahntuo je istinitom životnom dramom jedne engleske aristokratkinje koja je, kao čuvena ljepotica najotmjenijih salona završila život u staračkom domu. Ta životna priča u neku je ruku simbolički prisutna u libretu Philipa Henshera i sažeta na ansambl od četvero pjevača i orkestar od petnaest svirača. Osim glavnog lika, nazvanog jednostavno Vojvotkinja, ostali (sopran, tenor i bas) igraju različite likove u osam epizoda Vojvotkinja života.</p>
<p>Premda scenski pojednostavljena, predstava je sjajno realizirana u režiji Pamele Hunter i dekoru i kostimima Andreasa Becketa, s prijevodom libreta projiciranim na veliko platno, dok je s druge strane na samoj pozornici bio smješten komorni orkestar izvrsnog Musikwerkstatt ansambla iz Beča, pod ravnanjem engleskog dirigenta Huw Rhys Jamesa, osnivača i voditelja tog sastava. </p>
<p>Biografije svo četvoro pjevača bilježe brojne nastupe diljem svijeta. Na njihovu čelu američka sopranistica Tereza Ringholtz, po scenoskom liku ne sasvim prikladna legendarnoj ljepotici, vojvotkinji od Argylla, ali pjevačica lijepog glasa i potresne interpretacije, posebno u finalnom dijelu. Mlada finska koloraturna sopranistica Piia Komsi sjajno je svladala nemale vokalne zahtjeve svojih pet uloga u komadu, šarmantno apsolvirajući i neke delikatne scene. Isto je tako dobar bio mladi američki tenor Mark Beudart kao i australijski bas sonornoga glasa Steven Gallop. </p>
<p>Predstava je u cjelini bila na najvišem nivou i sigurno će znatno pridonijeti zanimljivosti i kvaliteti ovogodišnjeg Biennala i to ne, i po smjelosti koncepcije koja nam otvara poglede u glazbenu situaciju u svijetu danas, s ukazivanjem na vidike mogućeg daljeg razvoja. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Japanski saksofon</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Taj zanimljiv program posebna ugođaja predstavio je ugledni francuski saksofonist Claude Delangle, profesor Pariškog konzervatorija, kod njega su se usavršavali i mnogi naši vrsni saksofonisti. Kao uzorni pedagog i organizator, zaslužan za razvoj glazbenih mogućnosti saksofona, no prije svega kolosalni virtuozni glazbenik, inspirirao je i mnoge suvremene skladatelje da pišu za taj instrument. </p>
<p>Tako smo odmah na početku koncerta čuli »Misteriozno jutro« I i II za saksofon solo i za Kvartet saksofona, što je upravo za njega napisao Fuminori Tanada, a u izvedbi je sudjelovao također izvrsni Zagrebački kvartet saksofona. »Ne ja, već vjetar« za alt saksofon i amplifikator/reverberator zvuka napisao je Joji Yuasa, a »Zapad ili Večernja pjesma u jesen« za sopran saksofon i udaraljke Masakuzu Natsude inspiriran je korejskom glazbom. U izvedbi je sudjelovala i vrsna udaraljkašica Ivana Bilić.</p>
<p> Posebno je dojmljiva bila skladba Karen Tanaka »Noćna ptica« za alt saksofon i vrpcu kao romantična ljubavna pjesma puna nježnih šaputanja, boja i mirisa prirode. Na kraju je Claude Delangle ponovno uz Zagrebački kvartet saksofona u sastavu Dragan Sremec, Goran Merčep, Saša Nestorović i Matijaž Drevenšek praizveo skladbu Embellie koju je napisao Jummei Suzuki po uzoru na Gagaku, najstariju japansku tradicijsku glazbu.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstava na kotačima</p>
<p>Satiričko kazalište »Kerempuh« / Uz premijernu izvedbu »Mimoilazišta« škotskog dramatičara Stephena Greenhorna, u režiji Nine Kleflin / Bizarni spoj zagrebačkog uličnog govora i škotskih krajolika u pomalo razvučenom »akcijskom filmu za pozornicu«</p>
<p>Jedan čovjek, jedna daska, jedan val</p>
<p> - reći će Oblikovatelj u predstavi »Mimoilazišta«, premijerno izvedenoj u petak na večer na pozornici Satiričkog kazališta »Kerempuh«. I upravo ta simplificirana poruka trebala bi biti motom drame, točnije dramskog naputka za surfanje jednotračnim cestama, iz godine 1997., čiji je autor škotski dramatičar Stephen Greenhorn.</p>
<p> Putujući od zapadne Škotske do njezina sjevera, od Motherwella do Thursa, u dramskom predlošku koji se događa »na kotačima«, dvojica prijatelja Alex i Brian, po gotovo stereotipnim literarnim nacrtima tragaju za srećom. Na krovu »posuđene«, stare Lade, smještena je daska, simbol avanture, slobode i nekog boljeg svijeta, pri kraju puta, upravo će ona razriješiti nesporazume i ponuditi izlaz u odrastanju.</p>
<p> Greenhornova drama, lišena konvencionalne dramske strukture, po načelima fragmentalnog iskaza opisuje pustolovinu bijega ili putovanja i time se približava onim romanima ili filmovima čija se radnja isključivo zbiva na cestama i koji upravo tim »cestovnim avanturama« privlače pažnju gledatelja. Ironični odmaci, duhovite replike (koje su na žalost prekidane naglašenim aforističkim upadicama) te komično neočekivane situacije olakšavaju publici prohodnost kroz »Mimoilazišta« i čini ih na mjestima dopadljivim dramskim štivom koje istodobno nudi pogled na kartu Škotske i na izgubljenost dvadesetogodišnjaka zatočenih u tjeskobnom ozračju škotske provincije.</p>
<p> U zagrebačkom uprizorenju, u prijevodu Ksenije Horvat, radnja se događa u Škotskoj, ali su Greenhornovi junaci »posuđeni« iz nekih od prigradskih kvartova, njih svakodnevno susrećemo na ulici, oni su protagonisti našeg urbanog kaosa. Takva, pak, lokalizacija dramskog predloška rezultira bizarnim spojem zagrebačkog uličnog govora i škotskih krajolika u pomalo razvučenom »akcijskom filmu za pozornicu«, kako glasi podnaslov drame. Upravo je tu filmsku dramaturgiju nastojala slijediti redateljica Nina Kleflin, odvajajući prizore rezovima, odnosno u ovom slučaju prilično neinventivnim i često korištenim zatamnjenjima, te se poigravajući s elementima filmskog jezika.</p>
<p> Efektnim nastupom zagrebačke hip-hop skupine Tram 11 željela je još više istaknuti prostor kojem pripadaju obično-neobični karakteri »Mimoilazišta« i time privući gledatelje. Izostao je ritam što odgovara akcijskim filmovima, ona dinamičnost scenske radnje koja bi Greenhornovo fiktivno putovanje škotskim bespućima učinila zanimljivijim.</p>
<p> Scenograf Miljenko Sekulić odlično je riješio prilično zahtjevne prostorne promjene - platnom u pozadini i jednim trošnim modelom »Lade« što se kotura po pozornici. Kostimi Marije Šarić Ban su nenametljivo odgovarali scenskim zbivanjima, čiju je promjenu pratila atraktivna glazba Matka Šašeka - Koolade. U luku od pretjerane želje da se dopadnu publici do interesantnih ironičnih upada u dramu o bijegu, glumci su odgovarali dramskim izazovima Stephena Greenhorna. Simpatične bjegunce interpretirali su Goran Navojec, skloniji komičnim komentarima svoje uloge, i Mario Mirković, efektan u Alexovoj zbunjenosti. Tamara Garbajs prilično neupadljivo je predočila Mirren, Anita Matić ponudila je karikaturalne nacrte svojih likova, Tarik Filipović parodirao je tipske oznake ponuđenih karaktera, dok su Edo Vujić i Duško Gruborović korektno predstavili junaka i epizodistu s druge strane. I ova najnovija zagrebačka premijerna izvedba, s pozornice Satiričkog kazališta »Kerempuh«, pokazala je kako se već dugo i ustrajno naša kazališna publika i naš teatar na žalost mimoilaze.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbornik o Branku Vodniku </p>
<p>VARAŽDIN, 22. travnja</p>
<p> - Zbornik radova o Branku Vodniku, književnom povjesničaru i jezikoslovcu, predstavljen je u Varaždinu. Zbornik je rezultat prošlogodišnjega znanstvenog skupa o B. Vodniku, koji je održan u Zagrebu i Varaždinu. Na tom skupu je sudjelovalo 32 znanstvenika iz cijele Hrvatske, koji već više godina obrađuju djela hrvatskih književnih povjesničara. Branko Vodnik rodio se 1879. u Varaždinu, a umro je 1926. u Zagrebu. Napisao je brojne studije i rasprave. Kritike je potpisivao s Branko Drechsler. Ocjenjuje se da je B. Vodnik istaknut preteča suvremene znanstvene književne kritike. O njegovu djelu na predstavljanju zbornika govorili su akademici Josip Bratulić i Miroslav Šicel te prof. dr. Tihomil Maštrović. Bratulić je istaknuo kako je Vodnik istraživao područje hrvatske renesanse, baroka i narodnog preporoda, te da su Vodnik i njegovi suvremenici na području književne djelatnosti smatrali kako njihov rad služi ostvarivanju nacionalne ideje. Šicel je ocijenio da je Vodnik prvi naš značajniji sintetičar hrvatske književnosti, koje je pritom davao i svoje interpretacije. Maštrović je istaknuo da je Vodnik prvi moderni hrvatski književni povjesničar, a najznačajnije djelo - »Povijest hrvatske književnosti«, prvo takve vrste. O Vodniku je govorio i varaždinski književnik Ernest Fišer. Predstavljanje Zbornika priredili su varaždinska Matica hrvatska i Gradska knjižnica »Metel Ožegović« te Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izašla knjiga »Obrazovni film«</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja </p>
<p> - Prvi sustavni pregled povijesti hrvatskog obrazovnog filma od njegovih začetaka 1918. do danas - knjiga »Obrazovni film« Vjekoslava Majcena objavljena je u nakladi Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva.</p>
<p> Dosad se o obrazovnom filmu uglavnom pisalo u sklopu knjiga o povijesti filma, koje su većim dijelom bile posvećene igranom i komercijalnom filmu, ističe autor knjige Vjekoslav Majcen, dodajući da je film bio prvi medij uspješno korišten za obrazovanje širih slojeva pučanstva.</p>
<p> U hrvatskoj kinematografiji, koja se organizirano javlja 1917. osnivanjem prve »tvornice filmova«, »Croatia«, obrazovni film čini jednu od stalnih sastavnica. Snažnije se razvio od 1927., kada Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« film počinje koristiti u obrazovne svrhe. Namjenska filmska djelatnost Škole narodnog zdravlja nastavila se i nakon Drugog svjetskog rata, proizvodnjom filmova u »Nastavnom filmu« i »Zora filmu« te u »Filmoteci 16«. </p>
<p> Majcen ističe da je raznovrsnošću nastalih dijela, povijest obrazovnog filma dijelom i povijest razvoja dokumentarnog izraza, ali i razvoja fikcionalnog filma te stvaranja umjetničkog izraza na području filmske animacije.</p>
<p> Ipak, nagli razvoj audiovizualnih medija utemeljenih na digitalnoj tehnologiji pokazuje da je vrijeme klasičnog obrazovnog filma za nama, napominje Majcen, dodajući da je njegovo naslijeđe već postalo dijelom kulturne baštine i povijesnim dokumentom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Liga za prvaka i lige za ostanak</p>
<p>Zagreb, 22. Travnja</p>
<p> - Rezultati susreta 26. kola nogometnih lige za prvaka i lige za ostanak: </p>
<p>Liga za prvaka</p>
<p>Osijek - Hajduk Split 0 : 2 </p>
<p>Dinamo - Zagreb 2 : 0 </p>
<p>Varteks - Slaven B. 0 : 1 </p>
<p>Ljestvica lige za prvaka:</p>
<p>1. Dinamo 26 15 7 4 55 : 29 52 </p>
<p>2. Hajduk 26 15 6 5 49 : 20 51 </p>
<p>3. Osijek 26 14 6 6 53 : 34 48 </p>
<p>4. Slaven B. 26 10 10 6 32 : 25 40 </p>
<p>5. Varteks 26 10 8 8 45 : 39 38 </p>
<p>6. Zagreb 26 10 4 12 45 : 46 34 </p>
<p>Liga za ostanak:</p>
<p>Čakovec - Cibalia 0 : 0 </p>
<p>Marsonia - Rijeka 1 : 3 </p>
<p>Šibenik - Hr. Dragovoljac 3 : 1 </p>
<p>Ljestvica lige za ostanak:</p>
<p>1. Šibenik 26 10 5 11 33 : 34 35 </p>
<p>2. Čakovec 26 8 7 11 22 : 31 31 </p>
<p>3. Hr. Dragovoljac 26 7 7 12 31 : 49 28 </p>
<p>4. Cibalia 26 4 14 8 25 : 39 26 </p>
<p>5. Rijeka 26 6 5 15 21 : 38 23 </p>
<p>6. Marsonia 26 5 5 16 33 : 60 20</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Brodska Svjetlost »zaslijepila« Cibonu!</p>
<p>U prvoj utakmici četvrtfinala doigravanja košarkaši Svjetlost-Broda pobijedili Cibonu usred Zagreba,89-86. Tako su Brođani izborili meč-loptu u ovom četvrfinalnom ogledu, a priliku da je iskoriste imat će pred svojim navijačima u subotu</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Košarkaši Svjetlost-Broda pokrenuli su pravu senzaciju svladavši u prvoj utakmici četvrtfinalnog niza doigravanja Cibonu-VIP 89-86 (19-19, 26-23, 18-25, 26-19). </p>
<p> Tako su Brođani izborili meč-loptu u ovom četvrfinalnom ogledu, a priliku da je iskoriste imat će pred svojim navijačima u subotu.</p>
<p>Cibona je proteklog tjedna bila na mini pripremama u Poreču i očito joj je tenzija nakon osvajanja Kupa splasnula. Dobro se to vidjelo tijekom cijele utakmice u kojoj je Svjetlost-Brod odigrao nadahnuto, ali je na suprotnoj strani imao momčad koja je mislila da će pobjeda doći sama od sebe. To, međutim, nije mislio Sanjin Kalaica, kapetan Brođana, koji je odigrao velemajstorsku utakmicu, a odlučno su mu se pridodavali Arnel Dedić i Marko Piplović. S druge strane u momčadi Cibone tek je Josip Sesar odigrao pristojnu utakmicu, ostali daleko od najboljih igara, bezvoljni i bezidejni. </p>
<p>Svjetlost-Brod držao je rezultatski priključak tijekom cijele utakmice, a susret je odlučen nakon Mamićevog petog prekršaja te tehničke pogreške minutu i pol do svršetka susreta. Nakon toga stvar je u svoje ruke uzeo Sanjin Kalaica koji je 16 sekundi prije svršetka pogodio tricu za 87-86. Ciboni je ostao posljednji napad koji je Giriček pokušao brzopleto realizirati i dojam je, pod prekršajem, promašio Ciboninu pobjedu.</p>
<p> Sanjin Kalaica je tri sekunde do svršetka s crte sa slobodna bacanja zapečatio sudbinu Cibone i otvorio veliko slavlje svoje momčadi.</p>
<p>- Ovo je naša najdraža pobjeda, pokušali smo se spremiti za Cibonu i mislim da smo u tome uspjeli. Također, svojem klubu napravio sam štetu. Morat ćemo putovati i na treću utakmicu u Zagreb i tako potrošiti ionako skroman klupski budžet, skromno je nakon susreta pričao Dražen Štojs, trener Brođana, ni sam ne vjerujući da će njegova momčad uspjeti stići i do druge pobjede u ovom četvrtfinalnom ogledu.</p>
<p> Na drugoj strani, Neven Spahija još jednom je bezuspješno novinarima pokušavao objasniti uzroke petog prvenstvenog poraza na domaćem parketu ove sezone.</p>
<p>- Činjenica je da smo bili »teški«, što je i logično s obzirom na pripreme provedene u Poreču. Međutim, to nije nikakav alibi, niti tražim opravdanja za ovakvu igru. Ovo je ipak bilo previše. Ovo je sramota za mene kao trenera i moje igrače. Cibona kao klub si takvo što ne može dopustiti, pričao je Spahija, vjerujući da će njegova momčad ipak izboriti polufinale, jer kako on kaže, »kad dođemo pred zid onda smo najjači«.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA-VIP - SVJETLOST-BROD 86-89 (19-19, 23-26, 25-18, 19-26)</p>
<p>CIBONA-VIP: Longin 4, Kus 3, Sesar 22 (7-9), Planinić 4 (0-1), Prkačin 8, Lee 2, Giriček 18 (7-9), Skelin 8 (2-6), Awojobi 6 (2-2), Mamić 2, Nicević, Džidić 9 (0-2)</p>
<p>SVJETLOST-BROD: Norac 2, Stipanović 13 (1-2), Nenadić, Piplović 17 (6-7), Miličević, Štefanac 2, Dedić 18 (2-5), Šimić, Pezer, Čorić, Helbich 12 (1-3), Kalaica 25 (12-12).</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Anzulović (Zagreb), GLEDATELJA: 200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sanjin KALAICA</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Splićani teško do pobjede</p>
<p>SPLIT, 22. travnja</p>
<p> - Trebalo je dosta vremena košarkašima Splita da pronađu motiv u prvoj četvrtfinalnoj utakmici doigravanja za prvaka, protiv Zrinjevca na Gripama. Splićani su pobijedili 77-71, no bilo je očito da su već mislima u odlučujućoj četvrtfinalnoj utakmici Suprolige koju igraju u četvrtak protiv Efes Pilsena u Istanbulu.</p>
<p> Iskoristili su to gosti koji su nakon prvih deset minuta imali prednost od devet koševa. Naime, nakon vodstva »žutih« 6-5, košarkaši Zrinjevca su preuzeli stvari u svoje ruke i u osmoj minuti imali vodstvo 19-8. Na početku druge četvrtine u 11. minuti tricom Dujmovića Zagrepčani su poveli 23-11. Nakon toga domaći su ipak zaigrali mnogo bolje, pa su polako stizali zaostatak, a u 19. minuti tricom Gregova uspjeli su izjednačiti na 35-35. U drugom poluvremenu slijedi prava serija domaćina koji u 29. minuti vodili 55-46. Domaći su se, dakle, uspjeli vratiti u igru i na kraju pobijediti...</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE - ZRINJEVAC 77-71 (11-20, 24-18, 24-12, 18-21)</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić 10 (3-5), Gregov 10 (2-2), Tomeljak, Vujčić 18 (3-3), Žižić 4 (0-1), Rencher 8 (3-4), Ukić, Poljak 6 (4-4), Pašalić, Grgurević 8, Land 11 (2-3), Badžim 2 (2-2).</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić, Jelaska 5, Dujmović 15 (4-5), M. Morić 10 (4-8), Swanson 4 (2-4), Smiljanić 18, Bond 16 (3-5), Čolak 3, Lozić, Spudić</p>
<p>SUCI: Medan i Radović (obojica Dubrovnik), GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Podravci naslov prvaka!</p>
<p>SPLIT, 22. travnja</p>
<p> - Rukometašice Podravka-Vegete nove su prvakinje Hrvatske. Nakon što je u prvoj utakmici doigravanja u srijedu pobijedila u Koprivnici, a potom i u subotu u Splitu, Podravka je u nedjelju odigrala neodlučeno s odličnim Split-Kaltenbergom, 25-25. Bio je to dobar rukomet, Splićanke su vodile gotovo tijekom cijele utakmice, a problem je bio u tome što se počelo s greškama. Grčevitost na obje strane naročito kod Podravke jer se »moralo« osvojiti taj pehar što je na kraju i ostvareno. Rezultat se jako vagao jer su Splićanke imale izvanredne pojedinke od kojih treba posebno istaknuti Ines Tadić koja je dala deset golova, od toga dva iz sedmerca, ali isto tako i Goranku Panteljić, bez obzira što je zabila samo tri gora iz igle, a dala pet iz sedmeraca, bila je pokretač, mobilizator igre i splitska publika je bila super zadovoljna sa razvojem utakmice sve dok se nije dogodilo da Podravka po svom običaju jer ima čvrstu obranu izjednači ili pobijedi. Ovoga puta Podravka je pobijedila ali samo rezultatski budući da se utakmice u završnici prvenstva boduju pobjede dva boda a neriješene jedan bod pa je Podravka sa pet bodova ispred Split Kaltenberga. </p>
<p>Međutim, može se reći da je sjajno za hrvatski rukomet što su se Splićanke apsolutno približile Podravki u svim elementima igre. Igrale su poletno, hrabro, drsko... U sastavu Podravke mora se reći da je kapetanski odigrala Božica Palčić, da je Vreskova isto tako bila jako dobra, da je Barbara Stančin ponovila svoju priču pa je obranila deset udaraca a ispričavamo se što smo napisali i pripisali neke obrane Knezović jer je Barbara Stančin obranila šest udaraca. Najbolja pojedinka bila je Martina Raguž koja je dala devet golova., da su Splićanke izvrsni partner Podravci, da nije bez veze bila zapaljena atmosfera u Splitu i da su na kraju ipak pobjednice u sreći i suzama uzele pehar koje su zaslužile ali ne tako lako. </p>
<p>• Dvorana »Gripe 2«</p>
<p>SPLIT-KALTENBERG - PODRAVKA-VEGETA 25-25 (13-12)</p>
<p>SPLIT-KALTENBERG: Strunje, Širinić, Gudelj, Primorac, Ivandić, Ključić 2, Tadić, 10 (2), Zebić, Hrgović 2, Kovač, Pilipović, Panteljić 8 (5), Štević 3, Bralić</p>
<p>PODRAVKA-VEGETA: Stančin, Knezović, Vresk 4, Popović, Perčulija 1, Pensa 1, Palčić 5, Hodak 2, Raguž 9 (5), Mihoci 2, Hrg 1, Sirolec, Jurić, Đipalo.</p>
<p>SUCI: Cili (Zagreb) i Emanović (Sesvete), GLEDATELJA: 400</p>
<p>SEDMERCI: Split-Kaltenberg 8 (7), Podravka-Vegeta 7 (5)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Split-Kaltenberg 4 minute, Podravka-Vegeta 6 minuta</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Martina RAGUŽ</p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mladost prvak deseti uzastopni put</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Odbojkaši Mladosti zabilježili su i treću pobjedu na posljednjem »Final Fouru« u odbojkaškom domu »Bojan Stanić«. U okršaju 12. kola »mladostaši« su sa 3-1 (25-23, 17-25, 25-19, 21-25) nadigrali Electromagic, nakon čega im je uručen pokal za deseto uzastopno osvojeno prvenstvo Hrvatske. Drugo mjesto pripalo je odbojkašima Rijeke nakon 3-0 (25-14, 25-22, 25-13) pobjede protiv Varaždina, posljedne momčadi na tablici, dok je Electromagic prvenstvo okončao na trećem mjestu.</p>
<p>Iako su titulu prvaka osigurali praktički već na zadnjem »Final Fouru« hrvatski prvak je pružio hvalevrijedan nastup protiv motiviranih Kaštelana, koji su se pobjedom mogli probiti na drugo mjesto. No, uspjeli su tek zaslužiti jedan set, dok su ostale »mladostaši« sigurno okončali u svoju korist.</p>
<p>• Rezultati 12. kola: Mladost - Electromagic 3-1 (25-23, 17-25, 25-19, 21-25), Rijeka - Varaždin 3-0 (25-14, 25-22, 25-13); redoslijed: Mladost 32 boda, Rijeka 21, Electromagic 19, Varaždin 0. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Rahman nokautirao Lewisa u petoj rundi</p>
<p>BRAKPAN, 22. travnja</p>
<p> - Malo poznati američki boksač Hasim Rahman priredio je jedno od najvećih iznenađenja kada je u petoj rundi meča, koji održan u Južnoafričkoj Republici, desnim krošeom u bradu nokautirao apsolutnog svjetskog prvaka u teškoj kategoriji Lennoxa Lewisa. </p>
<p>Boksački kroničari Rahmanov uspjeh uspoređuju s onim Bustera Douglasa, koji je 1990. u Tokyu pobijedio Mikea Tysona, koji je tada bio na vrhuncu moći. Ovom pobjedom Rahman (28) je postao vlasnik titula po WBC, IBF i IBO verziji. Do ovog dvoboja Rahman je u karijeri zabilježio 34 pobjede i dva poraza, a Lewis 37 pobjeda i dvije neodlučene borbe. </p>
<p>»Zadnjih nekoliko tjedana više sam puta kazao da ćemo srušiti Lewisa prije šeste runde, i to se pokazalo točnim. Željeli smo navući Lewisa, i kad je bio previše samouvjeren stigla ga je kazna«, kazao je Rahmanov menadžer Stan Hoffman.</p>
<p>»Ne mogu vjerovati da se ovo dogodilo. Dohvatio me jednim dobrim udarcem i to je bilo to. No, poslije sam se dobro osjećao«, kazao je Lewis nakon dvoboja, istaknuvši kako bi što prije moralo doći do njihovog ponovnog susreta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo s mukom sačuvao vrh </p>
<p>Nogometaši Dinama su pobjedom 2-0 protiv Zagreba zadržali vodeće mjesto u prvenstvu / Iako rezultat sugerira drukčije, Dinamovi nogometaši nisu briljirali i svoju netaknutu mrežu mogu zahvaliti samo raspoloženom vrataru Tomislavu Butini / Boško Balaban ozlijeđen</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Uspjeli su Dinamovi nogometaši svladati Zagreb i pobjedom 2-0 (0-0) zadržali su bod prednosti na ljestvici ispred Hajduka. Do novih bodova »dinamovci« su došli znatno teže nego su mislili, znatno teže nego što su svladali »zagrebaše« četiri dana ranije u polufinalu Kupa. Uostalom, spoznaja da je Dinamov najbolji nogometaš bio vratar Tomislav Butina dovoljno govori o Dinamovu trnovitom putu do pobjede. Zadnjih pola sata »plavi« kao da nisu postojali na terenu, »curilo« je sa svih strana, posebno preko lijevoga boka i Butina je stalno bio na iskušenjima. Srećom po domaćina, vratar im je bio u odličnoj formi i u nekoliko je navrata sačuvao svoju mrežu nakon opasnih Zagrebovih pokušaja. Nameće se dojam da Dinamovi nogometaši muku muče s fizičkom kondicijom, činilo se, naime, da su zadnjih pola sata »modri« ostali bez snage, a nepridržavanjem rasporeda u igri još su si više otežali situaciju, pa je tako Zagreb stalno prijetio. No, pet minuta prije kraja prednji branič Goce Sedloski okrunio je pogotkom jedan od svojih izleta u suparnički 16-erac, povisio je vodstvo Dinama na 2-0 i time praktički učvrstio pobjedu. A za nagradu je sa sjevera dobio skandiranja »Goce, Goce«.</p>
<p>Dinamo je dobro ušao u utakmicu i već u prvih 15-ak minuta imao je nekoliko prilika. Međutim, Mikić i Balaban nisu bili umješni u realizaciji, Zagrebov vratar Stojkić bio je dobro raspoložen i mreža gostiju je mirovala. Nakon početne Dinamove agresivnosti, Zagreb je dohvatio ravnotežu i nekoliko je puta u »polu-kontrama« također priprijetio. Poglavito preko Franje, Štroka i Čižmeka, a lijepu je zgodu za pogodak imao je pet minuta prije isteka prvoga dijela Čižmek nakon lijepoga dodavanja Suraća. Bio je Čižmek sam ispred Butine, ali poslao je loptu sa desetak metara pokraj vratiju.</p>
<p>U zadnjoj minuti prvog poluvremena ozlijedio se Dinamov napadač Boško Balaban i morao je biti zamijenjen. Ne zna se težina Balabanove ozljede, je li riječ o istegnuća mišića ili je možda problem s preponom ili aduktorom. U ponedjeljak će Balaban obaviti liječnički pregled magnetskom rezonancom, pa će se znati o čemu je riječ. Balabanov izlazak bio je, dakako, hendikep za Dinamo, no pouzdani kapetan Tomo Šokota ranim je pogotkom, već u 50. sekundi drugoga poluvremena, olakšao život »plavima«. Uzeo je Šokota loptu na 18 metara i precizno je poslao u donji lijevi Stojkićev kut. Dinamo je tada dohvatio željenu prednost, još su destak minuta domaći nogometaši držali niti igre, a onda se sve raspalo, onda je Zagreb bio »na štihu«! Neshvatljivo je da je Dinamo tako naglo i duboko potonuo, Čižmek, Surać i Nosek napravili su dosta nereda u Dinamovoj obrani i samo zahvaljujući odličnome Butini »modri« su sačuvali pobjedu. Najbolju je priliku imao Nosek u 78. minuti, kad je pogodio vratnicu.</p>
<p>Dinamo je opasno živio zadnjih pola sata, na rubu ponora »modri« su hodali bez ikakve zaštite i slobodno možemo napisati da su Dinamovi nogometaši iščupali pobjedu protiv Zagreba. Konačnih 2-0 postavio je Goce Sedloski udarcem glavom sa sedam metara nakon centaršuta Cvitanovića iz »skraćenog kornera«, time je Sedloski otklonio sve dvojbe i rastjerao strah koji je još kako zahvatio »plavu« momčad. Sad je pred trenerom Ilijom Lončarevićem sedam dana za obnovu fizički pripremljenosti momčadi, vidjet ćemo koliko Lončarević može uzdići na zadovoljavajuću razinu kondiciju svoga sastava. Trener, zapravo, nešto mora imperativno učiniti... </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - ZAGREB 2-0 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7.5 - Drpić 5, Tokić 6.5, Sedloski 7, Polovanec 5 - Mikić 6 (Leko -), Pavlović 5 (Bosnar -), Agić 6, Cvitanović 6.5 - Balaban 5.5 (Pilipović 5), Šokota 7</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6 - Bulat 6; Verhas 5.5, Stavrevski 6 - Surać 6.5, Čačić 6, Šimić 6, Pirić 5 (Dasović 6); Čižmek 7, Štrok 5.5 (Nosek 6) - Franja 5.5 (Kosić 5.5)</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Šokota (46), 2-0 Sedloski (85).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šimić, Štrok, Pavlović, Bosnar </p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav BUTINA </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Koprivničani izborili prednost</p>
<p>U izravnom dvoboju za četvrto mjesto u Ligi za prvaka, u Varaždinu je Varteks izgubio 0-1 od Slaven-Belupa</p>
<p>VARAŽDIN, 22. travnja</p>
<p> - Nogometaši Varteksa u izravnom dvoboju sa suparnikom za četvrto mjesto u Ligi za prvaka, Slaven-Belupom izgubili su važne bodove, odigravši 0-1. Varaždinci su se zbog jalovih napada i neambiciozne igre doveli u situaciju da u sljedećim utakmicama moraju uložiti mnogo više žele li uhvatiti kartu za Europu.</p>
<p>Gosti su se oslonili na svoju čvrstu obranu za koju Varteksovi napadači nisu našli rješenje. Najzreliju priliku prvog poluvremena propustio je Bjelanović kada ga je krasno pronašao Halini u suparničkom 16-ercu, ali napadač Varteksa iz dva pokušaja nije uspio prevariti Solomona. I u 38. minuti Bjelanović se našao na 11 metara usamljen na šutu, ali je pucao preko gola. Imao je Bjelanović još propuštenih prilika.</p>
<p>U drugom poluvremenu najpovoljniju priliku propustio je Dodik kada se našao pred Rumbakom nakon sumnjive pozicije, no vratar Varteksa ipak je uspio sačuvati svoju mrežu. Gosti su čekali svoju priliku i dočekali je u 88. minuti. Tad je zbog drugog žutog kartona iz igre morao izaći Madunović, a u sljedećoj akciji gosti su postigli pobjedonosni gol. Mužek je iz kosa izveo slobodan udarac, pronašao Dodika koji je glavom skrenuo loptu u stativu koja se potom odbila iza Rumbakovih leđa. U 90. minuti Varteks je mogao izjednačiti, no šut Sklepića iz slobodnog udarca sa 18 metara bivši je Varteksov vratar Solomon uspio odbaciti u korner.</p>
<p>• Stadion NK Varteks</p>
<p>VARTEKS - SLAVEN BELUPO 0-1 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6, Klepić 6, Madunović 6, Hrman 6, Karić 6 (od 76. Drobne 6), Bjelanović 6, Sabolčki 7, Kastel 6 (od 58. Težački 6), Halini 6 (od 66. Šafarić 6), Andričević 6, Režić 6</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomon 7, Radiček 6, Amižić 7, Crnac 6, Bošnjak 6, Kacić 6, Ferenčina 7, Mužek 7, Dodik 7 (od 90. Havajić -), Posavec 6, Bisaku 6 (od 45. Perković 7)</p>
<p>SUDAC: MARIĆ (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Dodik (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Andričević, Hrman, Madunović, Posavec, Bisaku, Ferenčina</p>
<p>CRVENI KARTONI: Madunović (88 - drugi žuti karton na utakmici)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario DODIK</p>
<p>D. Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šibenik u deset minuta do pobjede</p>
<p>ŠIBENIK, 22. travnja</p>
<p> - Nogometaši Šibenika nastavili su seriju pobjeda na Šubićevcu, u 26. kolu lige za ostanak Šibenčani su slavili protiv Hrvatskog dragovoljca 3-1 (1-0). U 16. minuti Pranjić je dobro ubacio loptu u sredinu, Maglica je preskočio, a Krpan koji je pratio akciju utrčao je u kazneni prostor i matirao nemoćnog Čelinu. U drugom dijelu, kada su oba tenera izvršili sve izmjene, bolje su reagirali »dragovoljci«, u 52. minuti Galić je vukao loptu po desnoj strani, odlično uposlio Jagića koji je matirao Bulata. No, strepnje Šibenčana nisu dugo trajale, Jović je u 63. minuti lijepo pronašao Vincelja koji je zaobišao Novaka i s desetak metara savladao Čelinu. U 73. minuti postignut je konačni rezultat, Jović je ponovno na desnoj strani pronašao Jurića na čiji je centaršut Vincelj podmetnuo nogu i postigao treći pogodak za Šibenik. </p>
<p>• Stadion Šubićevac </p>
<p>ŠIBENIK - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 3-1 (1-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 6,5, Kartelo 7, Pranjić 6, Majdov 6, Jurić 7, Jović 7,5, Pivija 6 (od 46. Karega 6,5), Bedeković 6, Krpan 7 (od 56. Lalić 6), Maglica 6 (od 46. Vincelj 7,5), Matas 6.</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čelina 5,5, Nekret-Katić 6, Novak 5, Vukojević 6, Bošnjak 5,5 (od 46. Dujmović 5,5), Gulić 6, Kiseljak 5,5 (od 55. Šimić 5), Galić 6, Petričević 6, Andračić 5,5 (od 46. Jagić 6), Lovreković 6.</p>
<p>SUDAC: Edo TRIVKOVIĆ (Split) 7,5. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Krpan (16.), 1-1 Jagić (52.), 2-1 Vincelj (63.), 3-1 Vincelj (73.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav VINCELJ.</p>
<p>J. D.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čakovec i Cibalia remizirali</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Nogometaši Čakovca odigrali su neodlučenih 0-0 protiv gostujuće Cibalije u okršaju 26. kola Lige za ostanak. </p>
<p>Domaći su dobro odigrali samo na početku prvog i drugog poluvremena, a sve ostalo treba što prije zaboraviti. Tako su se na početku okršaja redale izgledne prilike Prenge, a samo minutu kasnije, i Grgića, koji je nakon greške indisponiranog Škopljanca poslao loptu pored vrata. S druge strane, u 25. minuti nakon solo prodora Zoran Ratković »promiješao« je obranu Čakovčana, ali nije uspio svladati vratara Perića. Na isteku prvog poluvremena Meštrović je izvrsno izveo slobodnjak, ali je Perić ponovo bio odlično postavljen.</p>
<p>Prvu ozbiljniju priliku Čakovca u drugom dijelu okršaja bilježimo u 60. minuti kada je, nakon ubačaja Šarićaa, Domjanić pokušao »škaricama« poslati loptu u mrežu. A najveću priliku utakmice domaćin je propustio u 70. minuti. Odlično je prizemno loptu pred vrata Marića ubacio Bunc, ali je Kuster sa samo nekoliko metara ciljao točno u vratara Cibalije. Gosti su do kraja utakmice kontrolirali igru što, međutim, nisu uspjeli materijalizirati.</p>
<p>• Stadion SRC Mladost</p>
<p>ČAKOVEC - CIBALIA 0-0</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 5.5, Zrna 5, Šarić 5.5, Ribić 5.5, Skopljanac 5, Bubek 5, Prenga 5 (od 56. Kuster 5), Domjanić 5, Kelemen 5 (od 46. Bunc 6.5), Karabatić 5.5, Kovačić 6.</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Antić 5.5, M. Jurić 5.5, Tkalčević 6, Lučić 5.5, Pernar 5.5, J. Jurić 5.5, H. Ratković 5 (od 46. Križanović -, od 75. Ivezić -), Grgić 5.5 (od 82. Karabogdan -), M. Meštrović 6, Z. Ratković 6.5.</p>
<p>SUCI: Hrvoje Kurtović (Osijek) 6. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zrna, Ribić, Kovačić, Tkalčević, Pernar, Meštrović, Ratković, Križanović.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica MARIĆ.</p>
<p>D. Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rijeci derbi začelja </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 22. travnja</p>
<p> - Nogometašima Rijeke osvojili su važa tri boda u derbiju začelja protiv momčadi Marsonije pobjedom 3-1 (1-0) u 26. kolu lige za ostanak. Riječani su imali u sastavu raspoloženog Edu Flegu koji je s dva pogotka praktički riješio dvoboj. Nakon pogotka u 29. minuti, Flego je bio strijelac u 84. minuti, a u samoj završnici utakmice postignuta su još dva pogotka. u 89. minuti na 1-2 smanjio je Alić, a pobjedu Riječana potvrdio je Čaval posljednjim trenucima utakmice. </p>
<p>Sam dvoboj protekao je u nadmoći brodskih igrača koji su u početku pošto-poto htjeli postići pogodak, te u tom dijelu bilježimo neprecizne pokušaje dva puta Olića, Kopića i Duraka. U 19. minuti bilježimo prvu izgledniju prigodu na utakmici a Čaval nakon što je dobro šutirao pogađa Principa koji je spasio siguran pogodak. To je bila samo najava Rijekinog vodstva koje se dogodilo u 26. minuti. Brajković je ubacio s lijeve strane, a Flego na devet metara iz prve desnom nogom pogađa u donji lijevi kut za vodstvo gostiju. Nakon toga pokušavaju domaći preko Duraka, Rosandića i dva puta preko Olića, međutim, ostaje sve na pokušajima, a vidjelo se da su domaći u šoku nakon što su primili taj pogodak. Mogli su i gosti preko Burčula u 28. minuti doći do drugog pogotka, no njegov udarac nije bio precizan. </p>
<p>U drugom dijelu ista slika na terenu, Marsonia pokušava i s prigodama no bez učinka, pa tako bilježimo pokušaje Rosandića, Petrovića, Kopića i Duraka, a u 69. minuti Čaval je mogao riješiti sve dvojbe o pobjedniku ove utakmice, međutim, pogodio je vratnicu. U 81. minuti mogli su domaći do poravnanja, međutim, udarac Ostojića Tafra je odbio u vratnicu. Šest minuta prije kraja dvoboja u jeku nadmoći domaćih koji su htjeli doći do poravnanja pričuva Rački asistira slobodnom Flegi koji od centra pretrčava pola terena i oči u oči sa Principom postiže svoj drugi pogodak. Činilo se da je utakmica odlučena i riješena, međutim, nakon akcije Rosandića, Alić u 89. glavom prebacuje Tafru i smanjuje rezultat na 2-1 te tako vraća tračak nade domaćima. Ubrzo nakon toga u sučevom vremenu Goran Brajković dubinskom traži Čavala, ovaj je u očiglednom zaleđu, što suci ne sankcioniraju, pa Čaval bježi do Principa i postiže treći pogodak za Rijeku za konačnih 3-1. Tako je Marsonia nastavila svoj crni niz na domaćem terenu i sada je u vrlo teškoj situaciji pred nastavak prvenstva, no kako kaže ona poznata, dok se igra ima i nade. Kada je sudac odsvirao kraj utakmice navijači Rijeke su preskočili ogradu i htjeli su proslaviti sa svojim igračima. Međutim, to je bilo dovoljno da s druge strane preskoče i domaći navijači i zamalo je došlo do obračuna navijačkih skupina. Međutim, uz pomoć sigurnosti i policije spriječeni su veći neredi. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - RIJEKA1-3 (0-1)</p>
<p>MARSONIA: Princip 5, Petrović 5, Tadić 5, Durak 5, Rosandić 5, Barišić 5,5, Tomas 5, Kopić 5 (od 66. Alić 5,5), Olić 5,5, Brnjić 5, Ostojić 5,5.</p>
<p>RIJEKA: Tafra 7, Buljat 5,5, Višković 6,5, Weiss 6,5, Modrić 6, Skočibušić 6, G. Brajković 6, M. Brajković 6 (od 78. Nikac -), Flego 7 (od 86. Dragičević -), Čaval 6,5, Burčul 5 (od 72. Rački -).</p>
<p>SUDAC: Slavko ČULINA 5,5. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Flego (26.), 0-2 Flego (84.), 1-2 Alić (89.), 1-3 Čaval (90.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ostojić, Višković.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Edo FLEGO.</p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjedom u Osijeku »bijeli« preplašili Maksimir</p>
<p>»Mamić mi je rekao da sam u najkraćem mogućem roku ušao u sve pore nogometa i da sam krenuo pravim putem. Misli Mamić na kupovanje utakmica i još otvoreno govori kako su to oni u Dinamu pet godina radili«, kaže Hajdukov predsjednik Branko Grgić</p>
<p>SPLIT, 22. travnja</p>
<p> - Hajduku je uspio u pothvatu i jesenskog lidera Osijeka u desetak dana pregazio je i treći put uzastopce, a drugi put u gostima. Kad jedna momčad prođe kroz Osijek pobjedama od 3-0 u kupu i 2-0 u prvenstvu, onda je posve jasno da se radi o klubu koji želi u oba natjecanja doći do kraja.</p>
<p> Splićani su glatko pobijedili jer su posve nadigrali svoje domaćine u svim elementima igre. Ne zna se što je bilo ubojitije oružje Splićana, je li to bila nepropusna obrana u kojoj je dominirao Goran Sablić ili je to bio vezni red u kojem su Musa i Leko držali sve pod kontrolom ili, pak, napadački trio Bošnjak, Bubalo i Deranja, koji su zadali toliko straha domaćim nogometašima iz zadnjeg reda tako da ovi nisu ni pomišljali otići u napad i pomoći svojim jalovim napadačima. </p>
<p>Glatka pobjeda u Osijeku dovela je »bijele« u poziciju da prenoće na prvom mjestu, ova pobjeda »potresla« je Maksimir jer sada je evidentno da Splićani imaju snage i kvalitete da na kraju budu najbolji. Uostalom, prije sedam dana u najvećem hrvatskom derbiju na Poljudu nadigrali su Dinamo, a sada su u Osijeku kapitalizirali taj uspjeh: </p>
<p>- Mislim da smo igrali dobro i zasluženo pobijedili, bio je kratak trener Hajduka Zoran Vulić koji je u 74. minuti udaljen s klupe. O tom događaju dalje je kazao:</p>
<p>- Ništa ružno nisam dovikivao, samo sam viknuo prema glavnom sucu Novak, Novak... Na to je četvrti sudac pozvao glavnog i onda me isključio. Jest, potom sam bio bezobrazan, zbog toga mu se ispričavam, ali se pitam zbog čega me je stvarno poslao na tribine. Stvarno bez razloga... </p>
<p>Veliku gužvu i graju podigao je u Osijeku u svečanoj loži Zdravko Mamić, osoba iz Dinamovog miljea. Predsjednik Hajduka ispričao nam je o čemu je bilo riječi:</p>
<p>- Mamić mi je zapravo čestitao. Rekao je da mi čestita na pobjedi i na tome da sam, kako on kaže, u najkraćem mogućem roku ušao u sve pore nogometa i da sam krenuo »pravim putem«. Misli Mamić u smislu kupovanja utakmica i još otvoreno govori kako su to oni pet godina radili i da mi tako sada radimo. Što sam mu mogao odgovoriti na te bedastoće i gluposti. Barem je priznao da su oni iz Dinama krali. Ja sam se samo nasmiješio i pokazao mu rukom - Pobjeda, tri boda!</p>
<p>U Hajduku ne haju puno za ovim Mamićevim riječima iako, mnogi sumnjaju, da su »bijeli« sve dobro pripremili prije osječke utakmice. Teško je to dokazati, može se samo sumnjati, uostalom u prošlih pet godina čelnici iz Maksimira uvijek su na vrijeme znali gdje će osvojiti bodove. Zašto to sada ne bi uradio Hajduk kada ima najbolju momčad u državi?</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladost u finalu, POŠK i Jug odlučuju u trećoj</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Pogocima Bukića i Komadine u posljednjoj četvrtini vaterpolisti Mladosti pobijedili su drugi put momčad Mornara, ovaj put sa 6-5 (1-1, 2-1, 1-1, 2-2) i izborili finale doigravanja za prvaka Hrvatske.</p>
<p>Odluka u drugom finalistu past će u trećoj utakmici 25. travnja u Dubrovniku nakon što su vaterpolisti POŠK-a uzvratili Jugu sa 10-8 (3-1, 1-1, 2-3, 4-3).</p>
<p>• Plivalište na Poljudu</p>
<p>MORNAR BRODOSPAS - MLADOST CO 5-6 (1-1, 1-2, 1-1, 2-2)</p>
<p>MORNAR BRODOSPAS: Brzica,D. Vulić 1, Vržina 1, Letica, V. Vulić, Bobanović, Jurić 1, Mihaljević, Krnić, Rabadan 1, Ivanišević 1, Kovačić, Krišto, Novak.</p>
<p>MLADOST CO: Vićan, Marić, D. Kobešćak, Barać 1, Komadina 1, Štritof 1, Vrbičić, Benić, Primorac, Bukić 1, Varga 1, Rogin, V. Kobešćak 1, Perčinić.</p>
<p>SUCI: Vuletić i Radičević (obojica iz Dubrovnika). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Perica BUKIĆ</p>
<p>• Plivalište na Poljudu</p>
<p>POŠK - JUG 10-8 (3-1, 1-1, 2-3, 4-3)</p>
<p>POŠK: Katura, Vrdoljak 1, Kreković 1, Jajić, Burburan 1, Travnikar 1, Savić 2, Mužić, Bradarić, L. Kuzmanić, Kunac 1, D. Kuzmanić, Oreb 3, Ratković.</p>
<p>JUG: Volarević, Vranješ, Pecotić 1, Računica, Drobac, Smodlaka 1, Medan 2, Ivaniš 1, Bošković, Bjelofastov 1, Jovica, Fatović 1, Karać 1, Balić.</p>
<p>SUCI: Lovrić (Split), Vlašić (Zagreb). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario OREB </p>
<p>J. S.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Trofej bi mogao ostati u Metkoviću</p>
<p>U prvoj utakmici finala Kupa EHF-a rukometaši Metković-Jamba su na gostovanju izgubili 22-23 (11-10) od njemačkog Magdeburga / Uzvratni dvoboj, u kojem Metkovci imaju velike šanse obraniti lanjski naslov pobjednika Kupa EHF-a, odigrat će se sljedeće nedjelje u Metkoviću</p>
<p>MAGDEBURG, 22. travnja</p>
<p> - Branitelji naslova pobjednika Kupa EHF-a, rukometaši Metković-Jamba izgubili su prvi dvoboj finala Kupa EHF-a 22-23 (11-10) od njemačkog Magdeburga. Ali Metkovci su u Magdeburgu napravili ohrabrujući rezultat, jer pogodak manje je svakako dostižna razlika u uzvratu sljedeće nedjelje u Metkoviću. Dakle, Metkovci bi lako mogli obraniti naslov pobjednika ovog europskog kupa. Osim toga, Metkovcima očito leže Njemci, lani su u finalu pobijedili Flensburg, a ove godine se bore s Magdeburgom.</p>
<p>Metkovski su rukometaši počeli jako dobro, kružni napadač Zsigmond i lijevo krilo Markovski bili su neumoljivi, pa je Metković-Jambo stigao i do četiri razlike. No, bio je to žestok ritam, iscrpile su Metkovce obambene borbe s Njemcima, koji su pak polako smanjivali razliku.</p>
<p>Vidjelo se da je metkovska momčad umorna, pala je koncentracija, pogreške i promašaji su postali sve češći, dok je druga momčad njemačkog prvenstva vodila igru. Velika uzdanica njemačke momčadi bio je i vratar Henig Fritz koji je u nedjeljnom finalnom dvoboju bio iznimno raspoložen sa 17 obrana. Bolji je od njega bio metkovski vratar Valter Matošević koji je obranio čak 20 udaraca prema svojim vratima, ali je Nijemac ispred sebe imao ipak sabranije igrače.</p>
<p>No, vratili su Metkovci 10-ak minuta prije kraja dvoboja. Dostigli su dva pogotka njemačke prednosti, a potom su i poveli sa dva pogotka. Ali uporni se Nijemci nisu predavali, pripomogli su im malo i španjolski suci u posljednjim trenucima i Magdeburg je mogao slaviti pobjedu.</p>
<p>Ovo je tek prvo poluvrijeme, odlučujuće se igra u nedjelju na vrućem metkovskom terenu. Metkovci su pokazali da su stabilna momčad, da se znaju nositi s rukometnim velikanima, a pred svojim navijačima Metkovci daju i 150 posto od sebe. Trofej pobjednika Kupa EHF-a mogao bi, dakle, ostati u Metkoviću.</p>
<p>• Dvorana »Bördeland«</p>
<p>MAGDEBURG - METKOVIĆ-JAMBO 23-22 (10-11)</p>
<p>MAGDEBURG: Fritz, Gaudin, Stefansson 2, Kervadec 3, Kudinov, Göthel 2, Liesegang, Stiebler, Abati 4, Kulešov 6, Jahns, Kretzschmar 6 (1)</p>
<p>METKOVIĆ-JAMBO: D. Jerković, Matošević, Kaleb 3, Bjeliš, Goluža 3 (2), Medić, Dominiković 4, Markovski 4, Zsigmond 3, G. Jerković 1, Baltić, Metličić 4</p>
<p>SUCI: Huelin i Breto (obojica iz Španjolske). GLEDATELJA: 6000</p>
<p>SEDMERCI: Magdeburg 3 (1), Metković-Jambo 4 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Magdeburg 10 minuta (Stefansson, Liesegang 2+2, Kretzschmar, Göthel), Metković Jambo 14 minuta (Goluža 2+2, Metličić 2+2, Markovski, Dominiković, Kaleb)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Valter MATOŠEVIĆ</p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Zagovornici neovisnosti Crne Gore objavili izbornu pobjedu</p>
<p>Prema podacima koje je objavila izborna komisija na temelju 12,43 posto prebrojenih glasova, stranke okupljene oko Mila Đukanovića dobile su 44,17 posto glasova, a koalicija »Zajedno za Jugoslaviju« 37,81 posto/ Odziv birača rekordan, više od 80 posto/ Još se ne može ustvrditi hoće li Đukanovićeva koalicija imati sama apsolutnu većinu zastupnika u parlamentu, ili će morati tražiti potporu Liberalne stranke i Albanaca </p>
<p>PODGORICA, 22. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Zagovornici neovisnosti Crne Gore, prema tvrdnjama njihovih predstavnika nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, dobili su na izvanrednim izborima u nedjelju apsolutnu većinu u crnogorskom parlamentu, čime je ta manja republika SR Jugoslavije došla korak bliže referendumu o neovisnosti, koji je vladajuća koalicija najavila za lipanj.</p>
<p> Prema dosadašnjim rezultatima brojenja glasova još nije sigurno hoće li Đukanovićeva koalicija imati sama apsolutnu većinu u parlamentu, kako je najavio predsjednik izvršnog odbora Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković, ili će morati računati na potporu Liberalne stranke i Albanaca </p>
<p> Prema nepotpunim podacima republikog izbornog povjerenstva objavljenim u nedjelju u ponoć, temeljem uzorka od 12,43 posto prebrojenih glasova, Đukanovićeva koalicija »Pobjeda je Crne Gore« osvojila je 44,17 posto glasova, koalicija »Zajedno za Jugoslaviju« 37,81 posto, Liberalni savez Crne Gore 8,08, a Narodna socijalistička stranka 2,96 posto.</p>
<p> Istodobno, neovisne agencije CESID i CEMI objavile su preliminarne rezultate 31,86 posto obrađenih glasova, koji se bitno razlikuju od onih izbornog povjerenstva. Prema tim rezultatima, Đukanovićeva koalicija dobila je 49,45 posto glasova, projugoslavenska koalicija 32,04, Liberali 9,26, a NSS 2,43 posto glasova. </p>
<p> Temeljem podataka CESID-a i CEMI-a, na izbore je izišlo 81,1 posto birača i to je rekordni rezultat u usporedbi sa dosadašnjim crnogorskim izborima. Uzorak od 6,62 posto obrađenih biračkih mjesta pokazuje da je u Podgorici, kao mjestu s najvećim brojem birača, Đukanovićeva koalicija osvojila 51 posto glasova, koalicija za Jugoslaviju 30, a NSS je u glavnom gradu ujedno osvojila i svoj maksimum od 5,73 posto glasova. »Koalicija za Jugoslaviju«, prema ovim preliminarnim rezultatima, pobijedila je u Herceg Novom sa 57 posto glasova. Apsolutnu pobjedu vladajuća je koalicija odnijela u Rožajama dobivši 83 posto glasova, a projugoslavenska koalicija niti jedan. Što se tiče nepravilnosti, one ni po broju ni po ozbiljnosti ne mogu utjecati na regularnost izbora i prema ocjeni eksperata CESID-a može se reći da su protekli regularno. </p>
<p>Reportersku su pozornost na biralištima privlačili brojni kontrolori, strani i domaći promatrači (njih ukupno više od tri tisuće) koji su djelovali poput porotnika, motreći na regularnost i kontrolu identiteta glasača i moguće zloporabe biračkog prava. </p>
<p>Predsjednik Republičkog izbornog povjerenstva Stevan Damjanović čak je rekao da je na ovim izborima kontrola »najsigurnija na svijetu« imajući na umu, uz provjeru biračkih popisa i osobnih dokumenata, te prozirne glasačke kutije, još sprejeve i optičke čitače.</p>
<p> Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović glasovao je, kao i dosad, u podgoričkoj Osnovnoj školi »Savo Pejanović« u središtu grada. Pozornost javnosti privukla je priča o biračkom pravu vladike SPC-a Amfilohija Radovića koji, kao vatreni pobornik državnog zajedništva Srbije i Crne Gore, ne može glasovati jer ga nema u biračkom popisu. Tvrdi se da je tome sam kriv jer nije na vrijeme provjerio svoj birački status kojega je stekao 1998. godine. Inače, državljani Crne Gore koji u toj republici ne žive posljednje dvije godine, nemaju pravo glasovati na ovim izborima. </p>
<p>Kršenje predizborne šutnje provodili su, relativno suptilno, mediji naklonjeni objema glavnim suprotstavljenim izbornim konkurentima. Provladin dnevnik Vijesti lansirao je navodnu izjavu jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i srbijanskog premijera Zorana Đinđića da su se pomirili s pobjedom crnogorske opcije, što su Koštunica, ali i britanski Foreign Office energično demantirali. Istodobno, vladina Pobjeda pobrinula da se dostojno, uz nazočnost crnogorskog premijera Filipa Vujanovića, najave radovi na tunelu Sozina dugačkog četiri kilometra, koji znatno skraćuje put Podgorica - Bar. Dani i Glas Crnogoraca, naklonjeni oporbi, pokušavali su držati korak s porukama da je došao politički kraj predsjedniku Đukanoviću te da je američki predsjednik Bush čestitao Koštunici jugoslavenski državni praznik. </p>
<p> Među građanima Crne Gore ovih je dana bilo popularno klađenje na izborne rezultate. Podgoričke kladionice primale su uplate od minimalno dvije njemačke marke s mogućnošću dobitka od 10 tisuća DEM, s tim da se ne mora pogoditi pobjednik izbora nego osvojeni postoci birača. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Borba od kuće do kuće, tvrdi D'Alema</p>
<p>RIM, 22. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon dvodnevne konvencije koja je održana u kongresnoj palači na EUR-u, poslovnom i administrativnom dijelu Rima, »Maslinari« su u subotu poslijepodne zaposjeli najveći rimski trg Piazza del Popolo. Baš na tom Narodnom trgu koji je doživio veliku rekonstrukciju, »Maslina« je trebala pokazati biračima, a i sebi, da su prevladane sve unutrašnje razmirice, te da je postignut dogovor o svim strateškim pitanjima bitnim za opredjeljenje birača. </p>
<p>Na pozornici, koja je na neki način bila podijeljena na dva dijela, pojavili su se svi lideri stranaka koje čine »Maslinu«: D'Alema u ime Lijevih demokrata, Castagneti i Parisi koji su predstavljali narodnjake, Diliberto za komuniste, Dini za obnovitelje. </p>
<p>Po tradiciji takvih skupova, na bini su bili i simpatizeri »Masline«, ličnosti iz javnog i kulturnog života, Monica Vitti, Stefania Sandrelli, Ettore Scola i još mnogi koji puno znače u Italiji. Skup je otvorio Piero Fasino, kandidat za zamjenika premijera koji je rekao: »Mi imamo ambiciozan ali vjerodostojan program i imamo rukovodeću klasu«.</p>
<p>Popraćen burnim aplauzom, okupljenom mnoštvu se obratio Walter Veltroni, kandidat za gradonačelnika Rima, bivši glavni tajnik Lijevih demokrata. »Desnica izaziva predizborne duele, ali mora skinuti kapu pred našim žrtvama i poviješću obrane demokracije i republikanskih institucija«, tvrdi Weltroni. </p>
<p>Massimo D'Alema, kao tajnik najveće stranke lijevog centra kaže »Borba će se voditi od kuće do kuće. Učinimo da pobijedi bolja Italija protiv arogancije bogatstva, onoga koji hoće postati gazda ove zemlje«.</p>
<p>Sadašnji premijer vlade Giulianno Amato nastavlja i kaže »Slobodna zemlja nije ona u kojoj se plaća manje poreza, već zemlja u kojoj plaćaju manje poreze oni koji imaju manje«. Amato je nastavio: »Politika je borba ideja, a ne mržnji. Na argumente se odgovara argumentima. Kada smo Visco (ministar financija) i ja dali podatke o gospodarstvu, netko nas je iz »Kuće slobode« nazvao »gangsterima javnih računa«, a u drugoj prilici »falsifikatorima«. Kada sam ukazao na činjenicu da je lombardijski referendum protuustavan, Bossi me je nazvao »nacističkim patuljkom«.</p>
<p>Prisutnima se obratio i kandidat za premijera Francesco Rutelli: »Vrijeme je hrabrih, 13. svibnja pobjeđujemo mi«, rekavši da će u njegovu vladu ući i sadašnji premijer Amato koji uživa veliko povjerenje talijanskih birača, te D'Alema koji je isto bio premijer. </p>
<p>I pored poziva predsjednika države da se izborna kampanja koncentrira na raspravu o programima, istog dana u jednom od svojih mnogobrojnih otrovnih istupa čelnik oporbe Silvio Berlusconi je izjavio da je ubojstvo profesora d'Antone (visoki eksponent lijevog centra, profesor ustavnog prva) posljedica unutarnjih sukoba na ljevici. Ova izjava je izazvala zgražanje svih lidera ljevice.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kasjanov kod Schrödera zbog ruskih dugova</p>
<p>Rusija duguje Pariškom klubu 40 milijardi dolara, a od toga pola otpada na Njemačku / Dva su sporna pitanja između Moskve i Berlina - zamjena dijela duga za dionice ruskih kompanija i obračun klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšem DDR-u </p>
<p>MOSKVA, 22. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kremaljski premijer Mihail Kasjanov otputovao je u nedjelju ujutro iz Moskve za Hannover gdje je zajedno s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom sudjelovao u otvorenju tradicionalnog industrijskog sajma i Globalnog poslovnog foruma. U sklopu višednevnog međunarodnog skupa, bit će organiziran i Dan rusko-njemačke ekonomike. Ali, glavni cilj posjeta Kasjanova jesu pregovori o restrukturiranju ruskih dugova, koji će se održati u ponedjeljak u Berlinu. </p>
<p>Riječ je o nastavku međuvladinih konzultacija koje su na najvišoj razini održane 9. i 10. travnja u Sankt Peterburgu kad je Schröder obećao Putinu da će izaći u susret Rusiji ne bude li Moskva mogla redovito otplaćivati svoje dugove Pariškom kreditnom klubu. Naime, Rusija Pariškom klubu duguje ukupno 40 milijardi dolara, a pola duga otpada na Njemačku pa je stav Berlina presudan za Moskvu. </p>
<p>Uostalom, Moskva je upravo zbog Schröderove nepopustljivosti povukla početkom godine svoj zahtjev za restrukturiranje i počela plaćati dospjele dugove Pariškom klubu. Od ukupno 3,9 milijardi, Rusija je do kraja ožujka vratila 1,8 milijardi. Problem za Rusiju nastat će 2003. godine kad treba vratiti čak 17 milijardi dolara. To je bio i povod Schröderu da u Sankt Peterburgu obeća Putinu da će podržati restrukturiranje ruskog duga ako Moskva zbog pada cijena nafte ili plina 2003. ne bude mogla vratiti tih 17 milijardi USD. </p>
<p>Ne čekajući da Schröderovo obećanje »pokrije zaborav«, Putin je poslao Kasjanova u Hannover i Berlin s dva prijedloga. Jedan se odnosi na dogovor o restrukturiranju, a drugi (za Moskvu mnogo važniji) dogovor o »konvertiranju« ruskog duga Njemačkoj tako da u zamjenu za dio svog duga Berlin dobije dionice velikih ruskih kompanija. </p>
<p>Zamjena duga za dionice ruskih kompanija bit će najsloženija tema rusko-njemačkih pregovora. Pokušaj Moskve da veći dio svoga duga konvertira u zajedničke investicijske projekte Berlin zasad prima bez velikog entuzijazma. Njemačka strana pokazuje isključivo interes za ruske profitabilne kompanije u području energetike, nafte i plina, a to pak ne izaziva oduševljenje Moskve. Schröder je uoči dolaska Kasjanova izjavio kako je prepreka njemačkim investicijama u Rusiji nedostatak ekonomskih i pravnih jamstava. Druga sporna tema u odnosima Moskve i Berlina jest problem obračuna duga bivšeg SSSR-a bivšem DDR-u. Berlin računa da je dug bivšeg SSSR-a Istočnoj Njemačkoj bio 6,4 milijarde dolara, ali Moskva ima svoju računicu. Riječ je o tzv. klirinškim dolarima koji nikad nisu imali istu vrijednost kao američki. Pritom Moskva, tražeći smanjenje iznosa tog duga, ističe u prvi plan da je SSSR Istočnoj Njemačkoj isporučivao naftu i plin daleko ispod tadašnjih svjetskih cijena. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Steže se obruč oko Karadžića</p>
<p>Sljedeće spektakularno uhićenje bit će najvjerojatnije Radovana Karadžića koji se skriva oko Foče, a izgubio je snažne zaštitnike u redovima međunarodne zajednice</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Nedavno uhićenje pukovnika Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, optuženog za ratne zločine počinjene u Srebrenici, točnije izjava predsjednika RS Mirka Šarovića koji je uhićenje nazvao »pravom sramotom suda u Den Haagu«, navelo je Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH da napokon pozove vlasti u srpskom entitetu da se aktivno uključe u privođenje osoba optuženih za ratne zločine. Kritizirajući Šarovićevu izjavu, Petritsch je rekao da bi predsjednik RS »trebao iskoristiti svoj upliv kako bi vlasti RS uhitile petnaest osoba javno optuženih za ratne zločine i prebacile ih u Den Haag«.</p>
<p>Dosad međunarodni predstavnici u BiH nisu ni pokušavali uključiti vlasti Republike Srpske u uhićenje haaških optuženika. Nerijetko im je otvoreno stavljano do znanja da se od njih ne očekuje nikakva akcija. Znači li to da bi se Karadžić (i Ratko Mladić) uskoro trebali naći u pritvoru Haaškoga suda?</p>
<p>Teško je reći, budući da je i dosad bilo mnogo najava, ali malo akcije. Primjerice, još potkraj 1997., nakon što su u Vitezu uhićena dvojica Hrvata optužena za ratne zločine (Vlatko Kupreškić i Ante Furundžija), zapadni tisak je objavio kako bi ta akcija mogla predstavljati uvod u uhićenje »velikih riba« - Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Da bi potkrijepio spekulaciju, britanski Times je objavio da su u akciji u Vitezu, pored vojnika britanskog SAS-a, sudjelovali nizozemski specijalci koji su u Bosnu došli tjedan dana ranije, nakon što su prošli specijalnu obuku u SAD-u. O obučavanju posebnih postrojbi za uhićenje »najtraženijih« ratnih zločinaca, govorilo se i u nekim drugim prilikama. Koncem ožujka 1998. tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carlos Westendorp izazvao je pravu senzaciju kad je, nakon sjednice upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, izjavio da bi Karadžić trebao biti u Haagu za mjesec dana. »Obruč oko njega se steže, a njegova policija, koja ga čuva, sve je malobrojnija«, rekao je Westendorp. Temeljeći svoj optimizam na činjenici da je na izvanrednim izborima u Republici Srpskoj pobijedila koalicija predvođena Biljanom Plavšić i Miloradom Dodikom, Westendorp je također rekao: »Vlast s Pala se osipa iz dana u dan, kako jača Banja Luka i legalno izabrani organi vlasti. Pale su ostale bez većeg dijela prihoda nakon što je Dodikova vlada preuzela na sebe poreze i naplatu carina. Karadžić je jednostavno stoga ostao bez sredstava. Za njega bi bilo najbolje, da u Haag ode sam.«
Karadžić, kao što je poznato, nije otišao u Haagu. Dijelom je to zasluga i samog Westendorpa koji od novih vlasti nije tražio uhićenje osoba optuženih za ratne zločine nego je, naprotiv, otvoreno, za francuski dnevnik Le Monde, izjavio da vladi Milorada Dodika neće biti postavljani takvi zahtjevi.</p>
<p>Postoje različita objašnjenja činjenice da Radovan Karažić - premda su njegovo privođenje javno zahtijevali i obećavali međunarodni politički autoriteti - još nije u pritvoru Haaškoga suda. Budući da se Karažić skriva u istočnoj Bosni, u okolini Foče i Višegrada, na dijelu teritorija BiH na kome su raspoređeni francuski pripadnici SFOR-a, često se krivcima proglašavaju Francuzi. Prije nekoliko godina izbio je skandal kada je dnevnik Washington Post objavio da su NATO-ove snage u BiH odustale od plana za Karažićevo uhićenje nakon što su obaviještene da se on u nekoliko navrata tajno sastao s jednim francuskim časnikom. Dužnosnici NATO-a pretpostavili su da je taj francuski časnik upozorio Karadžića da se sprema njegovo uhićenje. Službeni Pariz je potvrdio da je spomenuti časnik povučen iz BiH nakon otkrića »problematičnih veza s ljudima optuženim za ratne zločine«, ali su netočnima proglašene tvrdnje da je njegovo ponašanje spriječilo provođenje plana za uhićenje Radovana Karadžića. </p>
<p>Slične priče o nesporazumima u redovima međunarodnih snaga pletu se sve do danas. Osim toga, u prvim godinama nakon Daytona govorilo se da Karadžića čuva brojna i dobro opremljena tjelesna straža, potom da bi uhićenje stvorilo probleme »mladoj demokraciji« u RS. Danas te »objektivne okolnosti« više ne postoje.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Nekome se tu htjelo pokazati tko je šef«</p>
<p>John Simpson vidio je prizore nakon žestoke akcije SFOR-ovih specijalaca: Papina slika na podu i razvaljeni sefovi podsjetili su ga na »gadna vremena« u Sjevernoj Irskoj i potaknuli na mišljenje da Hrvate kao »tešku skupinu« primjena sile neće učiniti miroljubivijima</p>
<p>LONDON, 22. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Za svog nedavnog posjeta Mostaru, vanjskopolitički urednik BBC-ja John Simpson mogao se uvjeriti da međunarodni namjesnik Wolfgang Petritsch, premda omiljen u Sarajevu, nije popularna figura u hrvatskom dijelu Mostara. »Dok sam obilazio oštećenu zgradu Hercegovačke banke u Mostaru, počeo sam hvaćati zašto,« piše Simpson u svojoj redovnoj kolumni u Sunday Telegraphu.</p>
<p>Poznati britanski novinar i komentator opisuje da je ta banka postala »žarištem osjećaja etničkog identiteta Hrvata unutar federacije. Oni osjećaju da su sa Daytonom izgubili te da ih se sve više stišće, dok Bošnjaci i Srbi prosperiraju.</p>
<p> Rezultat toga je da prijete kako će uspostaviti svoju nezavisnu državicu, koju bi financirala Hercegovačka banka.« Simpson opisuje kako je prošloga tjedna Petritsch poslao vojnike za zaplijene bančinu dokumentaciju - s obrazloženjem da je banka mogla biti korištena za pranje novca, krijumčarenje i druge kriminalne aktivnosti - možda čak i naručena umorstva. Dodaje da otada hrvatske vlasti »ne mogu platiti svoje nastavnike, svoje službenike, svoje pometače ulica. To je način na koji 'međunarodna zajednica' demonstrira da hrvatska državica neće biti dopuštena«.</p>
<p>Britanski se novinar, kako kaže, uvjerio da je lekcija bila »žestoka«, te da britanski vojnici koji su djelovali uz pomoć Francuza i Amerikanaca, »nisu bili nježni«. »Porazbijali su druge urede koji se slučajno nalaze u istoj zgradi: odvjetničku kancelariju, na primjer. Bojom su poštrcali zidove i vrata, počupali kamere osiguranja i zaplijenili dokumentaciju: u slučaju odvjetnika stotine dokumenata o rastavama i zahtjevima za odštetom.« Simpson dalje opisuje kako su vojnici u podrumu eksplozivom probili rupu u vratima sefa te uzeli diskove sa središnjeg računala. Gore u samoj banci, »ormarići za dokumente zjapili su prazni, a preko mramornog poda netko je istresao boju. Hrvatskog čuvara koji mi je to pokazivao posebno je pogodila razbijena slika Pape. Bilo je to poput gadnih starih vremena u Sjevernoj Irskoj...Nekome se tu htjelo pokazati tko je šef.«</p>
<p>Simpson dodaje da su bosanski Hrvati »teška skupina«, da je prijetnja koju oni znače za Daytonski sporazum »ozbiljna«, te da će se mirovna nagodba raspasti ako se oni otcijepe. »Nesumnjivo, događale su se sve vrste sumnjivih finacijskih transkacija, premda Hrvati tvrde da se nijedna međunarodna agencija nije požalila na vođenje Hercegovačke banke sve dok ova nije postala finacijski motor nezaisne državice. Jasno, postoji potreba da se zaštiti Dayton.</p>
<p> Međutim, iskustvo pokazuje da se nikada ne vrijedi koristiti silom kako bi se ljude učinilo miroljubivima .«</p>
<p>Britanski novinar navodi kako neki dužnosnici privatno govore da je dijelovima Bosne trebalo upravljati na način na koji su Saveznici nakon 1945. administrirali Njemačkom: da je naglasak najprije trebalo staviti na gospodarski oporavak, prije nego li se dopusti stranačko politiziranje,»kako bi ljudi imali pravog udjela u miru i prosperitetu prije nego počnju svađe oko podjele«.</p>
<p>Petritsch je otpustio neke »stare, nereformirane političare«, no to je samo povećalo potporu koju oni uživaju, smatra britanski novinar.</p>
<p> On zaključuje: »U tom nekoć lijepom no sada strahovito oštećenom gradu bosanski Hrvati osjećaju da su im leđa pritješnjena uza zid. Bit će prava sreća ako tamo ne bude još neprilika.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nije bilo krvavog Uskrsa - slijedi makedonski dijalog</p>
<p>Vjeruje se da je američki državni tajnik Colin Powell od albanskih političkih vođa zahtijevao ili im čak naredio, da se odreknu »novoga oružanog ustanka«</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Među makedonskim novinarima posljednjih dana kruži pošalica: Javier Solana vjerojatno više ne zna gdje mu je dom, odnosno mjesto boravka - Bruxelles ili Skopje! Visoki dužnosnik Europske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost, nekadašnji španjolski premijer, naime, i ovaj je vikend, tri dana proveo u makedonskom glavnom gradu, gdje je vrlo često boravio u posljednje vrijeme, od trenutka kada se Republika Makedonija našla na udaru naoružanih albanskih »gerilaca« i otkad je, gotovo istodobno, s EU-om potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživnju.</p>
<p>Solana je i ovaj put s predsjednikom Borisom Trajkovskim i s premijerom Ljubčom Georgievskim, kako javljaju makedonski mediji, odvojeno razgovarao o što bržem ostvarenju toga sporazuma te o »sigurnosnoj situaciji« u državi. Sastao se i s Arbenom Xhaferijem, najmoćnijim albanskim političarem u Makedoniji, vođom Demokratske partije Albanaca (DPA) koja sudjeluje u koalicijskoj vladi. Pritom je izjavio kako se složio s prijedlogom oporbe o stvaranju široke koalicije »nacionalnog jedinstva«, te pozvao sve makedonske i albanske stranke da ubrzaju pregovore.</p>
<p>Ti će se pregovori, čini se, voditi pod nadzorom Solane koji je makedonskim i albanskim političarima postavio uvjet: umjesto sukoba, vodite dijalog koji bi trebao završiti do sredine lipnja. To znači da će visoki dužnosnik EU-a, barem u iduća dva mjeseca, češće boraviti u Skopju, u svojemu »drugom domu«. A žitelji su Makedonije, u međuvremenu, predahnuli. Točnije: prošloga je tjedna zavladalo opuštenije ozračje, prevladao je stanoviti optimizam, nakon što nije bilo »krvavoga Uskrsa«. Naime, mnogi su makedonski mediji najavljivali »opći ustanak Albanaca« upravo za vrijeme uskrsnih blagdana.</p>
<p>Sada se sve više vjeruje da je kritična faza prijetnje novim oružanim sukobima prevladana. A najveća se zasluga za to pripisuje, ipak, Colinu Powellu koji je u Skopju boravio potkraj prethodnoga tjedna, uoči samoga Usrksa. Tada je američki državni tajnik od albanskih političkih vođa zahtijevao ili im čak naredio, prenoseći im poruku predsjednika Georgea Busha, da se odreknu »novoga oružanog ustanka«. Pritom je Powell pohvalio makedonski državni vrh za odlučnost u zaustavljanju nasilja i u obračunu s naoružanim albanskim »ekstremistima« te ga je pozvao na početak ozbiljnog dijaloga.</p>
<p>Istodobno je američki državni tajnik predsjedniku Trajkovskom prenio poziv predsjednika Busha da službeno posjeti SAD. Vjeruje se da će se taj posjet ostvariti već 2. svibnja te da će tom prigodom, kako tvrde dobro upućeni krugovi u Skopju, američki predsjednik svojem makedonskom kolegi predati »podrobne upute o daljnjem ponašanju«. Pritom je bitno, čini se, kako zapažaju neki strani promatrači, da akcije Solane i Powella, odnosno Bruxellesa i Washingtona, ovaj put nisu ni najmanje suparničke i suprotstavljene, nego međusobno sukladne i suglasne.</p>
<p>U međuvremenu, kao dokaz da makedonska strana prihvaća zajednički zahtjev SAD-a i EU-a o »dijalogu umjesto sukoba«, predsjednik Trajkovski ovoga je tjedna obznanio da je osnovao posebno stručno povjerenstvo, sastavljeno od uglednih intelektualaca, sveučilišnih profesora i predstvnika nevladinih organizacija, Makedonaca, Albanaca i pripadnika ostalih manjina. Zadaća je te skupne da što brže, možda upravo do sredine lipnja (kako zahtijeva Solana), pripremi prijedloge koji bi pomogli zastupnicima u parlamentu da donesu bitne odluke za rješenje makedonsko-albanskog spora.</p>
<p>I dok se ubrzano stvara ozračje za dijalog koji bi pripremio eventualne ustavne promjene, iako o njima još nema suglasnosti između makedonskih i albanskih političara, na obzorju je vrlo važan sporazum. Kako je izjavio ministar vanjskih poslova Srđan Kerim (porijeklom Turčin), makedonska je vlada spremna prihvatiti zahtjev albanskih političkih vođa za odgodu popisa pučanstva, koji je predviđen za 15. svibnja, a mogao bi se provesti tek na jesen, kada se u Makedoniji uspostave mir i međuetničko povjerenje te vrate svi izbjegli građani, uglavnom Albanci. U međuvremenu, sada je sigurno da će 1. listopada početi djelovati albansko sveučilište u Tetovu, čija se glavna zgrada već ubrzano gradi.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Janez Drnovšek najozbiljniji kandidat da zamijeni Milana Kučana</p>
<p>Drnovšek vodi Sloveniju u dužničku krizu</p>
<p>Opozicija tvrdi da se Slovenija, po nekim mjerilima, na području javnih financija približila ponašanju stare SFRJ u desetljeću pred njezin raspad, a najgore je to što taj model oponašaju i poduzeća</p>
<p>LJUBLJANA, 22. travnja</p>
<p> - Premoćna koalicija premijera Janeza Drnovšeka prihvatila je u slovenskom parlamentu državni proračun za ovu godinu »težak« više od 43 milijarde kuna, ali se kao nikada do sada suočila s kritikama oporbe da državu vodi u dužničku krizu. Planirani proračunski manjak od skoro 1,8 milijardu kuna (jedan posto društvenog proizvoda) i ne bi bio toliko zabrinjavajući kad se ne bi radilo o »nerazvojnom« proračunu kojim dominiraju fiksne obveze i kad se proračunski manjak ne bi ponavljao već četvrtu godinu za redom, tvrde zastupnici iz redova oporbene koalicije koju vodi bivši premijer i predsjednik Kršćanske narodne stranke Andrej Bajuk.</p>
<p> Parlamentarnu atmosferu užarila je polemika ministra financija Antona Ropa i predsjednika Socijaldemokratske stranke Janeza Janše. Rop, koga spominju kao Drnovšekova nasljednika na mjestu predsjednika vlade ako Drnovšek na izborima sljedeće godine bude izabran na Kučanovo mjesto, tvrdi da je očekivani gospodarski rast u ovoj godini u Sloveniji manji od željenog, ali da su javne financije stabilne. Uz to, ustvrdio je, Slovenija dobiva međunarodne kredite po kreditnim stopama koje važe za države Europske unije i nema nikakvih razloga, osim političkih, za plašenje Slovenaca slomom javnih financija i dužničkom krizom. Janša međutim tvrdi da u javnim financijama vlada poprilični nered, da se polovica sredstava namjenski izdvojenih za gradnju cesta troši za druge namjene, da se ne zna na što se namjerava potrošiti 450 milijuna eura koje je Rop nedavno osigurao izdavanjem državnih mjenica i da je proračunski manjak zapravo veći od prikazanoga. Najgore je to, tvrdi marginalizirana opozicija, što se Slovenija nekim omjerima na području javnih financija približila ponašanju stare SFRJ u desetljeću pred njezin raspad, i što taj model oponašaju i poduzeća. Janša tvrdi da se je zaduživanje slovenskog privatnog sektora u inozemstvu lani povećalo za 40 posto i da sada iznosi 2,5 milijarde kuna. Još više su obveze države prema inozemstvu, pa ukupno stanje deviznog duga iznosi nešto više od 6 milijardi dolara, dok su devizne rezerve znatno manje.</p>
<p> Oporba zato predlaže da vlada odustane od financiranja tzv. indikativnih programa državnim sredstvima u iduće tri godine ili ih smanji za 35 posto. No, takav je prijedlog iz opozicijskih klupa Drnovšekova četverostranačka koalicija glatko odbila, a strahove Janše i Bajuka ocijenila pretjerivanjima koja nemaju podloge u ekonomskoj i političkoj realnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prijeti novi hladni rat </p>
<p>Američki analitičari zaključuju da - po uzoru na Adolfa Hitlera i japanske militariste uoči Drugog svjetskog rata, a Slobodana Miloševića nedavno - i kineski politički vrh podgrijava nacionalizam i šovinizam / SAD ne odustaju od uloge svjetskog policajca, a ni Kina ne skriva ambicije da igra vodeću ulogu ne samo u svojoj regiji nego i u svijetu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Incident s američkim špijunskim zrakoplovom navodi ne samo analitičare nego i tzv. obične ljude da se pitaju je li to obnova sukoba Istok-Zapad i uvod u novi hladni rat, samo sada s Kinezima umjesto Sovjeta u ulozi glavnih protivnika Amerikancima? Je li to početak opasnih nadmetanja SAD-a i Kine što će - kako neki predviđaju - obilježiti 21. stoljeće, onako kako je 20. stoljeće bilo obilježeno napetostima između SAD-a i SSSR-a? Ako se uspoređuju neki vanjski simptomi, moglo bi se odgovoriti potvrdno: suparništvo u gospodarstvu, tehnologiji, naoružanju, špijunaži, okupljanju saveznika i mnogočemu drugome sve je izrazitije. SAD ne odustaju od uloge svjetskog policajca s prisvojenim pravom da djeluje po cijelom globusu, a ni Kina ne skriva ambicije da igra vodeću ulogu ne samo u svojoj regiji nego i u svijetu. Što znači da je sukobe teško, gotovo nemoguće izbjeći. </p>
<p>A povoda je više nego dovoljno. Washington Kinezima nalazi brojne zamjerke, od prodaje oružja »nepouzdanim državama« do zatvaranja i optuživanja za špijunažu američkih građana kineskog podrijetla kad posjećuju staru domovinu. Ovih dana Bush treba odlučiti hoće li Tajvanu prodati čitav arsenal oružja, pa i proturaketni sustav Aegis, zbog čega Peking negoduje. Zbog incidenta sa zrakoplovom, prošla je nezapaženo značajna diplomatska pobjeda Kineza u sporu s Amerikancima oko ljudskih prava. Na zasjedanju Povjerenstva UN-a za ljudska prava, 18. travnja u Ženevi, uspjeli su spriječiti raspravu i usvajanje rezolucije koju je predložio Washington i u kojoj se osuđuje Kina zbog kršenja ljudskih prava. Indonezija, Kuba, Libija, Pakistan, Rusija i Sirija lobirali su za Kinu, dokazujući da »nikad u povijesti« Kinezi nisu uživali toliko slobode i prosperiteta kao danas. Iako je ozračje bilo napetije nego prijašnjih godina, a uz SAD bila i Europska unija, rasprava, a time i rezolucija, odbačene su s 23 prema 17 glasova (uz 12 suzdržanih i 1 odustan). </p>
<p>Ni povijesne analogije ne ohrabruju. Njemačka i Japan iz vremena prije Drugoga svjetskog rata podsjećaju neke analitičare na današnju Kinu. U gospodarski i vojno ojačanoj zemlji, njemačke i japanske elite našle su se pred dilemom današnjeg kineskog vodstva: kako zadržati moć i obuzdati rastuću srednju klasu? Odgovor su pronašli u podgrijavanju nacionalizma i šovinizma kojima ujedinjuju ne samo vlast i narod nego i bogate i siromašne, pa postaju najbolja hrana osvajačkim apetitima. Najsvježiji primjer je Slobodan Milošević. I on je zaključio da mu komunistička ideologija i partijska organizacija ne daju dovoljno čvrste oslonce za održanje na vlasti, pa ih je zamijenio srpskim nacionalizmom. I to toliko uspješno da se narod nije okrenuo protiv njega dok nije izgubio četiri rata koja je počeo i u njima potpuno uništio gospodarstvo. (Flora Lewis). </p>
<p>Ipak, prevladavaju oni koji optimistički odbacuju najcrnje prognoze. Argumenti su im brojni i djeluju uvjerljivo. Način na koji se incident sa špijunskim zrakoplovom rješava pokazuje kako ni Peking ni Washington ne žele da sporovi izmaknu nadzoru. Bilo je, doduše, početnog nesnalaženja i pretjerivanja, ali uz uočljivo nastojanje da niti jedna strana ne bude ponižena. Brzo se shvatilo da ni američkim ni kineskim generalima ne treba dopustiti da vode politiku i da bi kvarenje odnosa koristilo samo tvrdolinijašima na jednoj i drugoj strani, a štetilo onima koji se zalažu za dobre odnose i suradnju. </p>
<p>Natezanja će vjerojatno još biti. Zrakoplov i sve u njemu Kinezi neće vratiti dok temeljito ne pregledaju i prouče sve što je u njemu. Tada će ga vratiti, možda čak i u dijelovima, kako su uostalom svojedobno učinili i Amerikanci s MiG-om kojim je sovjetski pilot prebjegao u Japan. Kinezi zahtijevaju, ali znaju da Amerikanci neće obustaviti iritantne špijunske letove uz kineske obale. Navodno, Amerikanci izvode više od 400 špijunskih letova usmjerenih prema Kini, i s pravom se može pitati čemu je potreban toliki nadzor, posebno u miru i kad postoje druge neizazovnije metode prikupljanja informacija. </p>
<p>Snažno sredstvo čuvanja dobrih odnosa su brojke o gospodarskoj i drugoj suradnji. Razmjena u oba pravca dosegla je prošle godine 115 milijardi dolara, s viškom u korist Kine od 83 milijarde. Snažne američke korporacije zainteresirane su za poslove s Kinom. Samo General Motors i Motorola uložili su u Kini više od 25 milijardi. U SAD-u studira više od 54.000 kineskih studenata, više nego iz bilo koje druge zemlje. Konačno, najuvjerljiviji argument za obostranu suzdržanost je nuklearno oružje. Da ne postoji ništa drugo, nuklearna opasnost je dovoljna da zaustavi kretanje po skliskom terenu sukobljavanja. </p>
<p>Iako je Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu bilo zasuto pismima s ponudama pilula kalcija (kako bi imalo čvršću kičmu), a Internet pun uvredljivih poruka Amerikancima,vlasti su ipak sprječavale izbijanje protuameričke histerije. Nisu se ponovila kamenovanja veleposlanstva kao prije dvije godine kad su američki zrakoplovi u sastavu NATO-a bombardirali kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Sada su policajci odvodili čak i one koji su na zidovima oko američkog veleposlanstva htjeli pisati parole. Pekingu je potrebna podrška Washingtona u nizu međunarodnih poslova, od primanja Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju i odlučivanja o kineskom trgovinskom statusu u SAD-u, pa do izbora domaćina Olimpijskih igara 2008., što Peking očajnički priželjkuje.</p>
<p>Može se, dakle, zaključiti da će nesporazumi, pa i manji sukobi, i dalje izbijati, ali obje će strane nastojati da ih izglade prije nego prerastu u opasniju krizu.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američko-europski obruč oko Srednjeg istoka</p>
<p>Arafat je pozvao bombaše samoubojice da ne stupaju u nove akcije protiv izraelskih ciljeva / Hamas je poručio da će nastaviti »pohod smrti«</p>
<p>ANKARA, 22. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sastanak šefova sigurnosti Izraela i Palestinske autonomne oblasti o okončanju nasilja, do kojeg je u subotu navečer došlo kod graničnog prijelaza Erez, sjeverno od Gaze, završen je s proturječnim izvješćima. Prema tvrdnjama jednog člana izraelskog pregovaračkog tima, razgovori su bili ozbiljni i učinkoviti. Naglasio je kako je postignut međusobni dogovor o uvođenju novih mjera u cilju zaustavljanja postojećih napetosti i svakodnevnih sukoba. Pritom nije iznio nikakve detalje koji bi potkrijepili takve tvrdnje. Bio je to, inače, prvi takav izraelsko-palestinski susret od kako su postrojbe izraelske vojske prošlog tjedna ušle u pojas Gaze.</p>
<p>No, glavni palestinski pregovarač general Abdelrakez al-Mjaida opovrgnuo je izraelsko tumačenje rezultata pregovora. Rekao je kako je izraelska strana dala potpuno nezadovoljavajući odgovor glede palestinske zabrinutosti uvezi upada na palestinske autonomne teritorije. Al-Mjaida je izrazio spremnost za uspostavljanje suradnje o sigurnosti ako Izrael prihvati dva palestinska preduvjeta: prvo, povuče tenkove i buldožere iz dijelova Gaze i, drugo, digne postojeću vojnu opsadu. Prema nekim još nepotvrđenim izvorima, izraelsko-palestinskim razgovorima bili su nazočni visoki egipatski obavještajni časnici.</p>
<p>Izraelsko-palestinski pregovori o sigurnosti su pod izravnim (možda i sinhzoniziranim) pritiskom SAD-a i Europske unije (EU). Na to upućuje i telefonski razgovor, koji su neposredno uoči razgovora u Erezu, vodili izraelski šef diplomacije Shimon Perres i palestinski čelnik Yasser Arafat. Iako taj razgovor (na poziv Peresa) nije službeno potvrđen, sigurno je da je do njega došlo u namjeri da se daju nove instrukcije pregovaračkim timovima. U međuvremenu, glavni Arafatov stožer je priopćio da izraelski premijer Ariel Sharon nije osobno zainteresiran za prekid sadašnjih nasilja na okupiranim palestinskim teritorijama.</p>
<p>Arafat je pozvao bombaše samoubojice da ne stupaju u nove akcije protiv izraelskih ciljeva. Neposredno nakon toga oglasio se i Hamas (po tumačenju Arapa legitimni zastupnik palestinskih interesa) koji je poručio da će nastaviti »pohod smrti«. U nedjelju rano ujutro, uslijedio je jedan takav napad na autobusno stajalište Kfar Sava. Tijekom bombaškog napada poginule su dvije osobe, dok je tridesetak teže ili lakše ozlijeđeno.</p>
<p>U takvoj pregrijanoj atmosferi prednost se sve više daje diplomaciji. U Izrael je u nedjelju doputovao belgijski vanjskih poslova Louis Michel. On također kani posjetiti šest susjednih arapskih zemalja kako bi predočio stajališta EU-a glede pritisaka na Izrael i PLO. To je drugi posjet belgijskog ministra od veljače ove godine. Prilikom prvog posjeta, Michel je zaprijetio Izraelu da će povući veleposlanika iz Tel Aviva i suspendirati sporazum o slobodnoj trgovini između Iraela i EU-a ako se nastavi s »prekomjernom količinom« kažnjavanja Palestinaca na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dva mrtva, 38 ranjenih u atentatu eksplozivom</p>
<p>JERUZALEM/GAZA, 22. travnja</p>
<p> - Dvije su osobe poginule, a 38 ih je ranjeno, od čega dvije teško, u atentatu eksplozivom izvedenom u nedjelju u Kfar Sabi sjeverno od Tel Aviva, objavila je izraelska policija. Prema izvješću policije, atentat je izveo samoubojica koji je oko struka imao pojas eksploziva. On je ušao među ljude na autobusnoj postaji koji su pokušali ući u autobus. Očito je da je samoubojica jedan od poginulih. Policije zatvorila područje oko mjesta gdje je izveden atentat i provela je čišćenje terena u slučaju da su još negdje skrivene eksplozivne naprave.</p>
<p>Palestinski islamistički pokret Hamas ocijenio je u nedjelju samoubilački atentat »legitimnim načinom obrane« ne preuzimajući, međutim,odgovornost za nj. »Operacije koje vode Palestinci su legitimni činovi obrane od divlje i surove agresije Izraela protiv našeg naroda«, rekao je čelnik Hamasa s pojasa Gaze Abdelaziz al Rantisi. »Cionistički neprijatelj ubija, uništava, ravna terene i palestinski narod ima pravo braniti se svim sredstvima protiv takve cionističke agresije«, dodao je.</p>
<p> Izraelska je policija u nedjelju objavila da sumnja kako su radikalni Palestinci ubili 38-godišnjeg Izraelca, čije je tijelo pronađeno u prtljažniku njegovog automobila tijekom noći u jednom selu na Zapadnoj obali. Izraelski je radio objavio da je pretučeno tijelo Stanislava Sandomirskog iz izraelskog grada Beita Shemesha pronađeno u automobilu na ulazu sela Surda, sjeverno od Ramalaha. »Vidljivi su znaci nasilja na tijelu. Očito je da je uzrok nacionalistički, to jest radi se o gerilskoj aktivnosti i još uvijek istražujemo«, kazao je šef policije na Zapadnoj obali Shahar Ayalon. </p>
<p>Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona smatra da su Palestinske vlasti odgovorne za samoubilački atentat. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Već i natječaj pokazuje da im ne možemo vjerovati </p>
<p>Vjerojatno ste u dnevnom tisku pročitali da je Poglavarstvo grada Zagreba pokrenulo proces pripreme za izgradnju spalionice smeća u Zagrebu. Raspisan je natječaj i očekuje se izbor najboljeg ponuđača.</p>
<p>Od nas, stanovnika grada Zagreba, osobito onih koji žive uz očito najčešće spominjanu lokaciju buduće spalionice uz TE-TO Zagreb - očekuje se da vjerujemo onima koji su kompetentni brinuti o nama. Očekuje se da vjerujemo da će se ponašati u duhu dobrog gospodara, poštivajući pritom temeljna načela demokratskog odlučivanja i argumente struke. Trebali bi, a ne možemo. Zašto? </p>
<p>Krenut ćemo od početka - od raspisivanja natječaja za najboljeg ponuđača. Naime, natječaj je raspisan pod - najblaže rečeno - čudnim okolnostima. Osim iznimno kratkih rokova (umjesto uobičajenih 45, propisani rok je bio 25 dana) natječaj nije objavljen - kao što je to opet običaj - u Financial Timesu, nego u Mariborskoj večeri (?!). I to bez obzira što je poznato da Slovenija ne može sudjelovati u natječaju, jer se traže ponuđači iz zemalja članica Europske unije. Što to može značiti, osim da je ponuđač određen već unaprijed i to onaj koji bi najbolje odgovarao Poglavarstvu grada, a to je austrijska tvrtka UTV. Natječaj je objavljen samo zbog formalnosti, jer prepoznaje se to i prema tenderu koji je očito preveden s njemačkog jezika. Osim toga, s ponuđačem bi se odmah ugovorile sve faze pripreme i izvođenja, što je opet neuobičajeno.</p>
<p>Spominje (preferira?) se lokacija uz TE-TO Zagreb. Zašto? </p>
<p>To nije poznato jer ne postoji dokument koji bi na temelju rezultata istraživanja dokazao da je doista riječ o dobroj lokaciji. Stoga se ne može o dobrim i lošim stranama te moguće lokacije govoriti temeljem stručnih argumenata, nego temeljem logičkih postavki.</p>
<p>Naime, uz TE-TO Zagreb je naseljeno područje, odnosno naselje Savica Šanci, na koje se naslanja naselje Borovje, odnosno naselje Savica, a nije daleko ni naselje Novi Zagreb. Riječ je o području pjeskovitog tla, što predstavlja opasnost za onečišćenje podzemnih voda. U prometnom smislu, to je područje neprimjereno riješeno.</p>
<p>Osim toga, taj dio grada, grad Zagreb je opteretio brojnim onečišćivačima. U blizini je Industrijska zona Žitnjak, TE-TO Zagreb, PUTO, odlagalište smeća Jakuševac... U tom dijelu je zaštićeni prirodni rezervat 90 zaštićenih vrsta ptica. </p>
<p>Nije li nepravedno prema ljudima - znači ljudima - tog područja koje podnosi golemi teret cijelog grada, sada smjestiti još i gradsku spalionicu smeća, bez obzira što postoje i bolje i manje skupe lokacije. </p>
<p>Jedna od njih je lokacija koja je bila istražena i rezervirana u dosadašnjim prostornim planovima za odlagalište otpada (i spalionicu), ali je bez objašnjenja i bez razloga izbačena iz postojećeg Prostornog plana. To je Dumovečki lug između Sesveta i Dugog Sela. Ta lokacija ima nekoliko prednosti. Sam naziv govori da je riječ o relativno prostranom području gdje na kilometre nema naselja. Osim toga, tu je vodonepropustan sloj tla - glina, pa nema opasnosti za moguće onečišćenje podzemnih voda, a postoji i primjerena dostupnost raspoloživost prometnica. U energetskom smislu, postoje mogućnosti za plasman energije.</p>
<p>Cijela ta priča povezana je i s muljem - kao produktom pročišćavanja otpadnih voda. Naime, procjenjuje se da će se »proizvoditi« godišnje približno 100.000 tona mulja i to je jedna važna, ali jako neugodna komponenta koja je povezana sa spalionicom. Uz takav mulj su vezane mnogobrojne tehnološke dvojbe. Između ostalih, ne može ga se spaliti dok se ne osuši (60.000 tona suhe tvari), a zbog neugodna smrada ga nije uputno prevoziti. Prema tomu, i tu se otvara još jedna moguća lokacija, uz pročistač smješten uz lijevu obalu Save, približno dva kilometra od Ivanje Reke između Save i Glavnog oteretnog kanala.</p>
<p>Očekujemo odgovore i unaprijed znamo da će glasiti: studije će dokazati primjerenost neke lokacije.</p>
<p>Ali, kako je Zagrebačko poglavarstvo namjestilo natječaj, tako će si namjestiti i studiju. Jer, oni su tako odlučili! A, mi bi im trebali vjerovati? </p>
<p>Dipl. ing. VESNA DRNOVŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Popisivače u Stupniku (ni)je pratila policija</p>
<p>U vezi popisa u Stupničkim Šipkovinama u članku navodite niz pogrešnih informacija koje su nedovoljno provjerene i netočne i nepotpune.Naveden je cijeli niz pogrešnih informacija i netočnih tvrdnji o općini Stupnik:</p>
<p>- »Nemaju crkvu« - Imamo crkvu sv. Ivana Nepomuka župa Stupnik, koja obuhvaća naselja: Stupnik, Demerje, Hrvatski Leskovac, Ježdovec i Lučko.</p>
<p>Za nedavna posjeta nadbiskupa Josipa Bozanića svi nazočni mogli su čuti da je došao u župu Stupnik. Uz župnu crkvu Stupnjari su još prije rata izgradili i Dom.</p>
<p>- »Nemaju groblje« - Imamo groblje. Uz župnu crkvu je i groblje gdje se Stupnjari, kao i ostali župljani pokapaju stoljećima. Prije nekoliko godina prisvojila su ga Gradska groblja, ali naše grobove i grobnice nitko ne može oduzeti, iako se i to u nekim krajevima događalo od 1991. do 1995. godine. - »Nemaju doktora« - Imamo ambulantu koju koriste svi stanovnici Stupnika, Demerja, Hrvatskog Leskovca, Ježdovca i Lučkog. - »Vodovod su dobili lani« - Nismo ga dobili nego je Stupnik magistralni vod financirao s 50 posto, a mrežu kroz naselje u 100-postotnom iznosu. - »Plin - tko zna kada će dobiti«. Uskoro, jer se cijevi za plin već nalaze kod zgrade općine, žute su boje i dobro su vidljive. - »Nemaju osmogodišnje škole« - Imamo, jer postojeća koju koriste djeca iz već ranije nabrojenih naselja izgrađena je na stupničkom zemljištu preko Stare karlovačke ceste, gdje postoji stara škola i zgrada nekadašnje općine Stupnik.</p>
<p>- »Stupničke Šipkovine su udaljene od Stupnika 5 km« - Ne, Stupničke Šipkovine su u Stupniku, gdje su bile i stoljećima.</p>
<p>- »Uzrujani Stupnjari«, što su vidjeli da je policija slučajno prošla kroz Stupničke Šipkovine i odmah zvali policijsku postaju, gdje su potvrdili slučajnost.</p>
<p>Policija je uvijek dobro došla na područje općine Stupnik, jedino želim da imaju čim manje posla. Desetljećima sam priželjkivao da imamo našu policiju, ne općine Stupnik nego Republike Hrvatske, a u Stupničkim Šipkovinama, kada vide takvu policiju postanu uzrujani. - »Jedna žena je prevarena, pa se dala popisati« - Ne, nije prevarena nego je shvatila gdje se nalazi i što joj je građanska dužnost i što prema zakonu mora učiniti, lili je možda izmakla kontroli jer navodno tamo postoje kolovođe koje sprječavaju popis stanovništva. - Stupnik sa sjeveroistoka graniči s gradom Zagrebom, odnosno naseljem Lučko. Lučko je postojalo i prije, ali samo jedna ulica sjeverno od Stare karlovačke ceste prema Savi.Poslije 1945. g. kada je svašta oduzimano oduzeta je i polovica Stupnika, jer je u to doba to bio moguće. Da je to točno može se vidjeti u katastru gdje je Stupnik postojao do Savskog mosta pa i danas na Jadranskoj aveniji tik do Zagreba postoje dvije benzinske crpke s nazivom Stupnik I i Stupnik 2. Zar nije Stupniku bio dosta oduzeto u ono vrijeme, zar bi trebao nestati i radi čega? Moguće je da netko zbog neznanja priča neistine o Stupniku, jer nije živio u Stupniku. To sigurno nije gđa Ankica Gregurek rođ. Žužić, čiji je i otac rođen u Stupniku.</p>
<p>STJEPAN HORVATINECStupnik</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izražavanje neprilično za radijsku voditeljicu </p>
<p>Svoje čuđenje i nevjericu nisam mogla odagnati, slušajući u utorak poslije podne, putujući automobilom, emisiju Obiteljskog radija - »Na kavi sa Sonjom«.</p>
<p>U eteru su se, na radost ili žalost nas slušatelja, našle dvije jednako elokventne i pričljive osobe.</p>
<p> Gđa Sonja Šarunić, voditeljica emisije i gospodin Vojo Šiljak, poznati novinar i voditelj radijskih i televizijskih emisija.</p>
<p> U spomenutoj emisiji promovirao je svoju novu knjigu viceva.</p>
<p>Čim sam čula glasove jednog i drugog bez uvrede, ja bih odmah promijenila radio-postaju, ali budući da nisam bila sama u automobilu, emisiju sam slušala.</p>
<p>Na moje zaprepaštenje voditeljica, gđa Šarunić je, u želji da emisiju učini što ležernijom, emisiju pretvorila u razgovor neprimjerenog rječnika, da se što blaže izrazim.</p>
<p> Riječ »opičen« i slične ulične izmišljotine koje su izrečene više puta, ne da nisu za radio, već ne priliče jednoj ženi i dami.</p>
<p> Voditeljica emisije i gost gotovo su se natjecali tko će biti »ležerniji« u izražavanju.</p>
<p> Citirani vicevi iz knjige gospodina Voje uistinu mogu nasmijati, ali sve ostalo je bilo za plakati.</p>
<p>Sve mi se to učinilo kao da su se gđa Šarunić i gospodin Šiljak našli na kavi pa ih je snimao »skriveni mikrofon«, ali sumnjam da bi se tako razgovarali, vjerujem da je ovo sve bilo isforsirano, u suprotnom bi još više bila razočarana.</p>
<p>Znam da su vremena teška i svi smo zabrinuti i želimo se raspoložiti, ali na ovakvkom uveseljavanju se zahvaljujem. Zapravo, slušajući emisiju i očekujući njen završetak, bila sam tužna i sa strepnjom očekivala još gore riječi.</p>
<p>I onda se mi čudimo kakva su nam djeca. Ona su slika obitelji i društva, a slušajući »Obiteljski radio« mogu se uistinu poučiti svemu. Priroda posla omogućila mi je rad s djecom, i to školskom i zaključila sam da su djeca divna s obzirom kakvi smo mi odrasli, i kakav primjer dajemo svojim riječima i djelima. </p>
<p>Šaljem poruku gđi voditeljici u ime starog bezimenog mudraca koja kaže: »Pazi što govoriš, jer nekog očaravaš, a nekog razočaravaš!« Ja sam razočarana, ali nažalost, živimo u vremenu gdje je više očaranih takvim emisijama. </p>
<p>Dr. med. S. PODRUG Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zar u Vijeću HRT-a nema mjesta za tehničara?</p>
<p>Televizija je najmoćniji medij, zahvaljujući radu prirodoznanstvenika i osobito tehničara.</p>
<p> To je vjerojatno razlog zašto nije predviđeno mjesto za tehničare u Vijeću HRT.</p>
<p>Nije da se nije upozorilo. Kada je bila predložena lista reagiralo se pismima predsjedniku Sabora (tehničaru) i predsjedniku Saborskog odbora za Ustav.</p>
<p> Predsjednik Sabora se zahvalio na pismu i naveo da je dopis proslijeđen predsjedniku Odbora za Ustav. Ponovno jedan uzaludan napor.</p>
<p>Treba li se tada čuditi da je tehnika posebno siroče hrvatske dalekovidnice.</p>
<p> Svi imaju pravo na svog predstavnika, pa i oni koji žive od kritiziranja djelovanja tehničara, poput zaštitara okoliša.</p>
<p>Da to ima nesagledive posljedice na mladi naraštaj ne treba trošiti riječi. Sve je važnije od proizvodnje, industrije i velikih sustava.</p>
<p> A to što nema novaca, pa ni za dalekovidnicu, jer nema novostvorene vrijednosti, nikoga ne brine. Pa ni one koji su preuzeli da o tome brinu u ime hrvatskih inženjera i tehničara.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Javite sumnjive telefonske račune</p>
<p>Na prvom sastanku Foruma Hrvatskih telekomunikacija i triju udruga za zaštitu potrošača (DZPH, HUZP i HRID) utvrđeno je da se prigovori građana (pre)velike telefonske račune najčešće odnose na impulse nastale pozivanjem brojeva iz tzv. »inteligentne mreže«, odnosno s dodanom vrijednošću, a naročito brojevi koji počinju predbrojem 060.</p>
<p>Udruge potrošača sumnjaju da se među inim radi o masovnim ili čak organiziranim manipulacijama u korist koncesionara 060, a na štetu telefonskih pretplatnika.</p>
<p> Radi točnijeg lociranja problema, udruge za zaštitu potrošača mole građane da kopije detaljnih ispisa poziva - u kojima se neopravdano pojavljuju pozivi brojeva »060« - zajedno s kopijama prigovora (žalbi, računa, opomena i odgovore HT-a - pošalju poštom na jednu od sljedećih adresa: HUZP, pošt. pretinac 95, 10090 Zagreb-Susedgrad, DZPH »Potrošač«, Kvaternikov trg 12, 10000 Zagreb.</p>
<p> Podrobnosti o ovom i drugim predmetima u svezi s HT-om zainteresirani mogu naći na web stranici www.hrid.hr/ht</p>
<p>UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lažni podaci o cijenama goriva »alibi« za lančana poskupljenja </p>
<p>U vašem cijenjenom listu objavili ste izjavu Udruge potrošača u kojem je iznesena laž koja Ini nanosi veliku štetu zbog čega, pozivajući se na Zakon o javnom priopćavanju tražimo da objavite naš demanti.</p>
<p>- Inine proizvođačke cijene su na približno istoj razini kao i u zemljama našega okruženja što je vidljivo iz tablice koju vam šaljemo u prilogu. Dakle, uz manja odstupanja cijene su slične onima u Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji. To što su maloprodajne cijene od 17. travnja bile osjetno više od onih u Sloveniji to je kratko trajalo jer su i Slovenci svoje cijene korigirali. Međutim, uspoređujemo li prva četiri mjeseca naše proizvođačke i maloprodajne cijene s cijenama zemalja koje nas okružuju vidljivo je da smo kod dizelskog goriva koje ima utjecaj na kretanje cijena na malo bili uvjerljivo najjeftiniji, a kod BMB-a 95 od nas je bila jeftinija samo Slovenija. I o tom vam šaljemo dijagram. Inače, hoće li maloprodajna cijena biti viša ili niža ovisi o potrebama države i proračuna iz kojeg se, među ostalim, ne treba zaboraviti izdvaja novac za socijalni program, prognanike, obnovu, ceste i sl. Isto tako česte izuzetke poput oslobađanja od trošarina plave nafte, loživa ulja i država negdje mora nadoknaditi.</p>
<p>Svjesni smo da sadašnje tržišno formiranje cijena traži restrukturiranje i ostalog dijela gospodarstva koji je povezano s energetskim sektorom budući da energija ima svoju cijenu i da je ona prva globalizirana. Svaki povrat na staro i administrativno formiranje cijena za što se neki zalažu značilo bi ne samo uništenje Ine pred privatizaciju nego i zatvaranje vrata i inozemnim naftnim kompanijama koje su tek s tržišnim formiranjem cijena pokucale i na hrvatsko tržište.</p>
<p>Na kraju, što se tiče objavljenog da su cijene u posljednjih godinu dana povećane 100 posto da je to laž vidljivo je na primjeru bezolovnog motornog benzina od 95 oktana koji je početkom 2000. bio 4,65 kuna po litri da bi uz sve korekcije na današnji dan iznosio 7,27 kuna po litri. Dakle, povećanje od 56 posto u što je uključena povećana trošarina od 2. lipnja 2000. za 30,2 posto i naknada za ceste od 30. ožujka ove godine u visini od 8 posto ili 49 lipa. U istom razdoblju dizelsko gorivo uz spomenuto povećanje trošarina kod dizela 13,7 posto i naknade za ceste u iznosu od 9,8 posto poskupjelo je sa 4,22 kune na 5,42 kune po litri što je 28 posto - nedvojbeno osjetno niže od objavljenog 100-postotnog povećanja koje je navedeno u vašem cijenjenom listu. Nemamo ništa protiv da se netko ne slaže s određenom poslovnom politikom, da iznosi vlastito mišljenje, da kritizira argumentima, ali jesmo i bit ćemo uvijek protiv onih koji iznose laži. To isto vrijedi za one koji ovakve laži koriste da bi povećali cijene, zaboravljajući da se dizelsko gorivo korigiralo i naviše i naniže te da je od početka godine dizel, uz već spomenutu naknadu, za ceste poskupio 6,9 posto. </p>
<p>MARIO DRAGUNrukovoditelj Službe za informiranje i odnose s javnošću - Ina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>U slučaju Petrač - Jandrek Vrhovni sud odlučuje o vjerodostojnosti kazeta</p>
<p>VARAŽDIN, 22. travnja</p>
<p> - Na novomarofskom Općinskom sudu za petak je bila zakazana rasprava u kaznenom postupku protiv Trpimira Jandreka i Hrvoja Petrača, optuženih za iznudu, no sutkinja Jasminka Trubelja raspravu je odgodila. Naime, Vrhovni sud odlučuje o vjerodostojnosti kazeta koje se nalaze u spisu kao dokaz, a kad sud primi odluku Vrhovnog suda, zakazat će se nastavak glavne rasprave.</p>
<p>Prema optužnici, Jandrek i Petrač su se dogovorili kako bi u korist Petračevog poduzeća »Petrač« d.o.o. od poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica preko njegovog direktora Miroslava Matkuna, izmamili milijun njemačkih maraka kao iznos tobožnjeg duga. Prijetnju su potkrijepili tako da će »ozbiljnim prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja prisilili Matkuna da Petraču isplati novac«. Tako je Petrač, telefonom ili u neposrednom kontaktu s Matkunom, kako se navodi u optužnici, tražio od njega da mu isplati dug, pri čemu je govorio da može nastradati ako to ne učini. Istodobno je angažirao Jandreka da s još jednom, zasad nepoznatom osobom, počne Matkuna ozbiljno napadati i tako ugrozi njega i obitelj.</p>
<p>Matkuna su tako Jandrek i nepoznata osoba u veljači 1996. godine napali i izudarali, govoreći pritom da je dužan poduzeću »Petrač« vratiti dug. Od veljače te godine pa do kraja 1997. uslijedili su pozivi osoba koje su se predstavljale kao »Kralj«, »Rončević« i slično i tražile od Matkuna da Petraču da novce ili će ga fizički likvidirati.</p>
<p>Jandrek je, osim toga, prema optužnici, u listopadu 1996. godine propucao automobil Matkunove kćeri. (Mihaela Zagorščak)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za gospodarski kriminal prijavljeno 347 osumnjičenih, šteta 377 milijuna kuna</p>
<p>Otkriveno je da je najviše kaznenih djela zbog zloporabe položaja i ovlasti, prijevara, krivotvorenja, pronevjera...</p>
<p>OSIJEK, 22. travnja</p>
<p> - Kaznena djela gospodarskog kriminaliteta na području Osječko-baranjske županije tijekom prošle godine znatno su porasla. Prema podacima Policijske Uprave osječko-baranjske, u dvanaest mjeseci 2000. godine otkriveno je ukupno 855 kaznenih djela vezanih za gospodarski kriminal, zbog kojih su protiv 347 osoba podnesene kaznene prijave.</p>
<p>Kako je istaknuo Josip Begović, načelnik PU osječko-baranjske, najviše je učinjeno kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti, krivotvorenja službene isprave, prijevara u gospodarskom poslovanju, te pronevjera čime je privrednim subjektima i ustanovama učinjena materijalna šteta u visini od oko 377 milijuna kuna. Begović naglašava kako je riječ o znatnom porastu otkrivenih kaznenih djela i štete, koja je u odnosu na 1999. godinu veća za oko 345 milijuna kuna, no da je to rezultat pojačanog rada Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminala.</p>
<p>Prema evidenciji policije, prijevare su se u većini slučajeva odnosile na izdavanje različitih sredstava osiguranja plaćanja koje nisu imale pokrića (akceptni nalozi, čekovi, narudžbenice i mjenice). Učestala je i pojava da pojedini vlasnici privatnih tvrtki ili samostalnih trgovačkih radnji podižu u veleprodajnim poduzećima velike količine robe, a kada kupljenu robu prodaju, utržak ne polažu na žiro-račune svog poduzeća već novac »trpaju u svoje džepove«. Kada nakon dogovorenog počeka nalozi za preuzetu robu dođu na naplatu, na žiro-računima takvih poduzeća s ograničenom odgovornošću ili samostalnih trgovačkih radnji novaca nema.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da su 2000. godine otkrivene 34 zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju pomoću kojih su pojedinci oštećivali firme i ustanove kojima su bili na mjestima direktora ili zaposlenika. Među njima je i ona koja se odnosi na »slučaj Novalić«, za koji se suđenje posljednjih mjeseci vodi na osječkom Županijskom sudu. Naime, poznatog osječkog poduzetnika i vlasnika Gradske banke Antuna Novalića i njegovih desetak bliskih suradnika tereti se za stjecanje protupravne imovinske koristi veće od 52 milijuna kuna.</p>
<p>Na udaru su bila i sredstva proračuna. Tako su otkriveni neki načelnici manjih općina koji su »posuđivali« sredstva poreznih obveznika koristeći ih za svoje potrebe, dok su tri službenice Općinskog suda u Našicama zlorabeći položaj i ovlasti krivotvorile uplatnice građana, te preko sudskih pristojbi »zagrabile« oko 150 tisuća kuna.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Izgorjele gospodarske zgrade i automobil</p>
<p>OSIJEK, 22. travnja</p>
<p> - U ranim jutarnjim satima, na gospodarskoj zgradi koja se nalazi u dvorištu obiteljske kuće M. B. (69) iz Piškorevaca, izbio je požar koji se ubrzo potom proširio i na obližnju radionicu i garažu. S obzirom da se sve dogodilo oko 3 ujutro, požar je primjećen tek kada se vatra već jako rasplamsala i proširila po dvorišnim zgradama.</p>
<p>Osim zgrada koje su u potpunosti izgorile, izgorio je i automobil marke »citroen xara«, koji se nalazio u garaži. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Piškorevci i Đakovo, a materijalna šteta kao i uzrok požara su se procjenjivali tijekom i nakon očevida.(M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ubio se bombom zbog neizlječive bolesti</p>
<p>OSIJEK, 22. travnja</p>
<p> - Antun K. (57) iz Belog Manastira počinio je samoubojstvo u petak oko 1,35, aktiviravši ručnu obrambenu bombu M-57 u dvorištu svoje obiteljske kuće. Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici policijske postaje Beli Manastir, te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. Uzrok koji je nesretnog Antuna K. naveo na ovaj očajnički čin navodno je dugogodišnja neizlječiva bolest od koje je bolovao. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iz spremišta »Novogradnje« ukradena oprema </p>
<p>VUKOVAR, 22. travnja</p>
<p> - Provalivši u improvizionirano spremište građevinske tvrtke »Novogradnja« d.o.o. Varaždin, koja radi na obnovi Vukovara, noću na petak za sada nepoznati počinitelj »pokupio« je gotovo svu građevinsku opremu - motornu pilu, električnu motornu pilu, električnu »hoblericu«, električnu bušilicu i veću količinu cementa.</p>
<p>Drski provalnik ne samo što je građevinarima iz Varaždina nanio ogromnu materijalnu štetu, već je i su i zaustavili obnovu objekata u Vukovaru. Za počiniteljem te bezobzirne pljačke policija traga. (S.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za posjedovanje i prodaju droge godina zatvora, uz obvezno liječenje</p>
<p>VARAŽDIN, 22. travnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Varaždinu, Božidar Bešenić osuđen je na godinu i mjesec dana zatvora zbog zlouporabe opojnih droga, a određena mu je i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od droge. Bešenića je optužnica teretila da je u siječnju ove godine kod pečenjarnice »Varaždin« u Varaždinu M. N. (31) iz Čakovca prodao oko 0,5 grama heroina za 250 kuna, te da je u njegovom stanu, prilikom pretrage, pronađena marihuana.</p>
<p>Okrivljeni Bešenić porekao je da je M. N. prodao heroin, dok je drugo kazneno djelo neovlaštenog posjedovanja opojne droge priznao. U njegovom su stanu pronađeni tragovi heroina, za kojeg je Bešenić prvo tvrdio da je prašina, a tijekom suđenja je kazao da je i on sam konzumirao heroin, no nije znao da li upravo toga dana kad je bio pretres stana ili nešto ranije.</p>
<p>I svjedok M.N. porekao je na sudu da je od Bešenića kupio heroin, iako je kod istražnog suca rekao suprotno. Na glavnoj raspravi je, pak, izjavio da je iskaz kod istražnog suca dao pod pritiskom policije, što je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Darko Šabijan u svojoj završnoj riječi okarakterizirao kao »očito solidariziranje kupca droge s njegovim dobavljačem«. Istaknuo je i da je ponašanje M.N. tijekom svjedočenja tipično za svjedoke iz narkomanskog miljea, koji iskaz pred istražnim sucem žele prikazati iznuđenim.</p>
<p>Bešenićeva odvjetnica tvrdila je da kod Bešenića nije pronađen ni heroin ni novac koji bi bio dobiven od njegove prodaje, dok tragovi heroina upućuju na to da je okrivljeni i sam ovisnik koji povremeno konzumira heroin.</p>
<p>Prilikom odmjeravanja kazne, sud je zauzeo stav da je iskaz M.N. pred istražnim sucem zakonit, a sutkinja Stanka Vuk Pintarić kazala je da je samo M.N. poznato zašto je na glavnoj raspravi iskaz promijenio te da je na državnom odvjetništvu da poduzme neke mjere protiv M.N. zbog lažnog svjedočenja.</p>
<p>Bešeniću je također produžen i pritvor u kojem će ostati sve do pravomoćnosti presude, a u kaznu mu se uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru u kojem se nalazi od 20. siječnja ove godine.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Euforične najave o uskrsnoj navali gostiju razbile se o 25-postotni podbačaj</p>
<p>Mnogi turisti žalili su se zbog hladnih soba u pojedinim hotelima, zatvorenih sauna, bazena, fitnes dvorana... / Na dubrovačkome Babinu kuku pak goste je ujutro budio bager, koji je iskopavao bazen / Još je jednom potvrđeno da je pripremanje sezone u raskoraku s potrebama i poslovnom odgovornošću / Krajem tjedna počinje prvosvibanjski (produženi!) vikend i to će biti prva prilika za kakav-takav popravni ispit</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Ako je za ovo što se dogodilo glavni razlog u nenaklonjenosti Ilije Gromovnika, onda bismo ipak mogli odahnuti: na startu turističke sezone 2001. godine, dakle za uskrsne praznike, broj gostiju u Hrvatskoj bio je u osjetnom raskoraku sa službenim procjenama i najavama, a posebno se to odnosilo na tzv. jedno ili dvodnevne izletnike. Naime, vrijeme je bilo ružno, daleko od onoga pravog proljetnog, pa je vrlo vjerojatno da su mnogi odustali od putovanja. Službeno je uskrsni vikend završio u ponedjeljak/utorak, ali do nedjelje nije bilo službenih podatka o fizičkom prometu ili ih je bilo mnogo manje nego najava (većinom »bombastičnih«!) o navali »prvih lasta«.</p>
<p>No, svi su izgledi da je aktualan veći podbačaj, a to potvrđuju i podaci s graničnih prijelaza od kojih, na primjer, jedan glasi da je ovaj put preko Plovanije, Kaštela i Požana u Istru ušlo dvadesetak posto manje putnika (gostiju, turista...), nego za lanjskoga Uskrsa (na Kvarneru oko 25 posto manje)! Pa, ako se minus dogodio tamo, onda je jasno kako je bilo južnije duž rivijere (uz uvijek potrebnu napomenu o tradicionalnome broju neprijavljenih, koji se može nagađati ili izračunati po, recimo, potrošnji kruha u destinaciji).</p>
<p>Euforija kao probušeni balon</p>
<p>Eto, dogodilo se što se dogodilo, minus je na startu zabilježen, broj gostiju navodno je prepolovljen, dakle, ništa od najavljene »stotke« (tisuća), protiv više sile se ne može, pa preostaju pouke npr. o tome da doista nema smisla »euforizirti« s najavama i stvarati pogrešno ozračje. Mnogo više od Gromovnikove nenaklonjenosti (koja posljednjih više tjedana teže pogađa, npr. i vinogradare i voćare u unutrašnjosti zemlje), turističku javnost nakon starta sezone zanimaju podaci i analize o prihvatu gostiju (bez obzira na njihov broj!), sadržajima njihova boravka te (što je osobito važno) dojmovima koje su stekli i ponijeli kućama...</p>
<p>Na primjer: jesu li se njihovi domaćini, koji su znali da će biti vremenskim neprilika, jer su aktualne već tjednima, i koliko pobrinuli za sadržaje »pod krovom«? Boravak vani (šetnje, terase, plovidba, izleti...) bio je dobrano onemogućen, a gosti, naravno, nisu došli k nama da bi se nalaktili na hotelske i druge šankove i hodali po lokalima! Objavljeno je početkom prošloga tjedna (dosad nije opovrgnuto) da je bilo neprilika s grijanjem u pojedinim hotelima, da su sobe bile hladne, a na pritužbe se odgovaralo: neka se odluče - ili toplu sobu ili toplu vodu! Bilo je pritužbi i na zatvorena vrata raznih hotelskih salona (saune, bazeni, fitnisi, zabavice...), a odgovoreno je da vlasnici (koncesionari) nisu došli, jer su valjda procijenili da »neće biti posla«... Zašto, npr. nije bilo više prigodnih fešta poput, recimo, gastro-atrakcije fritada od više stotina jaja, zatim šparoga, pršuta, tartufa..., koju je za Uskrs svojim gostima priredio porečki hotel »Pical«? A, zašto je, npr. bilo slučajeva iz rubrike »komunlni radovi« poput onoga na dubrovačkom Babinu kuku kad je ujutro goste budio bager, koji je iskopavao bazen? I tako dalje...</p>
<p>»Vatrogasne mjere« bez odlaganja</p>
<p>Uglavnom, još se jednom (po tko zna koji već put i dokad će tako biti) potvrdilo da se sezona slabo i neodgovorno pripremala te da će biti još većih nevolja, ako se u ovo malo vremena do početka njezina glavnoga dijela ne poduzmu - »vatrogasne mjere«. Izgleda da su se naša turistička vlada i operativa zadovoljili superlativima u najavama o porastu prometa i plimnim turističkim valovima te akcijom »Više cvijeća - manje smeća«, koja je (iako je pomalo čudno da se treba organizirati u zemlji sa svojim davno obilježenim turističkim stoljetnicama!?) izgleda jedini konkretniji prilog pripremama za supersezonu 2001.</p>
<p>Bit će bolje!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na Plitvičkim jezerima ove godine očekuju 25 milijuna maraka prihoda</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 22. travnja</p>
<p> - Osim hotela »Jezero« na Plitvičkim jezerima, za uskršnje su blagdane primili goste i hoteli »Plitvice« sa stotinjak i »Bellevue« sa 120 kreveta, a počeli su raditi i nacionalni restoran »Lička kuća« te autokamp »Korana« s restoranom i trgovinom. Inače, cijelu su zimu, osim hotela »Jezero«, radili i moteli »Grabovac« i »Borje«. Ove godine Plitvičani očekuju ostvariti posjet od oko 550.000 posjetitelja, a u hotelima, motelima i autokampu »Korana« planirano je ostvariti oko 160.000 noćenja. Rukovoditelji Nacionalnoga parka Plitvička jezera očekuju također znatniji posjet domaćih gostiju, osobito ekskurzija učenika i studenata.</p>
<p>U pripremama za ovogodišnju turističku sezonu, zbog kreditnih obveza i obveze prema dobavljačima, nije bilo dovoljno novca za dovršetak obnove hotela »Plitvice« i »Jezero«. Naime, obveze Plitvica u odnosu na kredite od 60 milijuna maraka, potrošene na neodgovarajuću i nepotpunu obnovu, iznose oko 240 milijuna kuna na godinu. Samo od ulaznica očekuje se prihod od oko 25 milijuna kuna. U prošloj godini je pak na ime PDV-a plaćeno državi blizu 16 milijuna kuna. Predviđeno je da se ove godine ostvari 25 milijuna maraka prihoda, što ipak neće biti dovoljno za otplatu kredita. Ovisno o mjesecu i dospjeću obveza, Plitvičani mjesečno za njihovo servisiranje izdvajaju od 1,6 do 2,2 milijuna kuna. Toliki iznos izdvaja se otprilike i za osobne dohotke oko 700 zaposlenih.</p>
<p>Iz državnog proračuna je na ime pomoći u servisiranju kreditnih obveza lani izdvojen 21 milijun kuna. Radnici koji su prošle godine imali i 30 posto niže plaće od prosjeka u turizmu dočekali su ovih dana s rezervom priopćenje Upravnog vijeća Plitvica da je na temelju ostvarenih rezultata u 2000. odlučeno da se od 1. travnja poveća masa plaća za 15 posto. S tom novošću ulazi se u novu sezonu.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mađarska ulaže u riječku luku 50 milijuna dolara</p>
<p>RIJEKA, 22. travnja</p>
<p> - »Mađarska i Hrvatska su strateški partneri, koji imaju niz zajedničkih interesa, a koje slijedom dogovora premijera Ivice Račana i Viktora Orbana treba oživotvoriti«, kazao je mađarski ministar prometa i vodnog gospodarstva Janos Fonagy prilikom susreta s primorsko-goranskim županom Milivojem Brozinom i gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom u Rijeci.</p>
<p>Fonagy je razgovarao i s generalnim direktorom Luke Rijeka Miranom Cofekom i ravnateljem Lučke uprave Rijeka Bojanom Hlačom budući da je zajedničko mađarsko-hrvatsko poduzeće Ganzport Rijeka spremno u riječku luku uložiti 50 milijuna dolara. Uskoro bi se trebao potpisati ugovor o obnovi lučkih dizalica, dok nešto sporije ide dogovor o potpisivanju ugovora za početak gradnje lučkog skladišta soje.</p>
<p>Mađarski ministar je naglasio da je njegovoj zemlji stalo da riječku luku koristi kao svoj izlaz na more, a Mađari će do 2002. godine rekonstruirati cestu od Budimpešte do hrvatske granice. Uskoro će Mađarska dovršiti i modernu prometnicu do granice s Ukrajinom (koridor B-5), što znači i povezivanje Rijeke s tom zemljom. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske Pavle Komadina pak tvrdi da je radi daljnje uspješne suradnje između Mađarske i Hrvatske potrebno donijeti kvalitetnu zakonsku regulativu i normativu.</p>
<p>D. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Tko je Hrvatsku izbacio s Interneta?</p>
<p>Riječ je o DDoS tipu napada u kojem se ciljani serveri koordinirano bombardiraju velikim količinama beznačajnih informacija / Napad je trajao nekoliko sati i nije mogao izazvati trajnije štete/ HT najavio prijavu MUP-u </p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Nekoliko sati gotovo potpunog zastoja u kontaktima s internet adresama čiji su serveri izvan Hrvatske, u subotu navečer, objašnjeno je u nedjelju kao posljedica organiziranog napada. Napad je trajao od 18 sati u subotu do nešto poslije ponoći, kad je, prema priopćenju glasnogovornika Hrvatskih telekomunikacija Marjana Jurleke, u suradnji s s HThinetovim međunarodnim Internet providerima, tvrtkama Seabone i DT promet, iznova normaliziran. Navodi se da je istodobno bilo i kvarova na ruteru Cable & Wirelessa, nepovezanih s napadom.</p>
<p>Prema priopćenju, riječ je DDoS (Distributed Denial of Service) napadu usmjerenom prema hrvatskom web prostoru. Takvi se napadi izvode organiziranim ciljanim obasipanjem određenih servera paketima prometa s više strana, čime se može preopteretiti servere i mrežu, te znatno usporiti ili privremeno prekinuti promet. Počinitelji takvih napada obično s većeg broja strojeva stalno povezanih na Internet, šalju velike količine »paketa« bezvrijednih informacija. Obično pritom »upregnu« i tuđe slabije zaštićene servere na koje su se na neki način ubacili. Za razliku od upada na pojedine servere koje obično izvode pojedinci iskorištavajući sigurnosne rupe u sustavima, DDoS napadima nije cilj krađa podataka niti mijenjanje objavljenih sadržaja nego baš obustava prometa. Motivi mogu biti u širokom rasponu od političkih ili antipatije prema nekome do običnog iživljavanja kompjuterskih štetočina. Protiv takvih napada potpune zaštite nema, a počinitelje je teško otkriti - osim kad se svojim djelom počnu hvaliti. Do nedjelje popodne još se nitko nije »pohvalio« pa motivi zasad ostaju nejasni.</p>
<p>Iako se u priopćenju HT-a tvrdi da se za vrijeme napada promet unutar Hrvatske odvijao normalno uz samo povremena kratkotrajna usporenja, mnogi su se korisnici žalili da je bilo problema i u komuniciranju sa serverima koji su unutar Hrvatske. Dio toga može se tumačiti time što hrvatske adrese mogu biti smještene i izvan Hrvatske, na serverima stranih davatelja usluga hostinga; no i u nedjelju se moglo naći povremenih usporenja veza sa serverima lociranim u Hrvatskoj.</p>
<p>U HT-ovom priopćenju ističe se da su napadi prijavljeni administratorima mreža s kojih je napad dolazio i CCERT-u - CARNetovoj službi koja se bavi prevencijom sigurnosnim incidentima, a »slijedi i prijava MUP-u radi eventualnog uključivanja Interpola u istragu«. </p>
<p>Posljednjih nekoliko mjeseci primijećeno je više DDoS napada na hrvatske servere, najčešće vikendom, no čini se da je ovaj u subotu navečer bio dosad najveći. Osim izgubljenih živaca - sudeći po nekoliko bijesnih e-mail poruka i telefonskih poziva medijima, trajne štete ne bi trebalo biti. U vrijeme incidenta brojni hrvatski korisnici nisu mogli slati e-mail poruke, koje su im se automatski vraćale; dolazna elektronička pošta ili se vratila pošiljateljima ili se nakon prekida napada isporučila sa zakašnjenjem jer na nedostupne adrese e-mail serveri tipično još do pet dana pokušavaju poslati neisporučene poruke.</p>
<p>Neki od korisnika koji su primijetili smetnje, kritizirali su HT što nije brže izašao s objašnjenjem. Negodovali su i zbog toga što se na telefon HT-ove službe za pomoć korisnicima javlja vikendom samo automat upućujući ih na obavijesti na web stranicama HThineta, do kojeg je u vrijeme napada pristup bio otežan.</p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Međimurski župan tuđim novcem jamčio za kredit</p>
<p>ČAKOVEC, 22. travnja</p>
<p> - Problemi vezani uz tvrtku Međimurje - Graditeljstvo d.o.o. iz Čakovca jamačno će biti jedna od najžešćih tema prijepora u predizbornoj kampanji za svibanjske izbore u Međimurskoj županiji. O tome je bjelodano posvjedočila i rasprava na zadnjoj sjednici Skupštine Međimurske županije, kojoj je mandat prošao, a da nije u svezi s tvrtkom Međimurje - Graditeljstvo ispunila obvezu koju si je sama nametnula.</p>
<p>Tvrtku Međimurje - Graditeljstvo d.o.o. je, naime, osnovala upravo Međimurska županija i to odlukom Županijske skupštine kako bi preuzela dio zaposlenika i ugovorene poslove tvrtke Međimurje - Visokogradnja d.d. u kojoj je u ljetu prošle godine bio uveden stečaj. Tada je vijećnicima bilo rečeno da će nova županijska graditeljska tvrtka preuzeti većinu od 700 zaposlenika, jer da ima dovoljno izglednih poslova. Vijećnicima je tada bilo predloženo, a oni donijeli odluku, da županijsku graditeljsku tvrtku treba prodati ili za nju naći strateškog partnera najkasnije do kraja 2000. godine. To se, međutim, nije dogodilo, jer, po objašnjenju međimurskoj župana Branka Levačića, nije bilo uvjeta za učinkovitu prodaju. Što će dalje biti s županijskom tvrtkom, ostaje neizvjesno, ali po onome što se čulo na Županijskoj skupštini, izgledi nisu baš svijetli. Kako tvrdi Goran Knežević, predsjednik Uprave, ako se ne riješi problem opreme, tj. ako Glumina banka kao najveći vjerovnik Međimurja - Visokogradnje ne bude suglasna s preuzimanjem strojeva, uređaja i opreme, tvrtka nema dobre izglede. Po njegovu mišljenju, Međimurje - Graditeljstvo neće moći opstati, iako je poslovanje lani završilo pozitivno, a 260 zaposlenih redovno je dobivalo plaće. Vijećnici Županijske skupštine posebno su ukazivali na činjenicu da nova vlast nije pomogla sanaciji međimurskoga graditeljstva kao ni prethodna.</p>
<p>Sanira se PIK-ove, željezare i druge gubitaše, a manjom kreditnom podrškom ili drukčije ne spašavaju se radna mjesta u Međimurju. S tim u svezi, županu Branku Levačiću posebno se stavlja na teret što je samovoljno, ne pitajući ni vijećnike niti vlasnike sredstava, za kredit graditeljskom dioničkom društvu koji je kasnije preuzela županijska tvrtka jamčio novcem koji nije vlasništvo županije, već međimurskih gradova i općina. Riječ je o 348.000 maraka, prikupljenih na posebnom žiro računu, a novac je dobiven prodajom udjela Radija Čakovca. Pritom se također tvrdi da je župan Levačić svojedobno izjavio da će osobno otkupiti Međimurje - Graditeljstvo ne nađe li strateškog partnera ili povoljnog kupca. A ugovorom o zajmu s bankom zapisano je da se tvrtka ne može prodati dok se potpuno ne namire sve kreditne obveze. Za perspektivu Međimurja - Graditeljstva, od kreditno-garancijskih zavrzlama, važnije je hoće li dobiti na uporabu strojeve i opremu tvrtke čije radnike je preuzelo. To bi se trebalo znati već prije 20. svibnja, odnosno izbora za lokalnu samoupravu.</p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Za kreditiranje malog poduzetništva još nisu iskorištena sredstva iz 1999.</p>
<p>VARAŽDIN, 22. travnja</p>
<p> - »Za kreditiranje obrtnika na području Varaždinske županije još nisu iskorištena županijska sredstva iz 1999. i očito je da tu nešto ne valja. Je li problem u bankama ili nema dovoljno zainteresiranih poduzetnika?«, upitao je na konferenciji za novinare član DC-a Varaždinske županije Branko Tišljarić. Dodao je i da su najveći problemi koje muče obrtnike porezna politika, rad na crno i visine doprinosa.</p>
<p>»Na te probleme lokalna vlast ne može utjecati. Grad može samo opremiti gospodarsku zonu i po prihvatljivoj cijeni prodavati zemljište, a nakon novog Zakona o financiranju lokalne samouprave može ravnomjernije rasporediti sredstva. Stoga bi naši saborski zastupnici trebali aktualizirati probleme obrtnika«, kazao je Tišljarić.</p>
<p>Predsjednik županijskog DC-a Miroslav Hreljac dodao je da županijska komisija za dodjelu poduzetničkih kredita svaki tjedan rješava zahtjeve obrtnika za kreditima, no problem je, kaže Hreljac, u bankama koje imaju složene procedure. </p>
<p>U DC-u će se zato zauzimati da grad ulaže u kupovinu i komunalno opremanje zemljišta, koje će se pod povoljnim uvjetima dugoročno ustupati poduzetnicima. </p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sve manje života na Zemlji </p>
<p>Pet tisuća ekoloških udruga u 185 zemalja svijeta organiziralo akcije / Hrvatski ministar zaštite okoliša najavio da će s eko-udrugama potpisati ugovor o financiranju projekata</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Ekolozi širom svijeta u nedjelju su obilježili 22. travnja - Dan planeta Zemlje. Upozoravajući javnost i političare na alarmantnu razinu onečišćenja okoliša, pet tisuća udruga za zaštitu okoliša obilježilo je taj dan različitim akcijama organiziranim u 185 zemalja svijeta. S našega planeta svake godine iščezne 40 tisuća poznatih biljnih i životinjskih vrsta, a u sljedećih 30 godina, upozorili su biolozi, nestat će ih oko 20 posto!</p>
<p> Da je biljni i životinjski svijet sve ugroženiji na planetu, i to krivnjom čovjeka, upozorile su u nedjelju i ekološke udruge u Hrvatskoj. U Zagrebu su održane prigodne manifestacije u organizaciji Zelene akcije, a u obilježavanje Dana uključilo se i Ministarstvo zaštite okoliša. Uoči proslave, ministar Božo Kovačević naglasio je da je ovogodišnja svjetska kampanja za Dan planeta Zemlje posvećena promicanju upotrebe energije iz obnovljenih izvora. Ministar je najavio da će ovih dana s predstavnicima nevladinih eko-udruga potpisati ugovor o financijskoj potpori njihovim programima. </p>
<p>Aktivisti Zelene akcije organizirali su tijekom vikenda na zagrebačkom Cvjetnom trgu različite radionice. Građani su se mogli uključiti u izradu planeta Zemlje od papira, slagati eko-slagalice te pomoći u izradi bicikla od žice kao podsjetnik da se gradom može kretati brzo i bez automobila. Svoje ekološke poruke građani su vješali na »drvo života«, također napravljeno toga dana u jednoj od eko-radionica. Tijekom dana odigrane su predstave s eko-porukama, a u večernjim satima u klubu »Močvara« na savskom nasipu održan je program proslave Dana planeta Zemlje uz izložbu eko-plakata i koncert. </p>
<p>Obilježavanju tog datuma pridružile su se i političke stranke i sportske udruge. Gradski SDP i Zagrebački skijaški savez pozvali su građane na čišćenje nekadašnje reprezentativne gradske Vile Rebar, koja je u doba Drugog svjetskog rata služila kao rezidencijalni objekt. Osim stare vile smještene podno Medvednice, čišćen je i vrh Sljemena, te skijaške staze i okoliš planinarskih domova. </p>
<p>Zagrebački ekolozi upozorili su da se Dan planeta Zemlje u svijetu slavi 32. godinu zaredom no, unatoč tomu, taj dan nigdje nije nacionalni praznik. Ne postoji ni središnja, krovna organizacija koja bi se brinula za obilježavanje Dana, on nije u nadležnosti niti jedne ustanove, nitko ne polaže prava na njega. Stoga, zaključuju ekolozi, Dan planeta Zemlje pripada svima nama, kao i obveza za očuvanjem i zaštitom okoliša i prirodne ravnoteže na našem planetu. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Lokalni izbori koštat će 50 milijuna kuna </p>
<p>Skraćenje vremena izborne šutnje s ponoći na 21 sat novost je na svibanjskim izborima / Iskustvo je pokazalo da su prvi izborni rezultati na najvećem broju biračkih mjesta poznati i prije 24 sata pa nema razloga da šutnja traje do tog roka / Izborni prag iznosi pet posto, neovisno o tome izlazi li stranka samostalno ili u koaliciji </p>
<p>Ponovni izlazak na birališta dodatno će opteretiti državnu blagajnu</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Na lokalnim izborima 20. svibnja hrvatski će građani birati članove 422 općinska i 123 gradska vijeća, 20 županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba. Prema procjeni Državnog izbornog povjerenstva (DIP), cijena svibanjskih izbora bit će oko 50 milijuna kuna. Koliko će se ukupno birati članova predstavničkih tijela, u Povjerenstvu ne mogu precizirati, jer se broj članova određuje statutima lokalnih jedinica i ovisi o broju stanovnika jedinice. </p>
<p> Državno je povjerenstvo, kaže zamjenik predsjednika Povjerenstva Jakob Miletić, imenovalo županijska izborna povjerenstva, ona su počela raditi i bitno je da čim prije obave imenovanje gradskih i općinskih izbornih povjerenstava. </p>
<p> Potencijalni vijećnici imat će rok od 14 dana da građanima predstave svoje vizije bolje budućnosti na lokalnoj razini. Držim da je to dovoljno dugačak rok, kaže Miletić. Izborna će promidžba trajati od 4. do 18. svibnja.</p>
<p> Dan prije izbora i na sam dan održavanja izbora do 21 sat zabranjena je svaka izborna promidžba, odnosno vrijeme je izborne šutnje. Skraćenje vremena izborne šutnje, s ponoći na 21 sat, novost je na svibanjskim izborima. Iskustvo je pokazalo, kaže Miletić, da su prvi izborni rezultati na najvećem broju biračkih mjesta poznati i prije 24 sata (pa nema razloga da šutnja traje do tog roka). </p>
<p> Članovi predstavničkih tijela općina, gradova i županija birat će se prema proporcionalnom sustavu, a cijelo područje lokalne jedinice činit će jednu izbornu jedinicu. Izborni prag iznosi pet posto, neovisno o tome izlazi li stranka samostalno ili u koaliciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ivan Jakovčić nositelj liste za Skupštinu Istarske županije </p>
<p>PULA, 22. travnja</p>
<p> - Ono što su mnogi nagađali i ostvarilo se - predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Ivan Jakovčić nositelj je liste za Skupštinu Istarske županije, dok je kandidat za novog istarskog župana je dosadašnji pulski gradonačelnik Giankarlo Župić. On bi na tom mjestu trebao zamijeniti Stevu Žufića koji će se, najvjerojatnije, naći na na čelu Županijske skupštine, umjesto Damira Kajina. To je rezultat dugotrajnog unutarstranačkog pregovaranja koje je ovoga vikenda potvrdilo i Predsjedništvo IDS-a. Na taj je način Jakovčić i formalno političkoj javnosti dao do znanja da nema iluzija oko svoje pozicije u hrvatskoj Vladi koja je posebice postala upitna nakon frontalnih napada s vrha vladajuće šestorke nakon usvajanja Statuta Istarske županije.</p>
<p>Odlučivši da svog predsjednika isturi za nositelja liste za Županijsku skupštinu, Predsjedništvo IDS-a ocijenilo da se na istarskoj političkoj sceni konkurencija zaoštrila i da treba zaigrati najjačim kartama. Slijedom te spoznaje ne čudi da je iza Jakovčića drugi na listi Damir Kajin, a slijede sadašnji i budući župani Stevo Žufić i Giankarlo Župić. IDS-ovo taktiziranje vidljivo je i u tome što nije e objavio cijelu županijsku listu, već samo prvu šestorku u kojoj su još čelnici Talijanske unije i istarskih umirovljenika Giuseppe Rota i Vittorio Zuliani. S tim dvjema glasačkim bazama, naime, IDS je jedino sklopio predizborni sporazum i računa da će mu to biti dovoljno da zadrži poziciju ne samo u Županiji, nego i u gradovima i općinama, pa i u onima koje je privremeno držao HDZ. Jakovčić je, štoviše, uvjeren da će pojačan Talijanima i umirovljenicima pobijediti i u novoosnovanoj općini Fažana.</p>
<p>Hoće li sve ići baš tako glatko teško je reći, posebice spram ambicija SDP-a koji je udružio snage s HNS-om i pritajenim IDF-om Luciana Delbianca. Ta je koalicija isto tako sigurna da će u bitci za Pulu dobiti više glasova listom kojoj je na čelu Livio Bolković iz »Uljanika« nego IDS-ov izabranik (nestranački) Furio Radin. Realniji promatrači predizborne istarske vreve, pak, vjeruju da će obje »zaraćene« strane iamti »manjka« vijećnika za potebnu većinu te da će se igre nastaviti i nakon izbora, pri čemu nije zanemariva uloga i samostalnih lista (posebice one u Puli koju predvodi žustra odvjetnica Loredana Štok). Pritom ne treba zaboraviti da je ovoga vikenda na razini Istarske županije ustanovljen tzv. hrvatski blok u kome je sedam stranaka i HIP. No, od ambicioznijih stranaka manjinskim zajednicama ni jedna se nije se javno jedna obratila. Iako bi glasovi manjina mogli biti presudni u izbornoj završnici, na njih za sada jedino računa Šuvarov SRP!</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tomčić: Rekonstrukcija Vlade je prerano najavljena</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 22. travnja</p>
<p> - »Napravili smo pogrešku što smo prerano najavili rekonstrukciju Vlade, no nakon lokalnih izbora vrlo ozbiljno ćemo razmisliti što napraviti kako bi se izvukli iz stanja u kojem se Hrvatska nalazi«, rekao je u nedjelju predsjednik Sabora Zlatko Tomčić na okupljanju članova HSS-a i obilježavanju 7. obljetnice HSS-a Krapinsko-zagorske županije te dodao da ima svoje mišljenje o ministrima i Vladi, no premijer Ivica Račan je taj koji mora reći koji su to neozbiljni ministri o čijoj smjeni razmišlja.</p>
<p>Sigurno je da će doći do rekonstrukcije šestorke, no o tome stranke moraju same odlučiti. IDS je nastupio neozbiljno i nepopularno, donoseći Statut Istarske županije o čijoj ustavnosti će odlučivati i Ustavni sud, no koliko on zna, u subotu je Ministarstvo pravosuđa suspendiralo pojedine točke istarskog Statuta. »Ima raznih devijacija i pogrešaka u šestorci. Neke su normalne, ali pokretanje nevažnih pitanja od kojih se ne živi, poput pitanja generala, veće su pogreške. Moramo se baviti temeljnim pitanjima, a osuđujem partnere u koaliciji koji nam nameću teme koje su dugoročno štetne za Hrvatsku, poput IDS-a i njihovog Statuta«, rekao je Zlatko Tomčić. Prema njegovim riječima, liste HSS-a će se sastavljati potpuno neovisno od središnjice, bez ikakvih uvjeta, osim što će središnjica od županijskih i lokalnih organizacija tražiti rad i angažman u izborima te rezultate nakon izbora.</p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sindikat Preporod: Vlast je položaj prosvjetara učinila težim nego HDZ </p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat Preporod u priopćenju od nedjelje izrazio je »zgražanje nad Vladinom politikom plaća i ostalih materijalnih prava«, tvrdeći da je nova vlast nizom restriktivnih mjera materijalni položaj prosvjetara učinila daleko težim nego je bio u vrijeme HDZ-ove vlasti. Prvi je korak, navodi Preporod, bilo petpostotno smanjenje plaća u ožujku prošle godine. Posljednji udarac na materijalni položaj zaposlenih u osnovnim i srednjim školama je nakana države da, u sklopu decentralizacije financiranja, troškove prijevoza radnika prebaci na teret gradova i županija. U praksi će to najčešće značiti uskraćivanje naknada za prijevoz jer se gradovi i županije ne mogu prisiliti na plaćanje tih obveza prema zaposlenima u prosvjeti, tvrdi Sindikat i upozorava da bi to uskraćivanje značilo dodatno siromašenje prosvjetara. </p>
<p> Preporod ocjenjuje da su tim i dosadašnjim restriktivnim mjerama zaposleni u školama uskraćeni godišnje za nekoliko tisuća kuna ili gotovo za trećinu mjesečne plaće, a poneki i više. Aktualna vlast, suprotno, deklarativno i po svemu lažnoj brizi za školstvo, definitivno pokazuje da joj je, kao i bivšoj vlasti, školstvo na rubu interesa, smatraju u Preporodu. Takvim odnosom prema obrazovanju, ističu, Hrvatska definitivno nema šanse u tržišnoj utakmici u kojoj su znanje i stručnost jedina šansa za opstanak u 21. stoljeću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Unatoč kreditima, teško do stana sa 2,5 prosječne plaće za četvorni metar</p>
<p>Ako se npr. mjesečno namjenski uplaćuje 107,25 maraka, nakon pet godina se uštedi 8.000 maraka vlastitih sredstava te ostvari pravo na 12.000 maraka kredita. Dakle, ukupno 20.000 maraka. Uz kamatu od šest posto, mjesečna rata kredita iznosit će 109,97 maraka, što je trenutno najpovoljniji kredit koji se može pronaći na našem tržištu / Za provedbu programa socijalno poticane stanogradnje država je već izdvojila 90 milijuna kuna, čemu će se dodati novac jedinca lokalne samouprave, sredstva građana i krediti banaka</p>
<p>ZAGREB, 22.travnja</p>
<p> - Iako država pokazuje sve veće zanimanje (doduše, stidljivo) za probleme stanovanja i stanogradnje, a cijene stanova na tržištu su posljednjih nekoliko godina pale za čak nekoliko desetaka posto, »prosječnom« stanovniku Hrvatske stan je još uvijek teško dostižna investicija. Pritom nije riječ samo o vrtoglavim cijenama stanova, jer one vjerojatno neće, slažu se mjerodavni, više padati, bar ne osjetno. Pravi problem je u tome što je zadovoljavanje stambenih potreba građana prepušteno isključivo tržištu, odnosno nemilosrdnom zakonu ponude i potražnje. Budući da to nije slučaj ni u najrazvijenijim zemljama, suvišno je govoriti što to znači u zemlji koja grca u socijalnim problemima, nasljeđu rata i s gospodarstvom na koljenima.</p>
<p>Izgradnja stanova u Hrvatskoj je u prošlih petnaestak godina drastično pala - osamdesetih godina gradilo se oko 30.000 stanova godišnje, a trenutno ih se gradi desetak tisuća, no i taj broj je očito za trenutne potrebe prevelik. Prodaja stanova ne raste, pa zato ni nema potrebe za većom gradnjom, što pak znači manje posla za građevinare. Lančanom reakcijom to se odražava i na gospodarstvo u cjelini, jer je poznato da 100 radnih mjesta u stanogradnji povlači za sobom još 90 radnih mjesta u drugim granama. Pa, što onda uopće može učiniti država?</p>
<p>Prve pozitivne korake država je već učinila, no to ni približno nije dovoljno. Od države se tek očekuje da se ozbiljnije pozabavi problemima stanogradnje. A kakvo je uopće pravo stanje što se tiče standarda stanovanja, bit će poznato tek kad se objave potpuni statistički podaci prikupljeni nedavnim popisom stanovništva. Tek tada će biti moguće i predložiti konkretna rješenja, kažu stručnjaci.</p>
<p>Ono što Hrvatskoj svakako treba, a što predviđa i tek osmišljena Strategija razvoja stanogradnje je nacionalni stambeni fond. Taj bi fond trebao postati glavnim čimbenikom financiranja stanogradnje. Sredstva za to namaknula bi se prodajom društvenih stanova, iz jedinica lokalne samouprave, obveznicama za prodane stanove te kreditima Europske banke za obnovu i razvoj, Razvojne banke Vijeća Europe i Svjetske banke. Drugi važan korak su stambene štedionice, koje su već počele davati prve pozitivne rezultate. Budući da građani sve više shvaćaju pogodnosti takve štednje, interes za štedionice svakim je danom sve veći, a nedavno su iz njih krenuli i prvi stambeni krediti. U razvijenim se pak zemljama čak od 50 do 80 posto stambenih potreba stanovništva zadovoljava putem stambenih štedionica.</p>
<p>U Hrvatskoj su trenutno četiri stambene štedionice - Prva stambena štedionica Zagrebačke banke, Raiffeisen, Wüstenrot te Hrvatska stambena štedionica. Ugovori o stambenoj štednji sklapaju se na nekoliko godina i na određenu svotu novca. Nakon isteka toga roka - brza štednja, primjerice, traje dvije, a spora pet godina - ušteđena svota se uvećava za kamate i poticajna sredstva države, koja iznose 25 posto na ušteđevinu za svaku godinu. Po jednoj od verzija takve štednje, ako se npr. mjesečno uplaćuje 107,25 maraka, nakon pet godina se uštedi 8.000 maraka vlastitih sredstava te ostvari pravo na 12.000 maraka kredita. Dakle, ukupno 20.000 maraka. Uz kamatu od šest posto, mjesečna rata kredita iznosit će 109,97 maraka, što je trenutno najpovoljniji kredit koji se može pronaći na našem tržištu. Jedina mana tog oblika štednje je »sporost« i relativno mala sredstva koja se mogu uštedjeti. No, ugovor sa štedionicom može sklopiti svaki član obitelji, pa time svaki dobiva i poticajna sredstva.</p>
<p>Najnoviji projekt, koji država nudi »beskućnicima« je Program socijalno poticane stanogradnje. Za njegovu je provedbu država iz ovogodišnjeg proračuna već izdvojila 90 milijuna kuna, čemu će se dodati novac jedinca lokalne samouprave, vlastita sredstva građana te krediti banka. Određeno je da će četvorni metar stana, izgrađenoga po tom Programu, koštati najviše 1.700 maraka, a gradit će se na lokacijama koje odrede gradovi i općine. Dakle, kupci stanova neće moći birati lokaciju, ali će zato stan dobiti na kredit od 30 godina s počekom godinu dana.</p>
<p>Najčešće se spominje primjer stana od 50 četvornih metara za koji bi se plaćala mjesečna rata kredita u kunskoj protuvrijednosti 350 maraka. To uistinu zvuči primamljivo, osim, ako ne obeshrabri činjenica da se stan mora otplaćivati 30 godina. No, podstanari koji ni u daljoj perspektivi ne vide mogućnost podizanja stambenog kredita na tržištu vjerojatno neće dugo razmišljati. U protivnom, na raspolaganju su im stoje stambeni krediti banaka za koje se, čim se vide uvjeti, lako može ustvrditi da stan kupuju samo oni koji stan već imaju. Iako je ponuda stambenih kredita sve bogatija, a i kamatne stope su u posljednje vrijeme nešto niže - oko devet posto - mnoštvo uvjeta koje treba zadovoljiti malo tko može ispuniti.</p>
<p>Ponajprije se to odnosi na vlasništvo nekretnine te visinu mjesečnih primanja, koja moraju biti bar za osnovicu (1.700 kuna) veća od rate kredita. Iz svega navedenog nije teško zaključiti da je najveći problem u visini naših primanja i standardu općenito. Naime, u Hrvatskoj danas cijena prosječnog stana iznosi oko 10-15 prosječnih godišnjih primanja, a cijena četvornog metra je oko 2,5 prosječna mjesečna dohotka.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatski antifašizam je neupitan</p>
<p>LEPOGLAVA, 22. travnja </p>
<p> - Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Ivan Fumić ustvrdio je kako »danas kao gljive poslije kiše niču revizionisti povijesti sa zadaćom rehabilitacije ustaštva i ocrnjenja antifašizma«. </p>
<p> »Svojom nacionalističkom politikom u kojoj postoje mnogi elementi nacizma, HDZ je za vrijeme svoje desetogodišnje vladavine Hrvatsku srozao moralno, ekonomski i politički«, rekao je Fumić na okruglom stolu organiziranom u povodu sjećanja na žrtve ustaškog logora u Lepoglavi i 60. obljetnice ustanka naroda Hrvatske. Istaknuo je da je reviziji povijesti služilo i saborsko povjerenstvo osnovano 1993, na čelu s Vicom Vukojevićem, a kasnije i Kazimirom Svibenom, koje je odgovornost za svaku pronađenu žrtvu nastojalo pripisati borcima Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, što njihovi sljedbenici čine i danas.</p>
<p> Sudionici okruglog stola, kazao je Fumić, moraju iznijeti činjenice koje će pridonijeti da se rasvijetli uloga hrvatskoga stanovništva u borbi protiv okupatora i ustaškog poretka te da se spozna istina o NOB-u i ustaškom teroru. Ondašnji načelnik Štaba 12. divizije Rade Bulat objasnio je da je operacija te divizije i Kalničkog odreda od 5. do 23. srpnja 1943. bila »dotad neviđena demonstracija snage partizanske vojske na zagorsko-kalničkom području«.</p>
<p> »Osnovna zadaća bila je osloboditi političke zatvorenike, uglavnom članove Komunističke partije, iz lepoglavske kaznionice gdje ih je zatočio ustaški režim«, rekao je Bulat. Ocijenio je da je to bio »jedan od najsnažnijih motiva« za još masovnije sudjelovanje hrvatskoga naroda u Zagorju i na zagrebačkom području u NOB-u. Prije početka okruglog stola na spomen-groblju u Lepoglavi održan je komemorativni skup za sve žrtve ustaškog terora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Božičević: Slunjska vojna vježba može biti opasna za podzemne vode</p>
<p>ZAGREB, 22. travnja</p>
<p> - Probijanje zvučnog zida tijekom vojnih vježbi u blizini Slunja i helikoptersko nadlijetanje Plitvičkih jezera ne mogu naškoditi sedrenim barijerama, a kamoli dovesti do njihova pucanja, no pitanje je do kojeg su stupnja zagađene podzemne vode iz kojih veliki dio slunjskog područja crpi vodu za piće, rekao je za Vjesnik dr. Srećko Božičević, hidrogeolog i stručnjak za speleologiju Instituta za geološka istraživanja u Zagrebu, u povodu vojne vježbe na poligonu »Eugen Kvaternik« u blizini Slunja.</p>
<p>Iako u mirovini, Božičević se još bavi istraživanjima, a posebno mnogo zna o slunjskom području i Plitvičkim jezerima, koja je desetljećima istraživao. Kakve su moguće posljedice u okolišu zbog eksplozija i djelovanja teške artiljerije, o čemu se spekulira ovih dana?</p>
<p>»Sedrene barijere pucaju zbog tektonskih poremećaja, potresa i sličnoga, ali nikako zbog probijanja zvučnog zida kako se to tvrdi u pojedinim medijima«, ističe Božičević. »Mnogo je važnije pitanje koliko su zagađene podzemne vode u koje se dreniraju vode s površine, jer nitko nikada to nije istražio i proveo analizu vode.«</p>
<p>Kako je objasnio, velike količine oborinskih voda ispiru tlo vojnog poligona na kojemu se održavaju vježbe s bojevim streljivom. Kišnica, pomiješana s olovom i ostacima bojnih djelovanja, prodire kroz kraško tlo i ulijeva se u pritoke Mrežnice iz koje stanovnici toga kraja crpe vodu za piće.</p>
<p>»Istraživanja koja bi pokazala količinu zagađenja trebalo bi provesti čim prije, jer je i bivša vojska ovdje održavala svoje vojne vježbe«, pojašnjava Božičević, ustvrdivši da je sasvim siguran da ima zagađenja. »Nije jasno zašto država ne pokrene stvar s mrtve točke, kao ni to zašto se vojne vježbe organiziraju blizu nacionalnih parkova. Amerikanci će nam, navodno, za to platiti, ali zar očuvanje prirodnih ljepota ima svoju cijenu?«</p>
<p>Vojni poligon »Eugen Kvaternik« nedaleko od Slunja vojne bi postrojbe trebale napustiti 23. travnja. U vježbi sudjeluje 1.400 američkih marinaca iz 22. marinskoga ekspedicijskog korpusa i 250 pripadnika HV-a iz 1. i 2. gardijske brigade te 1., 3. i 5. zbornog područja OSRH-a, a dio zračnih snaga američke vojske i HV-a je na aerodromima Krk i Udbina.</p>
<p>C. Kramarić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010423].
|
