NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011015].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 172115 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Istraga drma zdravstvo: Tko je kriv, što je bilo krivo?</p>
<p>Ministrica zdravstva naložila da se hitno pozovu na pregled i promatranje bolesnici koji su bili dijalizirani filterima Plivadial P-15 i P-18 / Pokrenuta istraga koju vode istražni suci i Državno odvjetništvo / Ministarstvu se do ponedjeljka moraju dostaviti svi podaci o bolesnicima za koje se sumnja da su umrli zbog pogreške pri dijalizi / Bolnice u Rijeci i Puli tek su u subotu uvečer dobile obavijest da trebaju isključiti iz uporabe sumnjive dijalizatore i filtere / Bolnicama naloženo da ne daju informacije javnosti, to će ubuduće činiti samo Ministarstvo zdravstva </p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Nakon što su, prema službenim informacijama, u bolnicama u Zagrebu, Puli, Karlovcu, Požegi, Rijeci i Dubrovniku od 8. do 13. listopada umrle 23 osobe koje su bile na hemodijalizi, ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina naložila je svim ravnateljima bolnica i centrima za dijalizu da odmah isključe Plivadial dijalizatore, odnosno filtere za dijalizu P-15 i P-18, koji se koriste za hemodijalizu bolesnika. U posebnom priopćenju predlaže ravnateljima da do daljnjega koriste filtere drugih proizvođača, po mogućnosti stranih, ili neke koje u bolnici imaju na raspolaganju. Traži također da se Ministarstvo zdravstva izvijesti o imenima svih bolesnika na hemodijalizi, preminulih od 1. listopada ove godine. </p>
<p>Informacije proslijediti Ministarstvu zdravstva </p>
<p>Za sve bolesnike za koje postoji sumnja da nisu umrli u normalnim okolnostima, a bili su na hemodijalizi, ravnatelji moraju do 15. listopada dostaviti tijek bolesti i opis smrti, zatim nazive i serijske brojeve upotrijebljenih dijalizatora, otopina za dijalizu i bikarbonatnih kapsula. Ministrica je također naložila da se hitno pozovu na pregled i promatranje bolesnici koji su bili dijalizirani filterima Plivadial P-15 i P-18 te da se pojača služba u Centru za hemodijalizu, doznajemo iz povjerljivih izvora.
U trećem dopisu, onom koji je uputila ravnateljima bolnica u nedjelju, Ana Stavljenić-Rukavina naglašava da su svi centri za hemodijalizu obavezni svaku novu informaciju proslijediti Ministarstvu zdravstva i Službi za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sve službene informacije za javnost i medije davat će Ministarstvo zdravstva, a kako neslužbeno doznajemo, bolnicama u Puli i Rijeci naloženo je da prestanu davati informacije medijima. Na kraju dopisa napominje se da je pokrenuta istraga koju vode istražni sudac i Državno odvjetništvo.</p>
<p>Prve indicije o tome da nešto nije u redu s dijalizatorima pojavile su se u petak navečer, a u subotu ujutro već je bio organiziran krizni stožer. No, mnogi centri za dijalizu u subotu prijepodne nisu dobili obavijest da se nešto događa. Tako je bolnica u Rijeci saznala da postoje problemi s filterima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Faks iz Ministarstva zdravstva, u kojem piše da se povuku sporni filteri, stigao je u Opću bolnicu Pula nakon 19 sati, doznajemo iz povjerljivih izvora, kao i u KBC Rijeka, kamo je stigao u točno 19 sati i 53 minute. S obzirom na to da je šestero ljudi u Puli umrlo u večernjim satima, postavlja se pitanje jesu li mogli biti živi da je informacija odaslana na vrijeme. </p>
<p>»Službena zabrana smrtonosnih filtera stigla je iz Zagreba u Opću bolnicu Pula tek u subotu kasno navečer, nakon što je jedna grupa pacijenata već bila dijalizirana, a drugi su još bili na aparatima. Ta je činjenica šokantna i za takvo kašnjenje netko će morati odgovarati«, izjavio je za Vjesnik u nedjelju istarski župan Ivan Jakovčić, neposredno nakon što je s ravnateljem bolnice dr. Lemsom Jerinom obišao pacijente s dijalize. Budući da je ministrica zdravstva zabranila ravnateljima bolnica svaku komunikaciju s medijima, ravnatelj Opće bolnice u Puli dr. Jerin otkazao je konferenciju za novinare, zakazanu za nedjelju. Umjesto njega, župan Jakovčić izvijestio je novinare da su hospitalizirani pacijenti izvan životne opasnosti, da im je osigurana maksimalna zdravstvena briga te da je poduzeto sve da se tragični događaji ne ponove. Jakovčić je obiteljima umrlih pacijenata uputio sućut i najavio pomoć Županijskog poglavarstva. Prema njegovim riječima, u tijeku i neposredno nakon dijalize, u pulskoj bolnici umrli su Petar Kutić (68), Hajra Hajrić (60), Tatjana Pauletić (33), Margerita Kostešić (70) i Mile Roknić (65), svi iz Pule, te Marin Pejić (29) iz Medulina. Nekoliko dijaliziranih umrlo je kod kuće. </p>
<p>U subotnjoj poslijepodnevnoj grupi u toj bolnici bilo je 38 pacijenata na dijalizi, a kod 21 korišten je sporni tip filtera, koji je, sumnja se, prouzročio smrt šestero bolesnika. Zbog životne opasnosti, svi pacijenti iz te smjene iste su večeri i noći hospitalizirani, a smrtonosni filteri povučeni su i koriste se drugi tipovi, kojih ima dovoljno. Bolnica u Trogiru dobila je dopis o problemima s filterom također u subotu poslije 19 sati pa je cijeli dan dijalizirala bolesnike s - vrlo vjerojatno - neispravnim filterima. Preciznije, jednim njihovim dijelom koji se zove membrana. Prema nekim informacijama, riječ je o membranama koje je proizveo Baxter, a prepakirala Pliva, a zbog kakvih je u Španjolskoj umrlo 12 ljudi.</p>
<p>Među najmanje 15 bolesnika koliko ih je umrlo u protekla dva dana, je i dvadesetogodišnjak Danijel Čakrlić iz Karlovca. Nakon operativnog ortopedskog zahvata u Lovranu, Čakrlić se dijalizirao u riječkom KBC-u, a umro je prošle srijede. Kako su prva neslužbena zdravstveno-inspekcijska i epidemiološka ispitivanja pokazala da su mogući uzroci smrti spomenuti dijalizatori, odnosno membrane, samo u riječkom KBC-u 200-njak ih je, nakon subotnje intervencije HZZO-a, isključeno iz upotrebe. To je u razgovoru za Vjesnik potvrdio predstojnik Interne klinike i zamjenik ravnatelja KBC-a, prof. dr. Žarko Mavrić. On je istaknuo da dnevno na dijalizu u tu zdravstvenu ustanovu dolazi oko 60 bolesnika, s kojima osoblje, radi nedostatka adekvatnog prostora i dijalizatorskih mjesta, radi i u četiri smjene, po čemu je riječki KBC i specifičan u odnosu na druge bolnice u Hrvatskoj.</p>
<p>»Sporni dijalizator ne daje se svim bolesnicima koji dolaze na hemodijalizu. Taj tip određen je za trećinu naših svakodnevnih pacijenata«, kaže dr. Mavrić. Sporna serija dijalizatora, koje je uvezla Pliva, nosi oznaku 2001 F 06 R, a riječkoj bolnici isporučena je pretprošlog petka. Zajedničko svim umrlim bolesnicima iz riječke bolnice u prošlih tjedan dana je to da se smrt dogodila tijekom dijalize ili dva sata poslije. Slično kažu i u karlovačkoj Općoj bolnici, gdje su tri žene umrle dva-tri sata nakon dijalize. Riječ je o Miri Stojaković (52) iz Karlovca, Zori Furjanić (65) iz Vivodine kraj Ozlja i Anki Medved (42) iz Slunja, pacijenticama koje su godinama primale dijalizu u ovoj bolnici. </p>
<p>Dugogodišnji voditelj Odjela za hemodijalizu u karlovačkoj Općoj bolnici i zamjenik ravnatelja bolnice dr. Žarko Belavić, u razgovoru za Vjesnik istaknuo je da činjenica da je istodobno došlo do naglih smrti pacijenata u nekoliko bolnica govori da se opravdano sumnja na dijalizatore. Naglasio je da su u Karlovac već u subotu stigli novi dijalizatori, a svi pacijenti koji su primili dijalizu, ovoga vikenda pozvani su u karlovačku Opću bolnicu radi provjere stanja. Njih desetak zadržano je i pod paskom je liječnika.</p>
<p>Dvije osobe starije životne dobi, koje se liječe hemodijalizom u dubrovačkoj općoj bolnici, umrle su u ponedjeljak. S obzirom na tragičnu smrt pacijenata dijalize u osam hrvatskih bolnica, i smrt 63-godišnjeg i 70-godišnjeg Dubrovčana izazvala je pozornost javnosti. Kako je za Vjesnik kazao ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Andro Vlahušić, svi ravnatelji bolnica dobili su upute da sve informacije o slučaju koji potresa Hrvatsku daje isključivo Ministarstvo zdravstva. No, neslužbeno saznajemo da u dubrovačkoj bolnici sumnjaju da su te dvije smrti, od kojih je jedna uslijedila na odjelu dijalize, a druga u kući preminulog pacijenta, povezane s neispravnim filterima. Oba su slučaja postala predmet istrage koju provodi policija i državno odvjetništvo.</p>
<p>U međuvremenu, dr. Željko Burić, ravnatelj šibenske Opće bolnice, u nedjelju je opovrgao vijest objavljenu u prvim izvještajima, prema kojoj su i u toj bolnici zabilježeni slučajevi iznenadne smrti pacijenata pri procesu dijalize. »Odjel hemodijalize radi punim kapacitetom i ovdje nisu zabilježene nikakve iznenadne smrti prilikom hemodijalize u zadnjih 14 dana«, istaknuo je. Dodao je da je prije petnaest dana na tom odjelu umro jedan stariji pacijent, no obdukcijom je utvrđeno da je uzrok smrti infarkt srčanog mišića, pa se smrt ne može povezati s ovim slučajevima.</p>
<p>Dr. Burić je istaknuo da je Opća bolnica u Šibeniku prije godinu i pol uložila znatna sredstva u nabavu nove generacije hemodijalizatora i poboljšanje procesa hemodijalize. U šibenskoj bolnici minimalan je broj uređaja koji rade s filterima za koje se sumnja da su doveli do tragedije. U približno 75 posto slučajeva upotrebljavaju se dijalizatori tvrtke »Braun« te oni koje dobavlja Pliva, a koji spadaju u generaciju novijih filtera. Prema Burićevim riječima, šibenska je bolnica još krajem prošle godine odustala je od spornih filtera američke tvrtke »Baxter«, ali on to nije želio podrobnije objasniti. I ravnatelj zagrebačke bolnice Sveti duh dr. Dalibor Krpan opovrgnuo je u nedjelju vijest iz nekih medija da je i u toj bolnici ovih dana umro bolesnik na hemodijalizi. »Bolnica Sveti duh nije imala ni jedan slučaj koji se može povezati sa slučajevima smrti što su se dogodile prošlih dana«.</p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Bolesnici su uplašeni«</p>
<p>»Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Liječničko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju odgovorni su za tragediju, jer su dozvolili da se nekvalitetni materijali pojave na tržištu«, ustvrdili su predstavnici Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika na konferenciji za novinare, koju su u nedjelju sazvali na Rebru u Zagrebu.</p>
<p>»Bolesnici su preplašeni i nemaju povjerenja ni u koga«, kazali su, dodavši da je sumnjivo da ljudi koji su radili na certifikaciji tih filtera sada sjede u komisiji Ministarstva zdravstva koja sada razmatra u čemu je problem. Tajnik Zajednice udruga Ante Rajkovača ustvrdio je da se u Španjolskoj na transplantaciju bubrega čeka dvije godine, a kod nas čak 25 godina. »U Hrvatskoj ima 2270 bolesnika na dijalizi, a 830 ih čeka transplantaciju bubrega«, kazao je te dodao da takvi bolesnici idu na dijalizu svaka dva dana po četiri sata. Kako je rečeno, novi aparat za dijalizu košta 25.000 maraka. Predstavnici dijaliziranih bolesnika istaknuli su da je osnovni razlog ovih tragednije »stravična štednja na bolesnicima«. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obustavljena distribucija Baxterovih dijalizatora</p>
<p>Nismo proizvođač, nego uvoznik gotovog proizvoda američke tvrtke Baxter, bez mogućnosti naknadne kontrole kvalitete, pojašnjava predsjednik Uprave Željko Čović</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Predsjednik uprave Plive Željko Čović izjavio je u nedjelju da je iscrpnom analizom kvalitete utvrđeno da su sve Plivine otopine u potpunosti ispravne te da nisu bile uzrokom smrti bolesnika tijekom hemodijalize. Pliva je, naime, jedan od najvećih proizvođača otopina koje se svakodnevno koriste u liječenju bubrežnih bolesnika, ali i uvoznik i distributer dijalizatora, posebnog filtera koji je - uz posebni monitor, arterijsko-venozni sustav koji povezuje pacijenta i uređaj, te specijalnu vodu - neizostavni dio složenog procesa hemodijalize. </p>
<p>»Pliva nije proizvođač nego uvoznik spomenutih dijalizatora, a odmah nakon sugestije Ministarstva zdravstva, u subotu smo obustavili distribuciju dijalizatora koje proizvodi američka tvrtka Baxter«, rekao je Čović. Od američkog je proizvođača zatražen hitan dolazak u Hrvatsku, iako se, prema riječima Plivina čelnika, uzroci smrti pacijenata liječenih na hemodijalizi službeno još ne znaju. Zato će se, kako je rekao, o istinskoj odgovornosti moći govoriti tek nakon što se utvrde nepobitne činjenice. </p>
<p>Ako se i potvrdi sumnja da su smrtne slučajeve prouzročili dijalizatori što ih proizvodi američka tvrtka Baxter, Pliva upozorava kako nije ni na koji način povezana s njihovom proizvodnjom niti ima mogućnost njihove naknadne kontrole. Štoviše, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, pri kupnji dijalizatora nema nikakve mogućnosti fizičkog kontakta s njima, jer ne samo da ih u cijelosti proizvodi Baxter, već se oni šalju u Hrvatsku hermetički zapakirani. </p>
<p>Prema Čovićevim riječima, ugled proizvođača i certifikat o kvaliteti proizvoda jedino su jamstvo kvalitete, jer radi se o proizvodima vrlo visoke tehnologije koje u svijetu proizvode samo četiri tvrtke. Podsjetio je da Hrvatska, kao i većina zemalja, nema mogućnost naknadne kontrole dijalizatora, odnosno analize rada njihovih membrana. Zato tvrtka Baxter, koja proizvodi i dijalizator i membrane, kvalitetu svakog proizvoda jamči posebnim certifikatom.</p>
<p>Na pitanje je li se znalo da se u Španjolskoj u kolovozu dogodio slična tragedija s pacijentima na hemodijalizi, u Plivi su odgovorili kako je tada iz Baxtera stiglo obrazloženje kako kontrolni brojevi dijalizatora prodanih Hrvatskoj, nisu istovjetni seriji proizvoda koje je tvrtka izvezla u Španjolsku. Inače, Pliva je u posljednje vrijeme uvezla dvije serije Baxterovih dijalizatora, najprije 316 komada koji su dostavljeni zagrebačkoj bolnici Rebro te bolnicama u Požegi i Puli.</p>
<p>»Ne znamo je li u nekim drugim zemljama došlo do tragedije, no gotovo sigurno znamo da se ostatak serije - od koje je 318 dijalizatora stiglo u Hrvatsku - već nalazi na drugim tržištima u svijetu«, ustvrdio je Čović.</p>
<p> Inače, Plivina služba za osiguranje kvalitete proizvoda nakon tragičnih je događaja analizirala cijeli proces proizvodnje otopina za hemodijalizu, od polaznih materijala do gotovog proizvoda. Pritom je, zaključuju u Plivi, dokazala da su sve ispitane sirovine i proizvedene otopine neupitne kvalitete.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Maratonci se natrčali Zagrebom</p>
<p>Cijelo vrijeme utrku je predvodio Moskovljanin Aleksandre Gourine koji je stazu od 42,194 kilometara istrčao u pobjedničkom vremenu 2:24,05 sati / Uz maraton po zagrebačkim ulicama u kojem je sudjelovalo 178 natjecatelja, održana je i utrka građana na 10 kilometara s 800 sudionika, utrka na 1800 metara djece iz zagrebačkih osnovnih škola, a održan je i maraton za sportaše u invalidskim kolicima s 11 sudionika / Među natjecateljima pronašli smo i četvoricu Japanaca / Na cilj sam stigao 54. ali važno je sudjelovati, rekao nam je Morimoto Nobuharu iz Osake</p>
<p>Jubilarni deseti Zagrebački maraton održan u nedjelju u organizaciji Zagrebačkog atletskog saveza i pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića okupio je ispred hotela »Opera« nekoliko tisuća ljubitelja atletike, natjecatelja i navijača.</p>
<p>U maratonskoj utrci najuspješniji je bio tridesettrogodišnji Rus Aleksandre Gourine koji je stazu od 42,194 kilometara svladao za 2:24,05 sati, koji cijelo vrijeme utrke nije ispuštao vodstvo. Uz maraton po zagrebačkim ulicama u kojem je sudjelovalo 178 natjecatelja, održana je i utrka građana na 10 kilometara s 800 sudionika, utrka na 1800 metara djece iz zagrebačkih osnovnih škola, a održan je i maraton za sportaše u invalidskim kolicima s 11 sudionika.</p>
<p> Na ovogodišnji maraton natjecatelji su doputovali iz desetak zemalja, među njima i četvorica iz Japana.</p>
<p> - Na cilj sam stigao 54. ali važno je sudjelovati, rekao nam je Morimoto Nobuharu iz Osake, koji svakodnevno zbog treninga trči 15 kilometara.</p>
<p>Utrku građana uspio je otrčati i pokrovitelj, gradonačelnik Bandić iako je, kako je izjavio za »Vjesnik«, između šest i pola osam sati već prevalio 22 kilometra popevši se na Sljeme i natrag. Kao znak priznanja, Bandić je darovao prsten sa zagrebačkim grbom legendarnom maratoncu, osvajaču srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. Franji Mihaliću.</p>
<p>Natjecatelji su bili razvrstani u 14 kategorija prema spolu i dobi, pa je dodijeljeno više nagrada. Pobjednik maratona dobio je 10 000 kuna, a pobjednica 6000, kao i najbolji među invalidima, dok su nižeplasirani dobili simbolične novčane iznose i poklone. U organizaciji poduzeća za umjetnost i kulturu »Ingeborg Art« 25 najboljih sportaša u raznim kategorijama dobilo je za nagradu umjetničke slike koje su poklonili zagrebački slikari. Djeca su za nagradu dobila poklon-pakete i majice.</p>
<p> Iza pobjednika Gourinea, nešto slabiji bili su Mađar Marton Lajtos i Rus Aleksej Belosludsev. Kod žena, najbolje vrijeme, 2:53,25 imala je tridesetosmogodišnja Slovenka Anica Živko, za kojom slijede Mađarica Kinga Pracser i Moldavka Natalija Čerkeš.</p>
<p>Među invalidima najbolji je bio Slovenac Marko Sever za kojim slijede Poljak Zbigniew Baran i Slovak Daniel Kukla, dok je u ženskoj kategoriji sudjelovala jedino Mirjana Ružnjak iz Pule.</p>
<p>Marijan Lipovac i Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rezultati svih maratonaca </p>
<p>1. Alexandre Gourine 2:24,05,</p>
<p> 2. Marton Lajtos 2:25,24,</p>
<p> 3. Alexey Belosludsev 2:27,33,</p>
<p> 4. Janos Zabari 2:28,46,</p>
<p> 5. Aleksandar Burtizailo 2:34,15, 6. Robert Prešnjak 2:34,28, 7. Janez Maroević 2:34,49, 8. Ruslan Suhodoljski 2:37,01,9. Zdravko Krišto 2:37,34, 10. Ivan Stanić</p>
<p>Od 11. do 20. mjesta</p>
<p> 2:39,31, 11. Boris Suhodoljski 2:40,01, 12. Lošo Domazet 2:42,52, 13. Krešimir Čolić 2:44,45, 14. Franjo Lončar 2:49,38, 15. Tamas Toth 2:50,03, 16. Goran Mihinjać 2:52,59, 17. Miljenko Filipčić 2:53,16, 18. Anica Živko 2:53,25, 19. Kinga Pracser 2:54,05, 20. Branko Cerovski</p>
<p>Od 21. do 50. mjesta</p>
<p> 2:54,10, 21. Mišo Miljak 2:54,16, 22. Jozo Delaš 2:54,56, 23. Mile Šikman 2:57,19, 24. Natalija Čerkes 2:59,59, 25. Jakov Klapeš 3:00,21, 26. Elvir Rakipović 3:01,34, 27. Stjepan Dubovečak 3:01,51, 28. Dragan Janković 3:92,25, 29. Miljenko Filipić 3:03,12, 30. Veronika Jurišić 3:06,22, 31. Borislav Tutić 3:08,06, 32. Nobuharu Morimoto 3:08,13, 33. Josip Folvacni 3:09,07, 34. Petko Drakulić 3:09,46, 35. Anteša Džomba 3:010,15, 36. Ante Katić 3:10,48, 37. Josip Plodinec 3:11,54, 38. Jean Gullbot 3:12,58, 39. Zvonko Vrhovski 3:13,03, 40. Slobodan Miko 3:13,09, 41. Eniko Feher 3:13,37, 42. Nenad Lovrec 3:13,55, 43. Bojan Bojkov 3:14,11, 44. Mario Žišković 3:14,28, 45. Robert Schwarz 3:14,33, 46. DArko Žalac 3:15,07, 47. Ante Blažanin 3:15,32, 48. Tomo Krainović 3:15,38, 49. Ivan Talaja 3:15,43, 50. Marko Miljak;</p>
<p>Od 51. do 101. mjesta</p>
<p> 3:15,59, 51. Franjo Kresojević 3:16.40, 52. Mladen Stojević 3:16,41, 53. Mirsan Veladžić 3:16.48, 54. Nikola Jelovac 3:17,05, 55. Ivica Patljak 3;17,12; 56. Vlado Plemenčić 3;17.20, 57. Ivan Trs3:17,27, 58. Marko Didak 3:18,25, 59. Jure Pleša 3:18,48, 60. Dario Glogović 3:19,07, 61. Dunja Kravos 3:19,59, 62. Mato Bilić 3:21.04, 63. Tihomir Anđal 3:21.05, 64. Ivo Ančić 3:21.49, 65. Slaven Novak 3:22,49, 66. Martin Eržen 3:23.06, 67. Emil Gluhar 3:23,59, Ivica Braica 3:24.03, 70. Boris Zmazek 3:24.38, 71. Tihomir Teklić 3:24,48, 72. Zoran Petković 3:25.17, 73. Dubravko Milić 3:26,39, 74. Goran Hudec 3:27.09, 75. Igor Kapetanović 3:27.09, 76. Saša Ivanović 3:29.58, 77. Marcela Holla 3:31.10; 78. Jerko Brečić 3:31.30; 79. Valentina Jasinkova 3.31.50, 80. Drago Sajc-Budija 3:32.25, 81. Josip Nadenić 3:32.39, 82. Ivica Kovačić 3:33.47, 83. Dražen Vassung 3:34.35, 84. Vladimir Vraneša 3:34.47, 85. Nenad Zubac 3:36,28; 86. Predrag Bošnajk 3:36,44, 87. Ivan Pajdaš 3:37,34,88. Ivan Ferenčak 3:38,29; 89. Ivan Ferenčak 3:38,48, 90. Polde Taler 3:38,48,91. Ružica Paradiš 3:39,00, 92. Igor Lončar 3:39,01, 93. Dalibor Radović 3:39.26, 94. Mario Karačić 3:39,55, 95. Inoslav Blažeković 3:40.20, 96. Đuro Dimitrašinović 3:40.30, 97. Igor Valenteković 3:41.28, 98. Darko Marošinac 3:41.30, 99. Josip Krpan 3:42.12, 100. Berislav Devčić 3:42.24, 101. Ante Projić</p>
<p>Od 102. do 158. mjesta</p>
<p> 3:43.00, 102. Neven Perković 3:43.08103. Josip Bek 3:43,13, 104. Jakov Teklić 3:43,41, 105. Joisp Horvat 3:44.12, 106. Stanko Ružić 3:44.35, 107. Alojzija Felicijan 3:44.53, 108. Frano Kršinić 3:45.35, 109. Đure Nenadović 3:48.04. 110, Berislav Janković 3:48.24, 111. Deni Dumanić 3:48,39. 112. Friedrich Krupendorf 3:48.39, 113. Sandi Mužina 3:48,58, 114. Željko Pale 3:49,05, 115. Stjepan Kuhlana 3:49.18, 116. Vladimir Brezarić 3:49,24, 117. Zlatan Brdar 3:51.18, 118. Zdenko Svetina 3:52,23, 119. Ankica Madtasović 3:53.29, 120. Nedeljko Todorović 3:54,06, 121. Toislav Marković 3:54,06, 122. Pavao Vlahek 3:54,07, 123. Dragutin Fajdetić 3:54,28, Simeon Rajnović 3:55,25, 125. Miroslav Jakasović 3:55,26, 126. Lojska Bratuša 3:55,51, 127. Milan Sporiš 3:56,19, 128. Mario Marković 3:56.31, 129. Franjo Vassung 3:56,36, 130. Damir Ćurić 3:56,49, 131. Boris Baranović 3;57,21, 132. Juraj Evačić 3:57,33, 133. Josip Milošević 3:59,56, 134. Goran Terihaj 4:00,13, 134. Predrag Markotić 4:01,12, 136. Tadija Opačak 4:01,25, 137. Anna Hagemann 4:01,33, 138. Vanja Palić 4:02,00, 139. Stjepan Puh 4;03.03, 140. Stipe Marelja 4:05,23, 141. Bojan Bižić 4;06,24, 142. Josip Đunđek 4:07.40, 143. Boris Paj 4:08.24, 144. Michael Fanuko 4;16.03, 145. Memo Harambašić 4;18.30, 146. Andras Maczo 4;19,18, 147. Duško Štrbec 4;20,01, 148. Anto Hravlić 4:21,29, 149. Vladimir Marčinko 4:22.25, 150. Eiji Usvi 4:23.21, 151. Šead Bačevina 4:25.12, 152. Franjo Presečki 4:26.21, 153. Fascko Istvan 4:26.57, 154. Marko Lajtman 4:31.28, 155. Miroslav Marinić Kragić 4:37,18, 156. Mladen Grubešić 4:45,34, 157. Stjepan Pankretić 4:46,33, 158. Milan Hećimović 4:49,49.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Maraton gotovo zustavio tramvajski promet</p>
<p>Zbog održavanja maratona, u jutarnjim satima u tramvajskom je prometu došlo do gužvi i zastoja karakterističnih za najveće zagrebačke prometne špice. </p>
<p>Bez obzira na to, što su na križanjima policajci regulirali promet propuštajući prvo maratonce pa tek onda cestovni i tramvajski promet, gužvi je bilo na cijelom području grada, točnije na svakoj tramvajskoj trasi preko koje je prelazila povorka maratonaca. </p>
<p>Tako je, na primjer, tramvaju broj 17, od Zvonimirove ulice kroz centar grada do Savske, trebalo čak sat i petnaest minuta. Na svakom križanju stvorila se kolona tramvaja, koja je i do 20 minuta čekala da prođe pokoji trkač, nakon koje bi policajci dopustili promet, ali samo na kratko i tako cijeloga jutra!</p>
<p>Čekanje na tramvajskim stajalištima zbunjivalo je brojne Zagrepčane jer je uzastopce dolazilo nekoliko tramvaja istih brojeva.</p>
<p>Na pitanje koliko vremena treba da se promet ponovo normalizira, dežurni prometnik u ZET-u odgovorio nam je kako se »nema što normalizirati kada je sve u redu»!?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U Zagrebu 20 osnovnih škola nema nijednog kompjutera!</p>
<p>Proteklog vikenda u Ergonet internet centru u trgovačkom centru Kaptol, održani su Prvi zagrebački školski informatički dani tijekom kojih su na besplatne tečajeve korištenja kompjutera i interneta došli učenici iz 102 osnovne i 50 srednjih škola Zagreba i iz 50 osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije.</p>
<p>Cilj ove informatičke igraonice bio je, kako nam je rekla voditeljica Snježana Kolombo, upoznati školsku djecu s multimedijima i novim dosezima u informatici. U Zagrebu čak 20 osnovnih škola nema nijedan kompjuter, pripomenula je Kolombo, stoga su od ove radionice najviše koristi imali su učenici tih škola.</p>
<p> Na više od 100 kompjutera djeca su mogla cjelodnevno »surfati« po internetu i besplatno proći neke od edukacijskih programa što je organizirao Ergonet centar. Pokrovitelji projekta bili su Gradski ured za obrazovanje i šport i ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
<p>Posljednjeg dana, u nedjelju, organizatori su predvidjeli sajam stare računalne opreme, međutim odaziv ljudi bio je slab. Oko desetak »kompjuteraša« izložilo je staru informatičku opremu. Kako smo se uvjerili, taj dan nije bio reprezentativan za ovu informatičku radionicu. Vjerojatno je razlog tome »krivo« lijepo vrijeme, pa su mnoga djeca zamijenila slike i igre s interneta, za one u prirodi. To je uostalom bio i savjet mnogih stručnjaka koji su predavali prijašnjih dana. Koliko je bitno znati služiti se kompjuterom i prosjediti za njim po nekoliko sati, potrebno je i izdvojiti vrijeme za izlazak na svježi zrak. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nedostaju oznake upozorenja, zaštitne mreže i strunjače...</p>
<p>Strunjačama se trebaju obložiti deveti i deseti nosivi stup trosedežnice uz Crveni spust / Na, najkritičnijem zavoju sljemenskog skijališta, onom na početku Plavog spusta, trebat će dodatno pojačati ogradu te postaviti mrežu / Prigovori će biti upućeni Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica zaduženom za održavanje skijaških staza, a kako ne bi došlo do nesporazuma o nedostacima svjedoči i video zapis </p>
<p>Komisija Gorske službe spašavanja (GSS), sastavljena od instruktora skijanja koji su ujedno i dugogodišnjih spasioci na Medvednici, proteklog je vikenda obišla skijaške staze kako bi prije početka skijaške sezone na Sljemenu bile uklonjene sve nepravilnosti. Naime, za početak rada skijališta nužno je odobrenje GSS-a. Prošle skijaške sezone bilo je 12 skijaških dana i isto toliko intervencija gorskih spasioca. </p>
<p>- Ove je godine, za razliku od dosadašnjih, puno truda uloženo u uređenje skijaških staza. Razlog tomu je i što bolja priprema podloge za umjetni snijeg, rekao nam je pročelnik GSS-a Stanice Zagreb, Ivan Host. Prošireni su, za četiri do pet metara, dijelovi Crvenog i Zelenog spusta, što će pridonijeti sigurnosti i manjoj gužvi skijaša, napominje Host. Staze su očišćene od kamenja, a izrovana mjesta zasijana su novom travom. Pri kraju su i radovi na postavljanju cjevovoda potrebnog za pravljenje umjetnog snijega. Na rubovima staza uklonjeno je granje i debla od prijašnjih sjeća na što su u GSS-u prošle godine uložili prigovor. Na pojedinim mjestima na skijaškim stazama napravljena je i drvena ograda.</p>
<p>- No, ogradu treba obložiti zaštitnim spužvama-strunjačama i mrežom, ističe Host. Strunjačama se trebaju obložiti i deveti i deseti nosivi stup trosedežnice uz Crveni spust. Na kritičnim mjestima na skijaškim stazama treba postaviti oznake upozorenja skijašima. To se prije svega odnosi, ističe Host, na križanja skijaških i pješačkih staza te na oštrijim zavojima. Na, najkritičnijem zavoju sljemenskog skijališta, onom na početku Plavog spusta, trebat će dodatno pojačati ogradu te postaviti mrežu. </p>
<p>Ovi prigovori bit će upućeni Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica zaduženom za održavanje skijaških staza, a kako ne bi došlo do nesporazuma snimljen je i video zapis. </p>
<p>Pregled skijaških staza ponovit će se sredinom studenog, a također i vježbe pripravnosti.</p>
<p>Gorski spasioci, njih 32, u sklopu priprema za početak skijaške sezone, tijekom vikenda imali su i vježbe prve pomoći te vlastite spremnosti i spretnosti. Tom je prilikom pregledana i zimska oprema za spašavanje. </p>
<p>Tijekom skijaške sezone na skijalištima će u tjednu dežurati dva gorska spasioca, a vikendom i praznicima četiri. </p>
<p>- Vjerujemo da će Gradsko poglavarstvo i nakon 31. prosinca omogućiti dežurstvo još dva spasioca koji neće isključivo biti vezana za skijalište, već će kontrolirati i priskakati u pomoć unesrećenima na planinarskim stazama, kaže Host, dodajući da to omogućava brže pružanje pomoći unesrećenima te ne smanjuje broj dežurstava na skijalištu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Natjecanjem u čitanju brajice obilježen Dan bijelog štapa</p>
<p>Koristeći prste obje ruke osmero je najhrabrijih natjecatelja pokazalo umješnost čitanja kombinacijski teškog šestotočkastog pisma / Natjecanje je pokazalo da kasnije oslijepljele osobe uz brajicu znaju čitati i - crni tisak!</p>
<p>Povodom Međunarodnog dana bijeloga štapa koji se obilježava 15. listopada, u Udruzi slijepih Zagreb proteklog je vikenda održano natjecanje u brzom i lijepom čitanju brajice.</p>
<p>Koristeći prste obje ruke osmero je najhrabrijih natjecatelja pokazalo umješnost čitanja mnogima kombinacijski teškog šestotočkastog pisma. Bilo je i onih koji su ne zaostajući za, kako su se našalili, štreberima, »promovirali« upotrebu palca i kažiprsta kao vlastitih metoda opismenjivanja. Kako doznajemo, tu specifičnu tehniku najčešće koriste kasnije oslijepljele osobe koje uz brajicu znaju čitati i - crni tisak!</p>
<p> Prema pravilima natjecanja kandidati su u jednoj minuti bez pogreške morali pročitati što više riječi odabranoga teksta. Uspješnost čitanja slijepih ljubitelja knjige ocjenjivao je član udruge i prof. hrvatskog jezika Pero Pažin. Prema riječima Stjepana Jambrešića osvajača petog mjesta njegovo je javno pokazivanje umješnosti čitanja brajice rezultat velikog broja pročitanih knjiga</p>
<p>- Iako u knjižnici nerijetko posuđujem literaturu snimljenu na audio kasetama, svima bih preporučio vježbe čitanja prstima, kaže simpatični mladić dodajući da su ovakva natjecanja prigoda i za međusobna druženja.</p>
<p>Tim više jer sljepoća kako ističu u Udruzi ne smije biti barijera o kojoj će se Zagrepčani informirati samo na Međunarodni dan bijeloga štapa.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>NASA kreće u komercijalne vode</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Donedavno je svemir bio prilično ekskluzivna domena, a komercijalizacija je bila stvar znanstvene fantastike. Prekretnica se dogodila ove godine kad su Rusi napravili prvi korak i omogućili kalifornijskom biznismenu Dennisu Titu - za 20 milijuna USD - izlet na međunarodnu svemirsku stanicu.</p>
<p>Međutim, tada je prijevoz raketom Sojuz plaćen i za nekoliko neobičnih predmeta - lanac fast food restorana Pizza Hut poslao je jednu pizzu sa salamom, RadioShack pobrinuo se da dva astronauta dobiju slike svoje djece sa snimljenom zvučnom porukom, a na račun izdavača stigao je i broj časopisa Popular Mechanics za ožujak 2001.</p>
<p>Rusi su već počeli pregovore s još jednim zainteresiranim svemirskim turistom, južnoafričkim internet tajkunom Markom Shuttleworthom. Međutim, čini se da ni NASA više ne želi ostati po strani: kompanijama sektora i grupama koje promiču istraživanje svemira poslala je nacrt dokumenta s nazivom »Pojačana strategija za razvoj svemirske trgovine«.</p>
<p>U dokumentu NASA predlaže da se dopusti ograničeni turizam na svemirskoj postaji, ali uz prijevoz ruskim letjelicama, a ne popularnim američkim Space Shuttleom - iako je prije samo nekoliko mjeseci, zgranuta postupkom Rusa, zabranila svojim astronautima da zagrle Tita pred kamerama. Uz to predlaže da se kao sponzori pronađu kompanije koje potiču obiteljske vrijednosti te dopusti oglašavanje proizvoda koji će nositi logo NASA-e. Također se razmatra i bliža povezanost sa zabavljačkom industrijom kako bi se povećala popularnost svemirskog programa, te postavljanje neke nevladine organizacije da rukovodi američkim dijelom programa svemirske postaje.</p>
<p>NASA se odlučila da će razmisliti o mogućnosti komercijalizacije već u svibnju, nedugo nakon što je Tito poletio. Otprilike u isto vrijeme prozvana je što je prekoračila svoj budžet za 4,5 milijarde USD koje još uvijek nije opravdala. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Najpoznatiji žuti medo na svijetu proslavio 75. rođendan </p>
<p>LONDON, 14. listopada</p>
<p> - Najpoznatiji žuti medo svih vremena u nedjelju je proslavio 75. rođendan. Brojni obožavatelji Winnieja-the-Pooha pohrlili su u Hartfield, malo selo u Engleskoj 50-ak kilometara južno od Londona, gdje se nalazi dućan Mikea Ridleya u kojem su svi artikli inspirirani likom simpatičnog medvjedića. </p>
<p>Njemu u čast postavljena je i izložba usred šume, u mjestu Ashdown Forest gdje su svoje mjesto našli i Winniejevi životinjski prijatelji Tigger, Piglet, Rabbit, Eeyore i Owl. Velik broj posjetitelja medvjedovog rodnog mjesta zabrinuo je i lokalne zaštitare prirode.</p>
<p> Povodom rođendana izdane su brojne publikacije s odabranim pričama o Poohu, na kojeg u filmskom svijetu prava polaže Disney. Godišnje se u svijetu proda oko 1,2 milijuna dječjih knjiga o Poohu, koje su prevedene na 25 jezika. Tajna njegove dugovječnosti je u nostalgiji za dobrim starim vremenima jer medin je svijet, za razliku od stvarnog, posve siguran i uređen, a svi likovi priče o Poohu međusobno žive u slozi i razumijevanju, i svi su dobri. Winnie je jači i od televizije jer među njegovim obožavatelja ima i današnjih 70-godišnjaka koji su u avanturama žutog mede uživali prije nego što je televizija zaposjela dnevne boravke širom svijeta. </p>
<p>Winniejevim »ocem« smatra se Alan Alexander Milne koji je rođen u Škotskoj 1882, ali je odrastao u Londonu, gdje je od 1924. do 1928. izdao prve priče o medvjedu koji voli jesti med, a koje su do 1956. godine prodane u sedam milijuna primjeraka.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Cher postala plavuša</p>
<p>ERFURT, 14. listopada</p>
<p> - Pjevačica Cher iznenadila je svojom pojavom kada se kao glavna gošća pojavila u tv-showu Thomasa Gottschalka nazvanom »Netten Dass« u istočnonjemačkom gradu Erfurtu. Cher je, naime, osim što je pričala potankosti o svom privatnom životu, prodanim i neprodanim kućama, vilama, bogatstvu i ljubavi, iznenadila sve gledatelje kada su vidjeli da je ta »rasna« crnka postala - plavuša.</p>
<p>Cher je, međutim, došla isključivo kao glumica te nije zabavljala pjesmom. Za to se pobrinula trenutno najpoznatija britanska »faca« Victoria Beckham, a u Njemačku je došla bez supruga.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osuđen pljačkaš Jerry Hall</p>
<p>LONDON, 14. listopada</p>
<p> - Londonski preprodavač antikviteta, tridesetrogodišnji David Bryce, optužen da je opljačkao glumicu i fotomodel Jerry Hall za 10.000 dolara osuđen je na kaznu od tri godine zatvora.</p>
<p>Provalivši u kuću bivše supruge Micka Jaggera prošloga mjeseca kradljivac je odnio kompjutersku opremu, svijećnjake, nakit te druge vrijedne stvari.</p>
<p> Provala se dogodila noću dok su u kući bili dvoipolgodišnji sinčić Jerry Hall i njegova dadilja. Prilikom izricanja presude sudac je naglasio kako su takve provale vrlo neugodne budući da rezultiraju time da su ljudi nakon njih prestrašeni, uzrujani, a događa se i da se boje povratka kući.</p>
<p>Osuđeni provalnik izjavio je da je nevin, iako su njegovi otisci nađeni na jednom od svijećnjaka, te se opravdao da je torbu sa ukradenim stvarima našao prilikom šetnje svog psa. Isti je provalnik još 1980. godine optužen za krađu.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Britanski novinari opčinjeni mogućom ljubavnom pričom Kidman - Williams</p>
<p>ZAGRB, 14. listopada</p>
<p> - Čime li se sve novinari bave? To pitanje sasvim sigurno mnogima pada na pamet kada samo prelistaju neki dnevni list, pogledaju teme i shvate koliko tu ima žutila. No, nije to ništa! Ono čime se bave novinari britanskog tabloida The Sun posljednjih 48 sati, više je nego žuto...</p>
<p>U članku nazvanom »Što to Robbie namjerava?«, britanski su novinari opisali što je popularni londonski 27-godišnji pjevač radio posljednjih sati. Bio je u hotelskoj sobi Nicole Kidman! </p>
<p>Hollywoodska je zvijezda u London došla iz dva razloga - gostovati na velikom i ekskluzivnom koncertu Robbieja Williamsa, ali i sudjelovati u tv-showu uz glumca Ewana McGregora na temu filma »Moulin Rouge«. Nicole je trebala s Robbiejem otpjevati i duet kojeg su snimili za njegov novi album, no, kako su kritičari pretpostavili, nije za to imala »petlje«. </p>
<p>Tako se britanski tisak poigrao pričom o njihovom boravku u hotelu »Dorchester«, u kojem je glumica odsjela. Ona je, navodno, napustila snimanje tv-emisije nešto ranije kako bi otišla u svoj hotel, gdje ju je Williams čekao. Bili su u sobi, navodi The Sun, do 2.55 ujutro, a pet sati nakon što je ušao u hotel, Williams je izašao pričajući na mobitel sa zagonetnim smiješkom na licu.</p>
<p>Jesu li te dvije zvijezde zajedno i jesu li oni nova svjetska ljubav među slavnima, odgovor na to pitanje znaju zaista samo oni. No, ako je vjerovati britanskom tisku, viđaju se redovito, Nicole je posjetila London i Robbieja više puta otkako su snimili album, a on, navodno, govori o njoj kao o jednoj od najljepših žena na svijetu... </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mobiteli ugrožavaju duhove</p>
<p>LONDON, 14. listopada</p>
<p> - Mobiteli ubijaju duhove, tvrdi jedan britanski stručnjak za okultne pojave. Tony Cornell iz Društva za paranormalna istraživanja izjavio je tabloidu »Sunday Express« da je broj izvješća o viđenjima duhova počeo opadati nakon što su se prije 15 godina pojavili mobiteli. »Prijave opažanja duhova bile su stoljećima na konstantnoj razini, a do prije tri godine primali smo prijave o dva nova duha svakog tjedna«, rekao je Cornell. No, nakon što su se prije 15 godina počeli koristiti mobiteli, broj novih duhova smanjivao se do točke kada Cornellovo Društvo više ne prima nikakve prijave. Po pisanju »Sunday Expressa«, britanska turistička atrakcija u vidu »ukletih dvoraca« mogla bi biti ugrožena ako se još poveća broj mobitela kojih u toj zemlji trenutno ima 39 milijuna. Paranormalne pojave, koje neki znanstvenici dovode u vezu s neuobičajenim aktivnostima elektriciteta, mogle bi biti zaglušene elektronskom bukom koju proizvode telefonski pozivi i poruke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Cjepivom protiv gripe u borbu protiv HIV-a</p>
<p>BEČ, 14. listopada </p>
<p> - Istraživači s bečkoga Instituta za primijenjenu mikrobiologiju ispituju mogućnosti da se modificiranim cjepivom protiv gripe radi na sprečavanju zaraze HIV-om . </p>
<p> Dr. Boris Ferko, član austrijske skupine znanstvenika, kaže da je u laboratorijskih miševa cijepljenih virusom gripe s dodanim antigenom virusa AIDS-a primijećena snažna imunoreakcija na HIV. Antigen virusa gripe funkcionirao je, kako se čini, kao pravi antigen, odnosno supstanca koja može potaknuti imunoreakciju.</p>
<p> Pojedinosti iz studije objavio je »Journal of Virology« u svom listopadskom broju.</p>
<p> »Miševi su, čini se, razvili imunitet na virus AIDS-a kad su dobili modificiranu gripu«, rekao je Ferko.</p>
<p> Još ne postoji cjepivo za HIV, virus koji je, prema procjenama, zarazio 36 milijuna ljudi širom svijeta i od kojega je umrlo 22 milijuna osoba od 1981.</p>
<p> Iako je više od 90 potencijalnih cjepiva stiglo do faze u kojoj se ispituju na ljudima, još se ne zna hoće li se bilo koje od njih pokazati uspješnim u sprečavanju zaraze HIV-om. No, Ferko je optimističan i vjeruje da će uspješno cjepivo protiv HIV-a uskoro biti dostupno.</p>
<p> »Mislimo da je kombinacija s virusima gripe obećavajući kandidat za sprečavanje ili kontrolu zaraznih bolesti poput HIV-a«, rekao je Ferko dodajući da bi takvo cjepivo bilo sigurno.</p>
<p> Sljedeći korak je imunizacija miševa, nakon čega će biti testirani patogenim česticama HIV-a. Pokaže li se da su miševi otporni, cjepivo će se testirati na primatima, a uspije li cijepljenje na primatima, Ferko i njegovi suradnici proizvest će i cjepivo za ljude.</p>
<p> »Moglo bi uspjeti«, rekao je Ferko dodajući da se institut nada da će sudjelovati u programu istraživanja HIV-a koji financira Europska unija. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Neuvjerljiv krvavi pir</p>
<p>Postavljajući predstavu u »Gavelli«, redatelj Zoran Mužić slijedio je zadanosti komada koji tek pokušava biti kritičkim / Tema je davno prežvakana i olinjana / Taj komad, prepun klišejiziranih replika i praznoga hoda, unatoč kratkoći, jedva je gledljiv </p>
<p>Sloboda je čovjekova najveća tamnica. Svi izdržavaju kaznu u svojoj slobodi. Ljudi su spremni praviti velike ustupke da bi se domogli slobode. To su stožerne misli dramskog traktata o slobodi što, pod naslovom »Pir pepela«, ponikle iz pera Borislava Vujčića. One lutaju razasute predstavom praizvedenoj u nedjelju u Dramskom kazalištu »Gavella«. </p>
<p>Teze i antiteze što raščlanjuju vječni filozofski problem, uobličene su u dvočinsku tragediju (ali izvedene kao jednočinka), dane kroz optiku jednog Ravnatelja zatvora i njegovog Uznika. Krvnik, mučitelj, manipulator i njegova bespomoćna, nevina, psihički sasvim slomljena žrtva, fragilan su okvir, što »puca« zajedno sa navodno provokativnim usmjerenim naponskim silnicama drame. Prema čemu one streme, koga dotiču?</p>
<p> Na osobnoj zatvorenikovoj razini, za njega je bolja i altruističnija patnja zatvora »jer vani je pakao«, a »doživotno robovanje ima smisla«. Na široj »društvenoj platformi«, ta egzistencijalistička drama kao da poručuje - pa svima je bolje u zatvoru, jer »pakao to su drugi, a život je mučnina.«</p>
<p> U zatvoru su bili i naši predsjednici, pa što su nam tek sve činili kad su izašli. Na čas očistili zatvore, pa potom ih napunili novim kandidatima. Nikada nema kraja toj ludoj igri - zločina i kazne. Vujčićev Ravnatelj smatra kako je pravo umijeće znati živjeti u zatvoru. Ne nameće li svaka politička ideja neku inačicu istog, kao da se pita autor.</p>
<p> Na izdržavanju životne kazne osuđeni smo svi. A Ravnatelj - demijurg, neka modificirana metafora Krležinog »meštra sviju hulja«, tko li će kazniti njega? Tko će iskupiti njegovu krivicu? Sasvim predvidljivo i lako prevodljivo na hrvatsku i ne samo našu političku stvarnost - sama žrtva, no bez nagrade.</p>
<p>Redatelj Zoran Mužić slijedio je slijepo zadana opća mjesta predloška, maksimalno koristeći mizanscenu. Idejno - »Pir pepela«, nosi oporu i sumornu poruku. Istovremeno - ne pretjerano originalnu. </p>
<p>Interpretacija Duška Valentića kao Ravnatelja kretala se u luku od nježnog sadizma i gotovo patronatskog odnosa prema Uzniku, do slomljenog Sveznajućeg koji priželjkuje osloboditeljicu Smrt.</p>
<p> Uznik Sreten Mokrović dočarao je pomirenost žrtve ukipljenom impostacijom svoga lika i djela, te se njegova konačna reakcija, osjeća kao ishitrena i pomalo hinjena. U apsurdnom mundusu bez izlaza i cilja, Slavica Knežević svojim je nastupom u ulozi tajnice trudnice »što rađa zatvorsko sjeme« predočila užas ženske sudbine u mačističkom svijetu, unoseći komične elemente u tragiku situacije.</p>
<p> Uvođenje i drugog ženskog lica - Marine Nemet Brankov kao Uznikove žene, koju sluđuje grijeh pobačaja tog istog muškog ploda - dojmljivo pretužne i moralno uništene, kao da je još jedan komentar na društveni položaj žene u muškim režimima. Taj pakao uzničkog raja, scenografski je uspješno uresio Darko Bakliža, konkvanom i heremtičnom pozornicom. Funkcionalne, blijede i nenametljive kostime osmislila je Marita Ćopo, svjetlo je oblikovao Olivije Marečić, dok je melankoličnu glazbu skladao Arsen Dedić.</p>
<p>Predstava u cijelosti, unatoč relativnoj kratkoći od sat i pol, čini se predugačkom. Spori ritam, dosadni uvodni dijelovi, već viđena i prežvakana tema, zakašnjela u svakom smislu, te upravo degutni krvavi završetak, čine ovaj komad, prepun klišejiziranih replika, jedva gledljivim. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dječji klasik u kaotičnom ruhu</p>
<p>U GK »Trešnja« izveden režijski nedosljedan kultni mjuzikl s Tonijem Cetinskim u glavnoj ulozi</p>
<p>Pustolovni stihovani roman »Mačak Džingiskan i Miki Trasi«, ponikao iz pera Vene Parun, kao mjuzikl za djecu praizveden je prije 30 godina u Zagrebačkome kazalištu mladih, uglazbio ga je Ladislav Tulač, a dramatizirala i režirala Zvjezdana Ladika. Je li subotna premijerna obnova toga mjuzikla s kultnom aureolom, u Kazalištu »Trešnja«, u režiji Željka Vukmirice, razočarala negdašnje protagoniste, ostaje, naravno u domeni njihove prosudbe. Dojam, kojem se na »prvu loptu« ne možemo oteti, jest redateljska zbrkanost. Inače, jednostavne, šarmantne dogodovštine dvojice mačora - Džingiskana kojega vuku daljine i »hvali more« i Trasija koji se ustrajno »drži kraja« - prate se s naporom presjecane glazbenim točkama, sličnim nekom dječjem televizijskom showu.</p>
<p> Unutarnji jaki naboj koji je vodio dramsko-glazbeno razlistavanje prizora, u priličnoj zvučnoj neujednačenosti, na trenutke je stvorio zaglušujuću buku. Opći estradni ugođaj predstave - sa »spektakularnim« akrobatskim vratolomijama - naglasio je samo solidan (bez mikrofona gotovo nečujan) pjevački nastup Tonija Cetinskog kao Mačka Džingiskana, dok Kristijan Potočki kao Miki Trasi nije dobio dovoljno prostora u komadu. U kaotičnoj slici promašeno shvaćenog totalnog mjuzikla dramski fragmenti predstave obremenjeni su predugačkim i nepotrebno naglašavanim replikama epizodista. </p>
<p>Toplinu što resi onu staru i nikad okrnjenu osnovnu ideje predloška ponajbolje su glumački sačuvali Baka Pimbako (Vida Jerman) te Djed Rok (Đuro Rogina). Vizualna zanimljiva scenografija (velika ribarska mreža i skladno uklopljene video projekcije) Velimira Salamona i Željka Belića donekle je oživila mjuzikl, no likovno neprofilirana šarenilost kostima Danice Dedijer unijela je samo još veći košmar.</p>
<p> Naravno, ono što će se pamtiti, jesu vječni stihovi Vesne Parun te glazba Ladislava Tulača, kojoj vrijeme nije naškodilo, u mjuziklu kojega je bolje slušati nego gledati. Katastrofična filmska predviđanja mogu postati stvarnost: Scena iz filma »Dan nezavisnosti«</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Teroristi su se odgajali na hollywoodskim filmovima</p>
<p>Sve češća i konkretnija suradnja Hollywooda i američkih vojnih služba daje naslutiti budućnost kinematografije te zemlje, koja će se najvjerojatnije odreći akcije i nasilja, ali ne i maštovitih pretpostavki koje mogu koristiti obrambenim službama</p>
<p>Vijest koja je došla iz Hollywooda, o suradnji vladinih specijalnih službi i hollywoodskih pisaca i filmskih autora, mogla je iznenaditi samo one koji ne poznaju dobro situaciju u filmskoj industriji Amerike. Hollywood se nikada, ni u svojim najslavnijim danima, nije odricao suradnje s Washingtonom i njegovim interesima, dajući u svojim filmovima točno određene i savršeno upakirane poruke, ovisno o prilikama i povodu, ili interesima.</p>
<p> Nakon strašna razdoblja MacCartneyevih čistki u kojima je doista stradalo mnogo nevinih kreativaca, Hollywood se nekako izmirio sa svojim »vlastodršcima«, odričući se ljevičarenja, osim u pomodnim prilikama i spektakularnim potrebama, te se okrenuo samomu sebi, znači slobodi izbora tema i scenarija te trci za profitom.</p>
<p> Čini se da je prevelika demokracija često bila štetna upravo za same Amerikance, a primjer su i hollywoodski filmovi u kojima se godinama na sve načine napadalo Ameriku, razobličavalo tamošnje službe te poneke njihove tajne i javne dosjee, intrigantne političke odnose, slabosti, dvoličnosti, korupcije, sporosti, naivnosti i kvazi konspiracije. Nakon hvalospjevnih filmova koji su bile ode junacima Drugoga svjetskog rata, nakon vijetnamskog debakla i Nixonova Watergatea, započinje razdoblje mračne slike Washingtona u hollywoodskim filmovima od »Tri Kondorova dana«, preko vijetnamskih odiseja Olivera Stonea ili još uvijek neprihvaćenih Ciminovih obračuna s Amerikom do »Kineske četvrti« Polanskog ili Coppolina »Kuma«, »Apokalipse«, »Prisluškivanja«...</p>
<p>Nakon preporodnog razdoblja, nastupa potpuna komercijalizacija i spajanje interesa koji su se pokazali trijumfom obiju strana. Počelo je s »Top Gunom« koji je pokazao kako jedna naoko obična vojnička, pilotska priča može postati najsnažnija propagandna mašinerija budućnosti. I tako redom, bilo da su napadali ili branili, veličali ili zastrašivali, hollywoodski filmovi bili su primarno u službi komercijalnih interesa. </p>
<p> Ali, nakon 11. rujna 2001. godine, više ništa ne može biti isto. Hollywood kao da se zaledio, posramio svojih filmova, u kojima je, ako ih dobro pogledate, mnogo toga bilo maštovito predviđeno i nagoviješteno. Gledajući danas mnoge od tih filmskih priča koje su se bavile terorizmom i akcijom, gotovo vas hvata panika, jer na trenutke se čini da su osim u pilotskim školama na Floridi teroristi danonoćno gledali hollywoodske filmove i proučavali taktiku i okolnosti reagiranja i razmišljanja dobrih i loših momaka iz CIA-e i FBI-a i njihovih međusobnih nesnošljivosti i slabosti do otvorenih iskazivanja nasilja, rušenja, uništavanja, krvi i ubojstava zajedno sa sitnim političkim interesima i krupnim propagandnim namjerama...</p>
<p>»Armageddon«, »Umri muški«, »Mirotvorac«, »Opsada«, »Air Force One«, »Patriotske igre« ...samo su neki od naslova koji su podjednako izazivali i, sada vidimo, indoktrinirali i onu drugu stranu, koja je, na žalost, bez skrupula i predrasuda okrenula karte i odlučila pretvoriti »igru« u dramatičnu stvarnost, maštu u opaku tragediju, život u smrt.</p>
<p> Razdoblje ironije je iza nas, a započinje vrijeme u kojem su »tijela žrtava stvarna, a za krv nije potreban make-up majstor«, kao što je rekao redatelj Edward Zwick, i sam autor mnogih sličnih filmova, poput »Opsade«, koja govori upravo o sudaru američkih vlasti s arapskim teroristima koje su sami obučavali i stvorili.</p>
<p> Zato ne začuđuju nove namjere i trendovi o tijesnoj suradnji filmske i televizijske industrije s vojnim i vladinim službama. Filmaši svojom maštovitošću i iskustvom na proučavanju mnogih materijala za potrebe filmova mogu pomoći u predviđanju idućih postupaka neprijatelja. U posebnom odboru su redatelji Spike Jonze (»Biti John Malkovich«), Randal Kleiser (»Grease«), David Fincher (»Fight Club«), Mary Lambert (»The In Crowd«) i scenaristi Steven E. de Souza (»Umri muški«) i Paul De Meo i Danny Bilson (»The Rocketeer«).</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Završeni senjski Dani glagoljice</p>
<p>SENJ, 14. listpada</p>
<p> - Nakon trodnevnog rada u senjskoj Osnovnoj školi »Silvije Strahimir Kranjčević« završeni su četvrti susreti mladih glagoljaša u Senju, popularno zvani Dani glagoljice. Ta već tradicionalna manifestacija, što se održava pod pokroviteljstvom Grada Senja, osim mladih redovito angažira i vrhunske stručnjake koji svojim predavanjima tijekom Susreta poučavaju ne samo glagoljaštvu i tiskarstvu (s obzirom na to da je Senj kolijevka hrvatskoga tiskarstva), već i jeziku. Stoga je ove godine izlaganje akademika Milana Moguša bilo posvećeno hrvatskomu jeziku. Djeca su tri dana radila u glagoljskim radionicama, ne samo učeći glagoljicu, već kreativno oblikujući (bojom ili glinom) glagoljska slova. Ti su radovi na kraju Susreta izložbom prezentirani javnosti. Sudionici susreta upoznati su i s dijelom povijesti senjskoga tiskarstva, posebice s njegovim začetnikom Blažom Baromićem. V. K. izložbe</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Povijest arhitekture u Budimpešti</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - U povodu održavanja Dana grada Budimpešte u Zagrebu, gradonačelnici tih gradova Milan Bandić i Gabor Demszky, u ponedjeljak će na večer u Muzeju grada Zagreba otvoriti izložbu fotografija pod naslovom »Budimpešta - ogledalo naše povijesti«. Brojne izložene fotografije prikazuju najveće arhitektonske znamenitosti Budimpešte, od građevina nastalih u razdoblju antike do onih najnovijih. Fotografije su podijeljene u nekoliko cjelina koje kronološki pripovijedaju o povijesti toga grada. Budimpešta, glavni grad Mađarske, poput većine naseljenih mjesta širom svijeta, nastala je na području kojem su zemljopisni uvjeti bili povoljni. Prema svjedočenju arheoloških nalazišta, ljudi su to područje, kao brdsko-planinski kraj uz desnu i ravničarske predjele uz lijevu obalu Dunava, naseljavali od prapovijesti. Izložbu prati katalog na hrvatskome i mađarskome jeziku, a uz tekst o povijesti grada sadrži i fotografije najljepših arhitektonskih zdanja. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zbor »Emil Cossetto« predstavio novi CD </p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Mješoviti pjevački zbor »Emil Cossetto« predstavio je u svojim prostorijama u Zagrebu CD s folklornim programom na kojemu je više od 70 minuta zborske glazbe. Taj zbor, koji je prije nosio ime »Joža Vlahović«, obilježio je prošle godine svoj 55. rođendan, a ovom promocijom proslavio je pak i rođendan svojega voditelja maestra Emila Cossetta. Maestro Cossetto rekao je da ga u folklornoj baštini zanima način kako si ljepotu glazbe zamišlja netko tko nema muzičku naobrazbu, ali ima veliki glazbeni talent i ljubav za muziku. Na CD su folklorne obrade koje su bile na repertoaru toga zbora više od pola stoljeća, ali i nove obrade kojima je folklorni program toga zbora obogaćen. Mješoviti pjevački zbor »Emil Cossetto« prošloga je mjeseca osvojio prvo mjesto u kategoriji folklornoga programa na natjecanju u toskanskome gradu Fivizzano. Maestro Emil Cossetto osvojio je prvo mjesto u kategoriji kompozicije na tome natjecanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Završeni 32. dani kajkavske riječi </p>
<p>ZLATAR, 14. listopada</p>
<p> - U Zlataru su Festivalom dječje kajkavske popevke završeni 32. dani kajkavske riječi »Zlatar 2001.«. Izvedeno je 17 skladbi što su ih uglazbili učenici osnovnih škola s kajkavskoga govornog područja. Tajnim su glasovanjem izabrane tri najsimpatičnije pjesme. Treća nagrada pripala je pjesmi »Put v školu« Osnovne škole iz Oroslavja, druga pjesmi »Zipka djetinjstva« Osnovne škole iz Kravarskoga, a prva »Štefeku iz Zagorja«, pjesmi Osnovne škole Davorina Trstenjaka iz Zagreba. Nazočne su pozdravili gradonačelnik Zlatara Stanislav Stubičan, krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki, a u ime Hrvatskoga sabora saborski zastupnik Stjepan Radić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Pad navijača s »balkona smrti« zasjenio pobjedu Hajduka u Maksimiru</p>
<p>Nesreća se zbila na gradilištu maksimirskog stadiona u 67. minuti, nekoliko trenutaka nakon što je Hajduk postigao vodeći pogodak. Tada je, naime, sa sjeverne tribine pao jedan Dinamov navijač, koji je nakon pada s visine od 10 metara ostao nepomično ležati i hitno je prevezen u bolnicu u teškome stanju</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada </p>
<p> - Nakon punih devet godina nogometaši Hajduka osvojili su sva tri boda u Maksimiru pobijedivši Dinamo 2-1 (1-1). No, ovaj će derbi ostati u sjeni nesreće koja se zbila na gradilištu Maksimirskog stadiona u 67. minuti, nekoliko trenutaka nakon što je Hajduk postigao vodeći pogodak. Tada je, naime, sa sjeverne tribine pao jedan Dinamov navijač. Nakon pada s visine od 10 metara mladić je ostao nepomično ležati i hitno je prevezen u bolnicu u teškome stanju.</p>
<p>Nakon te nesreće više nikome nije bilo stalo do nogometa, navijači su masovno počeli napuštati sjevernu i istočnu tribinu, a na zapadu je čak došlo i do kraće, ali žestoke tučnjave. Je li se morala dogoditi takva nesreća na ovome stadionim pa da netko napokon preuzme odgovornost zbog nedovršenih radova? Gotovo dvije godine radovi u Maksimiru stoje, u brojnim napisima u medijima je upozoravano na iznimnu opasnost samoga dolaska na stadion, međutim, nitko nije mario za to. Tko može biti odgovoran? Krivnja svakako mora biti podijeljena između klubskih čelnika i gradskih vlasti. Pustili su ovo ruglo u Maksimiru da stoji u onome stanju u kakvome su ga zatekli prilikom dolaska na funkcije, nikome nije bilo stalo što je svaka priredba koja se održavala u Maksimiru zapravo potencijalna opasnost za glegatelje. I dogodilo se najgore, nastradao je jedan gledatelj sa plaćenom ulaznicom... Vidjet ćemo hoće li netko biti odgovoran za ovu tragediju ili će se samo odmahnuti rukom i otići još dublje u nebrigu...</p>
<p>Hajduk je, rekli smo, osvojio sva tri boda i sad je preskočio Dinamo na ljestvici. Do pobjede su gosti došli posve zasluženo, znali su iskoristiti Dinamove slabosti, iako ni oni nisu igrom briljirali. Ali, imali su raspoloženije pojedince koji su usmerili igru na njihov mlin, bili su efikasniji i pobijedili.</p>
<p>Do vodstva su Splićani stigli u 12. minuti. Carević je izveo drugi korner, a na prvoj vratnici najbrži je i najviši bio Hajdukov kapetan, Igor Štimac, koji je između Sedloskog i Agića došao do lopte i poslao je u Butinin prvi kut! Bilo je to 1-0, prekid je opet skupo stajao »plave«.</p>
<p>Najzaslužniji za izjednačenje u 22. minuti bio je Mihael Mikić. Naime, u jednom izravnom dvoboju Mikić je laktom opalio Štimca, koji više nije mogao nastaviti utakmicu zbog »zatvorenog« oka. I u trenucima kad je Štimac bio vani, a Miše ga još nije zamijenio, Dinamo je s igračem više izjednačio. Opet nakon prekida, Agić je ubacio visoku loptu, koju je umirio Smoje (zakasnili su Srna i Đolonga) i posve neometan sa 7 metara iz kosa svladao Pletikosu. Tako je, eto, Mikićev lakat (nema, dakle, samo Aljoša Asanović to »oružje!)« uspostavio rezultatsku ravnotežu, a u tim trenucima na tribinama je zapaljeno i nekoliko Hajdukovih transparenata. Općenito je ozračje na stadionu bilo prilično »zapaljivo«, u glasnome navijanje više se vrijeđalo suparnika nego što se bodrilo svoju momčad i nakon svega je ostao gorak okus.</p>
<p>U drugome smo dijelu gledali ravnopravnu igru, većina zbivanja preselila se na sredinu travnjaka, tek su u nekoliko navrata vratari imali posla. A kad su i bili ugroženi, dobro su reagirali, svakako su i Butina i Pletikosa opravdali svoj reprezentativni status. Hajduk je do pobjede došao u 67. minuti, opet nakon prekida!</p>
<p>Bio je dosuđen slobodni udarac 35 metara od vratiju Dinama. Lopti je prišao Andrić, snažno je opalio, a na svome putu prema vratima lopta je pogodila Cesara, promjenila smjer, prevarila Butinu i odsjela u mrežu za Hajdukovih 2-1!</p>
<p>Odmah nakon pogotka zbila se već opisana tragedija na sjeveru, nogomet je definitivno bio u »desetom planu«, očekivali smo i da će sudac Kovačić prekinuti utakmicu. Međutim, to nije ni pomislio učiniti, igra se nastavila, a Hajduk je do kraja mogao i povećati svoju prednost u završnim trenucima dvoboja kad se Dinamo sasvim otvorio i stihijski pokušao izjednačiti.</p>
<p>Istina, sedam minuta prije kraja imali su i Zagrepčani lijepu priliku, ali udarac Sedlovskoga glavom sa 6 metara Pletikosa je obranio. Ostalo je tako 2-1, još je jedan derbi ponudio i iza sebe ostavio depresiju, ovaj put začinjenu i nesrećom. Ima li uopće maksimirski stadion uporabnu dozvolu i hoće li netko zbog očite nebrige odgovarati? </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - HAJDUK 1-2 (1-1)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Sedloski 5.5, Smoje 6.5, Cesar 5.5, Polovanec 6.5 - Leko 6, Agić 6(Gondžić 5), Pilipović 5.5; Petrović 5 (Zahora 5) - Mikić 6.5, Kranjčar 5</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7 - Štimac 7 (Miše 6.5); Vuković 6, Đolonga 6 - Srna 5.5, Andrić 7.5, Carević 7, Rendulić 6.5; Bošnjak 5.5 - Erceg 5 (Vejić -), Deranja 5.5 (Radčenko 5.5)</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 5.5. GLEDATELJA: 18.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Štimac (12), 1-1 Smoje (22), 1-2 Cesar (67 - autogol)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, Rendulić, Agić, Smoje, Carević, Kranjčar, Srna, Polovanec</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Srđan ANDRIĆ</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Schumacher pobjedom završio sezonu </p>
<p>Drugo mjesto u ukupnom redoslijed vozača pripalo je Britancu Davidu Coulthadu</p>
<p>SUZUKA, 14. listopada</p>
<p> - Stari-novi svjetski prvak Nijemac Michael Schumacher pobijedio je u posljednje utrke Svjetskog prvenstva formule 1, vožene za Veliku nagradu Japana u Suzuki. Drugo mjesto pripalo je Kolumbijcu Juanu Pablu Montoyi, dok je treće mjesto osvojio Britanac David Coulthard.</p>
<p>Tim trećim mjestom Coulthard je osigurao i drugo mjesto u ukupnom redoslijedu za ovu sezonu, jer je njegov jedini konkurent, Brazilac Rubens Barrichello utrku okončao na petom mjestu. Glavi razlog skromnijeg rezultata Barrichella je krivi odabir taktike, odnosno ispostavilo se da tri navraćanja u boks po nove gume i gorivo nije najbolje rješenje.</p>
<p>Utrka u Suzuki možda je bila i posljednja u kojoj smo gledali dvostrukog svjetskog prvaka (1998. i 1999. godina), Finca Miku Hakkinena koji je odlučio uzeti jedogodišnju pauzu od utrka, ali i nakon toga nije sigurno da će se vratiti na stazu. Inače, do pred sam kraj utrke Hakkinen je bio na trećoj pozicija, ali je tada najnižu stepenicu na pobjedničkom postolju prepustio svom momčadskom suvozaču iz McLarena, Coulthardu, koji je na konferenciji za novinare taj potez duhovito prokomentirao:</p>
<p>- Mika nije želio razgovarati s vama, pa je poslao mene (na konferencije za novinare dolaze trojica prvoplasiranih - op.a.).</p>
<p>• Rezultati: 1. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1;27:33.298, 2. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) + 3.154, 3. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) + 23.262, 4. Mika Hakkinen (Fin/McLaren-Mercedes) + 35.539, 5. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) + 36.544, 6. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) + 37.122... </p>
<p>konačni redoslijed, vozači: 1. M. Schumacher 123 boda, 2. Coulthard 65, 3. Barrichello 56, 4. R. Schumacher 49, 5. Hakkinen 37, 6. Montoya 31... konstruktori: 1. Ferrari 179 bodova, 2. McLaren 102, 3. Williams 80... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zajec: Moramo iseliti iz Maksimira!</p>
<p>»Činjenica jest da mi u ovome trenutku imamo samo dvije upotrebljive tribine, to su zapadna i južna, sve ostalo je preopasno. Već je vrijeme da se taj stadion napokon završi ili da se mi maknemo odavde! Za sada sam siguran da ćemo na našoj sljedećoj domaćoj utakmici protiv Zagreba u prodaju pustiti samo ulaznice za zapadnu i južnu tribinu«, kaže Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Od 70. minute Dinamov glavni direktor Velimir Zajec utakmicu je gledao s atletske staze pokraj travnjaka. Zapravo, pogled mu je stalno bio usmjeren prema sjevernoj tribini...</p>
<p>- Nesreća s navijačem koji se želio spustiti po onome velikom transparentu na teren (!?, op.a.) sve nas je dotukla, više od bilo čega, tako da utakmicu uopće do kraja nisam ni pratio. Odmah sam nakon završetka dvoboja pojurio u KBC »Rebro« i sretan sam što mladić nije u žvotnoj opasnosti i nadam se da će se izvući, kaže Zajec i nastavlja:</p>
<p>- Ova tragedija svakako je još jedan razlog da se preselimo iz Maksimira! Ovdje se više ne mogu igrati normalne utakmice. Mi više ne želimo izlagati opasnosti živote navijača, u Maksimiru više nema normalnih uvjeta za organiziranje sportskih priredbi. Kako dalje? Ne znam, jedina nam je solucija da se preselimo u Kranjčevićevu, ali to bi stvarno bilo glupo. Činjenica jest da mi u ovome trenutku imamo samo dvije upotrebljive tribine, to su zapadna i južna, sve ostalo je preopasno. Već je vrijeme da se taj stadion napokon završi ili da se mi maknemo odavde! Za sada sam siguran da ćemo na našoj sljedećoj domaćoj utakmici protiv Zagreba u prodaju pustiti samo ulaznice za zapadnu i južnu tribinu, zatvorit ćemo sjevernu i istočnu jer ne jamče sigurnost posjetiteljima i više ništa ne želimo riskirati.</p>
<p>• Što se zapravo događa s tim stadionom? Već gotovo dvije godine nijedna lopata nije »proradila«. Tko je za to kriv, namjerava li netko uopće završiti te radove?</p>
<p>- I državna i gradska vlast apsolutno su neaktivne u vezi našeg stadiona. Već godinu i pol pričamo o završetku radova, sastajemo se, tražimo rješenja, a na kraju ispada da nas nitko ne shvaća ozbiljno. Kad bi nam vratili stadion u vlasništvo, mi bi smo ga završili!</p>
<p>• Tko vam treba vratiti stadion? Gradske vlasti?</p>
<p>- Dinamo je do 1991. godine bio gruntovni vlasnik maksimirskog stadiona. Tada su nam ga oteli i sad se igraju s njim. Otela ga je bivša vlast, a sadašnja nije ništa bolja!</p>
<p>Zajec je bio prilično ljutit, posve logično, jer dio odgovornosti za tragediju koja se dogodila ide i na njega kao prvog operativca klupske uprave. Koja, pak, nikako ne može naći zajednički jezik s gradskim vlastima. O utakmici je Dinamov direktor rekao:</p>
<p>- Očekivao sam tešku bitku, tako je i bilo. Nije bilo lijepoga nogometa, ali je utakmica odigrana u visokom ritmu i mislim da smo zavrijedili barem bod. Međutim, primili smo »kiks« gol i izgubili. Nije sramota izgubiti od Hajduka, ali nije ni lako podnijeti taj poraz. Tješi me samo jedno: prošle smo sezone u izravnim dvobojima mi pet puta pobijedili, a na kraju su oni bili prvaci! Nadam se da će se povijest ovaj put ponoviti na našu sreću, možda ove sezone bude suprotno.</p>
<p>• Hoće li vas ovaj poraz uzdrmati, nakon loših igara koje su bile praćene pozitivnim rezultatom sad je stigao i prvi poraz? Kako ćete reagirati?</p>
<p>- Unutar naših zidova pokušat ćemo ispraviti negativnosti. Nećemo ništa dramatizirati, ovo je tek jedna izgubljena bitka. Bit će još padova u ovoj sezoni, ali Dinamo će se izvući. Jamstvo za to su i naši sjajni navijači koji su opet stvorili fantastičnu atmosferu, ali sve je, nažalost, imalo tragičan završetak, govorio je Zajec.</p>
<p>Nadajmo se da će se mladić koji je pao s tribine oporaviti. No, Zajecovo jamstvo u Dinamovo »bolje sutra« leži na »tankim« temeljima, jer istina je da Dinamo ima navijače. Ali, nema - igrače! A navijači ne igraju. A nogometaše koji igraju netko je dovodio u klub i selekcionirao. Usput, nije valjda Zajec kao navijačko jamstvo u Dinamov oporavak mislio i na huligane koji su uneredili Maksimirsku cestu i ostale dijelove grada!? Valjda nije...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zagreb preokrenuo 0-2 u Šibeniku</p>
<p>Šibenčani su pogocima Vincelja i Raića poveli 2-0, ali Hasančić s dva pogotka, te Franja su uspjeli donijeti novu pobjedu vodećem sastavu prvenstva</p>
<p>ŠIBENIK, 14. listopada</p>
<p> - Odlična igra nogometaša Šibenika u dvoboju protiv Zagreba na kraju nije rezultatski bila nagrađena. Gosti iz Kranjčevićeve pružili su jednu od slabijih igara, ali su na kraju pjevajući otišli u Zagreb pobijedivši sa 3-2 (1-2). </p>
<p>U prvom poluvremenu domaćini su odličnom igrom zatvorili najopasnije napadače Zagreba, kontrolirali sredinu terena i opasno atakirali na vrata Vasilja. Takova igra ubrzo im je donijela ploda. </p>
<p>Već u 13. minuti Žilić je oduzeo jednu loptu na sredini terena, uposlio Kosića, a ovaj produžio do Krpana, koji je iz trka ubacio u sredinu, a spretni Vincelj dobro reagirao i svladao nemoćnog Vasilja. Pritisli su potom Šibenčani goste da se brane i u 21. minuti takva igra donijela je i drugi pogodak. Krpan je izveo korner, Vasilj istrčao u prazno, a Raić je glavom postigao pogodak. Tek što se krenulo s centra, Zagrepčani su iskoristili pogrešku obrane domaćina i smanjili rezultat. Perić je ubacio u kazneni prostor gdje se našao usamljeni Hasančić kome nije bilo teško svladati Slavicu. </p>
<p>Nije ovaj brzo primljeni zgoditak obeshrabrio domaćine, oni su i dalje opasno napadali i u 27. minuti imali veliku priliku. Vincelj je uposlio Kosića koji je sa nekih desetak metara odlično tukao, ali je Vasilj još bolje obranio. Nakon toga igra domaćina je pomalo padala i Zagreb se sve češće nalazio pred vratima domaćina. Najbolju priliku imali su gosti u 39. minuti, kada je Hasančić odlično ubacio u sredinu, no Lovrek je zakasnio i prva prava prilika Zagreba je propala. Minutu kasnije i Franja se našao u prilici, no i ta je prilika otišla u nepovrat.</p>
<p>U drugom poluvremenu domaćin je sve više posustajao, a Zagreb dolazio do daha. Što se susret bližio kraju to je igra Zagrepčana bila bolja i to je na kraju i okrunjeno. Tek što je ušao u igru, Šabić je dobro uposlio Franju u kaznenom prostoru domaćina koji je smireno, sa desetak metara, pogodio sam gornji kut. </p>
<p>Domaćin će svoju najveću priliku za ponovno vodstvo dugo pamtiti. Perić je pretrčao pola igrališta, utrčao u kazneni prostor, i umjesto da doda usamljenom Kosiću, pucao je, ali je Vasilj obranio. Nakon toga sve je bilo na strani gostiju koji su svoju premoć na terenu okrunili pogotkom u 84. minuti. Ibrahim Duro, nekadašnji igrač Šibenika, odlično je krenuo s centra, u pravo vrijeme uposlio Hasančića koji je sa petnaestak metara doveo svoju momčad u vodstvo, a time i do nove pobjede. </p>
<p>• Stadion na Šubićevcu. </p>
<p>ŠIBENIK - ZAGREB 2-3 (2-1)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6, Kukoč 6,5, Raić 7, Klarin 6 (od 50. Šiklić 6,5), Žilić 7, Krpan 7 (od 49. Radeljić 6), Perić 6,5, Bedeković 6, Kosić 6,5, Dragičević 6 (od 77. Gugo -), Vincelj 6,5.</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 7, Stavrevski 6, Pirić 6, Poldrugač 6 (od 71. Šabić -), Bulat 7, Ješe 6,5, Duro 7,5 (od 85. Čačić -), Hasančić 8, Olić 7, Franja 7, Lovrek 5,5 (od 81. Štrok -).</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vincelj (13.), 1-0 Raić (21.), 2-1 Hasančić (22.), 2-2 Franja (67.), 2-3 Hasančić (84.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kosić, Raić, Bedeković, Perić, Klarin, Štrok, Lovrek</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Admir HASANČIĆ</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bjelanovićeva leđa presudila Vinkovčanima</p>
<p>VINKOVCI, 14. listopada</p>
<p> - Nogometaši Varteksa na gostujućem travnjaku u Vinkovcima pogotkom Saše Bjelanovića pobijedili su Cibaliju sa 1-0 (0-0) u okršaju 11. prvenstvenog kola.</p>
<p>Susret sa Varteksom u Vinkovcima nije donio puno novoga, ali na žalost ni dobroga. Agonija i kriza rezultata i nadalje se nastavljaju. Cibalija je ponovo zaigrala odlučno, agresivno, želja i htijenje njezinih nogometaša doveli su do toga da su »bumbari« prvi dio susreta veliku pozornost morali posvećivati obrani svojih vratiju, a njihove najveće oštrice Bjelanović i Karić čiji se učinak temelji na raspoloženosti Miljenka Mumleka za igru padale su na ispitima, jer ih je domaći vratar Marić u tri izgledne prigode, u tri gotovo matne situacije učinio smišnima. </p>
<p>Domaćin je nizao napade, najprije je Adžićev udarac završio pored vratnice, potom je u dva navrata prijetio Bartolović, no lopta u mrežu nije htjela. Povremeni bljeskovi Mumleka bili su dovoljni za Bjelanovićevo »oči u oči« sa Marićem, situacije koje je domaći vratar lako rješavao. U 36. minuti Andričević je uputio dugu loptu na drugu stranu, Mumlek je proslijedio ka Kariću, a ovaj iz okreta ciljao ravno u Marića. Vinkovčani će žaliti što u početnih 45 minuta, kada su imali loptu duže u svome posjedu, kada su gradili akcije iz kojih su trebali postići pogotke. Nisu uspjeli postići pogodak, nisu iskoristili pomalo panične reakcije obrambenih igrača Varteksa.</p>
<p>Nastavak dvoboja donio je promjenu odnosa snaga na travnjaku. U tom razdoblju igre Varteks je kontrolirao loptu, a u 64. minuti materijalizirali su terensku nadmoć. Loptu ubačenu iz kuta Antić je kratko odbio nakon što je bila upućena k nebranjenom dijelu mreže, a Karić je iskoristio trenutak nepažnje najboljeg domaćeg pojedinca vratara Marića i loptu proslijedio do Bjelanovića, koji je okrenut leđima ležao na dva metra od linije vinkovačkih vrata. Lopta ga je pogodila u leđa i ušla u mrežu. Ovaj naivan i po svemu neobičan pogodak samo je potvrdio Cibalijinu lošu sreću, koja se ponovila i u 89. minuti, kada je Bartolović šutirao, lopta se od grede odbila na zemlju, mnogi tvrde i preko linije gola, te svoj put nastavila u polju Varaždinaca. Glavni sudac Petir i pomoćnik Petrac ništa nisu vidjeli.</p>
<p>• Stadion Cibalije</p>
<p>CIBALIA - VARTEKS 0-1 (0-0)</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Antić 6,5, M. Jurić 5,5, Tkalčević 6, Ličić 5,5, Pernar 6, J. Jurić 6, Drnasin 5,5 (od 46. Panić 5), Adžić 5 (od 46. Karabogdan 5), Meštrović 6 (od 65. Grgić 6), Bartolović 6.</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6,5, Andričević 7, Hrman 6 (od 88. Borović - ), Režić 6, Mukaj 6, Karuć 8, Mumlek 7,5, Bjelanović 7, Granić 6, Balajić 6, Kastel 5,5 (od 46. Sklepić 6).</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bjelanović (64.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bartolović, Antić.</p>
<p>CRVENI KATRONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Velidin KARIĆ.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kamen i »dragovoljci« remizirali</p>
<p>VELIKA, 14. listopada</p>
<p> - Nogometaši Kamen Ingrada i Hrvatskog dragovoljca remizirali (0-0) su u okršaju 11. prvenstvenog kola. Iako je većina dvoboja protekla u terenskoj dominaciji domaće momčadi, Veličani je nisu uspjeli materijalizirati. U prvih 45 minuta najveća opasnost za vrata »dragovoljaca« bio je Dalibor Bognar, no njegove udarce sigurno je neutralizirao vratar Čavlina. Najveću priliku domaćin je imao krajem utakmice. Ponovo je Dalibor Bognar bio u naslovnoj ulozi. Njegov brat Damir, koji je ušao u igru nekoliko minuta ranije, odlično je proigrao Dalibora u protivničkom 16-ercu, no udarac je s gol-crte u posljednji trenutak izbio obrambeni igrač Hrvatskog dragovoljca.</p>
<p>• ŠRC Kamen Ingrad</p>
<p>KAMEN INGRAD - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 0-0</p>
<p>KAMEN INGRAD: Majnović - Gusić, (od 86. Kopunović), Olujević, Vidović - Balašković, Darmopil, Brkić (od 65. Damir Bognar), Bešlić - Crnčević - Popović, Dalibor Bognar (od 77. Francem).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina - Kurtović, Bošnjak, Petrović - Miletić, Bisaku, Kralj, Andračić - Lalić, (od 86. Maglica) - Gulić (od 78. Kozniku), Katulić, (od 46. Petričević).</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek). GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Katulić, Kozniku. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zadrani mogu biti sretni</p>
<p>ZADAR, 14. listopada</p>
<p> - Nogometaši Zadra na kraju mogu biti zadovoljni što su u Stanovima izvukli bod protiv Marsonije koja je došla nadigravati se i u tome u potpunosti uspjela. Konačnih 2-2 moglo je u posljednjim minutama utakmice biti pretvoreno u pobjedu gostiju da je Markovinović bio malo precizniji.</p>
<p>Inače, od početka Marsonia je pritisnula prema vratima Zadra, ali Tadić i Švađumović nisu bili precizni. U 24. minuti, nakon ubačaja s desne strane, Vukić je tukao glavom, promašio, no netko je u skoku srušio Zebića i sudac Novak je pokazao na 11-erac. Siguran izvođač za 1-0 Zadra bio je Vukić.</p>
<p>No, gosti su brzo uzvratili u 31. minuti. Bilokapić je precizno dobacio do Cesareca koji je potom pogodio lijevi kut Smodlake, a lopta se od vratnice odbila u mrežu. Šok na Stanovima trajao je kratko, slobodan udarac izveo je Zebić, a lopta se od živog zida odbila u mrežu Marsonije za vodstvo Zadra od 2-1.</p>
<p>U 42. minuti opet je na scenu stupio Cesarec. Prethodno je pucao Švađumović, obranio je Smodlaka, iako se činilo da je nepotrebno istrčao, jer je odbijena lopta došla do Cesarca koji je bez poteškoća pogodio prazna vrata i izjednačio.</p>
<p>• Stadion u Stanovima.</p>
<p>ZADAR - MARSONIA 2-2 (2-2)</p>
<p>ZADAR: Smodlaka 5, Jurić 5.5, Zebić 5, Zekić 6, Milin 6 (od 53. Amugi 5), Vukić 6, Butić 5 (od 77. Ivanov -), Mikulić 5.5, Pintar 6, Jurjević 5 (od 50. Gajser 5.5), Antolić 6.5</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 5.5, Barišić 6, Rosandić 7, Cesar 6, Tomas 6 (od 72. Matić 6), Cesarec 7, Bilokapić 6, (od 65. Ostojić 5.5), Petrović 6, Tadić 6, Gašpar 6.5, Švađumović 6 (od 62. Markovinović 6)</p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 7. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vukić (25., 11 m), 1-1 Cesarec (31), 2-1 Zekić (34), 2-2 Cesarec (42)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mikulić, Rosandić</p>
<p>CRVENI KARTON: Amugi (oštar prekršaj)</p>
<p>UIGRAČ UTAKMICE: Danijel CESAREC </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rački ponovno donio bodove</p>
<p>KOSTRENA, 14. listopada</p>
<p> - U 11. kola hrvatskog prvenstva nogometaša, u 85. minuti Riječanin Rački je postigao zgoditak i to je bilo pobjedničkih 1-0 za Rijeku u dvoboju protiv Kostrene, poveli 1-0 protiv Pomorca i ubilježili nova tri boda. Mladi Rački koji je u igru ušao u drugom poluvremenu, a sve je više »joker« trenera Katalinića bio je najspretniji u gužvi, te nakon centaršuta Mijatovića skrenuo loptu glavom u mrežu domaćih, te postigao pobjedonosni zgoditak. Nogometaši Pomorca veći su dio kvarnerskog dvoboja odigrali sa deset igrača, budući da je u 33. minuti susreta Grubišić zbog preoštrog starta na Meštroviću zaradio drugi žuti karton. </p>
<p>U drugom poluvremenu nogometaši Pomorca u 65. minuti imali su 100-postotnu prigodu za vodstvo, ali Mohorović je promašio prazna vrata. Na kraju su slavili Riječani.</p>
<p>• Stadion »Žuknica«</p>
<p>POMORAC - RIJEKA 0-1 (0-0)</p>
<p>POMORAC: Knez 5,5 - Batkovski 5,5, Komar 5,5, Grubišić 5, Romić 5,5, Čuljak 5,5, Dunković 5,5, Dželalija 5 (od 71. Živković -), Samardžić 5 (od 54. Ohorović -), Rožajac 5, Kurilić - (od 30. Bubnić 5)</p>
<p>RIJEKA: Tafra - Vincetić 5,5, Višković 5.5 (od 84. Čaval -), E. Brajković 5,5 (od 60. Rački 6), Mijatović 5,5, Skočibušić 5,5, G. Brajković 5,5, Matulović 5 (od 66. Maroslavac -), Vidović 5,5, Meštrović 5,5, M. Brajković 5,5</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6. GLEDATELJA: 3.500 </p>
<p>STIJELCI: 0-1 Rački (85)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Grubišić, Dželalija, Matulović. M. Brajković, Čuljak. CRVENI KARTONI: Marko Grubišić (30 - prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Natko RAČKI </p>
<p>I. V.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Prvi ATP naslov Ivana Ljubičića</p>
<p>Finalni okršaj ATP dvoranskog turnira u Lyonu Ivan Ljubičić je okončao 6-3, 6-2 pobjedom protiv Marokanca Younesa El Aynaouija / Osim vrijednih 45 ATP bodova Ljubičić je zaslužio i novčanu nagradu od 109.000 američkih dolara</p>
<p>LYON, 14. listopada</p>
<p> - Marokanac Younes El Aynaoui nije mogao zaustaviti Ivana Ljubičića u finalnom okršaju ATP dvoranskog turnira u Lyonu. Nakon što je uzeo »skalp« prvog tenisača svijeta Brazilca Gustava Kuertena i Rusa Marata Safina u finalu 800.000 američkih dolara vrijednog turnira drugi hrvatski »reket« sa 6-3, 6-2 nadigrao je 30-godišnjeg Marokanca za 59 minuta igre. Osim vrijednih 45 ATP bodova Ljubičić je zaslužio i 109.000 američkih dolara.</p>
<p>- Ovo je bio tjedan u kojem sam toliko toga doživio prvi put. Prva pobjeda protiv prvog tenisača svijeta, prva turnirska pobjeda. Ne znam što reći osim da sam dugo čekao ovaj trenutak, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Superioran nastup hrvatskog Davis kup reprezentativca u prvom ATP finalu uistinu je potvrda golemog samopouzdanja u svoje vrijednosti, a stečenog napornim radom. Na svoj servis Ljubičić je izgubio tek osam poena, s druge strane napravio je tri »breaka«, jedan u prvom setu, dva u drugom. Čak je i Marokanac, kojemu je ovo bio deseti nastup u finalu, priznao:</p>
<p>- Žalim što nisam uspio pružiti bolji otpor, no Ljubičić je predobro servirao.</p>
<p>• Rezultat, finale: LJUBIČIĆ - El Aynaoui 6-3, 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>BiH novi partner Hrvatske?</p>
<p>Čelnici HNS-a kontaktirali s predstavnicima BiH-saveza u želji da se eventulano zajednički kandidiraju za EP '08. Na sastanku u Pragu predsjednika i glavnih tajnika nogometnih saveza iz članstva Uefa kontaktirani Česi koji traže da se prva utakmicu mladih vrsta za nastup na EP igra 9. studenoga, uzvrat 13. studenoga</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - O splitskom Hajduku kao evidentnom organizatoru prve utakmice osmine finala prvenstva Europe između Hrvatske i Češke (nogometaši do 21 godine) ovisi hoće li se ta utakmica igrati u skladu želja gostiju. Službeni termini prve utakmice su 10. ili 11 studenoga, a Česi bi svakako željeli da se igra dan ranije. S time će čelnike Hajduka upoznati glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, koji je zajedno s predsjednikom HNS-a Vlatkom Markovićem krajem tjedna nazočio u Pragu sastanku predsjednika i glavnih tajnika nogometnih saveza iz članstva Uefe.</p>
<p> Teme su bile uglavnom vezane uz kalendar prijateljskih međunarodnih utakmica i pronalaženje načina kako da tzv. male države nađu sebe u tomu i pritom nešto zarade za reprodukciju. Govorilo se i o potrebi pojačanih mjera sigurnosti na stadionima, ali i velikim problemima oko osiguranja SP iduće godine kod osiguravajućih društava. Zbog tog problema, o kojemu je govorio Sepp Blatter, predsjednik Fifa, mogao bi biti nešto umanjeniji sveukupni prihod sa SP-a.</p>
<p> Čelnici Hrvatskog nogometnog saveza izvijestili su nas da nisu odustali od namjere da se Hrvatska kandidira za EP 2008. godine. Bez obzira što su ostali konkurenti već daleko odmakli, i za razliku od Hrvatske imaju suglasnosti i potporu svojih vlada. Stoga je praški skup, kako kazuje Srebrić, između ostalog bio prigoda za uspostavu kontakta s onima preostalima iz hrvatskog bliskog susjedstva koji još nisu odbili Hrvatsku kao partnera za organizaciju EP. Riječ je o Bosni i Hercegovini, s čijim su predstavnicima razmijenili neke ideje i najavili sastanak. Pritom su čuli za potpisivanje protokola o dugoročnoj suradnju između BiH i Slovenije u kojem Slovenci daju punu potporu kandidaturi Sarajeva za ZOI 2010. godine, što bi jamčilo izgradnju infrastrukture od koje bi i nogomet trebao profitirati.</p>
<p> Ipak, upozorio je Srebrić, prije nego li se počne bilo što dogovarati s predstavnicima BiH, »zeleno svjetlo« ideji o zajedničkoj kandidaturi treba dati IO HNS.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Talibani tvrde da je ubijeno mnogo civila, Pentagon priznao grešku </p>
<p>Navođeni projektil, izbačen iz zrakoplova iznad Afganistana, promašio cilj i pogodio stambenu četvrt u Kabulu / Pritom su poginule četiri osobe, kaže Pentagon / Amerikanci pripremaju akcije specijalaca i helikopterske desante, a cilj je 55. talibanska brigada u kojoj su dragovoljci iz islamskih zemalja</p>
<p>KABUL/JALALABAD/MOSKVA, 14. listopada</p>
<p> - Talibani su objavili u nedjelju da je u američkim napadima na Afganistan poginulo mnogo civila, ali da ne namjeravaju predati saudijskog milijardera Osamu bin Ladena, glavnog osumnjičenika za terorističke napade na SAD u rujnu. Nihov vođa mula Mohammad Omar istaknuo je da nikad neće izručiti Bin Ladena.</p>
<p>U subotu navečer, sedmu noć zaredom, američki su zrakoplovi gađali Kabul i tri druga afganistanska grada, među kojima Jalalabad gdje su kampovi za obučavanje kojima se služila i teroristička mreža Al Qaida. U noćnom bombardiranju, u Kabulu je prekinut velik dio komunikacijskih veza sa svijetom. </p>
<p>U nedjelju prijepodne nastavljeni su udari na talibansko uporište Kandahar. </p>
<p>Američki vojni stručnjaci najavili su da će već ovoga tjedna početi opsežnije operacije protiv talibanskih kopnenih snaga. U Pentagonu kažu da je sve spremno za iznenadne akcije specijalaca i helikopterske desante. Nastavit će i zračne operacije, ali će cilj biti vojne postrojbe talibana.</p>
<p>Većina vojnih analitičara vjeruje da će oštrica američkih napada biti usmjerena na 55. brigadu u kojoj su dragovoljci iz islamskih zemalja. To je ne samo po vojnoj sposobnosti, nego i po vezama s Al Qaidom elitna talibanska postrojba. </p>
<p> U Washingtonu se upozorava da za ozbiljniju vojnu akciju ima malo vremena, s jedne strane zato što se vjeruje da SAD neće napadati nakon početka mjeseca ramazana - polovicom studenoga, a zatim će surova zima otežati ako ne i spriječiti ratovanje.</p>
<p> Talibani su u nedjelju propustili skupinu stranih novinara iz Pakistana kako bi im pokazali razrušeno selo. Prema stanovnicima sela Kadama, u napadima je srušeno i spaljeno oko 50 kuća u kojima je živjelo 80 obitelji. Govori se da je u bombardiranju poginulo između 180 i 230 ljudi. Dosad nema neovisne potvrde afganistanskih tvrdnji o stradalim civilima u američkim napadima.</p>
<p> Američka administracija ocijenila je kao propagandu najnoviju prijetnju Al Qaide, organizacije Osame bin Ladena, da će napasti američke i britanske ciljeve. Glasnogovornik Al Qaide upozorio je Amerikance i Britance, »posebno muslimane, djecu i sve protivnike američke politike, da ne sjedaju u zrakoplove i da ne stanuju u visokim zgradama«. </p>
<p> Navođeni projektil, izbačen iz zrakoplova iznad Afganistana, promašio je cilj i pogodio stambenu četvrt u Kabulu pri čemu su poginule četiri osobe, priopćio je u subotu Pentagon.To je prvi put od pokretanja bombardiranja 7. listopada da je Pentagon priznao grešku u operaciji. Pentagon je dodao da ne može dati preciznu bilancu žrtava, a prema informacijama dobivenim na licu mjesta, poginulo je najmanje četiri, a ranjeno osam osoba. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zaraza bedrenicom širi se Amerikom, bacili antraksa stigli u pismu iz Malezije </p>
<p>Sumnjivo pismo poslano Microsoftovu uredu u Nevadi / Zaraženo još petero zaposlenih u izdavačkoj kući na Floridi / Strah od bedrenice poremetio zračni promet u SAD / Zbog straha od kemijskog napada stotine ljudi evakuirano iz pubova u blizini željezničke stanice u sjevernom Londonu </p>
<p>WASHINGTON/LONDON, 14. listopada</p>
<p> - Ma kako to nazivale američke vlasti, zaraza bedrenicom neumoljivo se širi, a da još nema valjanog odgovora o podrijetlu bakterije, kamoli o pošiljateljima zaraženih pisama. </p>
<p> U subotu navečer (oko dva sata u nedjelju po srednjoeuropskom vremenu) zaustavljen je putnički zrakoplov s oko 80 putnika u San Joseu u Kaliforniji. Jedan putnik opazio je drugoga dok je u kabini zrakoplova pokuašao istresti nepoznati bijeli prah. Sumnjivac je svladan i preuzela ga je policija.</p>
<p> Zdravstvene vlasti na Floridi potvrdile su u subotu navečer da je još petoro namještenika tvrtke American Media (AMI) iz Boca Ratona zaraženo bedrenicom. Američki centar za sprečavanje zaraza (CDC) ispitao je uzorke uzete od tih osoba i potvrdio zarazu plućnom bedrenicom, kao i u tri prethodna slučaja zaposlenih u toj izdavačkoj kući. Prošlog je tjedna od bedrenice umro 63-godišnji Robert Stevens, urednik fotografije u AMI-u, a dvoje njegovih kolega kod kojih je zaraza otkrivena prije nekoliko dana navodno nisu u životnoj opasnosti.</p>
<p> CDC kaže da još očekuju rezultate testiranja 35 namještenika AMI-a i 20 poštanskih službenika koji su mogli biti zaraženi bedrenicom.</p>
<p> Istodobno je u subotu objavljeno da je bio pozitivan treći test sumnjivog praha u pismu koje je poslano Microsoftovu uredu u Renou, u Nevadi. Nepoznati pošiljatelj iz Malezije poslao je u SAD pismo sa sporama bedrenice.</p>
<p> Guverner Nevade Kenny Guinn rekao je da će CDC obaviti dopunska ispitivanja. Još nema podataka o tome da je netko od Microsoftovih službenika zaražen. </p>
<p> Istražitelji u New Yorku pronašli su pismo upućeno uredniku TV mreže NBC Tomu Brokawu koje je sadržavalo bakterije bedrenice. Gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani izjavio je da je pismo poslano 18. rujna iz Trentona u New Jerseyju.</p>
<p> Prvotno je bilo objavljeno da se Erin M. O'Connor, službenica NBC-a, zarazila bedrenicom iz pisma poslanog s Floride. Oba su pisma bila prijeteća, ali je samo jedno sadržavalo spore kožne bedrenice.</p>
<p>Druga newyorška novinska kuća, dnevnik New York Times, objavila je da prva ispitivanja prijetećeg pisma upućenog jednoj novinarki nisu pokazala da je omotnica sadržavala opasne tvari. Konačni rezultat bit će poznati u utorak kad CDC završi ispitivanje. </p>
<p> Neizvjesnost pogađa i nekoliko namještenika lista St. Petersburg Times na Floridi kroz čije je ruke također prošlo sumnjivo pismo, čiji sadržaj ispituju FBI i CDC.</p>
<p> Već ranije u subotu bio je poremećen zračni promet zbog straha da su u dva zrakoplova nađeni tragovi spora bedrenice. Zrakoplov »US Airwaysa« prisilno je spušten u Indianapolisu kad je stjuard u kanti za otpatke opazio čudan bijeli prah. On i dvojica putnika dekontaminirani su i zadržani u bolnici.</p>
<p> Više sreće imali su putnici i posada zrakoplova tvrtke »Northwest« na letu iz Minneapolisa u Houston. Oni su na polaznom aerodromu zadržani gotovo dva sata dok se nije ispitao bijeli prah otkriven u avionskoj kuhinji. Analiza je pokazala da je riječ o nadomjestku za šećer.</p>
<p>Putnici i posada zrakoplova tvrtke United koji je iz Londona doletio u Washington živjet će još nekoliko dana u neizvjesnosti dok se ne dozna što je zapravo bijeli prah nađen na podu jednog od avionskih WC-a, objavljeno je u nedjelju.</p>
<p> Predstavnica tvrtke Tara Hamilton kaže da je 17 putnika i 14 članova posade koristilo tijekom leta taj WC. Oni su odmah po slijetanju dekontaminirani ali nisu zadržani. Agenti FBI-ja uzeli su podatke od svih 216 ljudi koliko ih je doletjelo iz Londona.</p>
<p> Uzorci sumnjivog praha poslani su na ispitivanje u vojni laboratorij u Greenbeltu u Marylandu.</p>
<p>Zbog straha od kemijskog napada stotine ljudi evakuirane su u subotu navečer iz pubova i restorana u blizini željezničke stanice u sjevernom Londonu, nakon što se osmero ljudi požalilo da se osjeća bolesno, izvijestila je policija. Narednik britanske prometne policije Bob Alleway izjavio je kako vlasti ne vjeruju da je taj događaj povezan s bilo kakvim terorizmom, niti je itko završio u bolnici. Jedan od osmorice rekao je da je osjetio nešto poput ispušnih plinova, tako da je to možda bio autobus pokraj željezničke stanice ili nešto slično, objasnio je Alleway.</p>
<p> Stručnjaci vatrogasnog odjela potvrdili su da se radilo o »nekoj vrsti kemijskog incidenta«. James Greer, voditelj restorana »Beautiful South«, kazao je da su vatrogasci došli u restoran i rekli posjetiteljima da ga napuste. Na ulici je bilo mnogo ambulantnih vozila, vatrogasnih ekipa i mnoštvo ljudi u zaštitnim žutim odijelima, dodao je Greer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Američki ministar: Slanje zaraženih pisama je terorizam </p>
<p>WASHINGTON, 14. listopada</p>
<p> - Američki ministar zdravstva Tommy Thompson izjavio je u nedjelju da bi širenje bedrenice poštom mogao biti terorizam, ali ne nužno povezan s Osamom bin Ladenom. Dodao je da američke vlasti nisu primile nikakvu prijetnju kemijskim ili biološkim napadom. U međuvremenu je malezijska vlada priopćila da će kazneno goniti bilo koga tko se pokaže odgovornim za navodno slanje pisma s bakterijom bedrenice iz Malezije u Microsoftov ured u Nevadi. Ministar vanjskih poslova Syed Hamid Albar izjavio je da su malezijske vlasti »šokirane« tom mogućnošću. Malezijska vlada zatražila je od FBI-a sve podatke o tom slučaju. Međunarodni Crveni križ objavio je da iz laboratorija u Kabulu, u kojem su djelatnici ICRC-a do prije mjesec dana radili na cjepivu protiv stočne bedrenice, ne prijeti nikakva opasnost. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nitko se ne usuđuje prognozirati budući ustroj NATO-a</p>
<p>BRUXELLES, 14. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U NATO-u na dva prolaznika dolazi po jedan policajac, Atlantski savez i dalje je na rubu ratnih operacija.</p>
<p> NATO je poslao svojih pet AWACS-a i avion za opskrbu nad američkim nebom i trenutačno rezimira što je njegov glavni tajnik George Robertson sa suradnicima čuo u Washingtonu. Činjenice su poznate - Amerikanci se zahvaljuju i NATO obećava daljnju solidarnu pomoć. Senatori su poručili Robertsonu da očekuju »promjenjivu, nepredvidivu antiterorističku kampanju koja će dugo trajati«.</p>
<p> Nitko u Washingtonu nakon 11. rujna nema ideje kako će izgledati Atlantski savez u budućnosti, čak i kad su političkim bypassom uveli terorizam u područje djelovanja vojnog saveza. »Situacija je toliko kompleksna i dinamična da se u nadolazećem vremenu nitko ni ne usuđuje staviti na papir obrise NATO-ove budućnosti«, obrazložio je NATO-ov čovjek za odnose s javnošću. </p>
<p>Budući da je ipak ratno stanje, Robertson je u razgovoru s Dickom Cheneyem morao iskoristiti prednosti visoke tehnologije: videoveza bila je jedini način za razmjenu mišljenja s potpredsjednikom SAD-a sklonjenim na »nepoznatoj adresi«. </p>
<p>Kad je riječ o ostanku Amerikanaca na Balkanu, nitko ništa nije zatražio niti najavio. Trenutno je u igri jedina opcija da Sjedinjene Države povuku neke svoje (vrlo) specijalizirane jedinice uposlene u SFOR-u i KFOR-u, koje će istog trenutka biti zamijenjene europskima. </p>
<p>O zamjeni trupa više je riječi bilo s kanadskim sugovornicima, tvrdi NATO-ov diplomat, i to stoga što su Robertsona pri slijetanju u Kanadu dočekali novinski naslovi da će moliti Kanađane da zamijene Amerikance na Balkanu. »Zamjena se ne događa, a ako se dogodi, za nju ćemo biti spremni, no nitko nije tražio da se pripremimo«, kažu u NATO-u. </p>
<p>Nova sigurnosna situacija naglasila je značaj proširenja Saveza. S više članica unutar NATO-a širi se zona sigurnosti, američki predsjednik ističe da »nema promjena u agendi proširenja«, jednako kao što se neće mijenjati ni jedan element procesa priprema kandidata za članstvo u NATO-u. »MAP (akcijski plan priprema za članstvo) ostaje nepromijenjen«, istaknuo je NATO-ov dužnosnik.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>EU ne požuruje rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije</p>
<p>Iz Bruxellesa nikakva izjava »požurivanja«, »izražavanja zabrinutosti« ili »osude« ne dolazi u obzir iz jednostavnoga razloga što granično pitanje ne narušava interese, stabilnost i sigurnost širega susjedstva/Nesređena granica danas može stvoriti glavobolje samo Sloveniji u njezinoj završnoj fazi priprema za članstvo u EU</p>
<p>BRUXELLES, 14. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada manje upućeni u europske poslove i stil rada pročitaju u slovenskome Delu da će »Bruxelles pozvati Hrvatsku da potpiše sporazum sa Slovenijom«, vijest najavljuje ozbiljne probleme Zagrebu. No, činjenice su nešto drukčije nego što tvrdi Hinino izvješće o pisanju uglednoga ljubljanskog dnevnika, toliko drukčije da ono o »pozivu Bruxellesa« u biti nije uopće točno!</p>
<p>Tvrdnja o »pozivu«, naime, stvorena je nakon jednoga od uobičajenih parlamentarnih sastanaka na domaćem terenu, gdje parlamentarci zemlje domaćina i njihove kolege iz zastupničkoga tijela Europske unije (EU) razmatraju teme od zajedničkoga interesa, uključujući i izlete, gastronomiju i enologiju. Točnije: izravna razmjena informacija, iskustava i stajališta standard je zajedničkoga rada. Standard je također da svako izaslanstvo sadrži osobe koje će - u ovome slučaju - Hrvatsku ubaciti u EU već jučer i, s druge strane, parlamentarce koji joj licitiraju sve moguće propuste, entuzijastički stvaraju balkansku federaciju sve dok ih diplomatski ne ušutkaju njihovi ministri(ce) vanjskih poslova. Neki od njih - i to je zabilježila praksa! - idu toliko daleko da Miloševiću čak brane pravo na ratne zločine.</p>
<p>Te su napomene nužne radi podsjećanja kako se stajališta parlamentarnih izaslanstava ne poklapaju uvijek s ocjenama Europskoga parlamenta niti pogotovu s politikom EU-a. Europski parlament (EP) ne tako davno, raspravljajući o podobnosti 12 zemalja kandidata za ulazak u EU, pretresao je izvješća o njihovoj situaciji. </p>
<p>U 15-ak stranica slovenskoga dijela dokumenata pitanje granice Slovenije i Hrvatske spomenuto je u dvije kratke rečenice, sastavljene u stilu »EP pozdravlja rješavanje pitanja granice«. U zaključcima su, doduše, parlamentarci malo požurili s »pljeskom«, držeći da je sporazum gotova stvar i prije njegova formalnog prihvaćanja.</p>
<p>Iako marginalno čak i za slovenske pojmove u popisu drugih kroničnih problema kandidatskih zemalja, pitanje granica, složeno u dvije kratke rečenice, postalo je temom dana iz jednostavne činjenice što je svojom aktualnošću zasjenilo ostala, znatno teža, složenija i po svemu ozbiljnija pitanja vezana za ostvarenje integracijskih ambicija Slovenije, jednoga od najvećih favorita u procesu pridruživanja. Agilni su hrvatski dopisnici iz Ljubljane, budući da su se bavili tamošnjjim novinama, a ne radom EP-a u Strasbourgu, odmah požurili izvijestiti kako »Bruxelles nešto kuha« te kako »kuhanje« može biti ozbiljno.</p>
<p>Nastavak priče uslijedio je nakon parlamentarne razmjene mišljenja te je tvrdnja o »zabrinutosti zbog odgode rasprave u očekivanju da sporazuim bude ratificiran« ovoga trenutka stajalište samo uske skupine parlamentaraca, iznesen slovenskim medijima. To stajalište, doduše - ne tako brzo i ne tako hitno, čak i uz intenzivno lobiranje - može, iako ne mora, ući u jednu od mnogih parlamentarnih deklaracija koju mora prihvatiti čitav EP, a ne samo njegov dio koji ga je inicirao. A budući da je riječ o, za EP, posve nevažnoj i nehitnoj stvari, nije isključeno da do konačnoga prihvaćanja izjave ili preporuke europarlamenta prođu tjedni pa i mjeseci.</p>
<p>Parlament, naime, kao i sve druge ustanove EU, regaira brzo i hitno tek u situacijama istinske žurbe i potrebe, što ovoga trenutka u biti marginalni međusobni problem Hrvatske i Slovenije sigurno nije. Prema signalima iz operativnih tijela za vanjske poslove EU i Europskoga povjerenstva nikakva izjava »požurivanja«, »izražavanja zabrinutosti« ili »osude« ne dolazi u obzir iz jednostavnoga razloga što granično pitanje nije problem, što ne narušava interese, stabilnost i sigurnost širega susjedstva, pogotovu što nije kontninentalna prijetnja, jer se susjedi još ne gledaju preko nišana. Stoga je to stvar demokratskog procesa dviju zemalja da je usklade i da se dogovore kako im odgovara.</p>
<p> Nesređena granica danas može stvoriti glavobolje samo Sloveniji u njezinoj završnoj fazi priprema za članstvo u EU . Potonje objašnjava korijene inicijativa, uključujući i magloviti »poziv Bruxellesa« Hrvatskoj. U biti, priča o »pozivu« objektivno je ograničena na nekoliko članova parlamentarnoga izaslanstva za Sloveniju.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sarajevo želi dokazati pripadnost antiterorističkoj koaliciji</p>
<p>SARAJEVO, 14. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlastima u Bosni i Hercegovini jako je stalo dokazati kako su dio međunarodne antiterorističke koalicije i kako se bez ikakvih rezervi sa svojim mogućnostima bore protiv eventualnih terorističkih prijetnji koje bi mogle biti povezane s tom zemljom.</p>
<p>Uz ostale, dva su bitna razloga za to. S jedne strane, u BiH živi oko dva milijuna muslimana. S druge strane, više je zapadnih medija i obavještajnih izvora označilo Bosnu kao zemlju u kojoj djeluju ćelije Al Qaide i među lokalnim stanovništvom i mudžahedinima zaostalim iz rata novače svoje članove. Tako je, podsjetimo, jedan od vodećih američkih stručnjaka za terorizam Rohan Gunaratna za BBC izjavio kako Bin Ladenove ćelije djeluju u Bosni, gdje »Al Qaida obučava bošnjačke muslimane i pomaže im barem od devedesetih godina« te kako su te ćelije »velika prijetnja za zapadne ciljeve«. </p>
<p>Što vlasti, vođene SDP-om, čine kako bi uklonile te sumnje? Vrlo brzo nakon napada na WTC na državnoj razini formiran je »tim za borbu protiv terorizma«, čija je zadaća koordinirati rad svih odgovornih ustanova BiH u suočavanju s tim problemom. Među prvim akcijama bilo je provjeravanje stranaca, osobito u ratu naturaliziranih, a ponajprije mudžahedina, što je tijekom posjeta BiH zahtijevala Janet Bogue, pomoćnica američkoga državnog tajnika.</p>
<p> Pritom su alarmirane i sve službe koje se bave javnom sigurnošću, čiji je stupanj pripravnosti podignut na najvišu moguću razinu. Stabilizacijske su snage u BiH također pregledale nekoliko sumnjivih lokacija (poput Zračne luke u Visokom) te obavile više uhićenja. SFOR je preko lokalnih medija pokrenuo i propagandne aktivnosti, ističući riječi islamskih uglednika kako »teroristi nisu mučenici, već ubojice«.</p>
<p>No, svima je jasno da borba protiv terorizma nije bitka koja se može dobiti preko noći. Kada je riječ o BiH dvije se stvari naglašavaju kao ključne. Prvo je potpuno preuzimanje nadzora granice od Državne granične službe, uključujući i tri zračne luke (Mostar, Banja Luka i Tuzla), gdje nema njezinih pripadnika. Osim toga, važno je također da se donesu odgovarajući zakoni te sigurnosna politika čiji bi barem ključni elementi bili zajednički za cijelu zemlju. </p>
<p>No, Bošnjake u BiH posebno iritiraju sumnjičenja da zbog svoje vjerske pripadnosti možda ne podržavaju »svim srcem« borbu protiv terorizma. U mnogim medijima, ali i istupima političara u Sarajevu, naglašava se činjenica da je sama Bosna bila žrtvom terorizma. A najvažniji razlog zbog kojega bi neki svjetski terorist mogao pomisliti da može naći sigurno utočište u BiH možda je podatak da se u toj zemlji već godinama uspješno kriju dva međunarodno tražena terorista i ratna zločinca - Radovan Karadžić i Ratko Mladić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Putin podržao odlazak Gruzije iz ZND-a </p>
<p>MOSKVA, 14 listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oštrom a istovremeno diplomatski izbalansiranom javnom porukom gruzijskom kolegi Eduardu Ševardnadzeu, ruski predsjednik Vladimir Putin zaustavio je sve opasnije političko i vojno zaoštravanje između Moskve i Tbilisija. </p>
<p>Komentirajući prijetnju Edurada Ševardnadzea da će Gruzija istupiti iz Zajednice neovisnih država koja je osnovana umjesto raspalog SSSR-a, Putin je gruzijskom predsjedniku jetko odgovorio: »Nitko nikoga za uši ne vuče i ne drži u ZND-u. Izlazak Gruzije iz Zajednice neovisnih država samo će olakšati breme koja Rusija nosi u oblasti političkih i posebno ekonomski odnosa.«</p>
<p>Posljednjim riječima Putin je opovrgao i Ševardnadzeove populističke izjave kako Gruzija kao suverena država sada opstoji samo zahvaljujući američkoj financijskoj pomoći koja u različitim oblicima prosječno godišnje iznosi oko 300 milijuna dolara. »Rusija do danas nikad nije odbila niti jednu molbu Gruzije. Prodajemo plin Europi po 180, a Gruziji po 50 dolara. Odgodili smo plaćanje gruzijskog duga za našu električnu energiju, a pomogli smo Tbilisiju i da riješi svoje probleme s MMF-om i Pariškim klubom kreditora«, podsjetio je Putin. </p>
<p>Budući da i oko pola milijuna državljana Gruzije legalno ili »na crno« radi ili se bavi poduzetništvom u Rusiji, moskovski financijski stručnjaci su izračunali da je stvarna pomoć Rusije Gruziji pet puta veća od američke.</p>
<p>I na najnoviju odluku gruzijskog parlamenta da Rusija što prije likvidira svoju posljednju vojnu bazu u Gruziji i povuče svoje mirotvorce iz samoproglašene Republike Abhazije, Putin je odgovorio: »Mi ćemo ukloniti svoju vojnu bazu, spremni smo povući i naše vojne mirotvorce koji su došli na poziv službenog Tbilisija kako bi jamčili mir i pružali sigurnost članovima stalne promatračke misiju UN-a«. </p>
<p>Dodao je da će povući svoje mirotvorce pod uvjetom da Gruzija pred međunarodnom zajednicom ali i Moskvom preuzme odgovornost za mir i sigurnost u toj regiji. »Rusija se ne namjerava uvlačiti u oružani sukob na teritoriju treće zemlje«, poručio je Putin. Bio je to istovremeno i Putinov odgovor samoproglašenoj Abhaziji koja je nakon najnovijeg vojnog zaoštravanja s Gruzijom ponovno izrazila želju da se pripoji Ruskoj Federaciji. »Naš je stav da teritorijalna cjelovitost Gruzije mora biti osigurana«, naglasio je Putin.</p>
<p>Za razliku od svojih ministara i vojnih analitičara, Putin je dao i sasvim drugačije objašnjenje zašto su prije desetak dana čečenski gerilci iz unutrašnjosti Gruzije upali u Abhaziju izazivajući nove oružane okršaje. Putin je isključio verziju da je Ševardnadze uz pomoć čečenskih gerilaca htio isprovocirati novi rat kako bi vratio Abhaziju pod vlast Tbilisija. </p>
<p>Prema ruskom predsjedniku, Ševardnadze se u novonastaloj svjetskoj političkoj situaciji i započetoj borbi protiv međunarodnog terorizma, pod pritiskom Zapada htio riješiti čečenskih gerilaca i terorista koji su u posljednje dvije godine uživali gostoprimstvo u Gruziji, i vratiti ih natrag u Čečeniju. »To je bila pravilna odluka, ali je njezino provođenje gruzijsko rukovodstvo trebalo koordinirati kako ne bi izazvalo našu zabrinutost«, izjavio je Putin.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Pacijenti umiru na dijalizi zbog ponora etike i struke</p>
<p>U ponedjeljak, 8. listopada, nekoliko sati nakon hemodijalize, naglo je, od srca, preminuo moj otac Adolf. Bio je višegodišnji bubrežni bolesnik. I moj pokojni otac i ja bili smo svjesni težine bolesti (uvijek je govorio »ja sam od danas do sutra«), i zbog toga me njegova nagla smrt nije tako jako iznenadila. Nažalost, ostao sam zaprepašten užasnom viješću da je u posljednjih nekoliko dana 15 bubrežnih bolesnika (u koje vjerojatno nije ubrojen moj otac, jer je preminuo u ponedjeljak) umrlo naglo, istom smrću. </p>
<p>Kako se to moglo dogoditi? Osjećam se obaveznim prema njegovim živućim kolegama s odjela hemodijalize bolnice Rebro, ali i svim drugim bolesnicima u Hrvatskoj, ispričati nekoliko stvari o kojima mi je otac pričao, ali protiv kojih se sam nikad nije usudio poduzeti korake:</p>
<p>- U više navrata otac se žalio na nedostatnost higijenskih uvjeta u dvorani za hemodijalizu, te nedostatak bolničkog materijala.</p>
<p>- Svojedobno su mom ocu i još jednom bolesniku, umjesto »standardnih« (plivinih?) filtera dali neke druge (japanske?) filtere. Tijekom tog razdoblja otac mi je ispričao kako se krv na filterima grušala, a filteri začepljivali. To je potrajalo sve dok mu krvna slika nije postala toliko loša da je morao primiti transfuziju, nakon čega je vraćen na Plivine filtere. Tko je i zašto eksperimentirao na mom ocu?</p>
<p>- Odnos osoblja prema pacijentima je katastrofalan. Pričao mi je o jednom bolničaru, kojeg je on zvao Slavonac, a čije ime ja ne znam, i o tome kako za vrijeme dijalize, umjesto brige o bolesnicima uglavnom šeće uokolo i »bistri dnevnu politiku«, kritizirajući prvo bivšu oporbu, a nakon izbora današnju vlast. I sâm sam bio prisutan jednom prilikom (onog dana kad je otac trebao primiti transfuziju) i vidio tu osobu kako radi upravo to - šeće po sobi. </p>
<p>- Jedan od liječnika bio je vrlo dobra osoba do početka 2000. godine. Nakon izbora nije više mario za pacijente. Mom ocu, koji je običavao za vrijeme dijalize čitati Feral Tribune, kad mu se jednom prilikom požalio na vrtoglavicu, taj mu je liječnik odgovorio da mu se vrti u glavi »jer čita to oporbeno smeće«. - Svojedobno je pukla neka cjevčica u aparatu za hemodijalizu, i krv je curila niz aparat sve dok moj otac nije primijetio lokvu krvi ispod aparata. To je naravno odmah očišćeno, ali gdje je bilo osoblje koje je zaduženo motriti pacijente?</p>
<p>- Navodno je jednom netko od osoblja, na primjedbu jednog pacijenta da ga još nije priključio na hemodijalizu, izjavio nešto u stilu »E, sad baš neću!«, demonstrativno sjeo na stolac i ostao tako sjedeći narednih pola sata, i tek zatim uključio uređaj. Isto tako, navodno, jednog su pacijenta nazivali četnikom i čak mu fizički prijetili.</p>
<p>Bilo bi vrlo neiskreno od mene ne spomenuti i sve one divne ljude s istog tog odjela o kojima mi je otac pričao, i duboko mi je žao što ih u ovom pismu ne mogu poimence nabrojati jer se ne sjećam imena, no želim da se zna da u tom ponoru etike i struke ipak postoje ljudi koji svoj posao rade zato što ga vole. Nažalost, nemam materijalnih dokaza za ovdje navedene tvrdnje, no vjerujem svom pokojnom ocu i razumijem njegov strah od konfrontacije s ljudima koji mu olakim potezom ruke mogu prekinuti život, kao što se, bojim se, zbog nečijeg nemara ili čega još goreg i dogodilo. Moj bolu ne može znati nitko tko nije proživio slično, a nikakvom igrom slučaja ili višom silom ne može biti još petnaest takvih obitelji u tako kratkom vremenu. </p>
<p>Htio bih zahvaliti pacijentima koji su dijelili te godine s mojim ocem na lijepim trenucima koje su podijelili i podsjećam ih da su liječnici tu zbog njih, a ne obrnuto, i dok god budu uplašeno šutjeli, trpit će, možda i umrijeti prije vremena. Pokojni mi je otac pričao da ste razmišljali o peticiji, ali ste odustali zbog straha od osvete. Molim vas, u ime oca kojeg nisam mogao spasiti i u ime svih koje ćete moći spasiti, nemojte se plašiti boriti protiv nepravde! Tražite najbolje, jer vi i vaše obitelji zaslužujete najbolje! Burza je puna mladih ljudi koji su se školovali iz ljubavi prema poslu, ljudi koji iskreno žele pomagati drugima, vi ste ti koji ćete im dati priliku. Izborite se da s vama rade samo najbolji!</p>
<p> Ministrici zdravstva poručujem da ne tražim njenu ispriku, već njenu ostavku.</p>
<p>RADOSLAV DEJANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Naplata sindikalne članarine važnija od zaštite radnika? (3)</p>
<p>U vezi članka u Vjesniku od 2. listopada želio bih ispraviti netočne navode predsjednika Hrvatske udruge sindikata, Zdenka Mučnjaka, koji su objavljeni u njegovu demantiju od 12. listopada.</p>
<p>Naime, nakon što se nekoliko mjeseci 1995. godine u »Munji« nije uplaćivala sindikalna članarina, pokrenuo sam sudski postupak putem odvjetničke kuće Davora Begića, tadašnjeg pravnog zastupnika HUS-a. Naravno da taj sudski postupak nisam pokrenuo bez znanja odgovornih u Sindikatu, a u to vrijeme (1997. godine), u HUS-ovom listu pod naslovom »Gdje je tunelu kraj« izlazi moj članak vezan uz predmetno otimanje članarine. Novinarku spomenutog lista, uputio je osobno gospodin Mučnjak na moj slučaj te se ne može govoriti o mojoj samovolji, osobito Mučnjak, tadašnji niži dužnosnik u strukturi HUS-a. Tijekom trajanja sudskog spora iz središnjice HUS-a dolazi naputak o naplati sindikalne članarine tako da se u financijskoj službi poduzeća ukupna članarina razvrstava na 20 posto za središnjicu i 80 posto za sindikat poduzeća. Poslodavac se oglušuje na taj naputak, a po dobivenom sudskom sporu sindikat odbija primiti bonove za hranu i traži novac, kako bi i središnjici mogao vratiti dug. Radi dobivenog sudskog spora i nakon prijave poslodavca Državnom inspektoratu, zbog protuzakonitog prekovremenog rada, počinje represija prema članstvu sindikata, te se izvanrednim otkazom iz poduzeća izbacuje Štefo Rabić. Kako nije bilo elemenata za tako rigoroznu kaznu sindikat se, uz suglasnost članstva, nagodio s poslodavcem i uzeo bonove za hranu, a poslodavac je za uzvrat pristao vratiti radnika na posao. Poslodavac u bonovima preplaćuje svoj dug i zadužuje sindikat tako da još jednu godinu obračunava i uskraćuje sindikalnu članarinu do poravnanja duga. Za vrijeme preplate članarine kroz bonove o situaciji sam upoznao središnjicu i tražio poslodavca da se od ukupne članarine 20 posto izdvaja za središnjicu. Međutim, poslodavac nije reagirao. U središnjici sindikata bio je odgovor da se u obavi prijeboj, a po potpunoj otplati duga da se počne sa uplatom pripadajuće članarine. Do lipnja 2000. godine dug je potpuno namiren, ali poslodavac je i dalje obračunavao, a nije uplaćivao članarinu. Na pritužbu središnjici da poslodavac ponovo otima sindikalnu članarinu, Mučnjak me upozorio da napišem zamolbu za oslobađanjem od plaćanja središnjici. Istog trenutka, voditelj ureda HUS-a u Zagrebu, Mario Iveković, zadužen je za utjerivanje sindikalne članarine u »Munji«. U tom razdoblju u prijedlogu su Izmjene i dopune zakona o radu , po kojima je ne plaćanje sindikalne članarine kažnjivo do 30.000 kuna. Predsjednik uprave »Munje« Ivan Miloloža tada je posjetio Mučnjaka i neovisno o zaduženju Ivekovića Izvršni odbor HUS-a isključuje sindikat djelatnika »Munje« iz članstva, što je potvrđeno na žalbenoj raspravi, kojoj nisam mogao prisustvovati. Za kraj, spomenuo bih kako u srpnju, kada su se dijelili izvanredni otkazi po protuzakonitom minimalcu, pravne savjete nismo dobivali iz HUS-a, već iz Sindikata metalaca. Kolega iz Sindikata metalaca je pak napravio dug prema poslodavcu koji neće moći otplatiti do 2010. godine, pa ga opet nisu izbacili iz sindikata.</p>
<p>KREŠIMIR STJEPAN CUKROV, predsjednik Sindikata djelatnika »Munje«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ucjene »koridorom« i hrvatski nacionalni ponos</p>
<p>Slovenija nas, doduše, može, a vjerojatno i hoće ucjenjivati ne bi li postigla određene teritorijalne ustupke. Trebamo li na to pristati u ime političkog pragmatizma, prijateljstva i dugoročnih interesa? Uzimam za primjer ceste koje neće graditi prema nama. Svaka država gradi ceste prije svega iz svog interesa, prometnog i privrednog, i ako Slovenija ne nalazi drugog interesa za modernizacijom glavnih pravaca prema Hrvatskoj, nego zahtijeva teritorijalne ustupke, onda neka im je to na čast i diku.</p>
<p> Nasuprot tome, s obzirom da je ovih dana aktualno pitanje proglašenja gospodarskog pojasa na moru, za čime vapi cijelo naše primorje, bilo bi dobro predvidjeti i štetu koju bi Hrvatska mogla imati ako bi odricanjem od jednog dijela teritorija za nečiji »koridor«, bila obespravljena za proglašenjem gospodarskog pojasa, i opet u značajnom broju kvadratnih kilometara. Osobno, stvarno ne vidim razloga da cijela zemlja podilazi takvom susjedu, prije svega, tamošnjim političarima. Imamo li uopće osjećaj ponosa?</p>
<p>VLADIMIR T., Zagreb (Podaci poznati redakciji</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Optužena se ne sjeća kako je pištolj opalio</p>
<p>ZLATAR, 14. listopada</p>
<p> - Pred sudskim vijećem Županijskog suda u Zlataru počelo je suđenje Edni Bilanđić (35) iz Siska protiv koje je podignuta optužnica za ubojstvo Stjepana Vdovića (22) još 1992. godine u Donjoj Stubici. U obrani optužena Edna Bilanđić opisala je događaj koji se zbio 5. siječnja 1992. godine. Prema njezinim riječima ona je kao pripadnica 57. samostalne bojne Marijan Celjak sa svojim zapovjednikom Vladimirom Rogošićem došla u posjetu svom teško ranjenom bratu u Specijalnu bolnicu u Stubičkim Toplicama.</p>
<p>Na večer su otišli u jedan kafić u Donjoj Stubici koji je bio na glasu kao miran i tih. Tu su brat Ernest Bilanđić i Vladimir Rogošić razmjenjivali i razgledali pištolje, nakon čega je brat spremio pištolj, dok je pištolj bereta 7,65 mm Vladimira Rogošića ostao na stolu. Kad je nekom ispala čaša sa stola prišao im je Stjepan Vdović i napao brata Ernesta. »U tučnjavi je još netko sudjelovao jer kad sam pokušala spasiti brata kojeg je na klupi tukao pokojni Vdović, vidjela sam Vladimira krvavog na podu kako ga netko cipelari« - rekla je optužena, te dodala kako je tada uzela pištolj sa stola i više puta s leđa udarila Stjepana Vdovića drškom pištolja po glavi i vratu. On se tada okrenuo i udario je nogom u trbuh, a u tom trenutku je odjeknuo pucanj, kojeg se ona ne sjeća kao ni da li je pucala ona ili netko drugi, kao ni što se ne sjeća da li je još uvijek držala pištolj.</p>
<p>Nakon pucnja Stjepan Vdović se srušio pogođen metkom u glavu, nakon čega su mu Edna i Ernest pružali prvu pomoć, te sačekali hitnu i policiju. Od posljedica ranjavanja Stjepan Vdović je u bolnici Jordanovac preminuo 27. veljače iste godine. Inače i Stjepan Vdović kratko vrijeme prije ranjavanja se vratio s bojišnice kod Borovog Naselja gdje je ranjen u ruku. »U bolnici kad nije mogao govoriti znao je napisati kratku poruku, pa nam je dan prije smrti na pitanje tko je pucao na njega, napisao je baba (žena)« rekla je majka pokojnog Stjepana Ana Vdović pred sudskim Vijećem.</p>
<p> Pred sudom svjedočio je i brat optužene koji je odbio blagodat nesvjedočenja, umirovljeni časnik HV-a Ernest Bilanđić koji je rekao kako je Vdović prišao stolu i rekao da što mi ovdje glumimo, a zatim udario Rogošića u glavu, srušio ga, te udarao nogama na podu. »Nakon toga je prišao k meni, udario me, srušio i tada sam vidio kako nogom iza sebe udara moju sestru i čuo hitac nakon kojeg je Vdović pao« - rekao je Ernest Bilanđić, te dodao kako nije bilo nikakvog povoda svađi osim mogućnosti da je Vdović želio ostaviti dojam na atraktivnu kćerku vlasnika kafića. Ujedno je istaknuo kako nitko nije želio nikakav eksces, jer su baš zbog toga svo troje otišli iz Stubičkih Toplica gdje su po noći u kafićima bile pijane i naoružane osobe, što je vidljivo i iz toga što je on sam svoje osobno naoružanje predao istražnom sucu u Zagrebu tek nakon nekoliko sati poslije događaja. Nakon ranjavanja i smrti Stjepana protiv Edne Bilanđić podignuta je optužnica vojnog tužiteljstva, a nakon prestanka rada vojnih sudova predmet je prebačen na Županijski sud u Zagrebu.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dvoje poginulo dok su prelazili cestu</p>
<p>DUBROVNIK, 14. listopada</p>
<p> - Nedeljko Šimunović (75) i Neda Vrančić (44) iz mjesta Rožata kod Dubrovnika poginuli su u subotu, prelazeći državnu cestu D-8, kada je na njih oko 21 sat naletila »honda civic« dubrovačkih oznaka, DU 989 BB, kojom je upravljala Zvjezdana G. (46) uz Dubrovnika.</p>
<p> Nedeljko Šimunović poginuo je na licu mjesta dok je Neda Vrančić podlegla ozljedama u Općoj bolnici Dubrovnik. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ukradeno za 70.000 kuna </p>
<p>OSIJEK, 14. listopada</p>
<p> - Tijekom noći na četvrtak, zasad nepoznati počinitelji, provalili su u trgovinu »Leuconum«, vlasništvo A.M. (43), u Glavnoj ulici u Levanjskoj Varoši. Kradljivci su iz trgovine odnijeli veću količinu raznih cigareta i druge robe široke potrošnje, počinivši materijalnu štetu od oko 14.800 kuna. Iste noći u istoj ulici u Levanjskoj Varoši provaljeno je i u trgovinu »Nevena«, vlasništvo J.B. (45), iz koje su također ukradene cigarete i razno motorno ulje ukupne vrijednosti 54.500 kuna. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prijelom čeljusti u diskoteci Metropolis</p>
<p>SPLIT, 14. listopada</p>
<p> - Splitska je policija ovoga vikenda u gradskoj diskoteci Metropolis zabilježila dva incidenta u kojima je jedan gost teže, a jedan lakše ozlijeđen. Prijelom čeljusti zadobio je G. B. (22) iz Splita.</p>
<p>Prema njegovoj prijavi, dok je prolazio pokraj skupine mladića koji su se tukli, nepoznata ga je osoba u glavu udarima tupim, tvrdim predmetom. Lakše ozljede zadobio je Splićanin M. G. (26). Njega je pred diskotekom drškom pištolja udario nepoznati muškarac, usljed čega je jedan hitac ispaljen u zrak. Za počiniteljima se intenzivno traga. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lažna dojava o bombi zaustavila promet</p>
<p>KARLOVAC, 14. listopada</p>
<p> - U subotu je u posljepodnevnim satima osoblje u Prometnom uredu karlovačkog Autobusnog kolodvora dobilo lažnu telefonsku dojavu o postavljenoj bombi na kolodvoru. Ta vijest uznemirila je brojne Karlovčane i brojne putnike koji su se u subotu u popodnevnim satima našli na Autobusnom kolodvoru. </p>
<p>Dojava o postavljenoj bombi izazvala je gotovo dvosatni zastoj u odvijanju autobusnog prometa preko Autobusnog kolodvora ali i onog redovnog na tzv. brzoj karlovačkoj cesti prema Zagrebu, Plitvicama, Senju i Rijeci. Naime, nakon dojave na teren su izašli pripadnici specijalne policije Policijske uprave Karlovaček i djelatnici kriminalističke policije. Nakon opsežne, odnosno detaljne pretrage utvrđeno je da je dojava lažna.</p>
<p> T. Grkovski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Laslo: Seljaci opet siju na vlastitu štetu </p>
<p>Počela jesenska sjetva/ U sustavu poticaja 260.000 hektara/ Antun Laslo: Najzakinutiji mali proizvođači koji nisu ušli u sustav poticaja</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Jesenska sjetva je počela, ali osim zbog lijepog vremena, seljaci nemaju previše razloga za zadovoljstvo. Zbog niskih poticaja moraju sijati na vlastitu štetu, rekao je u nedjelju za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.</p>
<p>Najzakinutiji su, kaže on, mali proizvođači. Naime, većina ih ove godine nije ni ušla u sustav poticaja, koji ove jeseni iznosi 206.000 hektara, pri čemu najviše otpada na pšenicu, koja će biti zasijana na 165.000 hektara (ha). U sustav poticaja ulazi i sjetva stočnog ječma na 18.000 ha, pivarskog ječma na 6000 ha, raži na 2000 ha, uljane repice na 14.000 ha, te durum pšenice na 1000 hektara. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na vrijeme je osiguralo novac za repromaterijal. Ranija isplata osigurat će da sjetva završi u optimalnim agro-tehničkim uvijetima. No, proizvođači hrane, kažu u Zajednici, opet su morali kupovati skupo sjeme, kao i umjetno gnojivo, zaštitna sredstva i dr.</p>
<p> Laslo napominje da bi državni poticaji, na primjer, za pšenicu morali biti 2500 kuna po hektaru (sad su 1650 kuna). Naime, uz otkupnu cijenu od 0,70 kuna po kilogramu pšenice standardne kvalitete, nema ekonomski opravdane proizvodnje. On upozorava da vlast nije završila započetu izradu proizvodno-potrošnih bilanci. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,, ističe, trebalo bi bolje kreirati agrarnu politiku, jer »ova zemlja može hraniti 20 milijuna ljudi«. No, Hrvatska je i dalje veliki uvoznik hrane.</p>
<p>S druge strane, država potiče proizvodnju »svega i svačega«. Broj od 130 poljoprivrednih kultura u sustavu poticaja, trebalo bi drastično smanjiti, odnosno uskladiti s potrebama domaćeg tržišta, pa i onog izvoznog. Ovako se ionako malo sredstava za poljoprivredu iz državnog proračuna »bespotrebno raspršavaju«, kaže Laslo </p>
<p>Što se žetve proljetnih kultura tiče, u Ministarstvo ističu da kako je značajan podbačaj suncokreta - između 40 do 50 posto, ovisno o području. Urod kukuruza ove bi se godine trebao kretati na razini prosjeka, no ipak je bolji nego lani. Ukupno će se proizvesti oko 1,9 milijuna tona kukuruza. </p>
<p>Urod soje znato je niži od očekivanog, posebno na područjima koje su tijekom rujna bila poplavljena. No, urod šećerne repe znatno je bolji od lanjskog, iako je postototak šećera u repi, zbog većeg broja kišnih dana, nešto manji.</p>
<p> Laslo upozorava da još uvijek nije isplaćen drugi dio poticaja za proljetnu sjetvu. Za isplatu drugog dijela poticaja, na osnovu uroda proljetnih kultura, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva procjenjuju da će biti potrebno 200 milijuna kuna. Iplata bi trebala krenuti do 20. listopada. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Radnici traže da umjesto Vladimira Sprečkića stečaj vodi Blanka Tuđen Mazuth</p>
<p>SPLIT, 14. listopada</p>
<p> - Nakon što je sredinom rujna, odlukom splitskog Trgovačkog suda u Tvornici ferolegura »Dalmacija« iz Dugog Rata otvoren stečaj, krajem prošlog tjedna tvrtka je zbog duga od 40 milijuna kuna Hrvatskoj elektroprivredi ostala i bez struje. </p>
<p>Radnici, njih šeststotinjak, kojima poduzeće duguje u prosjeku 20 mjesečnih plaća, stečajnom upravitelju Vladimiru Sprečkiću i dalje ne dopuštaju ulazak u krug tvornice. Zahtijevaju da se Sprečkića zamijeni stečajnom upraviteljicom, u čiji plan sanacije i spašavanja radnih mjesta duboko vjeruju i koju su kao najveći vjerovnici, iza HEP-a, predlagali na sudu, Zagrepčankom Blankom Tuđen-Mazuth. Radnici pod vodstvom HUS-ova nezavisnog tvorničkog sindikata drže kako je Sprečkićev zadatak »zacementirati postojeće stanje i opravdati desetogodišnju pljačku tvornice«, uz blagoslov direktora Ante Kovića. Zbog svega toga Sprečkić je organizatore danonoćnih straža na ulazu u tvornicu, zbog kaznenog djela sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti prijavio policiji, a nakon što ni uz policijsku asistenciju prije desetak dana nije uspio ući u »Dalmaciju«, poručio je kako s mjesta stečajnog upravitelja neće odstupiti. </p>
<p>Svo to vrijeme Sprečkić ne uspijeva pripremiti dokumentaciju i plan provedbe stečaja koji će morati predstaviti na prvom stečajnom ročištu, 14. studenoga. HUS je pak, prije nekoliko dana pozvao radnike da oslobode ulaz u krug tvornice, obećavši im kako će na stečajnom ročištu, HEP u dogovoru sa Sindikatom, zatražiti Sprečkićevu smjenu. Ako se to ne dogodi, HUS-ovci su najavili da će od HEP-a zatražiti nadoknadu štete nastale izigravanjem dogovora. </p>
<p>Zanimljivo je da su još početkom rujna sve strane u sporu oko »Dalmacije«, na sastanku koji je organiziralo Gospodarsko socijalno vijeće, na inicijativu potpredsjednika Vlade Slavka Linića, bile složne da je za tvornicu jedino rješenje stečaj. Ković je tada istaknuo da je kriza u tvornici počela još prije 12 godina. Predsjednik tvorničkog Nezavisnog sindikata Ivan Ribičić, za kriminal, neuspjehe i neminovni stečaj i tada je optuživao direktora i Nadzorni odbor. Kovića je optužio da je u posljednjih šest mjeseci tvornici »natovario još 70 milijuna duga«. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ubrano između 2,5 i tri milijuna kilograma grožđa</p>
<p>ILOK, 14. listopada</p>
<p> - Iločki vinogradi ovog su vikenda završili berbu grožđa, koja je ove godine organizirana na 267 hektara vlastite površine i oko 60 hektara površine u vlasništvu kooperanata.</p>
<p> Berba je počela 19. rujna branjem ranih sorti bijelog pinota, traminca, rizvanca i chardoneya, a završila je jučer berbom posebnih grozdova graševine.</p>
<p> Voditelj proizvodnje u Iločkim vinogradima Mladen Papak procjenjuje da je ove godine ubrano između 2,5 i tri milijuna kilograma grožđa, od kojega bi se trebalo proizvesti od dva do 2,5 milijuna litara vina. </p>
<p> Za razliku od prijašnjih godina, Iločki podrumi ove su godine, prema Papkovim riječima, dobili manje grožđa od privatnih proizvođača jer su ga uglavnom prodali vinarijama iz drugih županija. Naime, Iločki podrumi proizvođačima još duguju za prošlogodišnju berbu.</p>
<p>Papak procjenjuje da će oko 95 posto takvog grožđa završiti na crnom tržištu. Takva je konkurencija i nezakonita, kaže Papak i dodaje kako Zakon o vinu strogo zabranjuje da se grožđe proizvedeno u jednom vinogorju prerađuje u drugom.</p>
<p> Radi sprječavanja nelegalne konkurencije, Iločki podrumi zatražili su i pomoć Inspekcije za vinarstvo.</p>
<p> Iločki podrumi namjeravaju se u 2002. više okrenuti proizvodnji crnih vina, od kojih je u Iločkom vinogorju bila zastupljena jedino frankovka. Zasadit će se i nova crna sorta cabernet sovignon, najavio je Papak, dodajući da Iločke podrume očekuje i privatizacija. </p>
<p>Mali dioničari već su otkupili 50 posto dionica, a ostalih 50 posto je u vlasništvu HFP-a. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Tko je odgovoran za smrt 23 pacijenta na hemodijalizi?</p>
<p>Nema individualnih propusta u obavljanju posla oko dijalize, krivac je isključivo pogreška u proizvodnji materijala koji se pritom upotrebljava, istaknula ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina / Od subote u upotrebi novi dijalizatori / Ministrica zdravstva tvrdi da može garantirati za sigurnost pacijenata / O odgovornosti ravnatelja bolnica koji su nabavljali dijalizatore, razgovarat će se nakon policijske istrage, a o tome hoće li ona sama podnijeti ostavku »konkretno će moći odgovoriti za nekoliko dana«, dodala je / Pliva, kao uvoznik aparata za dijalizu, odbacuje svaku odgovornost</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - »I liječnička struka i državne institucije suočene s tragedijom duboko suosjećaju sa situacijom koja se dogodila. Nema individualnih propusta u obavljanju posla oko dijalize, krivac je isključivo tehnički faktor, odnosno pogreška u proizvodnji materijala koji se upotrebljava u dijalizi«, istaknula je u nedjelju ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina, govoreći o uzroku smrti 23 pacijenata koji su bili na hemodijali u proteklih tjedan dana. Riječ je o triput većem broju umrlih nego u normalnim okolnostima, naglasila je.</p>
<p>»Centri za dijalizu o svemu su obaviješteni na vrijeme«</p>
<p> Na konferenciji za novinare, na inzistiranje Vjesnikova novinara da kaže hoće li podnijeti ostavku, ministrica je rekla kako će na to pitanje »moći konkretno odgovoriti za nekoliko dana«. </p>
<p> »O tim slučajevima Ministarstvo zdravstva obaviješteno je u petak oko 21 sati i u roku od 12 sati otkrili smo potencijalni uzrok nesreća te u upotrebu stavili dijalizatore drugih proizvođača«, kazala je Stavljenić-Rukavina, naglasivši da »može garantirati sigurnost svih pacijenata na dijalizi«. Njezin zamjenik Rajko Ostojić napomenuo je da su novi dijalizatori u bolnicama korišteni već u subotu popodne, te da prva iskustva jamče sigurnost pacijenata.</p>
<p> Istaknula je kako je zadovoljna reakcijom svih službi koje su u posljednja dva dana dale doprinos »pravodobnom obavještavanju svih medicinskih centara u Hrvatskoj koji obavljaju hemodijalizu«.</p>
<p> Na pitanje o odgovornosti ravnatelja bolnica koji su od veledrogerija nabavljali sporne dijalizatore, odgovorila je da će se to utvrđivati »nakon što budu poznati rezultati policijske istrage«.</p>
<p>»Nema dokaza da je isti uzrok kao u Španjolskoj»</p>
<p> Ostojić je istaknuo da Ministarstvo zdravstva ništa ne skriva, te da će se nakon stručne analize u Hrvatskoj zatražiti da je provedu i nezavisne europske institucije.</p>
<p> Sporni su dijalizatori iz serije - P15 i P 18, ustvrdila je ministrica. Na novinarski upit je li se znalo da su filtri američke tvrtke Baxter već prouzročili 12 smrtnih slučajeva u Španjolskoj, Santa Večerina, ravnateljica KB Rebro, rekla je da su za to saznali tek u petak. Predstavnici Ministarstva zdravstva kažu kako nema dokaza da su u pitanju isti uzroci.</p>
<p>»Pliva nije proizvođač nego uvoznik spomenutih dijalizatora, a odmah nakon sugestije Ministarstva zdravstva, u subotu smo obustavili distribuciju«, izjavio je u nedjelju predsjednik Uprave Plive Željko Čović. U slučaju da se potvrde sumnje da su smrt prouzročili Baxterovi dijalizatori, Pliva odbacuje bilo kakvu povezanost s njihovim procesom proizvodnje i mogućnost naknadne kontrole. </p>
<p> Ministarstvo zdravstva osnovalo je povjerentvo u kojem su neovisni stručnjaci i predstavnik Udruge dijaliziranih. Povjerenstvo će provesti istragu neovisno o MUP-u i Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Anuška Fjorović, Mile Franičević, Boris Orešić i Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nezadovoljni rezultatom, navijači razbijali tramvaje i policijska vozila, privedeno desetak osoba</p>
<p>Iz KBC »Rebro«, od šefa kirurške službe dr. Mate Majerovića, doznali smo da je u tu bolnicu dopremljeno deset ozlijeđenih navijača, od kojih su trojica zadržana na liječenju</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Petnaestak minuta prije nego što je sudac odsvirao kraj nogometnog derbija između »Dinama« i »Hajduka«, u nedjelju oko 19.30 sati domaći navijači nezadovoljni igrom »Dinama« napustili su tribine i počeli narušavati javni red i mir, razbijajući automobile i tramvaje, te napadajući policijske službenike.</p>
<p>Prema policijskom priopćenju, tijekom uspostavljanja narušenog javnog reda i mira ozlijeđeno je pet policajaca, od kojih je jedan zadobio teške tjelesne ozljede. Iz KBC »Rebro«, od šefa kirurške službe dr. Mate Majerovića, doznali smo da je u tu bolnicu dopremljeno deset ozlijeđenih navijača, od kojih su trojica zadržana na liječenju, a ostali su, nakon što im je pružena medicinska pomoć, pušteni kućama. </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, prije, za vrijeme i nakon utakmice u službene prostorije Policijske uprave zagrebačke dovedeno je više desetka osoba zbog alkoholiziranosti i narušavanja javnog reda i mira. Najintenzivniji neredi izbili su oko 19.30 sati kada je masa nezadovoljnih domaćih navijača napustila stadion i »okupirala« Maksimirsku cestu, razbijajući tramvaje i prolazeće automobile. Nastradali su i izlozi, te nekoliko policijskih vozila. Žarište sukoba proširili se potom na križanje Svetica i Budakove ulice gdje su letjele boce i kamenje na pripadnike policije. U okršaju policije i izgrednika nastradalo je i više mirnih prolaznika, pri čemu su neki od njih na leđima osjetili i policijsku palicu.</p>
<p>Prvi žešći sukobi izbili su još prijepodne kada su na južnoj strani stadiona sukobili navijači »Hajduka« i »Dinama« ispred kafića na okretištu tramvaja u Borongaju. Prema tvrdnjama očevidaca, reakcija policije u početku bila »dosta mlaka«. No, nakon nekog vremena policija je pribjegla oštrijim mjerama, pa su sukobi prestali. </p>
<p>Kriminalistička i prekršajna obrada je u tijeku, kao i prikupljanje svih relevantnih činjenica vezanih uz nastala događanja, navodi se u policijskom priopćenju, a za ponedjeljak je najavljena i posebna novinska konferencija. </p>
<p>Navijač pao s tribine</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada - Tijekom derbija u Zagrebu u 19.27 sati dogodilse još jedna nesreća koja je dodatno ocrnila susret »Dinama« i »Hajduka«.</p>
<p> U navedeno vrijeme iz zasada nepoznatih razloga sa sjeverne tribine na atletsku stazu s visine od sedam metara pao je Zlatko Kravarščan (26).</p>
<p> Nakon pada on je nekoliko minuta nepomično ležao licem prema tlu, nakon čega je premačen na KBC »Rebro«, gdje je utvrđe3no da je zadobo teške tjelesne ozljede glave i trbuha.</p>
<p> Kako pak doznajemo od šefa kirurškog odjela KBC »Rebro« Matana Majerovića, on nije u životnoj opasnosti. </p>
<p>D. G., V. M. i I. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić za zakon o javnosti donacija u izbornim kampanjama </p>
<p>U Hrvatskoj sve manje primjedaba u vezi s izborima / U tranzicijskim zemljama prisutne izborne nepravilnosti - od lažiranja listića, nejednakog tretiranja kandidata u javnosti, do financiranja kampanja i opranim novcem, kažu u Udruzi / Neke zemlje ograničuju svote za izbornu promidžbu </p>
<p>PULA, 14. listopada</p>
<p> - Hrvatska je imala višestoljetnu tradiciju pravne države kroz djelovanje Hrvatskoga sabora, ali nije imala tradiciju demokratskog izbornog sustava. On je uspostavljen nakon demokratskih promjena 1990. i od tad su svi održani izbori bili demokratski, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvarajući u nedjelju na Brijunima 10. konferenciju Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe. Trodnevni skup okupio je više od sto izbornih dužnosnik i stručnjaka iz 20 zemalja. </p>
<p>Mesić je, govoreći na temu »Transparentno financiranje izbornih kampanja u 21. stoljeću«, naglasio da su hrvatski izborni dužnosnici zaslužni za to što je od izbora do izbora sve manje primjedaba. </p>
<p>Upitan, mimo protokola otvorenja skupa, o transparentnosti financiranja svoje kampanje, predsjednik Mesić je odgovorio da je dao podatke o prikupljenim sredstvima. </p>
<p>U tome su sudjelovale i neke firme čija se imena znaju, ali bilo je i pojedinaca koji su novčano poduprli kampanju, ali nisu pristali da se njihova imena objave. »Zakon ih na to ni ne obvezuje. I to je jedino ostalo enigma u financiranju moje kampanje«, izjavio je Predsjednik. </p>
<p> Zauzeo se za zakon koji će sve koji daju novac za izbornu kampanju prisiliti na javnost donacije, a oni će tada odlučiti hoće li i pod kojim uvjetima novčano podržati svoje političke favorite.</p>
<p>Uoči početka skupa, Ivica Crnić, predsjednik Izvršnog odbora Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe, rekao je da će se preko Državnog izbornog povjerenstva potaknuti promjena hrvatskog zakona koji zasad ne obvezuje kandidate da otkriju izvore financiranja.</p>
<p>Konferencijom se žele promovirati pošteni izbori i transparentne kampanje, naglasio je Crnić. Glavni tajnik Udruge dr. Zoltan Toth ukazao je na prisutnost izbornih prijevara u tranzicijskim zemljama, od lažiranja glasačkih listića do financiranja kampanja prljavim novcem. Na mađarskim izborima 1947. na birališta je izišlo sedam milijuna glasača, a u glasačkim kutijama zatečeno je 10 milijuna listića! </p>
<p>Sprečavanje financiranja izbornih kampanja prljavim novcem krenulo je iz SAD-a, što je i shvatljivo, jer ga tamo najviše ima. Dr. Toth upozorio je da je nužno ograničiti iznose novca za kampanje. U Engleskoj kandidat smije potrošiti do 6000 funti (oko 72 tisuće kuna), a u Mađarskoj milijun forinti (oko 30 tisuća kuna). </p>
<p>No, na izborima u Bjelorusiji predsjednik Aleksandar Lukašenko upotrijebio je velik državni novac iako je po kandidatu bilo predviđeno najviše 10.000 dolara, a besplatno je iskoristio i promidžbu na državnoj televiziji. </p>
<p>Predsjednik Međunarodne zaklade za izborne sustave Richard Soudriette istaknuo je da je teroristički napad od 11. rujna na SAD bio napad na demokraciju, pa i na sve udruge koje je promiču. Zato je naglasio važnost djelovanja Udruge izbornih dužnosnika i same konferencije ponovivši slogan Udruge: »Pobijediti snagom izbora - a ne snagom oružja«. Ukazao je na veliko značenje medija u razotkrivanju prljavih izbornih kampanja. </p>
<p>Mirko Urošević i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Četvrti susret invalida Hrvatske </p>
<p>VINKOVCI, 14. listopada</p>
<p> - Grad Vinkovci u nedjelju je bio domaćin 4. susreta invalida Hrvatske koje je organizirala vinkovačka Udruga za pomoć osobama s invaliditetom. Za 350 sudionika iz 15 udruga priređeno je natjecanje u raznim disciplinama, a najbolji dobivaju priznanja.</p>
<p> Susrete je otvorio vinkovački gradonačelnik dr. Mladen Karlić, a nakon toga sudionici su bili na misi koju je u dvorištu restorana »Admiral«, gdje će održava i natjecanje, služio začasni kanonik mons. Tadija Pranjić, župan i dekan vinkovački.</p>
<p> Prema podacima koje je novinarima iznijela dopredsjednica Hrvatskog saveza tjelesnih invalida Barbara Fuček-Reško, u Hrvatskoj djeluje 18 saveza invalida. Najbrojniji su savezi koji okupljaju oboljele od cerebralne paralize i distrofije mišića, zatim savezi tjelesnih invalida, mentalno-retardiranih i slijepih. Prema riječima Barbare Fuček-Reško, službeno se procjenjuje da u Hrvatskoj živi deset posto osoba s invaliditetom. Međutim, taj podatak, istaknula je, nije realan. Nakon Domovinskog rata znatno je porastao broj invalida, pa ona procjenjuje da ih je u Hrvatskoj sada između 15 i 18 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>DZ, JKS i DC u koaliciji, Šuica postaje gradonačelnica</p>
<p>DUBROVNIK, 14. listopada</p>
<p> - Dubrovnik bi u utorak trebao dobiti prvu gradonačelnicu - Dubravku Šuicu, iz redova HDZ-a. Nakon što je u subotu ustanovljen trojni savez HDZ-a, Južnohrvatske stranke i DC-a, formiranje gradske vlasti nakon ponovljenih izbora u rujnu čini se sad pukom formalnošću. </p>
<p>No imajući na umu fijasko SDP-a - kad na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća nakon izbora u svibnju i unatoč unaprijed dogovorenih 13 glasova nije uspio svoga kandidata Joška Mikulića »uvesti« u gradonačelnički ured - sjednica najavljena za utorak vrlo lako može donijeti neočekivana iznenađenja, jer 25 dubrovačkih vijećnika glasuje tajno. </p>
<p>Trenutačno većinska trojka dogovor je postigla brzo. Po njemu, Dubravka Šuica bila bi gradonačelnica, čelnik JHS-a Srećko Kljunak dogradonačelnik, predsjednik Županijskog odbora DC-a Nikola Obuljen bio bi predsjednik Gradskog vijeća, a drugo dogradonačelničko mjesto po svemu sudeći pripast će hadezeovcu Franu Matušiću.</p>
<p> HDZ svoju pobjedu u Dubrovniku ne promatra samo na lokalnoj razini, već je smatra prvim korakom za vraćanje vlasti u državi. Bit će, međutim, zanimljivo pratiti suradnju donedavnih ljutih neprijatelja, Srećka Kljunka i HDZ-a. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HSLS je očito bolesniji, nego što sam »pacijent« pretpostavlja</p>
<p>U toj stranci nije samo članstvo podijeljeno, već i sam vrh stranke. Gotovo svi ministri počeli su djelovati kao zasebna, gotovo izvanstranačka skupina. Kako utvrditi zajedničku političku strategiju i rješavati dnevne političke probleme, koji su neminovni u koalicijskoj Vladi, kad, primjerice, Dražen Budiša, još neprikosnoveni autoritet u stranci, gotovo ne komunicira s potpredsjednikom Vlade dr. Goranom Granićem?!</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Iako je Alojz Tušek došao, eto, već na pola svog ministarskog puta, njegovi donedavni stranački prijatelji zapravo još ne znaju kakav je bio njegov ukupan dosadašnji rad u Vladi, a i o toj ocjeni ovisi hoće li ga stranka, nakon što je iz nje isključen, zamijeniti nekim drugim. Nabrajajući sve teškoće zbog kojih čelništvo HSLS-a ne može ni brzo, ni lako niti »preko koljena« razriješiti »slučaj Tušek, v.d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš je rekao novinarima da će i ocjena Tušekova rada biti važna za njegov položaj. »Procjena« traži vremena, pa će ministar, iako bez stranke, još neko vrijeme ostati na svom radnome mjestu.</p>
<p>Ako taj rad bude ocijenjen negativno, hoće li čelništvo HSLS-a ponuditi novog ministra? Teško je reći. Budući da je mnogo vremena trebalo za ocijeniti rad »starog« ministra, toliko će trebati i za procijeniti kvalitete eventualno novoga: je li dovoljno stručan, ima li podršku »stranačke baze«, pripada li baš određenoj regiji koja ima »pravo« na ministra, kojoj neformalnoj dužnosti u HSLS-u pripada (da ne poremeti balans!), je li prihvatljiv koalicijskim partnerima i, posebno, premijeru Ivici Račanu... O tome se već raspravljalo prošlih dvadesetak dana otkako je Statutarna komisija isključila ministra iz članstva stranke. Potrošeni su dani, i sati: na nedavnoj sjednici Malog vijeća četiri, na sjednici Velikog vijeća tri sata, a liberali nisu ništa pametniji!
HSLS je očito bolesniji, nego što sam »pacijent« pretpostavlja. Ali, umjesto radikalne metode liječenja - »na ljutu ranu staviti ljutu travu« - sadašnje vodstvo stranke opredijelilo se za nastavak već tradicionalne politike: »odlučno, možda!« Problemi koji gotovo svakodnevno zahvaćaju stranku i traže hitno rješenje, i dalje se guraju pod tepih. Trenutačni predsjednik stranke smatra da će se rejting HSLS-a povećati, a stranka stabilizirati samo ako se izabere »nesvrstani put«: u miru stranku dovesti do sabora, kada će se izabrati novo vodstvo koje će potom, uz puni legalitet i legitimitet, odrediti daljnju strategiju HSLS-a. I zato se, očito, »kupuje« vrijeme - do ožujka.</p>
<p>Da to nije moguće, pokazuje »slučaj Cvjetović«, što ga vodstvo HSLS-a nije ni očekivalo niti predvidjelo. Naime, Malo vijeće stranke predložilo je Cvjetovića kao kandidata za novog potpredsjednika stranke, nakon što je Joško Kontić podnio neopozivu ostavku. Međutim, na Velikom vijeću taj dubrovački kadar nije dobio natpolovičnu većinu od ukupno 71 glasa - uspio je osvojiti »srca« samo 28 od 51 nazočnoga liberala. Zanimljivo je da su nesuđenom potpredsjedniku HSLS-a uoči glasovanja mnogi kolege unaprijed čestitali! Da stvar bude još jasnija: Cvjetović je jedan od onih koji se na srpanjskoj sjednici Velikog vijeća zalagao za punu suradnju s Haškim sudom!</p>
<p>Jozo Radoš je priznao na konferenciji za novinare da je neugodno iznenađen i nezadovoljan tim neizborom, jer »to pokazuje ne samo nepovjerenje prema Malom vijeću koje ga je predložilo već i zaoštravanje unutarstranačkih odnosa, što nije u interesu stranke«. Dakle, i on sam je dao tešku političku kvalifikaciju događaju.</p>
<p>Da se ni jedan problem ne uspijeva dovesti do kraja, pokazuje i Radošev sukob s generalom Petrom Stipetićem. Liberali nešto počnu, pa stanu ili čak krenu korak natrag. U stalnoj su defenzivi, što je razumljivo s obzirom na jačinu unutarstranačkih sukoba, ali nije prihvatljivo - s obzirom da se radi o ključnom koalicijskom partneru.</p>
<p>U HSLS-u nije samo članstvo podijeljeno, već i sam vrh stranke. Gotovo svi ministri počeli su djelovati kao zasebna, gotovo izvanstranačka skupina. Kako utvrditi zajedničku političku strategiju i rješavati dnevne političke probleme, koji su neminovni u koalicijskoj Vladi, kad, primjerice, Dražen Budiša, još neprikosnoveni autoritet u stranci, gotovo ne komunicira s potpredsjednikom Vlade dr. Goranom Granićem?!</p>
<p>Ne treba zaboraviti da su cijelo desetljeće to bila dva najbliža suradnika i da je Budiša imao toliko povjerenje u Granića da mu je dao najveće ovlasti, posebno kadrovske, ne tražeći čak ni povratne informacije. To nije jedini, ali je najdrastičniji primjer zahlađenja odnosa među čelnicima stranke.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Begović jedini kandidat, Kunst protiv, upitna i potpora NHS-a i HUP-a</p>
<p>Begović: Predsjedništvo SSSH poduprlo je moju kandidaturu, a budući da imam iskustvo i uvid u problematiku djelovanja GSV-a, očekujem podršku i od većine ostalih sindikalnih središnjica / Mučnjak: Bilo bi nam u interesu da predstojnik Ureda bude sindikalac / Kunst: Predstojnikom Ureda za socijalno partnerstvo ne može postati osoba koja je vezana uz bilo koju sindikalnu središnjicu ili političku stranku</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) koja je sazvana za srijedu, 17. listopada, predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca trebali bi izabrati predstojnika Vladina Ureda za socijalno partnerstvo. Koliko je zasad poznato, za to mjesto prijavio se samo jedan kandidat, glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vitomir Begović.</p>
<p>Vlada je 13. rujna donijela uredbu o osnivanju Ureda za socijalno partnerstvo koji bi trebao pomagati i koordinirati rad GSV-a i drugih oblika socijalnog partnerstva od nacionalne do lokalne razine. Uredom će upravljati predstojnik, kojega nakon provedenog natječaja predlaže GSV, a imenuje Vlada. Begović je potvrdio da se prijavio na natječaj koji je Vlada oglasila 21. rujna.</p>
<p>Prethodno je zatražio od Vijeća SSSH-a da ga razriješi s mjesta predstavnika SSSH u GSV-u, što je obavljao prošlih pet godina. Vijeće SSSH-a trebalo bi u utorak potvrditi Begovićevo razrješenje i na njegovo mjesto imenovati Marinka Vrsaljka, ekonomskog savjetnika Sindikata poljoprivrede.</p>
<p>»Predsjedništvo SSSH poduprlo je moju kandidaturu, a budući da imam iskustvo i uvid u problematiku djelovanja GSV-a, očekujem podršku i od većine ostalih sindikalnih središnjica«, izjavio je Begović Hini. Kako tvrdi, neformalno su mu potporu obećali predsjednici Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Matice sindikata javnih službi. »S obzirom na dosadašnja iskustva s GSV-om, bilo bi nam u interesu da predstojnik Ureda bude sindikalac, pa, ako Begović bude jedini kandidat, HUS će ga podržati«, rekao je predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Međutim, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst rezolutno je otklonio mogućnost da njegova središnjica podupre Begovića. »Predstojnikom Ureda za socijalno partnerstvo ne može postati osoba koja je vezana uz bilo koju središnjicu ili političku stranku«, ističe Kunst. Begović, osim što je glavni tajnik SSSH-a, na prošlim je lokalnim izborima izabran u Skupštinu Karlovačke županije kao nestranački kandidat na listi SDP-a. Sličan stav, da budući predstojnik Ureda mora biti politički neangažirana osoba, neovisna o sva tri socijalna partnera, dosad su zastupali i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) te Hrvatska udruga poslodavaca.</p>
<p>Osim toga, u NHS-u neslužbeno izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji je proveden natječaj za mjesto predstojnika. Naime, oglas je objavljen samo u Večernjem listu 21. rujna, na neupadljivom mjestu, pa ga NHS-ovci nisu ni zapazili. Zato u toj središnjici sumnjaju da je natječaj zapravo namješten Begoviću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>SDP o seksističkom ispadu Ante Kovačevića: »To je jedan od najsramnijih istupa u Saboru«</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - »Klub SDP-a u ponedjeljak će predložiti prvu u nizu političkih akcija kojima će Anti Kovačeviću pokazati da se ne slaže s njegovim načinom govora u parlamentu. Pri prvom sljedećem Kovačevićevu govoru napustit ćemo sabornicu, a pozvat ćemo i zastupnice i zastupnike ostalih stranaka da nam se priključe«. Rekla je to potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru Milanka Opačić u nedjelju na konferenciji za novinare, sazvanoj u povodu seksističkog ispada HKDU-ova zastupnika Ante Kovačevića. Njegovu poruku predsjednici HNS-a Vesni Pusić da je »stvorena za madraca, a ne mudraca«, predsjednica Glavnog odbora SDP-a Gordana Sobol ocijenila je jednim od najsramnijih istupa u Saboru, istakavši da nitko ne može utjecati na njegov način razmišljanja, ali da mu se političkim akcijama može pokazati da se drugi ne slažu s njim.</p>
<p>»Razumijemo ogorčenje HNS-a«, rekla je Sobol, »no, njihov zahtjev da Mato Arlović više ne vodi sjednice i ocjenu da je opomena Vesni Pusić bila Arlovićev napad na HNS smatramo pretjeranim. Sve se dogodilo u naelektriziranoj atmosferi i nisu baš svi u sabornici jasno čuli tko je što rekao«. Arlović je, po njezinu mišljenju, postupio ispravno kad je dao stanku da se pročitaju zapisnici, a kad je utvrdio da Vesna Pusić nije uvrijedila Kovačevića, ispričao joj se i povukao opomenu. »Zato smatramo da je nepotrebno dizati incident na razinu petorke«, poručila je Sobol. Najavila je da će kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova sljedeći tjedan sazvati sjednicu na kojoj će se raspraviti o tom incidentu te o daljnjim koracima, odnosno o okupljanju zastupnica iz svih stranka na zajedničkim političkim akcija kojima bi se odgovarajuće odgovorilo na buduće seksističke i uvredljive izgrede. »Očekujemo reakciju i Kovačevićeve stranke«, zaključila je, »jer ne možemo vjerovati da stranka i birači koji su ga izbrali u Sabor podržavaju takav govor«.</p>
<p>Milanka Opačić je ocijenila da nije riječ o običnom ekscesu, nego da se saborska govornica sve češće koristi za uvrede i prijetnje. »I u petak se moglo čuti svašta: 'ne tražim milost, niti ću vam je dati' ili 'kad se mi vratimo na vlast pregledat ćemo sve fonograme da vidimo tko se za što zalagao'. To ne priliči parlamentu«, upozorila je Milanka Opačić. Mnogi zastupnici su, dodala je, u posljednje vrijeme dobili krila zahvaljujući medijskoj promociji, jer zbog nepriličnih izjava dobivaju dosta prostora i ispadaju zvijezde u medijima. </p>
<p>I. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vrijeđanje u nedostatku argumenata</p>
<p>Sarnavka: Kovačevićeva izjava tipična za balkanski prostor / Zoran Pusić: Hrvatski sabor dovodi se na razinu opskurne birtije / Nije moguće sudjelovati u javnom životu i biti rodno neutralan, tvrdi Nadežda Čačinovič, a za Smiljanu Leinert Novosel, Kovačevićeva izjava je »legitimacija osobne kulture«</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Povijest vrijeđanja i omalovažavanja saborskih zastupnica upotpunio je u petak Anto Kovačević, rekavši Vesni Pusić da je stvorena »za madraca, a ne za mudraca«. Takve seksističke izjave pokazuju koliko niska može biti razina rasprava »uvaženih saborskih zastupnika«. Ne treba zaboraviti da svi plaćamo te zastupnike, ali ne zato da bi vrijeđali žene i kršili ustavnu odredbu o ravnopravnosti spolova.</p>
<p>Koordinatoricu udruge B.a.B.e. Sanju Sarnavku ne čudi što je Vesna Pusić česta meta seksističkih ispada, »jer ona vrlo jasno artikulira svoje stavove«. Za Sarnavku je Kovačevićeva izjava tipična za balkanski prostor u kojem se u nedostatku argumenata vrijeđa. Nije riječ o prostaštvu, »to je kao da u nekoga uperite pištolj«, tvrdi Sarnavka. Ona osuđuje i reakciju predsjedavajućeg Mate Arlovića i podsjeća da ne postoji »slabiji ni ljepši spol, nego samo ravnopravni«.</p>
<p>Za predsjednika Građanskog odbora za ljudska prava Zorana Pusića radi se o žalosnoj razini na koju se spuštaju rasprave u Saboru. »Hrvatski sabor sebe dovodi na razinu opskurne birtije, a da sve bude tragikomično, zastupnik Kovačević svoj je istup formulirao kao ustajanje u obranu digniteta Sabora.« Po Pusićevu mišljenju, saborski bi zastupnici trebali znati da to utječe i na civilizacijsku razinu društva. </p>
<p>Profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nadeždu Čačinovič zapanjena je malim korakom koji u javnom životu dijeli političke napade na protivnike od diskvalifikacije na spolnoj osnovi. Više od Kovačevićeve izjave iznenađuje ju Arlovićevo nesnalaženje. »Nema načina sudjelovanja u javnom životu, a da to bude rodno neutralno«, zaključila je Čačinovič. Za profesoricu na Fakultetu političkih znanost Smiljanu Leinert Novosel nije se dogodilo ništa neočekivano, jer su ljudi koji danas sjede u Saboru slični onima koji su sjedili prije pet ili 10 godina. Kovačevićeva izjava je i »legitimacija osobne kulture, a neizravno je pokazao da je za njega Sabor pozornica za povijesne reminiscencije«. Takve ispade radit će svatko tko je zbog nedostatka argumenata sklon gubitku kontrole, zaključila je Leinert Novosel. </p>
<p>U povijesti Hrvatskoga sabora bilo je nekoliko doista upečatljivo primitivnih uvreda žena. Vice Vukojević, danas sudac Ustavnog suda, poručio je Đurđi Adlešić da »manje priča, a više rađa«. Jadranko Mijalić, koji bi zbog svoje stranačke pripadnosti trebao biti liberalnih uvjerenja, kazao je zastupnicama za rasprave o proračunu da »one najbolje znaju da bi se žene trebale ponekad zadovoljiti i malim«. Bivši ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević rekao je zastupnici Mariji Bajt da takve ocjene o Haaškom tribunalu »može sebi dopustiti, s obzirom na to da je žena«.</p>
<p>Problem nastaje, po ocjeni mnogih ženskih nevladinih udruga, kad žena zakorači u politiku - mjesto moći i tradicionalno muški zabran. Kod nesigurnih tada obično proradi obrambeni refleks, a budući da je napad (što, očito, uključuje i vrijeđanje!?) najbolja obrana, ovakvi se seksistički ispadi mogu očekivati i ubuduće.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izjava Ženske mreže Hrvatske</p>
<p>Ženska mreža Hrvatske traži da se zastupnika Antu Kovačevića udalji iz Sabora, a potpredsjedniku Mati Arloviću zabrani vođenje sjednica, piše u nedjelju u izjavi u povodu uvrede zastupnike Vesne Pusić. O incidentu će biti obavještene međunarodne institucije, a posebno će napomenuti da je Kovačević član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Seksistički ispadi u Saboru nisu ništa novo, ali je razina uvrede još nedosegnuta. Predsjedavajući Arlović je pokazao da ne razumije ništa o napadima i potrebi da se zaštiti napadnuti/a.</p>
<p>Ženska mreža Hrvatske zgranuta je reakcijom zastupnica, a pohvaljuje zastupnike Ivana Čehoka i Pavla Kalinića.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kovačević nazvao Vesnu Pusić »zmijom zvečarkom«</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Predsjednik HKDU-a dr. Anto Kovačević ustvrdio je u nedjelju da u petak, kada je u Saboru Vesni Pusić rekao da je »za madrac, a ne za mudraca«, nije mislio na seksizam i omalovažavanje žena, a svoje riječi o madracu i mudracu opravdao je »pjesničkim izletom iza kojeg se krije šira politička pozadina: sukob različitih političkih opcija«. »Vesnu Pusić ne doživljavam kao ženu, nego kao političarku, zmiju zvečarku koja permanentno vrijeđa hrvatski narod«, rekao je Kovačević na konferenciji za novinare. Kovačević je rekao da je spreman ispričati se Vesni Pusić čak i deset puta, ako se ona samo jednom ispriča hrvatskom narodu, jer je, tvrdi, »optužila Hrvatsku da je izvršila agresiju na BiH, sotonizirala branitelje i lagala u preizbornoj kampanji obećavši otvaranje 200.000 novih radnih mjesta, a sada je pola milijuna ljudi na ulici«. Kazao je da nije htio biti grub, te se zato ispričao svim zastupnicama, koje su možda njegovu izjavu pogrešno interpretirale te pomislile da vrijeđa sve žene. Izjavio je da neće dati ostavku na zastupničko mjesto (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Račan: Ministrica zdravstva ponudila mi je ostavku </p>
<p>Premijer Račan izjavio da je Ministarstvo zdravstva reagiralo brzo i kvalitetno, ali da je prve informacije o ekstremno povećanoj smrtnosti dobilo tek u petak navečer / Istraga će otkriti jesu li filtri američke tvrtke Baxter prouzročili smrti 23 pacijenata, ali i zašto su odgovorni u bolnicama tek nakon pet dana obavijestiti Ministarstvo zdravstva </p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - »Ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina ponudila mi je ostavku, ali u Vladi smatramo da je Ministarstvo zdravstva reagiralo kvalitetno i promptno nakon što su u petak oko 20 sati stigle prve informacije o ekstremno povećanoj smrtnosti pacijenata na hemodijalizi.« Izjavio je to premijer Ivica Račan na izvanrednoj konferenciji za novinare u nedjelju, sazvanoj u povodu iznenadne smrti 23 bolesnika na hemodijalizi. Umrli su u nekoliko hrvatskih bolnica od 8. do 13. listopada. </p>
<p>Račan je u svoje i u ime Vlade izrazio sućut obiteljima umrlih bolesnika, poručujući ujedno da Vlada »želi što prije i do kraja saznati istinu o uzrocima tih tragičnih događaja te utvrditi subjektivnu i objektivnu odgovornost«. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako je moguće da su prve informacije u Ministarstvo stigle tek u petak kad se povećana smrtnost bilježi još od početka prošloga tjedna, premijer je rekao da će odgovor na to dati istraga koja je u tijeku. U istragu su, uz Ministarstvo zdravstva, uključeni Državno odvjetništvo te ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa. </p>
<p>»Smrtnost među tim pacijentima i inače je velika, ali je ekstremno povećana smrtnost zadnjih dana tražila od odgovornih u bolnicama barem da pokažu veću osjetljivost i brže informiraju Ministarstvo«, smatra Račan. Što se tiče uzroka te ekstremno povećane smrtnosti, premijer je podsjetio da je brza istraga u subotu kao prvi rezultat ponudila mogućnost da su uzrok filtri na dijalizatorima američke tvrtke Baxter. Oni su odmah povučeni iz upotrebe i zamijenjeni drugim filtrima koje imaju naše bolnice. </p>
<p>Novinare je zanimalo tko odlučuje o tome koji će se filtri na dijalizatorima upotrebljavati u bolnicama. Račan je odgovorio da je upotreba i distribucija tih i drugih pomagala, »nažalost, stvar pojedinih bolničkih centara, dakako u okviru uputa Ministarstva zdravstva«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Trebalo bi povećati zatvorske kazne za pedofile</p>
<p>Do 2000. naše kazneno zakonodavstvo nije priznavalo djecu kao žrtve/ Mnogi zlostavljači djece ponavljaju kazneno djelo/ U Americi su se programi »preodgoja« pokazali korisnima, kod nas ih nema/ Nije kažnjivo skidanje slike s Interneta, pa bila i najstrašnija, kažnjivo je raspačavanje i navođenje djeteta da snima pornografski sadržaj/ Treba razvijati takvu svijest da, primjerice, nastavnici dobro promisle prije nego što stave djetetu ruku na rame, kaže Lana Petö-Kujundžić </p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - S Lanom Petö-Kujundžić, sutkinjom za mladež zagrebačkog Županijskog suda, razgovarali smo o slučajevima pedofilije i drugim oblicima zlostavljanja maloljetnika, koji sve češće pune novinske stupce, pa i do ekscesnih razmjera. Javnost je često zgranuta popustljivim odnosom prema počiniteljima tih kaznenih djela, pa nisu rijetki i zahtjevi za njihovim drakonskim kažnjavanjem.</p>
<p>• Nisu li kazne za zlostavljače djece preniske? Primjerice, za incest je propisana zatvorska kazna od samo osam godina. </p>
<p>- Za bludne radnje dodirivanja spolnih obilježja djeteta kazna je do pet godina zatvora, obljuba djeteta kažnjava se do osam godina, a teži oblici zatvorom od tri do 15 godina. Kad su pak za dijete nastupile nepopravljive posljedice ili smrt, predviđen je dugotrajni zatvor od 20 do 40 godina. Raspon kazni postoji, dakle, a sigurno je da bi u nekim situacijama trebalo biti i dužih zatvorskih kazni. No, tek se sada rade neki pomaci jer naše kazneno zakonodavstvo prije 2000. uopće nije priznavalo djecu kao žrtve. No nisam uvjerena da su u tom smislu napravljeni i dovoljni pomaci. </p>
<p>• S kakvim se sve dvojbama susrećete pri izricanju kazne zlostavljačima takve vrste? </p>
<p>- Svaki slučaj je individualan. Ni jedna bludna radnja nije identična nekoj drugoj bludnoj radnji. Jedna može izazvati teške posljedice, a druga može biti pomalo i smiješna, primjerice dodirivanje dječje stražnjice, i to jednokratno. No, puno je teži slučaj kada neka osoba godinama štipa dijete, dodiruje ga, gura mu ruku u spolovilo. </p>
<p>Nije, međutim, u pitanju samo kazna. Time što počinitelja kažnjavamo, ne dobivamo ništa. Kad iziđe iz zatvora, zlostavljač će nastaviti činiti ista kaznena djela.</p>
<p> • U javnosti je već bilo dosta riječi o vašoj inicijativi upućenoj Ministarstvu pravosuđa, da se promijeni zakon kako bi se zlostavljanoj djeci olakšalo davanje iskaza, kako bi ih se poštedjelo novih trauma.</p>
<p>- Treba osigurati što manje saslušavanja zlostavljanog djeteta. Zalažem se za to da, kad postoji osnovana sumnja da je počinjeno djelo na štetu djeteta, policajac o tomu žurno izvijesti državnog odvjetnika, a ovaj onda hitno zatraži od istražnog suca istragu. Nakon toga istražni bi sudac tehničkim uređajima pratio razgovor zlostavljanog djeteta sa stručnjakom - psihologom ili nekim sličnim. To bi sve išlo putem video-linka i bilo bi dokazom na glavnoj raspravi. Nadamo se da će ovaj naš prijedlog proći u Saboru. </p>
<p> • Često se tvrdi da su pedofili nepopravljivi.</p>
<p>- Amerikanci tvrde da je moguće izmijeniti njihovo ponašanje. U SAD-u su prije deset godina u kaznenim institucijama počeli jedan program liječenja zlostavljača. Nakon pet do deset godina utvrdili su da 60 posto zlostavljača koji su prošli taj program, nije ponovilo kazneno djelo. Za razliku od njih, zlostavljači koji nisu bili podvrgnuti takvom programu, bili su recidivisti, svi odreda. </p>
<p> Kod nas, međutim, takvi programi »preodgajanja« zlostavljača ne postoje. </p>
<p>• Je li kod nas ikad izrečena kazna dugotrajnog zatvora za zlostavljače djece?</p>
<p>- Najviše izrečene kazne bile su uglavnom između 14 i 16 godina. Kazne dugotrajnog zatvora u takvim slučajevima u posljednjih pet godina nisu izrečene, jer nije bilo kaznenih djela koja bi dovela do posljedica teških za djecu. </p>
<p>• Kako stoje stvari s raspačavanjem pedofilskih sadržaja putem Interneta? Dr. Aleksandar Štulhofer tvrdi da nije pedofil svatko tko skida dječje pornografske sadržaje s Interneta. Je li kažnjivo skidanje nakaradnih pedofilskih sadržaja s Interneta, slika na kojima bi, primjerice, bilo prikazano takvo zlostavljanje koje završava ubojstvom djeteta? </p>
<p>- Kažnjivo je samo raspačavanje pedofilskih sadržaja, a ne i skidanje takvih sadržaja s Interneta. Kažnjivo je, međutim, ako netko navodi dijete da snima pornografske fotografije, makar za osobnu uporabu. </p>
<p>• Ima li slučajeva da su žene kazneno odgovarale zbog spolnih delikata nad djecom?</p>
<p>- U 18 godina, koliko radim kao sudac, ne pamtim da je takav <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> napravila žena. I inače, žene u odnosu na muškarce toliko su malo suđene, da je Kazneni zavod u Požegi gotovo prazan. </p>
<p>• Ima li slučajeva da se incestuozni očevi nakon izdržane zakonske kazne vraćaju u porodicu, kao da se ništa nije dogodilo?</p>
<p>- I ne samo to. Ima slučajeva da supruga primi natrag takvog muža, a da odbaci vlastito dijete jer mu ne vjeruje kad kaže da ga je otac napastovao. Ili, recimo, majka optuži dijete da je bilo ljubomorno na njezin odnos s ocem te da je ga zato optužilo za napastovanje. </p>
<p>• U javnosti se pojavljuje i glas uglednih osoba, koje tvrde da zbog »hajke« na pedofile prijeti pedofobija - strah od djece - jer da se više nitko neće usuditi staviti djeci ruku ni na rame, da ga se ne bi optužilo za pedofiliju. </p>
<p>- Mi smo vrlo daleko od opasnosti od takve pedofobije. Ali i s tim stavljanjem ruke djetetu na rame, treba biti oprezan. Treba razvijati takvu svijest da, primjerice nastavnici dobro promisle prije nego što stave djetetu ruku na rame jer to dijete može doživjeti na različite načine, posebno ako je u pubertetu. Ne može se neka odrasla osoba opravdavati da ju je, primjerice, neko dijete izazivalo jer je imalo usku majicu ili tajice. Pa sve da je dijete i imalo neke svoje fantazije i želju da se nekome svidi, odrasla osoba uvijek mora poći od toga da je dijete nesposobno za spolno izazivanje. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Predsjednica Udruge dijaliziranih: Nemar i neorganiziranost zdravstva</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada </p>
<p> - Predsjednica Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Margita Pavleković izjavila je u nedjelju da u tragičnom slučaju 18 pacijenata umrlih na hemodijalizi vidi »nemar i neorganiziranost Ministarstva zdravstva i zdravstva u cjelini«.</p>
<p> »Nesreće se događaju, ali žalosti nas opća neorganiziranost jer, ako se opasnost naslutila u petak, zašto o tome odmah nisu obaviješteni svi centri za dijalizu kako bi djelovali preventivno«, rekla je Margita Pavleković Hini.</p>
<p> Ustvrdila je da centri u subotu ujutro nisu bili upozoreni da maknu »sumnjive« dijalizatore. </p>
<p> »Sve smrti u subotu nisu se morale dogoditi, jer, ako se već u petak znalo za opasnost, onda su se sve subotnje dijalize trebale prebaciti na nedjelju. Znam da se u Osijeku to nije dogodilo«, istaknula je Margita Pavleković koja je i predsjednica osječke Udruge dijaliziranih bolesnika.</p>
<p> Upozorila je i na velik psihološki utjecaj koji će tragedija ostaviti na bolesnike osuđene na hemodijalizu: »U ponedjeljak ujutro oko tisuću pacijenata treba otići na dijalizu, u utorak druga polovica. Vrlo je lako staviti se u njihov položaj«.</p>
<p> Nije se željela upuštati u ocjenu odgovornosti za tragediju rekavši: »Ipak, s obzirom na stanje u zdravstvu, mislim da se zna tko je odgovoran«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Treba utvrditi činjenice i kazniti odgovorne</p>
<p>BRIJUNI, 14. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izrazio je u nedjelju žaljenje zbog smrti dijaliziranih bolesnika u hrvatskim bolnicama. »To je velika tragedija«, rekao je Mesić novinarima uoči konferencije Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe na Brijunima. </p>
<p>Na pitanje bi li ministrica zdravstva zbog tog tragičnog slučaja morala podnijeti ostavku, Mesić je rekao da zasad za to ne vidi razloga.</p>
<p>»Najprije treba utvrditi činjenice, a potom kazniti odgovorne«, izjavio je Predsjednik. Dodao je da mu nisu poznate sve pojedinosti o toj tragediji, osim da je Pliva uvezla određene filtre iz Amerike. U bolnicama u Puli, Požegi, Karlovcu i zagrebačkom Rebru u prošlih je nekoliko dana umrlo 23 pacijenata na hemodijalizi. </p>
<p>M. U. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Policija uključena u istragu</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Zinka Bardić potvrdila je danas da je policija uključena u istragu o 23 smrtna slučaja pacijenata na dijalizi, koji su od ponedjeljka 8. listopada do jučer, pod još nerazjašnjenim okolnostima, preminuli u nekoliko hrvatskih bolnica.</p>
<p>Osim što je potvrdila da je policija uključena u istragu Bardić nije željela komentirati tijek istrage, kao ni dosadašnje policijske rezultate. Zagrebačka županijska državna odvjetnica Dunja Pavliček-Patak izjavila je poslijepodne kako Državno odvjetništvo do sada nije zaprimilo nikakav zahtjev za pokretanjem istrage. Dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zdenko Posavec također je izjavio kako tijekom dana od suda nije zatraženo nikakvo postupanje vezano za ovaj slučaj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Delbianco: Zašto tragedija nije spriječena na vrijeme?</p>
<p>PULA, 14. listopada</p>
<p> - »Tražimo da nam se neodložno kaže zašto je pulski Odjel za dijalizu prekasno obaviješten o događajima u drugim hrvatskim bolnicama i zašto tragedija nije spriječena na vrijeme!«, izjavio je pulski gradonačelnik Luciano Delbianco. Kako doznajemo, usmena obavijest iz Zavoda za javno zdravstvo o problemima s filterima za dijalizu i smrtnim slučajevima u drugim bolnicama u Pulu je stigla u 14.30 sati, kada je druga smjena dijaliziranih već je bila na aparatima. Iz Ministarstva zdravstva telefax s nalogom za povlačenje smrtonosnih filtera u pulsku dijalizu stigao je tek u 18.47 sati! </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Alaburić: Obitelji mogu goniti krivce za smrt pacijenata</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada </p>
<p> - Obitelji 23 umrlih tijekom liječenja hemodijalizom imaju u pravnom smislu dvije mogućnosti, prva je kazneno goniti krivca za smrt, a druga je pokrenuti građansku parnicu za naknadu štete, ističe zagrebačka odvjetnica Vesna Alaburić. Kaznene prijave za smrt može po službenoj dužnosti podići Državno odvjetništvo ili policija, te sami članovi obitelji umrlog, ali za to je prije svega potrebno utvrditi točan uzrok smrti, izjavila je Alaburić Hini. No, obiteljima je uz kažnjavanje krivaca značajna i mogućnost podizanja tužbe za naknadu štete.</p>
<p>Ako su uzrok tragičnih događaja dijalizatori američke tvrtke »Baxter«, kako se nagađa, tada je prije svega odgovoran proizvođač, no odgovornost se može tražiti i od svih koji su bili u lancu od proizvodnje do prodaje, smatra Alaburić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Predstavnik Baxtera tvrdi da je njihov dijalizator testiran i siguran</p>
<p>ZAGREB, 14. listopada</p>
<p> - Pomoćnik direktor »Baxterova« europskog odjela za medicinsku opremu Jose Divino izjavio je u nedjelju navečer kako je dijalizator koji proizvodi ta tvrtka vjerojatno najtemeljitije testiran dijalizator te da se pokazao sigurnim.</p>
<p> »Baxterov« predstavnik koji je stigao u nedjelju u Zagreb u vijestima HTV-a je istaknuo da je dijalizator ta tvrtka testirala četiri puta u posljednjih šest tjedana. Testiran je i u njemačkoj tvrtki »TuV PS« iz Münchena koja je, po njegovim riječima, nezavisno tijelo. Dodao je da je proizvod testiran prema svim bitnim faktorima, te da su testovi obuhvaćali citotoksičnost, biokompatibilnost, hemolizu, potkožnu reaktivnost i sistemsku toksičnost.</p>
<p> Na pitanje o uzrocima smrti 23 pacijenata u Hrvatskoj, Divino je rekao da o tome ne može nagađati, jer nema informacija. On smatra da bi hrvatske vlasti trebale provesti istragu zajedno s nefrolozima, te izrazio nadu da bi to moglo dovesti do razrješenja i utvrđivanja uzroka tih tragičnih događaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zašto nema dobre komunikacije između liječnika i novinara </p>
<p>OPATIJA, 14. listopada </p>
<p> - Zbog manjka prave komunikacije između novinara i liječnika - što pokazuje i najnoviji tragični slučaj dijaliziranih bolesnika u Hrvatskoj, ustanovljeno je da dvije profesionalne organizacije, liječnička i novinarska, moraju tješnje i ozbiljnije surađivati. To je zaključak dvodnevnog skupa »Medicina u medijima« koji je u nedjelju završio u Opatiji.</p>
<p> Rečeno je da bi u sklopu Hrvatskoga novinarskog društva trebalo osnovati zbor novinara koji prate zdravstvo, te da se dopuni Kodeks časti HND-a radi zaštite profesionalnog integriteta liječnika i privatnosti pacijenta.</p>
<p> Zaključeno je da su zdravstvene ustanove i liječnici dužni u sklopu svojih profesionalnih prava i mogućnosti osigurati jednaku dostupnost informacija za sve novinare, bez razlike. Jedan od zaključaka glasi da su i zdravstvene ustanove te koje moraju imenovati osobe zadužene za komuniciranje s javnošću. Održat će se i seminari na kojima bi se takve osobe trebale osposobiti za komuniciranje s novinarima.</p>
<p> Radi osiguranja trajne komunikacije između Hrvatske liječničke komore i Hrvatskoga novinarskog društva ustanovit će se zajedničko tijelo za uzajamno informiranje i komuniciranje, osobito u kriznim situacijama. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011015].
|
