NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011011].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 191840 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Govor mržnje zaslužuje odgovor u Kaznenom zakonu</p>
<p>Konferencija o ljudskim pravima i demokraciji u Dubrovniku uspjela u potpunosti/ Iz Kaznenoga se zakona svojedobno bacalo sve što je imalo veze s verbalnim deliktorm pa je zahvaljujući i tome danas teško sankcionirati govor mržnje, poticanje na netoleranciju i diskriminaciju / U Hrvatskoj je potpisan program djelovanja nevladinih organizacija, suradnja s vlašću izuzetno je dobra, makar svi moramo još mnogo toga učiti u vezi s demokracijom, rekla je Željka Antunović </p>
<p>DUBROVNIK, 10. listopada</p>
<p> - Međunarodna konferencija o ljudskim pravima i demokratizaciji što je održana od 8. do 10. listopada, obuhvatila je velik broj tema - jačanje demokracije i civilnog društva, vladavinu zakona, obrazovanje za ljudska prava, multikulturalnost. O nekima od tih tema razgovarali smo s potpredsjednicom Vlade RH i predsjedavajućom Konferencije Željkom Antunović. </p>
<p>• Kako ocjenjujete rad i rezultate Konferencije? </p>
<p>- Izuzetno sam zadovoljna. Ostvarili smo ciljeve koje smo si zadali kao zemlja organizator i inicijator Konferencije. Prvi dan nazočili su joj prvih ljudi mnogih međunarodnih organizacija. Prije svih mislim na visoku povjerenicu UN-a za ljudska prava Mary Robinson.</p>
<p> Najvažniji rezultat Konferencije je pokretanje kvalitetnije i šire suradnje regionalnih međunarodnih organizacija Europe i UN-a, koja bi trebala potaknuti i bolju suradnju između zemalja članica tih organizacija. Odazivom smo i te kako zadovoljni. Okupili smo predstavnike međunarodnih organizacija, političke predstavnike država, stručnjake i predstavnike nevladinih organizacija (NVO). U radu konferencije sudjelovalo je gotovo 300 ljudi... </p>
<p>• Jedna od važnijih tema je obrazovanje za ljudska prava. Što je u samoj Hrvatskoj dosad učinjeno na tom području i što Vlada planira učiniti u budućnosti? </p>
<p>- Hrvatska ima nacionalni program edukacije za ljudska prava koji se polako uključuje u obrazovni sustav - od predškolskog odgoja preko osnovnoškolskog obrazovanja, no po mojoj ocjeni najmanje je zaživio na višim razinama obrazovanja i to je jedan od budućih zadataka. Edukacija za ljudska prava nadilazi obrazovni sustav, ona mora postati odgovornošću svih onih koji javno djeluju u društvu. Poticanje ravnopravnosti, tolerancije, nediskriminatorskog ponašanja treba biti svakodnevna obveza svih koji javno djeluju i koji imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje javnog mišljenja.</p>
<p>• Jedan je od zahtjeva domaćih nevladinih organizacija da se u Kazneni zakon vrati odredba o sankcioniranju širenja rasizma i govora mržnje. Hoćete li podržati tu inicijativu? </p>
<p>- U Vladi se već razgovaralo o problemu nemogućnosti sankcioniranja govora mržnje, poticanja na diskriminaciju i netoleranciju. Drago mi je da ćemo u tome dobiti podršku NVO-a. Treba reći zbog čega je danas to pitanje prisutno. Mi baštinimo iskustvo nedemokratskog sustava u kojemu je verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> često bio zloupotrebljavan za obračun s političkim neistomišljenicima. U trenutku kada je nastajao važeći Kazneni zakon, iz njega su prilično neselektivno nestale odredbe koje bi omogućile sankcioniranje govora mržnje. To ozbiljno pitanje traži i ozbiljnu pripremu takvih odredbi jer je vrlo uska granica između verbalnog delikta i kaznenog djela poticanja rasne diskriminacije, mržnje i netolerancije.</p>
<p>• Za efikasnu zaštitu ljudskih prava važna je vladavina prava, još jedna tema Konferencije. A prošle godine kod nas je sudski zastarjelo 1800 kaznenih djela. Kako se građanin u takvoj situaciji može uzdati u vladavinu prava?</p>
<p>- Pravovremeno i neovisno funkcioniranje pravne države jedan je od važnih preduvjeta poštivanja bilo kojih ljudskih prava. Zakaže li pravosuđe, teško možemo drugim instrumentima ostvariti potpunu zaštitu. Spomenuti podatak ilustrira situaciju i vrlo je poticajan da bi se čvršće i jače angažirali na otklanjanju tog problema. No, ako se očekuje da Vlada, kao izvršno tijelo, sama riješi te probleme, onda to nije dobro. Zato smo poticali i nastavit ćemo poticati svaki segment društva da na svom području, u ovom slučaju u pravosuđu, odradi poslove koji bi u perspektivi osigurali puno urednije funkcioniranje pravne države nego što je to danas. </p>
<p>• Nevladine organizacije traže važnije mjesto u nadgledanju primjene ratificiranih međunarodnih dokumenata koji se odnose ljudska prava. Na koji će se način ostvarivati suradnja? </p>
<p>- NVO-i trebaju biti neka vrsta savjesti društva, oni imaju važnu zadaću nadgledanja provođenja zakona. Mi smo otvoreni prema NVO-ima i dobro surađujemo s njima. No zbog te suradnje NVO-i ne trebaju biti nekritični prema Vladi. Naprotiv, trebaju biti kritički, kakvi i jesu, a za nas je ta kritika poticaj, a ne napad. </p>
<p>No, svi smo tek na početku jednoga demokratskog razdoblja u našoj zemlji. Kao što mi, kao vlast, moramo naučiti puno toga o demokraciji, tako i predstavnici NVO-a i civilnog društva moraju dosta toga naučiti i pronaći najbolji način svog funkcioniranja i svoje mjesto u društvu. Dosadašnja suradnja Vlade i NVO-a pokazuje da smo na dobrom putu. Postignut je sporazum o suradnji, potpisan program suradnje, dogovoreni su kriteriji financiranja aktivnosti nekih NVO-a koji će omogućiti dugoročne projekte, čemu se mi u Vladi izuzetno veselimo.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pašalić: »Unaprijed pristajem na skidanje imuniteta da se stvari raščiste«</p>
<p>Riječ je o političkom obračunu, jer je najveći dio tih navodnih afera bio adresiran na pokojnog predsjednika Tuđmana, a s obzirom na to da njega više nema, sve je palo na mene/ Vlada želi povratiti rejting i utjecaj u južnoj Hrvatskoj. U tom su kontekstu i obilasci i najave predsjednika Vlade o gradnji cesta te slučaj Slobodne Dalmacije, jer bi Vlada na svojoj sjednici u Splitu trebala navodno donijeti odluku o njenoj sanaciji</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Dr. Ivić Pašalić, član HDZ-a i saborski zastupnik, zacijelo je najprozivaniji političar u državi. Gotovo da nema ni jedne afere, sitne ili krupne, da se ne spomene i njegovo ime. Jedni ga mrze, unaprijed ga optužujući za sve i svašta, drugi ga »samo« preziru, a treći podržavaju. </p>
<p>No u svakom slučaju, na Pašalićevo ime nitko nije ravnodušan. Sada je prozvan, zajedno sa svojim stranačkim kolegom Dragom Krpinom, za navodne sumnjive poslove vezane uz prodaju dionica Slobodne Dalmacije. Naime, Pašalića i Krpinu se sumnjiči da su utjecali na tadašnjeg direktora Splitske banke Franu Mitrovića da proda dionice Miroslavu Kutli.</p>
<p>• Što kažete na optužbe da ste umiješani u malverzacije oko prodaje dionica »Slobodne Dalmacije«?</p>
<p>- Reći ću Vam ono što već dva dana govorim. Slično su me optuživali 1993. Tada sam tužio gospodina Kapetanovića koji me optužio da sam navodno pritiskao Franu Mitrovića da proda dionice Miroslavu Kutli. Sudski postupak je završen pravomoćno u moju korist i smatrao sam da je ta priča, barem u tom dijelu, završena. Ponovno aktiviranje tog slučaja u ovom kontekstu vidim kao politički obračun u kojem, prema mojim informacijama, izravno sudjeluje državni odvjetnik Radovan Ortinsky, a opće je poznata jako dobra veza izvršne vlasti, Vlade i Ortinskoga. To više nije nikakva tajna. </p>
<p>• Dobro, ali što mislite, zašto se baš sada postavlja to pitanje? Zašto opet Vi? Doduše, mora se priznati, prozvani ste za manje-više sve negativnosti u zemlji.</p>
<p>- Vrijeme je pokazalo da od svih tih tobože afera nije ostalo ništa. Riječ je o političkom obračunu, jer je najveći dio tih navodnih afera bio adresiran na pokojnog predsjednika Tuđmana, a s obzirom na to da njega više nema, sve je palo na mene. Jer smo mi, navodno, sve zajedno radili. A što se tiče slučaja Slobodne Dalmacije, to je dokaz da je Vlada izgubila potporu birača u Dalmaciji. Uostalom, južno od Karlovca ni jedna članica vladajuće koalicije nema nikakva utjecaja i očito je da Vlada želi povratiti rejting i utjecaj u južnoj Hrvatskoj. U tom su kontekstu i obilasci i najave predsjednika Vlade o gradnji cesta, te slučaj Slobodne Dalmacije, jer bi Vlada na svojoj sjednici u Splitu trebala navodno donijeti odluku o njenoj sanaciji. Da bi ta priča bolje prošla, treba u Split donijeti malo krvi, pa će sve to skupa bolje izgledati.</p>
<p> • A vjerujete li da postoji slučaj »Slobodne Dalmacije«? </p>
<p>- Očito je da problem postoji.</p>
<p>• Uostalom, za Vas se ionako smatralo da ste kreator većine medija u državi, onoga što se u njima piše i da vučete sve konce...</p>
<p> - Opće je poznato kako ja stojim u hrvatskim medijima. Stvarno bi bio raritet da ja, koji, navodno, vučem sve konce u medijima, sam protiv sebe pišem!</p>
<p>• Ali prije promjene vlasti stajali ste jako dobro u medijima, to ne možete osporiti. </p>
<p>- Analizirate li kako sam stajao i prije 3. siječnja u medijima, vidjet ćete da nije bilo bajkovito. Politikanstvo će uvijek na kraju pasti. Ja sam već zamolio predsjednika Sabora da ako dođe zahtjev za skidanjem mojeg imuniteta, neka to stavi žurno u saborsku proceduru, jer sam zainteresiran da se stvari raščiste u što kraćem roku.</p>
<p>• Znači, unaprijed pristajete da Vam se skine imunitet ako to bude zatraženo? </p>
<p>- Da, i to sam rekao predsjedniku Tomčiću. Radi mene ne treba saborska rasprava o tom pitanju. Ako zahtjev dođe, ne treba od toga stvarati mistiku, neka se sve radi automatizmom. </p>
<p>• Ne uzrujavate se pretjerano zbog ovog slučaja, zar ne? </p>
<p>- Ne, nemam se razloga uzrujavati. Vjerujem da su u sudbenoj vlasti ljudi koji su u stanju objektivno prosuditi činjenice, a državni odvjetnik je očito u službi Vlade. </p>
<p>• Što kažete na optužbe da HDZ stoji iza organizacije mitinga koji je za 20. listopada najavio Čondićev Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata? </p>
<p>- Mogu reći samo ono što ja znam. Odluka Stožera je potpuno autonomna, i u tome nije imao svoje prste ni HDZ, ni bilo koja druga stranka. Očito je da su ljudi koji vode Stožer procijenili da postoje razlozi za organiziranje tog prosvjeda, ali poznato je da mnoštvo članova i simpatizera HDZ-a podržava zahtjeve Stožera, pa se iz toga iščitava percepcija da HDZ u tome sudjeluje. Prema onome što ja znam, HDZ nema ništa s planiranjem, organiziranjem i najavom skupa, ali istodobno ima članova naše stranke na nižim razinama koji su članovi tog Stožera. No HDZ, kao cjelina, nema nikakve izravne organizacijske ili bilo kakve veze s tim prosvjedom.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Crkva uvjetuje primanje sakramenata školskim vjeronaukom</p>
<p>Ispisivanje djece s vjeronauka u školi i njihov upis u osmom razredu za primanje sakramenta potvrde, nije prihvatljivo ni za status vjeronauka u školi niti za ozbiljno shvaćanje kršćanskih obveza, upozorava se iz Katehetskog ureda/ Takav je ultimatum dio roditelja shvatio kao ucjenu</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Na adrese više osnovnih škola u Zagrebu, stigao je početkom nove školske godine letak s ulomkom pisma Katehetskog ureda Nadbiskupije zagrebačke. Letci su podijeljeni roditeljima čija djeca imaju katolički vjeronauk kao izborni predmet u školi, a u njemu se doslovno upozorava: »Djeca koja žele primati sakramente, moraju upoznati vjeru i uključiti se u život Crkve i stoga trebaju upisati i školski vjeronauk i župnu katehezu«. </p>
<p>U letku se dalje dodaje da ispisivanje djece s vjeronauka u školi i upisa istih u osmom razredu za primanje sakramenta potvrde, nije prihvatljivo ni za status vjeronauka u školi niti za ozbiljno shvaćanje kršćanskih obveza. </p>
<p>»Isto tako molimo, da kod ispisa djece sa školskog vjeronauka upozorite djecu na uvjetovanost školskog vjeronauka kod primanja sakramenata«, poručuje se roditeljima na kraju citiranog ulomka koji je potpisao dr. Josip Jakšić, predstojnik Katehetskog ureda Nadbiskupije zagrebačke. </p>
<p>Takav je ultimatum dio roditelja, kako doznajemo, shvatio kao ucjenu pa su nam se javili roditelji iz OŠ »August Harambašić«, koji su zbog svojeg djeteta željeli ostati anonimni. </p>
<p>Prema riječima Vesne Labure, ravnateljice OŠ »August Harambašić«, preporuka Katehetskog ureda proizišla je iz činjenice da se mnogo učenika počelo ispisivati iz školskog vjeronauka. »Nastavili su pohađati vjeronauk u crkvi, obrazlažući ispisivanje iz školskog vjeronauka činjenicom da im je taj program pretežak«, kaže ravnateljica, dodajući da su se roditelji i ovaj put pobunili na škole, obraćajući se zapravo na krivu adresu, jer škole nisu autori programa vjeronauka. </p>
<p>Kako upozoravaju ravnatelji nekolicine zagrebačkih osnovnih škola učenik se iz izborne nastave ne može ispisati kada to zaželi nego samo na kraju školske godine, jer u suprotnom dovodi u pitanje kontinuitet izborne nastave za koju je propisan minimalni broj od 15 učenika po grupi. </p>
<p>Međutim, ovdje nije riječ o očuvanju kontinuiteta izborne nastave, jer je on reguliran školskim pravilnikom, nego o izravnu pokušaju uskraćivanja prava koje je učenicima zajamčeno člankom 2. Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture, potpisanog između Svete Stolice i Republike Hrvatske. </p>
<p>U njemu se precizno navodi da roditelji i punoljetni učenici mogu promijeniti odluku o pohađanju školskog vjeronauka, uz uvjet da su o tome dužni pismeno obavijestiti školu prije početka nove školske godine. </p>
<p>No kako ovakvim naputkom Katolička crkva uvjetuje svojim vjernicima primanje sakramenata pohađanjem školskog vjeronauka, pitanje je koliko je stvarna njihova mogućnost izbora. </p>
<p>Osim toga, ovdje je slučaj da crkveni sustav postavlja uvjete djelu učenika unutar državnoga obrazovnog sustava, iako je on odvojen od Crkve. To otvara i izuzetno bitno pitanje regulacije odnosa Crkve i države, poglavito na planu odgoja i obrazovanja, jer ovako nešto nije predviđeno Ugovorom. O tim prijeporima porazgovarali smo s predstojnikom Katehetskog ureda Nadbiskupije zagrebačke dr. Josipom Jakšićem i predstojnikom Nacionalnoga katehetskog ureda dr. Milanom Šimunovićem. </p>
<p>»Moramo upozoriti djecu da, ako se ispišu iz vjeronauka u školi, u prvom redu ne svjedoče ni oni ni njihovi roditelji. Jer time su se zapravo odrekli odgoja koji im Crkva pruža. Biskupi imaju pravo odrediti pravila, jer su oni ti koji vode vjernike. A hoće li se netko pridržavati tih pravila to je izbor njegove savjesti«, rekao nam je dr. Jakšić. </p>
<p>Dr. Šimunović stoji na istom stajalištu. »Mi ne ulazimo u nečije pravo na ispisivanje s vjeronauka, samo želimo da se poštuju školski propisi. Smatramo da su školski vjeronauk i župna kateheza tako povezani da bez njih nije moguće pristupiti primanju sakramenta. Mi u Crkvi imamo pravo to od vjernika tražiti, jer je kateheza u župnoj zajednici nastavak programa koji se uči u školi. Oni koji taj program nisu prihvatili nemaju podlogu potrebnu za primanje sakramenata«, napominje dr. Šimunović. Također napominje da oba vjeronauka čine cjelovit odgoj koji Crkva nudi i da oni nisu odvojeni jedan od drugog, iako je državno školstvo odvojeno od Crkve.</p>
<p>Mirela Lilek i Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Direktorske fotelje na slaboj cijeni </p>
<p>Na natječaj za izbor direktora u 23 trgovačka društva u vlasništvu Grada, raspisanom 10. rujna, prema posljednjim informacijama Gradskog ureda za gospodarstvo, javila su se 654 kandidata. </p>
<p>Prema broju pristiglih ponuda i ponuđenih mjesta ispada da se u Zagrebu lakše zaposliti kao direktor nego blagajnica u supermarketu. Naime, kad se broj kandidata podijeli s brojem raspoloživih mjesta, za svako od njih konkuriralo je tek 28 osoba.</p>
<p>Prema tome, najveće zanimanje kandidata izazvala je ponuda za ŠRC-a »Jarun«, na koju se odazvao 51 kandidat. S druge strane, samo sedmorica kandidata pokušat će ugroziti direktora Zoo vrta, Mladena Anića.</p>
<p>Zanimljivo je da su za Zagrebački velesajam otvorene samo 32 ponude, a zapravo 31, ako se u obzir uzme da se kandidirao i aktualni direktor Jurica Pavelić. Ostaje zaključak da je izostao očekivani »bum« potencijalnih direktora.</p>
<p>Slično je i sa ZET-om. Posljednjih godina na račun direktora Juliusa Pevaleka ispisano je i izjavljeno na tisuće kritika, a u svojem radu susreli smo se s mnogo više »direktora« toga gradskog poduzeća negoli ih se stvarno prijavilo - samo 28.</p>
<p>Nadalje, poražavajuća je činjenica da se za direktora Tehnološkog parka kandidiralo samo 16 osoba. Zagreb, čini se, još uvijek nema dovoljno zainteresiranih za rad s mladim stručnjacima. Šteta, jer tu se daje mogućnost rada s najuspješnijim zagrebačkim studentima, koji, pokazala su to brojna natjecanja, imaju talenta i znanja.</p>
<p>Iako svjetlosnim godinama udaljena, prema uspjehu se, kako se može čuti, pokrenula domaća filmska industrija. No, to ne pokazuje samo deset prijava za tamošnje direktorsko mjesto.</p>
<p>Razlog su možda i primanja i raznorazne povlastice koje su u ostalim, pogotovo trgovačkim društvima, mnogo veće. </p>
<p>Sukladno tome, čak 42 kandidata smatraju da bi, ako pobijede na natječaju, mogli upravljati Autobusnim kolodvorom. </p>
<p>Prema broju prijava, velik interes izazvala su i čelna mjesta Robnih terminala, Tržnica i veletržnica i Zagrebparkinga. Za svako mjesto prijavio se po 41 kandidat.</p>
<p>Servisirati i naplaćivati isporuku plina Zagrepčanima moglo bi, smatraju, dobro obaviti 37 kandidata, koliko ih se »vidi« u direktorskoj fotelji Gradske plinare.</p>
<p>Za jedan manje od tog broja smatra da bi mogao voditi Gradsko stambeno i komunalno gospodarstvo.</p>
<p>Iz ureda na Mirogoju, što baš i nije najsretnije izabrano mjesto, za direktorsku funkciju Gradskog groblja svoju molbu predalo je 19 kandidata. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebačka županija tuži Ministarstvo gospodarstva?</p>
<p>Ured za gospodarstvo ostaje pri odluci da zastupa interese stanovnika Ivanca Bistranskog / Ministarstvo poništilo rješenje Županije zbog navodne pogrešne formulacije rješenja / Viadukt prijeti podnošenjem prekršajnih prijava protiv prosvjednika </p>
<p>Blokadu na ulazu u kamenolom u Ivancu Bistranskom nastavili su u srijedu tamošnji stanovnici. Traktori su tijekom cijele noći bili postavljeni na ulazu, a stanovnici su se počeli okupljati već od ranog jutra te dežurati u smjenama.</p>
<p>Blokada i zahtjev Grada Zaprešića bili su razlogom i za hitan sastanak održan u srijedu u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>- U Ministarstvu je dogovoreno da se hitno organizira sastanak s Viaduktom i pokušaju donijeti konkretna rješenja, rekao nam je pročelnik Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije Franjo Lamot. </p>
<p>Ured će i dalje zastupati interese stanovnika te nastaviti postupak jer je ispravno odradio svoj posao, dodao je. To bi značilo da će Zagrebačka županija podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske na rješenje Ministarstva gospodarstva. Naime, kako smo već pisali, Ministarstvo gospodarstva poništilo je rješenje Županije kojim je Viaduktu oduzeto odobrenje za izvođenje rudarskih radova u kamenolomu u Ivancu Bistranskom. </p>
<p>Kako saznajemo, iz pouzdanih izvora, na sastanku u Ministarstvu rečeno je kako je Županija pogriješila u formulaciji svog rješenja, zbog čega ga je Ministarstvo poništilo. Županija je, naime, trebala izdati rješenje s obrazloženjem da Viadukt, osim što ne ispunjava uvjete iz ugovora o koncesiji, nema produžen taj isti ugovor te da moguća žalba Viadukta ne odgađa rješenje o oduzimanju odobrenja za izvođenje rudarskih radova. </p>
<p>- Nastavljamo blokadu ulaza u kamenolom dok Viadukt ne pristane izvršiti svoje obveze, najavio je zaprešićki gradonačelnik Vinko Morović. To je jedini način, kažu tamošnji stanovnici, da se nakon dvije godine neuspjelih dogovora s Viaduktom o nadoknadi šteta, koje su na našim kućama nastale od detonacija i vibracija od prolaska kamiona, pokaže dobra volja za ispunjenje naših zahtjeva te da skrenemo pozornost mjerodavnih institucija.</p>
<p>Predstavnici Viadukta u srijedu su sudionicima blokade uručili zahtjev u kojem od njih traže prekid blokade, kako bi se rad kamenoloma nesmetano nastavio. U suprotnom će u Viaduktu biti prisiljeni, uz zahtjev za naplatu štete učinjene tvrtki zbog prekida rada, podnijeti protiv svakog pojedinačnog sudionika blokade i prekršajne prijave. </p>
<p>- To nas neće zaustaviti u blokadi, poručuju stanovnici. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Škola prometa u Školi prirode</p>
<p>Osnovci zagrebačkih škola koji odlaze na terensku nastavu u Školu prirode, organiziranu pri Domu Crvenog križa na Sljemenu, u srijedu su dobili novi prometni poligon za vožnju biciklom. Šezdeset učenika trećih razreda OŠ Matije Gupca, koji su od ponedjeljka smješteni u Domu, bili su prvi koji su testirali novo vježbalište.</p>
<p>- Nakon 30 godina ovo je prvi sagrađen prometni poligon u Zagrebu na kojem djeca mogu učiti osnovna prometna pravila, rekao je na otvaranju biciklističkog poligona predsjednik Gradskog društva Crvenog križa prim. dr. Radoslav Škarica, kao predstavnik organizatora Škole prirode. </p>
<p>Djeca su na samom početku pokazala veliko poznavanje u vožnji biciklom. Bez ijednog pada uspješno su svladala 100 metara dugu stazu. Malo nesigurnosti pokazala su jedino u (ne)propuštanju pješaka, ali ni tu nije bilo »žrtava«. Već ovoj grupi učenika, koja je na petodnevnom boravku u Domu, prometni policajci predavat će novi predmet prometnog odgoja u Školi prirode. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb dobiva Centar za zlostavljanu djecu</p>
<p>Zagreb će uskoro dobiti Centar za zaštitu zlostavljane djece, rekao je na konferenciji za novinare, u povodu Međunarodnog dana mentalnog zdravlja, dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb. U njemu će se, kako je rekla prof. dr. Gordana Buljan-Flander iz Klaićeve bolnice, obavljati dijagnostika, terapija i prevencija. </p>
<p>Prof. dr. Vera Folnegović-Šmalc iz Psihijatrijske bolnice Vrapče istaknula je kako se participacija i troškovi liječenja duševnih bolesnika trebaju pokrivati iz nekog fonda, poput državnog proračuna ili od donatora, a dr. Veljko Đorđević i dr.Vladimir Gruden složili su se kako društvo treba raditi na skidanju stigme s duševno oboljelih te na unapređenju mentalnog zdravlja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>HDZ - Trikovi neće spriječiti prosvjedni skup</p>
<p>Gradski odbor HDZ-a raspravljao je na svojoj sjednici o prosvjednom skupu, koji bi se u organizaciji Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata trebao održati 20. listopada.</p>
<p>- U potpunosti podupiremo zahtjeve organizatora, prije svega zahtjev o održavanju referenduma o izjednačavanju prava hrvatskih branitelja s pravima vojnika savezničke pobjedničke vojske 2. svjetskog rata, potvrdio nam je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Robert Pavičić. </p>
<p>Državna vlast, kaže Pavičić, zbog straha od suočavanja s pozitivnim ishodom referenduma jeftinim administrativnim trikovima sprečava njegovo održavanje.</p>
<p>- Predsjednica HNS-a Vesna Pusić tvrdi kako je model ovog skupa precrtan iz bivše države uoči 1990. godine, odnosno izjednačava ga s poznatim srpskim mitinzima koji su bili uvod i priprema za srpsku agresiju, rekao je Pavičić.</p>
<p>No, skup u Zagrebu, dodaje, organiziraju nezadovoljni građani bez logističke potpore države, dok je mitinge u Srbiji organizirala i financirala srpska državna vlast.</p>
<p>U HDZ-u se također protive izručenju generala Ante Gotovine haaškom sudu.</p>
<p>- Činjenica da je sud u Haagu, optužnicom protiv Slobodana Miloševića, otkrio i priznao svu monstrouznost plana okupacije i etničkog čišćenja hrvatskog teritorija daje nam još veće pravo u tvrdnjama da okupacija i obrana nisu isto te da se organizirani masovni zločini ne mogu izjednačavati s izoliranim pojedinačnim incidentima u obrani zemlje, zaključuje Pavičić. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vegetarijanci pred Saborom</p>
<p>Članovi zagrebačke udruge Prijatelji životinja dijelili su u srijedu ispred Sabora, premijeru, ministrima i saborskim zastupnicima zahtjev za uvođenjem vegetarijanskih obroka u javne institucije. </p>
<p>- Reakcije ministara i saborskih zastupnika bile su pozitivne te su u većini slučajeva poduprli našu inicijativu, ističući kako je što prije treba provesti u djelo, rekao nam je predsjednik udruge Domagoj Pintarić. Uručivanje zahtjeva potaknuto je prošlotjednim obilježavanjem Svjetskog dana vegetarijanstva. </p>
<p>»Na početku trećeg tisućljeća deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj nemaju pravo na obrok. Dosta nam je diskriminacije, dosta nam je uskraćivanja naših prava, dosta nam je bacanja novca na ono što nam država mora omogućiti. Želimo vegetarijanske obroke u javnim institucijama«, stoji, među ostalim, u zahtjevu Prijatelja životinja.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obitelj Hvalec dobila gradski stan </p>
<p>Mario Hvalec, suprug prošle godine ubijene sutkinje Općinskog suda Ljiljane Hvalec, u srijedu je u Gradskom poglavarstvu sklopio s Gradom ugovor o najmu, kojim je na rok tri godine dobio stan na korištenje. - Ono što danas činimo malo je djelo i nemjerljivo je s tragedijom koja je prije dvije godine zadesila obitelj, a pogodila kolege i prijatelje, istaknula je dogradonačelnica Vlasta Pavić pri uručivanju ključeva stana. Obitelj Hvalec, suprug Mario i sinovi Dino i Vito, sljedeće će tri godine koristiti stan od 73 četvorna metra u Ulici Brune Bušića. Mario Hvalec zahvalio je Gradskom poglavarstvu, predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću te zakladi »Ivan Crnić« koji su omogučili odluku o korištenju stana. - Nadam se da će taj stan na neki način omogućiti mojim sinovima ljepše i ugodnije odrastanje, rekao je Mario Hvalec.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Nobelova nagrada kemičarima čija otkrića omogućuju borbu protiv bolesti</p>
<p>STOCKHOLM, 10. listopada </p>
<p> - Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je u srijedu zajednički Amerikancu Williamu S. Knowlesu i Japancu Ryoji Noyori s jedne strane, te K. Barryju Sharplessu (SAD) s druge strane, za njihova molekularna istraživanja čiji rezultati mogu pomoći u borbi protiv Parkinsonove bolesti, objavila je švedska Kraljevska akademija znanosti.</p>
<p> Njihovi rezultati koriste se u istraživanjima lijekova kao što su antibiotici, lijekovi za srce i antipiretici.</p>
<p> »Postoji velik broj lijekova koji se proizvode koristeći njihove metode - beta-blokeri, antipiretici, lijekovi protiv karcinoma, za gastrološke probleme i antibiotici, ali i umjetni šećeri i agro- kemijski proizvodi«, rekao je na konferenciji za novinare Per Ahlberg, profesor organske kemije i član Odbora za dodjelu Nobelove nagrade.</p>
<p> Nagrade su dobili za svoj doprinos u »istraživanjima o razvoju asimetrične katalitičke sinteze«, kaže se u priopćenju Akademije. Iako je dosad bio običaj da se prirodnoznanstvene nagrade objavljuju isti dan, ove je godine nagrada za kemiju dodijeljena dan poslije nagrade za fiziku jer je primijećeno da nagrada za kemiju obično dobiva manji publicitet.</p>
<p> Amerikanac William S. Knowles (84) doktorirao je kemiju 1942. na sveučilištu Columbia, a dugo je radio za farmaceutsku grupu Monsanto u St. Louisu.</p>
<p> Japanac Ryoji Noyori (63) rođen je 1938. u Kobeu, doktor je kemije, te od 1972. profesor na sveučilištu u Nagoyi.</p>
<p> K. Barry Sharpless (69) rođen je u Philadelphiji 1941., a doktorirao je kemiju na sveučilištu u Stanfordu 1968.</p>
<p> Knowles i Noyori podijelit će polovicu nagrade od 10 milijuna švedskih kruna, a druga će polovica pripasti Sharplessu. (AFP/Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Niko Bulić priznao da je Anita Dujić njegov tip žene</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Nakon što je pobijedila na izboru za Miss turizma svijeta, u srijedu je Anitu Dujić primio predsjednik Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić, istaknuvši svoje osobno zadovoljstvo što na izborima za miss pobjeđuju njegovi tipovi žena, Bulić je pozvao Anitu da pomogne turističkoj promidžbi Hrvatske. </p>
<p>»U Londonu će se od 12. do 15. studenog održati sajam turizma. Hrvatska će se predstaviti S pobjednikom Wimbledona Goranom Ivaniševićem o kojem će se snimiti poseban film u kojem će pozvati turiste da dođu u Hrvatsku. S obzirom da Goran neće moći biti u Londonu zbog turnira u Australiji, pozivamo Anitu da bude na našem štandu«, rekao je Bulić, dok je casting menadžerica Tihana Harapin-Zalepugin predložila da se u film o Goranu i Hrvatskoj uklope i kadrovi s izbora za Miss turizma. Ona je spomenula da je nakon Anitine pobjede moguće da se jedan od idućih izbora za miss turizma svijeta održi u Hrvatskoj. Bulić se složio s time rekavši da Hrvatska ima sve potrebne uvjete za takav izbor te je predložio da se vlasnik licence izbora John Sink pozove u Hrvatsku. </p>
<p>Uz svoje dojmove iz Kolumbije Anita je posebno istaknula kako su ljudi topli, dragi i uvijek nasmijani. Domaćine je, uz ljepotu, osvojila je i znanjem španjolskog. Tihana Harapin-Zalepugin je spomenula da je Anita od 61 kandidatice bila među favoritkinjama, a u jednim novinama je upravo njena slika bila najveća. »Velika je stvar u Kolumbiji pobijediti predstavnicu Venezuele s kojom je Anita ostala u finalu«, rekla je.</p>
<p>Anita je učenica trećeg razreda opće gimnazije u Trogiru, no zbog obaveza koje kao miss turizma svijeta ima, školovanje će nastaviti dopisno u Trogiru ili Zagrebu. Uz ostanak u manekenskim vodama najuspješnija hrvatska predstavnica na svjetskim izborima ljepote planira upisati studij jezika.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sharon Stone puštena iz bolnice</p>
<p>LOS ANGELES, 10. listopada</p>
<p> - Američka glumica Sharon Stone, koja je bila na liječenju u bolnici u San Franciscu od kraja rujna nakon što je doživjela lakše moždano krvarenje, napustila je proteklog vikenda bolnicu. 43-godišnja glumica nalazi se u svojoj kući sa suprugom Philom Bronsteinom i njihovim sinom Roanom, objavila je u utorak njezina glasnogovornica Cindi Berger u Los Angelesu. </p>
<p> »Željela bih zahvaliti svim obožavateljima za iskazanoj privrženosti i potpori. Zauvijek sam im zahvalna«, izjavila je zvijezda u priopćenju. </p>
<p> »Nije otkriven aneurizam prilikom dvije pretrage provedene u dva tjedna razmaka«, izjavila je Cindi Berger. </p>
<p> »Sharon Stone je potpuno netaknuta s neurološkog gledišta i neće imati restrikcija što se tiče osobnih i profesionalnih djelatnosti«, izjavio je doktor Michael Lawton, s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu. </p>
<p> Phil Bronstein odveo je svoju suprugu 29. rujna u hitnu službu nakon teških glavobolja. U bolnici su dijagnosticirali lakša unutarnja krvarenja. (H, P. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Odgođena premijera filma »Gangs of New York«</p>
<p>LOS ANGELES, 10. listopada</p>
<p> - Američki redatelj Martin Scorsese odlučio je odgoditi premijeru svojeg najnovijeg filma »Gangs of New York«, o počecima mafije u SAD-u, zbog terorističkih napada od 11. rujna i udara na Afganistan. </p>
<p> »Naša odluka o odgodi filmske premijere motivirana je činjenicom što se film događa u New Yorku tijekom građanskog rata i pobuna protiv novačenja sredinom šezdesetih godina 19. stoljeća, jednog od najtežih razdoblja američke povijesti«, rekao je on u priopćenju. »U svjetlu trenutnih događanja, odlučili smo iskazati suosjećanje i odgoditi premijeru do 2002. godine«. </p>
<p> S Leonardom DiCaprijem i Cameron Diaz, film u produkciji Miramaxa, trosatnog trajanja, trebao se prvotno početi prikazivati 21. prosinca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Umro redatelj Herbert Ross</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 10. listopada </p>
<p> - Američki redatelj Herbert Ross koji je, između ostalih filmova, režirao »Djevojku za zbogom« s Richardom Dreyfussom i »Ne daj se i pokušaj još jednom« s Woodyjem Allenom, umro je u utorak u New Yorku u 74. godini, priopćeno je iz bolničkog izvora.</p>
<p> Redatelj je podlijegao dugoj bolesti, izjavila je glasnogovornica bolnice »Lenox Hill« Zaida Lopez, ne navodeći druge detalje. </p>
<p> Rođen 13. svibnja 1927. u Brooklynu, Ross je karijeru započeo kao plesač i koreograf na Broadwayju, početkom pedesetih. Prvu filmsku koreografiju potpisuje za Premingerov film »Carmen Jones«, adaptaciju Bizetove opere s crnim glumcima, među kojima Dorothy Dandridge i Harry Belafonte, 1954. godine. </p>
<p> Ples je zauzimao važno mjesto u Rossovu djelu, od »Ljubavnika gospođe Fanny« iz 1975. do »Footloosea« iz 1984. godine, s Johnom Lithgowom i Kevinom Baconom u glavnim ulogama, preko »Životne prekretnice« (1977.) </p>
<p> Herbert Ross često je radio sa scenaristom Neilom Simonom, primjerice u »Sunčanim momcima« (1975.) s Walterom Matthauom. Režirao je filmove sa Shirley MacLaine i Juliom Roberts, Drew Barrymore i Whoopie Goldberg te Steveom Martinom. </p>
<p> Godine 1978. dobio je dvije nominacije za Oscara - za režiju i film »Životne prekretnice«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Vujić pozvao na slogu posvađane nakladnike </p>
<p>Sajam okupio više od 6.600 izlagača iz 105 zemalja s 400.000 knjiga / Gošća Sajma je Grčka / Iz Hrvatske sudjeluje 55 nakladnika / U sklopu hrvatskoga štanda postavljen multimedijalni projekt »Arboretum u Trstenu« </p>
<p>FRANKFURT, 10. listopada</p>
<p> - Na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu u srijedu je otvoren hrvatski štand na kojemu je izloženo oko dvije tisuće novijih naslova. Na nacionalnom i pojedinačnim štandovima, na oko 300 četvornih metara, izlaže 55 nakladnika. Prvo ih je bilo najavljeno 56, no zbog neslaganja s politikom programa hrvatskog štanda odustali su »Feral Tribune« i »Durieux«, a prijavio se još jedan nakladnik. Frankfurtski sajam nije mjesto za raspre, istaknuo je ministar kulture Antun Vujić otvarajući štand. »Mogu se voditi književne rasprave, ali bez natezanja ideoloških, političkih i drugih struna«, rekao je, dodavši kako »nam treba samo mir i suradnja«. Podsjetio je da je u prošle dvije godine za knjigu bilo izdvojeno 51 posto više novca nego prijašnjih godina. Ministarstvo želi ustrajati u tome nakon pada koji se knjizi u Hrvatskoj događao proteklih godina, naglasio je.</p>
<p> U sklopu hrvatskoga štanda postavljen je multimedijalni projekt »Arboretum u Trstenu«, koji poziva sve frankfurtske izdavače da pomognu u obnovi toga parka, stradalog u ratu i u prošloljetnom požaru. Prikazat će se i TV-film o Arboretumu, postavljena je izložba, a izloženo je i drvo stradalo u požaru.</p>
<p> Na prednjem zidu štanda postavljena je izložba »Hrvatski autori u svijetu«, a predstavlja hrvatske pisce čija su djela objavljivana izvan Hrvatske - od Marulića i Boškovića, preko Krleže, Ujevića i Kamova do Brešana, Šnajdera i Jergovića. Grafičar i ilustrator Dragutin Trumbetaš, koji godinama živi u Frankfurtu, izložio je svoje crteže, koje će izrađivati i na štandu.</p>
<p> Idućih dana na hrvatskom štandu održat će se, među ostalim, okrugli stol o hrvatskim piscima danas, znanstvena radionica Elisabeth von Erdmann-Pandžić i scenski prikaz berlinske kazališne skupine »Zmijska koža vjetra« zasnovan na Antologiji hrvatske poezije 20. stoljeća.</p>
<p>Najveće svjetsko okupljalište izdavača, Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu, otvoren je u utorak na večer s Grčkom kao počasnom gošćom svojega 53. izdanja. Sajam koji je okupio više od 6.600 izlagača iz 105 zemalja ove se godine odvija u ozračju nedavnih terorističkih napada na SAD. Osim što su pojačane mjere sigurnosti, tema terorizma, zbog čega bi zemlja počasna gošća mogla pasti u drugi plan, prisutna je i u govorima svečanog otvorenja.</p>
<p> Njemački kancelar Gerhard Schroeder nije došao na otvorenje zbog puta u SAD, no njemački ministar kulture Julian Niđa-Ruemelin prenio je njegove poruke o važnosti Sajma u promicanju vrijednosti dijaloga.</p>
<p> Izrazivši zadovoljstvo što je Grčka odabrana za ovogodišnju zemlju gošću Sajma, grčki predsjednik Konstantinos Stefanopulos rekao je da bi nakon Sajma Grčka, izolirana jezikom i zemljopisnim položajem, mogla biti bolje prepoznata u svijetu, osobito kada se zna koliki je njezin utjecaj na europsku književnost.</p>
<p> Sajam knjige omogućuje susrete različitih političkih koncepcija i ideologija i on kao takav mora biti mjesto mirne, a ne nasilne konfrontacije, rekla je gradonačelnica Frankfurta Petra Roth, dodavši da se ne smije dopustiti da organizirani teror to ikada promijeni.</p>
<p> Na sajmu će do 15. listopada biti izloženo gotovo 400 tisuća knjiga, od kojih su oko 99,5 tisuća nova izdanja. Najviše je izdavača iz Njemačke, te Velike Britanije i SAD, kojih je manji dio (tridesetak) odustalo od nastupa. Ugledna Nagrada mira njemačkih knjižara bit će uručena sociologu i filozofu Juergenu Habermasu. Sajam je prošle godine počeo izlagati strip, kojem je ove godine posvećen cijeli jedan paviljon, a znatno mjesto imaju i elektronski mediji, e-books i CD-romovi. U Frankfurtu i cijeloj Njemačkoj u idućih pet dana bit će više od dvije tisuće događaja vezanih uz Sajam knjige. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Popović i Lucić: Poziv koji to nije </p>
<p>FRANKFURT, 10. listopada</p>
<p> - Dva hrvatska nakladnika - »Feral Tribune« i »Durieux« - koji su zbog neslaganja s programom odbili nastupiti na hrvatskom štandu, izlažu svoje knjige na štandu njemačkoga PEN centra. Direktor »Dureiuxa« Nenad Popović objasnio je da se ni nakon djelomične promjene programa nije vratio na hrvatski štand jer ne želi izlagati na istome štandu gdje su ljudi poput Ante Stamaća i Ivana Aralice. </p>
<p> »Ante Stamać jedan je od najvećih zlotvora suvremene hrvatske književnosti, jer je 1996. održao referat u kojem je vodeće članove hrvatskog PEN centra usporedio s opasnim paucima koji gmižu po zdravom trsu hrvatske kulture«, rekao je Popović. Nakon sramotna djelovanja na čelu Društva hrvatskih književnika on ne može govoriti o suvremenoj hrvatskoj književnosti, istaknuo je Popović. Po njegovim riječima još jedan je razlog predstavljanje romana »Ambra« Ivana Aralice, »čovjeka koji je zagovarao humano preseljenje naroda u Bosni«.</p>
<p> Vujićev poziv nisam shvatio kao poziv, nego kao prijetnju, s obzirom na to da je rekao da oni koji ne sudjeluju na hrvatskom štandu rade to na svoju odgovornost, ističe Popović. »Mi na njemačkom štandu izlažemo na vlastitu štetu, jer nemamo pogodnosti kakve bismo imali da smo na hrvatskome štandu«, dodao je. </p>
<p> Urednik biblioteke »Feral Tribunea« Predrag Lucić složio se s Popovićevom ocjenom, napomenuvši da Vujićeva izjava nije bio poziv, nego pokušaj ravnoteže između dviju »krivih strana« za skandal. Mi nismo ni u kakvu skandalu i imamo pravo sebi ne napraviti uslugu, zaključio je Lucić. Iako neće biti službene promocije, kako je bilo planirano uoči sajma, Popović je novinarima predstavio najnovije izdanje - knjigu Tille Durieux »Mojih prvih devedeset godina«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kontroverzni kroatistički vademecum</p>
<p>Promocija iskorištena za polemiku s kritičarima Leksikona / »Nadamo se da svojim djelom nismo naštetili ni struci ni naciji, a ako smo što pogriješili, uvjeravamo vas da ćemo to popraviti« - kazao je jedan od autora prof. dr. Marko Samardžija</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Da smo sredina koja je u stanju od svega proizvesti polemike i skandale, posvjedočila je još jedna knjiga koja je u srijedu predstavljena hrvatskoj javnosti. Riječ je o »Leksikonu hrvatskoga jezika i književnosti« u nakladi izdavačke kuće »Pergamena«, koji je tek što se pojavio izazavao niz kontroverznih kritika. Pa umjesto da predstavljanje knjige bude mjesto na kojem će se na smiren i meritoran način progovoriti o njegovim ponajprije dobrim, ali i o manje dobrim stranama, predstavljanje rečene knjige nenadano se pretvorilo u polemiku s kritičarima koji Leksikon nisu ocijenili previše pozitivnim ocjenama.</p>
<p> Govoreći, naime, uvodno o samoj koncepciji knjige i odrednicama koje je slijedila, vlasnik nakladničke kuće »Pergamena«, koji je objavio Leksikon, i autor njena književnog dijela Ante Selak nepotrebno se upustio u obračun s, kako je rekao, »talibanski nahuškanom novinarkom 'Jutarnjeg lista'«, koja je Selaku zamjerila stil suprotan leksikografskom pisanju natuknica i nepoznavanje zadanoga žanra, upozoravajući na neprimjerene natuknice o Krleži, Dragojeviću, Franičeviću i dr. Pokušavajući odgovoriti na te i slične tvrdnje, Selak je publiku, koja to na promociji nije očekavila, zamorio predugim citatima za i protiv, a sam žamor u zbunjenom gledalištu prekinuo je tu posve nepotrebnu tiradu.</p>
<p>O značenju i važnosti jezikoslovnog dijela Leksikona i naporima autora prof. dr. Marka Samardžije meritorno je govorio prof. dr. Stjepan Damjanović. On je podsjetio da uspješnost takvih knjiga ovisi o odabranim kriterijima i dosljednosti njihove primjene. A ova je knjiga ponajprije mišljena za maturante, da bi se kasnije kako se širila sve više udaljavala od početnih kriterija. Pohvalio je korektno pisanje o značajnim autorima i jezičnim pojmovima, bogat slikovni materijal koji donosi niz javnosti nepoznatih naslovnica te bogatstvo jezikoslovnih dokumenata, pitajući se ipak je li taj dio metodološki opravdan. No, definitivnu ocjenu Lekskona dat će svi oni koji će se njime u budućnosti služiti, a on će biti vrijedan toliko koliko smo u njemu našli traženih podataka - zaključio je prof. dr. Damjanović.</p>
<p>Recenzent Stijepo Mijović Kočan obrazložio je da je knjiga mišljena kao kroatistički vadamecum i nije usmjerena stručnoj javnosti, nego mladim ljudima koje će uputiti na cjelinu hrvatskoga jezika i književnosti, a upućeni joj prigovori, poput neujednačene literature i nedostatak recentnih imena hrvatske književnosti, bit će u idućem izdanju otklonjeni.</p>
<p> »Pokušali smo rekonstruirati cjelinu kroatistike u nastavnom, stručnom i nacionalnom smislu«, kazao je autor uglavnom hvaljena jezičnog dijela prof. dr. Marko Samardžija. Objasnio je da im je nakana bila na jednom mjestu objediniti sve ključne događaje koji su djelovali na razvoj hrvatskoga jezika i književnosti. »Nadamo se da svojim djelom nismo naštetili ni struci ni naciji, a ako smo što pogriješili, uvjeravamo vas da ćemo to popraviti, ali ćemo i tada sasvim sigurno griješiti«, zaključio je prof. Samardžija.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Moulin Rouge« ili »La Boheme«?!</p>
<p>Film »Moulin Rouge« Baza Luhrmanna mješavina je melodramatike opernog libreta, strastvenosti francuskih vodvilja i agresivnosti modernih spotovskih songova / Nicole Kidman atraktivnog izgleda i Ewan McGregor svestranog talenta - nositelji su filmske radnje i zapleta</p>
<p>Vatreni can-can, s opernim srcedrapateljnim zapletom, ali u ritmu moderne glazbe - tako bismo otprilike mogli opisati ispremiješane stilove i događanja u »Moulin Rougeu«, razglašenom spektaklu Baza Luhrmanna koji u naša kina stiže popraćen glamuroznim publicitetom.</p>
<p> Atraktivna priča o rađanju francuskoga vodviljskog teatra, s još uvijek glasovitim Moulin Rougeom, kao jednim od zaštitnih znakova Pariza, te velike glumačke zvijezde Nicole Kidman i Ewan McGregor bili su dovoljno jak poticaj kompaniji Fox da pokrene zamašnu propagandnu kampanju u korist ovoga filma. Pri tome su iskorištena sva sredstva, od več spomenutih francuskih tradicionalnih slabosti prema Moulin Rougeu do privatnog života glavnih glumaca. Čini sa da, unatoč velikom trudu, sve to ipak nije pomoglo filmu, od kojeg publika mnogo više očekuje nego što na kraju dobije.</p>
<p> U pretjeranoj želji da bude inovativan tako što će klasičnu teatarsku dramaturgiju pretočiti u moderan filmski izraz, australski scenarist i redatelj Baz Luhrmann pomiješao je mnogo toga, često nepotrebno pretjerujući u svojoj razigranosti. Tako nismo uvijek sigurni je li on doista želio raditi priču o Moulin Rougeu ili je cijelo vrijeme mislio na znamenitu operu La Boheme, ali uz modernu glazbenu pratnju zvukova svojega naraštaja. </p>
<p> Redatelj Luhrmann priznaje da nije želio govoriti samo o jednome, kratkom razdoblju pariške opscene prošlosti, nego dati cjelovitu sliku raskalašnosti dvadesetoga stoljeća, u kojem su ponekad dominirali strastvenost, putenost, zabranjene ljubavi i umjetnička egzaltiranost. U takvoj can-canovskoj dramaturgiji pretjerivanja s razbarušenim osjećajima i forsiranom patetikom, Luhrmann se udaljio od početne zamisli Moulin Rougea, približavajući se današnjim zbrkanim odnosima i nedorečenim umjetničkim izričajima, kako emotivnim tako i kreativnim, pa njegovi junaci kao da ne znaju gdje su - možda u čuvenoj pariškoj »vjetrenjači« ili hladnoj atmosferi talijanske opere, ili možda u drogiranom, raspusnom okružju Studio 54 u New Yorku. Događanja se isprepliću spotovskim ritmom, čime samo potvrđuju redateljevu od prije prepoznatu spretnost i sklonost miješanju starih tema u novim, suvremenim situacijama.</p>
<p> Tako je film »Moulin Rouge« mješavina svega i svačega, neka vrsta spretno iskorištenih citata, kako klasičnih odrednica francuskog vodvilja, talijanske opere, engleskog rocka i američkog mjuzikla, tako i filmskih izvora od najstandardnijih »Moje pjesme, moji snovi« ili »Muškarci više vole plavuše«, preko onih dojmljivih filmskih zapisa poput pjevačkih superiornosti Judy Garland i Barbre Streisand do filmskih »ludovanja« Boba Fossa (»Cabaret« i »All That Jazz«) ili Martina Scorsesea (»New York, New York«), pa i najnovijeg mračnog stila mjuzikla Larsa Von Triera.</p>
<p> Nicole Kidman je u naslovnoj ulozi lijepa, fatalna, nesretna i neodlučna. Bez previše pjevačkih i s gotovo minimalnim plesačkim sposobnostima, Nicole ispunjava zadatak, dok je Ewan McGregor šarmantan, zavodljiv, uvjerljiv, izvrstan, pa on sa svojim ne samo glumačkim nego i pjevačkim umijećima doslovno nosi cijeli film. gostovanja</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koncert dua Horvat-Dunjko i Dejanović </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Ugledna hrvatska sopranistica Lidija Horvat-Dunjko, docentica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, i gitarist Saša Dejanović iz Banje Luke, koji živi i radi u Madridu, nastupit će 25. listopada u znamenitom teatru Colon u Buenos Airesu u sklopu svoje turneje koja će obuhvatiti Španjolsku, Čile, Argentinu i Urugvaj. Tim povodom umjetnici su održali 9. listopada u ciklusu »Utorkom na večer« Hrvatske glazbene mladeži u Muzeju Mimari promotivni koncert s programom koji su pripremili za tu turneju. Umjetnička suradnja toga zanimljivog dua, koja potječe još od njihovih zajedničkih studentskih dana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, urodila je uspješnim nastupima u zemlji i inozemstvu te pozivom na ovu atraktivnu turneju na kojoj će izvoditi skladbe Sora, Caldare, Glucka, Schuberta, Ginastere, de Falle, Delibesa, Hatzea i Miletića. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Buenos Aires okom Augusta Frajtića </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U Galeriji zagrebačkoga Fotokluba otvorena je izložba knjige fotografija spomenika Buenos Airesa, koje su ugledale svjetlo dana pola stoljeća nakon što ih je izradio hrvatski emigrant u Argentini August Frajtić. Knjigu čini 120 fotografija kamenih i brončanih spomenika Buenos Airesa, koje je 1950. u znak zahvalnosti prema Republici Argentini načinio bankovni službenik August Frajtić (1902.-1977.). Budući da je nakon Drugoga svjetskog rata Argentina pružila utočište brojnim hrvatskim političkim iseljenicima, Frajtić je u povodu 150. godišnjice Republike Argentine namjeravao tiskati knjigu fotografija »Piedra y bronce«. No zbog političkih previranja, koja su tada zahvatila tu državu, knjiga nikada nije tiskana. Ipak, jedna je hrvatska iseljenička obitelj sačuvala njenu maketu, pa je ona prije dvije godine, zahvaljujući tajniku zagrebačkoga Fotokluba Vlatku Loziću, dopremljena u Hrvatsku. Tako je knjiga Frajtićevih fotografija nakon 50 godina zaborava svoje mjesto našla u Zbirci hrvatske fotografije u Fotoklubu Zagreb. August Frajtić rođen je 1902. u Bileći, a umro je 1977. u Buenos Airesu. Do emigracije u Argentinu nakon Drugoga svjetskog rata živio je u Zagrebu i bio je bankovni službenik i dugogodišnji tajnik Fotokluba Zagreb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U susret Triennalu keramike malog formata</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - »U susret Trieannalu - Keramika malog formata« naziv je izložbe keramičkih ostavaraja 27 članova ULUPUH-ove sekcije za keramiku, staklo i porculan, kojom se ta nacionalna udruga na specifičan način priprema za Triennale male keramike u Zagrebu - tradicionalnu međunarodnu priredbu što će se po šesti put održati najvjerojatnije tijekom iduće godine. Izložba se otvara u četvrtak u 19 sati u Galeriji ULUPUH, Tkalčićeva 14, a odabir za izložbu obavio je žiri u sastavu: mr. Stanko Staničić, kustos, Mirjana Rajković, keramičarka, i Stanko Špoljarić, kustos. U povodu izložbe Stanko Špoljarić piše među inim da svima jednako ne leži oblikovanje djela u formatu ograničenih dimnezija, no to uvijek može biti izazov. I to u smislu sažimanja karakterističnog iskaza, ali i upuštanja u avanturu novog kada se stvoreno uklapa u zadanost fizičke veličine djela jer puko mehaničko smanjivanje već dosegnuta autorskog oblika ne daje nužno zadavoljavajući rezultat. Svjesni su toga i autori koji su se odazvali pozivu organizatora predstavivši se recentnim djelima. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Šuker: »Bokšiću treba zabraniti igranje u klubu nakon 1. travnja!«</p>
<p>»Dva puta su nas Bokšićevi golovi odveli na SP, ali imao je peh i nije osjetio slavu igranja u Francuskoj, pa mu sad treba zabraniti igranje u klubu nakon 1. travnja, nek' čeka Japan!« / »Bilo je prekrasno u subotu u Maksimiru, toliko zajedništva već dugo se nije osjetilo u ovoj zemlji. Svi smo disali istim plućima, i navijači i igrači. Za Hrvatsku«, kaže Davor Šuker, koji je ovaj put na klupi bio najžešći navijač naše reprezentacije protiv Belgije</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U subotu su Robert Prosinečki, Robert Jarni i Davor Šuker izborili svoj treći nastup u završnici nogometnoga SP! Prvi su put bili s reprezentacijom bivše države u Italiji 1990. godine, prije četiri godine doveli su Hrvatsku do bronce u Francuskoj, u Japanu će se zacijelo i oprostiti od nacionalnoga dresa.</p>
<p>Ovaj put je Šuker utakmicu odgledao s klupe, nogometaš čiji su nas zgodici nebrojeno puta dovodili u euforično stanje, protiv Belgije je bio najglasnijim navijačem reprezentacije!</p>
<p>• Možete li usporediti osjećaje dok ste spoznavali da ćete igrati na SP, ovo će vam biti treći nastup?</p>
<p>- Ipak je najljepše bilo uoči Francuske, to je bilo prvo naše prvenstvo, prvo hrvatsko prvenstvo! Italije se skoro ni ne sjećam, bio sam tamo pravi turist, samo sam popunjavao broj. A ovome bih svakako dodao i zlato sa omladinskoga SP 1987. u Čileu, iako je to bilo u dresu reprezentacije bivše države, ipak je najviše nas iz Hrvatske igralo u toj momčadi. I tamo je počelo, s Mirkom Jozićem, sad će u Japanu, nakon 15 punih godina, završiti! To je jedna prekrasna nogometna i životna priča, kao da mi je pisac najljepših bajki napisao scenarij karijere.</p>
<p>O subotnjoj utakmici naš najbolji strijelac, osvajač »Zlatne kopačke« na SP u Francuskoj, kaže:</p>
<p>- Vratilo nam se sve što smo godinama mukotrpno ulagali, sve što smo pošteno dali nogometu, sad nam je taj nogomet vratio! I nakon promašenih šansi, nakon onog 11-erca, ipak smo zabili gol 15 minuta prije kraja. I to ga je baš Bokšić zabio, dva puta su nas njegovi golovi odveli u elitu. Šteta je što nije okusio slavu u Francuskoj, imao je neviđeni peh i ne zna kakav je divan osjećaj bio slušati hrvatsku himnu na tom natjecanju! Stoga smo Bokšiću poslije utakmice u svlačionici odmah rekli da poslije 1. travnja uopće ne igra nogomet, nego da se čuva za Japan, kaže Šuker i nastavlja:</p>
<p>- Da kojim slučajem nismo izborili nastup u Japanu, bio bi to totalni mrak za hrvatski nogomet! I ovako je malo svijetlih tonova i previše »prodavanja magle«, neuspjeh u ovim kvalifikacijama definitvno bi »ugasio svjetlo« nad našim nogometom. Uostalom, spoznaja da nas nije bilo na EP umnogome je umanjila cijenu naših nogometaša. A sad se opet vraćamo na veliku scenu i ovo treba svima biti golemi poticaj za daljnji rad. U Savezu, u klubovima, mora se znatno bolje iskoristiti ovaj uspjeh nego uoči SP u Francuskoj, poglavito ljudi u marketingu moraju dobro oploditi sjajan reprezentativni rezultat. U Hrvatskoj će uvijek biti nadarenih nogometaša, ali treba znati raditi s njima. Pa prenesimo formulu rada iz neke zemlje, recimo iz Francuske koja u svim kategorijama ima sjajne momčadi! U redu, ne možemo ulagati kao Francuzi, ali uložimo deset puta manje i imat ćemo približne rezultate, uvjeravam vas u to, jer Francuzi nemaju takve talente kao mi, nitko ih nema, možda Brazil. Ali, s talentima treba ra-di-ti!</p>
<p>• Obično ste vi na utakmicama poput ove protiv Belgije bili čovjekom odluke. No, sad ste bili gledatelj s klupe, zapravo najžešći navijač, tjerali ste s aut-crte zadnjih 20-ak minuta suigrače naprijed! Kako ste proživljavali svu tu neizvjesnost?</p>
<p>- Teško, strahovito teško. I sigurno nikad neću biti trener, to sam definitivno odlučio u subotu navečer. Zamislite, sjedim na klupi i nikako ne mogu pomoći, to je bio pravi užas! Igrao sam s njima izvan terena i upravo je to zajedništvo strahovit adut ove reprezentacije. Sjetite se i Roberta Prosinečkog na SP u Francuskoj, nije mu bilo lako na nekim utakmicama kad je bio na klupi, ali je poslije Rumunjske i Njemačke prvi uletio na travnjak da bi podijelio radost s nama! I zato me smetaju te naše podjele, »stari i mladi«, pa »sjever i jug«, ti sitni mali interesi nas unazađuju. Zato je bilo divno vidjeti ozračje na maksimirskom stadionu protiv Belgije, toliko je zajedništva bilo u zraku, svi smo disali istim plućima. Za Hrvatsku! I tako treba uvijek biti, ako nacionalna reprezentacija i izgubi i dalje je treba bodriti. Jer je naša, samo naša!</p>
<p>• Kako ste se osjećali kad Prosinečki nije iskoristio 11-erac?</p>
<p>- Uh... Svi smo bili sigurni da će ga zabiti! Možda smo prerano slavili, možda su i one baklje koje su bile ubačene na teren nakon dosuđivanja 11-erca dekoncentrirale Robija, očito je i publika bila presigurna u taj gol. Znam kako se Robi osjećao prije »penala«, jer je i meni tako bilo kad sam ga izvodio protiv Rumunjske na SP u Francuskoj. I to dva puta! Na žalost, on nije pogodio, milimetri su ga dijelili... I poslije dvoboja je Robi sigurno bio najsretniji čovjek u zemlji, jer da nije bilo Bokšićeva gola sigurno bi se javila razna zločesta pitanja. Ali, budite sigurni da Robiju nitko od suigrača ne bi baš nimalo zamjerio, mi smo jedna obitelj i znamo da je on više od svih nas u svome Maksimiru želio zabiti taj gol!</p>
<p>»Ni igranje u Hrvatskoj nije isključeno iz mojih kombinacija«</p>
<p> Jesen prolazi, a Davor Šuker još uvijek nema klub! </p>
<p>• Hoćete li uskoro potpisati ugovor s nekim klubom? Želja vam je otići na SP, ali to će biti neizvedivo ako ne budete igrali?</p>
<p>- Svjestan sam svega, baš sam u ponedjeljak razgovarao s izbornikom Jozićem i sve smo dogovorili. Izgubio sam, u igračkome smislu, nekoliko mjeseci stvarajući projekt »Nogometne akademije«, ali sad ću se opet sasvim posvetiti igranju. Bit ću ovoga vikenda u Njemačkoj, na utakmici Bayern - München 1860, nakon toga putujem u London, pa u Španjolsku. Eto, do kraja ovoga mjeseca svakako će biti novih informacija, a jedino je za sada sigurno da ću početkom studenoga igrati u Buenos Airesu na oproštaju svoga prijatelja Diega Maradone! I ponosan sam što sam dobio poziv za tu gala-utakmicu.</p>
<p>• Dakle, karijeru namjeravate nastaviti ili u Njemačkoj, ili u Engleskoj, ili u Španjolskoj? A postoji li mogućnost povratka u Hrvatsku?</p>
<p>- Dodajmo još da imam i spektakularnu ponudu iz jedne sjevernoafričke države. I Japanci se zanimaju, zvali su me ljudi iz Kawasakia. Sa svakime ću popričati, pa ću na kraju odlučiti gdje ću igrati do SP. Povratak u Hrvatsku? Pa nije ni to isključeno! Nikad se ne zna, posebno zato jer imam veliku želju završiti karijeru doma. A odgovaralo bi mi i zbog projekta »Nogometne akademije«...</p>
<p>Hoće li, eto, Šuker zaigrati opet u Dinamu? Teško je u to vjerovati. A vjerojatno se ne bi ni uklopio u »maksimirski projekt«, rekli bi Dinamovi »stručnjaci« da je - prestar. Kod njih još uvijek igraju stari i mladi(!?), a ne dobri. Kad takvih (dobrih) gotovo da ni nema... P. J. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Iz HNS-a: »Nastavlja se uzbudljiva sportska avantura«</p>
<p>Predsjednik Fife Sepp Blater čestitao na plasmanu Hrvatske na nogometno SP / U petak će se znati suparnik mladoj reprezentaciji u dokvalifikacijama za nastup na EP</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Za hrvatski nogomet, u svekolikom zanosu zbog plasmana reprezentacije na SP 2002. u Japanu i Koreji, nije nebitno što se događa s mladom reprezentacijom, dakle igračima do 21 godine. U petak će se u Pragu u povodu izvanredne skupštine Uefe, kojoj će nazočiti i Vlatko Marković, predsjednik HNS i glavni tajnik i Zorislav Srebrić, glavni tajnik, izvlačiti parovi osmine finala prvenstva Europe. Pobjednici tih osam parova bit će sudionici EP iduće godine, nepoznato je još u kojoj zemlji.</p>
<p>Izabranicima Martina Novoselca, koji su kvalifikacijsku utrku završili kao drugoplasirani iza Belgije, mogući su suparnici isključivo pobjednici devet kvalifikacijskih skupina. Redom su to Švicarska, Portugal, Češka, Turska, Ukrajina, Belgija, Francuska, Italija i Engleska. Utakmice su na rasporedu 10. i 14.studenoga, a kandidaturu za domaćinstvo je među prvima istaknuo Split, koji nije i jedini kandidat. </p>
<p>Uzgred, u HNS-u je već usvojena Srebrićeva terminologija komuniciranja u kojoj dominira japanska riječ »omedeto« (čestitam) i »arigato« (doviđenja). Srebrić je izgovarao »omedeto« kad je hvalio medije zbog bitnog doprinosa cjelokupnoj atmosferi na maksimiskom stadionu prigodom susreta Hrvatska - Belgija. No, neki tekstovi izvan konteksta očekivane afirmativnosti, pridodao je Srebrić, bit će jedna od točki rada (!?) sjednice IO HNS polovinom idućeg tjedna. Baš nas zanima s kakvim posljedicama i je li to uopće vrijedno gubitka vremena?</p>
<p>Srebrić je informirao da je za subotnju utakmicu prodano 29. 998 ulaznica, od čega je zarađeno 2.499.992 kune.</p>
<p> HNS-u je na plasmanu na SP čestitao i Sepp Blatter, predsjednik Fife:</p>
<p>- Plasirajući se na SP drugi put za redom, nastavlja se uzbudljiva sportska avantura koja je dovela hrvatsku reprezentaciju do osvajanja brončane kolajne 1998. godine. I ovaj plasman odražava jačinu nogometa u Hrvatskoj, kao i konstantnost njegove nazočnosti na najvišoj razini od vremena stjecanja samostalnosti vaše zemlje.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Za 27 najboljih Olimpijske su igre već počele</p>
<p>Od svih koji su u prvom krugu ušli u Olimpijski program, u Ateni se očekuje borba za medalje / Duji Draganji ni 10. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki nije donijelo status A-stipendista</p>
<p>ZAGREB, 19. listopada</p>
<p> - »Rekli smo da ćemo 2001. godine startati s Olimpijskim programom za Atenu i to, eto, sada i činimo«, rekao je slavodobitno predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel, u srijedu uoči potpisivanja ugovora s potencijalnim olimpijskim kandidatima. Kriterije prema kojima su iste dodjeljene pojasnio je, pak, glavni tajnik HOO-a, Andrija Mijačika:</p>
<p>- Još se ne znaju kriteriji i norme za nastup na Olimpijskjim igrama u Ateni 2004. godine, pa smo stipendiste odredili na temelju ovogodišnjih rezultata i nastupa na velikim natjecanjima. Od svih koji su u ovom prvom krugu ušli u Olimpijski programa u Ateni se očekuje borba za medalje! Ova sredstva trebaju našim najboljim sportašima, prije svega, osigurati dodatne uvjete za pripreme. Treba, međutim, reći da je ovo program u koji će se ulaziti, ali iz kojeg će se i izlaziti pokaže li se da netko ne ostvaruje očekivane rezultate. Jasno, kada netko ispuni olimpijsku normu automatski postaje evidentan kandidat za odlazak u Atenu i dobija stipendiju u skladu s time. </p>
<p>Prema Mijačikinim riječima ovaj program se nadopunjuje s Programom praćenja perspektivnih sportaša za što su najbolji dokaz Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić, koje su izrano iz potonjeg ušle u Olimpijski program.</p>
<p>U 2001. godini za Olimpijski program će, inače, biti izdvojeno 4 milijuna kuna, a osim stipendija u tom su iznosu još i dodatne pripreme i natjecanja, doping kontrola, testiranje, dopunska prehrana i vitaminizacija, te oprema i rekviziti. Sam iznos stipendije prokomentirao je najbolji hrvatski plivač, Gordan Kožulj:</p>
<p>- Za naše uvjete to su značajna sredstva. Meni će, primjerice, u potpunosti pokrivati troškove masaže, vitaminizacije i korištenja auomobila, što sam dosad plaćao iz vlastitog džepa. Uz sponzorska sredstva, mogu reći da sam sada potpuno »pokriven«.</p>
<p>Stipendisti HOO-a podijeljeni su na potencijalne A-kandidate (dobivaju 5000 kuna bruto) i potencijalne B-kandidate (3000 kuna bruto) i upravo je ta podjela već izazvala prve prijepore. To se prije svega odnosi na slučaj plivača Duje Draganje, kojem ni 10. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki nije donijelo status A-stipendista. Riječ je o evidentnom propustu koji svakako ne pokriva Mijačikino objašnjenje o tome da »juniorski rezultati, koliko god fantastični bili, ne mogu biti kriterij za dobivanje olimpijske stipendije«. Naime, Draganja jest trostruki juniorski prvak Europe, no njegovi rezultati na 50 i 100 metara slobodno, te 50 metara leptir izuzetno su vrijedni u apsolutnom smislu. O tome da su »američkom studentu« Draganji stipendijska sredstva neusporedivo potrebnije nego li, primjerice, stolnoteniskom profesionalcu Zoranu Primorcu, ne treba ni govoriti. Uočljivo je, također, da na popisu zasada nema ni jednog sportaša iz momčadskih sportova, no ovaj se program, kako je pojašnjeno, trenutno i ne bavi reprezentacijama, već samo pojedincima i njihovim pripremama.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Changu 11. okršaj protiv Ivaniševića</p>
<p>BEČ, 10. listopada</p>
<p> - U okršaju 1. kola 800.000 američkih dolara vrijednom dvoranskom ATP turniru tenisača »CA Tennis Trophy« Goran Ivanišević je čak 11. put igrao protiv Amerikanca Michaela Changa. Sa 6-5 u međusobnim okršajima poveo je 29-godišnji Amerikanac, nakon dva sata i tri minute slavio je sa 6-7 (5), 6-3, 6-3.</p>
<p>Nizak postotak ubačenog prvog servisa uskratio je Ivaniševiću veći broj izlazaka na mrežu, a rastrčani Chang s osnovne linije tjerao je 30-godišnjeg Splićanina na udarac više, koji bi poglavito u drugom i trećem setu odlazilio van terena. Živcirao se wimbledonski pobjednik, zaslužio dvije opomene zbog bacanja reketa.</p>
<p>- Nevjerovatno kvalitetno je odigrao posljednja dva seta, komentirao je Ivanišević i pridružio se Jevgeniju Kafeljnikovu i Gregu Rusedskom, koji su također poraženi, u kritikama spram loptica i terena:</p>
<p>- Lopte su vrlo spore, a nakon tri gema postale su užano velike, s puno »kose« na sebi, nisu htjele nigdje ići.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Ulihrach - Kafeljnikov (1) 7-6 (6), 6-3, Chang - IVANIŠEVIĆ (5) 6-7 (5), 6-3, 6-3, Haas (6) - Golmard 3-0 predaja, Koubek - Vanek 4-6, 6-3, 6-2, Novak - Rusedski 6-2, 6-2, Kratochvil - Hrbaty 7-6 (6), 7-5. </p>
<p>I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ergotić čeka, Ćulibrk i Vuković suspendirani</p>
<p>OSIJEK, 10. listopada</p>
<p> - Hrvatska atletika još nikad nije postigla tako zapažene rezultate kao ove godine, što može biti temelj strategije za uspješan nastup na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine, naglašeno je na konferencije za novinare Izvršnog odbora HAS-a u Osijeku, kojoj su nazočili predsjednik Luciano Sušanj, glavni tajnik Milan Orešković i izbornik Žarko Martinek. Jednodušna ocjena da naši atletičari i atletičarke još nikad od osamostaljenja nisu postigli na velikim priredbama takve uspjehe kao ove godine potkrijepljena je nizanjem rezultata Hrvata na Svjetskom prvenstvu, Mediteranskim igrama i Europskom juniorskom prvenstvu. Daljnje jačanje infrastrukture za vrhunsku atletiku, sada je najbitniji cilj čelništva HAS-a. </p>
<p>Izvršni odbor je raspravljao i o tri »slučaja«. Siniša Ergotić, optužen za uzimanje nedopuštenih sredstava na Mediteranskim igrama, nije suspendiran jer IO nije želio prejudicirati ishod procesa koji je u tijeku. Hrvatski olimpijski odbor je, naime, zatražio da se Ergotića oslobodi odgovornosti jer je pozitivan na doping-testu bio zbog proceduralne pogreške liječnika reprezentacije. Izvršni odbor je razmatrao i prijave protiv Ljiljane Ćulibrk i Ivana Vukovića, pa su oboje suspendirani i proslijeđeni Disciplinskoj komisiji HAS-a.</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marko Popović donio pobjedu Zadru</p>
<p>NOVO MESTO, 10. listopada</p>
<p> - Na otvaranju Eurolige zlata vrijedna 94-91 (40-54) pobjeda košarkaša Zadra protiv Krke na gostovanju u Novom Mestu i još zlatnija je trica Marka Popovića u posljednjoj sekundi susreta. </p>
<p>Međutim, nije sve izgledalo bajno u prvom dijelu susreta kojeg su domaćini zaključili vodstvom 54-40. No, kad su Zadrani posložili obranu, krenuo ih je šut vanjskih pozicija, odnosno Robinson i Marcelić nastavili su uspješan niz iz prvoga dijela, ali su, čini se, presudne bile dvije trice Tomislava Ružića, potom dvije Marka Popovića i Zadar je počeo graditi put ka pobjedi. </p>
<p>• Dvorana Leona Štuklja</p>
<p>KRKA TELEKOM - ZADAR 91-94 (28-19, 26-21, 17-26, 20-28)</p>
<p>KRKA TELEKOM: Anzulović, Gnjidić 5, Skelin 13, Lakovič 31, Jelesijević 4, Davison 6, Grum 16, Drobnjak, Mirković, Kapin, Šamanić 16, Mihajlović.</p>
<p>ZADAR: Vladović, Popović 24, Robinson 24, Perinčić 1, Vrsaljko, Špralja, Marcelić 24, Banić, Ružić 6, Oduk 16, Grgat. </p>
<p>SUCI: Sudek (Češka), Lopes (Portugal), Thiari (Italija). GLEDATELJA: 2000 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebu pobjeda usprkos slabostima</p>
<p>Iako nogometaši Zagreba nisu bili rastrčani kao inače, to je bilo dovoljno za uvjerljivu pobjedu protiv vinkovačke momčadi</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U Kranjčevićevoj ništa novo, nogometaši Zagreba opet su slavili uvjerljivu pobjedu. Sa 3-0 (1-0) položili su na leđa solidnu Cibaliju i može se zaključiti da smo ponovno gledali raspjevani i nadahnuti Zagreb. No, ovog puta je momčad iz Kranjčevićeve ipak djelovala usporenije nego u prethodnim utakmicama. </p>
<p> Počelo je u dosta miroljubivom tonu, s time da su Vinkovčani svojim rasporedom pokazali da se nisu došli braniti, nego nadigravati. Ipak, budući da se razlika u kvaliteti očitovala, bilo je logično da domaći ipak odu na odmor s prednošću. Ostvarili su ju tek u 45. minuti, nakon akcije Olić - Bulat, da bi onda Franja u trku, udarcem po zemlji vanjskih dijelom stopala loptu majstorski skrenuo u mrežu.</p>
<p>U nastavku je u nekoliko navrata vratar Zagreba Vasilj pokazao svoje velike vrijednosti, i može se reći da je on sačuvao Zagreb od velikog pritiska Vinkovčana. Kako je vrijeme prolazilo, isplivavale su na površinu neke Zagrebove slabosti u ovoj utakmici, neravnopravno postavljanje u obrani, pa onda izostanak tečnosti igre između zadnjeg, srednje reda te napada. Bilo je tu mnogih soliranja, a u kolopletu takvih zbivanja, najprije Hasančić, a onda Franja zaokružili su ovu utakmicu.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - CIBALIA 3-0 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 7,5 - Bulat 6,5, Osibov 6,5, Stavrevski 6,5, Verhas 6,5 - Poldrugač 6,5 (od 66. Čačić -), Duro 6,5 - Lovrek 6,5 (od 57. Brnjić 6), Hasančić 6 (od 76. Šabić -), Franja 7,5 - Olić 7,5</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5 - Dabro 5,5, Pernar 6,5, Lučić 6, Tkalčević 6 - Grgić 5,5 (od 60. Karabogdan 5,5), Drnasin 5,5 (od 46. Ratković 6), Pavličić 6,5, Antić 6 - Bartolović 6, Meštrović 5,5 (od 46. Križanović 5,5)</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6,5. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Franja (45), 2-0 Hasančić (75), 3-0 Franja (82).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavličić, Križanović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir VASILJ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Okrnjeni »dragovoljci« iščupali pobjedu</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u srijedu su, u krnjem sastavu, uspjeli iščupati pobjedu na svome terenu u prvenstvenoj utakmici protiv Čakovca, slavivši sa 2-1 (1-1). Domaći trener Simunić ovom prilikom nije mogao računati na čak četvoricu standardnih igrača prve postave - Katulića, Andračića, Bisakua i Petrovića. Hucika je u 31. minuti snažno opalio prema vratima, Miletić je loptu izbio s gol-crte, ali samo do Kelemena, koji ju je zakucao u mrežu. Mirniji odlazak na odmor domaćima je osigurao Fumić pogotkom u 41. minuti. Pobjedu domaćima osigurao je Marin Lalić tri minute prije kraja.</p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - ČAKOVEC 2-1 (1-1)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6 - Bošnjak 6; Kurtović 6, Fumić 6,5 - Lamešić 7, Kralj 6,5, Maglica 6,5 (od 75. Dujmović 5), Miletić 7; Lalić 7,5 - Gulić 6 (od 55. Kozniku 7), Petričević 6 (od 70. Matko 6,5)</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 5,5 - Ivica 5,5, Karabatić 5,5, Škopljanac 5,5, Hucika 6 - Bubek 6 (od 61. Dedaj 6), Kovačić 6 (od 29. Škaričić 6), Mužek 6,5, Kelemen 7 - Ribić 6 (od 46. Nosek 6), Domjanić 6</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 6,5. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Kelemen (29.), 1-1 Fumić (41.), 2-1 Lalić (87.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Gulić, Dedaj</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin LALIĆ </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Marsonia nadigrala TŠK</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 10. listopada</p>
<p> - U svom drugom domaćem nastupu na klupi Marsonije, novi trener Brođana Miroslav Buljan uknjižio je i drugu uzastopnu pobjedu, ovoga puta protiv TŠK-a iz Topolovca s 3-0 (1-0). Admir Alić je u 37. minuti doveo domaće u vodstvo od 1-0. U 40. minuti Anđelko Kvesić izveo je kazneni udarac koji je pročitao domaći vratar Stojkić i obranio. Na 2-0 je u 55. minuti iz slobodnog udarca povisio Josip Markovinović, a konačni rezultat postavio je Danijel Cesarec u 74. minuti iz solo-akcije. </p>
<p>l Stadion uz Savu </p>
<p>MARSONIA - TŠK 3-0 (1-0)</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 7 - Rosandić 6,5, Barišić 6, Sesar 7 - Petrović 6, Gašpar 6, Mujčin 6,5 (od 69. Cesarec 6,5), Ostojić 6, Bilokapić 6 - Alić 7,5 (od 77. Mašić -), Markovinović 6 (od 64. Tomas 6).</p>
<p>TŠK: Dolenčić 6,5 - Kukić 6, Tomčić 5,5, Kunert 5 - Dobranić 5, Klarić 6, Garba 6 (od 73. Šeperac -), Kovačević 5, Bizjak 5,5 - Lovreković 6,5, Kvesić 5.</p>
<p>SUDAC: Strunje (Split) 6. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Alić (37.), 2-0 Markovinović (55.), 3-0 Cesarec (74.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mujčin, Stojkić, Alić, Petrović, Kunert, Tomčić, Bizjak</p>
<p>CRVENI KARTONI: Kunert (drugi žuti - 71.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Admir ALIĆ.</p>
<p>J. Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tri pogotka Natka Račkog</p>
<p>RIJEKA, 10. listopada</p>
<p> - Visoka i uvjerljiva 5-0 (3-0) pobjeda naogometaša Rijeke u utakmici u kojoj su igrači trenera Katalinića tijekom cijelog susreta bili bolji i kvalitetniji suparnik od gostiju iz Šibenika u svim elementima nogometne igre. Niti najvjerniji posjetitelji na Kantridi ne sjećaju se kada su Riječani postigli ovako uvjerljivu pobjedu, a da je mladi Rački, najbolji pojedinac susreta, bio još malo spretniji i koncentrianiji »bijeli« su mogli još uvjerljivije pobijediti. </p>
<p>Od prve minute domaći su krenuli oštro, agresivno i ambiciozno, te već u trećoj minuti susreta dolaze u vodstvo zgoditkom Skočibušića. Brajković je izveo korner sa desne strane, a Skočibušić najviši u skoku glavom dovodi Riječane u vodstvo. Na 2-0 u 18. minuti povisuje mladi Rački, opet udarcem glavom nakon odličnog ubacivanja Maroslavca iskosa sa desne strane. Već u 40. minuti Rački je postigao svoj drugi zgoditak i to opet udarcem glavom, nakon što je Vidović nabacio u šesnaesterac gostiju, a Matulović glavom proslijedio do Račkoga. </p>
<p>U nastavku susreta Rački i Maroslavac postavili su konačnih 5-0. </p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - ŠIBENIK 5-0 (3-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra -,Vincetić 6,5, Višković 6,5 (od 69. Čaval -), E. Brajković 7, Mijatović 7, Skočibušić 7, G. Brajković 7, Matulović 7, Vidović 6,5 (od 75. Klič -), Maroslavac 7 (od 77. Djarmati -), Rački 8.</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5, Pranjić 5, Kukoč 5, Žilić 5 (od 75. Klarin -), Dragičević 5, Kosić 5 (od 66. Šiklić -), Pešić 5, Kartelo 5, Bedeković 5, Radeljić 5 (od 46. Rajić 5), Perić 5. </p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Skočibućić (3.), 2-0 Rački (18.), 3-0 Rački (40.), 4-0 Rački (72.), 5-0 Maroslavac (74.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mijatović, Rajić, Klarin</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Natko RAČKI </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nogometni užas sablaznio Koprivnicu</p>
<p>Bio je to sramotan nogomet, a posebno ta ocjena vrijedi za goste iz Zagreba koji su nekakvi aspiranti na naslov </p>
<p>KOPRIVNICA, 10. listopada</p>
<p> - Kakav je to nogometni užas bio... Iako predobro znamo da nam je liga kvalitativno siromašna, ipak je ovo bio pregrub povratak u domaću stvarnost nakon subotnje euforične reprezentativne pobjede protiv Belgije i plasmana na Svjetsko prvenstvo. Slaven Belupo i Dinamo odigrali su utakmicu na razini petoligaša, bio je to nogomet koji zavrjeđuje samo ružne riječi i konačnih »ništa«.</p>
<p>»Ništa« zorno ocrtava blijeda zbivanja na koprivničkom travnjaku. Bio je to sramotan nogomet, a posebno ta ocjena vrijedi za goste iz Zagreba koji su nekakvi aspiranti na naslov. Međutim, ovaj Dinamo igra najlošiji nogomet u povijesti kluba i veliki »Zajecov projekt« iz tjedna u tjedan otkriva brojne pukotine, odnosno svima postaje jasno da je u tom »projektu« najviše zapravo obmanuta javnost. </p>
<p>I domaći i gostujući nogometaši tek su u nekoliko navrata za 90 minuta navratili do suparničkih 16-eraca. Međutim, nismo zabilježili nijednu jedinu pravu priliku za pogodak, a vratari su svoje zadovoljavajuće ocjene zaradili poglavito zbog mirnog smirivanja vraćenih im lopti od obrambenih nogometaša. Ne sjećamo se utakmice u kojoj je pokušaj nekakvog organiziranog napada bio slučajan poput pljuska u pustinju, ne sjećamo se utakmice kad nije bilo ni jednog pravog udarca na gol!</p>
<p> A zapravo je najzanimljiviji trenutak dvoboja bio u 45. minuti kad je Pilipović sa 35 metara umalo pogodio semafor koji je smješten desetak metara iza vratiju!? Taj nekontrolirani udarac zapravo je simbol ove utakmice u kojoj nije bilo ništa lijepoga i svakako su se nakon svega najgore osjećali gledatelji s plaćenom ulaznicom. Šteta je što ne postoji nekakvo pravilo kojim bi se i jednoj i drugoj momčadi oduzeli bodovi, jer ono što su prezentirali Slaven Belupo i Dinamo nema baš nikakvih dodirnih točaka s nogometnom igrom.</p>
<p>U poplavi pogrešnih dodavanja, u poplavi destrukcije, nabijanja lopte i uklizavanja, upisali smo tek jednu polu-priliku Dinama. Zbilo se to u 37. minuti kad je Landeka poslao loptu Leki u 16-erac, ovaj ju je vratio Mikiću, a Dinamov je napadač s deset metara loptu traljavo dodao domaćem vrataru Solomunu. A domaćin je najozbiljnije zaprijetio u zadnjoj minuti, Jurčec i Ferenčina istrčali su protunapad, međutim, Ferenčina se na kraju nije snašao kako je trebalo. I bilo je to praktički sve što je vrijedilo izdvojiti, ovakav mizeran nogomet nismo već dugo gledali i ne znamo postoji li netko tko nakon svega ovoga može biti zadovoljan. Uglavnom, samo pijan čovjek mogao bi još jednom pogledati ovakvu utakmicu, a najljepše što se zbilo na koprivničkom stadionu svakako je burni pljesak kojega je uoči utakmice zaradio izbornik hrvatske reprezentacije Mirko Jozić. Reprezentacija, očito, opet ima kultni status!</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - DINAMO 0-0</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6 - S. Bošnjak 5,5; Međimorec 5,5, Kacić 5,5 - P. Bošnjak 5 (Brgles), Ferenčina 5,5, Amižić 5,5 (Kovačević 5), Medvid 5; Kovačić 5 (Jurčec 5), Geršak 5 - Dodik 5</p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Drpić 5, Sedloski 5,5, Cesar 5, Polovanec 5,5 - Leko 5, Landeka 5, Pilipović 5 - Abramović 5 (Kranjčar 5), V. Petrović 5 (Gondžić 5); Mikić 5,5 (Dujmović 5)</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6. GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELCI: -</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Landeka, Pilipović, Amižić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: -</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Carević načeo Kostrenjane</p>
<p>SPLIT, 10. listopada</p>
<p> - Hajduk je nastavio pobjednički niz u Hrvatskom nogometnom prvenstvu uvjerljivom 3-0 pobjedom protiv novog prvoligaša Pomorca iz Kostrene. </p>
<p>Premda su gosti iz Kostrene u početku utakmice imali dvije izgledne prigode koje je Hajdukov vratar Pletikosa izvanrednim reakcijama obranio prvo poluvrijeme i u potpunosti pripalo splitskoj momčadi. »Bijeli« su zaigrali kompaktno, vezna linija je pomagala obrani, tako da gosti nisu mogli ozbiljno zaprijetiti Splićanima. U 13. minuti Andrić je slobodnog udarca uzdrmao gredu, lopta se odbila negdje oko linije i bilo je teško procijeniti je li bio pogodak. </p>
<p>Samo nekoliko minuta kasnije Hajduk je poveo »platinievskim« udarcem Marija Carevića. Sam je izborio slobodni udarac na otprilike 25 metara od vratara Kneza, a egzekucija je bila velemajstorska. </p>
<p>Veliku prigodu za izjednačenje gosti su imali u 74. minuti. Dunković je sa ruba kaznenog prostora uzdrmao gredu, lopta se odbila na nogu Rožajca, a njegov udarac Pletikosa je izvanredno obranio. Zanimljivu utakmicu Hajduk je zaključio u 84. minuti. Na nabačaj Celiščaka Vuković je glavom zatresao mrežu. Posljednji pogodak Radčenka bio je prigoda da Torcida pokaže koliko cijeni majstorstvo ruskog napadača. </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - POMORAC 3-0 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7 - Vuković 6,5, Vejić 6,5, Đolonga 5,5 - Butorović 5,5, Andrić 6,5 (od 90. Pirija -), Carević 7 (od 63. Musa -), Rendulić 6 - Bošnjak 6 - Erceg 6 (od 70. Celiščak -), Radčenko 6,5.</p>
<p>POMORAC: Knez 6,5 - Kurilić 5,5, Romić 6, Komar 5,5 - Batkovski 6, Dunković 5,5, Grubišić 5,5, Rožajac 5,5, Čuljac 5 (od 46. Bubnić 5,5) - Samardžić 5,5 (od 79. Mohorović -), Prpić 5,5 (od 55. Dželalija 5).</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6,5. GLEDATELJA: 1500 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Carević (18.), 2-0 Vuković (84.), 3-0 Radčenko (89.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Prpić, Komar </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario CAREVIĆ </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Furioznih 70 minuta Varteksa </p>
<p>VARAŽDIN, 10. listopada</p>
<p> - Nogometaši Varteksa očekivano su i zasluženo uvjerljivo sa 5-1 (3-1) svladali momčad Zadra. </p>
<p>Gosti su poveli iz opravdano dosuđenog 11-erca, no potom je Varteks furioznim napadima u drugom dijelu prvog poluvremena riješio sve dvojbe. U nastavku proslavio se Saša Bjelanović sa još dva gola. </p>
<p>• Stadion NK Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ZADAR 5-1 (3-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 7, Hrman 6,5, (od 64. Balajić 6,5), Kristić 6,5, Režić 7, Mukaj 7, Karić 7,5, Mumlek 6,5, (od 64. Drobne 6,5), Bjelanović 8, Granić 7, Sabolčki 7, (od 46. Sklepić 6,5), Kastel 8.</p>
<p>ZADAR: Smodlaka 6, Jurić 5 (od 80. Pintar -), Zebić 6, Bilokapić 5, Milin 5 (od 46. Jurjević 5,5), Surać 6, Vukić 5 (od 46. Zekić 5), Butić 6, Mikulić 5, Antolić 5,5, Gajser 5,5.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Gajser (12-11 m), 1-1 Granić (19.), 2-1 Kastel (41.), 3-1 Bjelanović (45.), 4-1 Bjelanović (43.), 5-1 Bjelanović (74.).</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 5,5. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kristić, Antolić, Surać </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Saša BJELANOVIĆ </p>
<p>Vlado Premuž</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Blažević: Mirko ne daj se, i meni su to radili! </p>
<p>Iranska i iračka reprezentacija smještene u istom hotelu, a Blažević i Belin zajedno krate vrijeme / »Je li moguće da pojedini novinari dan nakon trijumfa napadaju izbornika Mirka Jozića. Ti isti novinari i mene su svakodnevno rušili, kada sam to pročitao nisam mogao vjerovati«, kaže Ćiro</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Izbornik iranske nogometne reprezentacije Ćiro Blažević vrijeme do kvalifikacijske utakmice za SP protiv Iraka u Teheranu (petak, 14.30 po srednjoeuropskom vremenu) krati u razgovoru s iračkim izbornikom Rudijem Belinom, a svojim pomoćnikom iz Dinamove '82. godine. </p>
<p>Blaževićevom Iranu za izravan odlazak na SP trebaju dvije pobjede u preostale dvije utakmice - protiv Iraka na svom terenu i Bahreina u gostima.</p>
<p> Iako Irak više ni teoretski ne može osvojiti barem drugu poziciju u skupini koja jamči barem dodatne kvalifikacije, iračka je reprezentacija prepuna motiva stigla u Teheran. Napose zbog poraza (1-2) u prvoj utakmici u Bagdadu, a i ne treba zaboraviti dugogodišnje neprijateljstvo ovih zemalja koje je kulminiralo gotovo desetogodišnjim ratom. </p>
<p>- Teško mi je, ali sve ću izdržati. Osjećam veliki pritisak, gotovo neizdrživ. Ovi moji Iranci bi neuspjeh u kvalifikacijama za SP doživjeli kao najveću nacionalnu katastrofu. A zna se da je teško sve što se mora. </p>
<p>Blažević kazuje da često ovih dana razgovara sa iračkim izbornikom Belinom. </p>
<p>- Mi smo veliki prijatelji. I on osjeća strašan pritisak, i on bi morao pobijediti u toj utakmici. Mi smo, kažem, veliki prijatelji i sudbina je htjela da idemo ovako jedan na drugoga. No, to nas ne smeta da lijepo razgovarao o svemu ostalome, a o nogometu ne. Tek mi Belin veli da njegovi idu kao avioni u posljednjih nekoliko dana. Kud baš sada?</p>
<p>Istakao je i Ćiro što ga smeta nakon hrvatskog trijumfa u kvalifikacijama za SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>- Pa, je li moguće da pojedini novinari dan nakon trijumfa napadaju izbornika Mirka Jozića. Ti isti novinari i mene su svakodnevno rušili. Kada sam to pročitao nisam mogao vjerovati. Diskreditirati Mirka Jozića koji je kvalifikacije prošao u velikom stilu prava je ludost. Da, poručujem mu: Mirko ne daj se i meni su to radili!</p>
<p>Rudi Belin, irački izbornik ni sam ne zna na čemu je. </p>
<p>- Ovdje je sve puno naboja, ali na ratnog nego sportskog. Moji Iračani žele pobjedu protiv Irana. Svi su moji igrači spremni i veoma motivirani. Osjećamo li rat u Afganistanu? Ne baš! Pratimo u hotelskim sobama putem televizijskih kanala, no nema neke osobite napetosti. Ovdje se živi za predstojeću utakmicu. S iranskim nogometašima smo zajedno u istom hotelu, vidim se sa Blaževićem i Ivankovićem i često se družimo. </p>
<p>Iraku je dvoboj protiv Irana posljednja utakmica u kvalifikacijama. Hoće li se Belin odmah vratiti u Zagreb, ili...</p>
<p>- Moram se vratiti u Bagdad i s tamošnjim njihovim »komitetom« vidjeti što i kako dalje. No, ja sam sada u raspoloženju da o bilo čemu osim o ovoj utakmici ne smijem ni misliti. Hoću li ostati ili se vratiti, to nikoga ovdje ne zanima. Svi hoće samo pobjedu protiv Irana. Znate onda kako mi je, rekao je u sličnom tonu kao i Blažević Rudi Belin. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Talibani odobrili Bin Ladenov sveopći džihad</p>
<p>Upozorenje Al Qaide prvo je javno priznanje te terorističke skupine da izravno stoji iza napada na New York i Washington / Amerikanci prosvjedovali zbog emitiranja te poruke </p>
<p>ANKARA, 10. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Teroristička skupina Osame bin Ladena izdala je novo upozorenje u kojem ističe da će nastaviti s napadima na SAD. »Amerikanci moraju znati da borba neće prestati sve dok se ne prekinu napadi na našu zemlju, sve dok ne prestanu pomagati Izrael, sve dok se ne prekine blokada Iraka«, prijeti Al Qaida. Predstavnik te skupine Suliman Abu Ghaith, koji je pročitao upozorenje, pozvao je sve muslimane u svijetu da se pridruže džihadu (svetom ratu) protiv Amerike i »njezinih interesa širom svijeta«. </p>
<p>Upozorenje Al Qaide - koje je praktički prvo javno priznanje te terorističke skupine da izravno stoji iza napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu - prenijela je TV-postaja Al Jazira u Kataru. Urednik postaje objasnio je da je snimka poruke dostavljena njihovu dopisniku u Kabulu. </p>
<p>U međuvremenu je State Department potvrdio da je uputio prosvjed katarskom vladaru zbog javnog emitiranja nove poruke Al Qaide. Posebice se upozorava na »zapaljivu retoriku« i plasiranje »neistinitih informacija«.</p>
<p>Znakovito je da je novo priopćenje Al Qaide bez kompromisa. U njemu su prvi put pozvane i sve muslimanke da se pridruže džihadu. Naglašava se da su SAD i Velika Britanija napadima na Afganistan otvorile vrata koja »više nikad neće biti zatvorena«. Ghaith, koji je bio umotan u bijeli turban sličan Bin Ladenovu, poručio je da je »sveti rat« u ime Boga sad obveza svakog muslimana. Upozorio je također da Al Qaida »ima mlade ljude koji vole smrt kao što Amerikanci vole život«. </p>
<p>Kazao je i da će njegova organizacija, zahvaljujući svojoj financijskoj i duhovnoj moći, »ostvariti konačnu pobjedu«. Pritom nije otkrio iz kojih se izvora i kako financiraju terorističke aktivnosti širom svijeta. Nije propustio priliku pohvaliti »pilote samoubojice« koji su 11. rujna počinili zločinačke napade na New York i Washington, smatrajući da su ti udari »dobro djelo«. </p>
<p>Ghaith je u više navrata opisao angloameričku akciju protiv talibanskog režima kao »križarski pohod« koji je uperen protiv islama. Ima naznaka da se iza upozorenja Al Qaide krije i talibanski režim u Afganistanu, koji je Bin Ladenu dao »otvorene ruke« da povede »sveti rat« protiv Amerike. Vođa talibanskog režima mula Omar tvrdio je, barem dosad, da Bin Ladenu nije bilo dopušteno da napada u inozemstvu. Kaže se, isto tako, da se on držao tih uputa. </p>
<p>Poruka s pozivom na džihad protiv SAD-a druga je videosnimka s porukom Al Qaide. No, kako se čini, ti pozivi ne nailaze na odjek među većinom muslimana. Oni su se, uostalom, zgražali nad prizorima razorenih zdanja u New Yorku i Washingtonu, odnosno nad smrću tisuća nevinih ljudi među kojima su bile i stotine muslimana. </p>
<p>Zanimljivo je da među poznavateljima arapskog jezika postoje najrazličitija tumačenja pojma džihad, koji dolazi od riječi džahada što znači borba. No, u najraširenijoj upotrebi ta se riječ u islamskim zemljama tumači kao »sveti rat« koji označava njihovu borbu za islam. Borci džihada zovu se mudžahidi ili mudžahedini. Sve njih povezuje fanatično vjersko uvjerenje da, ako poginu u borbi, idu u dženet (raj), a njihovi protivnici u džehenem (pakao).</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Drnovšek napušta mjesto premijera</p>
<p>»Legendarni« predsjednik slovenske vlade najavio je da će, nakon 10 godina i tri izborne pobjede, u proljeće odstupiti s toga položaja i kandidirati se za predsjednika države, iako se sumnja da je teško bolestan / Glavni kandidati za nasljednika: Anton Rop, Igor Bavčar, Pavel Gantar i Gregor Golobič</p>
<p>LJUBLJANA, 10. listopada</p>
<p> - Dr. Janez Drnovšek najavio je u subotu, u intervjuu ljubljanskom Delu, da će u proljeće iduće godine napustiti položaj premijera te da će se kandidirati za predsjednika Slovenije na izborima potkraj 2002., ako mu »zdravlje bude u redu«. Sadašnji predsjednik Milan Kučan, naime, nakon dva petogodišnja mandata, ne može se kandidirati i treći put. Pritom je Drnovšek naglasio kako se na siječanjskom kongresu Liberalne demokracije Slovenije (LDS) neće kandidirati za predsjednika te najjače slovenske stranke.</p>
<p>Već je u ponedjeljak ta izjava sadašnjega premijera, koji će u proljeće 2002. na tome položaju, uz kratak prekid od nekoliko mjeseci 2000., provesti 10 godina, izazvala buru na slovenskome medijskom prostoru i na političkoj sceni. Ta je bura bjelodano dokazala ono što većina Slovenaca već čitavo desetljeće pouzdano zna: da je Drnovšek posljednjih deset godina, od osamostaljenja Slovenije - ali i prije kada je, kao član Predsjedništva SFRJ, zajedno s Mesićem, Tupurkovskim i Bogićevićem, »rušio Jugoslaviju« - izrastao u političara br. 1.</p>
<p>Sada se postavljaju dva pitanja. Prvo, tko će i može li itko uopće zamijeniti Drnovšeka? Točnije: tko će biti novi vođa LDS-a, a poslije i novi premijer, jer sadašnja vladina koalicija, na čijemu su čelu liberalni demokrati sa 34 od ukupno 90 zastupnika u Državnom zboru (parlamentu), sastavljena nakon izbora potkraj 2000., ima mandat još tri godine. Drugo, je li Drnovšek uopće zdrav da bi mogao provesti barem pet godina na položaju predsjednika Republike Slovenije? Nije li njegova najava, možda, znak da se baš i ne osjeća zdravim?</p>
<p>Kada je riječ o drugom pitanju, neki novinari i političari već otvoreno spekuliraju kako nedavno objavljeno izvješće liječničkog konzilija, za one koji znaju čitati između redaka, zapravo izražava sumnju da se zloćudni tumor, zbog kojega je Drnovšeku u ljetu 1999. uklonjen jedan bubreg, možda proširio na pluća. Stoga će premijer za dva mjeseca ponovno leći u Klinički centar u Ljubljani da bi se teneljitim pretragama ustanovilo je li nužna nova operacija. Iako je sâm Drnovšek izjavio kako se »odlično osjeća«, javnost je prilično uznemirena.</p>
<p>Novinari već zapažaju kako premijerova najava o povlačenju s toga mjesta te sumnje što se pomaljaju iz liječničkoga izvješća o njegovu zdravstvenom stanju već pomalo izazivaju snažan nemir, »kao uvod u rasulo«, u redovima stranke LDS, što može utjecati i na stabilnost vlade, iako ih je sâm Drnovšek pokušao smiriti: »Vlada dobro djeluje i potrudit ću se da i dalje tako djeluje. Ako se budu pojavile teškoće, onda ću o tome obavijestiti javnost i poduzeti nužne mjere. Međutim, to sada zaista nije nužno. A moj odlazak nikako neće ugroziti LDS.«</p>
<p>Tko će biti v.d. premijera, odnosno tko će zamijeniti Drnovšeka, barem privremeno do kongresa LDS-a, ako se otkrije da je, ipak, teško bolestan, što znači da će biti odsutan nekoliko mjeseci? Pouzdani izvori u »Drnovšekovoj utvrdi« u Gregorčičevoj ulici u Ljubljani, u Uredu predsjednika Vlade, spominju imena trojice sadašnjih ministara, dakako članova LDS-a: Anton Rop (financije), Igor Bavčar (europski poslovi) i Pavel Gantar (rad i socijalna skrb). To je, navodno, i redoslijed »rejtinga povjerenja« što ga ta trojica uživaju kod Drnovšeka.</p>
<p>No, ako i nije ozbiljno bolestan, bitno je pitanje: tko će biti Drnovšekov nasljednik na čelu stranke i vlade kad na proljeće napusti taj položaj? Već se sada u sjedištu LDS-a mogu čuti razmišljanja o tome kako nema jedne osobe koja bi u cjelosti naslijedila čovjeka koji je 10 godina neosporni i legendarni vođa ne samo najjače stranke nego koji je, kao trostruki premijer koalicijskih vlada različitih sastava - izbornim pobjedama 1992., 1996. i 2000. - »sagradio« stabilnu i relativno bogatu Sloveniju te je doveo na prag Europske unije i NATO-a.</p>
<p>Stoga se tvrdi kako je u vodstvu LDS-a već sada dogovoreno, dakako pod »sugestijom« (ili čak »naredbom«) samoga Drnovšeka, da najvjerojatnije neće isti čovjek obavljati obje dužnosti - predsjednika stranke i premijera. A kada je riječ o imenima, osim trojice već spomenutih (Rop, Bavčar i Gantar), kandidat je za šefa liberalnih demokrata odnosno premijera još i Gregor Golobič, donedavni dugogodišnji glavni tajnik stranke i njezin glavni strateg, kojega dobro upućeni smatraju najpovjerljivijim i najintimnijim Drnovšekovim suradnikom.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Milošević će se o optužbama za zločine u Hrvatskoj izjasniti 29. listopada</p>
<p>DEN HAAG, 10. listopada (Hina)</p>
<p> - Slobodan Milošević trebao bi se pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) 29. listopada očitovati osjeća li se krivim za zločine u ratu u Hrvatskoj, izjavio je u srijedu za HINU glasnogovornik suda Jim Landale.</p>
<p> »Slobodan Milošević izjasnit će se o krivnji po optužnici za zločine počinjene u Hrvatskoj, 29. listopada«, rekao je Landale.</p>
<p>Optužnica, koju je potpisao portugalski sudac Almiro Rodriges, u 32 točke tereti Slobodana Miloševića za zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja tijekom 1991. i 1992. godine. Miloševića, koji je tada bio predsjednik Srbije, drži se odgovornim i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti za zločine počinjene tijekom zločinačnog plana progona hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s oko trećine teritorija Republike Hrvatske.</p>
<p> Uz Slobodana Miloševića, u optužnici se navodi da su u tim zločinima, između ostalih, sudjelovali i Borisav Jović, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Babić, Milan Martić, Goran Hadžić, Vojislav Šešelj, Momir Bulatović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sud potvrdio Chiracov imunitet</p>
<p>PARIZ, 10. listoada</p>
<p> - Povijesnom odlukom koja bi mogla poboljšati izglede francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da osvoji drugi mandat, najviši je francuski sud u srijedu presudio da šef države ima imunitet od ispitivanja u vezi s nizom slučajeva zloupotrebe položaja.Kasacijski sud, 19-člano tijelo koje presuđuje o proceduralnim pitanjima, odlučilo je da je za trajanja mandata predsjednički imunitet od progona i ispitivanja jedan od stupova ustava. Ova odluka, prva takve vrste u 43 godine francuske Pete republike, donesena je kao odgovor na upit jednoga pripadnika javnosti o predsjedničkom imunitetu. Konzervativac Chirac odbio je odgovarati na pitanja istražitelja koji sumnjaju da je, od 1977. dok je bio gradonačelnik, do 1995. kad je izabran za predjednika države, u pariškoj gradskoj vijećnici bilo krupnih zloupotreba položaja. Chirac, kojemu je 68 godina, odbija sve optužbe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Al Qaida zaprijetila novim napadima otetim avionima na SAD </p>
<p>U Kabulu pogođeno naselje / Prema talibanskim izvorima, u bombardiranjima u utorak navečer i srijedu ujutro poginuli deseci civila / Bush ocijenio uspješnima dosadašnje zračne napade / Za Afganistan kreću novi konvoji hrane / Talibanski veleposlanik izjavio da američki novac i hrana ne mogu kupiti afganistanski narod i da protuzračna obrana nije uništena </p>
<p>KABUL / WASHINGTON / ISLAMABAD / PESHAWAR, 10. listopada</p>
<p> - Tisuće stanovnika pokrajina Kandahar i Zabul prijavilo se kao dobrovoljci za otpor protiv SAD-a nakon što je ta zemlja počela bombardirati Afganistan, priopćili su u srijedu službeni izvori. U Kandaharu je osnovano 28 vojnih jedinica, a u Zabulu 13, izjavio je Abdul Hanan Hemat, ravnatelj talibanske novinske agencije Bakhtar. Prema njegovim riječima, te jedinice bit će raspoređene po potrebi, a svaka od njih ima između 200 i 1500 ljudi.</p>
<p>Nakon treće noći napada na talibanske ciljeve, Sjedinjene Države tvrde da su uspostavile nadzor nad afganistanskim nebom. </p>
<p> U noći na srijedu Bin Ladenova organizacija Al Qaida priopćila je da će se napadi otetim avionima na Sjedinjene Države nastaviti i da bitka neće završiti dok se SAD ne povuče iz muslimanskih zemalja. Istodobno, i talibani su poručili da Osama bin Laden »slobodno može voditi sveti rat« protiv Sjedinjenih Država. »Džihad je obveza svih muslimana svijeta«, rekao je talibanski glasnogovornik Abdul Hai Mutmaen za BBC-ev program na paštu jeziku. »Mi to želimo i Bin Laden to želi, a Amerika će se suočiti s neugodnim posljedicama svojih napada«, dodao je.</p>
<p> Američki vojni zrakoplovi nadlijetali su u srijedu popodne Kabul, a talibani su otvorili vatru iz protuzračne obrane, izjavili su svjedoci. Američki zrakoplovi napali su Kandahar, glavno uporište talibana. Stanovnici tog grada čuli su najmanje četiri jake eksplozije iz smjera zračne luke.</p>
<p>Talibani su priopćili u srijredu da je američka krstareća raketa tijekom noći pogodila stambeno naselje u Kabulu. Poginulo je nekoliko ljudi i uništene su mnoge kuće. Deseci civila poginuli su i u Kandaharu te u ostatku zemlje u bombardiranjima u utorak navečer i srijedu ujutro, rekao je visoki talibanski dužnosnik istaknuvši da nije stradao ni Bin Laden niti talibansko vodstvo. »Bombardirana su planinska područja, okolica grada i područje u blizini zračne luke«, izjavio je dužnosnik koji nije želio otkriti identitet.</p>
<p> Talibanski veleposlanik mula Abdul Salam Zaif istaknuo je na konferenciji za novinare da Amerikanci ne mogu novcem ili hranom kupiti afganistanski narod. Odbacio je i američka izvješća da je talibanska obrana uništena u američkim napadima. »Sve dok Amerika prolijeva krv Afganistanaca, neće biti sigurna«, kazao je Zaif dodavši da talibani nemaju dokaze da je Bin Ladenova Al Qaida teroristička organizacija.</p>
<p> Američki predsjednik George W. Bush u utorak je uspješnima ocijenio dosadašnje zračne napade u Afganistanu te obećao da će biti zadovoljena pravda zbog terorističkih napada na SAD, »makar to trajalo jedan dan, mjesec, godinu ili desetljeće«. </p>
<p>Upitan želi li još uvijek Osamu bin Ladena, glavnog osumnjičenika za napade na SAD 11. rujna, živog ili mrtvog, Bush je rekao: »Želim da pravda bude zadovoljena«.</p>
<p> Svjetski program za hranu (WFP), tijelo Ujedinjenih naroda, potvrdio je u srijedu da će ponovo poslati konvoje hrane u Afganistan. Već je oko 1000 tona brašna upućeno u Kabul. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci pripremaju udare na teroriste na Filipinima, Maleziji i Indoneziji </p>
<p>Dosad uništeno sedam logora za obučavanje terorista veličine vojne baze marinaca Quantico u Virginiji / Zbog »vijetnamskog kompleksa« Colin Powell nastoji izbjeći slanje kopnenih snaga</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Američke su snage uništile najmanje sedam logora za obučavanje terorista Osame bin Ladena i praktički uništili protuzračnu obranu talibana. Time su američke i britanske snage postigle značajnu prednost, jer kontroliraju čitav zračni prostor nad Afganistanom. Od značajnijih meta, Pentagon tvrdi da su uništili logor poznat po imenu Farouk, u kojemu su za terorističke napade vježbali glavni suradnici Osame bin Ladena, poput Mohammeda Saddiqa Odeha i Mohammeda Rasheda Daouda al Owhalija. Ta su dvojica naime optuženi za podmetanje bombe u američkom veleposlanstvu u Nairobiju 1998. </p>
<p>Oko sedam logora koje su prethodna dva dana po Afganistanu bomardirali američki zrakoplovi bili su napušteni, izjavili su dužnosnici Pentagona: Očekujući američku odmazdu, Bin Laden je naredio svojim terorističkim skupinama da napuste logore praktički neposredno nakon 11. rujna. Opisujući uništene mete, general Richard Meyers upozorio je da su se logori Al Qaide rasprostirali na velikim površinama s vrlo soficticiranom opremom, od kojih mnoga potječe iz doba ruske okupacije Afganistana tijekom osamdesetih godina. </p>
<p>Logori su naime imali posebne učionice, prostorije za molitvu, bunkere, vježbališta, streljane, al nerijekto i podzemne tunele i skladišta od betona gdje su pohranili oružje i kemikalije. Sedam uništenih logora odgovora otprilike veličini Quantica, velike baze marinaca u Virginiji, rekao je general Meyers. </p>
<p>Iako po planinskim usjecima Afganistana postoji još terorističkih logora, američke će snage za koji dan praktički obaviti svoj posao »iz zraka«. Najavili su napade helikopterima u kombijaciji s komandosima. Što će biti njihov sljedeći korak - moguće slanje kopnenih snaga, dakle svojih vojnika na tuđi teren? </p>
<p>Imajući u vidu »vijetnamski kompleks«, vojni stručnjaci u Americi, doduše, dvoje o tome hoće li se Amerikanci usuditi poslati svoje pješaštvo protiv talibana. Ako i kada budu slali ljude na tlo Afganistana, bit će to ponajprije specijalno obučene snage. To su uostalom već i učinili - prve su komandose poslali u Afganistan prije više od dva tjedna. Državni tajnik Colin Powell, inače donedavni šef glavnoga vojnoga stožere vojske SAD, po svaku cijenu želi izbjeći slanje trupa na tuđi teren. Ako pak ne ide bez pješaptva, a čini se da ni u Afganistanu ne može proći bez toga, onda valja izbjeći dugo zadržavanje američkih snaga na tuđem terenu. </p>
<p>Bez obzira za koju se »kopnenu opciju« odlučili, Amerikanci su u prednosti u odnosu na talibane. Svojom sofisticiranom tehnikom za izviđanje i činjenicom da vladaju afganistanskim zračnim prostorom, Amerikanci će ubuduće sve više preferirsti napade noću, procjenjuje američki vojni analitičar Zoran Kusovac. Noć se u vojnim teorijama inače smatra saveznikom slabijega, jer omogućuje gerilske akcije.</p>
<p>Rat protiv terorizma međutim, globalna je kampanja koja može potrajati godinama. Štoviše, američki su dužnosnici najavili šire akcije po istočnoj Aziji, po kojoj je mnoštvo terorstičkih ćelija. Hoće li se Amerikanci prvo usmjeriti na Indoneziju, Maleziju ili Filipine gdje djeluje zloglasni Abu Sayyaf, nitko službeno ne precizira.</p>
<p> Američki veleposlanik pri UN John Negroponte, inače ambasador na Filipinima devedesetih godina, službeno je potvrdio na Vijeću sigurnosti UN-a da »SAD može poduzeti dalje akcije spram drugih organizacija i drugih država«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>UN objavio popis Bin Ladenovih pomagača</p>
<p>NEW YORK, 10. listopada </p>
<p> - Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti UN-a u utorak je objavio popis organizacija, pojedinaca i tvrtki povezanih s Osamom bin Ladenom i njegovom terorističkom mrežom Al Qaida.</p>
<p> Na popisu su filipinska skupina Abu Sayyaf, alžirska GIA, kašmirski Harakat Ul-Mujahidin, egipatski islamski pokret Al Džihad, Islamski pokret Uzbekistana, skupina Asbat Al-Ansar, Salafistička borbena skupina, libijska Islamska borbena skupina, Al Itihad Al Islamija i Islamska armija Adena.Zabranjeno je svako poslovanje s humanitarnom organizacijom Wafa koja djeluje u Jordanu, Pakistanu, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zatim zakladom Al Rashid koja djeluje i na Kosovu, te izvozno-uvoznom tvrtkom Mamoun Darkazanli iz Hamburga. Kao pristaše i pomagači Al Qaide na popisu su Said Shayik, punim imenom Mustafa Muhammad Ahmad, Mahfouz Ould Al-Walid - poznat i kao Abu Hafs ili »Mauritanac« (služi se i imenima Khalid Al-Shanqiti, Mafouz Walad Al-Walid i Mahamedou Ouid Slahi), Ibn Al-Shaykh Al-Libi, Abd Al-Hadi Al-Iraqi - kojeg zovu i Abu Abdallah, Thirwat Salah Shihata, Tariq Anwar Al-Sayyid Ahmad (ima isprave na imena Hamdi Ahmad Farag i Amr Al-Fatih Fathi), Muhammad Salah poznat i kao Nasr Fahmi ili Nasr Hasanayn, te Makhtab Al-Khidamat zvan »Al Kifah«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Berlusconi: Konfrontacija Istoka i Zapada bila bi katastrofa</p>
<p>BRUXELLES , 10. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Bila bi katastrofa da dođe do konfontacije Zapada i Istoka«, izjavio je nakon razgovora u Europskoj komisiji talijanski premijer Silvio Berlusconi. </p>
<p>Berlusconi se sada uveliko trudi ublažiti svoju nespretnu izjavu o superiornosti kršćanstva nad islamom, koja je zgrozila Europu i svijet. »Mi dijelimo zajedničke civilizacijske vrijednosti« izjavio je Berlusconi koji je za potrebu posipanja pepelom konstatirao kako »u arapsko-muslimanskom svijetu osobno ima mnogo velikih prijatelja«. </p>
<p>Inače, novinari su prvi put u povijesti Europske komisije morali proći striktne provjere, uključujući i pretres torbi prije ulaska u press-centar. »Ovo je samo radi Berlusconija jer njegov dolazak traži strože sigurnosne mjere i pažljiviji postupak«, objasnio je glasnogovornik Komisije Jean Christophe Filori. Upitan da li se »ekstra sigurnosne mjere«, obznanjene inače nepun sat uoči dolaska Talijana, vezuju uz uhićenje četvorice islamskih ekstremista, pripadnika militantne organizacije bliske Bin Ladenu u srijedu ujutro u Italiji, glasnogovornik je izbjegao odgovor i rekao kako je procedura kontrole slična za sve lidere. (LSN)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zaraza bedrenicom na Floridi ipak biološki terorizam? </p>
<p>MIAMI, 10. listopada</p>
<p> - Istražitelji FBI-ja koji nastoje utvrditi izvor zaraze bedrenicom od koje je prošlog petka na Floridi umro novinar Bob Stevens vjeruju da je bakterija bedernice nastala u laboratorijima u Iowi prije pedeset godina, objavio je u srijedu CNN. Iako rezultati testova još uvijek nisu posve dovršeni, vjerojatno se radi o varijanti bolesti koju su znanstvenici proizveli radi istraživanja.</p>
<p>Kako su bakterije dospjele do zgrade novinskog nakladnika American Media Inc. u Boca Ratonu - gdje su zarazi bila izložena najmanje dvojica zaposlenika - još uvijek nije jasno, ali novo otkriće znači da ispitivanja koja provode američke vlasti sada poprimaju dimenziju kriminalne istrage. </p>
<p>Nakon smrti Boba Stevensa, reportera jednog od tabloida AMI-ja, bolnice u okrugu Palm Beacha testirale su oko tisuću ljudi, prije svega one zaposlene u AMI-ju, njihove obitelji i prijatelje s kojima su dolazili u dodir. </p>
<p>Isprva se činilo da je zaraza došla iz prirodnih izvora. Liječnici su naime utvrdili da varijanta bolesti nije otporna na antibiotike, kao što bi bile genetski stvorene verzije bolesti poznate i pod nazivom crni prišt.</p>
<p>No teorija o prirodnom izvoru zaraze pala je u vodu kad se ispostavilo da su spore bedrenice pronađene na tipkovnici Stevensova kompjutora i u dišnim putevima još jednog zaposlenika AMI-ja. Radi se o 73-godišnjaku koji je bilo izložen bakteriji, ali zasad ne pokazuje simptome bolesti. Epidemiolozi, ali i istražitelji ističu da je neobično rijetko da čak dvije osobe u istoj zgradi udahnu bakteriju bedrenice. Posljednji slučaj zaraze udisanjem bakterije antraksa u SAD-u zabilježen je prije 25 godina, a bakterije nisu nikad pronađene u zgradi. </p>
<p>Strah i sumnju da se radi o biološkom terorizmu potiče i činjenica da su AMI-jevi tabloidi - inače specijalizirani za spajanje skandala, seksa i fantastičnih priča - posljednjih dana objavili niz tekstova u kojima se podruguju Osami bin Ladenu i otmičarima aviona koji su udarili u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra. Jedan od tabloida, The Globe pisao je o Bin Ladenovim spolnim organima, dok je drugi The Enquirer promovirao toaletni papir s otisnutim likom osumnjičenog za terorizam. </p>
<p>Osim na Floridi, vlasti su izolirali skupine ljudi i u Washintonu, Virginiji i Kentuckyju. Građani, usplahireni mogućnošću zaraze, zatrpavaju policiju dojavama o sumnjivim paketima i omotnicama. Nervoza je zahvatila i Kanadu gdje je policija nakratko isprazila zgradu u Montrealu, nakon što su zaposlenici tvrke koja surađuje s američkim nakladnikom AMI-jem zamijetili omotnicu upućenu iz Floride. (Reuters/CNN/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izetbegović se sastajao s Bin Ladenom?</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - O tome kakve veze s Bosnom i Hercegovinom ima najtraženiji svjetski terorist Osama bin Ladenen svakodnevno se mogu čuti dijametralno suprotna mišljenja. Dok jedni, među kojima su i međunarodni predstavnici u BiH, tvrde da se stvari preuveličavaju, drugi tvrde da su Bin Ladenovi ljudi prisutni u BiH pa čak i da se Bin Laden sastajao s Alijom Izetbegovićem. S takvom tvrdnjom nedavno je izašao Milorad Dodik, bivši predsjednik vlade Republike Srpske, izjavivši kako postoje dokazi o tom susretu. </p>
<p>Sejfudin Tokić, predsjedavajući Doma naroda Skupštine BiH, koji je također govorio o navodnom susretu Izetbegovića i Bin Ladena, u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu cijelu stvar je ovako pojasnio: »Tijekom boravka u Strasbourgu i razgovora sa političkim grupacijama Parlamentarne skupštine Vijeća Europe delegacija BiH je za vrijeme susreta sa vodstvom grupe socijalista Parlamentarne skupštine dobila podatke od njihovog predsjednika prema kojima postoje zajedničke fotografije Bin Ladena i predsjednika SDA. Danas smo komunicirali i s Ministarstvom vanjskih poslova, i očekujem da ćemo zatražiti dodatne podatke u vezi sa tvrdnjom izrečenom u oficijelnim razgovorima sa delegacijom BiH.« </p>
<p>O tome gdje su zajedničke fotografije snimljene, Tokić nije govorio. Njemački tjednik Der Spiegel polovinom prošlog mjeseca je objavio da je njegova dugogodišnja dopisnica iz Beograda Renate Flottau 1993. u Sarajevu susrela Osamu bin Ladena. »On joj se uljudno predstavio ... posjedovao je putovnicu nove države BiH izdanu u Beču, te se hvalio da krijumčari međunarodne borce u krizno područje«, objavio je Der Spiegel. No, nije navedeno je li tom prilikom nešto zabilježeno na foto ili video vrpci.</p>
<p>Srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić također je ustvrdio da je Bin Laden tijekom rata boravio u BiH te da srbijanska vlada ima neoborive dokaze o tome.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Gruzija i Abhazija na pragu novog oružanog sukoba</p>
<p>Kremaljski državni vrh optužuje gruzijske vlasti da namjerno provociraju oružani sukob sa abhaškim separatistima kako bi stvorili uvjete da u Abhaziju i na Kavkaz dođu snage NATO-a.</p>
<p>MOSKVA, 10. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gruzija i na njenom teritoriju samoproglašena Republika Abhazija na pragu su novog rata, a zbog tog vojnog zaoštravanja na Kavkazu i odnosi između Moskve i Tbilisija potpuno su zahladili. Kremaljski državni vrh javno i izravno optužuje gruzijske vlasti pa i samog predsjednika Eduarda Ševardnadzea da namjerno provociraju oružani sukob sa abhaškim separatistima kako bi stvorili uvjete da eventualno umjesto ruskih vojnih mirovnih snaga u Abhaziju i na Kavkaz dođu mirovne snage NATO-a. </p>
<p>Hladni rat između Rusije i Gruzije traje već dugo. Tbilisi optužuje Moskvu da podržava separatiste Abhazije, a Moskva optužuje vlasti Gruzije da na svom teritoriju daju utočište čečenskoj gerili. Novo zaoštravanje odnosa između Moskve i Tbilisija počelo je potkraj prošlog tjedna kada je za vrijeme službenog posjeta Washingtonu Ševardnadze javno kritizirao politiku Kremlja na Kavkazu. Slučajno ili ne, odmah nakon toga iz unutrašnjosti Gruzije na teritorij samoproglašene Abhazije prodrla je veća skupina čečenskih gerilaca i, kako se sada otkrilo, gruzijskih partizana. </p>
<p>Kada je misija vojnih promatrača UN-a u ponedjeljak pokušala provjeriti je li točno da se na teritoriju Abhazije nalaze čečenski gerilci, njihov helikopter oboren je nedaleko od Kodorske klisure. Za rušenje helikoptera i pogibiju pet svojih promatrača, prevodioca i tri člana posade misija UN optužila je čečenske teroriste, ali Gruzija nije htjela priznati da na njezinu teritoriju utočište doista imaju izbjegli borci iz Čečenije. </p>
<p>Još veći skandal planuo je u utorak kada su ratni lovci bez oznaka o pripadnosti bombardirali abhaska sela. Ševardnadze je za te zračne udare optužio rusko ratno zrakoplovstvo, ali je na tu optužbu krajnje oštro reagirao ministar obrane Rusije Sergej Ivanov. Negirajući umiješanost Rusije u zračne udare i iznoseći dokaze da se čečenski gerilci nalaze u Gruziji i da su prodrli u Abhaziju, Ivanov je iz Moskve odbrusio Ševardnadzeu: »Gruzijske vlasti ne kontroliraju situaciju na svom teritoriju, a ako to nije točno, onda znači da manipuliraju čečenskim teroristima«.</p>
<p>Prema ruskoj verziji, gruzijsko zrakoplovstvo bombardiralo je u utorak ujutro sela Abhazije, nedaleko Kodorske klisure, kako bi osiguralo čečenskim gerilcima da što lakše prijeđu u susjedne ruske autonomne kavkaske republike. Prema riječima ruskog ministra obrane Sergeja Ivanova, u planinskim dijelovima Kabardinski i Karačajevo Čerkeske Republike posljednjih se godina proširio broj Vahabita, i ti radikalni islamisti podržavaju čečenske teroriste. </p>
<p>Istina, pojedini ruski analitičari ne isključuju mogućnost da zajedno s čečenskom gerilom gruzijski partizani žele samo isprovocirati novi rat u Abhaziji što bi službeni Tbilisi trebao iskoristiti da se napokon obračuna s tom samoproglašenom separatističkom republikom. </p>
<p>Uostalom, u tom smislu dao je u srijedu i intervju lider gruzijske skupine partizana »Šumska braća« David Šengelija, potvrđujući da je u Abhaziju prodrlo ukupno 700 čečenskih gerilaca i gruzijskih partizana David Šengelija je izjavio: »Produženje naše oružane operacije zavisi sada od gruzijskih vlasti koje trebaju donijeti odgovarajuće rješenje. U protivnom, naše će žrtve u Abhaziji biti uzaludne.«</p>
<p>Zbog nastale situacije, vlasti Abhazije objavile su mobilizaciju i tvrde da im ne treba ruska vojna pomoć u započetim oružanim okršajima sa čečenskom gerilom i gruzijskim partizanima. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Poljskoj pao američki Apache</p>
<p>VARŠAVA, 10. listopada (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U noći s utorka na srijedu u Poljskoj se srušio američki vojni helikopter Apache AH-64. Jedan je član posade poginuo, a drugi je ranjen. Do nesreće je došlo, kako je javljeno iz ureda za odnose s javnošću Petog korpusa američke vojske, za vrijeme rutinskog treninga u okviru manevarskih vježbi »Victory Strike II« koje se održavaju u Poljskoj. </p>
<p>Od druge polovice prošlog mjeseca u američko-poljskim manevrima na poligonu Drawsko u zapadnoj Poljskoj sudjeluje više od četiri tisuće vojnika američkog Petog korpusa, najveće jedinice američke vojske stacionirane u Europi. Američki vojnici uvježbavaju, među ostalim, napade helikopterima Apache na ciljeve u dubini neprijateljskih snaga. Još u ponedjeljak glavni zapovjednik Petog korpusa general poručnik William S. Wallace potvrdio je da je jedinica u stanju povišene pripravnosti, pripremna u svakom trenutku krenuti prema Afganistanu, no do daljnjega ostaje na poligonima u Drawsku. U sastavu Petog korpusa, u kojem služi ukupno 42.000 vojnika, nalaze se među ostalim oklopna i pješačka divizija, artiljerija i dva puka helikoptera, jedan od njih s jurišnim helikopterima Apache AH-64. Korpus je sudjelovao u napadu na Irak te bio u sastavu mirovnih snaga u Bosni i na Kosovu. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>(I)realni strahovi o budućnosti mučili su i Leonarda da Vincija</p>
<p>Čovječanstvo osjeća i s pravom nesumnjivo uviđa: Ništa na svijetu više neće biti isto kao prije utorka 11. rujna 2001.</p>
<p>Već se nekoliko stoljeća u prijelomnim povijesnim vremenima, kada se neka nedefinirana nemoć i nesigurnost uvlači pod kožu svakog čovjeka i kada se globalno u svijetu kod ljudskih masa bude razni strahovi, užasna i stravična premišljanja o ljudskoj budućnosti, briše prašina s korica, više-manje svima poznate i popularne, Nostradamusove »proročanske« knjige (pisane u stihovima): »Prophetis« (Proročanstva).</p>
<p>Neki drugi se sjete kako je govorio perzijski filozof i prorok Zaratustra, neki proročke novozavjetne knjige »Apokalipse« (Otkrivenja) ili »Kremanskih proročanstava«.</p>
<p>Poznato je kako su proroci u povijesti židovskog naroda imali posebno veliku i značajnu ulogu u njihovu političkom životu i teokraciji (religijski monoteizam). Tako se prvim i najvažnijim prorokom smatra Mojsije (starozavjetna Biblija koja važi za remek-djelo židovske (proročke) književnosti.</p>
<p>Islamska vjera kao proroke uzima i štuje biblijsko-povijesne osobe: Abrahama, Mojsija, Isusa, te kao najvećega i posljednjega: Muhameda.</p>
<p> U Americi kao gljive poslije kiše niču i javljaju se razni vjerski reformatori i navjestitelji tzv. Sudnjeg dana (proročanstvo o skorom dolasku zlatnog doba i povratku starim »dobrim« vremenima i tradicijama).</p>
<p>Međutim, manje je poznato široj publici da su ti (i)realni strahovi o budućnosti čovječanstva mučili i prožimali i jednog univerzalnog genija renesanse (suvremenik Nostradamusa), Leonarda da Vincija (mnogi se slažu i kažu i najvećeg uma i genija svih vremena), slikara, kipara, glazbenika, graditelja, izumitelja, prirodoslovca, anatoma (secirao oko 30 leševa - što je u to vrijeme bilo više nego bogohulno), futurologa...</p>
<p>Sve do svoje smrti pisao je dnevnik (više od 6000 stranica) u kojem je zabilježio sve (riječju i skicama, crtežima) s čime se je bavio njegov nesvakidašnji, neponovljivi i nevjerojatni duh. Nije bio neki mizantrop, čovjekomrzac, ljudomrz u punom smislu te riječi, ali općenito o ljudima nije imao baš posebno dobro mišljenje.</p>
<p>Evo što je veliki Leonardo na stranicama svoga dnevnika zapisao (a u ovom današnjem trenutku »28 days after« djeluje više nego proročki, upravo fascinantno):</p>
<p> »Nikakve i nijedne granice i ograničenja neće postojati za ljudsku podlost i pokvarenost. U svojoj podivljalosti ljudi će posjeći i uništiti velika stabla u svim šumama svijeta. Kad će se toga jednom naveličati i zasititi, iživljavati će se s tim, kako bi prouzročili smrt, bol, trpljenje, kontrolu (uhođenje, motrenje, pratnju, urote), ratove, jezu, grozote, strahove i stravu, ne gledajući na to tko će biti njihova žrtva (podcrtao G.P.).</p>
<p>Ništa neće ostati na zemlji, pod zemljom ili u vodi čega ljudi ne bi proganjali i protjerali, poharali, uništili i izvukli iz države/zemlje u državu/zemlju.</p>
<p>Leonardo da Vinci je uistinu proklinjao, mrzio i osuđivao ratove i prolijevanje krvi...</p>
<p>GINO PRENC, dr. med., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bijeda i nezaposlenost »proizvode« teroriste </p>
<p>Zbog ekstremne nezaposlenosti, vrlo je aktualan problem preživljavanja nezaposlenih (oko 400.000 u Hrvatskoj), te ovdje ukazujem na važne aspekte tzv. fuša, pomoću kojegs se spašava egzistencija.</p>
<p>Crna ili siva ekonomija, rad na crno ili fuš, kako se sve naziva, kriva je poduzetnicima: jer im ruši cijenu usluga u tržišnoj utakmici. Rad na crno nije opterećen doprinosima i porezom pa je stoga bitno jeftiniji. Državi je, pak, krivac iz istih razloga: jer im ne puni proračun. Zbog toga često se u javnim medijima obrušava na sivu ekonomiju i čuju se svakojake prijetnje. Građani koji su prisiljeni preživljavati na takav način dežurni su krivci za gospodarske nedaće naše privrede (vidi npr. »I za pet kuna neplaćenog poreza - drastične kazne«) i žive u strahu. Istina je ipak prilično drugačija: svaki prihod građana do iznosa osobnoga neoporezivog dijela, koji danas iznosi do 1250,00 kn mjesečno, ne podliježe poreznoj prijavi i neoporeziv je te je tako legalan način ostvarivanja prihoda. Do tog iznosa ne radi se ni o crnoj ni o sivoj ekonomiji. U stvarnosti, taj iznos ne pokriva ni socijalni minimum za dotičnog građanina, i treba ga hitno korigirati naviše, uz ostale razloge (Ustav, čl. 55), i zbog same inflacije. Golemom broju nezaposlenih i njihovih obitelji bilo kakav posao u »fušu« jedini je način preživljavanja. Isto tako, u neimaštini, takav jeftin rad tom društvenom sloju jedina je mogućnost primanja, kao i davanja usluga.</p>
<p> Zarada u »fušu« nije izgubljena za državu, jer s tim novcem kupuju osnovne životne potrepštine na koje se pak uredno plaća PDV. Stoga državnoj administraciji, glavnom sukrivcu takvog stanja, savjetujem da prestane neopravdano okrivljavati rad »na crno« bez dužnih ograda i isprika, jer time proziva siromašne. Umjesto da tim ljudima objasni njihova prava i odagna strah iz njihovih života, državna se administracija na njih obrušava i time direktno ugrožava klimavu egzistenciju tih ljudi te ih tako doslovce gura u socijalne nemire. </p>
<p>Dodatna opasnost aktivnosti izvedenih u »fušu« proizlazi iz samog karaktera takve aktivnosti: npr. obavještajna djelatnost u »fušu« zapravo je »terorizam«. Svi oni teroristi koji su upleteni u rušenje WTC-a i Pentagona zapravo su djelatnici u »fušu«, jer da su na državnom platnom spisku s uredno plaćenim doprinosima, mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem neke države, sada SAD ne bi imale razloga za »Trajnu slobodu«. To treba imati na umu i naša zemlja kako ne bi bila dovedena u sličnu situaciju. Stoga je od bitnog značenja za uništenje terorizma postići punu zaposlenost. Zaključak je ove analize jasan: države koje proizvode nezaposlenost prije ili kasnije će proizvesti »teroriste«, koji će joj doći glave. </p>
<p>BORIS ČELIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Ovakav HDZ nema nikakvih izgleda za skori povratak na vlast« (2)</p>
<p>Čitajući interview s gospođom Vesnom Pusić objavljen u Vjesniku od 6. listopada naglas razmišljam o tome kako čelnik jedne stranke iz vladajuće petorke objašnjava ili predviđa prolazak nekih »stvari« u hrvatskoj Vladi među njenim čelnim ljudima, tj. u hrvatskoj politici, a za koje i sama smatra da su loše. Ne mogu se oteti dojmu da je prečesto pitanje svih pitanja današnje hrvatske politike, političara na vlasti i nje osobno da se prvotna zamisao nekoga hrvatskog političara, pa makar i loša, nestručno pripremljena, uz puno političkih, prijateljskih i slično obojenih »trgovina«, prihvati po svaku cijenu.</p>
<p>To bi moglo objasniti zašto toliko toga ne izlazi pred javnost, ili se pak ta javnost ne uvažava, pogotovu ako se radi o kvalificiranijoj i stručnoj javnosti, koja o problematičnim stvarima može progovoriti drukčije i koja bi mogla ukazati na nečiju možebitnu nekompetentnost i tako »cara skinuti do gola«, tj. prikazati nekoga lošim političarem. </p>
<p> Jer kada bi se to dogodilo, onda bi, baš kao i u slučaju prethodne vladajuće stranke, mnoge stvari ispale drukčijima nego što ih se prije toga smatralo. Rekao bih da je vladajuća petorka upala u zamku u kojoj je totalnim negiranjem svega od svog prethodnika, te činjenjem svega suprotnoga, mašući time kao dokazom ispravnosti vlastitih postupaka, u pojedinim pitanjima zloupotrijebila hrvatske glasače i njihovu želju za promjenama. Često se nešto taji, pregovara iza vrata, podmeću noge, »trguje«, izbjegavaju javne rasprave i sučeljavanja. Cijela se politika shvaća kao osobna igra njenih aktera, gdje javnost biva samo publikom, pod uvjetom da je poželjna, a ako nije - onda se »stadion« jednostavno isprazni i igra se nastavlja. Sve - samo da bi se ostalo, nesmetano, na terenu. </p>
<p>Ispada kao da žele pobjeći od činjenice da su i oni u biti isti profil ljudi (pa stoga i političara) kao i njihovi prethodnici, rođeni u istim selima/gradovima, da su polazili iste škole i fakultete, radili ili zabušavali u istim poduzećima, a sada nas tvrdoglavom upornošću žele uvjeriti da su oni drukčiji, bolji, pametniji i pošteniji. </p>
<p>Stoga najviše »grizu« onda kada se radi o njihovoj koži, a ne kada je posrijedi država, za dobrobit koje bi trebali raditi.</p>
<p>VLADIMIR TEŠANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedok tvrdi da mu je ponuđeno dva milijuna DEM za lažno svjedočenje</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U srijedu je na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu, nakon mjesec dana stanke, nastavljeno ispitivanje zaštićenog svjedoka broj 2. Naime, prije mjesec dana bio je kažnjen sa trideset dana zatvora zbog toga što je odbio reći ime osobe koja mu je navodno prenijela prijetnje smrću.</p>
<p>U nastavku svojeg svjedočenja »broj 2« je optužio obranu prvookrivljenog Nikice Jelavića da su mu preko njegova (svjedokova, op. a.) odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića nudili dva milijuna njemačkih maraka za lažno svjedočenje, odnosno kompromitaciju tužiteljstva. Odvjetnik Pavasović mu je, tvrdi svjedok, u svibnju ove godine ponudio tu mogućnost uz obećanje da će posredovati u primopredaji novca od jednog Jelavićeva odvjetnika, ali nije rekao kojega.</p>
<p>Zaštićeni je svjedok također tvrdio u iskazu da su mu, osim mogućnosti da izjavi kako su ga tada istražni sudac Radovan Ortinsky i tužiteljica Dunja Pavliček Patak nagovarali na lažno svjedočenje, ponuđene još dvije solucije. Jedna je bila da nagovori svoga prijatelja i ujedno prijatelja pokojnoga Vjeke Sliška, Jurja Dodića, da na sudu kaže kako ništa ne zna. Druga je bila da u svojem iskazu »zaobiđe« Jelavića, a da druge optužene slobodno tereti.</p>
<p>Svjedok je rekao da je u početku »glumio« da će prihvatiti tu ponudu te dodao: »Ja sam ih držao 'na leru', malo sam ih vrtio jer sam bio uvjeren da ću tako biti siguran do svjedočenja.«</p>
<p>Zaštićeni je, tvrdio je u iskazu, pitao Pavasovića zašto im je on toliko interesantan. Pavasović mu je, kako je rekao svjedok, objasnio kako je njegov iskaz jako bitan da se pobiju iskazi svjedoka pokajnika, jer se presuda ne može temeljiti samo na iskazu pokajnika, te da bi njegovo i Dodićevo svjedočenje u korist optuženih pokolebalo i daljnje svjedoke u ovom postupku.</p>
<p>Na kraju rasprave branitelj Zorana Pripuza, odvjetnik Rajko Mlinarić, iznio je primjedbu na iskaz svjedoka jer da njime »difamira odvjetnike«. Mlinarić je podsjetio da je isti svjedok već iznosio neistine o njemu, Anti Nobilu, Dragutinu Rotimu, sucu Vrhovnog suda Zmajeviću i još nekima te zatražio da sud ne dopusti da se »svjedok iz samo njemu znanih razloga iživljava nad pojedinim braniteljima«.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak daljnjim ispitivanjem zaštićenog svjedoka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ezgeta tvrdi: Nije bilo stvarne opasnosti od eksplozije!</p>
<p>BJELOVAR, 10. listopada</p>
<p> - Opasnost od istjecanja plina kraj Inine benzinske stanice u prigradskom naselju Trojstveni Markovac, o čemu je pisao Večernji list, a koja bi mogla dovesti do eksplozije slične pulskoj, uzdrmala je cijeli Bjelovar.</p>
<p>Bio je to razlog za hitan sastanak u srijedu direktora »Elektrometala« d.d., poduzeća koje u Bjelovaru distribuira plin, te direktora »Komunalca« d. d. i pročelnika gradskih ureda s gradonačelnicom Đurđom Adlešić, koji je ona i sazvala. Dijelove napisa u Večernjem listu u srijedu ujutro prenosio je i lokalni radio, nakon čega su telefoni u gradskim uredima neprestano zvonili.</p>
<p>Kako bi se informacije mogle dobiti iz prve ruke, gradonačelnica je odlučila pozvati one koji o tome najviše znaju. Izjavu za javnost nakon sastanka s gradonačelnicom dao je rukovoditelj poslovne jedinice distribucije plina »Elektrometala«, Srećko Ezgeta.
»Rutinskom kontrolom kakve obavljamo u zakonski predviđenim rokovima otkrili smo da dolazi do manjeg istjecanja plina u putnom jarku, ispod ceste točno kraj Inine benzinske pumpe u Trojstvenom Markovcu. Obavijestili smo tri naselja da neko vrijeme neće imati plina, i krenulo se u sanaciju. Otkriveno je kapilarno propuštanje plina na jednoj cijevi, koju smo odmah zamijenili.</p>
<p> Do oštećenja te cijevi vjerojatno je došlo zbog vibracija koje stvara promet, a kako je riječ o prirodnom plinu, koji je lakši od zraka i diže se, nije bilo stvarne opasnosti od eksplozije. </p>
<p>Taj plin zapravo nema mirisa, pa mu ga mi prilikom distribucije dodajemo upravo zato da ga građani mogu namirisati. Nama bi bilo drago kada bi nam sami građani dojavljivali svaki put kada posumnjaju na takvo nešto«, rekao je Srećko Ezgeta.</p>
<p>Radnici na benzinskoj stanici primijetili su da je trava na jednom mjestu požutjela, no to su pripisali činjenici što je tu jako prometno. Miris koji su osjetili pripisali su blizini septičke jame. Prema onome što se moglo čuti, u ovo doba godine češće su mogućnosti za takve kvarove jer se zbog kiša sliježe zemlja. Stoga se i provode sezonske kontrole. Opskrba plinom sada je već normalizirana i sva se naselja opskrbljuju redovito.</p>
<p>Đurđa Adlešić je rekla da grad Bjelovar kao suvlasnik »Elektrometala« d.d., s udjelom od 25 posto, od sada želi prvi imati informacije o bilo kakvim radovima ili popravcima plinske mreže, kako bi se ubuduće izbjegle ovakve situacije u kojima bombastični napisi u novinama izazivaju strah stanovništva. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nepoznati se »našalio« s policijom o postavljenim bombama </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Zasad nepoznata muška osoba dojavila je u srijedu ujutro u 9.38 sati Operativnom dežurstvu zagrebačke policije da je u jednoj poslovnici Zagrebačke banke nedaleko od okretišta tramvaja postavljena eksplozivna naprava. No nakon brze intervencije policije u poslovnicama u Aveniji Dubrava, Ozaljskoj ulici na Remizi te u Vlaškoj ulici otkriveno je da je posrijedi lažna dojava.</p>
<p>Naime, odmah nakon dojave na navedena su mjesta stigli djelatnici Protueksplozivnog odjela PU zagrebačke, koji su evakuirali službenike i ostale osobe zatečene u bankama. Prema izjavama nekih prolaznika, nedaleko od poslovnice Zagrebačke banke u Vlaškoj ulici, zbog bojazni od međunarodnog terorizma, evakuirani su i službenici konzulata Velike Britanije, a ispražnjena je i podzemna garaža kojom se oni koriste. </p>
<p>Kako nam je pak na mjestu događaja u blizini britanskog konzulata kazala službenica Zagrebačke banke, koja je željela ostati anonimna, službenicima poslovnice nitko nije dojavio o postavljanju bombe, već su ih o tome obavijestili policajci koji su pristigli u banku.</p>
<p>»Sve se odvijalo munjevito, nismo se odmah ni snašli, no najvažnije je da je ipak riječ o lažnoj dojavi«, prokomentirala je očito neslanu šalu službenica banke.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Obećane im dobre kamate, a ostali i bez glavnice</p>
<p>Kaznenim djelima utaje, prijevare i zlouporabe ovlasti, optuženi su navodno pribavili protupravnu imovinsku korist od 8 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 10. listopada</p>
<p> - Saslušanjem svjedoka, na varaždinskom Općinskom sudu u srijedu je nastavljeno suđenje Nadi i Branku Dolencu, ovlaštenim osobama u poduzećima »Aurora-export-import«, »Aurora-mjerni instrumenti« i »Aurora turist«.</p>
<p> Optužnica ih tereti da su kao ovlaštene osobe spomenutih poduzeća, te kao fizičke osobe, počinili kaznena djela utaje, prijevare i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, pribavivši protupravno osam milijuna kuna.</p>
<p>Većina saslušanih svjedoka u srijedu je izjavila da su u »Auroru« uložili jer im je to netko preporučio, zbog dobrih kamata, koja je u nekim slučajevima iznosila četiri posto mjesečno, a kasnije je smanjivana. Nekima su kamate isplaćivane nekoliko mjeseci, a svjedokinja T. T. kazala je da je smatrala kako Dolenčevima nije dala zajam, već je to doživljavala kao štednju. Stoga kamate nije ni podizala, smatrajući da će se one pripisivati glavnici, te će joj se na taj način ulog povećati.</p>
<p>Ugovori su sklapani u prostorijama »Aurore« unutar kavane »Sakcinski«, neke je potpisala Nada, neke Branko Dolenc, a svjedok T.S. kazao je da je ugovor s njim potpisao sin Dolenčevih.</p>
<p>Svjedocima je rečeno i da Dolenčevima zajam treba radi proširivanja poslovanja, svi su uglavnom znali da se bave mjernim instrumentima i da imaju kavanu, a Dolenčevi su im govorili, kako su kazali svjedoci, da je njihovo ulaganje sigurno i da će »prije propasti sva druga poduzeća nego oni«.</p>
<p>Svjedoci su također kazali i da su imali povjerenja u Dolenčeve, nisu tada smatrali da im govore neistinu, a svjedokinja M. Z. rekla je i da ju je najviše pogodilo pismo koje joj je poslalo jedno od optuženih, a u kojem se prijetilo da zajmodavci neće doći do svog novca, ako cijelu stvar prijave sudu.</p>
<p>Inače, na početku suđenja optuženi su se izjasnili da se ne osjećaju krivima po optužnici. Suđenje se nastavlja u četvrtak.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iz vagona-cisterne isteklo oko 15.000 litara ulja za pragove </p>
<p>ZAGREB/KARLOVAC, 10. listopada</p>
<p> - Na željezničkoj stanici Mahićno, između Karlovca i Ozlja, u srijedu se oko 8,40 sati dogodila nesreća prilikom transportiranja vagona-cisterne s glavnog kolosijeka na sporedni. Isteklo je 10.000 -15.000 litara kreozotnoga ulja za impregniranje željezničkih pragova, izvijestio je Državni centar za obavješćivanje. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada je vagon-cisterna koja je prevozila oko 30 tisuća kreozotnog ulja zapela za istovarnu rampu te se odlomio glavni bočni ventil cisterne, a prema informacijama Policijske uprave karlovačke, isteklo je između 10.000 i 15.000 litara.</p>
<p>Pozvani su i vatrogasci, koji su uspjeli zatvoriti otvor i zaustaviti istjecanje ulja. Tom prilikom jedan je vatrogasac ozlijeđen jer ga je tekućina poprskala po licu i očima.</p>
<p>Očevid i sanacija su u tijeku. Hrvatske su željeznice organizirale dovoženje nove cisterne, u koju će se pretočiti ulje iz oštećene. </p>
<p>Na mjestu događaja nalaze se i inspektori zaštite okoliša, vodopravni inspektor, vatrogasci, policija, Hitna pomoć i djelatnici poduzeća AEKS za sanaciju.</p>
<p>Budući da je rijeka Kupa udaljena od mjesta nesreće 300 do 400 metara, obližnji se kanal, udaljen oko 200 metara, zatrpava kako bi se spriječilo eventualno otjecanje ulja u Kupu.</p>
<p>Hrvatske su željeznice priopćile da je zbog nesreće na željezničkoj postaji u Mahićnom u srijedu od 11,45 sati zatvoren promet na pruzi Karlovac-Kamanje.</p>
<p>Uzroci se nesreće istražuju, a o rezultatima istrage javnost će izvijestiti mjerodavno tijelo državne uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za silovanje sedam godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Vijeće zagrebačkog Županijskog suda, kojim je predsjedala sutkinja Melita Božičević-Grbić, osudilo je Stjepana P. (45) na sedam godina zatvora zbog silovanja 17-godišnje djevojke, inače najbolje prijateljice i vršnjakinje njegove kćerke.</p>
<p>Silovanej se dogodilo 10. siječnja ove godine oko 20,30 sati u Zaprešiću, u Ulici maršala Tita, kod željezničkog mosta. Djevojak je najprije došla do kuće osuđenog, kako bi od njegove kćerke posudila CD. Ispred kuće je stajao Stjepan P. koji je djevojci rekao da njegova kćerka nema taj CD, te se ponudio da će je odvesti kod njihove prijateljice za koju znade da ga ima.</p>
<p>Ne sluteći ništa, djevojak je pristala, pa ju je napasnik odvezao na kasnije mjesto zločina. Zaprijetio joj da će je ubiti i baciti u rijeku Krapinu. Žrtva ga je molila da je pusti, a on ju je prisilio na spolni odnos u vozilu, da bi je potom izvukao i silovao na haubi. Prisilio ju je i na felatio, te ju još jednom silovao u autu. Prijetio joj je i dalje, da ne smije obavijestiti policiju, jer će joj u protivnom, nakon tri-četiri godine zatvora pronaći i strgati joj ruke i noge.</p>
<p>Plaščević je, inače, otac troje djece, a prije ovog događaja je već proveo šest i pol godina u zatvoru zbog trostrukog silovanja počinjenog 1992. </p>
<p>Ovo najnovije silovanje je počinio nakon što je na slobodi bio dvije godine. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>I ginekologu i maćehi kaznena prijava zbog mita</p>
<p>NAŠICE, 10. listopada</p>
<p> - Kriminalistički službenici našičke policijske postaje podnijeli su kaznenu prijavu protiv dr. Mate Barukčića (59) (policija je navela samio inicijale), ginekologa Opće bolnice u Našicama, nakon što je ustanovljeno da je primio mito da obavi abortus. Kako stoji u priopćenju, N. P. (31) iz Našica dovela je svoju trudnu pokćerku D. K. (19) k spomenutom liječniku i ponudila mu 2000 kuna da izvrši prekid trudnoće, što je on, navodno, prihvatio i preuzeo novac.</p>
<p> O čemu je zapravo riječ, pokušali smo doznati od našičkoga ginekologa Barukčića koji je, saznavši da je protiv njega podnesena kaznena prijava, ostao šokiran. Istaknuo je kako je novac od pacijentičine maćehe primio zato što djevojka nije imala uputnice pa je to uobičajena bolnička tarifa za abortus u takvim slučajevima. Dodao je kako će cijelu stvar prepustiti sudu koji će, smatra, donijeti pravičnu odluku. Međutim, ravnatelj našičke Opće bolnice dr. Ivan Rončević naglasio man je da je doktor Barukčić »postupio protiv svakog kodeksa bolnice«. Naime, objasnio je, ako pacijentica dođe u bolnicu bez uputnice na prekid trudnoće, prema bolničkom se pravilniku plaća 500 kuna.</p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade policija je podnijela i kaznenu prijavu protiv N. P. zbog kaznenog djela davanja mita. Istraga o cijelom slučaju je u tijeku. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pet dana zatvora napadaču na bolivijske glazbenike</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Nepravomoćnom odlukom Prekršajnog suda u Zagrebu, Marin Regvart (29), izgrednik koji je u utorak napao glazbenike bolivijske grupe »Masones« na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, osuđen je na pet dana zatvora zbog, kako je rekao sudac Mario Meštrović, remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>U prekršajnoj prijavi zagrebačke policije stoji da je Regvart u utorak oko 13,15 sati na glavnom zagrebačkom trgu pijan prišao bolivijskim glazbenicima i bezrazložno udario prvo nogom u jedan zvučnik koji se prevrnuo, a potom i u mikrofon na stalku.</p>
<p>Sudac Meštrović je saslušao Regvarta te vođu bolivijske grupe, Chambilla Cherecza Hermana Patricia, koji je Regvarta i prepoznao kao izgrednika. Regvart je rekao da je bio pijan te da ne zna što mu je bilo, ali da se sjeća da je nogom udario u zvučnik, jednu frulu od bambusa i u mikrofon, nakon čega je pokušao pobjeći, ali ga je uhitila policija. Izrazio je žaljenje zbog svojeg postupka. Vođa bolivijskih glazbenika izjavio je kako im je u trenutku kada su odložili instrumente prišao Regvart i nogom ih gurnuo. Napomenuo je da nije bilo fizičkog kontakta između napadača i glazbenika, da instrumenti nisu oštećeni te »da to nije ništa strašno«. </p>
<p>Premda se nagađalo kako je Regvart pripadnik skinheadsa, u zagrebačkoj su policiji to demantirali. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Probili plinovod kopajući za telefonski vod</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U utorak su oko 11,45 sati radnici Hrvatskih telekomunikacija pri postavljanju telefonskih vodova u Donjoj Zelini probili cijev plinovoda i plin je počeo istjecati.</p>
<p>Na mjesto događaja odmah su izišli policajci i vatrogasci, koji su osigurali područje. Da plin ne bi eksplodirao, taj je dio plinovoda zatvoren, a isključen je i dovod struje.</p>
<p> Preusmjeren je i sav promet koji se odvijao tim djelom.</p>
<p>Mato Đ. (21), koji je strojem za kopanje probio cijev, priveden je u policiju. Tereti se za dovođenje ljudi i imovine u opasnost općeopasnom radnjom. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Analitičari Raiffeisenbank očekuju inflaciju od 5,1 posto </p>
<p>Proračunski će deficit po očekivanjima Raiffeisenbank do kraja godine iznositi 6 posto / Lagana deprecijacija u sljedeće dvije godine </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - »Očekujemo da će stopa rasta GDP-a u 2002. godini biti nešto niža nego u ovoj i prošloj godini zbog očekivanog slabijeg rasta u EU. Ne vidimo prostor za značajniji rast izvoza budući da će smanjena potrošnja na europskom tržištu sigurno zahvatiti i hrvatske proizvode«, navodi se u u Raiffeisenovom istraživanju za listopad. Ante Žigman, glavni ekonomist Raiffeisenbank, kazao je da je za ostvarenje pozitivnih stopa rasta sljedeće godine bitan nastavak konsolidacije državnog proračuna kao i produženje sporazuma s MMF-om. </p>
<p>»Očekujemo nešto uspješniju turističku sezonu nego ove godine i u sklopu toga rast potrošnje«, kazao je Žigman. </p>
<p>Velimir Šonje, član Uprave Raiffeisenbank, objasnio je da se pretpostavke o rastu turizma sljedeće godine temelje na tome da EU ipak neće biti područje na kojem će se značajno osjetiti efekti rata u Aziji. </p>
<p>Nakon iznenađujućeg rasta cijena usluga u kolovozu Raiffeisenovi analitičari promijenili su očekivanja rasta inflacije u ovoj godini sa 4,3 na 5,1 posto. Za sljedeće dvije godine računa se na snižavanje inflacije, pa bi po tim prognozama i 2002. i 2003. godina bile završene sa 3,8-postotnim rastom cijena na malo. </p>
<p> »S obzirom na to da država još uvijek ima problema s prikupljanjem prihoda očekujemo da će proračunski deficit do kraja godine iznositi oko 6 posto«, kaže Žigman. </p>
<p>Prognozira se da će tečaj krajem ove godine biti 7,6 kuna za euro, a prosječni tečaj 7,5 kuna. U sljedeće dvije godine, zbog veće potražnje za devizama, odnosno liberalizacije koju podrazumijeva novi devizni zakon koji je u pripremi, očekuje se lagana deprecijacija kune. </p>
<p>Predviđa se rast inozemnog duga u 2002. godini na 12 milijardi USD, ali i njegov postupni pad u GDP-u. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prijeti propast slobodnih zona i milijardu maraka vrijednih stranih ulaganja </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Ako Ministarstvo financija bude i dalje inzistiralo na provedbi Carinskog zakona u dijelu koji se odnosi na 11 hrvatskih slobodnih carinskih zona, one će propasti, a inozemna ulaganja vrijedna 1,1 milijardu njemačkih maraka zaobići će Hrvatsku. </p>
<p>Takav scenarij iznio je u srijedu novinarima predsjednik Udruge Hrvatske slobodne zone dr. Ivan Miloš, istaknuvši kako primjenom naputka od 1. listopada Carinska uprava onemogućava rad slobodnih zona koje su, usprkos Zakonu o slobodnim zonama iz 1996. godine, trenutno izjednačene s ostalim hrvatskim poduzetnicima. </p>
<p>»Carinski zakon koji je stupio na snagu 1999. godine derogirao je ključne elemente Zakona o slobodnim zonama, čime su definitivno ukinuti svi poticaji za ulaganje novog proizvodnog kapitala u našu zemlju. Zbog brojnih administrativnih prepreka poslovanje je postalo preskupo, pa je tako već pričinjena znatna šteta korisnicima zona koji državi uredno plaćaju koncesiju«, kaže dr. Miloš, dodajući kako će se štete odraziti na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. </p>
<p>Predstavnici Udruge pozivaju se na 49. članak Ustava Republike Hrvatske kojim se prava stečena ulaganjem ne mogu poništiti zakonom te stoga ističu da će pravdu, bude li potrebno, tražiti na Ustavnom sudu. Prije toga od Vlade i Sabora traže da se sporni carinski naputak prestane primjenjivati. </p>
<p>»Pozivamo ministra financija Matu Crkvenca na raspravu o slobodnim zonama kako bi napokon bio prihvaćen novi zakon o slobodnim zonama koji je Udruga izradila zajedno s Ministarstvom gospodarstva. Prijedlog zakona je pet puta bio na Vladinoj koordinaciji za gospodarstvo i svaki put ga je Ministarstvo financija vraćalo na doradu. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić podržao je donošenje takvog zakona i nazvao ga krovnim zakonom hrvatskog gospodarstva kojim će se u Hrvatsku privući kapital«, objasnio je dr. Miloš. On tvrdi da su slobodne zone, koje kod nas postoje od 1961. godine, trenutno najlakši način da hrvatski proizvodi u većoj mjeri završe na svjetskom tržištu. </p>
<p>Dr. Miloš iznio je primjer ulagača iz Izraela koji želi u slobodnoj zoni u Hrvatskoj proizvoditi zdravu hranu. Pritom bi zaposlio najmanje stotinu ljudi, ali i angažirao još 350 obitelji izvan zone. Ako carina nastavi provoditi svoje propise, planirani će poslovi propasti, a državi će prijetiti lavina odštetnih zahtjeva od barem 100 milijuna njemačkih maraka koje će tražiti korisnici slobodnih zona. Oni su, naime, od države dobili koncesije na 25 godina, kojima im se jamči bescarinska proizvodnja. Sada ih, kaže dr. Miloš, carina kontrolira kao i ostale poduzetnike i izdaje im dozvole za rad na nekoliko mjeseci.</p>
<p>Korisnici zona Zoran Legac iz tvrtke Feroimpex i Nikola Mikić iz tvrtke Lumik potvrđuju kako je za ulazak kamiona u ograđeni prostor zone trebalo desetak minuta, a sada procedura traje čak četiri sata jer »carina uvoznike maltretira s prikupljanjem razne dokumetacije«. U slobodne zone, kažu oni, više se ništa ne može unijeti niti iz nje iznijeti bez dozvole carinika. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Masterplan obnove i razvoja turizma Hrvatske i Crne Gore</p>
<p>DUBROVNIK, 10. listopada</p>
<p> - Pošto je protekloga tjedna u Dubrovniku otvoren Ured njemačkoga društva za razvoj i investicije (DEG), njihovi su predstavnici u srijedu prvi put javnosti predstavili Masterplan za obnovu i razvoj turizma Hrvatske i Crne Gore, izrađen po nalogu njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj. Osim koncepta Masterplana za Hrvatsku, ovom se prigodom razgovaralo o mjerama koje su planirane za unapređenje Dubrovačko-neretvanske regije.</p>
<p> Za Hrvatsku će se, naime, kao model koji bi trebao privući investitore, poput Europske banke za obnovu i razvoj, koristiti Regionalni razvojni model Dubrovnik-Konavle-otok Mljet te projekt koji uključuje dolinu Save od Siska do Jasenovca. </p>
<p>Njemački su stručnjaci pritom istaknuli našu pozitivnu, ali i negativnu stranu. Hrvatska ima, kažu, prekrasnu obalu i klimu, ali zadnjih deset godina nije ulagala u turizam niti je bila u žarištu turističkih zbivanja. A promjene na tom području su očite, masovni turizam je mrtav, tržište se individualiziralo, zbog čega će hoteli-spavaonice, izgrađeni za vrijeme bivše Jugoslavije, teško zadovoljiti današnje potrebe, pa je konačni cilj njihova diverzifikacija, odnosno diverzifikacija turističkoga proizvoda. Hoteli se moraju diverzificirati ne samo po standardu nego i po veličini, po specijalizaciji i stilu ugošćivanja (privatni ili hotelski lanci) tako da se dobije paleta proizvoda za sve džepove i svaku ciljanu skupinu, što u konačnici znači i produženje sezone. </p>
<p>Dubrovačko-neretvanska županij mogla bi postati modelom održivog razvitka za ostale regije. Riječ je o sedam planiranih projekata, koji uključuju područja od Neretve preko otoka do najjužnijih konavoskih područja. Potonja bi, povezana s Bokom kotorskom kao središtem zdravstvenog turizma (Igalo) te novim proširenjem turističkih sadržaja (golf tereni u Konavlima) osigurala cjelogodišnje turističko poslovanje. </p>
<p>U te su projekte uključeni i neobnovljeni dubrovački hoteli, njih dvanaestak s oko 6000 kreveta. Namjera je, naime, istražiti mogućnosti tih devastiranih objekata koji bi, kažu njemački stručnjaci, s novim ruhom bili prilagođeni današnjim zahtjevima turističkoga tržišta. </p>
<p>Na kakve će, pak, reakcije predstavnici DEG-a naići na terenu ostaje da se vidi. Rasprava je tek počela, a slijede obilasci terena. Na prvom predstavljanju od nazočnih, među kojima su bili i predstavnici Gospodarske komore, Turističke zajednice i mnogi drugi, nitko se nije javio za riječ. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Domaće putničke agencije traže državnu pomoć</p>
<p>Broj refundiranih avionskih karata u odnosu na rujan prošle godine porastao 60 posto </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Budući da su najočitiji izravni gubitnici zbog terorističkih napada na SAD, hrvatske putničke agencije namjeravaju tražiti olakšice ili financijsku pomoć od Ministarstva turizma i Vlade. Iako u Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) još nisu dogovorili detalje koliko i što tražiti od države, u srijedu su ministrici turizma poslali urgentno pismo gdje ukazuju na svoje probleme. Nadaju se da će se pismo naći na dnevnom redu ovotjedne sjednice Vlade.</p>
<p>Agencije zasad razmišljaju o dvije solucije »pokrivanja« poslovnih šteta. Po jednoj bi same agencije odredile iznos koji potražuju od države, dok bi po drugoj prijedlog (iznos) bio prepušten Vladi, odnosno Ministarstvu turizma.</p>
<p>Podaci UHPA-e za prvih osam mjeseci ove godine pokazivali su da je promet prodanih zrakoplovnih karata u licenciranim putničkim agencijama svaki mjesec prosječno rastao za 32 posto u odnosu na isti mjesec lani. Nakon terorističkih napada na SAD situacija se drastično promijenila. Naime, u rujnu ne samo što nije nastavljen trend rasta nego je evidentirani promet bio 5,71 posto niži od onoga u rujnu 2000. godine. </p>
<p>UHPA procjenjuje da je na taj način izostala realizacija od oko 17 milijuna kuna prometa. Isto tako, broj refundiranih avionskih karata u odnosu na rujan prošle godine porastao je 60 posto. </p>
<p>Podsjećamo da zbog novonastale krizne situacije domaće putničke agencije već uvode prinudne mjere štednje (prva je na udaru promidžba), dok bi nastavak crnog razdoblja mogao rezultirati otpuštanjem 10 do 15 posto zaposlenih, čak i ako se nastavi dobra prodaja zimskih aranžmana. </p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Automobilska industrija smanjuje proizvodnju i broj radnika</p>
<p>ZAGREB/ LONDON/ DETROIT, 10. listopada</p>
<p> - Najveći američki i europski proizvođači automobila u iduća će tri mjeseca proizvesti gotovo 700.000 vozila manje nego što se prvotno planiralo, a najavili su i otpuštanje na tisuće radnika. Automobilski divovi planiraju smanjivanje broja zaposlenih širom svijeta za približno 80.000 te privremeno ili trajno zatvaranje nekih pogona.</p>
<p> Samo ovog mjeseca tri su najveća europska proizvođača - Renault, Volkswagen i Fiat, objavila smanjivanje proizvodnje za gotovo 60.000 vozila. Američka velika trojka - General Motors, Ford i DaimlerChrysler, do kraja godine planira proizvesti čak 196.000 automobila manje, a samo je Ford najavio smanjenje za čak 120.000. Ukupno bi sjevernoamerička automobilska industrija u četvrtom tromjesečju ove godine trebala proizvesti 3,7 milijuna vozila, što je gotovo 300.000 manje nego u istom razdoblju lani.</p>
<p> Tvrtka za istraživanje tržišta DRI-Wefa procjenjuje da će proizvodnja automobila u svijetu ove godine biti četiri posto manja nego lani. (Hina/Reuters/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Gubitak Motorole 1,4 milijarde dolara</p>
<p>CHICAGO, 10. listopada</p>
<p> - Američki tehnološki div Motorola poslovao je u trećem tromjesečju s gubitkom od 1,4 milijarde dolara jer je nastavljen pad potražnje za njegovim mobilnim telefonima i čipovima zbog slabljenja svjetskog gospodarstva. To je već treće tromjesečje zaredom kako Motorola bilježi gubitke, a u prva dva kvartala ove godine ukupan gubitak tvrtke iznosio je 1,3 milijarde dolara. Motorola će do kraja godine otpustiti 22 posto ukupnog broja radnika.</p>
<p>Prihodi kompanije iznosili su u proteklom tromjesečju 7,41 milijardu dolara, što je 22 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Tada su prihodi Motorole iznosili 9,49 milijardi dolara, pri čemu je ostvarena dobit od 531 milijun dolara.</p>
<p>Odjel Motorole za proizvodnju mobilnih telefona, koji je u prva dva tromjesečja ove godine poslovao s gubicima, vratio se u profitabilne vode, ostvarivši u prošlom tromjesečju dobit od 19 milijuna dolara. </p>
<p> Premda je zbog manje potražnje telekomunikacijskih kompanija prodaja Motorolinih mobitela pala 16 posto - na 2,7 milijardi dolara - tvrtka procjenjuje da je njezin udjel na svjetskom tržištu mobitela u godinu dana porastao za 2 postotna boda - na 17 do 18 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Visi i MasterCardu sud naredio otvaranje tržišta</p>
<p>NEW YORK, 10. listopada</p>
<p> - Federalni sud SAD-a naredio je američkim kartičnim kompanijama Visi i MasterCardu da prestanu zabranjivati bankama koje izdaju njihove kartice izdavanje kartica konkurentskih kuća, npr. American Expressa ili Morgan Stanleyja.
Tom bi se odlukom mogla posve promijeniti situacija na američkom kartičnom tržištu, u kojem Visa i MasterCard drže čak 75-postotni udio. Američka je vlada te dvije kompanije tužila još 1998. godine zbog kršenja zakona protiv monopola.</p>
<p> Ipak, dio odluke Federalnog suda znači i pobjedu ovih dviju kompanija budući da sud nije pronašao razloge da naredi promjene u strukturi vlasništva nad tim tvrtkama. </p>
<p>Naime, i Visa i MasterCard su u vlasništvu nekoliko najvećih američkih banaka, a vlada je u tužbi navela kako se i time zapravo narušava konkurentnost na kartičnom tržištu.(Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Ciampi: Hrvatski i talijanski cilj borba za ujedinjenu Europu </p>
<p>Nećemo tolerirati da ekstremisti i razni teroristi pokušaju ugroziti sve svijetle političke i civilne ciljeve za koje su se borile generacije, rekao talijanski predsjednik </p>
<p>RIJEKA / ROVINJ / PULA, 10. listopada</p>
<p> - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi i njegov domaćin hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetili su u srijedu Rijeku, Rovinj i Pulu. </p>
<p>»Dolazak u Rijeku je znakovit, jer je to prvi put da talijanski šef države posjećuje hrvatske građane talijanskog podrijetla, kao što je i prvi put da to čini s hrvatskim predsjednikom«, rekao je Ciampi u riječkoj Srednjoj talijanskoj školi. Naš je zajednički cilj, istaknuo je, borba za ujedinjenu Europu i unapređenje svih humanitarnih potencijala, posebice nakon terorističkih napada na New York i Washington.</p>
<p> »Nećemo tolerirati da ekstremisti i razni teroristi pokušaju ugroziti sve svijetle političke i civilne ciljeve za koje su se borile generacije«, poručio je talijanski predsjednik. </p>
<p>Osvrćući se na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji Hrvatska treba uskoro potpisati s Europskom unijom, Ciampi je izrazio uvjerenje da će to značiti temeljni preokret za Hrvatsku i njenu budućnost. </p>
<p> Talijanski predsjednik rekao je i da riječka Srednja talijanska škola može biti simbol suživota između različitih kultura i nacionalnosti. </p>
<p> Hrvatska zainteresirana za autocestu od Rijeke do Trsta </p>
<p>Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kazao je da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju autoceste od Rijeke do Trsta i Jadransko-jonsku inicijativu. Podsjetivši da u Rijeci žive pripadnici 12 manjinskih zajednica, gradonačelnik mr. Vojko Obersnel rekao je da su nedavno u Statut grada ugrađene odredbe kojima se priznaje autohtonost talijanske nacionalne manjine. </p>
<p>Obraćajući se predsjedniku Ciampiju, čelnik Talijanske unije Maurizio Tremul izjavio je da pripadnici talijanske manjine od matične države očekuju prihvaćanje zakona koji bi propisao stalnu skrb za svoje pripadnike izvan Italije i pravo na ponovno dobivanje talijanskog državljanstva. </p>
<p>»Stranice povijesti kao ova napaćene Istre, često su popunjene zahvaljujući zauzimanju malih skupina otvorenih prema suživotu i spremnih na pomirbu«, rekao je Ciampi u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju. </p>
<p> Dvije nacionalne zajednice ravnopravne </p>
<p>Pozdravljajući dvojicu predsjednika, rovinjski gradonačelnik Giovanni Sponza naglasio je suživot dviju nacionalnih zajednica u Rovinju koje ravnopravno sudjeluju u svim aktivnostima. To je rezultat nastojanja žitelja da se živi u zajedništvu.. Ravnatelj Centra za povijesna istraživanja Giovanni Radossi ustvrdio je da su Talijani u Istri ostali živjeti na tlu predaka da bi očuvali kontinuitet svoje kulturne, jezične i povijesne baštine. Čvrsto smo uvjereni da smo uspjeli u toj namjeri, kazao je.</p>
<p>Predsjednici Mesić i Ciampi posjetili su i Pulu. </p>
<p>D. Herceg, Lj. Pandža i M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić pokreće inicijativu za mlade jer većina njih želi napustiti Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - »'Perspektive i budućnost mladih u Hrvatskoj' naziv je nove inicijative hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića. U njegovu Uredu osnovana je stručna radna skupina za mlade koja će se time baviti. Iako je već pripremila nekoliko prijedloga, više će se o samoj incijativi i idejama čuti na tribini koja će se na Pantovčaku organizirati idućeg utorka«, kazao je u srijedu na konferenciji za novinare Siniša Jagodić, Predsjednikov tajnik za odnose s javnošću i član radne skupine. </p>
<p>Statistika neumoljivo govori o problemima mladih u nas, kazao je Jagodić istaknuvši da je čak 140.000 mladih obrazovanih ljudi napustilo Hrvatsku u posljednjih deset godina. Rekao je da odlazak priželjkuje 67 posto mladih koji se svakodnevno, zahvaćeni apatijom, pitaju kako preživjeti. Stoga su, poručio je, na skoru tribinu pozvani svi predstavnici vlasti koji kreiranjem zakona i rješavanjem socijalnih problema mladih mogu utjecati na njihovu bolju budućnost i ostanak u zemlji koja demografski odumire.</p>
<p>Tribina je poziv na akciju, poručuju članovi Radne skupine. Najavljuju da će se čuti prijedlozi od dugoročnog rješavanja socijalnih problema mladih, do donošenja zakona o mladima koji postoji u zemljama Europske unije, pa i osnivanja posebnog ministarstva za mlade. Očekuje se i donošenje posebnog dokumenta pod nazivom »Perspektive i budućnost mladih u Hrvatskoj« koji bi trebao biti shvaćen kao projekt od nacionalnog interesa radi boljitka mladih u Hrvatskoj. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>S mirovinskom reformom i manjak od 250 milijuna kuna mjesečno za mirovine </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Kad započne mirovinska reforma 1. siječnja 2002. godine, mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti nedostajat će između 200 i 250 milijuna kuna na mjesec za isplatu mirovina. Manjak novca u prvom stupu mirovinskog osiguranja, tzv. tranzicijski trošak, nastat će zbog izdvajanja pet posto od dosadašnjih 19,5 posto doprinosa za drugi stup osiguranja - obveznu individualnu štednju.</p>
<p> Ravnatelj Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Srećko Vuković ističe da bi se manjak novca najjednostavnije namaknuo povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, no to se ne može očekivati s obzirom na socijalno stanje u zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Iduće godine MORH radi Bijelu knjigu o obrani </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U završnoj je fazi donošenje Nacrta prijedloga strategije o nacionalnoj sigurnosti, koji je u sklopu projekta »Hrvatska u 21. stoljeću« izradila posebna Vladina skupina. Ministarstvo obrane trenutačno priprema prijedloge dokumenata o vojnoj i obrambenoj strategiji. Izjavio je to u srijedu pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku Ivan Kozlica, podsjećajući da su u saborskoj proceduri zakoni o obrani i sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u međunarodnim mirovnim misijama.</p>
<p>»Do kraja godine želimo zaokružiti potrebnu obrambenu legislativu i strateške dokumente, a nakon toga uslijedilo bi donošenje 'Bijele knjige o obrani'«, naglasio je Kozlica najavljujući međunarodno znanstveno savjetovanje »Transparentnost obrane: Bijela knjiga«, koje će se održati u Splitu od 18. do 20. listopada. Sudjelovat će više od 80 znanstvenika iz 15 europskih zemalja. </p>
<p>Prof. Božidar Javorović rekao je da će sudionici razmijeniti iskustva o političkim, sigurnosnim i medijskim aspektima transparentnosti obrane. Ujedno, skup će pokušati ukazati na to da je nužno odrediti granice između otvorenosti i tajnosti obrambenih sustava u demokratskim zemljama.</p>
<p>Uz Ministarstvo obrane, skup organizira Defimi, centar za defenološka istraživanja, uz potporu njemačke Zaklade Konrad Adenauer. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>SSSH zove u opći štrajk? </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske u utorak, 16. listopada, na sjednici Vijeća odlučuje o jednodnevnom generalnom štrajku, koji je za listopad najavio još prije ljeta. Odluci prethodi analiza provedbe Ugovora za pravednu Hrvatsku, koji je SSSH prije izbora potpisao s tadašnjom šestorkom. </p>
<p>SSSH će, kako saznajemo, vjerojatno zatražiti sastanak s Vladom kako bi zajedno pretresli provedbu ugovora. Nezadovoljan Vladinim odnosom prema socijalnim partnerima, izostankom socijalnog dijaloga i neispunjenim predizbornim obećanjima, SSSH je pred ljeto zamrznuo socijalni dijalog s Vladom i poslodavcima u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Na sjednici Vijeća SSSH-a očekuje se oštra rasprava, jer je dio sindikata tražio da SSSH iziđe iz GSV-a, pa je moguća i radikalizacija odnosa te najjače sindikalne središnjice prema Vladi. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Uprava SC-a: »Kraljevićevi savjetnici ne razumiju poslovanje SC-a«</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Netočne su tvrdnje Ministarstva znanosti i tehnologije da Studentski centar u Zagrebu troši 75 posto svog novca na plaće radnika, priopćeno je u srijedu iz Studentskog centra.</p>
<p>U SC-u navode da je prošle godine Ministarstvo iz državnog proračuna uplatilo na njihov račun oko 98 milijuna kuna, dok je ukupni prihod SC-a iznosio oko 209 milijuna kuna. »Stavljajući udio plaća u odnos s ovim drugim iznosom, dobivamo postotak od oko 30 posto udjela plaća u ukupnom prihodu«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Objašnjavaju da su u cijenu obroka (16,70 kuna) i cijenu smještaja (oko 210 kuna) koje je odredilo Ministarstvo, uračunate i plaće radnika. »Ako u Ministarstvu ne razumiju ni računice koje su sami radili, kako možemo očekivati da razumiju probleme poslovanja SC-a«, stoji u priopćenju, u kojem se dodaje kako su »tvrdnje iz Ministarstva zlonamjerne i nerazumljive, pogotovo kada ono već više od sedam mjeseci SC-u nije doznačilo ni kunu za studentski standard«. </p>
<p>U SC-u poriču da je Ministarstvo od njih zatražilo izradu nove sistematizacije radnih mjesta. »O provedenoj racionalizaciji ministar ne može znati ništa, jer se oglušio na brojne zahtjeve za razgovor i dogovor. Ministar Kraljević preko svojih predstavnika u Upravnom vijeću stalno opstruira njegov rad. Oni, koje ministar prima i s kojima se savjetuje, ne mogu mu pomoći, jer niti su stručni, niti znaju, niti razumiju poslovanje SC-a«, stoji u priopćenju. </p>
<p>»Ako se ovakva štetna i nerazumna samovolja Ministarstva nastavi, SC će poduzeti sve potrebne pravne korake da bi se utvrdili odgovorni za stanje«, stoji u priopćenju koje je potpisao ravnatelj Studentskog centra dr. Mate Pavković. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Prioritet Muzička akademija, FF i obnova zapuštenih sportskih dvorana za studente</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Sveučilište u Zagrebu u ovoj i idućoj akademskoj godini, zbog prevelike devastacije postojećih objekata, neće ulaziti u nova kapitalna ulaganja, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Rektoratu Sveučilišta.</p>
<p>Kako je naglašeno, sjednica Senata održana u utorak, povijesna je zato što je Sveučilište prvi puta od 1971. samostalno raspravljalo o vlastitom razvoju i raspodjeli financija te je prihvaćen prijedlog proračuna kapitalnih ulaganja Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p> Prema riječima prorektora za financije Vlade Leke, Senat je donio okvirni iznos ulaganja u vlastiti razvoj, u iznosu od 61 milijun kuna. »Nadamo se da će taj iznos biti veći, a to ovisi o odluci ministra znanosti dr. Hrvoja Kraljevića, Vlade i Sabora«, rekao je Leko. Prema planovima Senata, 60 posto sveučilišnog budžeta u 2002. iskoristit će se za dovršetak započete gradnje objekata, a 40 posto će se namijeniti hitnim intervencijama i kupovini opreme za 29 zagrebačkih fakulteta. Pritom će prioritet dobiti Muzička akademija i Filozofski fakultet te obnova zapuštenih sportskih dvorana za studente. </p>
<p> »Od Univerzijade u Zagrebu nije izgrađen ni jedan kvadratni metar za sportske aktivnosti studenata«, rekao je prorektor za nastavu i studente Dragan Milanović. </p>
<p>Kako je istaknuto u Rektoratu, ministar znanosti izradio je plan ulaganja u znanost u naredne tri godine. Prema riječima prorektora Milanovića, ministar je za ovu godinu predvidio izdvajanje u visini od 1,37 posto BDP-a. U idućoj godini izdvajanja za znanost trebala bi narasti na 1, 55 BDP-a, u 2003. na 1,75 posto, a u 2004. i do dva posto BDP-a. </p>
<p>Na sjednici Senata, prihvaćena je i završna analiza upisa studenata u prvu godinu studija. Na zagrebačka visoka učilišta upisalo se 10.829 studenata, a praznih je ostalo gotovo 700 mjesta. Razlog takvome stanju u Rektoratu vide u disperziji studenata na regionalna sveučilišta, ali i veleučilišta. »To je pozitivan znak, jer studente ne treba gomilati u Zagrebu«, ustvrdio je prorektor Milanović. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Policija traži napadače na svjedoka u »slučaju Lora«</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je s ozbiljnim anonimnim prijetnjama ovih dana suočen i glavni županijski državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je dao nalog za istragu o događajima u Lori / Istraga o zločinima 1992. u vojnom zatvoru u Lori pokrenuta je prije desetak dana; sedmorica osumnjičenika pritvoreni su, a osmi je još u bijegu i za njim je raspisana tjeralica</p>
<p>SPLIT, 10. listopada</p>
<p> - Prema zahtjevu Županijskog državnog odvjetnika, PU splitsko-dalmatinska nastoji utvrditi identitet osoba koje su u utorak u hodniku splitskog Županijskog suda prijetile smrću svjedoku u istražnom postupku o zločinima u bivšem vojnom zatvoru Lora, rekao je u srijedu Hini glasnogovornik PU-a Leo Tauber. Svjedok Milosav Katalina, koji je i sâm bio zatočenik zatvora u Lori, u utorak je došao na zakazano svjedočenje u Istražni centar splitskog Županijskog suda, no nekoliko nepoznatih osoba verbalno ga je napalo, zaprijetivši mu smrću, ako progovori pred sudom.</p>
<p> Nakon prijetnji, nasilnici su prestrašenog čovjeka koji nije bio u stanju ni govoriti fotografirali, a pobjegli su kad se pojavio jedan od pravosudnih policajaca.</p>
<p> Istražni sudac koji je trebao ispitati Katalinu, nije htio komentirati ovaj događaj, dok predsjednik Županijskog suda u Splitu Igor Benzon kaže da se tako nešto nije moglo predvidjeti. Benzon je najavio da će zgrada suda ubuduće biti bolje osigurana te da će u sličnim slučajevima, kod ovako rizičnih istraga, uz pravosudnu policiju biti angažiran i potreban broj policajaca. Neslužbeno se doznaje da je s ozbiljnim anonimnim prijetnjama ovih dana suočen i glavni županijski državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je dao nalog za istragu o događanjima u Lori, ali odvjetnik Bajić ne želi govoriti o tome i odbio je policijsku zaštitu.</p>
<p> U zgradi suda u Splitu smještene su sve pravne i sudske institucije i vrlo je teško kontrolirati veliki broj ljudi što ulazi u zgradu. U zgradi je dodatno osigurano Državno odvjetništvo koje je na posljednjem katu i u koje se ne može ući dok vrata ne otvori čuvar ispred odvjetništva. Istraga o zločinima što su se 1992. događali u vojnom zatvoru u Lori pokrenuta je prije desetak dana. Sedmorica osumnjičenika pritvoreni su, a osmi je još u bijegu i za njim je raspisana tjeralica. Oni su kao nekadašnji vojni policajci osumnjičeni za smrt Nenada Kneževića, Gojka Bulovića i još nekih u to vrijeme u Lori zatvorenih osoba, većinom srpske nacionalnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Za najmanji financijski prekršaj kazna od 500.000 kuna, ali ne i zatvor</p>
<p>Utaja poreza kazneno je djelo za koje su kazne predviđene Kaznenim zakonom, pa se stoga ne može regulirati Zakonom o prekršajima / Porezni inspektori trebali bi o prekršajnim prijavama obavijestiti Državno odvjetništvo koje će utvrditi postoje li i elementi kaznenog djela / Zakon o prekršajima stupit će na snagu tek 1. ožujka 2002., a ne, kako tvrdi ministar financija, do kraja ove godine, otkriva »Vjesniku« pomoćnik ministrice pravosuđa Dubravko Palijaš</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Za najmanji financijski prekršaj, poput neizdavanja računa, prekršitelji bi trebali plaćati kaznu od čak 500.000 kuna! Kako Vjesnik ekskluzivno doznaje, nova ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović dala je zeleno svjetlo za amandman ministra financija Mate Crkvenca, te će u novi zakon o prekršajima, koji je već u Saboru na drugom čitanju, biti ubačen i članak kojim će se za financijske, porezne i carinske prekršaje plaćati kazna od najviše 500.000 kuna.</p>
<p>Na inzistiranje Ministarstva financija, iste kazne izricat će se i fizičkim i pravnim osobama, premda je Ministarstvo pravosuđa predlagalo da se za fizičke osobe, među koje spadaju i obrtnici, propiše maksimalna kazna od 50.000 kuna. Za sve ostale prekršaje novim je zakonom, o kojem će već u srijedu raspravljati saborski odbori te ga onda uputiti na donošenje zastupnicima, predviđena najviša kazna od 300.000 kuna. Ministarstvo pravosuđa prihvatilo je i Crkvenčev prijedlog da se rok zastare za porezne i carinske prekršaje produži sa šest mjeseci na dvije godine. </p>
<p>Kako ističe pomoćnik ministrice pravosuđa Dubravko Palijaš, novim zakonom za prekršaje nisu predviđene zatvorske kazne veće od 60 dana. On smatra da su u Ministarstvu financija pomiješali kruške i jabuke, odnosno prekršaje i kaznena djela. Naime, člankom 292. Kaznenog zakona regulirano je kazneno djelo zloporabe položaja u gospodarskom poslovanju, pod čim se podrazumijeva i neplaćanje obveza prema državnom proračunu te zdravstvenom i mirovinskom fondu. Za kazneno djelo utaje poreza, kaže Palijaš, Kazneni zakon propisuje maksimalnu kaznu od osam godina zatvora. </p>
<p>»Utaja poreza je kazneno djelo i stoga se ne može regulirati Zakonom o prekršajima. Nije nam jasno što Ministarstvo financija želi postići uvođenjem financijskih, carinskih i poreznih prekršaja u prekršajni zakon, jer je to već zakonski regulirano. Porezni inspektori trebali bi o izricanju prekršajnih prijava obavijestiti Državno odvjetništvo koje će utvrditi postoje li u prekršaju elementi kaznenog djela, i u skladu s tim pokretati kazneni postupak«, napominje Palijaš. </p>
<p>Izjave ministra Crkvenca nakon nedavnog sastanka sa zamjenicom državnog odvjetnika Dunjom Pavliček-Patak na Plitvicama, da će se utaje poreza sankcionirati kao dilanje droge i da će to biti regulirano zakonom o prekršajima, on smatra apsurdima. Dilanje i šverc droge su, naime, kazneno djelo za koje je Kaznenim zakonom propisana kazna od 12 godina zatvora. Istim je zakonom za neplaćanje poreza i doprinosa, odnosno, konkretno, neprijavljivanje prihoda većeg od 10.000 kuna, predviđena zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina.</p>
<p>Unošenje robe u Hrvatsku bez carinskog nadzora također se smatra kaznenim djelom i ne može se tretirati zakonom o prekršajima. Problem je, stav je nove ministrice pravosuđa, da carinici i porezni inspektori moraju bolje proučiti Kazneni zakon, umjesto da za kaznene djela pišu prekršajne prijave. Stoga, ako se žele pooštriti kazne za porezne utaje, treba mijenjati kazneni, a ne prekršajni zakon. Poreznici su i dosad za otkrivene nepravilnosti obveznicima masovno izricali prekršajne prijave, jer je u tom slučaju pravni postupak daleko jednostavniji, no tu su kazne daleko manje od kazni za šverc droge.</p>
<p>Ako Sabor prihvati Crkvenčeve amandmane, oni sigurno neće stupiti na snagu kako on to tvrdi, do kraja ove godine, nego tek 1. ožujka 2002. godine. Novi zakon o prekršajima, koji bi ovih dana trebao biti izglasan, ne može na snagu stupiti prije tog datuma, jer je potrebno nekoliko mjeseci da se s njime usklade drugi zakoni koji propisuju prekršaje na raznim područjima.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ministarstvo: Bandić gradi bez građevne dozvole </p>
<p>Građevni inspektor naredio zatvaranje gradilišta/ Bandić podnio zahtjev za dozvolu, a vikendicu gradi od ožujka </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Građevni inspektor Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja utvrdio je pri ponovljenom inspekcijskom nadzoru na građevini u Slava Gori kućni broj 618 k. o. Konščica i u obavijesnom razgovoru s opunomoćenikom investitora da je invenstitor te građevine zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te da je počeo s gradnjom krajem ožujka ove godine bez prethodno pribavljene građevne dozvole. </p>
<p> Budući da investitor nema građevnu dozvolu, građevni inspektor naredio je zatvaranje gradilišta te daljnje postupanje u skladu s odredbama Zakona o gradnji, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ministarstvo u priopćenju također navodi da je opunomoćenik investitora izvijestio građevne inspektore da je investitor - Milan Bandić podnio zahtjev za izdavanjem građevne dozvole. </p>
<p> Glasnogovornica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kiprijanovski nije željela komentirati to priopćenje ministarstva. </p>
<p> Građevna inspekcija ministarstva je 3. listopada u Samoboru - Slava Gora utvrdila gradnju kuće za odmor, ali tada nisu mogli reći je li to vikendica gradonačelnika Bandića jer nisu zatekli investitora na terenu. Inspektori su tada ostavili poziv za investitora da dođe na saslušanje 10. listopada u 10 sati i da na saslušanje ponese građevnu dozvolu, izvod iz katastra i izvod iz prostornog plana. Inspektori su izašli na teren nakon napisa u jednom dnevnom list da Bandić bespravno gradi, rekla je glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Stipe Belak ostavkom prekinuo krizu vlasti u Šibeniku </p>
<p>ŠIBENIK, 10. listopada</p>
<p> - U srijedu popodne u gradskoj upravi zaprimili su ostavku koju je na svoj vijećnički mandat podnio dr.Stipe Belak čime se izbjegava kriza gradske vlasti koja je bila na pomolu. Naime, ostavkom vijećnika Belaka, koji se na posljednjim lokalnim izborima nalazio na listi SDP-a, ta stranka stječe pravo imenovanja drugog vijećnika sa svoje liste. To znači da aktualna koalicijska vlast ostaje i dalje i da je ostavkom Belaka izborila trinaestog vijećnika potrebnog za kvorum i pravovaljano odlučivanje, što nije imala u posljednje vrijeme kada je dr. Belak odlučio SDP-u i koalicijskoj vlasti uskratiti povjerenje. </p>
<p>Dr. Belak se prije mjesec dana pridružio HDZ-u koji se uspio izboriti za još dva vijećnička glasa čime su imali ukupno 13 vijećničkih ruku nakon čega su zatražili smjenu aktualne vlasti. Zakazana izvanredna sjednica na kojoj se trebalo glasovati o povjerenju gradonačelniku, njegovim zamjenicima i predsjedniku GV-a otkazana je bila u »pet do dvanaest«, no HDZ pojačan s još tri vijećnika održao je sjednicu na kojoj je izglasano nepovjerenje vladajućoj garnituri i izabrano novo rukovodstvo. No, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave tu je sjednicu proglasilo nezakonitom.</p>
<p> U međuvremenu napravljen je jak pritisak na vijećnika Belaka, koji je sada odlučio podnijeti ostavku, i na nezavisnog vijećnika Antu Gašperova koji se na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća bio priklonio HDZ-u. Nova sjednica Vijeća zakazana je za 18. listopada. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Tomčić isključio Lončara i prekinuo Aktualno prijepodne </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Isključenjem nezavisnog zastupnika Ive Lončara sa sjednice, Sabor je prije vremena završio Aktualno prijepodne. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić isključio je Lončara nakon kraće polemike, potaknute zastupnikovim pitanjem o tijeku sanacije poljoprivrednih kombinata. Prije isključenja Tomčić je Lončaru oduzeo riječ i zamolio ga da napusti sjednicu, a zaštitu svojih prava zatraži u skladu s Poslovnikom. Budući da nezavisni zastupnik nije napustio sabornicu, predsjednik Sabora prekinuo je Aktualno prijepodne.</p>
<p> »U konzultacijama s predsjednikom Stjepanom Mesićem uskoro će se riješiti sukob između Radoša i Stipetića. Nisam sretan zbog te javne polemike s obzirom na aktualne prilike«, rekao je premijer Ivica Račan odgovarajući na upit Ante Đapića (HSP) tijekom Aktualnog prijepodneva. Đapića je, naime, zanimalo što će premijer učiniti da bi ministra obrane Jozu Radoša zaštitio od »optužbi« načelnika Glavnog stožera Petra Stipetića. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (DC) pitala je o sudbini sporazuma sa Slovenijom. Premijer je ponovio da i Vlada i on osobno podupiru ponuđeni sporazum, ali dokument neće biti potpisan ako ga Sabor ne verificira. Taj ugovor, kazao je Račan, očito »ne prolazi ni u vladajućoj koaliciji pa ne može biti osnova na kojoj treba graditi daljnje odnose i rješavati druge probleme«. No. ako Sabor ne pristaje na ugovor, neka pristane na arbitražu, smatra premijer. </p>
<p>A. L. i I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Račan: Demokratsku vlast se ne može rušiti pozivima na nasilje </p>
<p>Odgovarajući na pitanja zastupnika premijer IvIca Račan je naglasio: Nisam zadovoljan konfrontacijama koje je izazvalo prikazivanje »Oluje nad Krajinom«; Završetak autoceste Zagreb-Split neće dovesti u pitanje gradnju ostalih cesta; neka se otvori rasprava o svim ugovorima sklopljenim posljednjih godina u cestogradnji uključujući i onaj s Bechtelom; proglas Stožera tipičan govor mržnje</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Zastupnici Hrvatskog sabora započeli su u srijedu 17. sjednicu minutom šutnje za sve koji su dali život za samostalnu, suverenu i bolju Hrvatsku, a predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je podsjetio na 8. listopada 1991., kada je Sabor donio konačnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom. </p>
<p>Tijekom Aktualnog prijepodneva, u kojem su na zastupnička pitanja odgovarali premijer Ivica Račan i članovi Vlade, čak su dva zastupnika pitala premijera zašto je Vlada financirala film »Oluja nad Krajinom« Bože Kneževića. Anto Kovačević (HKDU) je rekao da taj film sotonizira najblistaviju hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu te afirmira srpski terorizam koji je rušio Hrvatsku, dok je Ante Beljo (HDZ) pitao hoće li ministar kulture zbog tog filma podnijeti ostavku. Beljo je naveo i da je taj film trebao biti prikazan na HTV-u na Dan državnosti i to na izričito traženje Tomislava Jakića iz Ureda predsjednika. Premijer je odgovorio kako nije zadovoljan konfrontacijama koje je film izazvao, ali da demokratska Hrvatska mora biti u stanju podnijeti i takve izazove. Rekao je ujedno da bi ministar bio odgovoran jedino u slučaju da sam o svemu odlučuje, no o tome, istaknuo je, odlučuju stručna tijela. </p>
<p>Boris Kandare (HSP) je pitao kako Vlada može tolerirati činjenicu da u Baranji 40 učitelja srpske nacionalnosti uopće ne održava nastavu, a prima plaću. Zamjenik ministra Ivan Vavra je odgovorio da Ministarstvo nastoji riješiti svaki slučaj pojedinačno nalaženjem mjesta gdje bi ti učitelji mogli biti zaposleni, a riječ je, dodao je, o djelatnicima koji su preuzeti nakon mirne reintegracije tog područja. </p>
<p>Željka Pavlica (HSLS) je zanimalo hoće li, kako je rekao, forsiranje završetka autoceste Zagreb-Split koja bi trebala stajati tri milijarde maraka dovesti u pitanje gradnju ostalih cesta, a premijer Račan i ministar graditeljstva Radimir Čačić odgovorili kako se to neće dogoditi. </p>
<p>HDZ-ova zastupnika Ljubu Česića-Rojsa zanimalo je, pak, zašto se u gradnju cesta ne uključi 66. inženjerska pukovnija i više od 2000 ljudi koji su sada nezbrinuti. »Mi smo mnogima pomrsili račune, jer smo bili jeftiniji. Nisam ulizica, ali sam spreman raditi za 20 posto nižu cijenu i zaposliti 10.000 branitelja i policajaca«, rekao je Rojs, ustvrdivši kako u cestogradnji vlada mafija. Premijer Račan je uzvratio kako dijeli ocjenu o cestogradnji te su stoga i neki ugovori poništeni, no ubuduće će se do posla isključivo dolaziti preko natječaja. Predložio je također da se otvori rasprava o svim ugovorima sklopljenim posljednjih godina uključujući i onaj s Bechtelom. Ministar Čačić je pak ustvrdio da je točno da se Rojs razumije u ceste budući da vozi kamion, a što se tiče nižih cijena po kojima je radio to je stoga, upozorio je, što mu je strojeve kupila država, a za radnike nisu plaćani nikakvi doprinosi pa su sad nezbrinuti. U polemici koja je nastavljena, Rojs je zaradio opomenu predsjedavajućeg, a ministar Čačić mu se, zbog uvrede, morao ispričati. </p>
<p>Milana Kovača (HDZ) zanimalo je što je s aneksima ugovora o posebnim odnosima s BiH jer je zbog njihova neprimjenjivanja na gubitku hrvatsko gospodarstvo. Račan je odgovorio da se suradnja s BiH ne može bazirati samo na tim aneksima te da su u tijeku pregovori o sveukupnim međudržavnim odnosima. </p>
<p>Zdravka Bušić (HDZ) je pitala ministra za Europske integracije Nevena Mimicu hoće li Sabor biti upoznat s ugovorom o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om prije no što se taj sporazum potpiše, s obzirom na dalekosežne posljedice koje će imati po Hrvatsku. Mimica je odgovorio kako je Sabor o tom sporazumu već raspravljao tijekom pregovora te da će on nakon potpisivanja ionako doći u Sabor na ratifikaciju, a premijer je dodao kako nema razloga da se o njemu još jednom ne raspravi i prije potpisivanja. </p>
<p>Proglas stožera za obranu digniteta Domovinskog rata u kojem se kaže da »vlast koja krši vlastiti Ustav nije ni legitimna ni hrvatska nego marionetska i izdajnička« premijer je, odgovarajući Marinu Jurjeviću (SDP), nazvao tipičnim govorom mržnje. Vrijeme je da unutar institucija sistema otvorimo raspravu možemo li prihvatiti takav odnos u političkom životu, rekao je premijer. Dodao je kako se demokratska vlast ne može rušiti pozivima na nasilje ili »samozvanim presudama vlasti onih koji stoje iza takvih proglasa«. Zaključio je kako će Vlada znati u skladu sa zakonskim obvezama braniti stabilnost i sigurnost Hrvatske. </p>
<p>Andrea Latinović i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Glavaš i Đapić bez imuniteta? </p>
<p>Mirovina, čini se, »spašava« Kandarea od rasprave o imunitetu </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Mandatno-imunitetno povjerenstvo Sabora odlučilo je u srijedu da će predložiti skidanje imuniteta HDZ-ovu zastupniku Branimiru Glavašu, te HSP-ovim zastupnicima Anti Đapiću i dr. Borisu Kandareu. Glavaša se sumnjiči za zloporabu ovlasti prilikom privatizacije Glasa Slavonije, a Đapića i Kandarea za navodno lažiranje magisterija.</p>
<p> Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a, izjavio je, komentirajući Glavašev slučaj, da je odluka saborskog Povjerenstva »duboko politički motivirana radi kriminalizacije i Glavaša i HDZ-a«. </p>
<p>Kako doznajemo, dr. Kandare podnio je Saboru zahtjev za odlazak u mirovinu pa će ga u sabornici zamijeniti Miroslav Rožić. Stoga je neizvjesno hoće li Sabor uopće raspravljati o skidanju Kandareova imuniteta. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Krpina: »Iza optužbi stoje Račan i Ortynski, a ako se to zatraži, odričem se imuniteta« </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - »Bude li traženo skidanje mog imuniteta, unaprijed se odričem tog prava i o tome neće raspravljati Sabor. No, vjerujem da u sudbenoj vlasti postoje stručni ljudi koji neće voditi naručene političke procese, a ja ću i dalje biti žestoki kritičar Račanove vlasti«, istaknuo je na konferenciji za novinare u srijedu zastupnik HDZ-a Drago Krpina. Konferenciju je sazvao da bi odgovorio na optužbe kako je odigrao nezakonitu ulogu u prodaji dionica Slobodne Dalmacije 1993. </p>
<p> Te optužbe nazvao je »medijsko-političkim šikaniranjem iz doba najboljih totalitarnih vremena kad se presuda donosila prije suđenja«. Tvrdi da su na djelu »medijsko-politički reket« i »državni teror protiv svih koji kritiziraju Račanovu vlast«. </p>
<p>Krpina je to ilustirao primjerima: »Kad je Đapić postao preglasan, optužili su ga za lažiranje magisterija. Kad je to isto postao i Budiša, osumnjičili su ga da mu je žena u nekom nadzornom odboru, a optužen je i predsjednik Udruge sudaca Gredelj, koji je bio jedan od najžešćih kritičara HDZ-ove vlasti, a sad se protiv njega traži kazneni progon. A sve se to događa da bi se ušutkali svi kritičari vlasti«.</p>
<p> Ustvrdio je da u pozadini optužbi stoje »Ivica Račan i Radovan Ortinsky, vrlo iskusni ljudi u totalitarnim postupcima«. Krpina smatra da to rade zato što Vlada u četvrtak održava redovitu sjednicu u Splitu »pa je Račan procijenio da će biti uspješnija optuži li se nekoga iz bivše vlasti za nezakonitosti u privatizaciji Slobodne Dalmacije«. Dodao je i da se zaoštrava socijalna i gospodarska situacija u zemlji »pa treba prozivati bivšu vlast«. Također treba odvući pažnju s pravog problema pretvorbe SD-a koja je rezultirala dugom od 130 milijuna maraka, kazao je HDZ-ov zastupnik. </p>
<p>On se, doduše, »maglovito« prisjeća sastanka održanog 1993. u uredu tadašnjeg direktora Brodokomerca Ante Letice, ali sjeća se ni o čemu se raspravljalo, ni tko je bio na tom sastanku. </p>
<p>Krpina smatra da se bivši direktor Splitske banke Frane Mitrović, koji ga je prvi prozvao zbog navodnih sumnjivosti u privatizaciji splitskog dnevnika, nagodio s ovom vlašću »kako bi sa sebe skinuo optužbe i kaznene prijave«. </p>
<p> »Tko god zna bilo što o mojoj ulozi u pljački Slobodne Dalmacije, neka to slobodno kaže medijima i javnosti«, zaključio je Krpina, dodavši da je u politici 12 godina te da mu je oduvijek najvažnije bilo »sačuvati čist obraz«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Račan: Petorka nije raspravljala o Galiću</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Je li petorka odlučila o smjeni direktora HRT-a Mirka Galića, kao što se to kalkulira u političkim krugovima, upitali su novinari premijera Ivicu Račana u srijedu. »Ne znam za odredbu ili stav petorke. Možda je to stav neke petorke, ali ja nisam sudjelovao u tome. Više puta razgovarali smo o stanju na HTV-u i, poput mnogih u ovoj zemlji, izrazili određena nezadovoljstva time koliko je to javna televizija. Javljaju se i ideje da bi ovakvu javnu televiziju trebalo privatizirati«, rekao je e Račan. No, dodao je to nije u nadležnosti Vlade i da su intervencije moguće samo u onoj mjeri koju dopuštaju zakoni, odnosno njihove izmjene. »Nikakva odluka o Galićevu smjenjivanju, neovisno o nezadovoljstvu u vezi s HTV-om, nije donesena«, zaključio je premijer. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Račan: HTV bi trebao dati veći doprinos promicanju tolerancije, a manje govoru mržnje</p>
<p>Kramarić: Na sastanku petorke istaknuti su određeni problemi na televiziji, primjerice, osjeća se košmar i anarhičnost u uređivanju te nema pravog suodnosa sa stvarnošću, ali nije se govorilo konkretno o Galiću i njegovoj odgovornosti za to / Galić: Pokušavam obavljati svoj posao u iščekivanju natječaja za novog ravnatelja, ali to nije lako kad vas novinari prozivaju i smjenjuju</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Unatoč napisima u nekim medijima o nezadovoljstvu vladajuće petorke ravnateljem HRT-a Mirkom Galićem i traženjem njegova odlaska s tog mjesta, premijer Ivica Račan već je u srijedu opovrgao te tvrdnje. Naime, prema pisanju Novog lista, petorka je na sastanku u utorak iza zatvorenih vrata odlučila o Galićevoj smjeni, jer on »nije ispunio njihova očekivanja«, pa je potrebno što prije raspisati natječaj za ravnatelja HRT-a.</p>
<p>Račan je kazao da se na sastanku razgovaralo samo o javnosti televizije i da bi ta kuća trebala dati »veći doprinos promicanju tolerancije, a manje govoru mržnje«. I Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, tvrdi Vjesniku da nije stekao dojam da se na sastanku razgovaralo o Galićevoj smjeni. »Razgovarali smo općenito o kvaliteti i javnosti televizije«, ističe Kramarić, dodavši da su istaknuti određeni problemi na televiziji, primjerice, osjeća se košmar i anarhičnost u uređivanju te nema pravog suodnosa sa stvarnošću. No, zaključuje, nije se govorilo konkretno o Galiću i njegovoj odgovornosti za to.</p>
<p>Sam Galić ističe Vjesniku da nema običaj komentirati novinske članke, naročito one na osnovi anonimnih izvora. Osvrćući se na Račanovu primjedbu o govoru mržnje na televiziji, Galić je kazao da je »teško izbjeći silu koja izbija iz govora, jer je kod nas, na žalost, etiketiranje i vrijeđanje ljudi često u dijalogu. Televizija je ponekad žrtva takva govora«, tvrdi on.</p>
<p>Komentirajući »anarhiju u programu«, Galić pojašnjava da je teško napraviti 53 sata televizijskog i 228 sati radijskog programa dnevno, pa da sve bude savršeno. »Ne bi bilo dobro da smo jednoumni - mi njegujemo sređeni pluralizam«, naglašava. Galić dodaje da u tome nisu dovoljno uspjeli. »Samo pokušavam obavljati svoj posao u iščekivanju natječaja za novog ravnatelja, ali to nije lako kad vas novinari prozivaju i smjenjuju«, kaže Galić, zaključivši da ne zna hoće li se prijaviti na natječaj.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Zoričić iz Mladeži HDZ-a, moralno dvojbena osoba« </p>
<p>Zoričić najavio svoje obraćanje novinarima u četvrtak u prostorijama Zaklade hrvatskog državnog zavjeta</p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - U pauzi saborske sjednice iznenada je u srijedu zakazana konferencija HDZ-a novinare. Dok su novinari čekali, u dvoranu je ušao Ante Zoričić, v.d. predsjednika Mladeži HDZ-a, obavještavajući ih da će on održati svoju konferenciju, neovisno od čelništva stranke. Kad su ga novinari upozorili da ne mogu biti na obje konferencije istodobno, Zoričić se udaljio, zagonetno dodavši da će se on javnosti obratiti u četvrtak. </p>
<p> Potom su u dvoranu ušli predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, potpredsjednica Jadranka Kosor i predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. Sanader je rekao kako će stranka pokrenuti stegovni postupak protiv Zoričića zbog »nanošenja štete ugledu čelnika stranke i moralno dvojbenih radnji što su se provodile pod okriljem Mladeži HDZ-a«. Ponovio je da HDZ daje podršku Stožeru za obranu vrijednosti Domovinskog rata, kao i braniteljima koji se bore za svoja prava i kritiziraju vlast, ali da HDZ nije organizator prosvjeda kako se to pokušava prikazati te kako je to u pismu koje je nedavno objavio jedan dnevni list, sugerirao upravo Zoričić. </p>
<p>O slučaju Ante Zoričića očitovat će se Časni sud stranke, kazao je Sanader, a »lik i djelo« mladog Zoričića dao je naslutiti Vladimir Šeks. Rekao je, naime, kako ga je Zoričić ovog ljeta pitao treba li mu »u njegovom stanu soba za posebne potrebe«, čime ga je, tvrdi Šeks, želio »moralno diskreditirati«. </p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje kako je uopće takva osoba mogla postati v.d. predsjednikom Mladeži HDZ-a, Sanader je kazao kako čelnici nisu bili obaviješteni da će na tu dužnost biti izabran upravo Zoričić. </p>
<p>Novinari su na koncu doznali i to da će sporni Ante Zoričić svoju novinsku konferenciju (na kojoj će navodno podastrijeti »krupne dokaze za svoje tvrdnje«) održati u četvrtak ujutro - u prostorijama Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Poslije je viđen u hodniku Sabora u tihom i povjerljivom razgovoru s potpredsjednikom HDZ-a dr. Ivicom Kostovićem, koji mu je, navodno, sugerirao kako bi mu »trebali biti važni stranka i pokojni predsjednik Tuđman, a ne neke druge stvari«. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Pukanić srezao plaće novinarima Nacionala </p>
<p>ZAGREB, 10. listopada</p>
<p> - Nakon što je propao dnevnik Republika, čini se da izdavaču Ivi Pukaniću ni s Nacionalom ne ide baš najbolje.</p>
<p> Kako saznajemo, Pukanić je na kolegiju održanom u srijedu poništio sve novinarske ugovore pa će tako 25 novinara Nacionala ubuduće primati »početnu plaću« u iznosu od 2000 kuna. </p>
<p>Prema procjeni uredničkog kolegija, oni koji se budu više zalagali, bit će dodatno nagrađeni. Pukanić je rekao na sastanku da tvrtka odlično stoji, ali da ima previše novinara od kojih neki rade, a drugi se samo izvlače. </p>
<p>Novinari sumnjaju da je Pukanića pritisla Hypo banka kojoj, navodno, zbog Republike duguje pet milijuna maraka. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011011].
|
