NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010210].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 272750 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nedostaje više od pola novca za gradnju novih autocesta</p>
<p>Vlada stalno odgađa najavljenu tematsku sjednicu o autocestama, a riječ je o prioritetnim pitanjima koja treba riješiti kvalitetno i brzo da bismo uopće mogli računati na strane kredite / Ove godine treba za gradnju cesta namaknuti 422 milijuna maraka. Trenutno je osigurano 110 milijuna za radove Bechtela te oko 73,25 milijuna za autoceste Bosiljevo-Sv. Rok i Zagreb-Rijeka; preostalih 238 milijuna tek treba pronaći</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Iako je na tematskoj sjednici Vlade o poljoprivredi u Bjelovaru rečeno da će prva iduća tematska sjednica biti o autocestama, sada je jasno da od toga nema ništa. Već su dvije druge teme postale važnije od autocesta - decentralizacija i investicije iz javnog sektora. Pritom se, prilikom rasprave o toj drugoj temi, podosta očekuje upravo iz područja gradnje autocesta.</p>
<p>Takvo stanje može upućivati na dvije stvari - ili mjerodavni još ne znaju što i kako ili je izgradnja prometne infrastrukture još malo pala na ljestvici popularnosti, a da to nitko nije spreman priznati. Vjerojatno je istina negdje na sredini. Jer, poznato je da je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo pripremilo prijedlog koji uključuje osnivanje tvrtke Hrvatske autoceste d.d. u stopostotnom vlasništvu države, koja bi se ubuduće bavila razvojem, finaniciranjem, upravljanjem i održavanjem autocesta, odnosno udjelima Republike Hrvatske u koncesijskim društvima za upravljanje autocestama.</p>
<p>Osim toga, u pripremi turističke sezone te strateške opredjeljenosti za turizam, jačanje prometne infrastrukture bilo je vrlo visoko na popisu onoga u što se isplati i u što valja ulagati.</p>
<p>Ovih dana u Zagrebu su boravili i predstavnici Europske investicijske banke putem koje smo kandidirali financiranje dva projekta - nedovršenog dijela autoceste Zagreb-Goričan te elektrifikaciju željezničke pruge Beli Manastir-Vrpolje. Znano je da je EIB, zbog loše pripremljene dokumentacije nedavno odbio razgovarati o kreditiranju autoceste Zagreb-Goričan. Kako Vjesnik doznaje, u tom je pogledu sastanak koji je u petak održan u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo bio uspješan. Odnosno, dobivena je i druga šansa, a to je ministarstvo dobilo obvezu da dostavi sve potrebne papire kako bi banka uopće mogla pogledati projekt. Cijeloj priči pomaže i uspješan nastavak suradnje na rješavanju spora i pripremi projekta u suradnji s donedavnim konecionarom na tom pravcu - talijanskim Astaldijem. No, to je tek jedan projekt, a započeto ih je mnogo više. Prema podacima samog Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u ovoj godini za financiranje radova treba osigurati 422 milijuna maraka. Trenutno je osigurano 110 milijuna za radove Bechtela u ovoj godini, u proračunu ima oko 73,25 milijuna za (autocesta Bosiljevo - Sv. Rok te Autocestu Zagreb-Rijeka), a preostalih 238 milijuna maraka tek treba osigurati i to do početka lipnja! Tražila se mogućnost izlaska HAC-a na međunarodno tržište kapitala, mogućnost plasiranja obveznica koje bi HAC otplaćivao... no, za te je poteze malo kasno, što bi - u konačnici - moglo dovesti do prekida svih radova, pomicanja rokova, plaćanja penala...</p>
<p>Iako u studiji piše da HAC može uredno servisirati sve pravce te da su ukupna sredstava, potrebna za dovršenje pokrenutih projekata, oko 8,6 milijardi maraka (u razdoblju do 2015. godine), čini se da nešto ipak nije u redu. Prvo, ta se vrijednost dijeli na 7,5 milijardi, što bi se financiralo posredstvom HAC-a (uključuje se tu i projekt autoceste Zagreb-Rijeka koji je u procesu privatizacije i koji kao takav ima podršku EBRD-a) te 1,1 milijardu putem koncesija.</p>
<p>Laički gledano, čini se da država kao djelomični vlasnik putem HAC-a ima i neke obveze kod koncesijskog financiranja i, drugo, da je u ukupnu svotu uključena građevinska vrijednost radova, a ne vrijednost koju te investicije poprimaju uključe li se i troškovi financiranja. Na primjeru Bechtelove autoceste, koja je od Bosiljeva do Sv. Roka (bez svih tunela) bila »teška« skoro milijardu dolara, u studiji Ministarstva za javne radove ispada da je ta cesta sa svim tunelima te još i tunelom Sv. Rok teška svega 1,64 milijardi maraka.</p>
<p>Nadalje, trebat će mijenjati i Strategiju prometnog razvitka koja je još vrijedeći dokument i na temelju kojeg Ministarstvo pomorstva, prometa i veza izrađuje planove i prioritete izgradnje u srednjeročnoj strategiji razvoja cestovne infrastrukture. U još važećoj strategiji stoji kako se sve što je moguće graditi u koncesijskom modelu treba raditi na taj način, a u prijedlogu HAC-a to se već izbjegava i jedna od koncesijski zanimljivih cesta (dakako ne i jeftinih) - Autocesta Zagreb-Rijeka izvlači se iz koncesijskog modela. Pogleda li se omjer od 1:7,5 u odnos proračunskog financiranja (pa bio to i proračun samog HAC-a), stvari su očito suprotne od usvojene Strategije.</p>
<p>Pritom, uopće nismo spominjali očekivani princip da HAC preuzme sve primitke koji se u proračun slijevaju od autocesta, ali i sve dosadašnje obveze koje ga u startu čine tako zaduženim da će svjež kapital biti teže pronaći na međunarodnom tržištu, iz čijih se blagajni očekuje gotovo dvije trećine novca. Nismo spomenuli ni pitanje »cestovne kune« koja je predviđena kao prihod HAC-a. Iako je riječ o hvalevrijednoj ideji koja funkcionira u brojnim, pa i nama susjednim državama, nije jasno računa li se taj dio uzeti iz postojeće trošarine na naftne derivate, koji su kao takvi prihod proračuna (u tom slučaju proračunski deficit povećat će se 1,2 milijarde kuna, što je gotovo neostvarivo) ili će se uvesti dodatni namet koji će povećati cijenu goriva.</p>
<p>Iako je sama ideja o razvoju i načinima razvoja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj dobra, s izvedbom debelo kasnimo, a čini se da ćemo kašnjenje samo povećati. Jer, Vlada još, primjerice, nije donijela ni opći stav o cestarinama koje su uvjet za mnoge projekte, a koji je kroz elaborirani dokument Ministarstvo prometa i veza ponudilo još prije dvije godine. Kako onda očekivati da će se još složenije pitanje - financiranja prometne infrastrukture (u što je moguće većoj mjeri mimo proračuna) riješiti u dogledno vrijeme? A ceste se samo spuštaju na ljestvici prioriteta.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radna mjesta otvaraju novi poslovi a ne kraći radni tjedan</p>
<p>Smanjivanje satnice pridonosi zapošljavanju samo u zdravom gospodarstvu / Kraći radni tjedan povećava samo zapošljavanje vezano za rad u smjenama i na traci / Pliva skraćeno radi već 11 godina i njeni čelnici vide najveći učinak skraćenog radnog tjedna u dokazano većoj efikasnosti zaposlenih </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Hrvatski je sabor prihvatio predložene izmjene Zakona o radu, među kojima i to da se radni tjedan smanji sa 42 na 40 radnih sati. Upravo je prijedlog za skraćivanje radnog tjedna izazvao u javnosti najviše rasprave, jer dok su jedni tvrdili kako je koncept smanjivanja tjedne satnice u svijetu i Europi davno napušten te da se ide prema povećanju efektivnog radnog vremena, pristaše skraćivanja radnog tjedna tvrdili su, među ostalim, kako će dvosatno smanjenje radnoga tjedna otvoriti mogućnost novom zapošljavanju. Što o tome kažu direktori velikih hrvatskih tvrtki, vjeruju li oni da će dvosatno skraćenje radnog tjedna otvori mogućnost za otvaranje Hrvatskoj toliko potrebnih novih radnih mjesta? </p>
<p> Prema kolektivnom ugovoru, zaposlenici Ine već godinu dana rade 40 sati tjedno, rekao nam je direktor Službe promotivne aktivnosti Ine Mijo Ivurek. »To je vrijeme prekratko a da bi se moglo ocijeniti otvara li skraćenje radnog tjedna na 40 sati mogućnost novog zapošljavanja. To se u našoj firmi, barem, nije dogodilo«, kaže Ivurek, upozorivši da se problem nezaposlenosti u Hrvatskoj mora rješavati na drugi način.</p>
<p> Ivurek, naime, smatra da se oživljavanje »trulog« hrvatskog gospodarstva ne može ostvariti smanjivanjem tjedne radne satnice, već otvaranjem novih poslova. »Novi se poslovi mogu otvarati jedino novim investicijama. Stoga, da bi riješila problem nezaposlenosti, Vlada mora napraviti ozbiljnu analizu i odgovoriti na ključno pitanje ima li hrvatsko gospodarstvo snage da ide u vlastite investicije. Ako nema, koliko novaca može dobiti izvana, koliko kredita može dobiti itd.«, obrazložio je Ivurek, zaključivši da je ključ rješavanja nezaposlenosti u otvaranju novih poslova, a ne u malom smanjenju satnice radnog tjedna.</p>
<p>U Siemensu se, pak, prema kolektivnom ugovoru, radi 42 sata tjedno. Predsjednik uprave Siemensa Mirko Barišić smatra da »smanjivanje radne satnice može biti efikasno u pogledu zapošljavanja jedino ako je u pitanju zdravo gospodarstvo. Za loše firme, a znamo kakva je situacija u hrvatskom gospodarstvu, takvo smanjenje predstavlja samo nove troškove u poslovanju. Uostalom, danas u svijetu, u državama razvijenog gospodarstva, uopće se ne pita za radno vrijeme. Bit je u uspješnosti poslovanja i zdravoj konkurenciji« </p>
<p>Barišić također naglašava da mogućnost povećanja zaposlenosti treba tražiti u drugim sferama, kao primjerice, u povećanju proizvodnje. »Smanjenje radne satnice sigurno ima neki svoj učinak, ali bojim se da su očekivanja veća od realnih, te da će kao posljedica takve odluke doći samo do povećanja troškova rada«, rekao je Barišić.</p>
<p>U Plivi, pak, sa 40-satnim radnim tjednom imaju pozitivna iskustva. Naime, u Plivi se još od 1989. godine radi 40 sati tjedno. Direktorica korporativne komunikacije Dijana Kobas, obrazlaže kako se takvo radno vrijeme uvelo radi »boljih uvjeta rada, veće proizvodnosti, boljeg korištenja radnog vremena i proizvodnih kapaciteta, te smanjenja troškova poslovanja, kao i novih mogućnosti zapošljavanja«. </p>
<p>Što se tiče mogućnosti novog zapošljavanja, Dijana Kobas pojašnjava da načelno, prelazak na 40-satni radni tjedan povećava zapošljavanje novih zaposlenika samo u dijelu kontinuiranih poslova (rad u smjenama, na traci). Ipak, ona upozorava da je teško procijeniti hoće li skraćivanje radnog tjedna utjecati na nova zapošljavanja, jer u ukupnom Plivinom godišnjem fondu radnog vremena nije u tom pogledu bilo značajnijih promjena već punih devet godina. </p>
<p>»Mi u Plivi smatramo da je pitanje skraćivanja radnog vremena u najvećoj mjeri povezao s bolnom točkom hrvatskog gospodarstva, odnosno efikasnošću. Naime iz našeg iskustva je vidljivo da su najveći poslovni uspjesi postignuti u vremenu kada je Pliva prakticirala 40.satni radni tjedan, što dokazuje visoku efikasnost i posvećenost svih zaposlenika«, naglasila je Kobas, te upozorila da dodatna dva sata rada tjedno nisu niti ekonomski opravdana, a i dugoročno izazivaju veće troškove nego korist.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lang: U Jasenovcu se ne smije igrati predstava</p>
<p>Ne trebamo spomen područje, trebamo spomen žrtvama, spomen osobama koje su izgubile život u Jasenovcu / Kod nas se znaju imena zločinaca, a ne znaju imena onih koji su stradali i stradalima pomagali/ Zuroffa su hrvatski mediji promovirali u mnogo važnijeg u židovskoj svjetskoj zajednici, nego što on to jest, kaže zastupnik Županijskoga doma Hrvatskog sabora dr. Slobodan Lang</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Na prvoj ovogodišnjoj raspravi u Županijskom domu Hrvatskoga sabora govorilo se i o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spomen području Jasenovac. To je i povod razgovoru sa zastupnikom Županijskog doma dr. Slobodanom Langom.</p>
<p>• Gospodine Lang, nedavno ste u Županijskom domu podnijeli amandman o Jasenovcu. O čemu se zapravo radi?</p>
<p>- Na prvom zasjedanju u 21. stoljeću, Hrvatski sabor je raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spomen području Jasenovac. I nije obavio svoju funkciju. Nije dao dostojanstvo temi. Prvo, to je tema koju ne može predlagati pomoćnik ministra. Drugo, sam zakon se zove Zakon o spomen području Jasenovac. Pa, ne treba nama spomen područje, nama treba spomen žrtvama, spomen stradalim ljudima, spomen osobama koje su izgubile život u Jasenovcu! Kod nas je, nakon Drugog svjetskog rata, došlo do znatne podjele u odnosu prema tom pitanju. Na određenim mjestima zadržala se ideja da samo oni koji su činili zločine imaju pravo na ime i prezime. Kod nas se zna za Dinka Šakića, a ne zna se za imena onih koji su stradali i stradalima pomagali. Tko zna tko je bio moj djed, dr. Vuletić? Sabor nije izvršio svoju obvezu. Samo se Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine potpuno suprotstavio Vladinom pristupu i prijedlogu.</p>
<p>• Jedna zastupnica je za jasenovačke žrtve rekla da nisu osobe.</p>
<p>- Da. Zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović je rekla: »Zašto trošimo vrijeme na mrtve, pa oni nisu osobe!« To je bit problema Hrvatske. Naše krucijalno pitanje je: tko su osobe?! U Hrvatskoj osobe nisu branitelji, nisu prognanici, nisu nezaposleni, nisu rodilje, nisu izbjegli i prognani iz BiH... Problem Hrvatske 21. stoljeća je da se shvati da su ljudi osobe. Stradali u Jasenovcu imaju pravo biti tretirani i poštovani kao osobe.</p>
<p>• Zašto takav odnos prema stradalima u Jasenovcu?</p>
<p>- Zato što nakon Drugoga svjetskog rata prioritetno pitanje nije bilo odavanje poštovanja ljudima koji su izgubili život, prioritetne su bile brojke, uveličavanje brojki i imenovanje zločinaca. Cilj je bio primarno okriviti hrvatski narod. Ni pravednici među narodima nisu ni zabilježeni niti poštovani. Ljudi koji su činili dobro još nisu imenovani. Imena svih žrtava u Jasenovcu nisu identificirana. Ljudi u Jasenovcu nisu dobili pravo na osobnost, nego su bili i ostali brojke. Osim toga, kad se raspravlja o tome ,ne može se raspravljati samo o jednome mjestu. U to vrijeme u Europi, u sklopu provedbe holokausta, bilo je oko 15.000 logora. Na područjima bivše Jugoslavije bilo je 22 logora, a Jasenovac je uzet kao paradigma. Ali, holokaust treba razlikovati od predrasuda i logora. Logori i predrasude su iskorišteni kao tehnologija za vrijeme holokausta. Holokaust je jedinstveni povijesni događaj.</p>
<p>• Što mislite o igranju predstave na stratištu Jasenovca, koju je najavio književnik Slobodan Šnajder?</p>
<p>- To se ne smije učiniti. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u Jasenovcu je sramotno izvedena kazališna predstava, igralo se »Malu Floramy«. U današnjoj Hrvatskoj bilo je čak izjava da je to i pozitivno. Izrugujući se takvim stavovima, Feral Tribune je karikirao Jasenovac, prikazujući ga kao cirkus. Takve izjave se ne rješavaju podrugivanjima, već odgovornim odnosom zajednice. Mora se shvatiti da Jasenovac nije bio cirkus, da Jasenovac nije mjesto za kazališne predstave. Jasenovac nije kazalište. Ne znam pada li kome na um da igra kazališnu predstavu na groblju Mirogoju? Jasenovac je groblje!</p>
<p>• Hrvatska je u stalnom sučeljavanju oko Jasenovca, kao i mnogih drugih stvari. Zašto tolike proturječnosti?</p>
<p>- Zato što je kod nas prisutna nesposobnost, sebičnost, nespremnost da se vjeruje u ovaj narod. Stalno se nameće svijet neosoba! Ljudi se boje djelovati. Istupi predsjednik Vlade, kaže da je sadašnja vlast zaposlila 118.000, pa iako znamo da je to nedopustiva manipulacija, gotovo svi šute. Ljudi misle da je njihov doprinos šutjeti. Stvara se dojam da ništa nismo sposobni sami riješiti, da će sve naše probleme riješiti neki kredit ili ulaganje iz inozemstva. Nikome nije palo na um da nas tretira kao odgovorne osobe i da našem radniku, našem čovjeku kaže: bi li u razvoj Hrvatske uložio 50, 100 ili 200 kuna? Samo hrvatski građani mogu Hrvatsku izvući iz krize. Ja sam tako shvatio i Predsjednikov poziv na pomirenje. Nisam ga shvatio kao bavljenje prošlošću, nego kao odluku da zajednički gradimo Hrvatsku, da budemo spremni ići u budućnost. Svi moraju sudjelovati u stvaranju Hrvatske. Ne treba isključiti nikoga. Osim toga, nedostaje nam radosti. Trebali bismo biti radosni, jer više nije rat, nego mir, jer smo samostalni, jer više nismo izvan Europe.</p>
<p>• Bili ste bliski suradnik predsjednika Tuđmana, kojega mnogi optužuju za antisemitizam. Je li Tuđman bio antisemit?</p>
<p>- Vrlo je bolno slušati optužbe protiv predsjednika Tuđmana za antisemitizam. On nije bio antisemit! On je napisao i dao određene izjave, koje su u židovskoj zajednici doživljene negativno, ali on je imao snage to i promijeniti. To nije tako lako, a on je to učinio. Antisemitizam je krupna optužba. Zato, ako se može oformiti povjerenstvo za Večernji list, neka se napravi i za Tuđmana. Radi istine! Kod nas postoji strah od istine. Iz različitih razloga i od raznih grupa potiče se bijeg od istine, ali ja želim da se istina utvrdi, jer je bijeg od istine i bijeg od slobode. Neka o tzv. Tuđmanovom antisemitizmu sude kvalificirani. Neka se uzme ugledne ljude iz svjetske židovske zajednice, ugledne ljude u Hrvatskoj i one koji se bave ljudskim pravima i neka se utvrdi istina.</p>
<p>• Efraim Zuroff tvrdi da je Tuđman bio antisemit.</p>
<p>- Što se tiče gospodina Zuroffa, njega su hrvatski mediji promovirali u mnogo važnijega u židovskoj svjetskoj zajednici, nego što on to jest. Ovdje se ne poziva Eliasa Weisela, nego se ističe Zuroffa i onda čitatelji misle da su takvi stavovi u židovskoj zajednici, a to nije istina. Ni to nije dovoljno, pa se i njegove riječi iskrivljuju i on ih mora ispravljati. S uglednim ljudima iz židovske zajednice kod nas se ne prave intervjui.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Ljepota Zagreba i njegovih stanovnika izbrisala je moju nostalgiju za Indijom </p>
<p>Prof. dr. Soumitra Sharma, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu</p>
<p>Zar je to čudno? Za mene je to sasvim prirodno da čovjek voli mjesto gdje se rodi ili dugo živi. Premda sam rođen u dalekoj Indiji, više od tri desetljeća živim u Zagrebu. Ljepota Zagreba i njegovih stanovnika izbrisala je moju nostalgiju za Indijom. Često odlazim iz Zagreba ali se veselim povratku i brzo se vraćam. Nigdje mi nije tako lijepo kao u Zagrebu. Ima za to više razloga. U Zagreb sam došao kao dvadesetgodišnjak, zaljubio sam se i oženio Zagrepčankom, a iz našeg braka rodilo se dvoje prekrasne djece, sada već odraslih ljudi, koji nakon završenog školovanja vrijedno rade. U Zagrebu radim više od tri desetljeća kao sveučilišni nastavnik, pa sam i postao dekan najvećeg fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Dugo sam državljanin Hrvatske i građanin moga grada. Očito je Hrvatska i Zagreb moja nova domovina i moj dom. Ovdje sam proveo najljepše dane svoje mladosti i stekao najbolje prijatelje. Svoju ljubav prema Zagrebu ponekad objašnjavam kroz šalu i znam reći da sam pravi Hrvat i Zagrepčanin iz Indije. Godine 1993. American Express je to čak objavo u svojim Novostima. Radi se o poznatoj vječnoj raspravi oko teze o indo-iranskom porijeklu Hrvata - »nekada nastanjene civilizacije na indijskoj rijeci Saraswati« (u prijevodu sa Sanskrita u perzijski »Huravati«). S obzirom da sam iz brahmanske obitelji, a Brahmani su bili svećenici i intelektualci koji su izučavali i prenosili znanja Veda i Upnishada, prema legendama, živjeli su uz rijeku Saraswati. </p>
<p>Ne mogu žaliti niti jedan provedeni dan u Zagrebu, jer Zagreb je zasigurno jedan od najljepših gradova u svijetu koje sam imao priliku posjetiti. Mislim da je Zagreb grad po mjeri čovjeka.</p>
<p>Volim šetati i promatrati. Medvjedica, Maksimir, Zrinjevac i Savski nasip su moja omiljena mjesta za šetnju preko ljeta. Subotom i nedjeljom, kroz čitavu godinu jedan od mojih prijatelja i ja, prije ručka, obavezno prošećemo od Trga Burze, Ilicom, preko Frankopanske ulice, Rektorata i Kazališta do Cvijetnog trga. Često negdje sjednemo i nešto popijemo. Preko ljeta, volim sjesti ispred nekog kafića na Trgu Bana Jelačića, te gledati prolaznike, susresti kojeg znanca, pročitati novine, uživati u pijenju čaja ili piva, a u jesen/zimu, volim prošetati preko Tuškanca do Cmroka, ali i sjesti i popiti čaj u Sheratonu. </p>
<p>Volim Zagreb zbog njegove raznovrsne ljepote, rijetko viđene u svijetu. Meni, vjerujem i drugima, šetnja gradom pruža posebne užitke jer je užitak promatrati prožimanje srednjoeuropske ljepote u kojoj dominiraju barokna arhitektura i ljepota i srdačnost mojih sugrađana. Prekrasni su zagrebački trgovi, galerije, crkve, i kazališta. Svakom došljaku posebno su dojmljive osvježene barokne zgrade: Glavnog kolodvora, HAZU, Umjetničkog paviljona, Rektorata, HNK, i Mimare. Naravno, u panorami Zagreba najdominantnija je Zagrebačka katedrala. Moram reći da mi je uz navedene naročito drag Gornji grad i Tkalčićeva koji Zagrebu daju posebnu »patinu« što ima vrlo mali broj gradova u Europi. Gornji grad je impresivan. Kada bi se sve ulice i trgovi osvježili, on bi se ravnopravno nosio sa svim starim jezgrama drugih europskih metropola.</p>
<p>Volim Zagreb jer je središte kulturnih zbivanja kroz cijelu godinu. Premda sam se od 1975. godine intenzivno bacio na pisanje knjiga, članaka i stručnih tekstova, uvijek sam nalazio vremena za kino, koncerte, i kazališta. Žao mi je, što su ih posljednjih desetak godina TV i »lap-top« potisnuli u drugi plan. </p>
<p>Volim Zagreb jer sam u njemu sve ostvario. Sve svoje životne snove. U Zagrebu sam stvorio obitelj. Zagreb je postao dio mene i vjerojatno ću svoj život završiti u njemu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Projekte za izgradnju nove žičare na Medvednici ponudile dvije tvrtke</p>
<p>Milan Bandić: Medvednicu želimo sačuvati za slijedeće generacije, stoga je pitanje organizacije njenoga prometa temeljno pitanje grada i države / Branko Mikinec: Žičara bi trebala biti glavno prevozno sredstvo na Medvednici / Nives Farkaš Topolnik: Pitanje prometa tek je prva faza u kompletnoj zaštiti Medvednice / Mario Livaja: Zagreb nikada neće biti svjetski skijaški centar, jer nema klimatskih mogućnosti, zbog čega će Zagrepčani i dalje na skijanje ići u inozemstvo</p>
<p>- Medvednicu želimo sačuvati za slijedeće generacije i približiti je Zagrepčanima. Stoga je pitanje organizacije temeljno pitanje grada i države. Kada se organiziramo, sve će na Medvednici funkcionirati, rekao je gradonačelnik Milan Bandić, na konferenciji za novinare, održanoj u petak u Gradskom poglavarstvu, u povodom rješavanja prometne situacije na Medvednici. Kako je istaknuo gradonačelnik, ovoga vikenda će i sam pratiti razvoj događaja i prometa na Medvednici. </p>
<p>Prema riječima pomoćnika direktora ZET-a, zaduženog za promet, Branka Mikinca, žičara bi trebala biti glavno prevozno sredstvo do vrha Medvednice, ne samo zbog neprilagođenosti ZET-ovih autobusa brdskoj vožnji nego i zbog ekologije. Prema njegovim riječima, postojeća ZET-ova žičara stara je 35 godina, malog je kapaciteta (najviše 450 ljudi u jednom satu), i ne može vozi na vjetru jačem od 10 metara u sekundi. Njen maksimalni vijek trajanja je još pet godina, dodao je Mikinac, a njegov prijedlog podržala je i ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik, napominjući da su i u prostornom planu Medvednice, koji je u izradi, uvaženi argumenti za izgradnju nove žičare i produženje njene trase do okretišta tramvaja u Dolju.</p>
<p>- Vozila u Parku prirode Medvednica treba svesti na minimalnu mjeru što je i svjetski trend. Pitanje prometa tek je prva faza u kompletnoj zaštiti Medvednice, istaknula je Farkaš Topolnik. </p>
<p>Ponudu za izgradnju nove žičare, saznajemo od Mikinca, dale su već dvije tvrtke koje rade žičare na inozemnim skijalištima. Stoga neće biti problem odabrati projekt već pronaći financijska sredstva. U inozemstvu najviše vremena iziskuju upravo pripreme i izrada projekata, a kod nas je obrnuta situacija, napominje Mikinac. Koliko bi taj projekt mogao koštati nije se htjelo govoriti. No, Nives Farkaš Topolnik je napomenula da se stvar pojeftinjuje ukoliko se odabere postojeća trasa ZET-ove žičare jer krčenje jednog hektara šume košta oko 100.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za promet, Stipan Matoš, istaknuo je da prije svega treba riješiti urbanističko-prometni dio, jer »gdje će svi ti ljudi, koji će novom žičarom htjeti na Sljeme parkirati svoja vozila«.</p>
<p>- Ne zabranjujemo mi prometovanje vozilima, već ljudima koji su u tim vozilima. Okanimo se zabrana i ponudimo ljudima odgovarajuću alternativu, istaknuo je Matoš. Najprije moramo odlučiti, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za promet Mario Livaja, kakvu Medvednicu želimo, a tek se onda može raspravljati o izgradnji žičare. Ove bi se godine, kako je krenulo, trebalo konačno definirati i to pitanje. </p>
<p>- Zagreb nikada neće biti svjetski skijaški centar, nema klimatskih mogućnosti, a Zagrepčani će i dalje na skijanje ići u inozemstvo, izjavio je Mario Livaja, potkrepljujući to činjenicom da je on do sada najuspješniji voditelj Zimske službe u povijesti grada. </p>
<p>- Ako će se i dalje insistirati na vožnji autobusima morat će se nabaviti posebni autobusi za brdsku vožnju, ali i obnoviti Sljemenska cesta s ugibalištima za autobuse, naglasio je Mikinac. Raspravlja se, saznajemo u petak od Livaje, i o uvođenju mini-buseva, no, njihova se cijena kreće od 250 do 500.000 kuna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nepropisno parkirane automobile uklanjat će »pauci«</p>
<p>- Temeljem iskustava od proteklog vikenda i sredstvima kojima raspolažemo pristupamo ozbiljnije regulaciji i organizaciji prometa na Medvednici tijekom vikenda. U cilju pronalaženje što boljeg rješenja prometne situacije isprobat ćemo različite mogućnosti regulacije prometa, izjavio je na konferenciji u petak, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za promet, Stipan Matoš. </p>
<p>Ovog će vikenda, tako, svi zainteresirani građani na vrh Medvednice moći doći osobnim vozilima. Nepotrebno je ograničavati promet prema vrhu Medvednice na 700 vozila, koliko ima parkirališnih mjesta, kada nema snijega pa time ni povećanog priliva izletnika, dodaje Matoš. Sva vozila pristigla na Sljeme morat će se parkirati na određenim mjestima kako ne bi ometala normalan protok vozila i ugrožavala sigurnost prometa. Promet na Medvednici nadzirat će prometna policija uz pomoć radnika Šumarije Zagreb. </p>
<p>- Pokazalo se da nije samo problem na vrhu s parkiranjem, već i kod Šestinskog Lagvića i Blizneca stoga će sva nepropisno parkirana vozila otkloniti »pauci«, napominje Matoš. Parkirališna mjesta za invalide bit će osigurana kod Tomislavovog doma. U slučaju većeg priljeva putnika prema Sljemenu, dužeg čekanja na prijevoz ZET-ovom žičarom ili mogućeg prekida u prometovanju ZET-ove žičare, ZET će imati u pričuvi devet autobusa, od 8 do 20 sati. Početno stajalište autobusa bit će na Bliznecu kod skretanja za žičaru, a krajnje, s usputnim zaustavljanjem kod Šumarskih jaslica, bit će kod odvojka za Tomislavov dom.U povratnoj vožnji autobusi će se zaustaviti na Mihaljevcu. </p>
<p>Cijena autobusne karte u jednom smjeru bit će sedam kuna, kao i one za žičaru. Ostale karte i pokazi ZET-a na posebnom autobusnom prijevozu za Sljeme neće vrijediti. Osobe s navršenih 65 godina neće plaćati prijevoz. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dužnicima koji sprečavaju demontiranje brojila, djelatnici Plinare rezat će priključke</p>
<p>Dug Gradksoj plinari nije podmirilo 500 obrtnika, lokala i ustanova / Koji vlasnici priječe iskapčanje plina? / Rezanjem priključaka na spoju plinovoda na cesti - povećava troškove kod ponovnog priključenja plina / Tko i koliko duguje Plinari</p>
<p>Gradska Plinara obavijestila je svoje dužnika da je u tijeku akcija isključenja plina koja se odnosi na oko 500 obrtnika, lokala i ustanova. Budući da neki vlasnici lokala priječe ulazak ekipama Plinare za demontiranje brojila, u Plinari ističu da će poduzeti rezanje priključka na spoju plinovoda (na cesti), te da će se na taj način povećati troškovi kod eventualnog ponovnog priključenja na plin. Prema navodu iz Plinare, pristup za demontiranje brojila priječe vlasnici koji ukupno duguju oko 100.000 kuna, a to su: Kavkaz, NK Dubrava. NK Trnje, Konoba DIDA, Pekarna BILIĆ, Kafić Tekson UGO, Ugostiteljski objekt KOCKA, LEO buffet, Omladinski klub Đuro, te Lastrić i sinovi. </p>
<p>Svojim dužnicima, velepotrošačima, Plinara je također ovih dana uputila opomene pred isključenje. Ukoliko velepotrošači ne plate svoj dug do 12. veljače, isključit će im se plin. Akciju će krenuti 19. veljače. Prema informacijama iz Plinare, velepotrošači duguju ukupno oko 900.000 kuna, a to su: Monting - Energetika, Nutra-Pek Rimac, Cromos, Lim, Tež, Končar skladišni prostor, Končar električne lokomotive, Riz odašiljači, Hoteli, te Sila. </p>
<p>U Plinari također obavještavaju da je krenula akcija rezanja kućnih priključaka koji su ugovoreni sa plaćanjem na 18. rata, a stranke nisu platile rate na ugovoreni način. U prvoj fazi su akcije u kojoj je obuhvaćeno oko 11 potrošača čiji se dug kreće oko 24.000 kuna. Riječ je o utuženjima iz 2000. godine, zbog duga od 3.969.900 kuna (od čega je naplaćeno 1.921.731). Utužene stambene zgrade duguju 3.788.900 kuna, a široka potrošnja je dana na utuženje zbog duga od 3.689.264 kuna.</p>
<p>Ukupno dospjela potraivanja u veljači prošle godine iznose: za industrijske potrošače, ustanove, te obrtnike, stambene zgrade kao i za široku potrošnju 51.168.016 kuna. Velepotrošači ukupno duguju - 26.689.449 kuna, stambene zgrade - 2.768.368 kuna, široka potrošnja - 21.710.198 kuna. </p>
<p>Plinara stoga ponovo poziva potrošače da plate potrošeni plin. »Našem Društvu nije u interesu prekidati isporuku plina, nego nam je u interesu da svi potrošači troše plin«, poručuju iz Plinare.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vladimir Dodig Trokut: Hoće li Grad preuzeti odgovornost nad zbirkom Antimuzeja?</p>
<p>Likovni umjetnik, sakupljač umjetnina, muzeolog i idejni začetnik Antimuzeja, Vladimir Dodig Trokut uputio je Gradskome poglavarstvu dopis u kojimu traži rješenje svog stambenog i radnog prostora / Antimuzeju prijeti propadanje ali i krađa</p>
<p>Vladimir Dodig Trokut, likovni umjetnik, sakupljač umjetnina, muzeolog i idejni začetnik Antimuzeja, uputio je Gradskome poglavarstvu dopis u kojemu traži rješenje svog stambenog i radnog prostora.</p>
<p>Trokut, koji je svoje umjetničko djelovanje započeo još 1968. godine, u svome dopisu pita Poglavarstvo da li su on i njegov opus potrebni hrvatskoj kulturi. Zanima ga, također, da li je zbirka predmeta koju je poklonio hrvatskom narodu potrebna gradu Zagrebu. Dodig želi znati zašto Poglavarstvo već godinama osujećuje i onemogućava ostvarenje projekta Antimuzej. </p>
<p>- Zašto Gradsko poglavarstvo nije dopustilo dovršenje prostora za Antimuzej s dva trezora u Mrežničkoj ulici 27A, koji mu je u tu svrhu dodijeljen, pita se Dodig. Antimuzej je, tvrdi Dodig, jedinstveno i unikatno osmišljeni projekt u svijetu. Stoga se negirajući ga kao registrirani spomenik kulture negiraju i međunarodne konvencije o zaštiti i baštinjenju kulturnih dobara. </p>
<p>On smatra da Poglavarstvo negira i prešućuje strukovne preporuke i mišljenja, čak i vlastitog sektora za kulturu. Tako i pita zašto Poglavarstvo misli kako politika može suditi struci. </p>
<p>Poglavarstvo šutnjom, nebrigom, pasivnošću i izbjegavanjem pravne regulative i zakonodavnog sustava omogućuje razbojstva, krađe, devastacije i propadanje zbirke Antimuzej. </p>
<p>Trokut je, kako veli, »bez ikakve budnje , kako u pogledu osoba, tako i u pogledu stvari«, donirao zbirku gradu Zagrebu 17. rujna 1982. godine. Donaciju je, pak, službeno ponudio Republici Hrvatskoj, točnije Ministarstvu kulture 23. svibnja 1995. godine. Kako se ne slaže s pravom nasljeđivanja i posjedovanja, mišljenja je da niti on niti njegovi najbliži nemaju pravo ono što pripada narodu prisvojiti kao svoje. </p>
<p>- Ja, građanin Vladimir Dodig Trokut, pitam Gradsko poglavarstvo: hoćete li preuzeti odgovornost i skrb nad zbirkom Antimuzeja kojoj prijeti svakodnevna devastavija. uništenje i otuđenje. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mnoštvo Zagrepčana uz grob blaženika Alojzija Stepinca</p>
<p>Mnoštvo vjernika iz Zagreba, drugih krajeva Hrvatske i iz inozemstva, sudjelovalo je u Zagrebačkoj katedrali na trodnevnici za »Stepinčevo 2001«. Trodnevnica se slavi uz treću obljetnicu liturgijskog blagdana blaženoga Alojzija Stepinca i 41. godišnjicu njegove smrti.</p>
<p>Prije i nakon misnih slavlja vjernici u tišini prolaze uz otvoreni grob nadbiskupa Stepinca kojega je Sveti Otac, Ivan Pavao Drugi, u listopadu 1998. proglasio blaženim u hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. Čast otvaranja trodnevnice u Katedrali pripala je trnjanskoj župi Savica, koja nosi ime blaženoga Alojzija Stepinca. Uz mlade trnjanske glazbenike i mješoviti zbor misu je predvodio župnik Dragutin Cerovečki, koji je izrazio nadu da će velika župa na Savici imati u bližoj budućnosti svoju crkvu, a da će se dotad mise i dalje služiti u školskoj zgradi »Jure Kaštelana«.</p>
<p>O značenju Stepinčeva 2001. koje će u subotu, 10. veljače u 19 sati završiti svečanom euharistijom, koju će predvoditi mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, govorio je dr. Juraj Batelja. On je zahvalio župniku i župljanima Savice kao i brojnim zagrebačkim vjernicima na jačanju vjere i štovanju blaženoga Alojzija Stepinca. (Milan Sigetić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nagrade izlagačima na Međunarodnom sajmu tekstila </p>
<p>U sklopu održavanja Mađunarodnog sajma tekstila i prateće industrije</p>
<p> - Intertekstil te Međunarodnog tjedna kože, obuće i odjeće (MTKOO) na Zagrebačkom velesajmu, u petak su na prigodnoj svečanosti najuspješnijim izlagačima dodijeljene nagrade i priznanja.</p>
<p> Na sajmu Intertekstil priznanje i skulptura Kristalni svijet dodijeljene su u šest kategorija. Tako je nagradu Kristalni svijet za žensku kolekciju dobila čakovečka tvrtka Đurkin za proizvod »Blue Age Project«, dok je za mušku kolekciju ta nagrada pripala varaždinskoj tvrtki Varteks za mladenačku kolekciju Focus. U kategoriji ženske i muške trikotaže nagradu je dobila slovenska tekstilna industrija Beti iz Metlike, a u kategoriji rublja nagradu Kristalni svijet odnijela je MTČ-Tvornica rublja iz Čakovca. U kategoriji metraže nagrada je pripala češkoj tvrtki Tiba, a u kategoriji čarape/modni dodaci Kristalni je svijet pripao zagrebačkoj tvornici čarapa Jadran.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Počeli fašnički dani, zaprešička delegacija u Gorici, Samoboru i Opatiji</p>
<p>Svečanim otvorenjem izložbe »Naših deset godina« pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Zaprešića i Poglavarstva grada Zaprešića u petak u Galeriji Razvid Pučkog otvorenog učilišta, otvoreni su fašnički dani u Zaprešiću. Desetgodišnja retrospektiva simboličnog naslova sastavljena od nekoliko stotina izabranih fotografija i likovnih zapisa, mnogobrojnim posjetiteljima i predstavnicima zaprešićkih udruga predstavila je zbirku Turističke zajednice grada Zaprešića posvećenu Fašničkom španciru te gostovanjima zaprešićke fašničke delegacije, Dvorske svite, na riječkom, opatijskom i samoborskom karnevalu.</p>
<p>- Na taj način, rekla je direktorica Turističkog ureda Branka Barilović, prigodom otvaranja izložbe, Zaprešić se uvrstio u malobrojne hrvatske gradove koji posjeduju respektabilnu fašničku baštinu i redovno održavaju visokoorganizirane karnevalske manifestacije. Ovogodišnji bogati fašnički program otpočinju već u subotu, 10. veljače, kada će zaštitni znak zaprešićkog Špancira, Dvorska svita, fašnička delegacija Zaprešića predvođena Banom i Banicom, biti gosti Velike Gorice i ondje svečano otvoriti svoje veleposlanstvo. Već 17. i 18. veljače Dvorska svita gostuje u Opatiji na tradicionalnom karnevalu, a tjedan dana kasnije, 24. veljače u Zaprešiću je predviđen tradicionalni fašnički špancir čiji će ovogodišnjni gosti biti predstavnici samoborske fašničke republike. Krajem veljače Dvorska svita će uzvratiti Samoborcima na posjetu i gostovati na svečanom zatvaranju najpoznatijeg i najposjećenijeg fašničkog slavlja. Zanimljivo je da će ovogodišnji program Dvorske svite u sadržajnom smislu biti posvećen problematici Novih dvora i ruševnom stanju Jelačićeva dvorca, što će biti apel u pravcu rješenja imovinsko-pravne problematike tog izuzetnog parka spomenika, odnosno osiguravanja preduvjeta za invedstiranje u Nove dvora.</p>
<p>Kao i prethodnih godina, prema riječima Branke Barilović, direktorice Turističkog ureda grada Zaprešića, glavni organizacijski teret, izradu plana i programa aktivnosti te njihovo financiranje preuzela je Turistička zajednica grada, a ovogodišnji sudionici Fašničkog špancira i mnogobrojnih gostovanja bit će članovi zaprešićkih udruga, Plemićke mladeži, Puhačkog orkestra, Tamburaškog orkestra Gaj, Mažoretkinje grada, Jelačićke, te članovi KUD-a Kupljenovo. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Velik broj domaćinstava čiji članovi jedva osiguravaju vlastitu prehranu</p>
<p>Dr. Anđelko Šućur rođen je 1937. godine u Zmijavcima kod Imotskog. Maturirao je u prvoj generaciji imotske gimnazije i zatim se 1955. godine upisao na Medicinski fakultet, gdje je diplomirao, magistrirao, a potom postao i doktor medicinskih znanosti. Specijalizirao je opću i socijalniu medicinu. U Zagreb je preselio 1971. godine i od tada stanuje na Medveščaku. Počeo je raditi u Domu zdravlja Medveščak, u kojem je 14 godina bio ravnatelj. Od 1994. godine, docent je Medicinskog fakulteta na katedri Opće medicine. Objavio je dvadesetak izvornih znanstvenih radova, a u nekoliko se stručnih knjiga pojavio kao koautor. Uz svoje osnovno zanimanje u koje je uložio velik dio sebe, bio je na volonterskoj osnovi uključen i u društveno političke aktivnosti kao predsjednik Skupštine socijalne zaštite. Kao član SDP-a značajnije se politički počeo angažirati prije tri godine. Za predsjednika Vijeća gradske četvrti Gornji grad - Medveščak izabran je 16. siječnja..</p>
<p>Stanje u četvrti Gornji grad-Medveščak nalikuje stanju drugih četvrti uže gradske jezgre.</p>
<p>- Prioritetni problemi spadaju većinom u domenu komunalne infrastrukture, a to su problemi vodoopskrbe, odvodnje, rekonstrukcija plinovoda, prometna rekonstrukcija, uređenje parkirališta, nogostupa, kolnika i olakšavanje kretanja invalidnim osobama. Velik su problem i dotrajala krovišta koja prokišnjavaju i otpadanje fasada u zaštićenoj gradskoj jezgri, što ugrožava sigurnost građana. Posebno bi valjalo istaći sanaciju Gornjeg grada, koji kao neprocjenjiva kulturna baština vapi za brojnim intervencijama. Osim toga četvrt je suočena s velikim nedostatkom parkirališnih mjesta i kolnicima, koji su u derutnom stanju. Nedopustivo je malo napravljeno i za sigurnost invalidnih osoba. Razmatra se mogućnost zatvaranja prometa za uže gradsko središte, tako da bi ondje prometovala samo vozila gradskog prijevoza, kaže Šućur.</p>
<p>Gradska četvrt Gornji grad - Medveščak ima najstariju populaciju u gradu, čak i u Republici..</p>
<p>- U našoj četvrti ima mnogo staračkih domaćinstava s jednim ili dva člana koji si ne moguu sami osigurati niti prehranu. Stoga je potrebno osigurati im dostavu hrane u kuću, kao i pribaviti im kućnu pomoć. Za institucionalni smještaj čeka se četiri do pet godina, zato trebamo to hitno riješiti, da nam ljudi na Šalati ne umiru od gladi, kaže predsjednik Vijeća.</p>
<p>Gradska četvrt suočena je i sa problemima osnovnog školstva.</p>
<p>- U O.Š. Pantovčak zidovi nisu godinama oličeni, prostorije imaju betonski pod, bez parketa, kako je bilo u školama prije stotinu godina. Takvih primjera ima jako puno iz različitih oblasti.</p>
<p>- Radna grupa trebala bi izraditi plan i program rada gradske četvrti, koji će biti usvojen za tri tjedna na slijedećoj sjednici Vijeća gradske četvrti. Prema prijedlogu, koji će biti podnesen na sjednici Vijeća u ponedjeljak, sredstva za financiranje rada lokalne samouprave osiguravala bi se u visini od 1,5 posto proračunskih prihoda u prethodnoj godini, umanjeno za zaduživanja. Sredstva bi se dodjeljivala prema broju stanovnika, površini i specifičnim potrebama. Vijeće gradskih četvrti odlučivati će, ovisno o utvrđenim prioritetima, o raspodjeli ograničenih sredstava, s time da iznos za financiranje članova Vijeće ne smije prelaziti 15 posto dobivenog iznosa.</p>
<p>Dr. Šućur želi kao aktivan član Vijeća doprinijeti unapređenju zdravstvenog i socijalnog stanja na svom području. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Bivši državni tajnik optužen za korupciju</p>
<p>LJUBLJANA, 9. veljače </p>
<p> - Bivši državni tajnik u slovenskom ministarstvu za gospodarstvo Boris Šuštar optužen je za korupciju, odnosno primanje mita u iznosu od oko 70.000 DEM, potvrdio je danas predsjednik okružnog suda u Ljubljani Aleš Zalar</p>
<p> On je rekao da je nakon tromjesečne istrage protiv Šuštara, koji je u pritvoru od 10. studenog prošle godine, podignuta optužnica a detalji optužnice bit će objavljeni idućeg tjedna do kada će biti jasno hoće li se Šuštar braniti sa slobode.</p>
<p> Očekuje se da će do tada biti izručene optužnice i protiv još trojice sudionika. Istraga je vođena oko sumnji da je bivši državni tajnik sa suoptuženima sudjelovao u dodjeli državnih subvencija poduzećima uz mito, a tisak je pisao i o sumnjama da se radilo i o pranju novca preko računa u inozemstvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stranke se spore kako tumačiti rezultate popisa</p>
<p>WASHINGTON, 9. veljače </p>
<p> - Bushova administracija želi upotrijebiti 'sirove' podatke iz popisa stanovništva za izmjene granica izbornih jedinica, no mogla bi dopustiti da se korigirani podaci, dobiveni metodom uzoraka, koriste u raspodjeli federalnog novca saveznim državama, kazali su u četvrtak izvori u republikanskoj stranci u Kongresu.</p>
<p> Demokrati smatraju da statistička metoda poznata kao »metoda uzoraka« štiti od očekivanog potcjenjivanja broja pripadnika manjina, siromašnih i djece, koji obično 'promaknu' u popisu stanovništva. Oni su ocijenili da bi bilo kakva odluka predsjednika Georgea W. Busha kojom bi spriječio korištenje metode uzoraka u preuređivanju granica uskratila prava milijunima Amerikanaca koji su 'promaknuli' popisivačima u 2000. godini.</p>
<p> U Americi je veličina izbornih jedinica određena brojem stanovnika te se, promjenom broja stanovnika, granice izbornih jedinica moraju mijenjati. I federalna sredstava dodjeljuju se okruzima čije se granice mijenjaju promjenama podataka iz popisa.</p>
<p> Bit spora između republikanaca i demokrata je u tome što Amerikanci koji nisu prebrojeni u popisu stanovništva većinom glasuju za demokrate, pa bi njihovo obuhvaćanje metodom uzorka, poboljšalo izglede te stranke na izborima. </p>
<p> U popisu stanovništva provedenom 1990. nije popisano oko četiri milijuna ljudi što je tada činilo oko 1,6 posto stanovništva.</p>
<p> »Predsjednik podržava temeljito prebrojavanje 'glava' jer vjeruje da je to najbolji i najtočniji način provođenja popisa« kazao je glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Administracija nije donijela konačnu odluku o korištenju podataka dobivenih metodom uzoraka, dodao je. Republikanski izvori pak kažu da administracija želi rabiti jedino podatke dobivene na izravnom popisu, bez korekcija, kao podlogu za promjene granica kongresnih, državnih i lokalnih granica okruga.</p>
<p> To je pitanje od velikog značenja koje će odrediti hoće li se milijuni ljudi, od kojih su većina pripadnici manjina, djeca i stanovnici ruralnih područja, brojiti u određivanju političkog zastupanja na svakoj razini vlasti«, izjavio je prvi čovjek Demokratske stranke u Zastupničkom domu Richard Gephardt. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brijunske slonove sponzorira bečki zoološki vrt</p>
<p>BRIJUNI, 9. veljače</p>
<p> - Brigu o brijunskim slonovima Sony i Lanki preuzet će čuveni bečki zoološki vrt, koji je po profitabilnosti nadmašio jednako čuveni Schöbrunn. Zamjenik direktora bečkog zoološkog vrta dr. Gerald Schwammer pismom je obavijestio Upravu Nacionalnog parka nakon nedavne posjete Brijunima, da su odlučili sponzorirati izgradnju nove nastambe za brijunske slonove, u vrijednosti od 770 tisuća austrijskih šilinga. Tim novcem sagradila bi se nova nastamba za slonove koji su stigli na otočje prije nepuna tri desetljeća površine 1400 četvornih metara, za razliku od sadašnje neodgovarajuće od 350 četvornih metara. Pritom je jedini uvjet bio garancija da će slonovi na otočju ostati najmanje još pet godina, jer se širom Europe pročulo dosta varijanti vezanih za njihovu neuspješnu i nedvojbeno promašenu prodaju. Uz dobrodošlo bečko sponzorstvo koje garantira i stručnu skrb na najvišoj razini, pa i turističku promidžbu, u spašavanje brijunskih slonova uključili su se i švicarski poslovni ljudi iz Davosa, koji su zahvaljujući nastojanju predsjednika Mesića za tu namjenu doznačili 20 tisuća maraka. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nema »sindroma ekonomske klase«, kažu australski liječnici</p>
<p>SYDNEY, 9. veljače </p>
<p> - Liječnici iz Australije i Novog Zelanda odbili su u petak teze o postojanju »sindroma ekonomske klase«, ali su pozvali na pokretanje opsežnog istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li veza između zračnih putovanja i krvnih ugrušaka.</p>
<p> Australazijsko društvo za trombozu i hemostazu priopćilo je da se previše naglašava rizik od fatalne tromboze vena tijekom zračnih putovanja i upozorilo da se krvni ugrušci mogu isto tako je pojaviti i prilikom dugih putovanja autobusom.</p>
<p> »Stupanj rizika je precijenjen, znatno precijenjen«, rekao je predsjednik društva dr Ross Baker nakon sastanka s australskim zrakoplovnim dužnosnicima, predstavnicima sindikata i medicinskim stručnjacima.</p>
<p> »Medicinski rizik je u najmanju ruku vrlo nizak«, rekao je Baker. Znanstvenici sa Sveučilišta Griffith otišli su i korak dalje. "'Sindrom ekonomske klase' ne postoji«, rekao je Paul Bates iz Centra za zrakoplovnu medicinu Sveučilišta Griffith.</p>
<p> U posljednjih devet godina od posljedica krvnih ugrušaka umrlo je osamnaest zrakoplovnih putnika. Većina smrtnih slučajeva dogodila se nakon dugačkih letova za Australiju, ali jedan smrtni slučaj dogodio se nakon dvosatnog leta.</p>
<p> »Sindrom ekonomske klase« došao je u središte pozornosti svjetske javnosti prošlog listopada, kad je 28-godišnja Britanka preminula u londonskoj zračnoj luci Heathrow nakon što se vratila s Olimpijskih igara u Australiji. Zrakoplovne tvrtke odbacile su bilo kakvu povezanost dugotrajnih zračnih putovanja sa smrtnim slučajevima povezanim s trombozom vena, ali su ipak prije dugotrajnih letova počele informirati putnike da bi izvođenje laganih vježbi tijekom leta moglo biti korisno u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka. Očekuje se da će sljedećeg mjeseca i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) održati sastanak o tom pitanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bogati psihički bolesnici skloniji su samoubojstvu nego siromašni</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače (Hina)</p>
<p> - Bogati ljudi u kojih se pojave psihička oboljenja skloniji su samoubojstvima nego njihovi siromašniji kolege, pokazuju rezultati istraživanja koje je ovoga tjedna objavio BMJ.</p>
<p> Ti rezultati u suprotnosti su s uvriježenim mišljenjem da je rizik od samoubojstva veći u siromašnih.</p>
<p> Danski istraživači analizirali su 811 ljudi koji su počinili samoubojstvo između 1982. i 1994. godine.</p>
<p> Ustanovljeno je da rizik od samoubojstva pacijenata s psihičkim bolestima koji su primljeni u bolnicu značajno raste s debljinom njihova novčanika.</p>
<p> Za daljnja pojašnjenja potrebna su istraživanja koja bi uzela u obzir i ostale podatke o oboljelom kao što su težina bolesti i bračni status, upozorio je David Gunnell u komentaru. </p>
<p> Ipak, zasad se rezultati objašnjavaju time što bogataši kada se odluče otići u bolnicu imaju već daleko jače psihičke smetnje nego oni iz siromašnijih slojeva , budući da u nedostatku privatnih psihijatrijskih bolnica u Danskoj moraju otići u one javne za koje misle da su im ispod razine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Barezin »Ernani«</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / U Majstorskom ciklusu koncertna izvedba Verdijeve opere »Ernani« sa senzacionalnom mladom talijanskom sopranisticom Alessandrom Rezzom</p>
<p>Trebao je to biti jedan od društvenih događaja zagrebačkoga glazbenog život</p>
<p> - i bio bi da se u reprezentativnom solističkom kvartetu nije našao veoma indisponirani engleski bariton, i to u najopsežnijoj ulozi opere »Ernani« Giuseppea Verdija. Svi drugi uvjeti bili su tu: majstor Nikša Bareza za dirigentskim pultom, Simfonijski orkestar HRT uz »vanjsku« suradnju (kroz otvorena vrata foyera) Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, nadalje golemi vokalni sastav ujedinjenog Zbora HRT i Hrvatskog pjevačkog zbora »Ivan pl. Zajc«, uz radio i televizijski prijenos.</p>
<p>A na čelu solističkog kvarteta naš stari znanac tenor Janez Lotrič u sjajnoj formi, i - kao posebno iznenađenje - mlada, tek 26-godišnja talijanska sopranistica Alessandra Rezza, za koju jednostavno možemo reći da je nova Renata Tebaldi. Spomenutog engleskog baritona Marca Hollanda poznajemo s prijašnjih susreta kod nas kao veoma solidnog pjevača, ali tu večer nastupio je s tako jakom indispozicijom, vjerojatno zbog prehlade, da nas je to oštetilo za prekrasnu verdijansku ulogu kralja Karla. Basovsku ulogu Silve s punim je glasovnim i pjevačkim dostojanstvom donio je prvak Splitske opere, inače stalni suradnik i zagrebačkog HNK-a Ivica Čikeš. I na kraju, tu je bila rasprodana Velika dvorana »Vatroslav Lisinski« s publikom željnom dobre glazbe i zahvalnom za ono što joj se pruža.</p>
<p>Maestro Nikša Bareza, kao šef-dirigent HRT-simfoničara, posegnuo je za Verdijevim »Ernanijem«, majstorovim ranijim djelom, koje se rjeđe susreće na kazališnim daskama, a obiluje efektnim pjevačkim i zborskim odlomcima, pa je bilo opravdano predstaviti ga barem u koncertnoj izvedbi. S obzirom na preciznu dorađenost cijele izvedbe, to je i po tome bio Barezin »Ernani«; on je finim dinamičkim zahvatima i suzdržanom agogikom impresivno vodio tipičnu verdijansku melodiku jednako u nastupima solista kao i odlično uvježbanog zborskog masiva (pripremili zborovođe Tonči Bilić i Zlatan Sindičić) uz discipliniranu suradnju velikog orkestralnog sastava i dobru koordinaciju s publici nevidljivim puhačkim ansamblom iz foyera.</p>
<p> Vraćajući se na kraju osvrta solistima, moramo osim Janeza Lotriča i njegova sočnog zapjeva i sigurnih visina, ponovno apostrofirati mladu sopranisticu koja je došla s preporukama milanske Scale, a obrela se već na nizu opernih i koncertnih pozornica ne samo Europe nego i Japana. Ulogu Elvire očito ima u malome prstu; pjevala je bez nota, briljirajući savršeno ujednačenim glasovnim registrima i blistavim visokim tonovima, uz izražajnu interpretaciju pjevanog teksta. Hvala na sreći ovog susreta - što netko reče - teško da će je Zagreb ponovno moći platiti. Manje uloge otpjevali su Ozren Bilušić, Amela Priganica i Želimir Puškarić.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gorčina i humor </p>
<p>Mala dvorana »Lisinski« / Mestno gledališče ljubljansko izvelo dramu »Prizori iz bračnog života« Ingmara Bergmana, redatelj Mile Korun</p>
<p>Ingmar Bergman, jedan od najpoznatijih filmskih redatelja današnjice, u mladosti je želio postati dramatičar, po vlastitome iskazu »nasljednik Augusta Strindberga«. Ambicija ne baš skromna, u Bergmanovu je slučaju možda mogla biti čak i ostvarena, kao što to dokazuje nekoliko njegovih izvornih kazališnih djela, ali i brojni filmski scenariji. Ipak, prvenstveno čovjek filma, Bergman je i svoja (kasnija) kazališna djela strukturirao na način u kojem možemo jasno prepoznati karakteristične filmske postupke: »oštre« dijaloge, kratke poentirane scene, »rezove« koji ne omogućavaju stapanje prizora u neki dulji kontinuum (recimo, čin), već svoju učinkovitost pokazuju tek s obzirom na cjelinu drame.</p>
<p>U formalnome pogledu, takvi su i »Prizori iz bračnoga života«, koje je Mestno gledališče ljubljansko, u režiji znamenita slovenskog redatelja Milo Koruna, prikazalo zagrebačkoj publici (na žalost, u prilično neprikladnome prostoru Male dvorane »Lisinski«). U sadržajnome pogledu, fiziologija i psihologija braka omiljene su Bergmanove teme - možda i zato što su njihove varijacije praktički neiscrpne. Marjana i Johan, sredovječni muškarac i žena, već dvadeset godina u braku, u izlomljenome nizu znakovitih scena, rječito i zorno, iznose i proživljavaju (neizbježnu) krizu svojega odnosa. Pri tome je Bergman precizan i nemilosrdan analitičar, obdaren »zrncem soli« koje mu je donijelo umjetničko i životno iskustvo, »emocionalnom inteligencijom« (kako bi se to danas reklo), ali i duhovitom razboritošću. Njegovo seciranje suptilnosti muško-ženskih odnosa nije naturalističko, potresno i patetično, kakvo je bilo ono Strindbergovo - upravo zato što za Bergmana više ne postoje tabui, ne postoje »zabranjena mjesta« i stvari o kojima se ne govori. On svoje protagoniste istodobno animalizira i humanizira, vješto balansirajući tim prividno nasuprotnim aspektima, tako da na kraju ljudskost (u svojoj krhosti, ali i toplini i snazi) bude razotkrivena u totalitetu.</p>
<p>Takav postupak »Prizore iz bračnoga života« čini izvedbeno vrlo teškim, te pred glumce i redatelja postavlja vrlo visoke zahtjeve. Već je u načelu teško režirati komad koji je napisala gotovo legendarna redateljska osobnost poput Ingmara Bergmana: Mile Korun učinio je mudar izbor povukavši se u pozadinu i prepustivši pozornicu ekspresivnoj snazi dvoje odlično odabranih glumaca - naravno, uz nužne sugestije za dodatno psihološko nijansiranje ili pak scenski pokret koji će statičnost razbiti ili pak naglasiti moćnu izražajnost pojedinih verbalnih iskaza. </p>
<p> Bernarda Oman i Boris Ostan savršen su bergmanovski par: neprekidno na sceni, tijekom gotovo dvosatne predstave, uspjeli su svaki trenutak osmisliti i učiniti ga neophodnim za cjelovitost drame. Koncentrirani i komplementarni suvereno su se kretali u širokome bergmanovskom rasponu emocija - od melodramatske patetike do ironične igre međusobna verbalnoga i tjelesnog nadmetanja. U povijesti njihove bračne veze i Bergman i Korun nenametljivo su upisali i kritiku površnoga i potrošačkoga društva današnjice - i ta je kritika istodobno gorka i humoristična.</p>
<p> Scenografska i kostimografska rješenja Janje Korun (bijela, gotovo pusta pozornica, s jedne strane, a s druge - gomilanje kostima) također su bila u potpunome skladu s odabranim režijskim rješenjima.</p>
<p>Gostovanje vrlo dobre predstave Mestnoga gledališča ljubljanskog svakako je obogatilo zagrebački kazališni život (u kojem baš ne obiluju gostovanja svjetskih, pa ni bliskih teatara), te stoga utoliko više valja žaliti zbog slabe propagande predstave te prilično neprikladna prostora i termina (istodobno se u Velikoj dvorani odvijala izvedba Verdijeva »Ernanija«).</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šokčević - zaslužni ban</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Predstavljen zbornik radova pod naslovom »Hrvatski ban Josip Šokčević« </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Danas je malo poznato da je uz Josipa Jurja Strossmayera jedan od najzaslužnijih hrvatskih umova druge polovice 19. stoljeća bio i hrvatski ban Josip Šokčević (1811. - 1896.), koji je dolaskom za bana godine 1860. u Zagrebu bio oduševljeno dočekan, kao i ban Josip Jelačić. Po riječima predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ive Padovana, izrečenim u petak u HAZU u Zagrebu, u povodu izlaska zbornika radova o hrvatskome banu Josipu Šokčeviću, knjiga je posvećena ustrajnom borcu protiv germanizacije, kojemu je najveći cilj bio uvesti hrvatski jezik u škole, budući da je bio tijesno vezan uz hrvatski suverenitet u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Za vrijeme sedmogodišnjeg Šokčevićeva banovanja od 19. lipnja 1860. do 27. lipnja 1867. utemeljena je i oživotvorena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Za Šokčevića je karakteristično da je više bio odan Hrvatskoj, i u sklopu nje razvoju znanosti, umjetnosti i narodnom gospodarstvu, nego caru. </p>
<p>U ime Centra za znanstveni rad iz Vinkovaca, suizdavača publikacije, na predstavljanju je govorio akademik Dušan Klepac osvrnuvši se na stotu obljetnicu rođenja bana Josipa Šokčevića u Vinkovcima. Samo nekoliko mjeseci poslije njegova imenovanja banom započelo je radom Kr. gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, prvo takvo učilište u austrijskoj monarhiji, gdje se predavalo na hrvatskom jeziku. To je učilište, upozorio je akademik Klepac, udarilo temelje suvremenom šumarstvu i poljodjelstvu te utrlo put modernim fakultetima šumarskih i agronomskih znanosti. Potom se je akademik Hodimir Sirotković osvrnuo na prvih šest referata u knjizi koji se odnose na kontekst hrvatske državne politike šezdesetih godina 19. stoljeća. U tom će nas referatu akademik Dubravko Jelčić upoznati s nizom državno pravnih pitanja, poput odnosa Kraljevine Hrvatske prema Kraljevini Ugarskoj. S osobitim naglascima Jelčić raspravlja o »srpskom pitanju«, odnosno o pitanju Srba u Hrvatskoj, jednom, do u naše dane, neistraženih mjesta u hrvatskoj povijesti.</p>
<p>U istom bloku dr. Agneza Szabo opisuje koliko je politička linija Samostalne narodne stranke utjecala na modernizaciju glede izgradnje prometnica i orijentacije prema moru. Urednica edicije, dr. Katica Ćorkalo prilaže svoj referat povijesti uvođenja hrvatskoga jezika u službenu i uredovnu uporabu za vrijeme bana Šokčevića. Drugidio knjige sadrži radove o gospodarskim postignućima i osnutku ustanova u istom razdoblju, dok je treći dio knjige ispunjen živopisnim prilozima o zavičajnim, rodbinskim i obiteljskim korijenima i odnosima bana Šokčevića. Sažetci su u knjizi, koja broji 19 radova i poglavlja, tiskani na njemačkom i engleskom jeziku. Na predstavljanju su još govorili akademici Mirko Vidaković i Andre Mohorovičić.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Njirići u Antwerpenu!</p>
<p>Udruženje hrvatskih arhitekata / Predstavljen samostalni izložbeni projekt slavnog arhitektonskog dvojca njiric+njiric u Antwerpenu / Najsuvremenijom kompjuterskom prezentacijom arhitekti predstavljaju svoje slavne radove na izložbi u deSingel Internationaal Kunstcentrumu</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - U svijetu proslavljeni zagrebački arhitekti srednje generacije Hrvoje i Helena Njirić predstavljaju svoja poznata djela od 2. veljače do 18. ožujka u deSingel Internationaal Kunstcentrumu - Antwerpen (Belgija) na samostalnoj izložbi »njiric+njiric ahitekti.kalvariengürtel«!</p>
<p>Intrigantan i zanimljiv projekt je objasnio Hrvoje Njirić na konferenciji za novinare održanoj u petak u Udruženju hrvatskih arhitekata. Riječ je o tipu prezentacije arhitekture uz pomoć složenih kompjuterskih programa. Okupivši ekipu najboljih znalaca: Ivan Marušić Klif (koncept i realizacija audio/video instalacija), Lala Rašić (flash animacije), »sick sister« (programiranje), Svebor Kranjc (videokamera), Dubravko Kuhta (hardverska pomagala i elektronika), Vjeran Salamon (zvuk), Damir Fabijanić (fotografije arhitektonskih projekata Baumaxx i Mc Donalds) i Ozren Drobnjak (zvuk), Hrvoje Njirić osmislit će koncept prezentacije uz pomoć videa, laptopa, tj. kompjuterskih animacija (skica) kojima se predstavlja razvoj pojedine arhitektonske zamisli.</p>
<p>Ime izložbe Kalvarijski prsten (kalvariengürtel) , kako obšnjava Njirić, podrazumijeva višestruko čitanje. Odnosi se to na postavu izložbe u kružnom slijedu sekvenci, tj. postaja na križnome putu. »Riječ je i o tome što danas znači biti arhitekt na 'freewheeling' Balkanu, ali također i o vašem angažmanu i podvrgavanju izložbenom režimu«. »Kalvarija je bila i složiti izložbu unutar vrlo tijesnog budžeta. Nadalje Kalvariengürtel jest ime ulice u Grazu - značajnom mjestu za naše profesionalno odrastanje«, kaže Njirić. Koncept izložbe, kako dalje objašnjava, predstavlja pokušaj da se galerijski prostor interpretira kao mjesto, poput onog namijenjenog građenju. Dvostruka je to »petlja« formirana preciznom pozicijom naprava - oblikovanim na samom rubu elektronike i naturalističkog. »Dolazeći sa smetlišta telematske revolucije, ali dovoljno bezbrižni da se podigne glas, to je nastavak pokušaja da se izrazi osobna verzija realnosti, kao čudnovat spoj digitalnog i analognog.«</p>
<p> Temeljeći koncept na predožbama i događajima, kako objašnjavaju Njirići u prigodnom letku, supermoderni arhitekt tumači sadašnjost, razmišlja kroz vizualne ikone, vrednuje već zacrtano, manipulira stvarnošću, te je skeptičan prema svobuhvatnim teorijama i autonomnosti arhitekture. Osvit novoga stoljeća, kažu, svjedočit će o kraju klasične perspektive i trodimenzionalnog prostora, konačnom odbacivanju formalizma, kraju estetike, pomaku prema neautorskom i svršetku urbanizma! Novi uvjeti dubljega arhitektonskog promišljanja u nadolazećem će vremenu potaknuti kultiviranje tema poput običnosti, fragmentacije, vremenski uvjetovanih procesa, socijalnog boljitka i masovne kulture. Forma se neće oblikovati, već će biti generirana.</p>
<p> »Nekad je autor bio taj koji stvara Predmet - danas će Interdisciplinarnost definirati Proces. Kombinacije analognog i digitalnog će donijeti nove plodove. Domišljato preusmjeravanje funkcije, prilagođene stvarnim potrebama klijenata, cijenit će se kao pouzdana strategija. Vjera u surogate, izuzimanje arhitekture iz svih situacija temeljenih na morfologiji, stvaranje putem readymadea, 'pripitomljavanje infrastrukture, konglomerati tržišnih marki i oblikovanje konzumentske kulture, bit će polazišta za profesiju« - arhitekura koja je »naprosto tu« - dio je osebujne stvaralačke filozofije Helene i Hrvoja Njirića.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Težnje iranskog slikarstva</p>
<p>Muzej Mimara / Otvorena izložba »Iran - zemlja kulture i umjetnosti - suvremeno slikarstvo« / Postav čine radovi devet suvremenih iranskih umjetnika</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Iran - zemlja kulture i umjetnosti - suvremeno iransko slikarstvo« otvorena je u četvrtak na večer u Muzeju Mimara. Postav čine radovi devet suvremenih iranskih umjetnika, a ostvaren je u sklopu projekta »Dijalog među kulturama«. Suorganizatori ovoga projekta su Kulturni centar pri Veleposlanstvu Islamske Republike Iran u Zagrebu, Muzej suvremene umjetnosti iz Teherana, Muzej Mimara i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.</p>
<p>Otvorenju izložbe je prisustvovao iranski veleposlanik u Hrvatskoj Keivan Imani te troje od devet umjetnika čija su djela izložena u Zagrebu - Afšam Ketabči, Menijeh Sehhi i Reza Bangiz. U sklopu otvorenja nastupio je i iranski glazbeni sastav »BI DEL«. Otvorivši izložbu, pomoćnica ministra kulture Naima Balić je kazala da ljepota umjetnosti koja predstavlja dio iranskog kulturnog identiteta, sazdana od višestrukih različitosti, još je jedna posebnost u kojoj se može uživati zahvaljujući tradicionalno dobroj kulturnoj i znanstvenoj suradnji Irana i Hrvatske.</p>
<p>Moderno slikarstvo u pravom smislu riječi u Iranu započinje 1940. godine, kada je otvorena Teheranska akademija moderne umjetnosti, rekao je ataše za kulturu pri iranskom veleposlanstvu u Zagrebu Mesud Šejkh Zeinedini. Nakon 1979. moderno je slikarstvo bilo u drugom planu, jer su na prvom mjestu bili slikari tradicionalisti, no danas su suvremeni iranski umjetnici stvorili novi samostalni moderni umjetnički izraz. Ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić je podsjetio na četiri glavna razdoblja koja je od 1911. do danas prošla iranska moderna umjetnost. Prvo razdoblje u trajanju od 1911. do 1942. je bilo u znaku slikara Kemal-ol-Molka. koji je u Teheranu 1911. osnovao Školu lijepih umjetnosti, prekinuo s iranskim tradicionalizmom i u iransko slikarstvo uveo europski naturalizam i akademizam. Od 1942. do 1958. godine razdoblje je otvorenosti iranske umjetnosti prema modernim tendencijama, a tada su se iskristalizirale tri skupine iranskih umjetnika - tradicionalisti, umjetnici moderniteta i umjereni. Treće razdoblje počinje 1958., kada je održan Prvi teheranski biennale, koji je afirmirao eksperimentalni pristup umjetničkom stvaranju. Četvrto je pak razdoblje počelo Islamskom revolucijom 1979. i traje do danas. S početkom te revolucije likovnu je scenu zapljusnuo val populističkog tezičnog stvaranja, angažiranog likovnog izražavanja s nacionalnim i vjerskim motivima i jasnim propagandnim sloganima. Postav »Iran - zemlja kulture i umjetnosti - suvremeno slikarstvo«, može se razgledati do 23. veljače.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Veliki zavodnik« u Tvornici </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Komedijom »Veliki zavodnik« poznatog pisca Mire Gavrana u četvrtak se u Tvornici zagrebačkoj publici predstavilo Kazalište »Petar Hektorović iz Staroga Grada na otoku Hvaru. Oduševljeni ugodnim prijamom okupljenih gledatelja, redom brojnih Hvarana, kazališni amateri su po riječima, redatelja predstave Želimira Oreškovića odigrali predstavu »u maniri pravih profesionalaca«. </p>
<p>Dijalektalno obojenog »Velikog zavodnika« autor je preradio za Starograđane. Radnja prati dogodovštine mjesnog zavodnika, koji zbog prevelike hvalisavosti upada u nevolje. Spomenuti komad premijerno je izveden s velikim uspjehom u Starom Gradu krajem prosinca. Starograđani su kazalište obnovili prije pet godina, zahvaljujući voditelju družine, Tomislavu Alaupoviću. Predstavu koju su izveli naturščici Neno Šoljan, Ante Stančić, Marija Tudor i Ivana Moškatelo, u subotu gostuje u Hercegovcu na međunarodnome festivalu Hrvatskoga pučkog teatra. (H. Braut)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Knjiga priča »FAKat«</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Zagrebačka nakladna kuća »Celeber« objavila je knjigu kratkih priča »FAKat« pisaca koji su nastupali na prošlogodišnjem književnom festivalu FAK u Osijeku, Zagrebu, i Puli. FAK, festival smišljen kao mjesto javnog čitanja i promocije proze, a organiziran bez ikakve pomoći državnih institucija, pokazao je da u Hrvatskoj postoji odlična književna publika i odlični pisci, napominje u pogovoru knjige Nenad Rizvanović. Po njegovim riječima, FAK nije zagovarao jednoličnost i istovrsnost, a ideja je bila na istom mjestu okupiti najsuvremenija književna imena. Knjiga donosi tekstove Stanka Andrića, Zorana Ferića, Miljenka Jergovića, Senka Karuze, Tarika Kulenovića, Sime Mraovića, Drage Orlića, Jurice Pavičića, Roberta Perišića, Krešimira Pintarića, Ede Popovića, Borivoja Radakovića, Đermana Senjanovića, Romana Simića, Ante Tomića, Nevena Ušumovića i Zor.Re. »FAKat« sadrži biografije i fotografije autora i njihovu kratku uredničku »karakterizaciju«. Urednici knjige su Kruno Lokotar i Nenad Rizvanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Na dražbi platna van Gogha i Cezannea </p>
<p>PARIZ, 9. veljače</p>
<p> - Dva djela Vincenta van Gogha i pet Paula Cezannea, iz zbirke trgovca umjetninama Heinza Berggruena, bit će ponuđena na dražbi 7. svibnja u New Yorku, objavio je u četvrtak LVMH, vlasnik aukcijske kuće Philips koja priređuje prodaju. Oba van Gogha, datirana iz 1888. godine, potječu iz »arlezijanskog« razdoblja slikara. Radi se o ulju naslovljenom »Park«, ostvarenom kao hommage Gauguinu, i crtežu trskom, naslovljenom »Pogled na žitna polja«. Među pet Cezanneovih slika nalazi se »Planina Sainte Victoire«, ulje na platnu nastalo 1888.-1889., te dva portreta »Djevojčica s lutkom« (1902.-1904.) i »Žena s lutkom« (1895.). »Aleja u Chantillyju«, ulje iz 1888., i »Vrt u Lauvesu: pogled na Aix i katedralu Saint Sauveur«, crtež grafitom i vodenim bojama (1902.- 1906.), popunjavaju cjelinu. Ukupna vrijednost prodaje tih sedam djela trebala bi premašiti 80 milijuna dolara, procjenjuje aukcijska kuća. Heinz Berggruen, rođen u Berlinu 1914. godine, otišao je u SAD 1936. Vratio se u Europu 1944. s američkom vojskom. Nastanio se potom u Parizu, gdje je otvorio umjetničku galeriju, u kojoj je izložio Matissea, Picassa, Kleea i Miroa. Sastavio je i važnu zbirku umjetnina iz 20. stoljeća, koja je izložena u Berlinu u muzeju koji nosi njegovo ime. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kostelić: Svjetsko prvenstvo je velika prevara</p>
<p>Ukoliko Janica osigura ukupnu slalomsku pobjedu u Svjetskom kupu uoči sljedećeg Svjetskog prvenstva, za dvije godine, mi na tom prvenstvu nećemo sudjelovati u slalomu nego u nekoj drugoj disciplini. A, ako nas organizatori budu pitali zašto ne nastupamo reći ćemo im da je Janica već svjetska prvakinja u slalomu, pa ćemo se sada pokušati na prevaru domoći svjetskog naslova, primjerice, u veleslalomu. Pa, neka se i mi na lagan način, na prevaru, domognemo zlatne medalje, govorio je na zadnjoj press konferenciji Janičin otac i trener Ante Kostelić</p>
<p>ST. ANTON, 9. veljače</p>
<p> - Ni sama završnica Svjetskog skijaškog prvenstva nije mogla proći bez dramatičnih i neočekivanih obrata kada je o Janici Kostelić riječ. Iako se u četvrtak navečer Janica nasmijana pojavila na izvlačenju veleslalomskih startnih brojeva, iako je još kasno iste večeri iz hrvatskog skijaškog tabora dolazila informacija kako će se pojaviti na startu veleslaloma, naše najbolje skijašice na veleslalomskom natjecanju u St. Antonu ipak nije bilo. Ono što smo, pak, napokon dočekali jest press-konferencija za hrvatske novinare u bazi hrvatske skijaške reprezentacije. Slovenci, primjerice, imaju nešto slično svaki dan, no što su Slovenci prema nama s kojima uvijek počinje povijest Svijeta...</p>
<p>Prvo pitanje Janici i Anti Kosteliću bilo je, naravno, ono o nenajavljenom otkazivanju Janičinog nastupa u veleslalomu, a odgovori su izgledali ovako:</p>
<p>Janica: Odlučili smo to jutros kad smo se probudili i vidjeli da pada snijeg i da je loše vrijeme.</p>
<p>• Nije valjda snijeg uzrok nenastupanju u veleslalomu?</p>
<p>Janica: Naravno da nije. Razlog je ozljeda mišića koji me boli kad ga opteretim.</p>
<p>• Dobro, ali za tu ozljedu znate već tjedan dana. Niste li mogli ranije reći da nećete nastupati u veleslalomu?</p>
<p>Janica: Nismo do jutros znali što je bolje, a onda kad smo vidjeli da pada snijeg mislili smo da je bolje da ne nastupim.</p>
<p>Ante: Da je staza bila glatka, sudjelovali bismo, no kad padne novi snijeg onda ima malo više neravnina, pa nam to ne odgovara. Osim toga, što vi to pitate mene, pogledajte si sami. Meni je jako žao što kod nas nema novinara koji bi znali pisati o skijanju kao što to znaju neki nogometni, onako više komentatorski.</p>
<p>• Šteta je ako razlog nenastupanju nije ozljeda, već snijeg na stazi jer dojma smo da je ova veleslalomska staza bila k'o izmišljena za Janicu?</p>
<p>Janica: To ne znam. Problem je u tome što su samo startni brojevi 1 i 2 imali dobru stazu, a ja sam trebala imati broj 10.</p>
<p>• I to ste znali već puno ranije. Staza je loša svima.</p>
<p>Ante: Je i sad ću vam reći što mislim o tome. Da se bilo kojoj drugoj skijašici u slalomu nakupilo toliko problema kao Janici (ozljeda mišića, loša staza...) ta bi skijašica bila 25. ili 30., a Janica je bila 5. Zato je to uspjeh. Što se, pak, tiče skijanja na takvoj stazi, to vam je isto kao kad bi vozači formule 1 nastupili na reliju Pariz - Dakar.</p>
<p>Janica: I ja mislim da moje peto mjesto u slalomu nije neuspjeh. Inače, na ovom su Svjetskom prvenstvu startni brojevi igrali veliku ulogu i, sve u svemu, ovo je prvenstvo bilo katastrofalno.</p>
<p>Ante: Osim toga, to što svjetskim prvakom može postati netko tko na natjecanjima Svjetskog kupa nema bolji plasman od 5. mjesta, degradacija je Svjetskog kupa i skijanja. Za mene je svjetski prvak onaj tko pobijedi u Svjetskom kupu, a ne na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p>• Svjetska prvenstva se, međutim, održavaju već desetljećima, ona ne postoje od jučer.</p>
<p>Ante: Svjetska prvenstva su imala svoje značenje do pojave Svjetskog kupa, a sada ne znače ništa. To vam je kao da najbolji tenisač svijeta nije onaj tko osvoji Grand Slam, već onaj koji pobijedi na nekakvom svjetskom prvenstvu u tenisu. Svjetsko skijaško prvenstvo je jedna velika prevara i mi više nećemo na njima sudjelovati na ovakav način!</p>
<p>• Nego kako?</p>
<p>Ante: Ukoliko Janica osigura slalomsku pobjedu u Svjetskom kupu i uoči sljedećeg svjetskog prvenstva, za dvije godine, mi na tom prvenstvu nećemo sudjelovati u slalomu nego u nekoj drugoj disciplini. A, ako nas organizatori budu pitali zašto ne nastupamo reći ćemo im da je Janica već svjetska prvakinja u slalomu, pa ćemo se sada pokušati na prevaru domoći svjetskog naslova, primjerice, u veleslalomu. Pa, neka se i mi na lagan način, na prevaru, domognemo zlatne medalje. Stvarna vrijednost se testira tijekom duljeg razdoblja, a ne u jednoj utrci.</p>
<p>• Što ako se Janica ipak odluči nastupiti u slalomu?</p>
<p>Ante: Neće sigurno! Sto posto! Janica je pametnija od mene.</p>
<p>• Ako ste protivnik svjetskih prvenstava, zašto nemate isto mišljenje i o Olimpijskim igrama? I tamo se, naime, do medalje dolazi jednom utrkom.</p>
<p>Ante: Olimpijske igre su nešto drugo. One se održavaju već 2700 godina i one su nešto drugo. One su zadržale neke stare ideale o vrijednosti medalje. Zapravo, Svjetski kup je uistinu ozbiljna stvar, a Olimpijske igre i svjetska prvenstva su nešto drugo. Ipak, uoči Olimpijskih igara u Salt Lake Cityju preskočit ćemo nekoliko utrka Svjetskog kupa kako bi se bolje pripremili za Igre.</p>
<p>Tako će, eto, ipak biti zadovoljan novinar iz Salt Lake Cityja koji je također nazočio ovoj konferenciji za novinare. Ne znamo što bi o tome mislila reporterka Eurosporta koja je nakon slalomske utrke upitala Janicu, navodno, sljedeće: »Jesi li ti lažljivica? Zašto lažeš da ti je Svjetsko prvenstvo nevažno?«</p>
<p>Kostelići su se već u petak zaputili put Innerkremsa gdje će trenirati do nastavka natjecanja u Svjetskom kupu i nastupa u Garmiscu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kad trener klekne pred svlačionicom, njegova je misija završena</p>
<p>Cibona je, dvama porazima protiv PAF-a u osmini finala Eurolige, zaključila najmizerniju eurosezonu u posljednjih 20 godina - tri pobjede u 12 utakmica / Loša selekcija momčadi, ponešto ozljeda i nesklad u svlačionici previše je za mirnu i dobru sezonu </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Veljača još nije dosegnula polovicu, a košarkaši Cibone VIP oprostili su se s Europom. Neven Spahija, trener »cibosa«, nije tražio opravdanja nakon što je PAF dobio produžetak u Zagrebu (75-74) i time dvokorakom izborio četvrtfinale Eurolige.</p>
<p> - Nećemo si lagati, ovo je jedna od najgorih sezona Cibone u Eurolige. Sad je jasno da ovoj momčadi nedostaju dva iskusnija igrača, nadam se da ćemo ih i dobiti na kraju sezone, a da će sadašnja momčad ostati na okupu, vizionarski je progledao Spahija.</p>
<p>Prilično kasno. Ono što će biti Spahijin problem u preostalom dijelu sezone jest kako sam sebi priznati da iz momčadi nije trebao potjerati Joku Vrankovića, Davora Marcelića, a neki će reći da i Vladimiru Krstiću nije previše vjerovao. Ostalo mu je društvo u kojemu su sve ovlasti trebali uzeti Josip Sesar, Gordan Giriček i Nikša Prkačin. Usput je Spahija doveo Leeja, opet će neki reći da je on bio tek treći izbor za »playmakera« (prva su dva propala), ali opet, dati čovjeku dvostruko više novca nakon što je jedva ostao u prvoj turskoj ligi, vrijedi zabilježiti kao kuriozitet.</p>
<p>Arthur Lee je samo dobar pričuvni graditelj igre, što je i dokazao u prvoj ozbiljnijoj utakmici Zorana Planinića u karijeri. Ako je Cibona išta dobila u uzvratu s PAF-om, onda je to spoznaja da Planinić ima potencijala za velike stvari.</p>
<p> - Bijesan sam na sebe što nisam uzeo loptu na kraju i rasteretio Sesara. Ovako smo ga ostavili samog da se bori s cijelim PAF-om, a snage je bilo sve manje. U posljednjim minutama trebao sam pomoći, mudro je zaključio 19-godišnji Planinić dokazavši i tom zgodom da, osim košarkaškog znanja, ima i »glavu«. </p>
<p>Ipak, prava priče ove sezone su prve tri violine. </p>
<p>Josip Sesar, primijetit će jedan kolega, odigrao je utakmicu u kojoj je pokazao da prezire momčad i trenera. Dobar dio utakmice svi su mu, doduše, gurali loptu, nitko nije imao petlje nešto sam probati. Osim, dijelom, Planinića. A Sesar u igri »jedan na pet« nije uspio pa je završio sa skromnim šutom od 10-33, usput promašivši i posljednji napad za pobjedu.</p>
<p>No, je li Josip Sesar krivac za propalu sezonu? Još je lani, čim je zima pokucala na vrata, Sesar sasuo lavinu kritika na Nevena Spahiju. I time treneru ponudio rukavicu izazova. Jedino što je tada Spahija trebao napraviti bilo je otići direktoru Boži Miličeviću i reći »ili on, ili ja«. No, Spahija nije imao petlje, ili je znao da je to rat koji ne može dobiti. Miličević je samo prigasio požar, a on bukti još i sad.</p>
<p>Na dan utakmice s PAF-om Josip Sesar je putem medija poslao poruku Spahiji da, ako trener misli da on previše solira, neka ga izvadi iz igre posljednjih pet minuta. Uz dodatak: »Probao je i u Bologni pa nismo u posljednje četiri minute uputili dvije lopte prema košu...«. </p>
<p>E, sad zamislite trenera koji samo nekoliko sati uoči susreta razgovara s najboljim igračem o izjavama u novinama, a razgovor, nimalo ugodan, završava riječima igrača: »Ti si prvi počeo pričati po novinama...«.</p>
<p>Jednostavno, tu kruha nema. Kad trener jednom klekne pred svlačionicom, njegova je misija završena. U situaciji kad najbolji igrači preko pomoćnog trenera razgovaraju o taktici, a onda se suoče sa svojim prijedlozima na samoj utakmici, pitanje je koliko sve ima smisla...</p>
<p>I tako se danas kod Sesara osjeća prezir, ili on ne vidi na klupi, ali ni na parketu, čovjeka na kojeg se može osloniti. A to mu je u karijeri uvijek trebalo...</p>
<p>Gordan Giriček, priznat će svi, dramatično je nedostajao Ciboni ove sezone. Najprije je bio u postoperativnom procesu, onda je u Bologni ozlijedio skočni zglob i propustio sve najvažnije utakmice »cibosa«. Giriček je trebao biti čovjek Sesarova povjerenja, no njega nije bilo, a umijeće trenera jest da od ponuđenog stvori momčad. I bez Giričeka. Uostalom, osporavani Spahijin prethodnik, Vinko Jelovac, upravo je u tim situacijama znao »vrludati«. Svima je već bilo preko glave njegovih izjava da »Cibona nije momčad koja ovisi o jednom igraču«.</p>
<p>Vinko je bio u pravu, ali tko bi se nadao da će i Nikša Prkačin, nakon što ga je prošlog ljeta tražilo pola Europe i nakon što je potpisao najbolji ugovor u povijesti Cibone, odigrati ovakvu sezonu. Pritisnut ozljedom skočnog zgloba, a smanjenog motiva, »Prka« se jednostavno nije pronašao. Ima li opravdanja? Teško, iako je činjenica da je mudar trener i od takvog Prkačina mogao štošta napraviti.</p>
<p>- On je stao na onome što sam s njim napravio dok sam bio u Splitu. I to u šest mjeseci u kojima uopće nije igrao, procijenio je »Pino« Grdović, privatni trener Gregora Fučke, blizak PAF-u. I Nikši Prkačinu.</p>
<p>Cibona je tako zaključila najmizerniju eurosezonu u posljednjih 20 godina, u 12 je utakmica uspjela slaviti samo triput. I to sve u Draženovoj dvorani.</p>
<p> Svladali su »cibosi« Tau Ceramicu iz samo jednog razloga: Španjolci su se tjedan dana prije susreta tek skupili. Jest, i Charleroi, strahovito snažnog suparnika iz Belgije, košarkaške velesile. Treća je pobjeda bila protiv hibridnog rusko-talijanskog Sankt Peterburga, momčadi koja se u međuvremenu uspjela i raspasti. </p>
<p>I to je sve. Loša selekcija momčadi, ponešto ozljeda i nesklad u svlačionici. Previše za jednu mirnu sezonu. Bez obzira što je Uleb potpisan s jamstvom na tri godine. Mala je to utjeha, sezona 2000/2001 je otišla u nepovrat, a pitanje je kako će momčad izgledati sljedeće sezone, i one nakon toga, i one...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Cibonin povratak u domaću stvarnost</p>
<p>U 16. kolu prvenstva košarkaša, Ciboni u goste dolazi Šibenik / »Cibosima« će biti teško pronaći motiv, jer im se u glavi vjerojatno još vrti poraz protiv PAF-a / Split CO dočekuje Osijek i ima priliku nastaviti niz od šest pobjeda</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Nakon poraza protiv PAF-a i oproštaja s Europom, momčad Cibone VIP vraća se domaćem prvenstvu. U 16. kolu, u nedjelju, u goste joj dolazi Šibenik. »Cibosima« će biti teško pronaći motiv protiv Šibenčana, jer im se vjerojatno još vrti film 74-75 poraza protiv PAF-a i 10 blokada Stojka Vrankovića... Na Ciboninu sreću, Šibenčani nemaju visokog centra jer je klub suspendirao Pešića.</p>
<p>Za razliku od Cibone, košarkaši Split Croatia osiguranja još traju Europi. Momčad Jasmina Repeše je protiv Zepter Slaska ubilježila i osmu pobjedu u Suporligi i učvrstila četvrtu poziciju u skupini A. U domaćem prvenstvu, Splićani će u nedjelju na Gripama imati priliku nastaviti niz od šest pobjeda jer dočekuju momčad Osijeka koja je dosad u prvenstvu ubilježila samo jednu pobjedu.</p>
<p>Sudeći prema igri Hermes Analitice u prošlom kolu protiv Zadra, košarkašima Done neće biti lako u subotu u KC »Dražen Petrović«. Doni je pobjeda potrebna kako bi zadržala četvrto mjesto jer joj za »vrat puše« momčad Sava osiguranja, koja ima samo pobjedu manje. Riječani na Trsatu dočekuju košarkaše Zagreba koji su protiv Svjetlost Broda doživjeli debakl i ušli u anale košarkaške statistike. Naime, »zagrebaši« su treću četvrtinu izgubili razlikom 4-33, s time da su Brođani uspjeli napraviti seriju 27-0. Sava osiguranje još oscilira u igri, pa bi dvoboj protiv Zagreba na Trsatu mogao biti neizvjestan i zanimljiv.</p>
<p>Momčad Svjetlost Broda igra kao preporođena u drugom dijelu prvenstva, u 2001. Brođani ne znaju za poraz, nanizali su četiri pobjede. Novim uspjehom protiv Zrinjevca na svom terenu Brođani bi na ljestvici dosegli momčad s Trešnjevke i podigli uspješnost u prvenstvu na 50 posto. </p>
<p>Košarkaši Zadra su, uz neuvjerljivu igru pobijedili Hermes Analiticu 78-69 u prošlom kolu. U Jazine sad dolazi Šanac Karlovac, protiv kojeg će Zadrani morati pokazati daleko više htijenja žele li zadržati gledatelje u Jazinama. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Žuti« na putu prema starim stazama slave</p>
<p> »U sedam dana u gostima smo svladali dva velika rivala, Albu i Slask. Ovo je momčadska pobjeda uz odlične dionice Renchera, Landa i Gregova«, kaže Repeša trener košarkaša Croatia osiguranja</p>
<p>SPLIT, 9. veljače</p>
<p> - Najnoviji uspjeh Split Croatia osiguranja, pobjeda u 13. kolu Suprolige protiv Slask Zeptera (75-72) u poljskom Wroclavu više se ne može nazivati čudo. Splitski »žuti« su stasali u pravu momčad, vrijednu europskog respekta, i to je to. San o čudu se raspršio, na Gripama živi i radi momčad renomea najvećih. </p>
<p>Trijumf u Poljskoj je tim vredniji što se Split nekoliko puta vraćao iz ponora poraza, 1.40 sekundi prije kraja »žuti« su gubili sa 69-65, ali tada je Repešina momčad zaključala sve prolaze u obrani, a u napadu su najprije Land tricom i Rencher doveli Splićane u vodstvo od 70-69. Potom je uslijedila majstorija Alana Gregova. Najprije je ubacio jedno slobodno bacanje, a onda je iz auta loptu sam sebi dodao od leđa igrača Slaska i zabio zicer za 73-69, za kraj utakmice i veličanstvenu pobjedu Split Coratiaosiguranja, jer je do kraja domaćin tek bezuspješno pokušao sustići goste. </p>
<p>»Žutima« se sada široko smiješi četvrta pozicija koja nosi prednost domaćeg parketa u osmini finala. Sami će odlučivati o svojoj sudbini, i to na Gripama protiv francuskog Asvela, a iz prikrajka će čekati kiks Ülkera i pokušati skočiti na treće mjesto. Trener Jasmin Repeša i dalje je čvrsto na zemlji. </p>
<p>- Neću se upuštati u dugoročne kalkulacije, znamo da nas samo pobjede drže u vrhu. Treba nastaviti ovaj ritam, rekao je Repeša. Tek na trenutak će se opustiti i pokazati zadovoljstvo i sreću rezultatom u Poljskoj. </p>
<p>- Napravili smo veliku stvar, revanširali se Slasku za poraz na Gripama i dokazali kako se postaje super ozbiljna momčad. U sedam dana u gostima smo svladali dva velika rivala, Albu i Slask. Ovo je momčadska pobjeda uz odlične dionice Renchera, Landa i Gregova, kaže Repeša. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Olayuwon i Rocketsi još jednom uspješni u gostima</p>
<p>NEW YORK, 9. veljače</p>
<p> - Uoči tradicionalne All-Star utakmice američkih košarkaških zvijezda, koja će se igrati u noći na ponedjeljak, u četvrtak su odigrane samo četiri utakmice, a u subotu će NBA parketi u SAD mirovati.</p>
<p>New Jersey Netsi ubilježili su 99-97 pobjedu protiv San Antonija, a glavni režiseri pobjede bili su Stephon Marbury i Johny Newman. Marbury, jedan od najboljih organizatora igre u NBA ligi, ubacio je San Antoniju 38 koševa te dodao devet asistencija i četiri osvojene lopte. Senzacionalnoj je pobjedi uvelike pridonio veteran Newman, koji je ubilježio učinak sezone: 25 koševa, od toga 17 u zadnjoj četvrtini. Tim Duncan je bio prvi čovjek Spursa sa 35 poena i 12 skokova, David Robinson je dodao 22 i devet skokova. Gosti su u drugom poluvremenu nadoknadili 11 koševa minusa, no u ključnim je trenucima utakmice zakazala centarska linija Robinson - Duncan, koja je promašila važne poene s crte slobodnih bacanja.</p>
<p>Košarkaši Atlante su s glavoboljom napustili poprište susreta protiv Hornetsa. Osim teškog poraza 84-101, u zadnjoj su se četvrtini utakmice ozlijedili centar Dikembe Mutombo (gležanj) i krilo Hanno Mottolo (lijevo koljeno). Prvi strijelac Hornetsa bio je David Wesley sa 27 poena, Baron Davis je dodao 18, a Elden Campbell 13. U sastavu Hawksa, Jason Terry je ubacio 22 koša.</p>
<p>Toronto je bez većih teškoća svladao Denver, a ponovno je bljesnuo Vince Carter, koji je Nuggetsima ubacio 31 koš. Antonio Davis je dodao 21 i 12 skokova. Kod gostiju, Nick Van Exel je postigao 25 poena uz devet skokova, Antonio McDyess je dodao 19 koševa i 20 skokova.</p>
<p>Jedinu su gostujuću pobjedu ostvarili Houston Rocketsi, koji su svladali Detroit 103-90. Branič Houstona Cuttino Mobley je u prvoj četvrtini ubacio 18 od 29 poena, a legendarni je centar, 38-godišnji Hakeem Olayuwon, dodao 17 poena, osam skokova i sedam blokada. Maurice Taylor ubilježio je 22, a Steve Francis 19 poena. U sastavu Pistonsa, najučinkovitiji je bio Jerry Stackhouse sa 26 koševa.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Toronto - Denver 99-92, Charlotte - Atlanta 101-84, Detroit - Houston 90-103, New Jersey - San Antonio 99-97. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Podravka u Ankari </p>
<p>ANKARA, 9. veljače (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Sretna je okolnost što rukometašice Podravke Vegete u subotu u 16.30 sati po našem vremenu, prvu utakmicu 4. kola Kupa EHF-a igraju u gostima u turskoj prijestolnici Ankari. Naime, u dosadašnjim dvobojima prvakinje Turske su bile uspješnije kad su bile domaćin u drugoj utakmici sa Škofjama iz Slovenije i Borussijom iz Njemačke, no ovaj će put u drugom dvoboju domaćin biti Podravka Vegeta.</p>
<p>TMO Ankara je sedmerostruki turski prvak, a u Turskoj se ženski rukomet igra 11 godina. Nakon 13 odigranih kola, Ankara je vodeća u ligi od 14 klubova, sa 12 pobjeda i jednim neriješenim rezultatom. Igračice TMO Ankare su poluprofesionalke, zarađuju oko tisuću dolara mjesečno, a klub ima godišnji proračun od 400.000 dolara.</p>
<p>Domaćini tvrde da je njihova najbolja igračica Jelena Negay, golmanica iz Azerbajdžana, ali sad s turskim državljanstvom. Trener Podravka Vegete Ivica Pal ima ipak drugačija saznanja, jer u sastavu Ankare dominira druga Turkinja azerbajdžanskoj porijekla, Natalia Öztürk na lijevom krilu, te vanjske napadačice, Bugarka Donka Atanasova i treća Azerbajdžanka, Ollessia Saškun. Ne treba zaboraviti ni na Garabasku Vasilevu koja je Borussiji iz Dortmunda zabila osam golova. U TMO Ankari misle da bi im pet pogodaka prednosti bilo dovoljno u uzvratu za plasman u četvrtfinale Kupa EHF-a. No, u koprivničkom taboru kažu da baš to i nije sasvim tako. Trener Pal zna sve prednosti i slabosti oba sastava. I jedan i drugi u obrani igraju pretežno 6-0 formaciju, a koriste i 5-1. Turkinjama je jača lijeva strana napada, no tu je Podravka Vegeta jača u obrani. Na strani Koprivničanki je i visina igračica. U svakom slučaju, motiva ne nedostaje, a ni optimizma. </p>
<p>Rukomet je u Turskoj četvrti sport po popularnosti, iza nogometa, košarke i odbojke. Tako se očekuje će se u dvorani koja prima pet tisuća gledatelja u subotu okupi oko tisuću gledatelja, iako je ulaz besplatan. Suci su dobar internacionalni par iz Bugarske, Predojev i Lijev. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica želi na Havaje umjesto na Svjetski kup</p>
<p>»Između dviju utrka slaloma zamišljala sam se na plaži na Havajima i što više mislim o tome, ideja mi se sve više sviđa«, rekla je Janica Kostelić, koja je zbog ozljede otkazala veleslalom na SPST. ANTON, 9. veljače - Hrvatsko čudo, kako je nazivaju strani mediji, i pobjednica svih sedam slalomskih utrka Svjetskog kupa, Janica Kostelić, mogla bi sljedećeg tjedna - umjesto na skijanju u Njemačkoj - završiti na odmoru na plažama Havaja!</p>
<p>Janica je prošlog tjedna na treningu kombinacijskog spusta istegnula butni mišić, a isto joj se dogodilo i početkom ovog tjedna na treningu, što je razlog njezinog petog mjesta u slalomu na SP, iako je bila najveća favoritkinja. U petak je Janica otkazala nastup u veleslalomu na savjet oca i trenera Ante Kostelića, kako bi se odmorila i pripremila za nastup u slalomu i dva superveleslaloma Svjetskog kupa u Garmisch-Partenkirchenu, sljedećeg vikenda.</p>
<p>No, kako je malo vjerojatno da bi se mogla oporaviti do sljedećeg vikenda, Janica razmišlja o dvotjednom odmoru do finala Svjetskog kupa u švedskom Ĺreu, gdje će primiti Kristalni globus namijenjen pobjednici u slalomu Svjetskog kupa.</p>
<p>- Između dviju utrka slaloma na SP, zamišljala sam se na plaži na Havajima i što više mislim o tome, ideja mi se sve više sviđa. Ovo je bila duga sezona i zdravlje mi je važnije od bilo čega drugog. Liječnik je ionako rekao da bi taj mišić mogao puknuti zbog prevelikih napora, a to nikako ne želim, rekla je Janica. (Reuters, im)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sonji Nef zlato u veleslalomu</p>
<p>ST. ANTON, 9. veljače</p>
<p> - Švicarka Sonja Nef, trenutačno najbolja svjetska veleslalomašica i pobjednica pet ovosezonskih utrka veleslaloma za Svjetski kup, za što će dobiti i mali Kristalni globus, osvojila je i naslov svjetske prvakinje u veleslalomu na SP u austrijskom St. Antonu.</p>
<p>Nef je do zlata stigla s vremenom 2:19.01, što je bilo za sekundu i 10 stotinki bolje od drugoplasirane Talijanke Karin Putzer. Brončana medalja pripala je Šveđanki Anji Paerson (sa sekundom i 51 stotinkom zaostatka) kojoj je to druga medalja na SP, nakon zlata u slalomu.</p>
<p>Tako su Švicarci kompletirali naslove svjetskih prvaka u veleslalomu, nakon što je u četvrtak Michael von Grünigen osvojio zlato u veleslalomu.</p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Sonja Nef (Švi) 2:19.01, 2. Karen Putzer (Ita) + 1.10, 3. Anja Paerson (Šve) + 1.51, 4. Lilian Kummer (Švi) + 2.29, 5. Birgit Heeb (Lih) + 2.43, 6. Allison Forsyth (Kan) + 2.75, 7. Christel Saioni (Fra) + 2.78, 8. Michaela Dorfmeister (Aut) + 2.92, 9. Anna Ottosson (Šve) + 3.41, 10. Maria-Jose Rienda-Contreras (Špa) + 3.55... Odustale u 1. vožnji su: Anita Wachter (Aut), Martina Ertl, Annemarie Gerg (obje Njem), Henna Raita (Fin), Sarah Schleper (SAD), Špela Pretnar (Slo), Stina Hofgard-Nilsen (Nor); odustale u 2. vožnji su: Alexandra Meissnitzer, Renate Götschl (obje Aut), Corinne Rey-Bellet (Švi). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slalom skijaša na novoj stazi</p>
<p>ST. ANTON, 9. veljače</p>
<p> - Slalomska utrka skijašica i dalje je glavna tema svih rasprava na Svjetskom prvenstvu u St. Antonu. Neregularni uvjeti na stazi izazvali su burne reakcije u taborima brojnih reprezentacija, a napadima na organizatore pridružili su se i čelnici Međunarodnog skijaškog saveza (FIS). Kako bi se izbjegle nove svađe, subotnji će slalom skijaša za SP biti postavljen na veleslalomskoj stazi, jer su uvjeti na njoj bolji. Günter Hujara, FIS-ov direktor utrka, dodao je kako su se svi, da bi se izbjegao mogući rizik, složili da se završni događaj SP preseli na drugu stazu:</p>
<p>- Dva smo dana teško radili na slalomskoj stazi, ali vlažan snijeg i toplo vrijeme onemogućili su nam da je pripremimo kako smo željeli.</p>
<p>Prvi čovjek FIS-a Gian-Franco Kasper, koji je odmah nakon slaloma skijašica kritizirao domaćine SP, ponovio je da su uvjeti u srijedu bili apsolutno neprihvatljivi. </p>
<p>- Međutim, ni jedna momčad nije intervenirala ili odbila sudjelovati, iako je rješavanje takvih pitanja upravo njihova stvar, naglasio je Kaspar. - Posljednjih je dana napravljeno više pogrešaka. Pista na kojoj se održavao slalom nije bila dostojna SP.</p>
<p>Direktor FIS-a za skijašice Kurt Hoch bio je još izravniji:</p>
<p>- Staza je bila loša i stoga što je organizator SP dopustio Austrijancima produženi trening na njoj.</p>
<p>Međutim, ni domaćin nije ostao dužan na brojne udrace. Predsjednik Austrijskog skijaškog saveza Peter Schrcksnadel otvoreno je zaprijetio kako će austrijski Savez dobro razmisliti hoće li ubuduće organizirati natjecanja za FIS.</p>
<p>- Skandalozno je da se spust muškaraca nije održao sa samog vrha piste iako je ona bila pripremljena. U FIS-u lijeva ruka očito ne zna što radi desna! Staza za slalom je bila vrlo dobro pripremljena do 24. siječnja, kada je FIS naredio da ne bude pretvrda. Zbog toga je i on odgovoran, rekao je Schrcksnadel.</p>
<p>Njemačka se momčad najoštrije protivila održavanju natjecanja ali je na kraju odustala od službenog prosvjeda kako ne bi spriječila nastup svojih sportaša.</p>
<p>- To je bilo bezobzirno prema svim skijašima koji su se ozbiljno pripremali za SP, izjavio je direktor Njemačkog skijaškog saveza, Walter Vogel.</p>
<p>Ljutito je reagirala i vodeća skijašica u Svjetskom kupu, Janica Kostelić. </p>
<p>- Da su nastupile slavne skijašice poput Katje Seizinger ili Deborah Compagnoni, ovo se natjecanje nikad ne bi održalo, kazala je Janica, koja je u slalomu bila peta. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Braović: Jedna rakijica, 500 »markica«</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Pet postignutih pogodaka, i to u mreži Panathinaikosa, svakako su impresivan način za zaključenje dvotjednih priprema u Grčkoj. Nogometaši Dinama ovom su utakmicom stavili točku na pripremno razdoblje, koje je maksimirski agregat napunilo velikim optimizmom. Istina, »Pao« je nastupio u krnjem sastavu, ali to ipak ne može umanjiti sjajnu predstavu maksimirskih nogometaša, koji su Panathinaikosu »podarili« čak pet pogodaka, za konačnih 5-1...</p>
<p> - Bilo je stvarno borbeno, uostalom potznato je koliko su Grci temperamentni, naglasio je Dinamov trener Hrvoje Braović. - Igra je bila poebno lijepa u prvom poluvremenu. Dosta se igrača izmijenilo na obje strane, bilo je mnogo dobrih akcija, kombinacija... Inzistirao sam na disciplini u rasporedu i to je dobro funkcioniralo. Dečki su mnogo trčali, držali su se taktičkih dogovora. Naravno, zadovoljan sam, ali jasno je da još moramo raditi. No, vidjet ćemo kako će sve to izgledati kad budemo igrali protiv suparnika koji su naviknuli na naš način igranja, suparnika koji nas poznaju. Ovdje smo ipak igrali protiv onih, pomalo naivnijih, koji su se znali suviše otvoriti. Kad dođu suparnici koji nas poznaju, normalno je da ćemo imati nešto više problema. Ipak, mislim da smo na dobrome putu.</p>
<p>• Koliko je »slučaj Mujčin« bio primjer drugima, koliko je pomogao pri uvođenju disipline u momčadi?</p>
<p> - Ne bih to nazvao slučajem. Mujčin je zabušavao na treningu, k tome je još i prigovarao, pa sam ga kaznio... Ovdje postoje red, rad i znaju se odnosi, a oni vrijede za sve - i za Mujčina, Abramovića, za bilo kojeg starijeg, ili mlađeg igrača... Ja sam ozbiljan i korektan, volim i cijenim svakog igrača. Uostalom, ti mi igrači i trebaju, sve ću ih koristiti, ovisno o suparniku, taktici i drugim detaljima. Samo tražim da igrači to vrate na korektan način. Ne može nam se dogoditi da, kao u prošlom prvenstvu, imamo 50 kartona, od čega devet crvenih, pa da poslije tražimo alibi u sucima. Jasno, i suci mogu pogriješiti, ali prvo trebamo pogledati sebe. Uostalom, Mujčin se odmah smirio...</p>
<p>• Nedavno ste spomenuli kako biste voljeli znati možete li ili ne možete računati na Mujčina, s obzirom na njegov eventualni odlazak u Englesku. Pa, možete li?</p>
<p> - Ma, jasno da mogu računati na njega! Pa, on je naš igrač. Istina, postoji pritisak oko transfera, hoće li otići ili ostati, ali reda ipak mora biti. Pa, ne mogu si dopustiti da igrači mene treniraju!</p>
<p>• Prinova iz cibalije, Boris Leutar, imao je nsretnu premijeru, koju je začinio - autogolom. Ipak, kakav je cjelokupni dojam ostavio na ovim pripremama?</p>
<p> - Leutar se adaptirao. Uostalom, novim je igračima uvijek trebalo određeno vrijeme kako bi se prilagodili, tu su fazu prolazili i Pavlović, Sesar, Agić... Neka se nitko ne uvrijedi, ali mi smo ipak veliki klub, s drukčijim navikama i drukčijim pristupom trenažnom procesu. Forsiram ga na mjestu posljednjeg čovjeka obrane, imao je oscilacija, bio je dobar, pa manje dobar, pa vrlo dobar...</p>
<p>• Dojam je da je Jerko Leko jedno od ugodnijih iznenađenja ovih priprema. Je li istisnuo Mikića s desnog boka?</p>
<p> - Leko je svakako pojačao konkurenciju. Nametnuo se i sada s Mikićem ravnopravno konkurira za prvi sastav. Uostalom, Mikić je zbog ozljede propustio 10-12 treninga, što je Leko maksimalno iskoristio. Ozbiljan je u poslu, nema nikakvih kompleksa... No, i ostali su radili vrlo dobro - Oliveira, Jeličić, Balaban, Šokota, Cvitanović... Zaista su bili odlični. Već sam ranije rekao da imamo poker asova - Balabana, Šokotu, Cvitanovića i Oliveiru. Nažalost, ne mogu igrati sva četvorica napadača.</p>
<p>• Boško Balaban nasjeo je na vašu malu provokaciju, kada ste mu ponudili čašu rakije. Je li na kraju, za taj gutljaj, platio onih 500 maraka kazne?</p>
<p> - Mislite da se šalim? Ja se inače volim šaliti, ali neki igrači zaista znaju zaglibiti u pogreške. Uostalom, što je Balabanu 500 maraka? Jedna rakijica, 500 markica... Rekao sam da ću mu oprostiti kaznu ako Panathinaikosu zabije dva pogotka. Zabio je samo jedan, onog drugog sam mu ipak oprostio.</p>
<p>• Što je s ljetovanjem u Grčkoj? Rekli ste da će cijela momčad skupno otići na ljetovanje ako osvoji naslov prvaka...</p>
<p> - Ići ćemo na ljetovanje, u to sam siguran. Mislim da smo ovdje dobro radili i da ćemo, uz dobru podršku svih struktura u klubu, osvojiti naslov. Stručni stožer i igrači ovdje su načinili sve i sada veselo čekamo nastavak sezone. No, ne zavaravamo se posljednjim utakmicama, u stilu »pobijedili smo ovoga-onoga«... Jasno je da će danas, sutra ili preksutra doći i porazi. Važno je da u prvenstvu krenemo dobro, tempirat ćemo formu za kup-utakmicu protiv Šibenika i za prve četiri utakmice u prvenstvu. Najvažniji je taj start... Isto tako, učinit ćemo sve da se navijači vrate na tribine. Igrači i navijači moraju imati obostrano korektan odnos. S nekim sam Bad Blue Boysima sudjelovao i u radio-emisijama... Oni nam mogu biti velika prevaga na putu do naslova. Uostalom, Osijek nam trenutačno bježi četiri boda, a s obzirom da ima utakmicu manje, to je potencijalnih sedam bodova razlike. Pa, nije to sedam krumpirića!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hajduk - Dinamo pred 25 tisuća navijača</p>
<p>SPLIT, 9. veljače</p>
<p> - Odavno nismo vidjeli jaču delegaciju Hajdukovih čelnika od one koja se u petak ujutro pojavila na konferenciji z anovinare u »plavom salonu« gdje inače novinari koji prate rad kluba svakodnevno dolaze. Uz predsjednika kluba Branka Grgića bili su tu predsjednik Skupštine mr. Nedjeljko Špiro Erceg, inače dožupan Splitsko-dalmatinske županije, član Upravnog odbor Milivoj Bebić i šlan Poglavarstva grada Splita te te direktor kluba Fredi Fiorentini. Razlog dolaska ove elitne skupine dolaska bila je proslava 90. rođendana Hajduka. Hajdukovi čelnici ponudili su informacije što će se sve događati na rođendan bijelih, 13. veljače. Započeo je predsjednik kluba Branko Grgić: </p>
<p>- Ujutro će izaslanstvo Hajduka položiti vijence preminulim članovima kluba, te pripadnicima Torcide. U deset sati održat će se sastanak Udruženja prvoligaša u Hajdukovom »plavom salonu«, a u isto vrijeme u predsjedničkom salonu sastanak će imati Izvršni odbor HNS-a. Potom slijedi svečani ručak. Nakon toga izlazi se na zeleni travnjak, najprije će igrati veterani Hajduka protiv Humanih zvijezda. Nakon te uvertire slijedi susret Hajduka i Dinama. Po završetku utakmice predviđen je službeni koktel u »bijelom salonu«. Finale je u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje će se održati svečanost, a onda sve »izlazi na Prokurative« gdje će se održati veliki koncert, izvjestio je novinare predsjednik Hajduka Branko Grgić. </p>
<p>Optimisti su na Poljudu kada je u pitanju nazočnost gledatelja na dvoboju protiv Dinama. Direktor kluba Fiorentini uvjeren je da će biti na tribinama biti barem 25 tisuća gledatelja. </p>
<p>Generalni sponzor proslave je tvrtka LG-Sineset iz Splita, koja je darovala klubu za nagradnu igru jedan klima-uređaj, jedan televizor, te 25 video-rekordera. Svaki gledatelj s kupljenom ulaznicom ulazi u bubanj, a izvlačenje će biti na poluvremenu ogleda Hajdukai Dinama. </p>
<p>Ugodnu svečarsku atmosferu poremetio je trener Zoran Vulić koji je nepozvan stigao na konferenciju, ljut pisanjem u jednom dijelu tiska kako će vrlo brzo biti smijenjen. Čak se u tom dijelu tiska zna i njegov nasljednik, aktualni trener Šibenika Milo Nižetić: </p>
<p>- Želim čuti tko je novinarima dao tu informaciju, obratio se Vulić čelnicima kluba. Kada s druge strane stola nije dobio, zatraženi odgovor, osuo je paljbu na novinare koji su to napisali, prijeteći im da će imati problema zbog tih i takvih natpisa. Predsjednik kluba Branko Grgić rekao je, nakon što se Vulić smirio:</p>
<p>- Nitko ne razmišlja o smjeni Vulića. Ovaj Upravni odbor čvrsto stoji iza svog trenera. Nismo o tome uopće razgovarali niti to spominjali. Ovo je već drugi ili treći put da se izlazi u javnost s ovakvim informacijama. Sljedeći put ih nećemo ni komentirati. (A. Cibilić)</p>
<p>Bez obzira na demantij Grgića sigurno je da je bilo priče što će se uraditi ako Hajduk loše krene u proljetnom dijelu sezone. Moraju imati čelnici kluba u pričuvi još jednog trenera. Nije više ni tajna da su rezultati u pripremnom razdoblju postali »noćna mora« ne samo Vulića nego i čelnika kluba. Najbolji komentar o tome hoće li Vulić i dalje voditi Hajduka je izjava jednog od nazočnih čelnika nakon što je završila konferencija za novinare. </p>
<p>- Rezultati su ogledalo rada trenera!</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nogometno se tržište vraća u normalu</p>
<p>Pod pritiskom EU koja želi nogometaše izjednačiti sa svim ostalim radnicima, Fifa i Uefa ubrzano sastanče i dogovaraju se kako ipak uvjeriti EU da bi nogometni profesionalci trebali imati drukčiji status / U svakom slučaju, čini se da je odzvonilo golemim transferima </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Na pomolu su posve novi odnosi u svjetskome nogometu, dosadašnji je sustav transfera pred izdisajem. Naime, pod pritiskom Europske unije koja želi nogometaše izjednačiti sa svim ostalim radnicima, Fifa i Uefa ubrzano sastanče i dogovaraju se kako ipak uvjeriti EU da bi nogometni profesionalci trebali imati drukčiji status.</p>
<p>U Ženevi je održan radni sastanak na kojem su, s glavnim tajnikom Uefe Gerhardom Aignerom, bili i predstavnici 64 kluba. Hrvatsku su zastupali Damir Vrbanović (Dinamo) i Anđelko Herjavec (Varteks). Razgovaralo se o tri teme: transferu igrača, o možebitnim promjenama u klupskim natjecanjima pod ingerencijom Uefe te o sustavu licenciranja klubova. Mi ćemo se zadržati na prvoj, već spomenutoj temi o mogućim promjenama u transferima igrača.</p>
<p>Nisu isto brava i nogometaš</p>
<p>Ljetos su predstavnici Fife i Uefe pozvani na razgovor u EU gdje im je rečeno da transferni sustav koji se primjenjuje u Evropi ne vrijedi i da ga EU neće priznavati! »Slučaj Bosman« je, eto, nogomet doveo gotovo do krajnjih granica. Nakon tog sastanka, Fifa i Uefa osnovale su dvije ekspertne skupine kojima je osnovna zadaća argumentirano uvjeriti EU da radni odnos sportaša, konkretno nogometaša, nema nikakve dodirne točke s radnim odnosom, primjerice, bravara. Slični problemi, eto, kakve hrvatski klubovi imaju u domaćim okvirima (upitna stopa plaćanja poreza) postaju i golemi problemi na globalnome planu...</p>
<p>- EU je izrazito ofenzivno krenula prema sustavu transfera i pokušala izjednačiti sportaše i radnike. Međutim, kad su im predočeni dokumenti, kad su shvatili da je golema razlika u, primjerice, trajanju radnoga vijeka sporataša i bravara te kad su vidjeli da nogomet uredno funkcionira desetljećima na određenim pravilima ponašanja i uhodanom sustavu ransfera, tada su i stručnjaci iz EU podigli ručnu kočnicu, veli Vrbanović i dodaje:</p>
<p>- Znate, čak je došlo dotle da su neki ljudi iz EU, prema Aignerovim riječima, zavapili i rekli »da barem nismo ni počeli 'kopati' po ovoj problematici«! Jer, jedan problem lančano vuče drugi, nije nimalo jednostavno pronaći rješenje. Jesenas su stoga uslijedili sastanci i tražio se prihvatljivi model novoga sustava. Zanimljivo je u svemu da su najprije i Fifa i Uefa bile na suprotnim stranama, jer Fifa je svjetska organizacija i priklonila se u početku stavu, recimo, Južne Amerike, koja je govorila »baš nas briga, to se događa u Evropi, ne kod nas«. No, zaboravili su da južnoamerički klubovi jedinu pravu zaradu od prodaje igrača, kao i južnoamerički igrači, mogu dobiti ako igrača prodaju u - Evropu! A onda ih »love« zakoni EU! I igrači i klubovi bili su u početku sučeljeni, no obje su strane shvatile da će izgubiti ako zaživi model EU o izjednačavanju radnika i sportaša.</p>
<p>• U ponedjeljak je održan sastanak predstavnika Uefe i Fife s predstavnicima EU. Kakav su prijedlog iznijeli predstavnici nogometnih organizacija, uoči najvažnijeg sastanka Fife, Uefe i EU 16. veljače?</p>
<p>- Postoji, nazovimo ga tako, gruba varijnanta prijedloga, koji će još biti pročišćen 14. veljače, kad će se sastati predsjednik Fife Joseph Blatter i predsjednik Uefe Lennart Johansson s povjerenikom EU za nadzor tržišnog natjecanja, Mariom Montijem. Na osnovi tog prijedloga, nogometaši će se između 12. i 23. godine tretirati kao sportaši na trenažnom ili edukativnom procesu. Do 18. godine ne bi postojali transferi ni odlasci igrača u druge klubove, osim kad bi se cijela obitelj preselila u drugi grad ili zemlju, te tako rješavala egzistenciju. Nadalje, od 18. do 23. godine vrijedit će dvojaki sustav transfera - po isteku ugovora te za trajanja ugovora. Prijelazni će rok biti dva puta godišnje, ali klub i igrač moći će koristiti samo jedan od ta dva termina. Postojat će i dalje sistem plaćanja odštete koji će se i dalje temeljiti na dogovoru. I to je iznimno važno, dakle na neki će način biti zadržan stari sustav transfera. Ali, u ovome slučaju, igrači će imati maksimalno pravo odlučivati kad će napustiti klub, odnosno hoće li ga uopće napustiti.</p>
<p>Igrač neovisan o ugovoru?</p>
<p>Novost je da će svi bivši klubovi jednoga nogometaša u svakome slučaju dijeliti, prilikom novoga transfera igrača, pet posto od transfera.</p>
<p>- Konkretno, ako Bišćan, primjerice, iz Liverpoola ode u Chelsea, Dinamo i Liverpool bi, prema određenim parametrima, dijelili pet posto od tog transfera. Zasad se najviše »lome koplja« oko prijedloga da sustav moratorija na sadašnje ugovore vrijedi još najviše tri godine. Jer, time bi se zaštitili i klubovi i igrači na osnovi aktualnih ugovora. Sve su ovo, naglašavam, prijedlozi nogometnih organizacija kao osnova za pregovore s EU. Jasno je da u svemu postoji još niz pravnih potankosti koje se analiziraju, kako bi se uskladili interesi EU, Fife i Uefe. Poanta cijele priče jest da EU ne želi dopustiti sustav u kojem bi igrač bespogovorno morao ostati u nekome klubu. Konkretno, ako je neki igrač, unatoč čvrstome ugovoru, nezadovoljan jer ne igra, trebao bi imati mogućnost odlaska, neovisno o ugovoru! Jer, argument nezadovoljstva dovoljno je jak da bi napustio klub, veli Vrbanović.</p>
<p>Pred nogometom su, eto, goleme promjene. »Slučaj Bosman« je pokrenuo lavinu prije šest godina, lavinu koja je zaprijetila urušavanjem uhodanih odnosa u sustavu transfera - na čemu i počiva nogometni biznis! - međutim očito je da su i u EU shvatili nogometne specifičnosti i pokušava se naći zajedničko rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. U svakom slučaju, čini se da je odzvonilo basnoslovnim transferima. Jer, nitko neće biti lud plaćati desetke i stotine milijuna maraka za nogometaša ako ga može dobiti, uz malo strpljenja, za kudikamo manju svotu. Uvijek će, dakako, biti zvjezdanih transfera i zvjezdanih nogometnih veličina. Ali, neće se više »šlepati« nekakvi poluigrači zato jer je nogometno tržište iskočilo iz svih normalnih gabarita...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ćiro i u Zagrebu učio o Iranu</p>
<p>Bivši izbornik »vatrenih«, a sad Irana, Miroslav Blažević, došao je u Zagreb na proputovanju u Njemačku i Belgiju / Susreo sam se s Jozićem, razmijenili ideje i neke od njegovih zamisli zaista su genijalne. Jest, to bi vam možda on trebao reći, ali njegov je stil drukčiji od moga, što također treba poštivati, rekao je Blažević</p>
<p>ZAGREB, 9. veljača</p>
<p> - »U zabludi ste, nije mi sutra rođendan, nego danas«, pojasnio je u petak Miroslav Blažević potencijalnim čestitarima i iz redova novinara koji su saznali da će Blažević u petak doći u Hrvatski nogometni savez i ponadali se da će od bivšeg izbornika saznati nešto što se još ne zna. Pogotovo što uvijek zanimljivi Blažević već mjesec dana hvata konce novog posla, vođenja reprezentacije Irana.</p>
<p>Za zabunu s datumom rođenja, 9. a ne 10. veljače kako je uvedeno u dokumente, okrivio je svog oca:</p>
<p>- Bio je sretan kad sam se rodio, malo je više popio i tek je idući dan prijavio rođenje. Osim toga, činilo mu se da je 10 praktičniji i ljepši broj nego devet...</p>
<p>Dodao je potom da se napričao sa svojim prijateljem Vlatkom Markovićem, predsjednikom HNS, i kako mu se čini da je Markovićeva predsjednička pozicija daleko čvršća sad, kad ga u hrvatskom nogometu više nema. Pozicija mu je toliko sigurna da moguća opozicija, koja u svakoj zimskoj stanci u pravilu digne glas i poželi rušiti nogometnog predsjednika, nema većih izgleda.</p>
<p>No, prije nego što smo pokušali nešto saznati o njemu, iranskim danima i planovima, Blažević je zamolio da obavezno biranim riječima govorimo o njegovu nasljedniku Mirku Joziću.</p>
<p>- Susreli smo se, ponovno razgovarali, razmijenili misli i ideje i neke od njegovih zamisli zaista su genijalne. Jest, to bi vam možda on trebao reći, ali njegov je stil drukčiji od moga, što također treba poštivati. Uglavnom, kapitalne je vrijednosti ideja da uporni i radišni Robert Kovač bude zadnji vezni, čime i obrana i napad automatski imaju čovjeka više.</p>
<p>Potom je Blažević sam okrenuo priču svom sadašnji satus:</p>
<p>- Moram obavezno uspjeti s iranskom reprezentacijom i odvesti je na SP, zbog čega sam i angažiran. U protivnom ću morati emigrirati iz Hrvatske, jer bi svaka šuša mislila da ima pravo pljunuti za mnom. A sve me to košta zdravlja... Eto, malo sam se počeo oporavljati, ali još imam sedam kilograma manje od uobičajene kilaže. Priznajem da vrlo teško provodim vrijeme u Teheranu. Nema tamo kafića kao u nas, da nekoga sretneš, popričaš... Odmah sam pri dolasku naučio i neke lekcije. Primjerice, pri pozdravljanju ne smiješ ženi pružiti ruku, jer odmah te odnekud snimi »moralna policija«, mladići između 16 i 24 godine.</p>
<p>Slijedećih će dana Blažević obići iranske reprezentativce koji igraju u njemačkim i belgijskim klubovima, ali pri prvom skorom okupljanju neće ih zvati:</p>
<p>- Poslužit ću se demagoškim trikom i pozvati 25 njihovih najboljih igrača iz domaćih klubova. U planu je i utakmica u kojoj moramo formalno pregaziti suparnika. Cilj je, naime, da se uobičajeni A reprezentativci malo zamisle i upitaju gdje je njihovo mjestu.</p>
<p>Ima Blažević još jedan zadatak - pobijediti jednog domaćeg trenera koji stalno grmi protiv uvezenih izbornika, pa mu je bacio rukavicu izazvavši ga na - utrku:</p>
<p>- Ne zna čovjek da sam tu na svom terenu, pogotovu jer sam sad lakši. Čak ću mu na stazi dugoj 3000 metara dati 1000 metara prednosti.</p>
<p>Raspričao se Blažević kako mu predsjednik Iranskog nogometnog saveza savjetuje da s domaćim novinarima govori samo službeno, suhoparno i površno, jer se »drukčije ne isplati, inače će te rastrgati«:</p>
<p>- Odmah sam mu rekao da to ne dolazi u obzir jer to je izvan mog duha. Uvijek ću svakomu biti na dispoziciji. Među ostalim i zato što vrijeme tako brže prolazi.</p>
<p>Blažević je pogledao i snimku drugog dijela utakmice B reprezentacija Hrvatske i Rumunjske:</p>
<p>- Bio sam oduševljen prikazanim. Tudor je bio imperijalan, a Vlaović pravo čudo. Vidjet ćete, prošetat ćemo se kvalifikacijama, jedino će biti nezgodno nađemo li se na SP u Japanu i Koreji u istoj skupini.</p>
<p>Iranski nam je izbornik objasnio da ćemo ga vidjeti u Hrvatskoj u lipnju, kad dovede reprezentaciju na pripeme, a prije toga ga očekuju utakmice u Engleskoj, Južnoj Americi... Jasno, pohvalio je i svog pomoćnika Branka Ivankovića, »koji je čudo, sve snima i kontrolira poput računala«. </p>
<p>Želio je još svašta reći, ali morao je na sastanak sa skupinom povjesničara koji su ga, u kratkim crtama, obogatili spoznajama o mnogim dodirnim točkama zajedničke povijesti Hrvatske i Irana. Opskrbljen i literaturom na tu temu, Blaževi će rekao:</p>
<p>- Sad će mi s Irancima biti mnogo lakše raditi.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Fifa objavila iznose novčanih nagrada za SP klubova</p>
<p>MADRID, 9. veljače</p>
<p> - Međunarodna nogometna organizacija (FIFA) objavila je iznose novčanih nagrada za klubove koji će nastupiti na drugom klupskom svjetskom prvenstvu koje će se održati u Španjolskoj od 29. srpnja do 12. kolovoza ove godine, objavio je Španjolski nogometni savez (RFEF). </p>
<p> Cjelokupna svota koja će biti podijeljena na prvenstvu iznosi 40,19 milijuna američkih dolara, od čega će pobjednik turnira dobiti 8,26 milijuna, a finalist 5,51 milijun. Za osvojeno treće i četvrto mjesto nagrada iznosi 3,85 milijuna, dok će svaki sudionik samo za nastup dobiti 2,75 milijuna dolara. </p>
<p> Na klupskom SP sudjelovat će: Jubilo Iwata (Japan), pobjednik azijskog Super Kupa 1999., Al-Hilal (S. Arabija), pobjednik azijskog Super Kupa 2000, Accra Hearts of Oak (Gana), pobjednik Lige prvaka CAF-a 2000., Zamalek (Egipat), pobjednik Kupa pobjednika kupova CAF-a 2000, Los Angeles Galaxy (SAD), prvak CONCACAF 2000., CD Olimpia (Honduras), finalist CONCACAF 2000., Palmeiras (Brazil), pobjednik Kupa Libertadores 1999., Boca Juniors (Argentina), pobjednik Kupa Libertadores 2000, Wollongong Wolves (Australija), pobjednik Kupa Oceanije 2001., Real Madrid (Španjolska), pobjednik Lige prvaka 2000., Galatasaray (Turska), pobjednik Kupa UEFA 2000., Deportivo Coruna, prvak Španjolske 1999/2000.</p>
<p> Momčadi će se natjecati u tri skupine sa po četiri momčadi, od kojih će prvoplasirane momčadi iz svake skupine i najbolji drugi izboriti nastup u polufinalu. Utakmice će se igrati u Madridu na stadionima Santiago Bernabe i Vicente Calderon, te u La Coruni na stadionu Riazor. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Karakaš: Ako ne možemo izvoziti u Poljsku, kako ćemo onda na još zahtjevnija tržišta </p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan službeno će od 11. do 13. veljače posjetiti Poljsku i sastati se s premijerom Jerzyjem Buzekom, predsjednikom Aleksandrom Kwasniewskim, te s poljskim gospodarstvenicima. Uoči tog posjeta, razgovarali smo sa Zdenkom Karakašom, hrvatskim veleposlanikom u Poljskoj.</p>
<p>• Kako ocjenjujete hrvatsko-poljske odnose?</p>
<p>- Odnosi su vrlo dobri i upravo taj susret pridonijet će da se oni još intenziviraju i da se stvari koje su, dosad, bile dogovarane počnu realizirati. Poljska je geopolitički jedna od najznačajnijih zemalja u tranziciji i ima određenu lidersku ulogu. Hrvatska razgovara sa zemljom koja će za koju godinu sjediti za europskim stolom i imati veliku specifičnu težinu.</p>
<p>• O kojim će se temama razgovarati? </p>
<p> - Razgovarat će se o suradnji Poljske i Hrvatske na području politike, gospodarstva i kulture. Što se politike tiče, bit će riječ o jačanju suradnje na svim područjima koje interesiraju obje zemlje, od Europske unije, NATO-a i Pakta o stabilnosti. Potpisat će se ugovor o pomorskom prijevozu i nastavit će se pripreme za četiri druga ugovora. Najvažniji je ugovor o slobodnoj trgovini, a ovaj posjet sigurno će dati bitan politički impuls da ga se realizira.</p>
<p>• Unatoč obostranom interesu i brojnim mogućnostima, gospodarska suradnja dviju zemalja zaostaje za političkom.</p>
<p>- Točno, prošle godine trgovinska razmjena u 11 mjeseci iznosila je samo 102 milijuna dolara, od čega na naš izvoz u Poljsku otpada nepunih 20 milijuna, a na uvoz 82 milijuna dolara. S premijerom Račanom dolazi i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević koji će imati poseban program sastanaka, među ostalim s dvadesetak predstavnika većih poljskih tvrtki. Jedan cilj tih susreta bit će informirati Poljake o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku, a drugi tražiti neposrednu suradnju između poljskih i hrvatskih tvrtki. </p>
<p>• Koji su razlozi tako slaboj trgovinskoj razmjeni? Je li to stoga što hrvatske tvrtke nisu zainteresirane za poljsko tržište ili ne mogu na njemu uspješno konkurirati?</p>
<p>- Mislim da se prije svega radi o uskom asortimanu proizvoda koje Hrvatska može izvoziti u Poljsku. I to zato što je u Poljskoj u ovih deset godina uslijedilo značajno restrukturiranje privrede tako da ta zemlja danas, uz pomoć stranih ulaganja, ima niz prvorazrednih proizvoda na svom tržištu koje može izvoziti. To se veoma dobro vidi po strukturi njihova izvoza u Hrvatsku. </p>
<p>• Kako Vi vidite perspektive hrvatsko-poljske gospodarske suradnje?</p>
<p>- Nadam se da će hrvatski gospodarstvenici shvatiti važnost poljskog tržišta, na kojem se prodaje roba od vrlo jeftine do vrlo skupe. Hrvatski proizvođači morali bi naći svoje mjesto na četrdesetmilijunskom tržištu. Ako hrvatski gospodarstvenici nisu u stanju izvoziti u Poljsku, onda mislim da će teško uspjeti izvoziti na mnogo zahtjevnija tržišta nego što je poljsko. </p>
<p>• Ulazak na poljsko tržište trebao bi im olakšati i dugo najavljivan ugovor o slobodnoj trgovini.</p>
<p>- Svakako. Bez ugovora o slobodnoj trgovini hrvatski proizvodi nisu u ravnopravnom položaju s onima iz drugih zemalja. Poljska je članica CEFTA-e, a mi nismo, i zato su naši proizvodi ovdje opterećeni carinom od, grubo govoreći, 25 do 30 posto. Da smo članica CEFTA-e, imali bismo slobodne kontingente ili carinu od pet do deset posto. To je velik hendikep za nas. Ali, pregovori o ugovoru o slobodnoj trgovini s Poljskom u takvoj su fazi da se zaista može reći da će on do travnja biti potpisan. Nakon toga će hrvatski proizvodi biti u povoljnijoj situaciji na poljskom tržištu, a i poljski proizvodi kod nas.</p>
<p>• Poljska već dugo pregovara o ulasku u Europsku uniju. Pokazuju li Poljaci spremnost da pomognu Hrvatskoj iskustvom stečenim u kontaktima s Bruxellesom?</p>
<p>- Ne samo da pokazuju spremnost nego su dosad to rado činili, postojali su kontakti. S premijerom Račanom u Varšavu stiže i šef hrvatske pregovaračke ekipe Neven Mimica koji će neposredno razgovarati s poljskim glavnim pregovaračem s Bruxellesom, ministrom Janom Kulakowskim. Ta suradnja u pogledu izmjene iskustava ima svoj kontinuitet i treba je samo dalje razrađivati. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kineska ofenziva smiješka i prijetnji </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - U siječnju je Indiju posjetio predsjednik Svekineskog narodnog kongresa Li Peng, formalno drugi čovjek Kine, koga se najčešće proglašava izrazitim predstavnikom konzervativne struje u političkom vrhu. Već sam posjet proglašen je značajnim jer dvije zemlje su više puta ratovale, a granice su i danas sporne. K tome, Kina je najvažniji opskrbljivač Pakistana raketnom i nuklearnom tehnologijom, a Pakistan je tradicionalni neprijatelj Indije. Kina je među najoštrijim kritičarima indijskih nuklearnih pokusa, koje Indija opravdava prijetnjama iz Pakistana i Kine. I kao da to nije dovoljno, u Indiji su našli utočište Dalaj Lama i deseci tisuća Tibetanaca, koji su poslije neuspjele pobune 1959. pobjegli iz Kine i od tada su stalan »iritirajući faktor« u odnosima dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta. Kad se sve to zna, razumljivo je da su odjeknule kao senzacija Lijeve izjave kako Kina »Indiju nikad nije doživljavala kao prijetnju, niti joj namjerava biti prijetnja«, te nudi suradnju umjesto dosadašnjeg nadmetanja jer Kina i Indija su »dužne i mogu još aktivnije igrati ulogu koja im pripada u međunarodnoj areni«. </p>
<p>Lijeve riječi doživljavaju se kao znak kineske nervoze zbog azijske politike Bushove administracije, kojoj se Kina želi suprotstaviti stvaranjem »strateškog trokuta« s Rusijom i Indijom. Tako zamisao koju je Moskva prva predložila prije dvije godine sada dolazi iz Pekinga. Što se od tada promijenilo, da ideju koju se - zbog povijesnih i sadašnjih suprotnosti u tom trokutu - proglašavalo nerealnom i stoga se za nju nije pokazalo potrebno zanimanje, sada ponovo predlaže ali iz drugog vrha trokuta, iz Pekinga? </p>
<p>Odgovor se, naravno, nalazi u novom američkom predsjedniku, koji obećava da će odlučnije od prethodnika provoditi staru težnju Pentagona o proturaketnom štitu. Novi ministar obrane Donald Rumsfeld zabrinuo je i protivnike pa i europske saveznike objavom o raketnom štitu. Rumsfeld predvodi odbor koji je zaključio da su Rusija, Kina, Indija i Sjeverna Koreja potencijalno opasne zemlje čije »rastuće sposobnosti raketnog i oružja masovnog uništavanja izravno utječu na američku politiku, kako regionalnu tako i globalnu, te mogu značajno utjecati na američke mogućnosti da igraju stabilizirajuću ulogu u Aziji«. </p>
<p>Peking i Moskva već su reagirali najavom »strateškoga partnerstva« u naoružanju i svemirskim programima, što je već dovelo do obnove ruskog patroliranja Tihim oceanom. Osovinu s Moskvom u Pekingu vide kao stvaranje nužne protuteže Sjedinjenim Državama u Aziji. Kinezi računaju da bi Indija mogla biti sklona priključivanju, jer bi tako ublažila napetosti u odnosima s Kinom. </p>
<p>No, sva ta naoko logična priželjkivanja mogla bi se slomiti na gospodarskim interesima. Trgovinska razmjena Kine s Rusijom je sedam puta manja nego sa SAD-om. Slično, Indijcima su Amerikanci najvažniji gospodarski partner. Stoga, bez obzira na sve sumnjičavosti prema nekim dijelovima američke politike, još uvijek je teško povjerovati da bi New Delhi ugrozio odnose sa SAD-om prije nego se čvrsto uvjeri da Peking iskreno želi povoljno riješiti sporove s Indijom, od granica i kineske pomoći Pakistanu do tibetanskih izbjeglica. </p>
<p>Veći dio onoga što se događa među velikima u Aziji samo je, dakle, nadmetanje u težnji da se održi kakva-takva ravnoteža. Pritom, sve strane koriste metodu »mrkve i batine«. Pred Kinezima je nekoliko važnih nastupa na svjetskoj sceni, a iščekuju ih s miješanim osjećajima - srdžbom i ponekad usiljenim smiješkom. Nastojanje da budu primljeni u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) oteglo se već na 15 godina. Potkraj prošle godine ishodili su pristanak najvažnijih pregovarača - Amerikanaca - i činilo se da će potom sve ići glatko. No, zapelo je u pregovorima s Europskom unijom - najviše zbog poticaja što ih Kina daje svojoj poljoprivredi kojom se bavi oko 80 posto stanovništva, odnosno 900 milijuna ljudi. </p>
<p>U Ženevi će 19. ožujka početi konferencija UN o ljudskim pravima, na kojoj bi se Kina mogla naći u ulozi optuženika, što naravno želi izbjeći. Prijašnjih godina kineska vlada nastojala je spriječiti SAD i ostale zapadne zemlje da podrže rezoluciju kojom bi se osudilo kršenje ljudskih prava u Kini. U zamjenu, obećavala je da će potpisati međunarodne sporazume o ljudskim pravima, pustiti poznate disidente iz zatvora i sa SAD-om i Europskom unijom povesti razgovore o ljudskim pravima. Naravno, Kina nije ratificirala, a još manje primijenila te međunarodne sporazume, kako je obećala na prijašnjim sastancima u Ženevi, a razgovori su protekli bez rezultata. </p>
<p>U srpnju će se odlučivati tko će dobiti organizaciju Olimpijskih igara 2008. Zbog prestiža, a i zarade, Kina već godinama agresivno nastoji da joj se povjere Igre, kandidirala se već i za prijašnje, ali nije uspijevala, uglavnom zato jer je bilo preblizu krvavo gušenje demonstracija na Tiananmenu 1989. U posljednje vrijeme, vodeće kineske ličnosti daju na znanje da bi se moglo ratificirati barem jedan od sporazuma o ljudskim pravima. Predsjednik Jiang Zemin je u studenome prošle godine rekao Billu Clintonu da je Kina spremna obnoviti američko-kineske razgovore o ljudskim pravima ako SAD priguši svoju retoriku u Ženevi. Osuda u Ženevi sigurno bi ugrozila povjeravanje Igara Kini. </p>
<p>Kineska ofenziva smiješka još više dolazi do izražaja u odnosima s Tajvanom, kojeg Peking proglašava odbjeglom pokrajinom i želi pripojiti milom ili - bude li nužno - silom. </p>
<p>Zamjenik premijera Qian Qichen najavljuje veću elastičnost u odnosima. Zakonodavcima tajvanske oporbe, koji su posjetili Peking, rečeno je da su izravne zračne, pomorske i telekomunikacijske veze moguće i bez formalnog sporazuma. Prvi potezi već su izvedeni. Do kineske obale je 2. siječnja doplovio brod s posjetiteljima s tajvanskih otoka Kinmen i Matsu, a prvi turisti iz Kine u posljednjih 50 godina upravo su na Tajvanu. Usprkos političkim nesuglasicama, gospodarske veze brzo jačaju. Tajvanci su u Kinu uložili više desetaka milijardi dolara, dijelom preko posrednika, a dijelom i izravno. Obje strane moraju surađivati i zato što ove godine očekuju ulazak u WTO. </p>
<p> Zbog WTO-a, rasprave u Ženevi o ljudskim pravima i Olimpijskih igara, sljedećih mjeseci iz Kine može se očekivati pravu ofenzivu smiješka, a tek tu i tamo poneki škrgut i prijetnju, poput stvaranja azijskog trokuta.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>HDZ BiH oštro protiv Petritschevih imenovanja</p>
<p>MOSTAR, 9. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Petritschevo imenovanje članova Ustavnog povjerenstva Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH i Povjerenstva za ustavna pitanja Narodne skupštine RS-a, među kojima nema predstavnika HDZ-a BiH, izazvalo je oštre reakcije vodeće stranke hrvatskog naroda u BiH. U HDZ-u su postupak visokog predstavnika ocijenili »još jednim nepriznavanjem volje i slobode hrvatskog naroda i njegovih demokratskih nastojanja, gaženjem dostojanstva zastupnika hrvatskog naroda u BiH i Federaciji BiH«. </p>
<p>Wolfgang Petritsch je, podsjetimo, neimenovanje nekog od predstavnika HDZ-a u spomenuta povjerenstva obrazložio HDZ-ovim »nedostavljanjem kandidata za ta važna tijela, čija je zadaća da osiguraju prava konstitutivnih naroda«. Uz to, visoki je predstavnik iskoristio prigodu još jednom oštro osuditi ponašanje HDZ-a BiH, optuživši tu stranku da »nije ispunila svoju obvezu obrane hrvatskih interesa u BiH«, kao i za »gaženje dostojanstva Ustavnog suda«.</p>
<p> Ništa bolje kod Petritscha nisu prošle ni druge hrvatske stranke u BiH okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, koje je nazvao »satelitima HDZ-a«, a pohvalu visokog predstavnika zaradili su »drugi Hrvati, spremni aktivno raditi u interesu Hrvata BiH i njihovih budućih generacija«.</p>
<p>Na optužbu o gaženju dostojanstva Ustavnog suda, u HDZ-u odgovaraju kako nisu oni bili ti koji su to učinili, nego Robert Barry koji je donio odluku kojom Dom naroda pretvara u drugi građanski dom, uz pritiske koje su »upravo njemu slični izvršili politički pritisak i pogazili dostojanstvo Ustavnog suda«. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gospodarstvo u BiH pred kolapsom</p>
<p>U Federaciji BiH je prošle godine planiran rast industrijske proizvodnje od 25 posto, a postignuto je svega 8,8 posto</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Javnost u Bosni i Hercegovini trenutačno je zaokupljena formiranjem vlasti, pa nekako po strani ostaju problemi s kojima će se - kad se napokon prevladaju sadašnji politički nesporazumi - nova vlast morati suočiti. Najveći problem je svakako gospodarska situacija. </p>
<p>Praktički jedina svijetli primjer je mostarski Aluminij, zahvaljujući kome je proizvodnja aluminija jedino područje na kome su postignuti očekivani rezultati u poslijeratnoj obnovi industrije. Aluminijev izvoz, koji je u 11 mjeseci 2000. iznosio 1,3 milijardu maraka, predstavlja četvrtinu ukupnog izvoza iz Federacije BiH. Svi ostali podaci o gospodarskim kretanjima u BiH su porazni. </p>
<p>U Federaciji BiH je prošle godine planiran rast industrijske proizvodnje od 25 posto, a postignuto je svega 8,8 posto, što je, zajedno s ništa boljim rezultatima ostvarenim u prethodnih nekoliko (poratnih) godina, rezultiralo time da je federalna industrija dostigla tridesetak posto predratne. Osim u proizvodnji aluminija, dobri rezultati ostvareni su još samo u proizvodnji ugljena i električne energije. Stručnjaci drže da je rast proizvodnje od 8,8 posto za zemlju koja se obnavlja - porazan. »Trebao bi biti najmanje 15 do 20 posto, da bi se iole govorilo o razvoju«, izjavio je bivši federalni ministar Nikola Grabovac za sarajevski Dnevni avaz. </p>
<p>Procjene govore da će oko 30.000 radnika u prerađivačkoj industriji ostati bez posla, što će pogoršati ionako tešku situaciju. Prema službenim podacima, u listopadu je u Federaciji BiH bilo 412.788 zaposlenih i 264.219 nezaposlenih, odnosno - stopa nezaposlenosti bila je oko 39 posto. Ipak, u moru brojki koje govore o (teškim) gospodarskim prilikama može se pronaći i podataka koji daju kakvu-takvu osnovu za optimistički pogled u budućnost: prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u studenome veća je za 20,7 posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u istom mjesecu 1999. U istom mjesecu ostvareno je 38,5 posto prosječne mjesečne proizvodnje ostvarene u studenome1991. godine. Kada se usporede podaci o rastu prosječne proizvodnje u studenome (20,7 posto) s godišnjim rastom (8,8 posto), vidi se da je prema kraju 2000. povećavana industrijska proizvodnja. </p>
<p>U drugom entitetu stanje je još i gore. Glasnogovornica OHR-a Alexandra Stiglmayer, u svojoj kolumni u banjalučkom tjedniku Reporter, ovako ga je opisala: »Stopa nezaposlenosti je veća od 50 posto, a oni sretnici koji imaju posao jedva da mogu preživjeti sa svojim niskim primanjima, a industrijska proizvodnja je zanemariva. Službenici koji se nalaze na platnoj listi Vlade - policija te radnici u zdravstvu, prosvjeti i pravosuđu - plaću nisu dobili mjesecima. Tokom prošle godine umirovljenici nisu dobili četiri i pol mirovine, a posljednji prosjek mirovine iznosio je mizerne 74 konvertibilne marke.« </p>
<p>Nove vlade BiH i dvaju entiteta, dakle, ne čeka lak posao. Međunarodni predstavnici poručuju da postoji samo jedno rješenje: sveobuhvatno restrukturiranje gospodarstva. Alexandra Stigelmayer, u već spomenutoj kolumni, dodaje: »To uključuje tijesnu suradnju sa međunarodnom zajednicom, jer je trenutna situacija toliko kritična da BiH može izaći iz nje samo uz financijsku pomoć i podršku međunarodne zajednice.« A Nikola Grabovac, govoreći o konkretnim potezima koje bi povukao ako bi se našao u prilici kreirati ekonomsku politiku, u prvi plan stavlja tri stvari: sprečavanje šverca, efikasnu naplatu davanja i onemogućavanje nelegalne trgovinu.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Jadranko Prlić: Treći entitet nije nužno jamac prava Hrvata u BiH</p>
<p>Javnost u Hrvatskoj mora prije svega promijeniti percepciju da Bosna i Hercegovina nije država / Za postdaytonski razvoj BiH, preferiram zaštitu nacionalnih i građanskih prava putem Ustava </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Okrugli stol »Uspostava hrvatskog entiteta u BiH, realnost ili fikcija?«, koji je nedavno održan u Zagrebu, a na kojem je sudjelovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Jadranko Prlić, bio je prigoda i povod za razgovor s njim. </p>
<p>• Što mislite o trećem entitetu?</p>
<p>- Jedno od indikativnih pitanja jest otkuda tema »treći entitet«, zašto ne, recimo, prvi ili drugi entitet. Već i to rangiranje upućuje na samonametnutu inferiornu poziciju Hrvata u BiH. I teza o potrebi skrbi Hrvatske za Hrvate u BiH jeste promašena. </p>
<p>• Zašto je promašena?</p>
<p>- Javnost u Hrvatskoj mora prije svega promijeniti percepciju da Bosna i Hercegovina nije država. Takva psihološka promjena je nužna i zbog interesa same Hrvatske, pogotovo u ostvarenju njenih želje za pripadanjem europskim integracijskim procesima. Uz to, treba imati u vidu da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, a ne manjina.</p>
<p>• Ipak stalno se Hrvatima sugerira ili nameće da su manjina.</p>
<p>- Pravo pitanje jest, znaju li uopće Hrvati u BiH koja konstitutivna, ustavna prava imaju i otvara li se konstruktivan realni dijalog o tome, ili se neprestano širi teza o nacionalnoj ugroženosti, a da se ne precizira od čega i u kojim formama? Recimo, je li ugrožena, osporena ili zabranjena uporaba hrvatskog jezika, treba li on biti u općoj javnoj uporabi uključujući i školstvo na cjelom teritoriju Bosne i Hercegovine, ili samo u većinskim hrvatskim područjima? Tko ugrožava i kako hrvatsku kulturu u BiH, i koju hrvatsku kulturu? Osobno mislim da je potrebno tu pomoć usmjeravati u pravcu potpore izgradnji civilnog društva, npr. utemeljenje Instituta za hrvatski jezik i suradnja sličnih institucija, gostovanja Hrvatskog narodnog kazališta u BiH itd. Govorimo o tome primjerima a ne političkim frazama. </p>
<p>• Hrvate je ipak strah za svoj opstanak, iako politika tvrdi da ih ne treba biti.</p>
<p>- Osnovni osjećaj kod Hrvata - strah je, i pored nekih objektivnih razloga, prije svega umjetno kreiran da bi se njime manipuliralo. Čini se da je jedini radikalan lijek za postojeće bolesno stanje države izašle iz rata, u kojoj mir postaje sve nesavršeniji, promjena sustava vlasti. Mislim prije svega na novi sustav koji će pokazati, ili tek biti provjera, mogućnosti opstojnosti svakog pojedinog naroda, i sva tri zajedno, ukoliko oni u političkom smislu nisu vezani za samo jednu ili nekolicinu stranaka s nacionalnom, ili kako to stranci ponekad definiraju, nacionalističkom odrednicom u svom nazivu. Potrebno je doći do situacije u kojoj će građani biti sigurni da im se prava štite zakonom, a ne snagom pojedine političke stranke.</p>
<p>• Može li se to bez entiteta?</p>
<p>- Ideje o posebnom, ili kako se među BiH-Hrvatima govori, trećem entitetu, polazi od toga da konstitutivno treba zaštititi teritorijalno. Ova ideja je duboko usađena u biće hrvatskog naroda u Hercegovini i to treba uvažavati. Ali istodobno, premda je želja izražena i vjerojatno bi u nekom eventualnom izjašnjavanju dobila potporu, narod je u stanju shvatiti realitet, pa i svoju poziciju u okvirima procesa koji se odvijaju u Europi. U takvim uvjetima je moguće graditi nove odnose koji će eliminirati osnovne strahove.</p>
<p>• I što vi predlažete?</p>
<p>- Osobno za postdaytonski razvoj BiH, preferiram zaštitu nacionalnih i građanskih prava putem Ustava. Jer samo u toj situaciji, u kojoj je u praksi vladavina prava - a što kod nas moramo priznati baš i nije slučaj - sudbina naroda ne ovisi od uspjeha jedne ili više političkih stranaka s nacionalnim atributom u svome nazivu. S tim u svezi jest, a mislim da je to i temeljni problem BiH u političkom smislu, davanje preciznije definicije: što to znači jednakopravnost građana i naroda u Bosni i Hercegovini? </p>
<p>Kao i u drugim modernim multietničkim državama, mjera odnosa prema narodima u BiH i mjera dostignutog stupnja demokratizacije jest odnos prema najmalobrojnijem narodu, u BiH-slučaju prema hrvatskom narodu. Radi se, prije svega, o pitanjima koja se moraju definirati kao pitanja od vitalnog nacionalnog značaja. Nužno ih je što preciznije ustavno definirati i dati pravo Domu naroda da o njima odlučuje. U novom izbornom zakonu, zastupnike u Domu naroda trebat će birati samo predstavnici tih naroda, s tim što bi se ograničio broj pitanja o kojima bi ovaj Dom odlučivao, kako bi se spriječile blokade u funkcioniranju sustava. Članovi Predsjedništva bi se također birali na cjelokupnoj teritoriji, s tim što bi se pri tome osiguralo pravo konstitutivnih naroda.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Beogradu priznanja za političku pacifikaciju juga Srbije </p>
<p>Političko rješenje otvoreno su odbili pripadnici OVPBM-a koji kažu da se Preševska dolina mora pripojiti Kosovu i da će »nemilosrdna borba biti nastavljena svim sredstvima«</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Službeni Bograd skuplja pohvale iz Europe i svijeta svom programu za mirno razrješenje situacije u administrativnoj zoni prema Kosovu. Taj je program, osim Zapada, dobio potporu nekih albanskih političkih stranaka i uglednih pojedinaca, ali su ga otvoreno odbili pripadnici Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM) koji kažu da se Preševska dolina mora pripojiti Kosovu i da će »nemilosrdna borba biti nastavljena svim sredstvima«. </p>
<p>Čelni čovjek koordinacije vlada Srbije i Jugoslavije za jug Srbije Nebojša Čović drži se idejnim tvorcem mirovnog plana u čijoj je suštini razdvajanje miroljubivih i militantnih Albanaca. Čović je u četvrtak razgovarao sa savjetnikom zapovjednika KFOR-a Seanom Sullivanom o suradnji državnih organa i međunarodnih misija na Kosovu i izvjestio javnost da je plan usuglašen s predstavnicima KFOR-a i UNMIK-a. </p>
<p>Sjedinjene Države ne podržavaju nezavisnost Kosova i smatraju da pitanje konačnog statusa ove pokrajine treba ostaviti po strani, izjavio je izaslanik američkog predsjednika za Balkan James Pardew. »Ocjenjujemo da bi, na duge staze, trebala postojati veza između Beograda i Kosova, ali to je pitanje o kojemu treba odlučiti narod Kosova i Srbi«, rekao je Pardew u intervjuu za prištinski list na albanskom Bota sot. Prema njegovim riječima, SAD uvijek naglašavaju nužnost odluke naroda Kosova, kakva god ona bila, i ostaju posvećene izgradnji demokratskog društva nakon rata u regiji. »Zasad prioriteti ostaju demokracija, izgrađivanje lokalne administracije, policijskog i bankarskog sustava i ostalih institucija na Kosovu«, rekao je Pardew. </p>
<p>Ruski ministar obrane Igor Sergejev u četvrtak je u Prištini odbacio mogućnost vojnog rješenja za Kosovo i založio se za jačanje političkih napora. Po njemu, bit će potrebno određeno vrijeme da se mir i stabilnost vrate na ove prostore. Ocijenio je da je, »nažalost, problem Kosova daleko od rješenja« i ukazao na to da se sukobi između Albanaca i Srba i borbe u zoni sigurnosti nastavljaju baš kao i egzodus civila.</p>
<p>Predsednik Partije za demokratsko djelovanje Riza Halimi rekao je da su pregovori oko političkog rješenja za krizu na jugu Srbije od vitalnog značaja za Albance u regiji jer su oni za dijalog, prenosi agencija Beta. »Srbi imaju svoju platformu, mi imamo našu i ona će biti gotova do kraja tjedna«, rekao je Halimi i podsjetio da će albanski zahtjevi biti utemeljeni na referendumu iz 1992. godine kad su Albanci glasovali za to da, u slučaju promjena granica u bivšoj Jugoslaviji, regija Preševa, Bujanovca i Medveđe bude pripojena Kosovu, piše beogradska Politika. Halimi je insistirao da termin »teroristi« bude zamijenjen izrazom »naoružani Albanci«. </p>
<p>Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general Nebojša Pavković izjavio je u intervjuu ruskom tisku da se VJ mora vratiti na Kosovo i da na jugu Srbije albanski ekstremisti izazivaju sukobe i potiskuju srpske snage na sjever, uz popuštanje KFOR-a. »VJ je prinuđena da na jugu Srbije igra ulogu promatrača sa strane, ali to neće moći trajati unedogled«, rekao je Pavković. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Udar na prihode od reklaminaranja u Rusiji</p>
<p>MOSKVA, 9. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sloboda reklamiranja koja je u Rusiji trajala gotovo cijelo desetljeće, radikalno će biti ograničena. Unatoč protivljenju Ministarstva za informiranje (i različitih financijskih lobija), na inicijativu Autonomne Republike Tatarstan i Astrahanske oblasti, državna Duma usvojila je zakon kojim se uveliko ograničava reklamni biznis u cijeloj Ruskoj Federaciji.</p>
<p>Prema tom zakonu radio i tv programi više neće moći u sklopu dječjih, obrazovnih i religijskih emisija emitirati reklamne poruke. I u emisijama drugog sadržaja, ako ne traju dulje od 15 minuta, više neće biti prekida za reklamne poruke, a u emisijama u trajanju do 60 minuta reklamne poruke moći će se emitirati samo dva puta. </p>
<p>Najveći udarac ipak novim zakonom nanijet je biznisu reklamiranja cigareta. Od sada će se cigarete u Rusiji moći reklamirati samo na mjestima gdje se i - prodaju. Takvu odluku ruski parlamentarci obrazložili su tvrdnjom da »široka reklama« cigareta vodi zemlju prema »globalnoj nikotinskoj epidemiji«. Prema ocjeni analitičara, ako Gornji dom parlamenta potvrdi, a predsjednik Putin potpiše taj zakon te on stupi na snagu, vrijednost reklamnog biznisa u Rusiji smanjit će se za najmanje 30 posto. Da je riječ o velikom novcu, govori podatak da je reklamni biznis u Rusiji u prošloj godini dosegao vrijednost od 1,1 milijardu dolara. Dakako, najveću štetu i udarac doživjet će ruski tv kanali koji su do sada najviše prihoda zarađivali upravo reklamom. Predsjednik moskovske kompanije »Video International Media Servis« Sergej Vasiljev, tvrdi da će vodećim tv kanalima prihodi od reklame biti smanjeni za 50 posto, a privatnima ta zarada bit će smanjena čak za 80 posto. Ti mali tv kanali financiraju se i žive isključivo od reklame. Krajnji rezultat, upozorava Sergej Vasiljev, bit će to da ruske tv kompanije više neće kupovati nove i dobre strane filmove i serije, a neće imati ni sredstava za proizvodnju svojih televizijskih serija. »Naš tv program bit će od sada siromašniji, ne samo filmovima već i atraktivnim zabavnim emisijama«, uvjeren je Sergej Vasiljev.</p>
<p>Dakako, najveći udarac pretrpjet će reklama cigareta na koju je samo u prošloj godini potrošeno 44 milijuna dolara, što je četiri posto od ukupnog reklamnog tržišta u Rusiji. Kako je na televiziji reklamiranje cigareta zabranjeno, a u novinama nije tako efektno, posljednjih mjeseci ulični panoi bili su glavno sredstvo reklama za cigarete. Samo na uličnu reklamu proizvođači domaćih i stranih cigareta u Rusiji su prošle godine potrošili 30 milijuna dolara. Novi zakon praktički natjerat će reklamni biznis da se okrene novim »američkim« metodama propagande. Slanjem reklamnih pisama, dijeljenjem suvenira i promocijama na mjestu prodaje. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Putin pokušava uvjeriti Austriju da ostane neutralna </p>
<p>BEČ, 9. veljače</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je u petak, prije nego se uputio na skijaške staze u St. Antonu, diplomatskim rječnikom uvjeriti Austrijance da sačuvaju svoju neutralnost. Jasno je dao do znanja da se Moskva glede spomenute neutralnosti zalaže za status quo i da bi daljnje proširenje NATO-a na istok izazvalo »zabrinutost u Moskvi«.</p>
<p>Tijekom prva dva dana posjeta Putin se sastao sa čelnicima oporbe koji smatraju da Austrija treba ostati neutralna, protiveći se ulasku u NATO, kako to žele stranke koalicijske vlade. Rasprava o tome traje već godinama, a desnica, koja se nalazi na vlasti posljednjih godinu dana, nema dvotrećinsku potporu u parlamentu za napuštanje neutralnosti. Na službenom prijemu koji je priredio austrijski predsjednik Thomas Klestil Putin je istaknuo da je neutralnost Austriji omogućila da se razvije u »jedan od najvećih centara svjetske politike i diplomacije«, rekao je Putin. No, u razgovorima s Klestilom, Putin je jasno istaknuo da se u tom pitanju radi o unutrašnjoj stvari zemlje, i da je izbor o mogućnoj promjeni takvog statusa na samim Austrijancima.</p>
<p>Neutralnost Austrije bila je glavni uvjet za povlačenje poslijeratnih sovjetskih okupacijskih snaga 1955. a zajamčena je i ustavnim zakonom iz 1995. No, vlada kancelara Schüssela smatra da je koncept neutralnosti zemlje doživio značajne promjene ulaskom Austrije u Europsku uniju i preuzimanjem sigurnosnih obveza koje članstvo u toj zajednici nameće. Zbog toga, iako nema planova za trenutačno učlanjenje u NATO, kancelar je jasno dao na znanje da je njegova vlada u prilog pristupu NATO-u. Važna tema razgovora koje će Putin tijekom nastavka svog posjeta voditi s kancelarom Schüsselom je i vraćanje starog sovjetskog duga, čija se vrijednost, ovisno o izvorima, kreće od 1,2 do 2,8 milijarde dolara. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Američka vojska u 21. stoljeću bez nosača aviona i tenkova?</p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld zadužio je »jednog od najnekonvencionalnijih intelektualaca« i šefa Pentagonovog internog think-tanka, Andrewa W. Marshalla da mu do kraja tjedna preda preliminarne preporuke za poboljšanje stanja u oružanim snagama, dok bi izrada kompletne studije trebala biti dovršena do sredine mjeseca ožujka, objavio je u petak list The Washington Post. </p>
<p>Zbog prirode posla koji obavlja Marshall nije poznat široj javnosti, no u vojnim krugovima poznat je po svojim kritikama nekih od tradicionalnih stupova američke obrambene strategije - »dragulje« američkih zračnih snaga borbene zrakoplove F-22, tenkove i - nosače aviona. </p>
<p>Marshall je za mandata predsjednika Clintona bio je ignoriran. Prvi Clintonov ministar obrane Les Aspin nije s njim čak ni razgovarao. William Perry je pak bio potpuno zaokupljen operacijama u Bosni, na Haitiju i drugim lokacijama, a William Cohen pokušao ga je ukloniti iz Pentagona. Ovakav odnos Clintonovih ministara obrane zapravo nije čudan jer je Marshall već bio stekao reputaciju radikalnog reformista koji je sablažnjavao visoke vojne dužnosnike tvrdnjama da je američka vojska previše usredotočena na Europu, a nedovoljno na Aziju, točnije Indiju, tražeći zaokret u zemljopisnim i novčanim prioritetima. Zrakoplovi tipa F-22 za njega imaju prekratak domet za uporabu u 21. stoljeću jer vojska više neće imati svoje baze u blizini svojih neprijatelja. Tenkove i nosače aviona nazvao je »sjedećim patkama« jer su postali lake mete u okolnostima kada sve više »zabrinjavajućih« država iz Trećega svijeta razvija vlastite raketne programe dugog dometa. </p>
<p>Od završetka hladnoga rata, Marshall je svoje zanimanje preusmjerio na Kinu predlažući ratne igre u kojima su mogući suparnici Kina i SAD. Vojska kakvu bi Marshall volio vidjeti bit će dosta drukčija od današnje, no to ne znači da će biti brojnija. Svaki pojedini rod vojske trebao bi biti sposobniji za brzo prebacivanje snaga na udaljene lokacije, nositi pritom vlastito gorivo i namirnice jer će ostati bez prekomorskih baza. U sklopu zračnih snaga naglasak će biti na projektilima, proturaketnoj obrani i bombarderima sposobnim letjeti na velike udaljenosti, dok će na na moru veću ulogu dobiti podmornice. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sharon bira između golubova i jastrebova</p>
<p>Činjenica da je vođa laburista Ehud Barak prvi Sharonov stranački sugovornik potvrđuje kako u novoj ulozi mandatara za sastav buduće vlade Sharon shvaća svu ozbiljnost trenutne političke situacije u zemlji </p>
<p>ANKARA, 9. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novoizabrani izraelski premijer i vođa Likuda Ariel Sharon i odlazeći šef vlade Ehud Barak započeli su u petak razgovore o mogućnosti uspostave vlade nacionalnog jedinstva. Od rezultata tog dogovora, opća je ocjena, ovisit će sudbina srednjoistočnih mirovnih pregovora. Ako Sharon i Barak ne nađu zajedničku koalicijsku formulu, onda je sasvim izvjesno da će nova politika židovske države biti u rukama ratobornih ultranacionalističkih jastrebova. U svakom slučaju, očekuje se da će novoizabrani premijer idućeg tjedna priopćiti imena članova svog kabineta.</p>
<p>Hoće li dvojica bivših zapovjednika izraelskih oružanih snaga pronaći dodirne političke točke, posebice o miru s Arapima, teško je i nezahvalno prognozirati. No, već sama činjenica da je vođa laburista Barak prvi Sharonov stranački sugovornik potvrđuje kako u novoj ulozi mandatara za sastav buduće vlade Sharon shvaća svu ozbiljnost trenutne političke situacije u zemlji i njezinom okruženju, te povijesne izazove koje ona sa sobom nosi. Ta politička pustolovina praktički je već zacrtana Sharonovim predizbornim sloganom o nedjeljivosti Jeruzalema kao glavnog grada židovske države.</p>
<p>Sharon je time ponovo odbacio davno usvojene rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 242 i 338. Njima se, pored ostalog, Izraelu nalaže povlačenje na granice koje su postojale prije izbijanja Šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. Nepoštivanje tih ključnih dokumenata, prema mnogim tumačenjima, erodira česte izjave najviših izraelskih dužnosnika o nužnosti uspostave trajnog i stabilnog srednjoistočnog mira s arapskim susjedima. Svi dosadašnji popravni »politički ispiti«, pokazivali su se redovito suviše pogibeljnima i skupima.</p>
<p>Da Izrael nastavlja balansirati između rata i mira s Arapima i Palestincima, potvrđuju dva zasebna događaja: prvo, eksplozija automobila bombe u četvrtak u središtu »Svetoga grada« (lakše ozlijeđena jedna osoba, dok je nekoliko pretrpjelo šok), i drugo, odluka novog američkog šefa State Departmenta Colina Powella da za dva tjedna posjeti Izrael i njegovog najbližeg arapskog susjeda Jordan. Informaciju o tome prenio je u petak izraelski radio, precizirajući da će se visoki američki dužnosnik sastati s izraelskim predsjednikom Moshe Katsavom, novoizabranim premijerom Sharonom i, u to vrijeme, već bivšim šefom vlade Barakom.</p>
<p>Sharonova teza kako neće biti mirovnih pregovora s Palestincima prije okončanja Intifade koju on naziva nasiljem, sama po sebi nosi mnoge proturječnosti. Budući da je bez pravednog mirovnog rješenja teško obuzdati tisuće arapskih nezadovoljnika, novi izraelski premijer će imati opravdanje za zadržavanje sadašnjeg statusa quo. Na toj platformi pokušat će, prema nekim ocjenama, suzbijati palestinski bunt i opravdavati obračune sa sudionicima palestinskih prosvjeda. Ukratko, kako tvrde neki vrlo poznati izraelski analitičari, pokušat će unedogled odlagati pravedna mirovna rješenja koje je naložila međunarodna zajednica.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ponižavajuće i uvredljivo predavanje plitvičkim zaposlenicima </p>
<p>Na konferenciji za tisak Upravnog vijeća Nacionalnog parka Plitvička jezera održanoj ovih dana u hotelu »Jezero« na Plitvičkim jezerima prevladavale su tri teme: ekologija, turizam i kadrovi. Sudeći prema izvješću medija, konferencija pod predsjedanjem ministra Bože Kovačevića bila je potpun promašaj.</p>
<p>Iznenađuje to što članovi Upravnog vijeća i Uprava Nacionalnog parka ne razumiju bit problema s kojima su se suočili država, nacionalni park i njegovi zaposlenici, Ako se ne zna vrsta bolesti, onda se bolesnik ne može izliječiti.</p>
<p> Ukoliko se za godinu dana ne nazire rješenje za teško stanje, put prema ozdravljenju Nacionalnog parka, onda se mora pružiti prilika novim ljudima koji to bolje znaju. </p>
<p>Valja pohvaliti brigu oko kanalizacije, ali očito je da nitko od članova Uprave i troje ministara, Kovačevića, Crkvenca i P. Župan-Rusković, ne pozna povijest problema. Jer da znaju, manje bi se svemu čudili. </p>
<p>Predsjednik Upravnog vijeća Kovačević očito malo zna o Nacionalnom parku. Ali zato mora znati odgovarati na novinarska pitanja. Mora razumjeti o čemu govori. </p>
<p>On je na novinarska pitanja odgovarao neargumentirano i nestručno, isključivo arogantno. </p>
<p>Ministar ne može tvrditi da se reprogramiranjem duga na 20 godina rješavaju financijska i ekološka pitanja Parka. No bi morao znati da postojeći dugovi nisu 240 milijuna kuna, nego znatno veći, dodaju li se redovita i interkalarna kamata i novi dugovi. Nužni su novi krediti (oko 160 milijuna kuna) da bi se uspostavila normalna logistika za uspješno funkcioniranje Nacionalnog parka. Time bi ukupno zaduženje bilo oko 400 milijuna kuna. Da bi Plitvice mogle uredno vraćati dugove, morale bi ostvariti godišnji prihod od 500 milijuna kuna. Podsjetimo da je u 2000. godini ostvario 70 milijuna kuna, dakle, tek 14 posto od potrebne svote. </p>
<p>Ministar nadležan za nacionalne parkove ne bi smio novinarima govoriti da izbor članova u upravna vijeća iz županije znači decentralizaciju nadležnosti. točno je da »nacionalnim parkovima upravlja država«, ali uvođenje regionalne komponente ne znači decentralizaciju, nego upravo afirmaciju suvremenih načela upravljanja nacionalnim parkovima, u kojima je regionalna posebitost jedno od osnovnih upravljačkih načela.</p>
<p> Treba razlikovati državnu nadležnost upravljanja od vlasničke nadležnosti. Poželjno je da su nacionalni parkovi vlasništvo države, ali treba znati da ima nacionalnih parkova i u privatnom vlasništvu kojima pak upravlja država, ali su i privatnici članovi upravljačkih tijela. </p>
<p>U Australiji (nije osamljen slučaj), u Nacionalnom parku Kakadu, (19.804 km˛), vlasnici su zemlje starosjedioci koji su ustupili državi svoju zemlju na 100-godišnju upravu, ali uz određene povlastice i izravno sudjelovanje u upravljanju njima. Država je, dakle, nezamjenjivi upravljač nacionalnim parkovima, bez obzira na to tko je vlasnik zemlje i kolike površine. </p>
<p>Na istoj konferenciji gospođa Pave Župan-Rusković, ministrica turizma, održala je kratko, ponižavajuće i uvredljivo predavanje plitvičkim zaposlenicima o edukaciji mladih, otpremninama za one starije, zatim o pristojnu ponašanju, osmijehu umjesto smrknutih lica, kao i o tome da Ministarstvo radi na programu smjene »umornih kadrova«. Ali ne govori o broju i dobi. A ne govori tko će sutra zamijeniti »umorne«. Međutim, gospođa Župan-Rusković to navodi kao da su plitvički kadrovi iz nekoga zaostalog plemena. Određen broj tih kadrova prošao je plitvičko-zagrebačko-opatijsku školu, oni su stasali u vremenu kada je plitvičko hotelijerstvo bilo samom vrhu u državi. Na žalost, sama gospođa ministrica turizma nema niti jedne vrline o kojima je govorila Plitvičanima: nije nasmijana, ne zračni vedrinom, naprotiv, redovito je smrknuta, a nije više ni mlada. To će reći da i ona pripada skupini »umornih kadrova«. Ukratko, uvrijedila je sve nas i naše obitelji koji smo dugi niz godina u teškim uvjetima na Plitvicama radili i stvarali ih, da bi gospoda sada sve to uništavala. </p>
<p>Plitvički fenomen imao je tri dimenzije: prirodnu, gospodarsku i socijalnu. Ovu socijalnu i gospodarsku stvorili su »umorni kadrovi«. Dijelim bojni poklić u vezi s mladim kadrovima, ali svi mi koji se ubrajamo među »umorne« znamo da se i od njih može puno naučiti. Odat ću gospođi ministrici jednu »tajnu«: Plitvička su se jezera razlikovala od ostatka hrvatskoga turizma upravo po tome što su sve do Domovinskog rata svi njihovi kadrovi bili nasmijani i nikada umorni. </p>
<p>I na kraju, uvrijeđeni predsjednik Upravnog vijeća, ministar Kovačević, na novinarsko pitanje o nezakonitu izboru članova i predsjednika Vijeća i sporosti u rješavanju problema odgovara nervozno, nedopustivo bahato, necivilizirano i neprimjereno visokom državnom dužnosniku. Zaboravio je da novinari nisu njegove sluge, nego ravnopravni partneri u razgovoru sve dok traje tiskovna konferencija. Što je »najbolje«, na pitanje uopće nije odgovorio. Odgovorio je na način kako su to činili njegovi prethodnici, mr. Vinka Cetinski, dr. Ante Kutle i Nikica Valentić. </p>
<p>dr. sc. PETAR VIDAKOVIĆpredsjednik Društva za zaštitu Plitvičkih jezeraZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Varaždinski književni zbornik - najbolja literarna ostvarenja toga kraja</p>
<p>Četvrti svezak Varaždinskog književnog zbornika, izašlog potkraj 2000. godine u nakladi »Tonimir« u Varaždinskim Toplicama, okupio je 35 autora: od afirmiranih članova Hrvatskog književnog društva do najmlađih iz srednjoškolskih redova koji su, na poticaj prof. Ružice Marušić-Vasilić, sudjelovali u natječaju mladih 2000.</p>
<p>Kako ocjenjuje predsjednik Varaždinskog književnog društva, Tomislav Ribić, u Zborniku su uvrštena najbolja ostvarenja članova toga društva. U njemu su objavljeni i nagrađeni radovi na književnim smotrama i natječajima u Svetom Ivanu Zelini, Bedekovčini, Kustošiji, Ivancu i drugdje, a posebno na recitalu »Varaždin u srcu nosim«.</p>
<p>Najopsežniji dio Zbornika je pjesničko stvaralaštvo za koje u pogovoru Barica Pahić Grobenski kaže da ga karakterizira raznovrsnost stila i oblika. Neki su autori profilirani kao jake književne individualnosti. »Stoga nam se nepravednom čini - ističe se u pogovoru - nedovoljna recepcija šire kulturne javnosti naših dostignuća. Naša ambiciozna nastojanja nisu prodrla u respektabilna književna glasila (s iznimkom časopisa KAJ, Hrvatski sjever i Tragovi). Djelomice smo tome sami krivi jer nedovoljno prodorno idemo prema književnim strukturama koje otvaraju vrata jače književne afirmacije.«</p>
<p>Takve su pritužbe i ostalih književnih udruga u kajkavskoj Hrvatskoj, u Čakovcu, Koprivnici i drugdje. Kao da književno stvaralaštvo na kajkavskom još uvijek nailazi na otvoreni ili pritajeni otpor čak u nadležnim strukturama i krugovima, pa i u kulturnim rubrikama središnjih listova. I zaista književnici kajkavske Hrvatske nedovoljno su sami prodorni u svojoj afirmaciji. Ne treba čekati da drugi učine to za njih. Valjalo bi se javljati vlastitim prilozima u središnjim glasilima, vlastitim reagiranjima na držanje središnjih tijela, sudjelovati u polemikama o nekim pitanjima od značenja za revitalizaciju književnog i publicističkog (novinarskog) stvaralaštva na kajkavskom. Tu su brojna pitanja otvorena. I u novom Varaždinskom zborniku, u kojemu ima tekstova napisanih bilingvalno (na standardu i na kajkavskom jeziku), čitatelji kajkavci naići će na izrazita dva oblika kajkavskog jezičnog izražavanja: jedni se koriste urbanom kajkavštinom sa znatnim primjesama štokavskog standarda, a drugi teže što vjernije izraziti izvorni govor svojih predaka, jezik svog djetinjstva. Pojednostavljeno: prvi je gradski govor (jezik), drugi govor (jezik) sela premda se i na selu sve više širi mješavina jednog i drugog, što se odražava i u kajkavskom jeziku književnika, pa i onih pučkih koji žive i rade na selu. I obrnuto: većina kajkavskih pjesnika, premda žive i rade u gradovima, nisu preuzeli urbanu kajkavštinu nego nastoje zadržati iskonski jezik svoga zavičaja. Primjeri su brojni: Fišer, Jembrih, Marušić i brojni drugi, zastupljeni u Zborniku. Da ne spominjem Željka Fundu koji se inače koristi i leksikom starih kajkavskih autora.</p>
<p>Koliko je bogata izražajnost izvorne kajkavštine svjedoči i »Međimurska balada« Emilije Kovač, objavljena prije dvije godine u Zborniku književnog kruga Reči rieč u Čakovcu.</p>
<p>Zanimljivo je da ni u varaždinskom Zborniku, kao ni u zbornicima književnih udruga u ostalim kajkavskim krajevima, nisu na kajkavskom izričaju objavljeni pojedini eseji, studije i uopće tekstovi izvan žanra lirike i pripovijetke u užem smislu. To o nečemu govori. O tome da suvremena kajkavština još nije razvijena do stupnja esejističkog izražavanja.</p>
<p>Kad je riječ o kajkavskom jeziku, ovo je prilika da spomenem jedinstveni primjer iz rada zastupnika u Hrvatskom saboru: 23. siječnja na sjednici Županijskog doma zastupnik Vladimir Mesarić iz Međimurja, na kritičku upadicu jednog zastupnika o korištenju kajkavštine u Saboru, ustao je u obranu prava zastupnika da se za govornicom izražavaju i na svojem zavičajnom kajkavskom jeziku. To je prvi slučaj takvog istupa u Saboru. Stoga je vrijedno zabilježiti.</p>
<p>Ing. V. JERIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izigravaju zakone i sud, dokle?</p>
<p>Radim u mesnoj industriji PIK Vrbovec, d.d. od 1977. godine i 1996. god., dolaskom Zlatka Dominikovića za predsjednika Uprave, uručena mi je odluka o otkazu ugovora o radu, »radi nepravilnosti u radu«, iako se Zaposleničko vijeće tome usprotivilo. Kako bi se mogla žaliti, morala sam prihvatiti drugi ugovor o radu sa znatno manjom plaćom.</p>
<p>Nakon tužbe koju sam podnijela Općinskom sudu u Vrbovcu, Sud je presudio u moju korist. Pravna služba PIK Vrbovec žalila se na presudu, ali je i Županijski sud (nakon 22 mjeseca) presudio u moju korist. Na moj zahtjev da mi se nadoknadi razlika u plaći, Općinski sud u Vrbovcu također je dosudio u moju korist prema nalazu vještaka.</p>
<p>Stjecajem okolnosti sasvim istu proceduru prošli su prvi su i sadašnji predsjednik Uprave PIK Vrbovec, i njegova supruga, te su i oni istog dana 26. travnja 2000. g. dobili presudu za povrat razlike u plaći. Istog smo dana primili rješenje (13. prosinca 2000. godine). </p>
<p>Dakle moj predmet i njihov predmet, bili su dotad potpuno identični. Pošto je postojala mogućnost žalbe na ove presude, pravna služba PIK Vrbovec i njen rukovoditelj pronašli su, međutim, da u mom slučaju postoji osnov za žalbu Županijskom sudu, a u slučaju predsjednika Uprave i njegove supruge - ne postoji, te je tako i postupio; na presudu u mojem slučaju se žalio, a na presudu svog šefa i njegove supruge - nije. Činjenica, da je njihov predmet trajao koliko i moj, govori da se pravna služba žalila i u njihovom slučaju, na presudu Općinskog suda u Vrbovcu, ali tada im šef nije bio sadašnji predsjednik Uprave.</p>
<p>Kada su ti slučajevi pokrenuti pravna služba dobro je znala da ne postoji ništa što bi moglo teretiti mene i njih na osnovi čega bi nam se otkazao ugovor o radu.</p>
<p>Tako su redovito otkazivali ročišta, kada su dolazili, dolazili su bez ikakvih dokumenata, pozivali se na tračeve, svjedoke rekla - kazala, te čak držali lekcije sucu o njemačkom pravu?! A na glavnoj raspravi se nisu ni pojavili.</p>
<p>Uglavnom, ponašali su se krajnje neprofesionalno, nezrelo, nedopustivo primitivno (treba samo pročitati njihove žalbe na sudska rješenja i na nalaz vještaka, kojeg optužuju da je preuzeo ulogu suda - kao da sudac ne postoji, iako su vještaka i sami tražili). Osim toga ponašali su se i kukavički, jer se tadašnjem predsjedniku Uprave PIK Vrbovec, Zlatku Dominiković nisu usudili reći da ni jedan od tih predmet nije moguće dobiti, jer su se temeljili na lažnim optužbama za koje je Dominiković stručnjak, što je dobro poznato iz njegove poslovne i političke karijere. Ovaj HDZ-ovski konvertit mislio je da je svugdje gdje se pojavi, njegova riječ zakon, i tako se ponašao. Kada je smijenjen s mjesta ministra poljoprivrede, stvorio je pred ulazom u PIK Vrbovec, atmosferu linča, za tadašnju upravu, kako bi se ponovo domogao položaja predsjednika Uprave PIK Vrbovec. Tada je definitivno ostvario ono što je započeo 1996. godine. Od tada, najveće i ekonomski najjače mesne industrije u Hrvatskoj, učinio je totalno upropašteno poduzeće.Unatoč tome pravna služba PIK Vrbovec, slijedila je svaki njegov mig (tko zna što bi s njima bilo da nije), tjerala do iznemoglosti sve izgubljene slučajeve i tko zna što je sve radila po njegovu naređenju. Ali su bar bili dobro plaćeni, pošto su njihove plaće i plaće još 200-300 poslušnika bile tajna za ostalih 2.000 običnih smrtnika, jer su bile blizu desetak puta veće.</p>
<p>Sada se situacija nešto izmijenila, ali se moral pojedinaca u pravnoj službi nije izmijenilo. Kako protumačiti to da u gotovo istim predmetima, u jednom postoji osnova za žalbu, a u druga dva ne? Oni koji imaju mnogo veću plaću od mene, imaju pravo na razliku u plaći za koju su oštećeni, također Dominikovićevom rabotom, a ja ne. </p>
<p> Nije mi jasno koji motivi pokreću te pravnike da su se tako zainatili protiv mene, ali i protiv vještaka, pa čak i suca. Očito je da im struka baš ne ide o ruke, pa se hvataju za slamku.</p>
<p>LJUBICA KOLMANIĆVrbovec</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Koga zastupa i štiti pučki pravobranitelj?</p>
<p>Nije riječ o visini mirovina nego o izvršenju Odluke Ustavnog suda kojom se ispravlja povreda Ustava o jednakosti ljudi, vladavini prava i socijalnoj pravdi.</p>
<p>Pučki pravobranitelj navodno se neće pridružiti prijedlogu Sindikata umirovljenika Hrvatske sa zahtjevom Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost pojedinih odredaba Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima (N.N. 127/2000.), objavio je to Josip Šmidt u svome članku u Slobodnoj Dalmaciji od petka, 2. veljače 2001.</p>
<p>Pučki pravobranitelj odbija podržati prijedlog Sindikata umirovljenika zato što se Sindikat poziva na postojeću odluku Ustavnog suda, što se ta odluka odnosi na visinu mirovina, što se u vezi s visinom mirovina ne može postaviti pitanje ustavnosti, jer visina mirovina ovisi o gospodarskim mogućnostima države. Da bi potkrijepio ove svoje razloge, pučki pravobranitelj ističe kako hrvatska država »gotovo četvrtinu svoje populacije mora podmiriti mirovinama«, a koliko je to teško »pokazuje i činjenica da još nije podijeljeno oko 70.000 mirovina za prosinac 2000. godine« (rečeno je na početku veljače 2001.).</p>
<p>Uvjerljivo, dakako! A je li baš to tako?</p>
<p>Sindikat umirovljenika Hrvatske ne predlaže ocjenu zakonitosti pojedinih odredaba Zakona zato što se njima određuje visina mirovina u skladu s trenutnim mogućnostima države nego smatra spornim prvenstveno odredbu u članku 1. Zakona u kojoj piše da se ovim zakonom »izvršava Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998.«, jer se radnja izrečena ovim nesvršenim glagolom u Zakonu smatra izvršenom, tj. da je Odluka izvršena u cijelosti, a ne samo jedan njezin dio koji je bilo moguće izvršiti u skladu sa sadašnjim gospodarskim mogućnostima.</p>
<p>To je taj dug (koji se ne naziva tako samo kolokvijalno, nego je stvaran) koji nije vraćen, a koji se navedenom zakonskom odredbom pokušava anulirati. Taj dug je dakle nastao zato što nije primijenjen važeći zakon, a to znači da u to vrijeme, nije funkcionirala pravna država (za koju se svi zalažu), čime je pogođena jedna skupina ljudi koja je takvim postupkom dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na druge građane. Time je zapravo povrijeđeno ustavno načelo o jednakosti ljudi, vladavini prava i socijalnoj pravdi kao najvišim vrednotama državnog uređenja u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., osim zahtjeva za otklanjanjem razlika u visini mirovina, što se ovim zakonom izvršava, sadrži i zahtjev za obeštećenje umirovljenika koji su Vladinim uredbama o određivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina i odlukama Mirovinskog fonda bili zakinuti u svojim pravima na puni iznos mirovine. </p>
<p>Sindikat umirovljenika ne insistira na tome da se dug umirovljenicima vrati odmah u sadašnjem vremenu kad našu državu pritišće teško gospodarsko stanje, može se to učiniti i naknadno i postupno, jer najvažnije je sada što je više moguće uskladiti razinu mirovina s kretanjem plaća zaposlenih, ali dok se umirovljenicima ne vrati dug nastao zakidanjem njihovih prava zajamčenih zakonom.</p>
<p>NIKOLA KUSTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Neutemeljene ocjene zastupnika Franića</p>
<p>Po drugi je puta, prvo na sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Zastupničkog doma održanoj 7. veljače u izravnom televizijskom prijenosu, zastupnik SDP-a Zdenko Franić optužio Forum 21 za medijsku manipulaciju ekspertizom stručnjaka Vijeća Europe Karola Jakubowicza o vladinom prijedlogu Zakona o HRT-u. Zastupnik Franić je ustvrdio da su stavovi gospodina Jakubowicza osobne naravi i da ih je Forum 21, kršivši etiku novinarstva, pokušao predstaviti kao stavove Vijeća Europe. Međutim, šef Odjela za medije Vijeća Europe Christopher Poirel je izjavio da su analiza i komentar prijedloga Zakona o HRT-u, koju je u siječnju sačinio stručnjak za medije Jakubowicz, »poklapaju sa svim stajalištima Vijeća Europe«, čime su opovrgnute ocjene zastupnika Franića, ali i predsjednice HNS-a, zastupnice Vesne Pusić, koja je također kritizirala Forum 21 i samoga premijera Ivice Račana, koji je također demantiran budući je u ponedjeljak na konferenciji za tisak rekao da je analiza poljskog stručnjaka mišljenje jednog čovjeka, a ne Vijeća Europe.</p>
<p>Zbor novinara elektroničkih medija Hrvatskog novinarskog društva sa žaljenjem konstatira da se u tako osjetljivom predmetu, kakav je Zakon o HRT-u, protiv predstavnika novinarske struke neutemeljeno pokušavaju javiti vladajuće koalicije koje istovremeno tvrde da poštuju Hrvatsko novinarsko društvo.</p>
<p>DRAGO PILSEL predsjednik Foruma 21 Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Za dva ubojstva na mah 13 godina zatvora</p>
<p>»Ovo je bio vrlo delikatan životni događaj u kojem je trebalo naći pravu mjeru«, obrazlažući presudu kazala je predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Spomenka Tonković / Ona je upozorila kako u ovom slučaju nije bilo riječi o klasičnom kaznenom djelu ubojstva, kako u optužnici navodi tužitelj, a nije se radilo ni o nužnoj obrani, na koju se u svojim završnim riječima pozvao osuđenikov branitelj</p>
<p>SPLIT, 9. veljače- Petoročlano vijeće splitskog Županijskog suda, Tomu Šuću (30) u petak je nepravomoćno osudilo na 13 godina i četiri mjeseca zatvorske kazne, nakon što ga je proglasilo krivim za kazneno djelo ubojstva na mah Mirana Pelivana, pokušaj ubojstva na mah njegova rođaka Drage Pelivana i tešku krađu.</p>
<p> Prema optužnici, 8. siječnja prošle godine u 12,30 sati u mjestu Lipa pokraj Livna, nakon verbalnog sukoba oko putovnice Šućine djevojke Alione Dramanciuc (22), državljanke Moldavije, Šuća je otišao do svog automobila i iz njega uzeo pištolj marke crvena zastava te zapucao najprije u Dragu, a potom u Mirana Pelivana. Drago je zadobio teške tjelesne ozljede - prostrijel prsnog koša, a Miran s prostrijelom lijeve strane prsnog koša i trbušne šupljin, preminuo je na mjestu. Bježeći pred policijom, Šuća i njegova djevojka provaljivali su i skrivali se u kućama na obroncima Kamešnice, nedaleko od Sinja.</p>
<p> Iz kuća su uzimali jakne, hranu, vreće za spavanje. Nedugo nakon tih događaja uhitili su ih službenici Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Budući da je Šuća uhićen na hrvatskom teritoriju, a hrvatski je državljanin i stoga što Hrvatska ne izručuje svoje državljane, suđenje je proveo splitski Županijski sud. »Ovo je bio vrlo delikatan životni događaj u kojem je trebalo naći pravu mjeru«, obrazlažući presudu kazala je predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Spomenka Tonković. Sutkinja je upozorila kako u ovom slučaju nije bilo riječi o klasičnom kaznenom djelu ubojstva, kako u optužnici navodi tužitelj, a nije se radilo ni o nužnoj obrani, na koju se u svojim završnim riječima pozvao Šućin branitelj. "Prepoznajemo Miranovo psihičko zlostavljanje Šuće i Dragino teško vrijeđanje okrivljenika, pa je evidentno da je Šuća u trenutku prije pucnjave bio silno ponižen. To je vjerojatno bio razlog zbog kojeg je okrivljenik najprije zapuao u Dragu iako za to formalnog motiva nije imao. Naime, Miran ga je ucjenjivao djevojčinom putovnicom, a Drago se samo slučajnu tu zatekao, rekla je sutkinja Tonković, ističući kako je ubojstvo na mah privilegirano kazneno djelo za koje je zakonom zapriječena kazna od jedne do 10 godina zatvora.</p>
<p> Sudsko vijeće ocjenilo je kako je u cijelom ovom tragičnom događaju putovnica bila kamen spoticanja. Zaključeno je kako Miran Pelivan nije imao nikakva prava držati tuđu putovnicu i njom ucjenjivati djevojku i njezina mladića. »Okrivljenik je bio matiran takvim Miranovim ponašanjem. Budući da je djevojka u BiH radila 'na crno', Mirana nije mogao prijaviti policji, jer bi Moldavka odmah bila deportirana«, obrazložila je predsjednica sudskog vijeća. Sud je oštećenike uputio u imovinsku-pravnu parnicu za naknadu štete. U odvagnutu kaznu Šući će se uračunati i vrijeme koje je od 12. siječnja prošle godine proveo u pritvoru, a sud je donio rješenje o njegovom ponovnom produljenju.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dvadesetjednogodišnji diler uhićen netom nakon prodaje marihuane i extasyja </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je Damir N. nabavio 500 grama marihuane i 50 komada extasyja, te je neposredno prije legitimiranja, uz odgodu plaćanja, prodao 3.8 grama marihuane Stjepanu K., a 0.3 grama Damiru C.</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Tijekom proteklog četvrtka, te u petak rano ujutro, djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu nad Damirom N. (21), Damirom C. (23) i Stjepanom K. (18), tijekom koje je zaplijenjeno 500 grama marihuane i 50 komada tableta extasy. Prema tvrdnjama iz policije, pronađena droga bila je, nedvojbeno namijenjena za daljnju preprodaju na ilegalnom zagrebačkom narkotržištu.</p>
<p>Naime, u četvrtak oko 20.15 sati na području Jankomira, službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga su u zaustavljenom vozilu marke »hyundai« legitimirali Damira N., Damira C. i Stjepana K. Pritom su, u prtljažniku osobnog automobila kojeg koristi Damir C. pronašli paket s 490 grama marihuane, te 50 komada tableta droge MDMA, tzv. extasyja, dok su pak u pretincu suvozačevih vrata policajci pronašli još dva paketića s 3.8 i 0.3 grama marihuane.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je Damir N. nabavio 500 grama marihuane i 50 komada extasyja, te je neposredno prije legitimiranja, uz odgodu plaćanja, prodao 3.8 grama marihuane Stjepanu K., a 0.3 grama Damiru C.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom, policajci su, pak, utvrdili kako je Damir N. nabavljao veće količine marihuane i tableta extasyja, koje je zatim »plasirao« na ilegalnom zagrebačkom narkotržištu.</p>
<p>Nakon dovršenja kriminalističke obrade protiv Damira C. i Stjepana K. podnijete su kaznene prijave zbog posjedovanja droge, dok je Damir N., uz kaznenu prijavu, zbog prodaje droge priveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zoranu Pripuzu dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače </p>
<p> - Zoranu Pripuzu, optuženom pripadniku tzv. zločinačke organizacije koji je u bijegu, danas je dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti, nakon što mu je dosadašnji branitelj Rajko Mlinarić otkazao punomoć jer je Pripuz utjecao na jednog od svjedoka da na sudu promjeni iskaz iz istrage. </p>
<p> Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šumanović za novog Pripuzovog branitelja odredio je odvjetnika Igora Leskovara, priopćeno je danas iz zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p> Odvjetnik Leskovar već je bio branitelj po službenoj dužnosti u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije. On je naime zastupao optuženog Vladimira Tlustenka, za kojega je u siječnju ove godine razdvojen postupak od ostalih optuženika. </p>
<p> Pri određivanju branitelja vodilo se računa da obrana Pripuza ne bude u suprotnosti sa interesima Tlustenka i da se osigura nesmetan nastavak glavne rasprave sa odvjetnikom koji je upoznat sa predmetom, priopćeno je iz suda.</p>
<p> Odvjetnik Milinarić otkazao je Pripuzovu punomoć nakon što je zaštićeni »svjedok broj 1« izjavio kako mu je Pripuz ponudio 150 tisuća njemačkih maraka da na sudu promjeni iskaz iz istrage. Pritom mu je navodno rekao da odvjetnik Anto Nobilo jamči da ga se zbog promijene iskaza ne može zatvoriti. Otkazujući punomoć, Mlinarić je pred sudskim vijećem izjavio kako se Pripuz neistinitim navodima neovlašteno koristio Nobilovim imenom i imenom odvjetničkog društva »Nobilo i drugi«, u sastavu kojega je i Mlinarić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ubio se bombom ispred bjelovarskog Županijskog suda</p>
<p>BJELOVAR, 9. veljače </p>
<p> - Ispred zgrade Županijskog suda u Bjelovaru jutros oko 6,50 sati aktiviranjem ručne obrambene bombe samoubojstvo je počinio Ž.G. iz Bjelovara (1952.), priopćeno je iz Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske.</p>
<p> Eksplozija je oštetila osobno vozilo, koje se nalazilo u blizini, i pročelje zgrade Županijskog suda. Na mjestu nesreće nađene su i dvije neaktivirane ručne obrambene bombe. </p>
<p> Očevid obavlja istražna sutkinja Županijskog suda u Bjelovaru Dajana Barberić-Valentić.</p>
<p> Po prvim neslužbenim informacijama, Ž.G. je ostavio i oproštajno pismo o čijem će sadržaju novinari biti upoznati nakon završene istrage. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Suprugu izbo nožem i dobio godinu dana uvjetno</p>
<p>NOVI MAROF, 9. veljače</p>
<p> - Općinski sud u Novom Marofu osudio je Đuru Puškadiju iz Remetinca na jednogodoišnju uvjetnu zatvorsku kaznu, uz rok kušnje od tri godine, zbog kaznenog djela teško gozljeđivanja. On je, naime, nožem napao suprugu i pritom joj razrezao podlakticu, bog čega je ona bila 10 dana u bolnici.</p>
<p>Njegova supruga Boža na raspravi u četvrtak rekla je da su se toga dana, 24. rujna prošle godine, ona i suprug cijeli dan svađali, ona je zvala i policiju, no policajci nisu ništa učinili. Tog je poslijepodneva po nju došao njezin sin, pa je zajedno s njim i njegovom djevojkom otišla do kćeri. Vratili su se negdje navečer, a kad je ušla u kuću, suprug ju je čekao na hodniku. Ona je otišla u sobu, no suprug je pošao za njom, vrijeđao ju je i nožem zamahivao prema njoj. Žena se branila rukama, a kad je osjetila da ju je nožem razrezao po podlaktici, odgurnula ga je nogama i pobjegla. Puškadijina supruga rekla je i da je njezin muž dosta pio, a fizički i psihički zlostavljao ju je od početka braka, tako da je s djecom u više navrata spavala po selu. Sada živi kod sina, a brakorazvodnu parnicu ne želi pokretati, jer nema nikakvih primanja.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Požar u središtu Osijeka, žrtva 85-godišnja starica</p>
<p>Kada su na mjesto događaja izišli vatrogasci i policajci, prema priči susjeda, vatre nije bilo / Stoga se pretpostavlja da se ona sama ugasila nakon što je iz prostorije nestalo kisika</p>
<p>OSIJEK,09.veljače- Osamdesetpetogodišnja Ana Kofranek smrtno je stradala u noći na petak u požaru koji je izbio u njezinoj malenoj kućici u središtu Osijeka. S obzirom da o ovome događaju službenog priopćenja niti od policije niti od vatrogasaca nema, nešto više o svemu pokušali smo doznati od susjeda pokojne starice s kojima je dijelila dvorište. Naime, nesretna je starica živjela u trošnome dvorišnom stančiću u Zadarskoj 11, a s obzirom da je živjela sama, njezine su se susjede brinule za nju te joj pomagale, spremale i kuhale.</p>
<p>» Požar je najvjerojatnije izbio tijekom noći a prouzrokovala ga je svijeća koja je gorila tik uz Anin krevet. Pretpostavlja se da je nesretna baka u snu srušila svijeću koja je zapalila pokrivač na krevetu, a potom i tepih. Nažalost, mi nismo ništa čuli. Kada sam ujutro oko 7,30 sati izišla na dvorište, vidjela sam da je staklo na vratima njezina stana crno, te da nema zastora. Iako nije bilo dima, pretpostavila sam da je riječ o požaru pa sam nazvala policiju i vatrogasce« - ispričala nam je bakina susjeda Marija Blajić.</p>
<p> Kada su na mjesto događaja izišli vatrogasci i policajci, prema priči susjeda, vatre nije bilo. Stoga se pretpostavlja da se ona sama ugasila nakon što je iz prostorije nestalo kisika. Baka Ana je, naime, spavala u kuhinji u koju se ulazi ravno iz dvorišta, a vrata prema ostalim prostorijama bila su zatvorena. Budući da je izgorila samo ta prostorija, susjedi vjeruju da je vatru ugasio gusti dim. » Kada su vatrogasci razvalili ulazna vrata baka je ležala na podu pored njih sa potpuno izgorenim gornjim dijelom tijela. Sigurno je sirota pokušala izići, ali se zbog nedostatka kisika omamljena onesvijestila, a potom od posljedica gušenja i opeklina preminula« - kazala je susjeda Blajić razočarana time što ništa nisu čuli, pa joj nisu mogli pomoći. Kako nam je istaknula druga susjeda, Suzana Mađarević, baka Ana je imala rodbinu u Osijeku, no oni su ju dosta rijetko posjećivali. » Znate kako je to. Kad si mlad, gledaš svoja posla i ne mariš za one starije. Imala je jednoga sina koji je 1991.godine poginuo nesretnim slučajem radeći na nekome stroju u osječkoj Pivovari. Snaha Štefica ju je posjećivala, ali uglavnom smo se mi brinuli o baki. Zadnjih šest mjeseci bila je teže pokretna jer je pala i natukla rebra. Zato je uglavnom ležala, a svijeća joj je često gorila pored kreveta« - ispričala je susjeda Mađarević pojasnivši kako je ona u stanu imala i struju i vodu, ali da je svijeća uvijek bila upaljena. Ogorčeni susjedi ne mogu vjerovati da je nesretna starica stradala, a da nitko od njih to nije čuo. Ipak, najčešće što se u petak prije podne moglo čuti u njihovome zajedničkom dvorištu je to da stari ljudi nikako ne zaslužuju takav način života kakvim je živjela baka Ana. Bila je kao sama na svijetu, prepuštena dobroj volji susjeda koji su joj cijepali drva za ogrijev, pomagali joj u kućanskim poslovima i brinuli se za nju kao za svoje najmilije.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uhićen osumnjičen za ratne zločine</p>
<p>OSIJEK, 9. veljače</p>
<p> - Policijska uprava osječko-baranjska priopćila je u petak poslije podne kako su djelatnici belamanastirske 4. policijske postaje prilikom redovne kontrole u Belom Manastiru zatekli S. B. (47) za kojim je, kako je provjerom utvrđeno, raspisana tjeralica Županijskog suda u Osijeku zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Odmah nakon provjere on je priveden u osječki Okružni zatvor gdje će biti zadržan do odluke istražnoga suca o tome hoće li ostati u pritvoru ili će, pak, biti pušten da se u daljnjem postupku brani sa slobode. Istražni sudac o tome bi trebao odlučiti početkom idućega tjedna.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako je riječ o Stevi Borjaniću zvanom Stevica iz Belog Manastira, Baranjcu srpske nacionalnosti koji se nalazi na popisu 121 osumnjičenog za ratni zločin počinjen nad civilnim stanovništvom u vrijeme Domovinskog rata u Baranji. Da podsjetimo, od ukupno 121 osumnjičenog uz Borjanića je proteklih mjeseci privedeno još njih 14 od čega ih je sedam zadržano u pritvoru dok su preostala sedmorica puštena da se brane sa slobode. Ostali osumnjičeni trenutno su nedostupni hrvatskoj policiji jer su, pretpostavlja se prebjegli u SRJ ili neke treće zemlje. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Isplatila otpremninu samoj sebi</p>
<p>ČAKOVEC, 9. veljače</p>
<p> - Državnom odvjetništvu u Čakovcu Policijska uprava međimurska podnijet će kaznenu prijavu protiv Mire T. (54) iz Čakovca bivše direktorice Gradskog komunalnog poduzeća »Čakom« d.o.o. Policiji je kaznenu prijavu protiv bivše direktorice podnijela tvrtka, osumnjičivši ju za zlouporabu položaja i ovlasti. </p>
<p>Kako je kriminalističkom obradom utvrđeno, Mira T. je, obnašajući funkciju direktora GKP »Čakom«, 24. srpnja prošle godine donijela samostalnu odluku o isplati otpremnine na svoj tekući račun u iznosu od 21.697 kuna. Ona je to učinila unatoč odluci Nadzornog odbora da joj se isplati iznos otpremnine u iznosu od 10.102 kune. Kako je na cjelokupni isplaćeni iznos »Čakom« podmirio i porezne obveze, to je tvrtka oštećena za ukupno 25.844 kune, zbog čega je i bila podnesena prijava policiji. Kako je za Vjesnik rekao čakovečki gradonačelnik Aleksandar Makovec, koji je i predsjednik Nadzornog odbora »Čakoma«, direktorici se ukazivalo da svoje pravo na otpremninu veću od odobrene od Nadzornog odbora pokuša ishoditi redovnim sudskim putem, a ne samovoljnim nalogom za isplatu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>HNB neće dopustiti talijansko preuzimanje Zagrebačke banke?</p>
<p>Uključujući privatizaciju Croatia banke i Dubrovačke banke u stranom će vlasništvu biti više od 90 posto bankarskog sustava u Hrvatskoj / Hrvatska poštanska banka sljedeće godine u privatizaciju? / HNB neće nužno intervenirati u slučaju jačanja kune </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - »Prema najnovijim podacima, u stranom je vlasništvu 87 posto bankarske aktive u Hrvatskoj«, kazao je viceguverner Hrvatske narodne banke Čedo Maletić u petak na seminaru Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje posvećenom monetarnoj politici u 2001. godini.</p>
<p> To znači da će, nakon predstojeće privatizacije Dubrovačke i Croatia banke, udio stranog vlasništva premašiti 90 posto. Također, u HNB-u procjenjuju da bi sljedeće godine za privatizaciju mogla biti spremna i Hrvatska poštanska banka. No u ovom trenutku mnogo je zanimljivija mogućnost da HNB talijanskom UniCreditu ne odobri preuzimanje Zagrebačke banke, o čemu se inače već dugo pregovara. Objašnjenje je jednostavno: Talijanima se ne želi dopustiti preveliki utjecaj u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, a oni bi dominirali u slučaju jačeg ulaska u Zagrebačku banku, dok bi uz najavljenu mogućnost povezivanja Banca Commerciale Italiana, većinskog vlasnika PBZ-a, i UniCredita taj utjecaj imala praktično jedna bankarska grupacija. </p>
<p>»Mogućnost preuzimanja Zagrebačke banke od strane UniCredita ima i dobre i loše strane, i istina je da imamo razloga za zabrinutost«, kazao je Maletić. </p>
<p>Dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, potvrdio je da središnjoj banci nije stigao službeni zahtjev za preuzimanje Zagrebačke banke od UniCredita: »Ako se to dogodi, odlučivat će Savjet HNB-a, a o takvoj će transakciji svoj sud reći i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.« </p>
<p>U Hrvatskoj, inače, nakon bankarske krize, koja je dobrim dijelom očistila sustav, postoje 44 banke, a kada se uzmu u obzir spajanja i akvizicije koje još nisu završene, broj banaka spušta se ispod 40. </p>
<p> Govoreći o monetarnoj politici u 2001. godini guverner dr. Željko Rohatinski podsjetio je na procjene o rastu neto deviznih rezervi za oko 270 milijuna američkih dolara, primarnog novca za 7,5 posto, te očuvanju stabilnosti tečaja i snižavanju inflacije ispod 4,5 posto na godišnjoj razini. </p>
<p>Kako će, po novom Zakonu o HNB-u, temeljni cilj središnje banke biti održavanje stabilnosti cijena, guverner naglašava: »HNB će nesumnjivo reagirati kada moguća deprecijacija tečaja može inducirati ubrzanje inflacije, ali neće nužno intervenirati kod aprecijacije kune, posebice u ljetnoj sezoni.«</p>
<p>Zamjenik Vujčić kazao je kako tečaj postaje glavni intermedijarni cilj, dakle cilj koji treba pogoditi na putu održavanja stabilnosti cijena. Dodao je da HNB, s obzirom na visoke međunarodne rezerve, može na vrlo lagan način postići tečaj kakav hoće. </p>
<p>Od novosti Rohatinski izdvaja nemogućnost zaduživanja proračuna kod HNB-a, ukidanje automatizma po kojem su se odobravali interventni krediti, te nemogućnost korištenja obvezne rezerve kao kolaterala za prekonoćne kredite. </p>
<p> U 2000. su, podsjetio je guverner, nakon ranije stagnacije, snažno porasli svi monetarni agregati, pri čemu je primarni novac porastao za 1,4 milijarde kuna (13,6 posto), a novčana masa za četiri milijarde kuna (30,1 posto). Ukupni je vanjski dug prošle godine porastao za 240 milijuna dolara i premašio 10 milijardi dolara, što je oko 50 posto bruto domaćega proizvoda. BDP je u 2000. porastao za 3,8 posto, što je stopa koja se očekuje i u ovoj godini. Deficit tekućih transakcija, koji je u 1999. iznosio 1,5 milijardu dolara ili 7,5 posto BDP-a, smanjen je prošle godine na 860 milijuna dolara ili 4,5 posto BDP-a. Ove se godine očekuje dalje smanjenje tog deficita. </p>
<p>Značajno smanjenje kamata, što je obilježilo prošlu godinu, neće se moći ponoviti u 2001., naglasili su vodeći ljudi HNB-a naglasivši kako sada očekuju rast plasmana i poduzećima i stanovništvu. Rohatinski je napomenuo kako je HNB spremna nastaviti snižavanje stope obvezne rezerve, no da će odluka o tome ovisiti o odnosima na tržištu. </p>
<p>Čelnici HNB-a spomenuli su i dobar rezultat postignut sa »samurajima« te naglasili kako uskoro kreće i euro-road show te da se također očekuje dobar plasman euroobveznica već u prvom tromjesečju ove godine. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vojković: Štrokova je ponuda bila najbolja</p>
<p>Ministrica turizma je trebala poslati svog zamjenika na UO Fonda s očitovanjem a ne sada umjetno stvarati skandal, kaže predsjednik HFP-a / Nadamo se da će se dionice javnih poduzeća pojaviti na Zagrebačkoj burzi jer je to nužno ne samo za razvoj nego i za opstanak tržišta, rekao je njen glasnogovornik Željko Kardum </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - »Poništenje odluke o prodaji hotela Excelsior, za što uostalom nisu ispunjene ni pravne pretpostavke, niti postoji takav institut, imalo bi strašne reperkusije i bilo bi protivno ekonomskoj logici jer je kod donošenja te odluke ponuđena cijena bila isključivi kriterij«, istaknuo je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p> Vojković je objasnio da je ponuda Gorana Štroka bila je najbolja jer ne samo što je ponudio najveću cijenu za dionice Excelsiora (1,2 milijuna DEM) nego i zamjensku garanciju za jamstva hrvatske Vlade u zatraženom iznosu od 35 milijuna maraka, koliko iznose obveze Excelsiora prema Hypo banci. Za razliku od Štroka, Bavaria Hotelholding International iz Münchena (ArabellaSheraton) ponudila je za dionice 750.000 DEM i preuzimanje obveza do iznosa od 30,25 milijuna DEM. Takva ponuda odstupa od uvjeta natječaja, kojim se tražilo pokriće za svih 35 milijuna DEM. Inače, ukupne obveze hotela iznose 44 milijuna DEM, od kojih je, dakle, jamstvima Vlade pokriveno 35 milijuna DEM, što znači da je hotel prezadužen i ispunjava uvjete za stečaj. </p>
<p>»Da je prihvaćena ponuda Bavarije, Vlada bi iz proračuna morala namiriti razliku od 4,75 milijuna DEM, a takva stavka u proračunu ne postoji, i ovo je jedini održiv model«, rekao je Vojković. Osim toga, iz ponude Bavarije nije bilo razvidno što bi bilo s ostalim obvezama Excelsiora. Štoviše, kako je objašnjeno u Fondu, ponuda Bavarije tek je trećerangirana, a od njihove je bila bolja i ponuda Corinthia Group of Companies s Malte.</p>
<p>»Istina je da ministrica turizma nije bila prisutna kada je Upravni odbor HFP-a donosio odluku o prodaji Excelsiora. No u praksi rada UO HFP-a nije neuobičajeno da se odluke o prodaji nekog poduzeća donose i kad nema resornog ministra. Međutim, ministrica je mogla poslati svog zamjenika s očitovanjem, kakva je inače praksa kod drugih ministara članova UO HFP-a, ali nije to učinila, nego sa sada umjetno stvara skandal. No ministrica je bila na sjednici kad se utvrđivao model prodaje Excelsiora i bila je suglasna s tim modelom. UO HFP-a odluke o prodaji donosi većinom glasova, a četiri nazočna člana jednoglasno su odlučila da je najbolja Štrokova ponuda«, rekao je Vojković.</p>
<p>Govoreći o Otoku života Vojković je objasnio da HFP prodaje dionice, a ne Otok ili pomorsko dobro te da će sud riješiti spor oko Otoka, ako postoji. Odgovarajući pak na pitanje zašto još nije potpisan ugovor sa Štrokom Vojković je rekao: zato što je njegov odvjetnik na skijanju, ali da zapravo prihvaćanjem njegove ponude ugovor pravno već postoji.</p>
<p>Slučaj Excelsior zasjenio je temu zbog koje je konferencija i sazvana: prodaja dionica iz državnog portfelja na dražbama na Zagrebačkoj burzi. Kako je rekao glasnogovornik Burze Željko Kardum, od dosad ponuđenih 89 dioničkih paketa društava u kojima država ima manje od 25 posto prodano ih je 69 ili oko 77 posto, što je ocijenjeno odličnim rezultatom. HFP je tako dosad na dražbama uprihodio 4,72 milijuna kuna. Od 27 dioničkih paketa koji su (jer je riječ o društvima gubitašima) bili ponuđeni na prodaju za jednu kunu, svi su prodani po višim cijenama, od 1101 pa do čak 184 tisuće kuna.</p>
<p> »Rado bismo na burzi vidjeli i dionice javnih poduzeća i nadamo se da će se Vlada opredijeliti za to jer je to nužno ne samo za razvoj nego i za opstanak tržišta«, rekao je Kardum.</p>
<p>Kada se završe dražbe ovim sitnim dioničkim paketima, na prodaju će, rekao je Vojković, biti ponuđene dionice još oko 450 društava u kojima država ima veće udjele, ali još uvijek nedostatne za aktivnije upravljanje. Ova bi se društva trebala, kako je najavljeno, prodati do početka ljeta, odnosno dotad bi se moglo privatizirati oko tisuću društava, uključujući i ona čije su dionice stavljene na raspolaganje Ministarstvu obnove.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja o sudbini PIK-ova Vojković je upozorio da je država opterećena velikim brojem jamstava za agrokompleks u Hrvatskoj i da zasad još nije donesena nikakva konačna odluka te da je netočno da je odlučeno da PIK-ovi idu u stečaj. Rekao je i da nisu svi u istom položaju te da, primjerice, Belje tek treba ići u pretvorbu. »Pitanje PIK-ova pitanje je restrukturiranja hrvatskog agrara, i to se rješava u suradnji s ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede. (Nives Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Standard & Poor's: Jača hrvatski kreditni rejting</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače (Hina)</p>
<p> - Jedna od vodećih svjetskih rejting agencija, Standard & Poor's, objavila je danas povišenje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske sa prijašnjeg negativnog »outlooka« (koji izražava projekciju budućeg kretanja ocjene kreditnog rejtinga zemlja) na stabilni. Istodobno je potvrđen hrvatski investicijski kreditni rejting (BBB).</p>
<p> Promjena »outlooka« kreditne sposobnosti Republike Hrvatske odraz je poboljšanja ukupnog stanja gospodarstva te unaprjeđenja platnobilančnih pokazatelja. Prijašnji negativni predznak upozoravao je inozemne investitore kako je moguće smanjenje kreditnog rejtinga, tako da sadašnje povišenje na stabilan, šalje signale stranim investitorima o sigurnijem ulaganju u Republiku Hrvatsku. </p>
<p> Ukupna Vladina ekonomska politika, osobito državni proračun, stanje javnog i financijskog sektora te povjerenje koje je time Hrvatska stekla, što je postalo osnovom za sporazum s MMF-om, urodilo je jačanjem hrvatske pozicije na financijskom tržištu, navodi Ministarstvo financija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Od Ljubljane do Beograda vlakom za šest i pol sati</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - U Beogradu je u petak održan trilateralni sastanak generalnih direktora Jugoslavenskih, Slovenskih i Hrvatskih željeznica, na kojem su dr. Svetolik Kostadinović, Marijan Drempetić i Igor Zajec razgovarali o međusobnim odnosima i mjerama za povećanje opsega željezničkog prometa, priopćeno je iz HŽ-a. Težište u razgovorima stavljeno je na revitaliziranje Desetog paneuropskoga prometnog koridora, odnosno prugu Savski Marof - Zagreb - Vinkovci - Tovarnik, te hrvatsku dionicu toga koridora.
Direktori triju željeznica složili su se da je potrebno poduzeti dopunske napore za povećanje opsega i kvalitete željezničkog prometa na Desetom koridoru. Da bi se taj cilj ostvario, dogovoreno je da se što prije sastanu eksperti svih triju željezničkih uprava, kako bi se dogovorili o jedinstvenoj cijeni i o jedinstvenoj razini usluga. Ocijenjeno je da bi se, uz određena unapređenja u prijevoznoj tehnici i tehnologiji na tome koridoru putovanje vlakom od Ljubljane do Beograda moglo smanjiti na šest i pol sati.</p>
<p>Tijekom razgovora tri željezničke uprave sporazumjele su se da preko mjerodavnih državnih tijela pokrenu inicijativu za pojednostavljenje viznog režima. Na taj način mogao bi se dopunski povećati opseg prijevoza, koji je inače u posljednje vrijeme u stalnome porastu. Dogovoreno je također da se poduzmu mjere za osnivanje posebne radne zajednice koja bi radila na daljnjem povećanju opsega prijevoza na Desetom koridoru. Također je dogovoreno da se sa zajedničkih pozicija nastupi na sastanku Međunarodnog društva željezničkih konferencija, koji će se u rujnu 2001. održati u Beču. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uskoro ugovor riječke Luke i smederevske Željezare</p>
<p>BEOGRAD, 9. veljače (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Za petnaest dana iz Rijeke će u Beograd doputovati komercijalni stručnjaci koji će konkretizirati prve nove ugovore sa svojim jugoslavenskim partnerima, prije svih sa Željezarom Smederevo, najavljeno je u petak na predstavljanju riječke Luke u beogradskom Medija centru. O mogućnostima i razvojnom putu riječke Luke govorili su njezin generalni Miran Cofek, Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, te Marijan Drempetić, predsjednik uprave HŽ-a. </p>
<p>Cofek je brojnim beogradskim novinarima izrazio zadovoljstvo posjetom Beogradu i dan ranije održanom prezentacijom na kojoj je bilo oko 250 srbijanskih gospodarstvenika. Riječka je Luka sa SRJ i dosad imala poslovne veze, a svoje beogradsko predstavništvo nikada nije ukidala, iako je jedno vrijeme bilo utihnulo, kazao je Cofek. Obznanivši podatak kako je posljednjih nekoliko godina iz Rijeke put SRJ otpremano oko dva milijuna tona nafte godišnje Cofek je kazao kako je lanjski promet suhog tereta namijenjenoga SRJ iznosio 100.000 tona. Ove godine on će se, kako je najavljeno, utrostručiti.</p>
<p>Podsjetimo, prije raspada SFRJ tri četvrtine ukupnog tranzita riječke Luke bile su namijenjene području sadašnje SRJ. U tom kontekstu Drempetić je najavio maksimalnu eksploataciju željezničkog koridora broj 10 koji povezuje Salzburg i Solun. Naš je cilj da se na 10. koridoru uspostavi promet koji je na razini tehničkih i tehnoloških mogućnosti pruge i interesa željezničkih uprava koje su na toj pruzi, rekao je za Vjesnik Drempetić. </p>
<p>Dogovaramo sporazum kojim bi se na razini eksperata uredila neka ključna pitanja neophodna za funkcioniranje pruge. Prije svega jedinstvena tarifna politika, jedinstvene cijene, potom jedinstvena kvaliteta usluge i, u svakom slučaju, kraće prelaženje državne granice, rekao je Drempetić. Cilj je HŽ-a na tom koridoru, rečeno je, doseći 12,5 milijuna tona prevezenog tereta i šest milijuna putnika, uključujući pri tom i pravac Zagreb-Rijeka. </p>
<p>Hlača je za Vjesnik kazao da je zadovoljan prijemom i odzivom, no prve rezultate očekuje za dva tjedna, kada bi se trebao konkretizirati posao sa smederevskom Željezarom SARTID, koja bi ujedno trebala biti i glavni ovogodišnji korisnik usluga riječke Luke.</p>
<p>Predstavnici Luke u četvrtak su se sastali s direktorima najvećih poduzeća u Srbiji, pored ostalih i s vodećim ljudima beogradskog Centrotextila, Centroproma, Genex-Groupe, pančevačke Petrokemije i Goše iz Smederevske Palanke. (Milan Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ponovno stiže »Zeleno srce Renaulta«</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Nakon prošlogodišnje uspješne akcije »Zeleno srce Renaulta«, za koju su dobili i nagradu za ekologiju Hrvatske udruge automobilskih novinara te brojna druga državna priznanja, u Renaultu Hrvatska odlučili su od 16. veljače do 31. ožujka i ove godine, organizirati takvu komercijalno-ekološku akciju.</p>
<p>Kako je podsjetio Dražen Jugović, direktor prodaje Renaulta Hrvatska, za vrijeme prošlogodišnje akcije koja je trajala 15 dana kraće nego što će to biti ove godine, prodano je 2215 vozila, a najmanje toliko očekuje se i ove godine. </p>
<p>Kao i lani, Renault i ovlašteni koncesionari, prilikom kupnje novog vozila daju vlasnicima automobila starijeg od 10 godina bilo koje marke protuvrijednost od 2000 njemačkih maraka kod kupnje modela »twingo«, »clio«, »thalia«, »kangoo«, »kangoo express« i »master«, a 3000 maraka za modele »megane«, »scenic« i »espace«. Ove su godine uključeni, dakle i gospodarski modeli, a kao i lani, rabljeni se automobili po preuzimanju recikliraju u suradnji s tvrtkom Cios. Uz to, za svako vozilo, Renault će platiti i sadnju jednog drveta u okolici Šibenika, u suradnji s Hrvatskim šumama. Lani je, u istoj akciji zasađeno oko 7000 sadnica na Rabu.</p>
<p>Prema podacima s kojima raspolažu u Renaultu u Hrvatskoj je trenutno 1,37 milijuna osobnih i lakih vozila od čega ih je više od polovice (765.740) starije od deset godina.</p>
<p>U Renaultu su se pohvalili kako su u četvrtak potipsali i ugovor o prodaji 156 vozila koprivničkoj Podravci. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HEP ne da struju kumrovečkoj Valjaonici </p>
<p>KUMROVEC, 9. veljače</p>
<p> - Talijanska je Alba Siderurgica kupila kumrovečku Valjaonicu u stečaju za 2,4 milijuna DEM, ali radovi na remontu i uvođenju nove tehnologije, na čemu bi se za početak zaposlilo dvadesetak radnika, ne mogu početi jer u pogonima nema struje.</p>
<p>Zbog zaostalog duga za utrošenu električnu energiju HEP ne želi uključiti struju, iako je dugovanje prijavljeno u potraživanja prema Valjaonici u stečaju. HEP ne želi čekati svoj isplatni red, već od novog poduzeća traži da podmiri stare dugove ili da plati novi priključak, po cijeni od tri milijuna kuna. Talijanski pak vlasnik ne želi preuzeti stara dugovanja, a kako ne može nastaviti s pripremama za početak proizvodnje, najavljuje povlačenje iz Hrvatske, ali i medijski nastup kako bi upozorio druge talijanske firme koje bi željele ulagati u hrvatsko gospodarstvo. Nesuglasice između Alba-profila kao predstavnika talijanskog vlasnika i HEP-a pokušale su razriješiti i županijske strukture zadužene za gospodarstvo, no kako su nemoćne da bilo što učine prema HEP-u, smatraju da ovaj problem ipak treba riješiti Vlada i potaknuti HEP da svoja potraživanja ostvari iz stečajne mase, a ne da sprečava početak rada novog vlasnika jer će to donijeti i negativnu sliku u stranim medijima o ulaganjima u Hrvatsku. (D. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>»Cetinski ustanak« - Mirko Norac postaje suvremeni Andrijica Šimić</p>
<p>Na prosvjedu desetak tisuća mještana lanjski siječanjski izbori proglašeni »trećejanuarskom diktaturom« / U obrani umirovljenog generala nasrčaniji njegovi Otočani / Norčeva slika u svakoj kući, kafiću i restoranu, a mogao bi dobiti i trg u Sinju / Uhitivši jednog vojvodu, Vlada će dobiti novih 4,5 milijuna vojvoda u Hrvatskoj, upozorio župan Lukšić </p>
<p>SINJ, 9. veljače</p>
<p> - »Di je Mirko?«, gotovo u transu skandiralo je desetak tisuća mještana okupljenih u petak na prosvjedu koji su na križanju Splitske i Glavičke ulice u Sinju organizirale udruge proizašle iz Domovinskog rata i kolegij gradonačelnika (Sinj, Trilj i Vrlika) i načelnika općina (Dicmo, Otok i Hrvace) Cetinske krajine. Mjesto na kojem je održan prosvjed - čuo se i taj prijedlog - moglo bi se prozvati Trgom Mirka Norca, kao što je, uopće, ime umirovljenog generala Hrvatske vojske i alkarskog vojvode gotovo jedina tema svih sinjskih razgovora. Kao što i Norčeva slika resi svaku kuću i ugostiteljski objekt u mjestima Cetinske krajine! Kao što su svi bijesni, ogorčeni i uvrijeđeni zbog podizanja policijske tjeralice za čovjekom koji je njihov simbol! </p>
<p>Ukratko, raspoloženje ovih dana među stanovnicima Cetinske krajine, koje je sve više nalik na neku vrstu »cetinskog ustanka«, svodi se na inačicu poznate krilatice - »Život damo, ali Norca ne damo«. Uskrsnula je i legenda o Andrijici Šimiću, poznatom lokalnom junaku koji se borio protiv Osmanlija i kojemu su, dok se skrivao u nekoj spilji na Kamešnici, seljaci, unatoč svim opasnostima, dostavljali hranu ne otkrivajući njegovo skrovište. »Otočani i vi Cetinjani, spomenik mu podignite sami, nek' ne umre ime tog junaka jer ga kod nas znade kuća svaka«, prepjevali su pjesmu o legendarnom hajduku gosti hotela »Alkar«, među kojima je bio i poznati rukometaš Zagreba Božo Udovičić. Došao je na sprovod svome bratiću, a ostao i »na sprovodu hrvatskoj vlasti«. Župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić prizvao je u sjećanje »brojne pokušaje Osmanlija da zauzmu Sinj ne uspijevajući u tome, kao što će i suvremene Osmanlije doživjeti poraz pod sinjskim zidinama!« </p>
<p>»Maske su pale i karte su na stolu. Danas je i slijepcu jasno da se ne sudi pojedincima, nego Domovinskom ratu i hrvatskom narodu. Premijer, siguran sam, zna gdje je general, ali šuti. Zašto hrvatskom narodu nije rekao što se dogovorio s Carlom del Ponte?«, pitao je Lukšić i zaključio: »Moje je mišljenje da Vlada nije u stanju ispuniti predizborna obećanja, te da joj je jedini način opstanka ovako iskonstruiranim 'banditskim kidnapiranjima' izazvati nerede i isprovocirati izvanredno stanje. No, u tome se vara! Uhitivši jednog vojvodu, dobit će novih četiri i pol milijuna vojvoda u Hrvatskoj«. </p>
<p>Je li Norac možda u Cetinskoj krajini? Nitko od brojnih sugovornika s kojima smo razgovarali, to ne zna, ali, i da znaju, teško bi to priznali. Štoviše, svi upravo priželjkuju takvu mogućnost, »pa neka onda dođu po njega«. Odlučnost u obrani lika i djela Mirka Norca možda najsrčanije pokazuju njegovi Otočani, stanovnici malog raštrkanog naselja nedaleko od Sinja odakle potječe čovjek koji je u Cetinskoj krajini već priskrbio status legende. Branko Erceg - Ban, predsjednik otočkog ogranka Hajdukove navijačke skupine Torcide, situaciju opisuje riječima - »ovo je za još samo uzet' oružje«. Dok na zidu njegova kafića u Otoku stoji Hajdukov grb i stih iz navijačke himne - »Ruke ćemo skupa za Bile dići, ko jedno srce za Hajduka ćemo biti«, ne možemo se oteti dojmu da je uz dosadašnje njihove dvije svetinje Hajduk i Gospu sinjsku, Mirko Norac postao treća. </p>
<p>»Mi bismo najviše voljeli da generala Norca vidimo 13. veljače, na 90. rođendan Hajduka, u počasnoj loži stadiona na Poljudu, te da zajedno gledamo utakmicu protiv Dinama. No, kako sad stvari stoje, nitko od nas neće ići na tu utakmicu«, rekao nam je Ban. Ivica Glavan, urednik sportskog programa Radio Sinja i trener otočkog nogometnog kluba OSK Merkur 5, odlučio je zbog »posebnosti situacije« otkazati već dogovorenu utakmicu svoga kluba sa skopskim Vardarom, koji je na pripremama u Dalmaciji.</p>
<p> Dok su u četvrtak ujutro u nevjerici prepričavali vijest o raspisivanju tjeralice za Norcem, otočki torcidaši jednim su uhom bili uz Radio Sinj koji je otvorio program slušateljima. Iz tog kontakt-programa praktički su se izrodile ideje o blokadi prometnica što ovih dana mnogima zagorčava život. Sa svime što se kasnije događalo u Cetinskoj krajini hrvatska je javnost već dobro upoznata. Radio Sinj postao je javna tribina na kojoj svi što drže do sebe moraju sudjelovati. Zanimljivo je da su izravno u eter najbrojnije iskaze potpore Mirku Norcu pružile žene. Umirovljeni general za jedne je zgodan čovjek, a mnoge majke u njemu su vidjele svoje izgubljene sinove.</p>
<p> Sjedeći u prostorijama Radio Sinja, slušali smo javljanje triljskog gradonačelnika o posebnoj sjednici Gradskog poglavarstva o »slučaju Norac«, saborskog zastupnika Joška Kontića »koji bi volio da je u Sinju, ali smatra da je sada korisniji u Saboru«, bivšeg župana dubrovačko-neretvanskog Jure Burića koji smatra da će splitski miting u nedjelju i »očekivani tamošnji palac dolje« hrvatskoj vlasti »još jednom splitsku rivu prikazati nepogrešivim barometrom pulsa hrvatskog naroda«...</p>
<p> Središnji skup u Sinju, promatran kroz imena i izjave tridesetak govornika, prerastao je u javno suđenje »Jovici i Stevici«, što su najblaže intonirani novi nadimci predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana koje im je nadjenula masa. Neprestano podgrijavani pjesmom pokojnog Joška Tomičića - »Oj Ivica i Stipane, pojest će vas crne vrane...«, okupljeni stanovnici Cetinske krajine nazivali su Mesića i Račana »Ciganima, veleizdajnicima i okupatorima«, svoj položaj proglasili su »ponižavajućim«, dok su nadnevak prošlogodišnjih izbora preimenovali u »trećejanuarsku diktaturu«. </p>
<p>Željko Garmaz i Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zakon o HRT-u - tek za privremenu uporabu?</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Malo je koji zakon prije usvajanja u Saboru, kao Zakon o HRT-u, prošao sveobuhvatnu javnu raspravu. O Zakonu su raspravljale sve moguće profesionalne i kulturne udruge, društva, zborovi i odbori, političke stranke i nevladine organizacije. Konsenzusa međutim nije bilo, pa čak, unatoč rezultatima glasovanja, ni među partnerima u vladajućoj šestorki u Zastupničkom domu.</p>
<p>Upravo zbog tih disonantnih tonova o ključnim odredbama zakona, u zraku je ostala visjeti mogućnosti da je, unatoč svim natezanjima pa i pokazanoj želji za dijalogom, ovo još jedan u nizu zakona za jednokratnu uporabu. </p>
<p>Sve u svemu, Hrvatska radiotelevizija najdulje će do kraja ove godine funkcionirati u sadašnjem obliku. Naime, do tog roka poduzeće Odašiljači i veze izdvojit će se iz sastava kuće i postati trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu države. Isto tako, do 1. srpnja 2002., HRT će se podijeliti na dvije javne ustanove - Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju. I dok oko potonjeg gotovo da i nije bilo spora, djelatnici HRT-a (izuzev onih iz Odašiljača i veza) tražili su ostanak Odašiljača i veza u sastavu kuće, tvrdeći kako su to poduzeće upravo oni stvorili. No, vrlo je brzo bilo jasno kako predlagatelj zakona (Vlada) tom zahtjevu neće udovoljiti.</p>
<p> Jednako je prošlo i traženje svih profesionalnih udruga, ali i djelatnika s Prisavlja, da HRT u budućnosti bude trgovačko društvo. Vlada je predložila, a zastupnici su šestorke i podržali to da HRT bude javna ustanova, odbacivši tvrdnje da će tako djelatnici kuće biti svrstani u rang s državnim činovnicima.</p>
<p>Međutim, predlagatelj je »popustio« u pitanju pretplate koja je, spomenimo usput, s novim zakonom promijenila ime i postala pristojba. U prvom je Vladinu prijedlogu bilo određeno da visinu pretplate određuje Sabor, ali je zbog pritisaka struke i tvrdnji da će, ako politika bude imala utjecaj na prihod indirektno moći utjecati i na uređivačku politiku, Vlada promijenila svoju prvotnu odluku. Tako će visina pretplate iznositi 1,5 posto mjesečne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj koja će se izračunavati na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu. </p>
<p>Ipak, najviše polemika u javnosti, ali i tijekom saborske rasprave, izazvalo je pitanje načina određivanja i ovlasti Vijeća HRT-a. To je ujedno i odredba na kojoj je Vlada napravila najveće ustupke, ali je istodobno u više navrata i radikalno mijenjala svoje prijedloge. Prema prvim prijedlozima, Vijeće HRT-a imalo je poprilično velike ovlasti (npr. biranje ravnatelja i glavnih urednika Radija i Televizije), ali uz uvjet da blagoslov na sastav Vijeća daje Sabor. To je protumačeno kao izravni pokušaj utjecaja saborske većine preko članova Vijeća na uređivačku politiku. </p>
<p>Vlada je od tog prijedloga pred sam finiš odustala, ali je upala u zamku kada je zapravo istu stvar pokušala prodati zapakiranu u drugi omot. Naime, u posljednjim amandmanima, koje je sastavila tzv. Arlovićeva radna skupina (Mato Arlović bio je na čelu dijela koje je izrađivalo amandmane pred drugo čitanje), tom se osjetljivom problemu »doskočilo« na način da se popustilo da članove Vijeća HRT-a samostalno određuju institucije koje ih i šalju u to tijelo, a da ministar kulture tek utvrđuje postupak kojim se oni imenuju. Istodobno su, međutim, Vijeću HRT-a oduzete ovlasti biranja glavnih urednika i prebačene su na Upravno vijeće - tijelo nad kojim izravno stoji Sabor. </p>
<p>Nakon pritiska Foruma 21 i Odbora za javni i cjeloviti HRT, odlučeno je da će 19 članova Vijeća HRT-a imenovati i razrješavati glavne urednike Radija i Televizije, na temelju javnog natječaja uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća HRT-a. Upravno vijeće, koje, kako mu i samo ime govori, upravlja Prisavljem, među brojnim ovlastima imat će i onu da na temelju javnog natječaja imenuje i razrješuje ravnatelja. </p>
<p>Sukladno novom zakonu, Hrvatska televizija ubuduće će imati samo dvije nacionalne mreže, dok je Hrvatski radio (zahvaljujući i pritisku kulturne javnosti) unatoč prvotnom Vladinom protivljenju i objašnjenjima kako za to nema tehničkih mogućnosti, uspio zadržati sve tri nacionalne mreže. Zaključno se može kazati da je predlagatelj strukovnim udrugama ipak donekle popustio. Pogotovo ako se sjetimo prvog Vladinog prijedloga u kojem je, među ostalim, stajala čak i odredba da se na HRT-u - zabranjuju komentari.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Poslodavci će morati zapošljavati određeni broj invalida ili plaćati poseban porez? </p>
<p>Riječ je o novinama iz nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom koji se očekuje do kraja ožujke/ Iz posebnog doprinosa poslodavaca koji izbjegavaju zapošljavati invalide , osnovao bi se se fond za poticanje zapošljavanja invalida, iz kojega bi se kasnije osnivalo i poduzeća koja bi ih zapošljavala </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Do kraja ožujka, Hrvatska bi trebala dobiti nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom, čija bi najznačajnija novost mogla biti obveza o kvotnom zapošljavanju invalida, doznajemo od tajnika Saveza organizacija invalida Hrvatske Jerka Trputeca. </p>
<p>Takva je odredba, kao što je poznato, svojedobno već postojala, a na temelju nje, poslodavci su bili obvezni zaposliti određeni postotak osoba s invaliditetom, ovisno o broju zdravih zaposlenika. Novost u novome zakonu, kako sada stvari stoje, bit će osnivanje posebnoga fonda za poticanje zapošljavanja invalida, u koji bi poslodavci koji ne ispune tu obvezu uplaćivali poseban doprinos. Iz tog bi se fonda kasnije osnivalo posebna poduzeća za rehabilitaciju i zapošljavanje invalida ili osiguravalo povlastice za poslodavce, koji odluče zaposliti i veći broj invalida od propisanog. </p>
<p>Prema riječima Jerka Trputeca, zasad još nije definirano tko će biti osnivač fonda (povoljnije bi bilo da to bude država, no pitanje je kako to organizirati, s obzirom na najavljenu decentralizaciju države) te tko će i kako njime upravljati.</p>
<p>U ovom trenutku stavovi radne skupine koja radi na pripremi zakona još nisu konačno definirani, no prema jednome bi prijedlogu postojalo prijelazno razdoblje za kojega bi poslodavci prilagođavali broj zaposlenih osoba s invaliditetom veličini poduzeća, tako da se postotak obvezno zaposlenih invalida s vremenom povećava. Također, još se ne zna koji bi iznos poslodavci koji ne ispune obvezu zapošljavanja invalida trebali izdvajati u poseban fond, no pretpostavlja se da će to biti najniža plaća na državnoj razini, s pripadajućim doprinosima i porezima. To, dakle, znači da bi poslodavac u poseban fond mogao izdvajati kao za jednu osobu na minimalnoj plaći. </p>
<p>U polaznim tezama, od kojih je u izradu nacrta zakona krenula radna skupina Ministarstva rada i socijalne skrbi, u planu su i povlastice za poslodavce koji zapošljavaju teške kategorije invalida (primjerice paraplegičare), vjerojatno na taj način da će se za njih umanjivati kvota invalidnih osoba koje moraju zaposliti. No, Trputec ističe da u ime Saveza invalida pokušava osigurati da se kroz zakon ne razlikuju kategorije osoba s invaliditetom, odnosno da se ne razlikuju vrste invaliditeta, nego da sve eventualne razlike polaze od - potreba.</p>
<p> Polazne osnove, za donošenje zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, zapošljavanju i radu invalida, udruge invalida članice Saveza definirale su još na simpoziju 1999., ističe Trputec. Tada je definiran i prijedlog poreznih olakšica za osobe s invaliditetom, no niti jedan od prijedloga nije ušao u nove porezne propise. Tako jedina mogućnost za povlastice ostaje definiranje posebnog statusa za zaštitne radionice (radionica ili poseban dio poduzeća u kojem se zapošljava samo invalide), u okviru kojih se obavlja rehabilitacija invalida. Između ostaloga, predviđa se mogućnost da tijela lokalne uprave mogu odlučiti o tome da se radionice oslobode plaćanja poreza, prireza i lokalnog doprinosa, ili da se taj novac iskoristi za posebne namjene, opet u okviru politike rehabilitacije i zapošljavanja invalida.</p>
<p>Jedan od prijedloga o kojima raspravlja radna skupina Ministarstva rada ide i za tim da se radionice oslobode poreza na darove i pomoć za posebne namjene (pokriće gubitka, financiranje određenog programa, kupnju opreme, poboljšanje uvjeta rada, stručna istraživanja i slično). Radionice bi, osim toga, po prijedlogu na temelju kojega se priprema zakon, bile oslobođene plaćanja carine na uvoz strojeva i opreme namijenjenih zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom. Time bi se, kako se predviđa, riješio današnji problem radionica na tržištu: one, naime, nisu oslobođene plaćanja carina, što povećava trošak krajnjega proizvoda, zbog čega postaju nekonkurentne.</p>
<p>Osim radionica, rehabilitacijom i zapošljavanjem invalida i dalje bi se bavile ustanove koje osniva resorno ministarstvo, Zavod za zapošljavanje ili služba mirovinskog osiguranja te radionice za radnu skrb, koje se osnivaju kao radno-terapeutski centri za provedbu medicinske rehabilitacije. Zadatak ustanova, među ostalim, bit će i da predlažu i organiziraju provedbu profesionalne rehabilitacije kod poslodavaca na otvorenom tržištu te da poučavaju i osposobljavaju instruktore i mentore za praktično osposobljavanje i pomoć osobama s invaliditetom u radu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sindikalni čelnici, osim Ribića, uglavnom zadovoljni Zakonom o radu</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Sindikalni čelnici uglavnom su zadovoljni izmjenama Zakona o radu, koje je u četvrtak usvojio Zastupnički dom Hrvatskog sabora, jer su zastupnici prihvatili veći dio sindikalnih zahtjeva.</p>
<p> Sindikalne središnjice, osim Matice hrvatskih sindikata javnih službi, smatraju da su usvojene izmjene pomak nabolje u zaštiti radnika i sindikalnih povjerenika. Matica pak ocjenjuje da je u Zakonu zadržan anakroni i rigidni sustav radnih odnosa. Nijedna nova odredba u Zakonu nije na štetu radnika, već samo na štetu nemoralnih poslodavaca koji zakidaju radnike i zapošljavaju ih »na crno«, izjavio je u petak Hini glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vitomir Begović.</p>
<p> Sindikati su zadovoljni što su u Zakon unesene odredbe o pravu na štrajk u slučaju neisplate plaća, te o skraćenju radnog vremena na 40 sati tjedno. Također pozitivno ocjenjuju zadržavanje apsolutne zabrane otkaza trudnicama i poboljšanje zaštite sindikalnih povjerenika.</p>
<p> Nezadovoljni su što se obveza imenovanja predstavnika radnika u nadzorne odbore odnosi samo na državna poduzeća, umjesto na sva trgovačka društva, te što je malim poslodavcima omogućeno da umjesto pet zaposle 10 radnika, čime je oslabljena zaštita radničkih prava. </p>
<p> Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst ocjenjuju da se provedenim izmjenama nije diralo u postojeći koncept radnih odnosa, što znači da se suštinski ne mijenja podređeni položaj radnika u odnosu na kapital.</p>
<p>Matica sindikata javnih službi predbacuje izmjenama Zakona da idu u sasvim suprotnom smjeru od nužne fleksibilnosti u radnim odnosima. »Usvojene izmjene neće nimalo pomoći smanjenju nezaposlenosti«, naglašava dopredsjednik Matice Vilim Ribić. On smatra da se radi o političko-propagadnim izmjenama zakona u režiji SDP-a i SSSH-a.</p>
<p> No, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava da Zakon o radu ne može rješavati pitanje nezaposlenosti. To se treba rješavati izmjenama Zakona o zapošljavanju i nekih drugih zakona, a posebno mjerama gospodarske politike, kaže Sever. Vitomir Begović drži da je i sadašnjim izmjenama Zakona omogućena veća fleksibilnost radnih odnosa. »Omogućeno je pojačano legalno zapošljavanje, skraćeno je radno vrijeme kao i vođenje sporova o materijalnim potraživanjima radnika, te uvedena institucija 'stalnog sezonca'«, rekao je Begović. Svi se sindikalni čelnici, međutim, slažu da će poboljšanje zaštite radnika ponajviše ovisiti o primjeni zakonskih odredbi u praksi, odnosno funkcioniranju pravne države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sindikati javnih službi: Vlada troma i neprilagodljiva poput dinosaura </p>
<p>Ribić organizirao dinosaurusijadu pred Banskim dvorima na obljetnicu prve sjednice ove Vlade: Bila je to godina propuštenih šansi i izgubljenih iluzija u kojoj je prevareno stotinjak tisuća javnih službenika </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Nakon prošlogodišnjeg plakata s likom Željke Antunović kao Indijanke, pred hrvatskom Vladom od petka »stanuju« i dinosauri: trome, inertne, nesnalažljive i neprilagodljive životinje. Naime, u petak je na Markovu trgu održana i - dinosaurusijada. Karakteristike dinosaurusa - tromost, inertnost i nesnalažljivost - čelnici Matice hrvatskih sindikata javnih službi iskoristili su u petak za metaforički prikaz godišnjih rezultata izvršne vlasti. </p>
<p>Dinosaurusijadu su organizirali pred Banskim dvorima točno godinu dana od prve godišnjice prve Vladine sjednice u ovom sazivu. Tik do ulaza u sjedište izvršne vlasti istaknuli su plakat na kojem dva divovska dinosaura gaze sve pred sobom. Pod njihovim nogama padaju znanstvenici i učitelji, gužvaju se knjige, pucaju stakla učiteljskih naočala... Dinosaur predvodnik predstavlja hrvatsku Vladu, a za njegov se rep uhvatio još jedan, prikazan kao slijepac koji se na nogama održava zahvaljujući repu onoga ispred sebe. Na njegovu su, pak tijelu, sindikalci ispisali ime najveće hrvatske sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. </p>
<p>»Te izumrle životinja najbolje simboliziraju tromu politiku Vlade, baš kao i rad njezina vjernog saveznika SSSH-a. Posljednjih godinu dana bavili su se stvarima prošlosti i izradom nekakve strategije, a svi znaju da se jedina strategija za 21. stoljeće može sažeti u tri riječi: znanje, znanje i znanje, kazao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi, Vilim Ribić. Godinu ove Vlade, on je nazvao godinom propuštenih šansi i izgubljenih iluzija, godinom u kojoj je prevareno stotinjak tisuća javnih službenika. Time je, prema njegovim riječima, razorena iluzija o moralnosti u politici, zbog koje je i došlo do promjene vlasti na siječanjskim izborima.</p>
<p>Sindikalci su nakon toga pobrojali, kako su rekli, »grijehe novih struktura«, te ih saželi u 21 točci. Na popisu čiji su sadržaj iščitavali svi sudionici prosvjeda, našle su se sindikalne zamjerke na račun Vladina izigravanje obveza iz kolektivnog ugovora, zaostajanja plaća u javnim službama za onima u gospodarstvu, a Vladu se na dinosaurusijadi kritiziralo i zbog kraha politike plaća, kao i zbog traženja odgovornih samo izvan Vlade. Gospodarsko-socijalno vijeće nazvali su propagandističkim poligonom za potporu Vladinim odlukama, a Vladi zamjerili što je štrajk nazivala ucjenom.</p>
<p>Nakon pobrojanih »minusa« uslijedilo je ocjenjivanje, baš kako to i priliči učiteljima i znanstvenicima. Vladi dajemo prolaznu ocjenu, kazali su prosvjednici, istaknuvši transparent s brojem dva. Kazali su kako se, međutim radi o prolaznoj ocjeni samo za vanjsku politiku, jer je na rješavanju unutarnjih problema, Vlada zapravo pala godinu. </p>
<p>Inače, simpatični transparent s likovima dvaju dinosaurusa koji su sindikalci željeli pokloniti Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, ipak nije završio u Muzeju u Demetrovoj ulici. Prosvjednike su na ulazu u Muzej dočekali portir i jedna djelatnica, koji baš i nisu imali previše smisla za šalu. »Tko vas je pustio da uđete, niste se najavili i nikakav posjet ne dolazi u obzir, glasila je poruka djelatnice Muzeja, zbog koje su dinosauri ipak završili u prostorijama Sindikata. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada ne odustaje od restriktivne politike plaća?</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca o trogodišnjoj politici plaća mogli bi konačno početi sredinom sljedećeg tjedna, najavljuje predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) i koordinator pregovora Vitomir Begović. Nakon nekoliko dana odgađanja, u petak je tripartitna stručna grupa raspravila o Vladinom prijedlogu sporazuma o politici plaća, u koji je Vlada u međuvremenu ugradila i dio brojnih sindikalnih primjedbi.</p>
<p>Vlada je, o čemu je Vjesnik već pisao, prošlog tjedna ponudila socijalnim partnerima sporazum o trogodišnjoj restriktivnoj politici plaća u državnim i javnim službama te javnim i državnim poduzećima. Prema njemu, plaće bi rasle samo dva do tri posto, odnosno manje od inflacije i troškova života. Sindikati su se usprotivili restrikciji, jer bi po Vladinom prijedlogu plaće do kraja 2003. godine realno pale na razinu plaća s kraja 1998. Zatražili su da se politikom plaća osigura da plaće realno ne padaju. </p>
<p> Begović neće govoriti o tome što je Vlada »popravila« u novom tekstu sporazuma, jer ne želi prekršiti dogovor socijalnih partnera da se ne iznose detalji s radnih sastanaka. Ipak kaže da je Vladin dorađeni prijedlog sporazuma poboljšan u odnosu na prvi, te obećava da će novinari službene izjave dobiti nakon prve runde pregovora, sredinom sljedećeg tjedna. </p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, Vlada ni u dorađenom tekstu sporazuma ne odustaje od restriktivne politike plaća, ali sada predlaže da dogovorenu politiku plaća u sljedeće tri godine slijedi i privatni sektor. O tekstu sporazuma očitovat će se početkom tjedna sindikati i poslodavci, a kako saznajemo, u srijedu se, prije početka prve runde pregovora s Vladom, sastaju čelnici svih pet sindikalnih središnjica kako bi dogovorili zajednički protuprijedlog i platformu za pregovore s Vladom. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HNS protiv ukidanja Županijskog doma, ali će se prikloniti </p>
<p>stavu šestorke</p>
<p>SPLIT, 9. veljače</p>
<p> - HNS se ne zalaže za ukidanje Županijskog doma, kazao je u petak splitskim novinarima dopredsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Miro Granić. Podjednak je broj razloga za njegovo ukidanje kao i protiv ukidanja, dodao je. Takav stav stranke može se protumačiti i HNS-ovom procjenom da bi na idućim izborima za taj dom ta stranka mogla dobiti čak desetak zastupnika.</p>
<p>»Mijenjanje Ustava nakon tri mjeseca neće pridonijeti pravnoj stabilnosti zemlje, niti Ustav treba mijenjati zbog dnevnopolitičke svrhe, kao u ovom slučaju. To bi ovu vlast kompromitiralo kao neozbiljnu i prevrtljivu«, zaključio je Granić. HNS drži i da bi se ukidanjem Županijskog doma uštedjelo samo 28 milijuna kuna - za plaće, dnevnice i putne troškove 65 zastupnika, što ovoj državi ne znači puno. Smatra i da Županijski dom nije potreban u dosadašnjem djelokrugu, no da bi se u iduće četiri godine trebala definirati njegova nadležnost. A njegova zasjedanja trebala bi se održavati barem 15 dana prije onih Zastupničkog doma, radi bolje pripreme materijala. </p>
<p>Čelnici HNS-a zalažu se i za ispunjavanje predizbornog obećanja o neposrednom izboru gradonačelnika i načelnika. Drže čudnim obrazloženje kako nije bilo vremena za promjene zakona, a da ga za promjene Ustava ima. Granić se pita i nije li neobično da se biraju županijske skupštine, ako se već Županijski dom ukida. »Ne možemo se oteti dojmu da bi nekima odgovaralo da izbora uopće više i ne bude. Vrijeme je uzalud potrošeno na probleme obavještajne zajednice, Haag i ustavne promjene, a vitalni problemi - nezaposlenost, gospodarstvo i zakon o lokalnoj samoupravi - još nisu došli na red«, istaknuo je Granić. </p>
<p>»Mi ćemo navjerojatnije glasati za ukidanje Županijskog doma jer nećemo biti razlogom raspada šestorke. I dalje ostajemo čvrsti kohezivni faktor u Vladi i šesteročlanoj koaliciji«, poručio je HNS-ov dopredsjednik. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Žaja: Mirovine ovaj mjesec neće kasniti</p>
<p>U 2001. moglo bi biti problema s isplatom plaća u socijalnoj skrbi, jer je za tu stavku u ovoj godini predviđeno deset posto manje novca nego lani, rečeno je na sastanku ministra Vidovića i njegovih pomoćnika s ravnateljima i predstojnicima centara za socijalnu skrb o prioritetima Ministarstva/ Planira se usklađivanje cijena u domovima, odnosno njihovo povećanje do stvarne cijene smještaja/ Mirovine nisu smjele i neće više kasniti</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - U skladu sa strategijom razvoja države, koju će Vlada, kako se predviđa, predstaviti u svibnju, za Ministarstvo rada i socijalne skrbi utvrđeno je nekoliko prioriteta, rečeno je u petak na sastanku ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića i njegovih pomoćnika s ravnateljima i predstojnicima svih centara za socijalnu skrb. Jedan je prioritet izrada nacionalnog programa zapošljavanja, naglasio je zamjenik ministra dr. Božo Žaja, zatim nacionalni program za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, provedba mirovinske reforme, izrada propisa koji će popraviti položaj invalida rada i drugih osoba s invaliditetom te decentralizacija i preustroj čitavog sustava socijalne skrbi. </p>
<p> Rasprave o prva dva prioriteta već su počele, istaknuo je Žaja, a posebno povjerenstvo Ministarstva radi i na novom zakonu o rehabilitaciji i zapošljavanju invalida. Kao još jednu od obveza Ministarstva, Žaja je naglasio i potrebu izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, kako bi se regulirala »siva ekonomija« u kojoj su akteri državljani BiH, Albanci, a sve češće i Kinezi. </p>
<p>»Revidirat će se i određena prava, jer treba vidjeti nismo li neke povlastice omogućili i onima kojima nisu potrebne«, istaknuo je zamjenik ministra, naglasivši kako se to odnosi i na rješenja o smještaju u domove umirovljenika. </p>
<p>Žaja je najavio i reformu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. »Mirovine, uvjeravamo vas, ovaj mjesec neće kasniti. Nisu trebale kasniti ni prošli mjesec«, rekao je, naglasivši kako će vrlo skoro početi rasprava i o tri prioriteta za HZMO: osiguranje redovite isplate mirovina i duga, te rješavanje problema vezanih uz izdavanje rješenja i isplatu dječjeg doplatka.</p>
<p>Pomoćnik ministra za financiranje Ratimir Santić kazao je kako bi u 2001. moglo biti problema s poštivanjem kolektivnog ugovora, odnosno s isplatom plaća u socijalnoj skrbi, jer je za tu stavku u ovoj godini predviđeno oko deset posto manje novca nego lani. Manje je novca i za tekuće održavanje, no dio toga manjka pokrit će jedinice lokalne uprave nakon decentralizacije sustava, koja će početi 1. srpnja. Jedina povećanja za socijalu bilježe se kod iznosa za naknade (za 16 posto, u što je uračunato i povećanje cenzusa sa 350 na 400 kuna), te za kapitalna ulaganja. Ta je stavka u odnosu na prošlu godinu uvećana čak za 300 posto, jer je u 2000. - gotovo i nije bilo. No, neće biti gradnje novih domova za smještaj starijih osoba, osim možda Zavoda za socijalnu zaštitu. Tim će se novcem rješavati prostorni problemi koje imaju centri za socijalnu skrb. </p>
<p>U okviru decentralizacije sustava, Ministarstvo rada mora još dovršiti kategorizaciju ustanova, kazao je Santrić, te ujednačiti broj i strukturu zaposlenih u njima, kako bi jedinice lokalne uprave imale »čistu situaciju po tom pitanju«. Planira se i usklađivanje cijena, odnosno njihovo povećanje do stvarne cijene smještaja u domu.</p>
<p>U planu je i informatizacija sustava kojom će se odteretiti socijalni radnici, kazao je Santić, najavivši neke novosti na »skrb-netu«, kojim bi se povezale ustanove. Ravnatelji centara upozorili su, međutim, kako oni u ovome trenutku nemaju mogućnosti ni da pogledaju internetske stranice Ministarstva, jer nemaju kompjutora.</p>
<p> Interes ravnatelja u najvećoj je mjeri bio usmjeren na decentralizaciju, o kojoj je govorio pomoćnik ministra dr. Nino Žganec. Najavio je da će od 1. srpnja centri prijeći u nadležnost županija, gradova ili općina (ovisno o dogovoru na razini svake županije), te da će oko 17,5 milijuna proračunskih kuna, umjesto na račun Ministarstva, biti usmjereno na lokalne adrese. Od toga datuma prestat će i mandati ravnateljima centara. Lokalna uprava morat će osnovati upravna vijeća, koja će potvrditi stare ili izabrati nove ravnatelje. Slična situacija bit će i u ustanovama za smještaj starijih od 1. siječnja iduće godine, no mandati njihovih upravnih vijeća i ravnatelja trebali bi trajati do »prirodnog« isteka. Financiranje tih ustanova prijeći će na lokalnu upravu, pri čemu će država intervenirati tamo gdje to bude potrebno i osigurati ujednačenost za ustanove na slabo razvijenim područjima.</p>
<p>Tijekom 2002. godine Ministarstvo će nastaviti rad na projektu reforme, u okviru čega će se provesti i pilot projekt potpune decentralizacije sustava u četiri hrvatske županije. </p>
<p> Jedan od problema u decentralizaciji mogla bi biti mogućnost da lokalna zajednica odluči kako na njenom području centar nije potreban, pogotovo ako za njegovo financiranje nema novca, upozorili su ravnatelji. Žganec je odgovorio da će država u tim situacijama pomoći da se financiranje ujednači. </p>
<p>Početku skupa nazočio je i ministar Davorko Vidović, koji je ravnateljima zahvalio na dosadašnjem trudu, te naglasio kako će se više pažnje posvećivati obrazovanju i podizanju stručnosti u socijalnom radu. Istaknuo je kako će uza sve te promjene biti potrebne i one u glavama ljudi, jer oni moraju shvatiti da su za svoju egzistenciju odgovorni sami.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Švicarci nude milijun maraka za najam, a inspekcija zatvara Brijune</p>
<p>Poslovni ljudi iz Davosa žele ove godine unajmiti vilu »Brijunku«, objekt na otočiću Galiji i tzv. Kaštela / Trenutno ni jedan od brijunskih hotela i rezidencijalnih vila nema uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, pa ni septičke jame, već se sve otpadne vode izlijevaju u more / Hoće li se brijunskom turizmu staviti ključ u bravu ili će inspekcija zažmiriti pred zabrinjavajućim stanjem / Već ovoga vikenda na Brijune stižu bogati europski poduzetnici, spremni u njih ulagati</p>
<p>BRIJUNI, 9. veljače</p>
<p> - U trenutku kada je ministar Ivan Jakovčić izvijestio Upravno vijeće Nacionalnog parka Brijuni da su švicarski poslovni ljudi iz Davosa predsjedniku Stjepanu Mesiću dostavili pismenu ponudu da ove godine za milijun maraka unajme vile »Brijunka«, objekt na otočiću Galiji i tzv. Kaštela, stigla je obavijest da je inspekcija Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja zabranila Upravi Nacionalnog ispuštanje otpadnih voda u akvatorij kao uvjet svakoj daljnjoj turističko-ugostiteljskoj aktivnosti! Pojednostavljeno rečeno, inspekcija će prisiliti Nacionalni park da izgradi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda kao uvjet svakoj daljnjoj aktivnosti, a trenutno ni jedan od brijunskih hotela i rezidencijalnih vila nema takve uređaje, pa ni septičke jame, već se sve otpadne vode izlijevaju u more!</p>
<p>Što će se dogoditi uoči predstojeće turističke sezone: hoće li se brijunskim turističkim kapacitetima staviti ključ u bravu ili će inspekcija zažmiriti pred tim zabrinjavajućim stanjem, teško je reći, ali već ovoga vikenda na Brijune stižu bogati europski poduzetnici, spremni u njih ulagati primjereno mogućnostima koje će dopustiti novi prostorni plan, predstavljen u petak poslijepodne Upravnome vijeću Javne ustanove NP-a Brijuni, koji uskoro ide i Hrvatskom saboru.</p>
<p>Dvojbe pred kojima se nalazi najatraktivniji hrvatski nacionalni park nisu male, a Upravno vijeće praktički nema nikakvih ovlasti za ključne poteze, jer su oni u Vladinoj nadležnosti. Činjenica je da će Brijuni uskoro dobiti prostorni plan, koji ih širom otvara, za razliku od dosadašnjih, pa će čak i rezidencijalna zona, namijenjena dosadašnjim predsjednicima, postati turističkom sa željom da u njoj borave najpoznatiji ljudi svijeta, uključivši i državnike. Ivan Jakovčić je pritom upozorio da mnogo ljudi ima mnogo novca, pa i u Hrvatskoj, te da treba osigurati da na Brijune dođu poznati i bogati ljudi.</p>
<p>U ime Zavoda za prostorno planiranje, novodovršeni prostorni plan Brijuna predstavio je Matija Salaj, istakavši da je njegova kvaliteta prvenstveno u tome što je išao za usklađenjem zaštitne funkcije i razvoja svih vidova turizma, pri čemu na otoku ne može biti više od 400 soba ili apartmana. Založio se i za redukciju izletničkog turizma, posebice ljeti kada je dnevno bilo predviđeno i do 2.000 posjetitelja. Isto tako, vojska sasvim napušta brijunsko otočje, pa se novoj turističkoj ponudi otvaraju sve zone, posebice na Malom Brijunu. Za potrebe okolnih žitelja, prvenstveno Puljana, predviđeni su kao rekreacijske zone otočići Jerolim i Kozada, a dio turističkih kapaciteta u funkciji brijunskog otočja, posebice prihvat velikih brodova i jahti, smjestio bi se u priobalnom pojasu.</p>
<p>Salaj je također istakao da se županijskim prostornim planom mora zaštititi cijela priobalna brijunska zona, koja je već dijelom privatizirana ili ustupljena u rasponu od hidrobaze do Barbarige. Upravno vijeće osnovalo je radnu skupinu za pregovore sa stranim partnerima, a u njoj su Ivan Jakovčić, Ronald Žuvanić, zamjenik ministra zaštite okoliša, te Branko Curić, predsjednik Upravnoga vijeća i Turističke zajednice Istarske županije.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U kninskoj pučkoj kuhinji 300 toplih obroka, a prijavilo se 1.000 ljudi</p>
<p>KNIN, 9. veljače</p>
<p> - Knin je zadesila teška humanitarna nevolja, tvrdi fra Petar Klarić, gvardijan kninskog Samostana svetog Ante, pokušavajući žiteljima kninskog kraja osigurati barem minimalne uvjete za preživljavanje. Danas na području grada Knina živi više od 20.000 stanovnika, a zaposleno ih je samo oko 2.500 i to uglavnom u državnim ustanovama te javnim poduzećima. I ono malo radnika, zaposlenih u TVIK-u, Dinarki i Agropreradi, ne prima plaću ili je prima u minimalnom iznosu i sa zakašnjenjem.</p>
<p>Nakon što je fra Petar Klarić progovorio o toj temi u Glasu Koncila, javljaju mu se brojni donatori i nude pomoć Caritasu. A prema riječima fra Klarića, na popisu pomoći kninskog Caritasa, koji je službeno otvorio vrata u studenome prošle godine, već je 1.050 obitelji. Ako se zna da su kninske obitelji iznimno brojne i da imaju dosta male djece, onda je lako izračunati da Caritasovu pomoć traži više od 5.000 stanovnika. Za desetak dana u Kninu će se otvoriti i pučka kuhinja u kojoj će se dnevno pripremati 300 obroka, a broj prijavljenih za jedan besplatni topli obrok već premašuje 1.000. Fra Klarić ističe da se brojke odnose samo na grad Knin, a u okolici ima još dosta mjesta u kojima živi gladno stanovništvo i svima se želi pomoći.</p>
<p>»Ovim ljudima ponajprije treba posla, a njega nema. Država bi trebala poreznim olakšicama pomoći poduzećima i zainteresiranima za otvaranje obrta. Knin je danas najmlađi grad u Europi. U gradu su dva dječja vrtića i dvije osnovne škole te jedna srednja škola. Prema crkvenim podacima, lani je u Kninu kršteno 131 dijete, 221 je primilo sakrament pričesti, a bilo je i 210 krizmanika. U istoj godini umrla je 21 osoba. Od Oluje do danas, u Kninu se rodilo 822 djece. Ti podaci govore sve«, kaže fra Petar Klarić, od kojega doznajemo i da je na kninskom području 14 obitelji koje imaju više od šestero djece. Primjerice, Nedjeljko Vrkić ima 10 djece, Franjo Kustura devetero... »Treba tu djecu nahraniti, ali kako«, pita se fra Petar Klarić, navodeći da većina stanovništva živi upravo od Caritasa i socijalne pomoći.</p>
<p>U Kninu djeluje tridesetak međunarodnih humanitarnih i nevladinih organizacija, a nijedna od njih nije stupila u kontakt s Caritasom i ponudila pomoć, rekao je fra Klarić i dodao da se posljednjih dana Caritasu javljaju brojne osobe i nude pomoć. Najviše se javljaju oni kojima je i samima teško, ali žele pomoći, svjesni teškoća u tome gradu.</p>
<p>Na kninskom području živi desetak tisuća Hrvata doseljenih iz BiH, a oko 7.000 ih još nema zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić, Račan i Tomčić: Mirni prosvjedi da, nasilje ne!</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Suočeni smo s pokušajima evidentnog pritiska, pa i nasilja, da se mijenja jedna legitimna odluka suda. Istaknuo je to u petak navečer premijer Ivica Račan govoreći o zajedničkom stajalištu postignutom na sastanku kojega iamo s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. »Ova demokratska vlast će štititi i braniti Hrvatsku kao pravnu državu«, dodao je Račan, naglasivši da »ova vlast odbija da itko politički dirigira sudovima ili da mi, kako nam se ispostavlja nalog, to radimo«.</p>
<p> »Odbijamo političke pritiske i nasilje prema pravosuđu jer je hrvatska pravna država i to ova demokratski izabrana vlast želi dokazati«, kazao je. »Ova vlast će štititi i braniti pravo građana na slobodno izražavanje mišljenja, na mitinge, na mirne prosvjede čak i onda kad se na tim prosvjedima ovoj vlasti podmeće i kad je se vrijeđa«, rekao je Račan u ime trojice predsjednika, poručivši da će braniti i štititi funkcioniranje države i sigurnost građana Hrvatske. Dodao je da je »dužnost je ove vlasti da osigura prohodnost puteva«. »Dakle«, zaključio je, »mirni prosvjedi da, prijetnje i nasilje - ne«. </p>
<p>Trojica predsjednika su pozvala sve građane, institucije vlasti i demokratske snage u zemlji da pokažu i dokažu da je Hrvatska pravna država te da zna štititi svoje nacionalne interese a ne štetiti sebi, što može biti, prema premijerovim riječima, u korist onih koji nam nisu skloni.</p>
<p> Na upit koje će mjere poduzeti da se putevi deblokiraju, te što su trojica predsjednika htjela poručiti tim sastankom, Račan je odgovorio da su htjeli poručiti kako vjeruju u zrelost najvećeg broja hrvatskih građana. »Tek nakon toga ćemo razmišljati o aktima za osiguranje funkcioniranje države, sigurnost građana i prohodnost puteva«, kazao je hrvatski premijer. </p>
<p> Upitan ima li novih informacija o tome gdje je general Mirko Norac, Račan je kratko odgovorio da nema. (I. B., I. M)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Račan: Vlada ne zna gdje je general, a u Haagu nema optužbe protiv njega </p>
<p>Granić: Veliku štetu čine oni koji Norca sprečavaju da se odazove sudskom pozivu/ Ivanišević: Vlada nije i neće utjecati na procese u pravosudnim tijelima, za razliku od bivše vlasti koja je to po svemu sudeći činila </p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Hrvatska Vlada ne zna gdje je Mirko Norac, a duboko vjerujem da neki od onih koji ne biraju sredstva, znaju gdje je i manipuliraju njime na njegovu štetu. Nema nikakve optužbe iz Haaga protiv Norca, i takvo nešto nismo nigdje pročitali niti vidjeli. Tvrdnje da takva optužba postoji pokušaji su da se stvori kaos u zemlji i zavedu ljudi kako bi se srušila demokratska vlast. Istaknuo je to premijer Ivica Račan obraćajući se Zastupničkom domu u petak kako bi zastupnicima iznio najnovije informacije i smirio atmosferu oko slučaja generala Norca.</p>
<p> Račan je upozorio da se želi onemogućiti samostalnost pravosuđa napadom na pravni i demokratski poredak, te kako ima nekih koji misle da je ovo trenutak da se demokratski izabrana vlast svrgne.</p>
<p>»Ovih dana čitamo da Vlada laže, da premijer laže, da je ovo završno ubijanje hrvatske države, da je Vlada zakoračila u veleizdaju. Takve riječi potpisao je Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata, a nama je jasno da imaju potporu u dijelu politike«, kazao je. Premijer je istaknuo da se Vlada ni u kojem slučaju ne želi miješati u rad pravosuđa, te ocijenio da neki guraju Hrvatsku u razdor, novu izolaciju i sukob s međunarodnom zajednicom. Konstatirao je da su Sabor, sudbena vlast i mediji odgovorni za sprečavanje rušenja Hrvatske te kako vjeruje da će toliko nacionalne i demokratske svijesti biti na svim stranama. Dodao je kako je Vlada uvjerena da ovakva ponašanja ne mogu ugroziti Hrvatsku kao pravnu i demokratsku državu jer su snage koje je brane dovoljno snažne. Prema njegovim riječima, žestoki napadi na legitimnu vlast produkt su onih koji se ne mire da su izgubili izbore i misle da se aktualna vlasti na taj način može srušiti.</p>
<p>»Za nas je Domovinski rat izuzetna vrijednost koju valja zajednički braniti. U takvoj državi nitko, pa ni Norac, ne smije odgovarati za ono što je učinjeno dobro, ali ako postoje sumnje, treba se obraniti pred sudom«, naglasio je Račan.</p>
<p>Zamjenik premijera Goran Granić govorio je o teškim, dugim i emotivnim razgovorima s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Kao rezultate tih razgovora naveo je da je Haaški sud zainteresiran samo za procesuiranje konkretnih ratnih zločina, da je povukao zahtjev za generala Petra Stipetića, a povući će i sve zahtjeve neprihvatljive za Hrvatsku u vezi s traženjem nekih dokumenata, razjasnio je Granić.</p>
<p> Kazao je da se ni jedan dokument neće dati bez jasnog obrazloženja. Utvrđena je jasna procedura za svjedočenje ljudi koji su obvezni čuvati državnu ili vojnu tajnu, odnosno oni mogu dati iskaz samo uz prisutnost predstavnika hrvatske države. </p>
<p>Posebno je naglasio da u protekloj godini nije došao ni jedan zahtjev iz Haaga koji bi se odnosio na gospićki slučaj, kao i to da ni jedan dokument ne pokazuje da se sumnjiči Norca. </p>
<p>Dodao je kako ne može nagađati hoće li za tri ili pet mjeseci Haag biti zainteresiran za Norca, ali hrvatska Vlada nije dobila zahtjev koji bi upućivao da se u Haagu zanimaju za njega.</p>
<p> Naglasio je da se cijela situacija oko Norca želi ispolitizirati, te da veliku štetu čine oni koji ga sprečavaju da se odazove sudskom pozivu. Zaključio je da će za Hrvatsku biti teže ako se jednog dana utvrdi da iza svega stoji organizirani kriminal.</p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević rekao je da Vlada dosad nije, niti će ubuduće utjecati na procese u pravosudnim tijelima, za razliku od bivše vlasti koja je to po svemu sudeći činila. </p>
<p>Nakon izlaganja predsjednika i članova Vlade, Ivo Sanader (HDZ) inzistirao je da se otvori rasprava jer su, kako je rekao, »premijer i ministri iznijeli niz neizravnih optužbi na račun HDZ-a«. Uslijedila je stanka u kojoj su se stranački klubovi trebali dogovoriti o tome hoće li se raspravljati o izlaganjima. </p>
<p>Inače, u prethodnoj stanci klubovi šestorke i nacionalnih manjina prihvatili su zaključke kojima traže izvješće Vlade o organizatorima aktivnosti usmjerenih na rušenje ustavnog poretka te legalno i legitimno izabrane vlasti. Ti organizatori, ističe se, ne prezaju od toga da dovedu u pitanje samu opstojnost hrvatske države čime priznaju da su spremni i na državni udar. Od Vlade se traži da u okviru Ustava i zakona predloži mjere za očuvanje ustavnog poretka, te osigura mir i sigurnost.</p>
<p>Nakon popodnevne stanke, Luka Trconić (HSS) u ime šestorke obrazložio je zašto je koalicija odbila HDZ-ov prijedlog da se raspravlja o izlaganjima Račana i njegovih suradnika. Prema njegovim riječima, otvaranje takve rasprave ne bi donijelo ništa novoga, posebno stoga što je prije nekoliko mjeseci u Saboru, prilikom donošenja Deklaracije o Domovinskom ratu, održana rasprava o samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, o odnosu prema Haagu i o Domovinskom ratu. »U toj smo Deklaraciji obvezali naše pravosuđe da samo procesuira sve slučajeve ratnih zločina ne čekajući Haag«, kazao je, dodavši i da su zastupnici HDZ-a dali svoj doprinos toj raspravi. »Upravo stoga otvaranje rasprave moglo bi dovesti do političke polarizacije, što treba izbjeći«, rekao je.</p>
<p> Tražimo raspravu, naglasio je Sanader jer je slučaj Norac tema par exellence danas u Hrvatskoj i jer je pola Hrvatske na nogama. »Možete zatvarati oči pred tom činjenicom, ali to ništa ne mijenja na stvari«, istaknuo je ocijenivši da su Račan i njegovi suradnici grubo optužili suprotni politički tabor. Upitao je hoće li se u Hrvatskoj opet uvesti verbalni <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT>, te zašto netko ne bi imao pravo reći premijeru da laže ako to misli. Potvrdivši da prosvjednici u dijelu Hrvatske imaju potporu HDZ-a, Sanader je rekao da prosvjedi svjedoče o tome da je hrvatska javnost osjetljivija od vlasti kad su u pitanju nacionalni interesi. Upitao je Granića na osnovi čega je imputirao da se iza činjenice da se general Norac nije predao, krije organizirani kriminal. Istaknuvši da je Račan optužio opoziciju i prosvjednike da žele rušiti ustavni poredak, ustvrdio je da to nije točno. »Ako ne prihvatite naš prijedlog potvrdit ćete da vam nije do istine, a tada naš dijalog više neće biti moguć«, zaključio je Sanader. </p>
<p>U glasovanju o prijedlogu šestorke da se ne raspravlja o zahtjevu HDZ-a, 73 zastupnika bila su za, 35 njih podržalo je HDZ, a dva su bila suzdržana. Tomčić je predložio da se dnevni red sjednice Zastupničkog doma nadopuni - ali po normalnom a ne hitnom postupku - raspravom o »slučaju Norac«.</p>
<p>Zastupnički dom prekinuo je sjednicu nakon što je odlučio da će se u srijedu raspravljati o zaključcima klubova šestorke, PGS-a, SBSH-a i nacionalnih manjina. </p>
<p>Ivka Bačić, Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sanader: Zaključci su mrak</p>
<p>Za vrijeme stanke koju je zatražio HDZ Ivo Sanader komentirao je zaključke klubova šestorke. Zaključci su mrak, rekao je Sanader, i njihov vokabular me podsjeća na 1971. »Ovdje se govori o rušenju ustavno-pravnog poretka na jedan krajnje nedemokratski način i krajnje netočno se kvalificira demokratski institut prosvjeda«, istaknuo je on. »Kad su stranke današnje vladajuće koalicije«, naglasio je Sanader, »vodile prosvjede, primjerice seljaka i sindikata, onda je to bilo u redu. Danas ako netko na taj način izražava negodovanje s politikom Vlade, onda je to rušenje ustavno-pravnog poretka. To je nešto što moramo osuditi jer se na temelju ovakvih papira, kao što su ovi današnji zaključci, punila Gradiška 1971. godine«. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Šire se prosvjedi protiv uhićenja generala Norca</p>
<p>Knin: Hrvatski narod je 3. siječnja pogodio u ništa i ima nula punata. Sad je otpočela druga utrka, a bit će i treće/ Djelomično blokirana Jadranska turistička cesta u dolini Neretve/ Blokirana i prometnica Benkovac - Zagreb/ HDZ razmišlja o prijevremenim izborima</p>
<p>ZAGREB, KNIN, BENKOVAC, OPUZEN DUBROVNIK,GOSPIĆ, OSIJEK 9. veljače</p>
<p> - Članovi Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata »Od Prevlake do Stona« u petak su na konferenciji za novinare pozvali sve Dubrovčane da im se u subotu u 16.30 sati na groblju Boninovu pridruže u molitvi za domovinu ispred središnjega križa. Također su najavili da će sudjelovati na prosvjednom skupu u Splitu. </p>
<p> U znak potpore generalu Mirku Norcu, u petak u podne više stotina građana Benkovca blokiralo je prometnicu prema Zagrebu automobilima i kamionima. Transparentima, zastavama i pjesmama pružali su potporu generalu Norcu i najavili da će blokada trajati do daljnjega. Predsjedništvo HDZ-a zaključilo je da je stanje u Hrvatskoj neizdrživo do te mjere da nameće opravdano razmišljanje o potrebi prijevremenih izbora za Zastupnički dom Hrvatskog sabora. U priopćenju Predsjedništva te stranke navodi se da su »masovni prosvjedi udruga proizišlih iz Domovinskoga rata sukladni pretežitoj volji hrvatske javnosti, koja pokušaj uhićenja generala Mirka Norca i najave novih uhićenja drži napadom aktualne vlasti na Domovinski rat i njegove junake koji su obranili Hrvatsku od srpske agresije«. HDZ daje punu potporu tim prosvjedima i želi biti njihovim čvrstim osloncem, a svoje članove poziva da se dostojanstveno uključe u prosvjede i budu nositelji političke volje hrvatske javnosti.</p>
<p>Potporu generalu Norcu dalo je u petak više od tisuću Kninjana okupljenih na Trgu Oluje. U ime Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata okupljenim Kninjanima obratili su se Petar Kačunko, dopredsjednik Stožera, Vladimir Lasić uime Udruge obitelji poginulih, te Marko Đapić, predsjednik kninskog HSP-a. </p>
<p>Kačunko se obratio generalu Norcu: »Vojvodo, hrvatski narod je 3. siječnja prošle godine pogodio u ništa i sada ima nula punata. Sada je otpočela druga trka, a bit će i treće«. Može Stipe Mesić smijeniti hrvatske generale, ali mora znati da svaki hrvatski čovjek misli kao i oni, na kraju je poručio Kačunko. Pozvao je Kninjane da se u nedjelju okupe na velikom prosvjednom skupu u Splitu na kojem će biti i umirovljeni hrvatski generali. </p>
<p> Ličko-senjski stožer za obranu digniteta Domovinskog rata uputio je u petak Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev da se čelnik gospićke obrane Milan Čanić, koji je pritvoren u Rijeci, brani sa slobode. Stožer ističe da će, ako se zahtjevu ne udovolji do 12. veljače, radi zaštite časti i dostojanstva organizirati prosvjede koristeći se svim oblicima građanskog neposluha.</p>
<p> Inicijativni odbor »Svi smo mi Mirko Norac«, sastavljen od 31 udruge Osječko-baranjske županije koje su proizašle iz Domovinskog rata, u petak je organizirao automobilsku povorku kao potporu umirovljenom generalu. Uz zvuke sirena, povorka je poslijepodne kružila Osijekom noseći poruke: »Nećemo dozvoliti progon istinskih heroja i graditelja hrvatske države«. Predstavnici Odbora na konferenciji za novinare najavili su za nedjelju u podne prosvjedni skup na osječkom Trgu Ante Starčevića. Ujedno, kazali su da su ogorčeni izjavama premijera Račana da branitelji prosvjedima u znak podrške generalu Norcu »ruše hrvatsku državu«. </p>
<p> U petak je oko 1500 prosvjednika djelomično blokiralo Jadransku turističku cestu u dolini Neretve. Na skupu u središtu Opuzena okupljenima su se u ime dragovoljaca Domovinskog rata s porukom - »Napad na Norca - napad na Hrvatsku!«, obratio Božo Šare i vijećnik Nezavisne liste Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije Andrija Popović. Prosvjednici su se, noseći državne zastave i slike generala Norca, uputili prema glavnoj prometnici koja spaja hrvatski jug s ostatkom države i BiH. No promet je u oba smjera ipak nastavljen jer su prosvjednici propuštali vozila.</p>
<p> Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije podržava zahtjev zastupnika HDZ-a da se saborski zastupnici kao i sva javnost, istinski i iscrpno izvijeste o optužnicama koje čekaju hrvatske generale iz Domovinskog rata. »Sabor nikad nije izviješćen o razgovorima koje je predsjednik Vlade Ivica Račan vodio s haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Iz te se činjenice može nazrijeti sumnja u sigurnost svih sudionika Domovinskog rata.«, stoji u priopćenju koje je u ime Županijskog odbora potpisao Mato Mustapić. </p>
<p> Hrvatsko društvo političkih zatvorenika »zgranuto je najnovijim izrazima podaničkog duha koji dolaze iz izvršne i iz dijelova sudbene vlasti«, navodi se u priopćenju. Društvo zahtijeva od Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Republike da se ponašaju kao najviša tijela jedne suverene države. Ako to nisu u stanju, kako se navodi u priopćenju HDPZ-a, znači da je vrijeme za izbore na kojima će hrvatski narod odlučiti hoće li protektorat ili slobodu. </p>
<p>U Puli je osnovan Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata Istarske županije, Na konferenciji za novinare rečeno je da će Stožer dežurati 24 sata, tijekom kojih će redovito komunicirati i koordinirati sa stožerima u Zagrebu, Splitu i Sinju. Istaknuto je da Stožer u Istri ne želi rušiti legitimno izabranu vlast u državi, već pridonijeti tomu da ona sama ode s vlasti.</p>
<p> U ime Hrvatskoga pravnog odbora, dr. Zvonimir Šeparović u petak je na konferenciji za novinare uputio niz žestokih poruka vlasti zbog slučaja generala Mirka Norca. Šeparović pita Vladu zašto želi pritvoriti Norca: »Ako danas uzmu Norca, sutra će nam uzeti cijelu Hrvatsku. Hrvati su razočarani zbog izdaje vlasti, no nećemo se predati«. Pritom je zatražio »potpuni embargo na odnose s Haaškim sudom«.</p>
<p>Ivan Gabelica, predsjednik HČSP-a, istaknuo je da je sudbena vlast potpuno degradirana: »Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast kaže da će se postupak protiv Norca voditi u Rijeci, ali i pred Haaškim sudom. Otkud mu pravo da se na tako grub način miješa u sudstvo, jer samo sud može odlučiti hoće li se nekog izručiti u Haag«. Predstavnik splitskog Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Miro Matošić ustvrdio je da je »vlast zakoračila u veleizdaju«, a na pokušaju uhićenja hrvatskih generala »past će ili marionetska vlast ili država Hrvatska«. Od čelnika HSLS-a Dražena Budišu zatražio je da »izabere stranu, jer se ne može biti drveno željezo«.</p>
<p> DC je duboko zabrinut podjelama na hrvatskoj političkoj sceni i u društvu nastalima zbog događaja oko generala Mirka Norca. Nakon istupa vodećih ljudi hrvatske Vlade u Saboru, te podjele su se dodatno produbile umjesto da se smire, rekao je predsjednik te stranke dr. Mate Granić. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U Rijeci zapriječili promet vičući: »Ne damo Norca!«</p>
<p>Neki nagađaju da je general prespavao u jednom opatijskom hotelu, po drugima je u Kraljevici, za treće na Kosovu, a za četvrte na Kupresu</p>
<p>RIJEKA, 9. veljače</p>
<p> - U petak u 11 sati, kako je bilo najavljeno, prosvjedujući zbog hajke na umirovljenog generala Mirka Norca tristotinjak članova udruga proizašlih iz Domovinskog rata u Primorsko-goranskoj županiji zapriječilo je Ulicu žrtava fašizma ispred zgrade Županijskog suda. Prosvjednici su pjevali rodoljubne pjesme i izvikivali: »Ne damo Norca! Mi smo Norac!«, a potom su krenuli pored zgrade Zapovjedništva V. zbornog područja na Korzo, gdje su ispred prozora riječkog gradonačelnika mr. Vojka Obersnela uzvikivali: »Mi smo Norac!«. Produžili su Fiumarom prema Sušaku gdje su na Šetalištu Andrije Kačića Miošića u podne okončali prosvjed, prethodno nakratko zapriječivši cestovni promet preko mosta na Riječini. Prosvjed je protekao bez incidenta. Prosvjednici su nosili transparente: »Mi tvrdimo da Hrvatska vojska nije počinila zločin. A vi? Prekinite dilanje dokumenata u Den Haag; Izdajice! Nikada niste bili uz nas; Ne damo hrvatske generale u Den Haag...«.</p>
<p>Predsjednik Kriznog stožera osam županijskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije Branko Bašić rekao je da prosvjeduju protiv politike sadašnje vlasti i progona hrvatskih branitelja i generala pobjedničke vojske. »To je ujedno poziv svim Hrvatima i Hrvaticama da se napokon odluče hoće li stati uz hrvatske branitelje i generale koji su ostvarili današnju državu ili će stati na stranu 'marionetske vlasti' koja svojim zakonima i hapšenjima ruši temelje hrvatske države«, mišljenja je Bašić. Najavio je da za osam dana u Rijeci namjeravaju organizirati prosvjedni skup na koji će pozvati i 11 umirovljenih generala. U pismenom priopćenju u povodu »hajke na generala Norca« prosvjednici navode kako ne prosvjeduju protiv istražnih sudaca, koji samo rade svoj posao, kao ni protiv policije jer i ona samo radi svoj posao, ali im je žao što su ti državni organi sada prisiljeni, »mimo svoje volje i savjesti, proganjati svog kolegu s kojim su dijelili dobro i zlo braneći Hrvatsku od srpskog agresora«.</p>
<p> Prosvjednici traže da Sabor hitno proglasi moratorij na progon hrvatskih branitelja do donošenja zakona po kojem će se prava hrvatskih domoljuba makar izjednačiti s pravima agresora u Hrvatskoj, te da se konačno organiziraju izbori na kojima će građani ljude birati neposredno, a ne preko nekih stranačkih lista na kojima »šerifi« određuju redoslijed kandidata »pa u Hrvatski sabor ulaze oni koji s lakoćom donose zakon o aboliciji agresorskih zločinaca«. </p>
<p>U Rijeci neki još vjeruju da je general Norac negdje na kvarnerskom području i da će se pojaviti pred istražnom sutkinjom Županijskog suda u Rijeci Sajonarom Čulina, koja je u četvrtak popodne objavila da je za njim izdana tjeralica. U petak ujutro Rijekom se pronio glas da je umirovljeni general noć prespavao u jednom privatnom opatijskom hotelu. Činjenica je da su tog jutra u kavanama nekih opatijskih hotela zamijećeni policajci u civilu. Riječki novinari primili su tijekom dana razne dojave o tome gdje je »sigurno« Norac. Prema jednima, sklonio se u Kraljevicu (Jadranovo), prema drugima već je na Kosovu, a prema trećima na Kupresu...</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Dok Škarić podupire prosvjed u Splitu, njegova stranka HSLS ne </p>
<p>SPLIT, 9. veljače</p>
<p> - Splitski gradonačelnik i saborski zastupnik HSLS-a Ivan Škarić potvrdio je novinarima u petak da će sudjelovati na nedjeljnom prosvjedu na splitskoj rivi, koji se organizira u znak potpore Mirku Norcu. »Bilo bi žalosno da se prosvjed zabrani jer Vlada mora čuti poruke naroda. Duboko vjerujem da će skup završiti bez izgreda«, izjavio je Škarić. Smatra da održavanje prosvjeda ukazuje na opasnost da se kriminalizira Domovinski rat. Istaknuo je da mu je kao gradonačelniku dužnost doći na prosvjed kako bi pridonio normalizaciji situacije. »No, poručujem svima da moramo biti pažljiviji prema hrvatskim braniteljima. Ne znam gdje je Norac, ali ovo je poprimilo razmjere hajke, kao da gonimo lisicu.« Ocijenio je greškom to što političke strukture nisu prije razgovarale s Norcem. Govoreći o sastanku Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata s HSLS-om, HDZ-om, HSS-om, HSP-om i HČSP-om kojem se nisu odazvali SDP, LS i HNS, Škarić je kazao da bi sve stranke trebale prihvatiti poziv Stožera. Dodao je da ne prihvaća Stožerovu ocjenu o »veleizdajničkoj Vladi«, ali istina je da je Vlada »počinila mnogo grešaka« baveći se političkim slučajevima umjesto gospodarskim problemima. Neočekivano je istupio član Izvršnog odbora HSLS-a Ivica Boljat rekavši da splitski HSLS nije suorganizator prosvjeda na rivi. Nakon Škarićeva odlaska, na konferenciju je došao predsjednik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić, objasnivši da je tajnik Ante Nakić na sastanku sa Stožerom bio privatno, a ne kao predstavnik HSLS-a. Na upit znači li to da HSLS ne podupire prosvjed, Buličić je odgovorio: »Stranke ne bi trebale sudjelovati na prosvjednom skupu, a HSLS neće biti suorganizator prosvjeda na splitskoj rivi«.</p>
<p>»Prosvjedi neće koristiti ni Norcu ni hrvatskom pravosuđu«, upozorio je dopredsjednik HNS-a Miro Granić. »Pustimo legalne organe da rade svoj posao i ne dopustimo stranim sudovima da odlučuju o našim ljudima. Nismo za polulegalnu državu, za jednake i jednakije, i mislimo da su se i dragovoljci Domovinskog rata borili protiv toga«, naglasio je. HNS-ov potpredsjednik smatra da je »čudno što ih na prosvjed pozivaju i oni koji su Hrvate iz BiH u splitskoj zračnoj luci spektakularno otpratili u Haag«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Galić smijenio Merlića zbog priloga o Ortynskom</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - Direktor Hrvatske radio-televizije Mirko Galić smijenio je u petak popodne Dubravka Merlića s mjesta urednika Informativnog programa HRT-a i voditelja središnjeg Dnevnika. Odlučeno je to nakon dramatičnih sastančenja na izvanrednom kolegiju urednika informativnog programa što ga je sazvao Galić. Istodobno je protiv Merlića i urednice Informativno-dokumentarnog programa Mirjane Rakić Galić pokrenuo stegovni postupak radi utvrđivanja odgovornosti u vezi s prilogom Dnevnika HTV-a o optužbama protiv novoimenovanog glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. Potvrdio je to u petak navečer Vjesniku glasnogovornik HRT-a Krešimir Macan. Kako neslužbeno doznajemo, suspendiran je i urednik unutarnje politike Darko Horvatić, a do daljnjega će Informativni program voditi Branimir Dopuđa. Prilog o »slučaju Ortynski«, koji je pripremila Mirjana Hrga, trebao je, navodno, biti emitiran u četvrtak, a emitiran je u petak nakon što mu je dodana izjava samog Ortynskog, koji opovrgava tvrdnje, koje iznosi dr. Zoran Božić, o batinanju studenata 1971 godine. Od Mirka Galića u petak navečer nije se mogla dobiti izjava o okolnostima te iznenadne smjene.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Financijska reforma mogla bi dodatno zaljuljati cijeli sustav školstva</p>
<p>Ako nije osiguran novac i ako se ne znaju financijske obveze budućih osnivača škola (županije i općine), rizično bi bilo ići u decentralizaciju financiranja, upozorio Damir Kajin u raspravi o izmjenama Zakona o osnovnom školstvu/ HSS: Treba hitno donijeti pedagoški standard bez bez kojeg bi nastava u pojedinim sredinama bila bitno ugrožen/ Čehok predlaže ispit za ravnatelje škola/ DC traži da ravnatelje kao i dosad imenuje ministar, a ne školski odbor</p>
<p>ZAGREB, 9. veljače</p>
<p> - U sjeni »slučaja Norac«, koji je i u petak dominirao u Saboru, Zastupnički je dom otpočeo raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu. Zamjenik ministra prosvjete i sporta Ivan Vavra uvodno je ukratko obrazložio glavne intencije promjene ovog zakona koje se odnose na 420.000 učenika i oko 40.000 zaposlenih. Decentralizacija, demokratizacija i pluralizacija osnovnog školstva prijeke su potrebe, a ovim izmjenama to se postupno omogućava, naglasio je Vavra, dodajući da je prijelomna decentralizacija financiranja, kojom se predlaže da ubuduće 80 posto novca za osnovno školstvo dolazi iz državnog proračuna.</p>
<p>Ostatak bi prešao na lokalnu samoupravu koja bi, primjerice, brinula o materijalnim troškovima, o prijevozu učenika i zaposlenih, te o dijelu kapitalne izgradnje. Da bi to bilo moguće, rekao je Vavra, što prije treba donijeti i tzv. minimalni pedagoški standard. Postupne promjene predviđaju se i u decentralizaciji upravljanja osnovnim školama, pa bi tako ravnatelje ubuduće imenovao i razrješavao školski odbor, a ne više ministar prosvjete. Ravnatelji bi trebali imati najmanje pet godina radnog staža, a nakon usvajanja ovog zakona raspisao bi se javni natječaj samo za one ravnatelje koji su imenovani kao vršitelji dužnosti. </p>
<p>Predložene izmjene zakona podržao je matični Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, kao i većina klubova vladajuće šestorke. Dok rasprava nije prekinuta zbog »slučaja Norac« jedino je klub zastupnika DC-a bio izričito protiv. Zlatko Šešelj je, u ime kluba SDP-a, posebno izdvojio potrebu decentralizacije osnovnog školstva, te veću autonomiju samih škola, uz obrazloženje da je dosadašnji sustav bio trom i neefikasan. Zatražio je i da izmjenama ovog zakona prethodi donošenje novog zakona o lokalnoj samoupravi. </p>
<p>Govoreći u ime kluba IDS-a Damir Kajin je zatražio da novi zakon o financiranju lokalne samouprave prati promjene u osnovnom školstvu, jer u protivnom i ova financijska reforma kao i prethodne tri u vrijeme HDZ-a, može dodatno zaljuljati cijeli sustav školstva. Ako nije osiguran novac i ako se ne znaju financijske obveze budućih osnivača škola (županije i općine), rizično bi bilo ići u decentralizaciju financiranja školstva, smatra Kajin. I u Istri ima općina koje jedva financiraju svoje osnovne potrebe, a kamoli da ubuduće sa 20 posto novca sudjeluju u financiranju škola, napomenuo je Kajin, te predložio da tu brigu preuzmu županije. IDS također predlaže da se država ne miješa u osnivanje novih škola, već da to prepusti županijama, te da se i financiranje privatnih osnovnih škola uvrsti u tzv. pedagoški standard. IDS je protiv prijedloga da ravnatelja škole ubuduće imenuje školski odbor, već traži da to radi osnivač (županija ili općina).</p>
<p>HSS podržava demokratizaciju i decentralizaciju školstva, rekao je Ante Simonić, premda svjestan da ti procesi idu vrlo sporo. Simonić smatra i da mjesto ravnatelja treba profesionalizirati, te u zakonu precizirati koja je uloga njegova zamjenika. I on je zatražio hitno donošenje pedagoškog standarda bez čega bi, rekao je, obrazovni proces u pojedinim sredinama bio bitno ugrožen.</p>
<p>I Ivan Čehok je, govoreći u ime kluba HSLS-a, pozdravio to što se ovim izmjenama osnovno školstvo vraća mjesnoj samoupravi, ali je i zatražio veći broj članova školskog odbora od predloženih sedam, a smatra i da bi u školski odbor trebalo ući više predstavnika roditelja. Do drugog čitanja možda bi, predložio je, trebalo razmisliti i o ravnateljskom ispitu, s obzirom na to da bi ravnatelj trebao imati i važnu menadžersku ulogu, kao što je to u razvijenim europskim zemljama.</p>
<p>DC ne može prihvatiti predložene izmjene, naglasila je Vesna Škare-Ožbolt, jer ih smatra neprovedivim, s obzirom na situaciju u hrvatskom gospodarstvu. Podržavamo decentralizaciju financiranja osnovnog školstva, dodala je, ali s obzirom na siromaštvo pojedinih općina, bojim se da bi ove izmjene samo produbile podjele među školama, pa bi neke djeci u 21. stoljeću mogle osigurati samo ploču i kredu. DC je također protiv da školske ravnatelje imenuju školski odbori, već traži da to kao i dosad, čini ministar. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010210].
|
