NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011206].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205410 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska ima samo pet proizvoda dostatnih za svoje potrebe</p>
<p>Od 1. siječnja 2002. godine može se očekivati još veći uvoz hrane / Pokrivenost prekomjenog uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je samo 60 posto / Uvozi se i slama te krušne mrvice / Ćorić: Hrvatska može proizvoditi sve, osim južnoga voća, kave i začina / Kolar: Prvi put se za vrijeme svinjokolje uvoze svinje</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Nastave li se negativni trendovi u robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske s inozemstvom, do kraja godine poljoprivreda će ostvariti rekordnu negativnu bilancu od gotovo pola milijarde dolara. Najveći deficit robne razmjene od osamostaljenja Hrvatske, u prvih devet mjeseci ove godine, nastavio se povećavati i došao je do 334 milijuna dolara.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrde i šumarstva kažu da analiza samodostatnosti domaće proizvodnje hrane pokazuje manjkavost kod većine poljoprivrednih proizvoda, posebice kod ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa, mlijeka, povrća i voća. Preračunato u brojke, južnog voća (mediteranskog) proizvodimo samo 16 posto dovoljno za svoje potrebe, voća (ukupno) 56 posto, ovčijeg mesa 60 posto, šećera 79 posto, goveđeg mesa 75 posto, mlijeka 80 posto, povrća 82 posto, itd. </p>
<p>No, već od 1. siječnja 2002. godine, kažu u Ministarstvu, uvoz bi mogao »kratkoročno porasti«. Primjerice, carina na uvoz sirovog mlijeka, nakon što je nedavno snižena za 16 posto, bit će niža za daljnjih osam posto. Osim toga, počinju se primjenjivati ugovori o slobodnoj trgovini sa 27 zemalja.</p>
<p>Najveći dio hrvatske poljoprivredne razmjene, što se tiče uvoza, ostvaruje se s europskim zemljama, prije svega sa zemljama EU-a. Na drugom su mjestu zemlje CEFTA-e, osobito Mađarska, koja sa četvrtog došla na drugo mjesto u strukturi hrvatskog uvoza. Osim toga, uvoz iz Mađarske u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, povećan je za oko 34 posto, što je posljedica primjene ugovora o slobodnoj trgovini. Istodobno je došlo do pada hrvatskog izvoza u Mađarsku od gotovo 50 posto.</p>
<p>Hrvatska će iduće godine morati uvoziti znatne količine šećera i ulje, iako ima i šećerane i uljare. No, seljaci ne žele sijati šećernu i uljanu repicu. Osim toga, na listi uvoza znala se naći i slama te krušne mrvice.</p>
<p>Međutim, u strukturi hrvatskog izvoza dominiraju zemlje bivše SFRJ. Istina, domaća mesno-prerađivačka industrija - PIK Vrbovec, Gavrilović, Danica, Zdenka - ima tzv. izvozne brojeve za najprestižnija tržišta, kao što su ona EU-a i SAD-a, no tamo izvozi simbolične količine svojih proizvoda.</p>
<p>Glavno je izvozno odredište hrvatskih proizvoda (cigareta, Vegete i čokolade) već godinama BiH, čiji se udio u domaćem poljodjelskom izvozu kretao između 30 i 40 posto. Na drugom je mjestu bila Slovenija, koju je ove godine prvi put zamijenila SR Jugoslavija. Naime, izvoz u SRJ u prvih sedam mjeseci ove godine dosegao je razinu cjelokupnoga lanjskog izvoza u tu zemlju - više od 31 milijun dolara.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da je uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda lani činio skoro 10 posto ukupnog domaćeg uvoza. Rekordan deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda ostvaren je 1997. godine kada je bio više od 465 milijuna kuna. Međutim, te je godine samo na uvoz hrane potrošeno više od milijardu dolara.</p>
<p>Lani je od 17 poglavlja carinske tarife proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije polučen deficit kod njih 14, a najveći - 54 milijuna dolara - u razmjeni voća za jelo i agruma. U ukupnoj voćarskoj proizvodnji u Hrvatskoj, mandarine su jedini izvozni proizvod i ujedno najzastupljenija kultura. Naime, količina proizvedenih mandarina, ponajprije u dolini Neretve, veća je od količine svega ostalog voća u Hrvatskoj.</p>
<p>Drago Ćorić, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, rekao je Vjesniku da Hrvatska na »zelenoj i plavoj njivi« može proizvoditi sve, osim južnog voća, kave i začina. Zabrinjava da naša zemlja, kaže on, ima samo pet proizvoda (vino, pšenica, kukuruz, jaja i meso peradi) dovoljnih za svoje potrebe.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da je u posljednjih pet godina pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda samo 60 posto. (Primjerice, u EU se oko 93 posto hrane je iz vlastite proizvodnje, a uvozi se samo ono što se mora uvoziti.) Kod stočarske proizvodnje, u prvom redu mlijeka, manjak je bio veći od 95 milijuna kuna. Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, napominje da Hrvatska ima oko 300.000 krava, a trebala bi ih imati milijun. On također upozorava na to da zbog manjka svinjskoga mesa, usred tradicionale svinjokolje, Hrvatska prvi put uvozi svinjetinu iz Argentine i SAD-a. Osim pobjede »trgovačkog lobija«, koji je seljake protjerao s tržnica, upitna je i zdravstvena ispravnost mesa iz uvoza, koje može biti zaraženo trihinelom, zaključuje Ivan Kolar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U studentskim indeksima ubuduće slovne ocjene - A, B, C, D i E?</p>
<p>Ministar znanosti Kraljević i rektor Sveučilišta u Zagrebu Jeren sukobili su se oko ustroja sveučilišta i njegovih članica - fakulteta / Prema ministrovu prijedlogu, bitna je integracija sveučilišta, prema kojoj bi ono funkcioniralo kao pravna osoba, a fakulteti kao njene podružnice / Jeren zagovara da svaki fakultet može funkcionirati samostalno, kao i dosad, kao pravna jedinica</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Već ovoga tjedna održat će se prvi sastanak novoosnovane radne skupine za izradu nove verzije zakona o visokim učilištima, koja bi posao trebala završiti za mjesec dana. Nakon toga, najvjerojatnije krajem siječnja, prijedlog zakona bit će upućen u redovitu proceduru, doznajemo od ministra znanost dr. Hrvoja Kraljevića.</p>
<p>Ono što bi u novome zakonu moglo zanimati studente je prijedlog da se njihov uspjeh na ispitima izražava slovnim, umjesto brojčanim ocjenama - A, B, C, D, E, te tako unosi u indekse. »U Europi su uobičajene slovne ocjene. Neki čak uvode šest ocjena - dodatni F kao jako nedovoljan«, pojašnjava ministar znanosti, dodajući da pitanje slovnih ili brojčanih ocjena ne smatra previše bitnim u prijedlogu zakona.</p>
<p>Inicijativu za izradu nove verzije temeljnoga zakona u visokoškolskom obrazovanju dr. Kraljević je predložio na sjednici Rektorskoga zbora, nedavno u Rijeci. »Na naš prijedlog zakona stiglo je u posljednje vrijeme dosta konstruktivnih primjedbi, pa smo odlučili osnovati radnu skupinu koja bi unijela pozitivne promjene u zakonski prijedlog«, kaže ministar. </p>
<p>U radnoj skupini, osim ministra i njega dva suradnika, naći će se i tri člana Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu (Jasna Mencer, Pere Sikavica i Stipan Jonjić), te po jedan predstavnik svakog sveučilišta u Hrvatskoj. U skupini će, doznajemo, biti i akademik Ivo Šlaus.</p>
<p>Dok su tri sveučilišta već dala svoje predstavnike (Pero Ručin iz Rijeke, Draženka Jurković iz Osijeka i Željko Dujić iz Splita), Zagrebačko sveučilište je odbilo sudjelovanje u ministrovoj radnoj skupini. Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren kaže da je zagrebačka akademska javnost ocijenila da je Kraljevićev prijedlog zakona neprihvatljiv (čak i uz dorade), pa se predlaže izrada posve novog prijedloga zakona o visokim učilištima. Rektor je najavio osnivanje šire stručne skupine za izradu zakona. Ministar znanosti tvrdi, međutim, da je Jerenov zahtjev za izradu posve novoga zakona suprotan odluci Rektorskoga zbora. </p>
<p>Kraljević i Jeren ovaj su se put sukobili oko ustroja sveučilišta i njegovih članica - fakulteta. Prema ministrovu prijedlogu, bitna je integracija sveučilišta, prema kojoj bi sveučilište funkcioniralo kao pravna osoba, a fakulteti kao njene podružnice. Ministar ujedno predlaže da upravu sveučilišta više ne čini skup dekana (Senat) nego izborno tijelo sastavljeno od šireg kruga ljudi s fakulteta (ne samo dekana).</p>
<p>S druge strane, Jerenov je cilj unijeti u novi dokument o visokome školstvu smjernice sveučilišnog dokumenta »Iskorak 2001«, prema kojem svaki fakultet može funkcionirati samostalno, dakle kao i dosad, kao pravna jedinica.</p>
<p>»Svaka je reforma teško izvediva ako imate suprotstavljanje onih na koje se reforma odnosi. Činjenica je da je moja komunikacija s akademskom zajednicom u Zagrebu vrlo otežana i opterećena čudnim odnosima koje ja nikad nisam želio. Toplo se nadam da će od veljače iduće godine biti drukčije«, kaže Kraljević.</p>
<p>U veljači, naime, Jerenu ističe mandat, a na njegovo mjesto dolazi novoizabrani zagrebački rektor dr. Tomislav Ivančić, s kojim je ministar znanosti već uspostavio dobre odnose.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Juraj se sprema dojahati, a Eugen odselio</p>
<p>Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture obilježit će mjesec prosinac nizom akcija usmjerenih na restauraciju najpoznatijih gradskih spomenika. Većina njih završit će u Ljevaonici umjetnina »Ujević«, koja, uz Ljevaonicu ALU, jedina u gradu restaurira spomenike u vlasništvu Grada Zagreba.</p>
<p>Pri posjetu restauratorskoj radionici zatekli smo, potpuno obnovljenog i za postavljanje spremnog, Svetog Jurja u borbi sa zmajem s »kazališnog« trga. Restauratorski radovi na tom poznatom zagrebačkom spomeniku trajali su, doznajemo, dva i pol mjeseca.</p>
<p>- Odstranili smo gruba oštećenja i erozije koji su zbog starosti i nebrige zahvatili niže dijelove konstrukcije. Budući da je šezdesetih godina na neprikladan način popravljano koplje, mi smo ga kvalitetno spojili i doradili. Patina zahtijeva dulji postupak, ali nakon toga je postojana, teško prima i smog i alge, objašnjava nam ljevač umjetnina Damir Ujević.</p>
<p>Na Svetom Jurju, inače teškom oko četiri tone, radilo je šest radnika. Kako doznajemo u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika, spomenik dosad nije niti jednom zaštićivan, iako na tom mjestu stoji gotovo stotinu godina (od 1907. godine).</p>
<p>Spomenici bez zaštite</p>
<p>- Budući da ga je »osvojila« patina, odlučili smo da ostane zelen, rekao je Silvije Novak, zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, pod čijim se stručnim nadzorom odvija većina restauratorskih radova.</p>
<p>- Kod nas ne postoji prikladna njega skulptura. Spomenici stoje desetljećima i normalno je da nastanu oštećenja koja zahtijevaju radikalne zahvate. Umjesto toga, mogući su kratkoročni, jednostavni i vrlo jeftini postupci njihove zaštite, koji ih bez oštećenja mogu održavati i očuvati godinama, objašnjava Ujević.</p>
<p>U restauratorskoj radionici »Ujević« zatekli smo i poznati lik Meštrovićeve žene (koja stoji u Ulici Franje Račkog) spremne za restauratorsku obradu. Ovih će dana u ljevaonicu stići i Kršinićev spomenik »njegovateljice ruža« i Bokutinskijev »dječak s medekom«, a serija intenzivnih akcija na zaštiti spomenika nastavit će se do kraja prosinca. U Zagrebu postoji 257 spomenika i svi oni traže zaštitu i njegu. </p>
<p>»Zdenac života« idući tjedan</p>
<p>Prema najavama Silvija Novaka, zeleni »Sveti Juraj« trebao bi do »kazališnog« trga, (iako ne u proljeće, kako to obično biva), »projahati« gradom sredinom sljedećeg tjedna.</p>
<p>- Istoga dana, u nazočnosti gradonačelnika Milana Bandića, otvorit ćemo i obnovljeni Meštrovićev »Zdenac života«, čime će »kazališni« trg ponovo dobiti svoje staro prepoznatljivo, ali uređeno lice, najavio je Novak.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Kumičić« više ne sjedi ispred Mimare</p>
<p>Kršinićeva skulptura Eugena Kumičića (u sjedećem položaju), po prvi put od 1937. godine, kada je postavljena, odnesena je sa svog uobičajenog mjesta ispred Muzeja »Mimara« na restauratorsku obradu u Ljevaonicu umjetnina »Ujević«.</p>
<p>Brončana skulptura teška oko tonu jedna je u seriji od nekoliko poznatih gradskih spomenika koji dosad nisu bili njegovani. Premještanje Kumičića odvijalo se uz stručni nadzor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, a radnike koji su ga golim rukama pomicali korak po korak, iznenadila je njegova težina. Naime, danas bi takav kip, zbog suvremenijih tehnika lijevanja, bio i tri puta lakši.</p>
<p>Radovi će početi depatinizacijom i uređivanjem bronce, a osim mogućih oštećenja, sa spomenika će se ukloniti grafiti i »crvene« oči. (vh)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Suho vrijeme »spasilo« od zagađenja vodocrpilište Mala Mlaka</p>
<p>Državna vodopravna inspekcija o izlijevanju ulja iz lokomotive saznala iz novina / Tucanik s područja izlijevanja ulja spremljen je na nepropusnu podlogu na metalnom kamionu, a gdje će se pohraniti, ovisit će o rezultatima kemijske analize </p>
<p>U naletu putničkog elektromotornog vlaka, popularno zvanog »mađarac«, na namjerno postavljenu barikadu (kadu za kupanje u kojoj je bila perilica), postavljenu proteklog petka 200 metara od pružnog prijelaza u smjeru Glavnog kolodvora, izlilo se trafo ulje iz lokomotive. U dnevnim novinama bilo je napisa o velikim štetama na vlaku te »lovu« na huligane, ali ne i o mogućem ekološkom incidentu - jer ulje je iscurilo u blizini vodocrpilišta u Maloj Mlaki te o propustima odgovornih. </p>
<p>- O izlijevanju ulja, veoma neugodnog sastava, saznali smo iz novina. To znači da HŽ i policija nisu reagirali u skladu sa zakonom. Naime, svatko tko primijeti zagađenje, mora ga prijaviti policiji, a ona nama, rekao nam je načelnik Državne vodopravne inspekcije Željko Makvić. </p>
<p>- U nedjelju, kada smo o izlijevanju pročitali u novinama, u Uredu za ekologiju HŽ-a nisu imali pojma o incidentu, dodao je. </p>
<p>Makvić, međutim, to ne pripisuje namjernom zataškavanju već »nesretnom postupku«. </p>
<p>Načelnik Državne vodopravne inspekcije Aleksa Milačić i predstavnik Hrvatskih voda tako su tek u nedjelju oko 13 sati, iako je do izlijevanja došlo u petak, izašli na mjesto događaja. Milačić je također rekao kako mu nije jasno zašto ih HŽ i policija nisu odmah obavijestili o izlijevanju ulja jer je u takvim situacijama važna brzina intervencije. </p>
<p>Ulje se, napominje Milačić, izlilo izvan područja vodocrpilišta Mala Mlaka. To područje, objašnjava, ne ulazi ni u treću vodozaštitnu zonu, iako je u njezinoj blizini. </p>
<p>- Na sreću nije padala kiša, pa ulje, kojeg je, prema izjavi u HŽ-u, iscurilo oko 600 litara, nije moglo prodrijeti duboko pod zemlju i ugroziti vodocrpilište, istaknuo je Milačić. </p>
<p>Prilikom uviđaja inspekcije u nedjelju djelatnicima HŽ-a izdano je rješenje o tome što trebaju poduzeti u vezi sa sanacijom, koju su, kaže Milačić, odmah i počeli. </p>
<p>- Otkopano je oko sedam kubika tucanika u području izlijevanja ulja te promijenjen dio pruge, rekao nam je Milačić. Tucanik je spremljen na nepropusnu podlogu na metalnom kamionu. Ministarstvo zaštite okoliša treba naći odgovarajući način njegova zbrinjavanja. Gdje će se pohraniti iskopani tucanik u koji je prodrlo ulje, ovisit će o rezultatima kemijske analize. </p>
<p>- Ako se nađe PCB otrov koji se koristio u elektrolokomotivama, zbrinjavanje je moguće jedino u Francuskoj, koja jedina u Europi sanira taj otrov, kaže Milačić. No, navodno se za elektrolokomotive sada koristi nova generacija ulja koja ne sadrži PCB. U tom će se slučaju, saznajemo od Milačića, otkopani sadržaj neutralizirati ili spaliti u PUTU.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Za nasilje nema opravdanja</p>
<p>Tamna brojka zlostavljanih žena mnogo je veća od statističke jer mnogo žena nasilje ne prijavljuje zbog straha, srama i često mučnih sudskih ispitivanja / Postojeća zakonska zaštita nije dovoljna i potrebno je hitno donijeti poseban zakon o sprečavanju nasilja u obitelji</p>
<p>Dokaz da je u našem društvu problem zlostavljanja žena i djece sve prisutniji potvrđuje i činjenica da svaka druga zlostavljana žena izjavljuje kako joj je partner prijetio ubojstvom, a svaka treća kaže da je, osim što je bila pretučena, i silovana. </p>
<p>Statistike Autonomne ženske kuće Zagreb - skloništa i savjetovališta za žene i djecu koji su preživjeli obiteljsko nasilje - govore da 52 posto žena zadobiva lakše tjelesne ozljede (najčešće su to jedno polomljeno rebro ili fraktura nosne kosti bez dislokacije), dok ih 48 posto zadobiva teške ozljede, koje se procesuiraju po službenoj dužnosti.</p>
<p>No, postoje i one, još tamnije brojke žena koje nasilje ne prijavljuju zbog straha, srama, neugodnih i često mučnih sudskih ispitivanja... Na svaku ženu koja prijavi nasilje, naime, dolazi pet onih koje ga ne prijave, a u slučaju seksualnog zlostavljanja ta se brojka udvostručuje. Uz to, ni postojeća zakonska zaštita nije dovoljna i potrebno je hitno donijeti poseban zakon o sprečavanju nasilja u obitelji.</p>
<p>Od 1990. godine, koliko postoji, u skloništu pri Autonomnoj ženskoj kući Zagreb (AŽKZ) podršku i zaštitu dobilo je više od 1.300 žena i djece, a u posljednje četiri i pol godine u savjetovalištu je pomoć potražilo više od 11.230 žena. </p>
<p>No, u skloništu postoji samo 10 kreveta za žene i 19 za djecu, što je više nego nedovoljno jer je to jedina kuća takvoga tipa u čitavoj Hrvatskoj. AŽKZ je i prvo sklonište otvoreno u istočnoj Europi i dobitnik nagrade Grada Zagreba te nagrade »Velimir Terzić«.</p>
<p>- Stručnjakinje različitih profila, obiteljske savjetnice, psihologinje, pravnice koje rade sa ženama i djecom žrtvama nasilja smatraju da su to samostalne i hrabre žene, koje su u stanju rješavati svoje probleme, samo im je potrebno vratiti samopouzdanje i dobru sliku o sebi. Nakon godinu dana boravka u Autonomnoj kući te žene ponovno stoje na vlastitim nogama i potpuno samostalno kreću u vlastiti život - život bez nasilja, kaže Neva Tölle, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb.</p>
<p>U skloništu žene žive kao u svojoj obitelji, ali s jednom golemom razlikom - bez ikakvog nasilja. S njima isključivo rade žene koje su nekad i same bile diskriminirane i koje im upravo stoga mogu pružiti najbolju pomoć.</p>
<p>Zanimljivo je da najviše zlostavljača dolazi iz skupine srednje obrazovanih ljudi, potom iz više i visoko obrazovanih slojeva, a tek su na posljednjem mjestu oni sa završenim obrtom ili osnovnom školom. Isto tako, česta je predrasuda da najviše zlostavljača ima među alkoholičarima.</p>
<p>- Više od 50 posto stanovnica Autonomne ženske kuće Zagreb tvrdi da njihovi muževi ne konzumiraju alkohol, već tuku potpuno trijezni. Oni su, dapače, vrlo cijenjeni članovi naše zajednice, dobri susjedi i radnici, a tuku »samo« svoju ženu i djecu, dok prema drugima uopće nisu agresivni, ističe gospođa Tölle i objašnjava kako alkohol nije uzrok nasilja, već samo okidač. Razlog, pak, leži u činjenici što su žene u neravnopravnoj poziciji u odnosu na muškarce. </p>
<p>Povodi za nasilje, odnosno dodatni okidači koji mogu isprovocirati veći val nasilja su i neimaština, nezaposlenost i stambeni problemi, dodaje Tölle. </p>
<p>Nasilje nad ženama i djecom postoji u različitim oblicima (fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko) i u najvećem broju slučajeva prisutni su istodobno. </p>
<p>Za nasilje nema opravdanja, poručuju iz Autonomne ženske kuće Zagreb. Brojevi Ženskog savjetovališta, na koje se može obratiti radnim danom od 11 do 17 sati, jesu 01/4551-143 i 0800 5544.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umjesto prekovremenog rada - nova radna mjesta</p>
<p>Potpisivanjem sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća između Vlade, pet sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca predviđeno je osnivanje GSV-a na razinama lokalne samouprave, što se nije dogodilo, rekao je u srijedu voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković. </p>
<p>Time je, objasnio je, isključeno utjecanje sindikata na usvajanje gradskog proračuna, a bez sudjelovanja sindikata donesen je i Pravilnik o radnom vremenu u trgovinama.</p>
<p>- HUS je na temelju potpisanog sporazuma odmah dao inicijativu za osnivanje GSV-a radi usklađivanja gospodarske i socijalne politike na razini Zagreba i Županije, rekao je Iveković. </p>
<p>No, tu su se javile teškoće jer je u sklopu predizborne kampanje između SDP-a i Saveza samostalnih sindikata već potpisan sporazum o osnivanju Savjetodavnog GSV-a.</p>
<p>- To tijelo samo imenom sliči na »pravi« GSV, ali nema njegovih stvarnih obilježja, rekao je Iveković.</p>
<p> Riječ je, rekao je, o sporazumu jedne stranke i jednog sindikata, dok bi prema Zakonu o radu i Sporazumu o osnivanju GSV-a u njegovu formiranju trebali sudjelovati izvršna vlast, a ne stranke, kao i sve sindikalne središnjice te udruge poslodavaca. </p>
<p>Unatoč ranijoj podršci gradskih vijećnika, na Gradskoj skupštini prijedlog o osnivanju »pravog« GSV-a nije prihvaćen, tvrdi Iveković. Ipak, predviđa da će GSV u Zagrebu profunkcionirati za nekoliko mjeseci jer njegovo formiranje, osim sindikata, podupiru i Hrvatska gospodarska komora i HUP.</p>
<p>Iveković je napomenuo da Zakon o radnom vremenu trgovina nije donesen kako je bilo dogovoreno s Vladom, dok su se pregovori s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem pokazali neuspješnima. </p>
<p>Dragica Petrinjak, predsjednica HUS-ovog Sindikata trgovine, rekla je kako trgovce zbog toga iskorištavaju poslodavci neplaćenim prekovremenim radom i radom praznicima, što je posebno izraženo u nekim inozemnim lancima robnih kuća. </p>
<p>Prema proračunima Ante Mamića iz HUS-ove podružnice u »Dioni«, ondje bi se na temelju prekovremenog rada moglo zaposliti još 690 ljudi.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Udvostručena gradonačelnikova »kasica prasica«</p>
<p>Na prijedlog Mislava Žagara (HNS), vijećnici Gradske skupštine sa 20.000 kuna sudjeluju u humanitarnoj akciji »Dajmo da čuju«</p>
<p>Članovi skupštinskog Odbora za gospodarstvo na sjednici u srijedu prihvatili su prijedlog proračuna za iduću godinu u iznosu 3,95 milijardi kuna, uz zaključak da će od matičnog odbora za statut, poslovnik i propise zatražiti izmjenu poslovnika Gradske skupštine. Članovi Odbora zatražili su, naime, da se dokument o proračunu, zbog svoje važnosti, najprije uputi na raspravu u odbore, a tek potom u Poglavarstvo.</p>
<p>S obzirom na najave o smanjenju stavke tekuće pričuve, član Odbora Mislav Žagar (HNS) postavio je pitanje povećanja tih sredstava, i to sa sadašnjih 15 na 20 milijuna kuna. Osim toga, zanimao ga je razlog zbog kojeg je gradonačelnikova, kako je rekao, »kasica prasica« (dio pričuve na koju gradonačelnik polaže diskrecijsko pravo raspolaganja) narasla za 50 posto. </p>
<p>Vijećnici Gradske skupštine na sjednici zakazanoj za 13. prosinca neće raspravljati o perspektivama mladih u gradu Zagrebu. Naime, inicijativu za ukidanje pokrenuo je HNS nakon što je na klubu vijećnika utvrđeno kako predloženi materijal nije ni približno određen kako je to svojedobno zatražio Odbor za mladež. </p>
<p>Prije početka sjednice Odbora Mislav Žagar (HNS) tajništvu Skupštine predao je prijedlog prema kojemu bi sa 405 kuna, što je polovica naknade koju dobivaju po održanoj sjednici, svi vijećnici Gradske skupštine prikupili 20.000 kuna i tako potpomogli akciju za nabavu umjetnih pužnica »Dajmo da čuju«. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Jedna kuna za djecu nezaposlenih</p>
<p>Volonteri Društva nezaposlenih Zagreb u srijedu su na Trgu bana Jelačića održali humanitarnu akciju »Jednu kunu za djecu nezaposlenih Zagreb«. Predsjednica Društva Jenisea Fištrek rekla je kako su Grad i tržnica donirali štand i mjesto, a u akciju su se raznim donacijama u obliku papira, šiba i slatkiša uključile brojne tvrtke. </p>
<p>- Građane su zabavljali volonteri obučeni u Krampuse, pod geslom »Nemojte se bojati, mi nismo Krampusi već smo samo nezaposleni«, rekla nam je Fištrek. </p>
<p>Na štandu su građani od volontera dobivali šibe, čestitke, male slatke darove, koje su sami izrađivali u radionici Društva. Građani nisu bili previše darežljive ruke, a glavni je razlog tomu, kaže Fištrek, nedostatak novca i gubitak socijalne osjetljivosti. Prikupljeni novac bit će uložen u poboljšanje uvjeta rada Društva i pripomoć članovima, kojih sada ima oko 300 aktivnih. </p>
<p>Članovi Društva od 17. do 24. prosinca, u suradnji s Gradom i tržnicom, štand će imati na Glavnom kolodvoru. </p>
<p>A. Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na Trgu opet »Prljavci«</p>
<p>Turistička zajednica i Poglavarstvo grada Zagreba pozivaju Zagrepčane da im se pridruže u četvrtak, 6. prosinca, u 16 sati na Trgu bana Jelačića, kada će biti svečana primopredaja božićnoga bora - dara Štajerske Zagrebu, rečeno je na novinskoj konferenciji u srijedu. Tom će prigodom predstavnici Štajerske Zagrepčanima dijeliti kuhano vino, dok će zagrebački gradonačelnik uključiti blagdansku rasvjetu, najavio je Mario Zmajević, direktor Turističkog ureda TZGZG.</p>
<p>Ovogodišnja organizacija dočeka Nove godine počela je na vrijeme, a božićna i novogodišnja događanja u gradu će početi već 16. prosinca. Tog će dana, rekao je Zmajević, »Božićnim gala jazz koncertom« početi ciklus happeninga koji će se u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu odvijati do 23. prosinca. Vo ditelj programa je Boško Petrović, a od mnogih gostovanja vrijedi istaknuti nastup proslavljenog američkog džezista Milesa Griffitha. </p>
<p>Od 16. do 22. prosinca ispred sportskog centra Dražen Petrović održavat će se humanitarno-kulturološka manifestacija »Advent u Zagrebu - Božić u Ciboni«.</p>
<p>Predsjednik skupštine i vijeća Turističke zajednice Darko Grgurić najavio je i poseban program koji će se održavati u sklopu »Božićnog sajma« na Zagrebačkom velesajmu od 14. do 30. prosinca. O dočeku Nove godine na Trgu bana Jelačića govorio zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu Danko Ljuština. Kako je rekao, središnji koncert večeri s početkom u 23 sata održat će Prljavo kazalište, prigodno obilježavajući dvanaestu godišnjicu njihovog poznatog koncerta na istome mjestu pred stotinjak tisuća ljudi. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Emilija Kokić kuhajući promovirala novi album </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Svoj novi album »Ja sam tu« Zadranka Emilija Kokić predstavila je javnosti u utorak navečer u Gradskoj kavani. Album je objavila diskografska kuća »Orfej«, a na njemu se nalazi 11 pjesama. Osim Emilije, tekstove je napisao Miro Buljan, dok su autori glazbe uz Buljana Zoran Mišolongin, Željko Pavičić, Marin Bukmir, Zoran Škugor i Željko Miloš. S nekim od pjesama Emilija je već nastupila na raznim festivalima.</p>
<p>»Ovo je moj prvi album nakon dvije godine, kada je Croatia Records objavila »S moje strane svemira«. Naslovna pjesma »Ja sam tu« bit će izdana i kao singl, a uskoro ću snimiti i spot«, izjavila je Emilija.</p>
<p> Neke od pjesama s albuma, kao i neke starije hitove Emilija je otpjevala uz grupu »Garcia«, dok je s Jucijem otpjevala pjesmu »Beauty« s kojom su na ovogodišnjoj »Dori« osvojili drugo mjesto. Poznati transvestit Salomé razveselio je publiku otpjevavši pjesmu »Javi se«.</p>
<p>Osim glazbenog dijela, Emilija je na pozornici uz pomoć imitatora Borisa Kosmača za svoje uzvanike skuhala dagnje i brbavice, a u organizaciji Gradske kavane i Kluba Zagrepčana pripremljeni su i drugi specijaliteti.</p>
<p>Predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen iskoristio je priliku da Emiliji »retroaktivno« čestita pobjedu na Eurosongu 1989, jer je time Zagreb i Hrvatsku dovela u Europu.</p>
<p>»'Orfej' je izdao CD, nadam se da neće izdati i mene«, našalila se Emilija, rekavši da od svog novog albuma očekuje velik uspjeh.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gibonnijev ekskluzivni koncert u šibenskom kazalištu </p>
<p>ŠIBENIK,5. prosinca</p>
<p> - Čast da se prvi predstavi u netom otvorenoj i obnovljenoj kazališnoj zgradi u Šibeniku pripala je jednom od sigurno najuspješnijih hrvatskih pjevača i skladatelja Zlatanu Stipišiću Gibonniju. Koncert pod nazivom »Čuda su moguća« održat će se 11. prosinca u zgradi teatra, a to će biti Gibonnijev prvi nastup u toj preko 130 godina staroj kazališnoj zgradi. O koncertu je bilo riječi na konferenciji za novinare kojoj su osim splitske pjevačke zvijezde prisustvovali Dragan Zlatović, ravnatelj Kazališta, Damir Lamza, organizator koncerta i predsjednik Raiffeisen mirovinskog fonda, dr. Ante Juroš, šef dječjeg odjela šibenske Opće bolnice kojem će pripasti prihod koji se zaradi od prodaje vina nakon koncerta, te Boris Kragić, fotograf i dizajner. </p>
<p> Gibonni nije krio zadovoljstvo što će uskoro nastupiti na pozornici obnovljenog kazališta, a jedini gost koncerta koji će se uživo prenositi na drugom programu Hrvatskog radija je šibenska limena glazba s kojom je i do sada uspješno surađivao.</p>
<p>»Svjestan sam koliko Šibenčanima znači ovo kazalište , poznat mi je i uloženi trud u obnovu, a nedavno sam upravo u ovom lijepom prostoru teatra snimio spot za pjesmu 'Ne odustajem' koji će 5. prosinca biti premijerno prikazan u programu HTV-a. Što se tiče koncertnog repertoara naglasak će biti na pjesmama s posljednja dva albuma, ali i drugih hitova koje moja publika voli i traži«, izjavio je na konferenciji Gibonni dodajući da od svih prostora za koncerte preferira kazališta. </p>
<p>Gibonni je pohvalio svoje šibenske suradnike izdvojivši posebno violilnista Marka Ramljaka s kojim je ostvario izvrsnu suradnju, a spomenuo je i Matiju Dedića. Prema njegovim riječima Šibenik je godinama bio nekako na periferiji estradnih zbivanja, no u posljednje tri godine stvari su se iz temelja promijenile. Zbog toga i Gibonni sve češće navraća u ovaj povijesni grad. </p>
<p> Svega 350 posjetitelja moći će uživati u pjesmama ovog vrsnog pjevača i skladatelja, a ulaznica nema u slobodnoj prodaji. Kako je pojasnio Damir Lamza, Raiffeisen mirovinski fond već je karte podijelio svojim osiguranicima iz Šibenika, Zadra i Splita tako da će mnogi biti uskraćeni za užitak koji im je bio na domak ruke. Kako njegovi iskreni obožavatelji ne bi u cijeloj priči ostali »kratkih rukava«, Gibonni je najavio ponovni dolazak u Šibenik, a nakon koncerta za »odabrane«, otvorit će se izložba slika na temu »Pošip« Borisa Kragića, a u sklopu izložbe bit će organizirana dobrotvorna prodaja vina s etiketom na kojoj se nalazi Gibonni. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tony Braxton rodila sina</p>
<p>ATLANTA, 5. prosinca</p>
<p> - R'n'b diva Tony Braxton u nedjelju je u Atlanti rodila dječaka Dinema Cole Braxton Lewisa. </p>
<p>Šesterostrukoj dobitnici nagrade »Grammy« ovo je prvo dijete, kojeg je rodila u braku s klavijaturistom grupe Mint Condition Kerijem Lewisom. Prema riječima njenog glasnogovornika Davida Brokawa, i majka i sin osjećaju se dobro. Par se upoznao 1997. godine kada je Tony nastupila s Kennyjem G-jem, omiljenim saksofonistom bivšeg predsjednika SAD-a Billa Clintona. Tom je prilikom popularnu r'n'b divu pratio Mint Condition, a suradnju s bandom Tony je nastavila i na svom nedavnom objavljenom božićnom albumu »Snowflakes«. Karijera 33-godišnje pjevačice opet je u uzletu, nakon što se 1998. godine suočila s bankrotom. Nakon što je 1998. godine doživjela tešku financijsku krizu, pjevačica se iz nje izvukla potpisivanjem 20 milijuna teškog ugovora, a prošle godine osvojila je još jednog »Grammyja« za pjesmu »The Heat«. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stephen Bing nije siguran da je otac djeteta Liz Hurley</p>
<p>LOS ANGELES, 5. prosinca</p>
<p> - Muškarac za kojeg Liz Hurley tvrdi da je otac njenog djeteta, izjavio je kako nije siguran da je dijete njegovo. </p>
<p>»Gospođica Hurley i ja nismo bili u pravoj vezi kada je ostala trudna«, izjavio je scenarist i producent Stephen Bing, dodajući kako je njena odluka želi li biti samohrana majka. Njegove su riječi povrijedile glavnu žensku zvijezdu »Austina Powersa « i ekskluzivnog modela za kozmetičku kuću Estee Lauder, koja je »duboko razočarana « Bingovim riječima. </p>
<p>»Prvi put čujem za ovo i smisao njegovih riječi je jako bolan, osobito zato što ću uskoro roditi njegovo dijete«, odgovorila je Liz Hurley, dodajući u pismenoj izjavi kako je jako voljela Stephena tijekom 18 mjeseci koje su proveli zajedno. Dodala je kako mu je cijelo to vrijeme bila potpuno odana i vjerna.</p>
<p>Istovremeno, Bing odbacuje špekuliranje medija kako u travnju namjerava napustiti i nju i dijete. </p>
<p>»Ukoliko se uistinu dokaže da sam otac djeteta, bit ću izuzetno brižan i odgovoran roditelj«, potvrdio je Bing, producent prošlogodišnjeg filmskog hita »Get Carter«. </p>
<p>I. M./AP</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sva djeca pod borom žele pronaći Harryja!</p>
<p>NEW YORK, 5. prosinca</p>
<p> - Dva tjedna nakon premijere filma o Harryju Potteru, New York je preplavljen igračkama i figuricama s likom malog čarobnjaka, koji bi prema procjenama trebao postati velikom atrakcijom ovog Božića. </p>
<p>U nekim dućanima, najprimamljivije igračke, poput dvorca Hogwarts od lego kockica, izložene ujutro u podne su već rasprodane. </p>
<p> »Dvorac je na dobrom putu da postane najprodavanijim proizvodom tvrtke Lego svih vremena«, rekla je Melinda Carter, glasnogovornica tvrtke za SAD.</p>
<p> Prodavači u najvećem svjetskom dućanu igračaka »Toys-R-Us« , nedavno otvorenom na Times Squareu u New Yorku, sigurni su da se figurice iz kolekcije Wizard i određeni paketi Lega sigurno više neće moći naći za božićne praznike.</p>
<p> I drugi prodavači igračaka tvrde da je Harry bez premca junak kraja godine. </p>
<p> Djed Mraz više neće moći računati niti na Internet ne bi li napunio svoju vreću s darovima: na stranicama »Toys-R-Us«, glavnog partnera svjetskog diva elektronske prodaje Amazon.com ili glavnog konkurenta K. B. Toysa dobra količina zaliha igračaka Harryja Pottera je već iscrpljena. </p>
<p> Lego na svojim web-stranicama najavljuje da se vlak, dvorac i druge igračke mogu naručiti, ali će biti izručene tek sredinom prosinca ili pak tek krajem ožujka iduće godine. </p>
<p> »Za Božić će biti teško naći figurice likova iz Harryja Pottera. Jednostavno će sve biti rasprodane«, najavio je predsjednik odjela s igračkama Mattela Matt Bousquette još sredinom studenoga kad se tjedno počela udvostručivati prodaja figurica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Genetski modificiranim kukuruzom kontaminirane samonikle vrste</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca </p>
<p> - DNK genetski modificiranih usjeva kukuruza otkriven u samoniklim vrstama koje rastu u nedostupnim meksičkim planinama. </p>
<p> Autori studije tvrde da ni sami nisu mogli vjerovati u dobivene rezultate, ali su ih potvrdili dodatni pokusi koje je provela meksička vlada, prenosi BBC.</p>
<p> Znanstvenici se boje da bi geni genetski modificiranih usjeva mogli ugroziti raznolikost divljih vrsta koje rastu oko 100 km daleko od najbližeg industrijski zasijanog kukuruza. Meksiko je 1998. godine uveo moratorij na nove usjeve genetski modificiranog kukuruza, ali i dalje dopušta uvoz.</p>
<p> Ignacio Chapela i David Quist s kalifornijskog sveučilišta Berkeley usporedili su divlji kukuruz s planina Sierra Norte de Oaxaca u Meksiku s genetski modificiranim vrstama koje proizvodi američka kompanija Monsanto i s potpuno nezagađenim usjevima. Otkrili su da su neki divlji uzorci imali dijelove DNK iz genetski modificiranih usjeva. </p>
<p> »To je vrlo ozbiljan problem jer su područja s kojih su stigli naši uzorci poznati po raznolikosti vrsta kukuruza, što se svakako mora zaštititi«, kazao je dr. Chapela.</p>
<p> »I ja sam u početku bio vrlo iznenađen i zabrinut zbog mogućnosti tzv. pogrešnih pozitivnih nalaza i nadao sam se da naši rezultati nisu točni«, dodaje David Quist. »Bilo je teško povjerovati da bi kukuruz s tako udaljenog područja mogao sadržati DNK modificiranih vrsta«, rekao je Quist objašnjavajući da su testovi provedeni u dva meksička i jednom američkom laboratoriju. </p>
<p> Još se ne zna kako je DNK s genetski modificiranih usjeva došla do divljih biljaka, ali Quist ima teoriju: »Vjerojatno je za to kriva hrana koja je kao humanitarna pomoć stigla u ove krajeve. Velik dio tih pošiljki stiže iz SAD-a.«</p>
<p> Quist vjeruje da bi se hitno moralo učiniti nešto kako bi se spriječilo širenje genetski modificirane DNK jer »kad DNK dopre do neke kulture, već je prekasno«. Studija o meksičkom kukuruzu objavljena je u časopisu »Nature«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Grlitelji stabala« sišli s drveća koje su štitili</p>
<p>WASHINGTON, 5. prosinca</p>
<p> - Nakon više od tri mjeseca završen je prosvjed skupine pobornika zaštite okoliša koji su stanovanjem na drveću pokušali spriječiti sječu više od 500 tisuća četvornih metara šuma u američkoj saveznoj državi Oregon.</p>
<p> Državni ured za šumarstvo i uprava šumskog gospodarstva Tillamook, uz pojačane mjere opreza posjekli su sva osim deset stabala na kojima su se udomili prosvjednici.</p>
<p> Vlasti Oregona obvezale su se uložiti u obnovu šuma 265 tisuća dolara od novca zarađenog ovim krčenjem.</p>
<p> Oregonski šumari su tvrdili da je većina crnogoričnih stabala u Tillamooku zaražena i da šumu treba obnoviti.</p>
<p> Prosvjed ipak nije prošao bez incidenta. U noći 4. listopada sa stabla je u snu pao jedan od prosvjednika Michael Scarpitti poznat pod nadimkom »Strijela«. S višestrukim prijelomima prevezen je u bolnicu i oporavlja se.</p>
<p> Prosvjednici, koje u SAD s podsmjehom nazivaju »grlitelji stabala«, slijede primjer Julie Hill, zvane »Leptir« koja se 1997. godine na dvije godine naselila na jedno veliko stablo koje je nazvala Luna i spriječila krčenje stare crnogorične šume.</p>
<p> Vlasti u Oregonu navodno razmišljaju hoće li od prosvjednika tražiti naknadu za deset nesrušenih stabala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prvo se rastavlja, a poslije se tuži: Talijani dobili jednostavniji razvod</p>
<p>RIM, 5. prosinca (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sudska odluka rimskog prizivnog suda br.15248 od 4.prosinca 2001. godine ući će u povijest talijanskog sudstva.Tom odlukom razvod stupa na snagu odmah nakon tri godine rastavljenosti, neovisno u tome traju li sudski procesi o podjeli imovine, traženju alimentacije ili određivanju krvica za neuspjeli brak. Od sada je dovoljno više se ne voljeti, pa će to biti dovoljan razlog za razvod. Prošla su vremena traženja »krivca« za neuspjeli brak, manipuliranja i ucjenjivanja djecom. Sada je pravilo: »prvo razvod, pa onda ostale odvojene tužbe«. </p>
<p>Poruka talijanskih sudaca je :»Svatko ima pravo na razvod«. Jedna od najpoznatijih obiteljskih odvjetnika, Anna Maria Bernardini De Pace, objašnjava u listu La Repubblica koliko je štete nanijela dugotrajna brakorazvodna procedura. »Uvijek imate dvije strane,jednu koja se želi što prije razvesti i drugu koja to na sve načine nastoji otežati. Do sada je zakonodavstvo bilo na strani onih koji kompliciraju život drugima. To su najčešće napuštene osobe koje produživanjem sudskih procesa onemogućavaju odluku o razvodu i na taj način opstruiraju stvaranje nove bračne zajednice« </p>
<p>Sudski procesi znali su trajati i do deset godina. Odsad je sve mnogo jednostavnije. Odmah nakon odluke o rastavi, koja je prvi korak u razvodu i traje tri godine, sudac određuje jednu provizornu svotu alimentacije koju treba plaćati financijski jači bračni drug. Pri odluci o razvodu ta se svota potvrđuje. U slučaju da oštećena stranka želi žaliti, to će biti poseban proces, koji neće utjecati na odluku o razvodu. I odluku o dodjeli djece donijet će sudac na temelju svoje vlastite procjene roditelja.</p>
<p>Italija je bila europska zemlja sa najkompliciranijom brakorazvodnom procedurom. Prvi korak je traženje rastave. Nakon toga se čekalo tri godine prije nego što se moglo podići zahtjev za definitivni razvod. Dok traju neriješeni sudski procesi nije se mogla donijeti odluka o razvodu, pa zato ni stupiti u novu bračnu zajednicu. Od utorka je to ukinuto i razvod se dobija automatski nakon tri godine. Kako se sve druge tužbe podižu posebno, sudski troškovi rastu, pa će se na to odlučiti samo oni koji mogu platiti odvjetnike. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ivšićev žestok obračun s krležom</p>
<p>U foajeu Hrvatskoga narodnoga kazališta otvorena izložba »Obitelj Šenoa« / Izvedena predstava »Sve o ženama« Mire Gavrana / Referat Radovana Ivšića u znanstvenom dijelu skupa u kome se obračunava s Krležinim potezima u doba staljinizma izazvao pravu buru u slušateljstvu</p>
<p>OSIJEK, 5. prosinca</p>
<p> - U jednom trenutku svoje kulturne povijesti između dva svjetska rata Osijek je zahvaljujući Krležinoj odluci da baš u ovom gradu progovori najizravnije o svom kapitalnom dramskom radu postao središtem zanimanja nacionalne kulture. Tomu u spomen već 12. godinu HNK u Osijeku u suradnji s Pedagoškim fakultetom, zagrebačkim Zavodom za povijest hrvatske književnosti i glazbe HAZU, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Županije i Grada Osijeka, priređuje Krležine dane multimedijalnu reviju kazališnih predstava, teatrologijskih izložaba, promoviranja recentnih knjiga i prvorazrednu znanstvenu književno-teatrološku smotru, na kojoj ove godine sudjeluje 30-ak vodećih teatrologa i književnika. Time se zaokružuje dvogodišnji ciklus posvećen hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu proteklog milenija. </p>
<p>Obitelji Šenoa pripala je čast da bude motivom izložbe na temu suradnje petero njenih članova sa središnjom nacionalnom kućom zagrebačkim HNK-om, kojom su izložbom svečano otvoreni, na početku 95. kazališne osječke sezone Krležini dani. Uz slavne kazališne obitelji Freudenreich i Strozzi, obitelj Šenoa bila je bljeđe nazočna u svijesti kazalištaraca, ali ovom izložbom, postavljenom u foajeu HNK i ona definitivno zauzima počasno mjesto u povijesti našega glumišta. Uz izloške od prvorazredne vrijednosti i zanimljivosti o članovima obitelji Šenoa komediografu Juliju njegovoj supruzi glumici Izabeli te Augustovoj djeci Milanu i Branimiru Šenoi govorili su urednik i priređivač izložbe dr. Branko Hećimović i teatrologinja dr. Antonija Bognar-Šaban.</p>
<p>U drugom dijelu večeri Epilog teatar iz Zagreba predstavom Mire Gavrana »Sve o ženama«, u režiji Nine Kleflin i uz nastup Mladene Gavran, Doris Šarić Kukuljice i Ksenija Paić otvori je pred prepunim gledalištem ovogodišnju kazališnu smotru, na kojoj će još nastupiti talijanska drama »Ivana pl. Zajca« iz Rijeke, Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba i Bad & Co. iz Zagreba. </p>
<p>A znanstveni dio Krležinih dana otvoren je u srijedu na Pedagoškom fakultetu pozdravnim govorima predsjednika Odbora Dana dr. Branka Hećimovića, akademika Nikole Batušića, kao predstavnika HAZU i njena Razreda za književnost, čiji su napori i potpora od osnutka utkani u tu jedinstvenu znanstveno-kulturološku manifestaciju, akademika Josipa Bratulića, koji je skupu poželio plodan rad u ime Matice hrvatske kojoj je na čelu, obećavši da će dogodine biti baš na ovom skupu predstavljena Sabrana djela Miroslava Krleže. U ime Gradskoga poglavarstva najvećem skupu teatrologa u Hrvatskoj obratio se Ante Katalinić, u ime Sveučilišta J. J. Strossmayer prorektorica Žaneta Kukarčić, a dekanica Pedagoškog fakulteta Ana Pintarić podsjetila je da već 12. godinu za redom Osijek u prosincu postaje Krležinim gradom, naglasivši da je ideja o osnutku Dana zaživjela baš u doba najžešćeg Domovinskog rata, kada se Osijek branio i obranio Krležom. U ime osnivača osječkoga HNK, njegov intendant Željko Čagalj kazao je da Dani padaju u doba kada ovo kazalište (7. prosinca) slavi i svoj rođendan i 130 godina od utemeljenja njegove zgrade.</p>
<p>Nakon protokolarnog dijela radni dio simpozija otpočeo je uvodnim izlaganjem akademika Luke Paljetka koji je vrlo dojmljivo govorio o svojoj dramaturškoj poetici - počevši od svoga prvog dramskog teksta »Daska« iz 1967. do posljednjeg iz 1997. »Posljednji ljetni cvijet« koji je u dubrovačkom teatru postavio Ozren Prohić. Paljetak zaključuje kako su njegove predstave, unatoč sjajnim kritikama, na pozornicama »plesale samo jedno ljeto« s dvije točke: »Bio sam i ostao podcijenjen i neželjen stvaralac na rubu«, kaže Paljetak i dodaje - »no zbog toga ne ću prestati pisati svoje dramske tekstove pa makar oni završavali u ladicama«.</p>
<p> Dr. Zoran Kravar uoči večernje predstave »Michelangelo Buonarroti« analizirao je dramski sukob kao svjetonazorski problem, izlučivši među ostalim kako ta drama svjedoči o dokumentarnoj fazi Krležine mladenačke vitalističke tranzicije, no ostavljajući otvorenim pitanje o naravni svjetonazora. </p>
<p>Najveću buru u slušateljstvu izazvao je gost iz Francuske Radovan Ivšić tezama iznesenim u svom referatu pod naslovom »Krleža iz daleka«. Već prva rečenica koja kaže da je »Krleža najveća katastrofa koja nam se mogla dogoditi« - naježila je kožu mnogim krležijancima. Sve se bitno mijenja - kaže Ivšić - kada na ispražnjeno prijestolje prvaka, nakon bosonogog Matoša, »glomazno zasjeda budući akademik Miroslav Krleža. Koliko je Matoš htio otvoriti Zagreb velikim suvremenim tokovima svjetske poezije, umjetnosti i slobodarstva, toliko se Krleža svojim austro-ugarskim purgerstvom cijelog života opirao svim pojavama moderne umjetnosti«.</p>
<p>Iz nadrealističke vizure svoga svjetonazora Ivšić je nasrnuo na Krležu, citirajući kao argument političkog emigranta Antu Ciligu i njegovo angažiranje do grla u mračnim staljinističkim potezima u svijetu, posebice u Zagrebu, tražeći od njega u ono doba da sve to osudi i stane na stranu apsolutne moderne Europe, kao što je to učinio Matoš. Ne samo da je Ivšića razočarao Krleža, nego su ga razočarali i njegovi suradnici oko »Pečata«, koji su se u doba staljinističkog pritiska ponijeli gore od njega: »Svi ti Daviče, Dedinci, Marinkovići i Šegedini - veliki su krivci što naš kulturni život nije danas bogatiji!«, zaključuje Ivšić.</p>
<p> Ključno je ipak pitanje naše novije povijesti - je li to što Ivšić traži od Krleže i njegovih sljedbenika bilo moguće u onim mračnim vremenima o kojima govori i gdje bi u tome mraku oni završili? Bilo kako bilo, taj neumjereni obračun s Krležom, koji će zasigurno izazvati mnoge polemike u medijima, mnogo više govori o samom Ivšiću i poziciji s koje polazi negoli o veličini koju napada. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Josip Račić« Kseniji Turčić</p>
<p>Ksenija Turčić nagrađena je za video-instalaciju »Slow Motion«, postavljenu prošle godine, u sklopu programa galerije Proširenih medija, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika / U šesnaest minuta dugom loopu autorica je iskoristila zadanosti skučena prostora galerije, uspostavivši u njem jedinstven dijalog / Motiv krupnog plana Ksenijinih očiju koje se otvaraju, zatvaraju ili gledaju u stranu u gornjem dijelu galerije povezan je sa »zbivanjima« na danas nepostojećem polukatu Doma HDLU </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Vjesnikova nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić« za 2000. godinu pripala je Kseniji Turčić za video-instalaciju »Slow Motion« koju je autorica postavila u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Tako je glasovanjem odlučio peteročlani žiri u sastavu Mladenka Šolman, predsjednica, Leonida Kovač, Sandra Križić Roban, Branko Francheschi i urednica rubrike kulture Vesna Kusin, koji se sastao po drugi put da iz užeg izbora umjetnika nominiranih za uglednu Vjesnikovu nagradu za likovne umjetnosti »Josip Račić« izabere umjetnicu/umjetnika koji je prema njihovu mišljenju realizirao najzanimljiviji samostalni nastup, odnosno sudjelovao na skupnoj izložbi. Da podsjetimo, razmatrale su se izložbe petero kandidata - Sanje Iveković, Ivana Faktora, Antuna Maračića, Andreje Kulunčić i Ksenije Turčić. </p>
<p>Sanja Iveković nominirana je za izložbu u kojoj je prikazan dio njena višegodišnjeg projekta »Gen XX 1997. - 2001.«, ovoga puta posvećen Nadi Dimić. Radi se o serijama fotografija objavljenih tijekom godina u raznim časopisima, na kojima su svima dobro poznata lica (i tijela) fotomodela. Reklamni tekst uz njih je promijenjen, pa je tako poruka metodom »copy-paste« transformirana u informacije o ženama - narodnim herojima stradalima i ubijenima za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Antun Maračić realizirao je dvije samostalne izložbe te sudjelovao na zapaženoj skupnoj izložbi »Mjesto na kojem nisam bio«. Njegove »Usvojene slike« radovi su, također, preuzeti iz već postojećih tiskanih medija. Radi se o standardiziranim prikazima mjesta zločina i nesreća iz novinskih crnih kronika. U njima Maračić pronalazi osjećaje i kompozicije koje potom transponira u grafički medij. </p>
<p>Andreja Kulunčić svojim je virtualnim projektom »Zatvorena zbilja embryo« izazvala nezapamćen interes publike koja je sudjelovala u etičkim, medicinskim, filozofskim i teološkim raspravama na temu genetskog inženjerstva primijenjenog na ljudski rod. Virtualne »bebe« postoje u računalnim programima kao svjedočanstvo multimedijalnog zbivanja u kojem su uz autoricu sudjelovali ljudi iz različitih društvenih grupa. Ivan Faktor video-instalacijom »15 minuta za Nadu Lang« kombinira kadrove iz filma Fritza Langa sa snimcima nadgrobne fotografije oštećene za vrijeme rata i dijelovima tekstualnog filmskog dijaloga koje je moguće transponirati u vrijeme i događaje devedesetih. Njegova reducirana metoda i suzdržanost izraza proizlaze iz životnog i umjetničkog iskustva, prepoznatog i prikazanog na raznim stranama svijeta. </p>
<p>Ksenija Turčić je u sklopu programa galerije Proširenih medija realizirala video-instalaciju »Slow Motion«, koja je nakon glasovanja članova žirija proglašena najboljom izložbom održanom u 2000. godini. U šesnaest minuta dugom loopu autorica je iskoristila zadanosti, odnosno prostorna ograničenja galerije, uspostavivši jedinstven dijalog. Motiv krupnog plana Ksenijih očiju koje se otvaraju, zatvaraju ili gledaju u stranu u gornjem dijelu galerije povezan je sa »zbivanjima« na danas nepostojećem polukatu Doma HDLU. Na velikom zaslonu snimljen je neki anoniman prostor, definiran hodnikom i vratima koja se polako otvaraju te nakon određenog vremena uz snažan tresak zatvaraju. Ta se scena ponavlja sve do trenutka kada se iza vrata pojavljuje umjetnica. Dvije video-projekcije su sinkrone, a povezanost se osim u stvarnom prostoru odvija i na perceptivnoj razini. </p>
<p>Otvaranje i zatvaranje vrata u složenoj simbolici prijelaza te brojnih psiholoških značenja upućuje na razumijevanje unutrašnjeg, nedosegnutog čovjeka. Prostor njegova »djelovanja« zauzima svijet intime u koji načelno postoji mogućnost ulaženja, no ona je - barem se tako naslućuje u ovome radu - ometana glasnim zvukovima što skreću našu pozornost. Naime, upravo u trenutku treska vratima, pogled plavih očiju usmjerava se prema gledatelju, koji je u tom trenutku usredotočen na zbivanje, točnije očekivanje istoga na donjoj razini.</p>
<p>Video-rad »Slow Motion« Ksenije Turčić određuje intuitivna narativnost, koju primjećujemo na sadržajnom planu, točnije interakciji unutrašnjeg i vanjskog, subjektivnog i konkretnog prostora. Slojevitost postignuta procesom »ulaženja« u autoričine misli, podsvijest i nesigurnosti, potencijalno nam omogućuje samoprepoznavanje i određivanje u odnosu prema drugome. Minimalnim izražajnim sredstvima, koncentriranošću na moguće, a ne izravno zbivanje te upućivanjem na nesigurnost egzistencije u svijetu zasićenom agresivnim događanjima i zvukovima, Ksenija Turčić realizirala je ambijent u kojem je posredovala temeljne elemente naše društvenosti. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bliskost dviju kultura</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Ni jedna kultura ne nastaje odvojeno. Znajući to Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu kontinuirano održava posredne veze s drugim kulturama te pohranjuje mnoge knjiške vrednote drugih naroda. Najnoviji pomak NSK prema svijetu predstavlja izložba pod naslovom »Dvostoljetni prijevodni hrvatsko-švedski susreti«, koja je u srijedu postavljena i svečano otvorena u katedrali uma. O dvosmjernosti dviju kultura govorio je glavni ravnatelj NSK Josip Stipanov. On je istaknuo važne prijevode švedskih dramskih pisaca te filmsku produkciju koja je u hrvatskoj doživjela ovacije. No, ova je izložba prilika da se produbi proučavanje švedske književnosti. Stipanov je istom zgodom podsjetio i na hrvatsku zajednicu u Švedskoj koja već više desetljeća djeluje u Švedskoj.</p>
<p>Nadahnuti govor na otvaranju izložbe održao je autor izložbe Mirko Rumac. On se posebno koncentrirao na ciljeve ovoga važnog projekta te na okolnosti njenoga stvaranja te na očitu književnu povezanost s Hrvatskom. Jer, ne govorimo o različitim civilizacijama, nego o stanovitim razlikama u kulturi. Stoga je, ističe Rumac, na švedski preveden jedan Petar Hektorović i njegovo »Ribanje i ribarsko prigovaranje«. Rumac nadalje smatra da Šveđani vode 8 prema 2 što se tiče izdanih hrvatskih knjiga. No, što se tiče refleksija o švedskoj kulturi tu je stanje drugačije: Hrvati vode 12 prema jedan.</p>
<p>Izložbu je pozdravnim govorom otvorio veleposlanik Švedske u Republici Hrvatskoj Sture Theolin, a svečanosti otvaranja nazočili su Peter Larsson, gitarist iz Švedske, te dramski umjetnik Vedran Mlikota.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Utemeljena nagrada »Judita«</p>
<p>MILANO, 5. prosinca</p>
<p> - »Marko Marulić, hrvatski pjesnik i europski humanist« naziv je dvodnevnog savjetovanja koje je u srijedu završeno u Milanu. Savjetovanje u povodu 550. obljetnice Marulićeva rođenja i 500. obljetnice objavljivanja njegove »Judite« priredili su akademija »Ambroziana«, Talijansko-hrvatski studijski centar »Ruđer Bošković« u Milanu, »Marulianum« iz Splita, Padovansko sveučilište u Milanu i drugi. O »hrvatskome Danteu«, kako ga je nazvao Mirko Tomasović, o Marulićevoj ulozi u Europi, o njegovim francuskim i španjolskim utjecajima, govorili su znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske, među kojima Bratislav Lučin, msgr. Franco Buzzi, msgr. Gianfranco Ravasi, Marija Lipovac Gatti i drugi. Predstavljen je pretisak »Judite« tiskane u Veneciji 1523. U srijedu je ustanovljena i nagrada »Judita« koja će se svake godine dodjeljivati zaslužnima za promidžbu hrvatske kulture u Italiji i talijanske kulture u Hrvatskoj. Prvi dobitnici nagrade »Judita« su Marija Lipovac Gatti, Tonko Maroević, Grytzko Mascioni i Patrizia Raveggi. (Hina/AR)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Posljednje ovogodišnje »Labuđe jezero« u HNK </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U povodu 125. godišnjice baleta u Hrvatskoj i zbog velikog interesa publiku, Balet Hrvatskog narodnog kazališta u program za prosinac je uvrstio još jednu izvedbu baleta Petra Iljiča Čajkovskog »Labuđe jezero«. Koreografiju Olega Danovskog prenijela je Božica Lisak, scenografiju potpisuje Aleksandar Augustinčić, a kostime su osmislile Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek. Orkestrom će ravnati Miroslav Salopek, a u glavnim ulogama plešu: Irena Pasarić (Odetta-Odila), gost Anton Bogov (Princ Siegried, Svebor Sečak (Rotbart), te George Stanciu (Luda). Publika će tako u četvrtak u 19 sati još jednom moći uživati u tom klasičnom baletnom ostvarenju! </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bruckner i Bijetić na hrvatskome </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U Francuskom institutu u Zagrebu predstavljene su dvije knjige francuskih autora prevedenih na hrvatski jezik u izdanju Ceresa: »Bezimeni ljudožderi« Pascala Brucknera, te »Mediteran, braćo moja« Bernarda Bijetića, pjesnika koji je zbog hrvatskog porijekla kroatizirao svoje prezime te složeno i dirljivo propjevao o hrvatskom egzodusu u zadnjem ratu u Hrvatskoj. Književnica Marija Paprašarovski istaknula je da Bruckner ovoga puta zadire u poremećeni apetit, u slojeve u kojima dominira žudnja i naslada te iznosi kritiku ljudožderskog svijeta našega doba. Književnik Zlatko Tomičić smatra da su Bijetićevi pstihovi poezija Mediterana, te da je opsesivna tema o Dubrovniku argonautska. Bijetić ostvaruje težnju ka kozmopolitskoj slici Hrvatske. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Natječaj za »Gorana«</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Goranovo proljeće raspisalo je natječaj za mlade pjesnike u svrhu poticanja stvaralaštva mladih pjesnika, izvijestio je predsjednik Goranova proljeća Branko Čegec. Natječaj za nagradu »Goran« raspisuje se 26. put, a nagrada će se dodijeliti mladom pjesniku u sklopu književne manifestacije 39. Goranova proljeća - 2002., koju organizira Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«. U natječaju mogu sudjelovati pjesnici do tridesete godine koji nisu objavili knjigu poezije, a na natječaj trebaju poslati cjelovit rukopis pjesničke zbirke. Rok za slanje pjesama je 20. siječnja 2002. na adresu: SKUD »I.G. Kovačić«, Opatovina 11, Zagreb. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pomorac razbio Zagrebove snove o dvostrukoj kruni </p>
<p>Ishod utakmice u Kranjčevićevoj protiv Pomorca logična je posljedica slavlja »zagrebaša« nakon utakmice u Splitu, te cijele gungule oko Zagreba kao momčadi jeseni </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Ništa od Zagrebovih snova o mogućem osvajanju dvostruke krune. I u uzvratnoj utakmici četvrtzavršnice nogometnog Kupa nogometaši Pomorca u Kranjčevićevoj su bili uspješniji od Zagreba, slavili su sa 1-0. Tako je momčad iz Kostrene sa sveukupnim omjerom 3-1 ušla u polufinale domaćega Kupa, što je bez sumnje veliko iznenađenje. </p>
<p>No, ishod nimalo ne čudi, obzirom na to kako su domaćini ušli u ovu utakmicu. Bilo je itekako primjetno da su posljedice slavlja nakon utakmice u Splitu, a i cijela ta gungula oko Zagreba kao momčadi jeseni, ostavili ozbiljne tragove. Ne toliko na snagu, koliko na krhku psihu. Od prve je, naime, minute bilo očito da nogometaši Zagreba nisu oni pravi. Izostao im je odgovarajući pristup igri, cijela je njihova izvedba bila vrlo neodređena. Utakmica im je došla otprilike kao šaka u oko.</p>
<p>Domaći su čak i dobro prošli obzirom na zbivanja na travnjaku. Jest, valja »zagrebašima« priznati da su u prvih 20-ak minuta pokušali doći do pogotka, te se dovesti do željenog rezultata. Svi su pokušaji Zagreba, međutim, bili bez prave završnice i odlučnosti, tako da su promrzli gledatelji prestali vjerovati da će Zagreb uopće postići pogodak.</p>
<p> U kolopletu Zagrebove bezglave igre uslijedilo je i isključenje Poldrugača u 30. minuti kad mu je Delalija izmakao pažnji, a onda ga je Zagrebov igrač nepropisno zaustavio u solo-utrci prema Vasilju. S razlogom su igrači Pomorca u 39. minuti protestirali zbog nedosuđenog jedanaesterca, a minutu kasnije prečka je spasila Zagreb od hladnog tuša. Stvari su, međutim, došle na svoje u 57. minuti kad je Ostojić preciznim slobodnim udarcem sa 20-ak metara savladao Vasilja. Bila je to točka na »i« jedne Zagrebove mizerne izvedbe, što im baš i ne služi na čast za zaključenje itekako uspješne jeseni.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB - POMORAC 0-1 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6 - Stavrevski 5,5, Ješe 5,5, Bulat 6, Osibov 5,5 - Poldrugač 5, Duro 5,5, Pirić 5 (od 42. Mujdža 5,5) - Olić 5,5, Hasančić 5 (od 60. Štrok 5,5), Franja 5,5 (od 46. Šimić 5,5).</p>
<p>POMORAC: Knez 6,5 - Batkoski 6, Romić 7, Kurilić 6, Komar 6 - Dunković 6,5 (od 65. Rožajac -), Prpić 6,5, Grubišić 6, Ostojić 7 - Samardžić 6,5, Delalija 6,5 (od 82. Mohorović -).</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolani) 5,5. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Ostojić (57).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Delalija, Vasilj, Ješe</p>
<p>CRVENI KARTONI: Poldrugač </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stjepan Ostojić </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ljiljana Ćulibrk oslobođena zbog nedostatka dokaza!</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Disciplinska komisija Hrvatskog atletskog saveza (HAS) donijela je u poznatom slučaju Ljiljane Ćulibrk prilično neočekivanu odluku. Iako se govorilo da bi zbog nenastupanja na Mediteranskim igrama u Tunisu Ćulibrk mogla biti kažnjna čak s godinu dana izvan natjecanja, Disciplinska komisija oslobodila ju je svake odgovornosti zbog nedostatka dokaza! U cijelom je slučaju, naime, bilo previše proturječnih detalja i izjava, kao i pozivanja na medijske istupe Ljiljane Ćulibrk, pa nije bilo čvrstog uporišta za izricanje bilo kakve kaznene mjere europskoj juniorskoj prvakinji na 1500 metara.</p>
<p>Nije, tako, bilo moguće točno utvrditi čak ni to je li Ćulibrk poslana u Tunis samo na pregled (?!) ili kako bi tamo ozlijeđena (za što je imala liječničko uvjerenje) i nastupila. I njezina famozna izjava kako ne želi ići u Tunis bez svojeg trenera, što je u prvi mah protumačeno kao ucjena HAS-a i HOO-a, može se protumačiti pogrešnom interpretacijom u novinama, pa ni to nije <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> podložan kažnjavanju. Disciplinskoj komisiji, tako, nije preostalo drugo negoli donijeti oslobađajuću odluku.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osječani do boda s igračem manje</p>
<p>U iznimno zanimljivoj utakmici gledatelji na Poljudu vidjeli su po četiri pogotka i crvena kartona </p>
<p>SPLIT, 5. prosinca</p>
<p> - Uzbudljivu utakmicu s primjesama tragikomičnosti odigrali su nogometaši Hajduka i Osijeka. Neodlučenih 2-2 (1-1) u zaostaloj utakmici prvog kola prvenstva Hrvatske za Splićane je poput poraza i sada za Zagrebom zaostaju golemih sedam bodova. Čak četiri crvena kartona (Radics, Turković, Vejić, Pletikosa), isključenje trenera Hajduka Bilića, mnoštvo grešaka, želja za samoisticanjem (Carević i Andrić) u prigodama za postizanje pogodaka, u trenucima kada su mogli odlučiti utakmicu, pogoci u posljednjim minutama, obilježili su poljudski remis. </p>
<p>»Hajdukovci« su vodili sa 2-1 i imali igrača više i izgledalo je da će mirno privesti utakmicu kraju. No u 75. minuti neobjašnjivo je sijevnuo protunapad Osijeka, Krpan je išao sam prema Pletikosi koji je loptu izvan šesnaesterca zaustavio rukom. Sudac Marić ga je isključio, a nakon malo razmišljanja dres sa brojem jedan uzeo je igrač Vuković. Naime, pola sata prije kraja utakmice Bilić je izvršio trostruku izmjenu, Musu, Celiščaka i Deranju zamijenio je Radčenkom, Rendulićem i Vuškovićem, tako da kad je Pletikosa morao napustiti teren, više nije bilo moguće da među vratnice stane pričuvni vratar Sunara. </p>
<p>Hrabro se vratarske uloge prihvatio Vuković, ali Splićani nisu uspjeli sačuvati pobjedu. Osječani su pokušavali udarcima iz daljine iskoristiti što je Vuković na vratima, ali im takva igra nije donijela rezultat. U 81. minuti Turković je nepromišljeno prigovorio sucu Mariću koji ga je poslao u svlačionicu. S igračem više u polju splitski »bijeli« zadržavali su loptu, no dvije velike prigode s kojima su mogli riješiti utakmicu, prosuli su. I Carević i Andrić htjeli su se ušetati u mrežu, te se izgubili u driblinzima i stvorili nervozu na Hajdukovoj klupi. </p>
<p>Bilić je bio isključen, a u posljednjim trenucima Osječani su s igračem manje uspjeli složiti još jednu »kontru«. Balatinac je ušao u kazneni prostor, a Vejić ga je srušio i dobio crveni karton. Jedanaesterac je realizirao Grnja premda ga je Vuković »pročitao«. Tako je u još jednoj uzbudljivoj utakmici na Poljudu Hajduk ostao bez bodova, i sve je dalje od obrane titule. </p>
<p>Nakon utakmice trener Slaven Bilić bio je ljut poput risa: </p>
<p>- Ne mogu shvatiti da nas iskontriraju kad imamo igrača više. Čuvamo loptu i onda nepromišljenim potezima dovedemo sebe u neugodnu situaciju. Griješili smo u osnovnim stvarima, pogotovo u napadu. Umjesto da pucamo, mi se želimo ušetati u mrežu. Ne mogu prigovoriti igračima na želji, ali boriti se treba glavom...</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - OSIJEK 2-2 (1-1)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6 - Sablić 5, Vejić 5,5, Vuković 6 - Srna 5,5, Andrić 5,5, Musa 5 (od 60. Vušković 5), Carević 5, Celiščak 5 (od 60. Rendulić 5), Erceg 6,5, Deranja 5 (od 60. Radčenko 5).</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6 - Vuica 5,5, Radics 5, Neretljak 5,5 (od 78. Mitu -) - Grnja 5, Mikulić 5, Brkić 5,5, Balatinac 6,5, Jukić 5 (od 71. Mijatović 5) - Turković 4, Krpan 5 (od 64. Božinovski 5).</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 5,5. GLEDATELJA: 1.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Erceg (27.), 1-1 Balatinac (45.), 2-1 Erceg (66.), 2-2 Grnja (92., 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Neretljak, Mikulić, Radics, Mijatović, Musa, Sablić, Turković</p>
<p>CRVENI KARTONI: Radics (64., drugi žuti), Pletikosa (75. igranje rukom izvan kaznenog prostora), Turković (81., prigovor), Vejić (90., prekršaj)</p>
<p>ISKLJUČENJE: Bilić, predstavnik Hajduka.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip BALATINAC </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kad zaigra Janjetović suparnici će se sudarati </p>
<p>»Mi se ne trebamo pojačavati, mi smo dosta jaki. I prejaki. Zapamtite jedno ime - Marko Janjetović. To je pakleni igrač. On će biti otkriće u hrvatskom nogometu. Taj će svima loptu gurati kroz noge«, kaže Spajić </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić doima se zadovoljnim nakon prvog dijela prvenstva. Posljednja 2-0 (1-0) pobjeda protiv Marsonije začinjena dobrom igrom Simunićevih nogometaša razgalila je Spajića: </p>
<p>- Bojao sam se utakmice protiv Marsonije, ali igrali smo dobro. Čudno je kako je to dobra utakmica bila. Poveli smo mi, Brođani su mogli izjednačiti, ali nisu iskoristili svoje prigode. Mi smo povećanjem vodstva osigurali pobjedu, a do kraja smo mogli dati tko zna koliko golova. Bilo je uzbudljivo, a to volim. Marsonia je čvrsta momčad, mi na kraju imamo 23 boda, oni 20. Sve je to tu negdje. Igrali smo dobro, puno bolje nego neke druge momčadi koje na papiru više vrjiede. Imamo jednog od najboljih igrača u ligi, Marina Lalića koji je prvorazredan igrač. </p>
<p>Upitate li Spajića je li se trener Vjeran Simunić konačno iskupio za sve dosadašnje propuste koje Spajić tako često navodi dobija se odriješit odgovor:</p>
<p>- Nije se Simunić sam iskupio. Iskupili su se igrači, pa onda on s njima. Simunić je s ovom pobjedom ostao na kormilu Hrvatskog dragovoljca. Da nije pobijedio Marsoniju bilo bi - a sad adio, idi tamo gdje si bio. To je tako u životu. Čak nismo pripremili janjetinu jer nismo bili sigurni da ćemo pobijediti. Stoga, samo uže rukovodstvo ide na janjetinu. Ostali su na čekanju. </p>
<p>Ipak, Spajić u dubini duše žali za još kojim mjestom više na ljestvici:</p>
<p>- Imamo manje bodova nego što smo zaslužili kako smo igrali. Nije nam nitko kriv. Sami smo krivi, četiri boda nam nedostaju. Trebali smo pobijediti i Zagreb i Kamen Ingrad. Ali, vjerujem da ćemo na kraju biti plasirani negdje između 7. i 10. mjesta. Mi nemamo ambicije kao neki kad spominju ovaj ili onaj kup, a u džepovima im propuh. Nemaju ni kune u džepu. A ja nemam ni kune, ni tajkune. Vidim, Marsonijin tajkun nije bio ovdje u Sigetu. Da nije i on u zatvoru?</p>
<p>Spajić ne krije da je u derbiju Hajduka i Zagreba navijao za Splićane. </p>
<p>- Jeste li vi ljudi normalni? Pa neću valjda navijati za Zagreb! Za nekoga tko me ne voli, ajde molim te...</p>
<p>Na kraju Spajić je zaprijetio cijeloj Prvoj hrvatskoj ligi:</p>
<p>- Na proljeće će nam igrati još juniora. Mi se ne trebamo pojačavati, mi smo dosta jaki. I prejaki. Zapamtite jedno ime - Marko Janjetović. To je paklen igrač. On će biti otkriće u hrvatskom nogometu. Taj će svima loptu gurati kroz noge, a protivnici će se međusobno sudarati. Vidjet ćete, ne govorim gluposti. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Grijeh struktura«</p>
<p>Ante Pavlović, savjetnik u Hrvatskom nogometnom savezu, dramatično je zabrinut jer se u Hrvatskoj više ne proizvode vezni igrači stila Prosinečki, Boban, Asanović </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - I u hrvatskom nogometu postoji »grijeh struktura«. Savjetnik Saveza Ante Pavlović je to doduše izokrenuo u pojam »grijeh propusta«. Koristeći priliku da to kaže pred novinarima onda kad su glavni »gazde« Saveza Marković i Srebrić tisućama kilometara u Japanu, gdje biraju najbolji smještaj za naše nogometaše na SP.</p>
<p>Jest, priznajemo da smo kod takvog Pavlovićevog uvoda u temu, očekivali da će »grijehe propusta« vezati uz našu aktualnu prvoligašku situaciju, prepunu optužbi, prepucavanja i sumnji... No, »sveti Ante« je cijelu priču o nečijim »neoprostivim grijesima« locirao na, po njemu - još aktualniju temu.</p>
<p>- Neka su pitanja zaista dramatična i traže punu potporu i vas, novinara, budući da se nalazimo na istom zadatku unapređenja nogometa. Zar nije dramatično za naše nogometno sutra što Hrvatska nema nijednog veznog igrača ni približne razine Bobanu, Asanoviću, Prosinečkom... Struka mora odgovoriti zašto je to tako, zašto daje samo poluproizvode. </p>
<p> Upućujući strelice prema svemu i svačemu koji bi za te nedostatke trebali snositi odgovornost, isključujući dakako sebe koji je uzgred od prvih dana samosvojnosti HNS-a jedan od ključnih ljudi svekolike ideologije Saveza, poglavito u pitanjima struke, Pavlović je nastavio nizati teške riječi. </p>
<p>- Nedopustivo je da nogometna struka kod nas danas daje poluproizvode, a nekad je davala brušene dijamante. To je ta crna rupa hrvatskog nogometa. Velikom tematskom skupštinom razriješit ćemo sva ta pitanja, prozvati odgovorne, zacrtati prave programe i djelovati u tom pravcu da nam igrači neće prije vremena odlaziti van a da nisu svladali nogometnu abecedu.</p>
<p> Pero Dujmović koji se odmah poslije njega oglasio, i raspričao o prvim diplomantima Nogometne akademije HNS za zvanje profesionalnih trenera, pokušao je pojasniti zašto na travnjacima više ne trče budući Bobani, Šukeri, Asanovići, nego ponajprije snagatori.</p>
<p>- Nije problem stvoriti vrhunskog igrača, nego treba stvoriti preduvjete da se stvore vrhunski treneri. Pitanje struke neriješeno je već godinama. Treneri nemaju nikakvu zaštitu, u radu s mladima sve je manje entuzijazma, klubovi nerijetko žive od prodaje igrača spajajući kraj s krajem. </p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bayern i Manchester opravdali uloge favorita</p>
<p>Barcelona, Manchester United i Bayern proljetni će nastavak Lige prvaka dočekati sa četiri osvojena boda</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Dvobojima drugoga kola u skupinama A i B u srijedu je završilo ovogodišnje natjecanje u nogometnoj Ligi prvaka, a nastavak nas očekuje 19. večalje sljedeće godine.</p>
<p>U oba dvoboja u skupini A do pobjeda su došli renomiraniji klubovi. Manchester United je bez većih problema na svom Old Traffordu pobijedio Boavistu s 3-0. Dva pogotka, prvi i treći, postigao je Nizozemac Ruud van Nistelrooij u 31. i 62. minuti, dok je strijelac drugog gola bio Laurent Blanc u 55. minuti.</p>
<p>Bayern je do sva tri boda na gostovanju u Nantesu došao zahvaljujući Brazilcu Paulu Sergiju koji je u 65. minuti uspio nadmudriti francuskog vratara Landreaua.</p>
<p>Oba dvoboja u skupini B su završila neodlučenim ishodom. I dok u najzvučnijem dvoboju večeri, onom između Rome i Liverpoola nije bilo ni igre niti golova, Barcelona i Galatasaray odigrali su najefikasniju utakmicu večeri. Na poluvremenu turski je sastav imao vodstvo 2-0 koje su mu priskrbili Karan u 5. i Fleurquin u 41. minuti, ali u drugom je dijelu Javier Saviola s dva pogotka u 49. i 66. minuti spasio bod domaćima.</p>
<p>Procjene nakon ždrijeba drugog kruga Lige prvaka kako će skupina D biti najneizvjesnija nakon drugog kola pokazuju se točnima. Sva četiri sastava, talijanski Juventus, njemački Bayer, engleski Arsenal i španjolski Deportivo imaju po tri osvojena boda i s podjednakim izgledima dočekat će nastavak natjecanja sredinom veljače.</p>
<p>Ako se za neku momčad u Ligi prvaka može reći da je tipična domaćinska, onda je to svakako Arsenal. »Topnici« iz Londona su u osam ovosezonskih dvoboja u Ligi prvaka ubilježili četiri pobjede, sve četiri na svom Highburyju, te četiri poraza, niti s jednog gostovanja se nisu vratili neporaženi. U 3-1 pobjedi protiv Juventusa dvostruki strijelac za Arsenal bio je Šveđanin Fredrik Ljungberg, ali ponovno je u glavnoj ulozi bio sjajni Francuz Thierry Henry. </p>
<p>U dvoboju dva sastava koji su prethodne dvije utakmice doživjela dva poraza, Bayera i Deportiva, bolje su se snašli domaćini i pobijedili s 3-0. Sva tri pogotka stigla su u posljednjih pola sata, a mrežu gostiju iz La Coruńe načeo je Brazilac Ze Roberto u 64. minuti, samo tri minute kasnije na 2-0 povisio je Neuville, a konačnih 3-0 postavio je Michael Ballack u 79. minuti. U sastavu Bayera igrao je i naš Boris Živković koji je u otvaranju utakmice pogodio prečku sa samo pet metara.</p>
<p>Apsolutni favorit skupine C je madridski Real, a tu svoju ulogu potvrđuju i rezultatima. U dvoboju protiv grčkog Panathinaikosa slavili su s uvjerljivih 3-0. Opsada grčkih vratiju isplatila se u 41. minuti kada je Ivan Helguera poslao loptu Nikopolidisu kroz noge za 1-0. U drugom dijelu pobjedu Madrižana s dva zgoditka potvrdio je Raul Gonzalez koji je bio uspješan u 66. i 72. minuti. Dvadesetak minuta na terenu Santiago Bernabeua odigrao je i Goran Vlaović, koji je ušao pri rezultatu 2-0, te u to vrijeme nije mogao ništa bitnije napraviti.</p>
<p> Uloga tragičara kola pripada vrataru Porta Paulu Santosu. On je izravni krivac za jedini pogodak na utakmici Porto - Sparta, kojim su Česi stigli do vrijedne pobjede koja ih je izbacila na drugo mjesto u skupini. </p>
<p>• Rezultati, skupina A: Manchester United - Boavista 3-0 (strijelci: 1-0 Van Nistelrooij 31., 2-0 Blanc 55., 3-0 Van Nistelrooij 62.), Nantes - Bayern 0-1 (strijelac: 0-1 Paulo Sergio 65.); redoslijed: Manchester United i Bayern po 4 boda, Boavista 3, Nantes 0;</p>
<p>skupina B: Barcelona - Galatasaray 2-2 (strijelci: 0-1 Karan 5., 0-2 Fleurquin 41., 1-2 Saviola 49., 2-2 Saviola 66.), Roma - Liverpool 0-0; redoslijed: Barcelona 4 boda, Galatasaray i Roma po 2, Liverpool 1;</p>
<p>skupina C: Real - Panathinaikos 3-0 (strijelci: 1-0 Helguera 41., 2-0 Raul 66., 3-0 Raul 72.), Porto - Sparta 0-1 (strijelac: 0-1 Paulo Santos 74., ag); redoslijed: Real 6 bodova, Sparta 3, Porto i Panathinaikos po 1;</p>
<p>skupina D: Arsenal - Juventus 3-1 (strijelci: 1-0 Ljungberg 21., 2-0 Henry 28., 2-1 Taylor 49., ag, 3-1 Ljungberg 88.), Bayer - Deportivo 3-0 (strijelci: 1-0 Ze Roberto 64., 2-0 Neuville 67., 3-0 Ballack 79.); redoslijed: Juventus, Arsenal, Bayer i Deportivo po 3 boda.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Niti Rađa nije pomogao</p>
<p>Niti Dino Rađa, zvučna akvizicija Cibone VIP nije prekinula niz Ciboninih postranja na euroligaškim gostovanjima, AEK je slavio sa 72-69 (27-17, 13-12, 17-24, 15-16)</p>
<p>ATENA, 5. prosinca</p>
<p> - Cibonini košarkaši neće se iz Atene vratiti s punim plijenom. Iako je dolazak Dina Rađe podignuo letvicu ambicija hrvatskog prvaka i premda su »vukovi« u samoj završnici atenske utakmice bili vrlo blizu pobjede, sve je na koncu otišlo na stranu domaćina. AEK je slavio sa 72-69 (27-17, 13-12, 17-24, 15-16) i time Cibonu ostavio na samo dvije europobjede u sedam odigranih kola. Da bi stigla do drugog kruga Eurolige Cibona bi trebala pobijediti u svih sedam preostalih okršaja skupine D.
Ključ poraza u Ateni zbio se u uvodnih deset minuta. Iako je Repešina ideja bila da Davor Kus neutralizira motor momčadi AEK-a, američkog razigravača Holdena, dogodilo se upravo suprotno. Holden je inicirao AEK-ovu odličnu igru koju je do kraja uobličio Demos Dikoudis, za kojega košarkaši hrvatskog prvaka nisu imali lijeka. Tek je ulazak Dina Rađe u petorku Cibone, koncem prve dionice, stabilizirao igru hrvatskog prvaka. No, iako je Rađa odigrao solidnu drugu četvrtinu, AEK je otišao na veliki odmor sa 11 koševa viška, prije svega iz razloga što Cibonini braniči nisu gotovo ništa pogodili s vanjskih pozicija. Činilo se da su Rađini suigrači impresioniraniji Rađom, no što su to bili njegovi protivnici.</p>
<p>No, u nastavku je Repeša konačno dobio ono što je tražio. Cibona je na parketu atenske olimpijske dvorane pokazala da može odigrati i obranu, a Josip Sesar razbudio je učmalost Cibonine vanjske linije. Usput, Freeman je uspio zakočiti Holdena i Cibona je polako stizala domaćina. Konačni obrat zbio se u drugom dijelu posljednje četvrtine, kad je Cibona tricama Sesara, Longina i Freemana uspjela povesti (63-58). No, Grci su uhvatili nekoliko napadačkih skokova, Dikoudis je uspio čak pogoditi tricu, a Longin promašiti čak četiri slobodna bacanja. Sve to odvelo je košarkaše hrvatskog prvaka u novi rezultatski zaostatak iz kojega ovoga puta nije bilo izlaza. Doduše, kod vodstva AEK-a 70-68 posljednju šansu propustio je Freeman promašivši otvorenu tricu 33 sekunde do svršetka. </p>
<p>• Olimpijska dvorana</p>
<p>AEK - CIBONA VIP 72-69 (27-17, 13-12, 1724, 15-16)</p>
<p>AEK: HOLDEN 15 (4-6), Pantelaidis, ZISIS 2 (0-2), Ciaras, Komazec 7 (2-2), Hatzis 1 (1-2), Kikilias, DIKUDIS 30 (12-19), Bilba, PASHALIS, KAKIUZIS 15 (6-7), Antić 2.</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 5 (0-4), KUS, SESAR 15 (2-4), PRKAČIN 9 (1-1), Bowman 11 (1-1), Planinić, Rađa 10 (4-5), Mance 2, MAMIĆ, Freeman 8, Džidić 3, OKUNSKI 6 (2-2).</p>
<p>SUCI: Brazauskas (Litva), Lovšin i Jeršan (oba Slovenija). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Demos DIKOUDIS. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kako zaustaviti podgoričke centre</p>
<p>Znamo kakve su vrijednosti Budućnosti, jednako tako ne smije nas zavarati poraz kojeg smo doživjeli na njihovom parketu, jer je to bio početak sezone kad su se i oni i mi još uigravali, kaže Hrvoje Vlašić, asistent prvog trenera Zadra, Petra Popovića</p>
<p>ZADAR, 5. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Zadra u sedmom kolu Eurolige, u četvrtak u Jazinama (20.30 sati) dočekuju podgoričku Budućnost. U njihovome prvom međusobnom dvoboju ove sezone Budućnost je na svom terenu pobijedila 93-88, bila je to utakmica Goodyear lige.</p>
<p> Novi dvoboj ima daleko veće značenje, s obzirom da Zadrani žele popraviti negativan niz u europskom natjecanju.</p>
<p> A kako to ostvariti? Pokušao je to objasniti pomoćni trener Hrvoje Vlašić.</p>
<p> - Posljednjih dana, posebice nakon utakmice s Bosnom, radili smo maksimalno angažirano, k tomu svi su igrači bili na okupu, što nije bio slučaj svega desetak dana ranije. Znamo kakve su vrijednosti Budućnosti, jednako tako ne smije nas zavarati minimalan poraz kojeg smo doživjeli na njihovom parketu, jer je to bio početak sezone kad su se i oni i mi još uigravali. Stoga je potrebno uložiti puno truda kako bi sve leglo na svoje mjesto, da bi se došlo do pobjede kojom bismo podigli razinu samopouzdanja.</p>
<p>Razmišljanja pomoćnog trenera o taktici kojom se Zadar namjerava suprotstaviti Crnogorcima nisu ugledala svjetlo dana, jer Vlašić te detalje želi ostaviti za samu utakmicu.</p>
<p>- Na koji način ćemo igrati, vidjet će se u četvrtak navečer.</p>
<p>Gosti u Zadar dolaze u znatno promijenjenom sastavu, nedostaje Davor Pejčinović, koji je prošle sezone igrao u Zadru, a koji u Podgorici nije zadovoljio ukus klupskog vodstva. Slobodne ruke dobio je i Petar Arsić, a prije njega i trener Zoran Sretenović.</p>
<p>- Ne vodimo puno računa o promjenama koje je doživjela Budućnost, više smo okrenuti sebi, no sastav kojeg imaju uživa zavidan respekt. Posebice se to odnosi na njihove skakače, jer Budućnost ima najvišu momčad u Euroligi, tako da će naši centri imati pune ruke posla, misli Vlašić.</p>
<p>Dolazak Budućnosti u Jazine spada u utakmice »visokoga napona«, te je u tom smislu izvršena priprema kluba i policije kako bi se eventualni incidenti otklonili u korijenu. Valja istaknuti činjenicu da su Zadrani, prema riječima trenera i samih igrača, u Podgorici dočekani na posve korektan način.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kožulj osjetno sporiji negoli uoči EP u Valenciji!</p>
<p>U svojoj »paradnoj« disciplini, 200 metara leđnim načinom, svjetski rekorder zaostaje skoro tri sekunde za rezultatima ostvarenim krajem prošle godine</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Za tjedan dana u Antwerpenu počinje Europsko prvenstvo u plivanju u 25-metarskim bazenima, na kojem Hrvatska »brani« čak četiri medalje s prošlog prvenstva u Valenciji - zlato Ante Maškovića na 50 metara leđnim načinom, srebrne medalje Gordana Kožulja na 100 i 200 metara leđno, te broncu štafete 4x50 m mješovito. Naša će plivačka javnost i u Antwerpenu, usprkos Draganji, Maškoviću i ostalima, najviše očekivati od nastupa Gordana Kožulja, aktualnog svjetskog rekordera na 200 m leđno (1:51.62) i do prije nekoliko dana europskog rekordera na 100 m leđno (52.24).</p>
<p>No, rezultati koje je najbolji hrvatski plivač ostvario na posljednjim natjecanjima ne jamče da bi u Antwerpenu mogao ponoviti rezultate iz Valencije. To se naročito odnosi na njegovu »paradnu« disciplinu, 200 metara leđnim načinom, u kojoj je Kožulj s kraja 2001. godine gotovo tri sekunde sporiji od Kožulja s kraja 2000. godine! </p>
<p>Da bi ispunio uvjete za nastup u Svjetskom plivačkom kupu (sudjelovanje u sve tri zone - američkoj, azijsko-oceanijskoj i europskoj), Kožulj je lani nastupio na natjecanjima Svjetskog kupa u Rio de Janeiru i Šangaju. Na oba natjecanja je uvjerljivo pobijedio na 200 m leđno, rezultatima osjetno boljim od 1:55.0. Iz istih razloga Kožulj je prošlog mjeseca nastupio u East Medowu (New York) i Šangaju, no s bitno drukčijim rezultatima. U New Yorku je bio peti sa 1:57.90, a u Šangaju drugi sa 1:57.69.</p>
<p>Odlični rezultati koje je isplivao u Valenciji (52.57 na 100 m leđno i 1:53.50 na 200 m leđno) bili su, dakle, samo logičan slijed rezultata koji su prethodili Europskom prvenstvu.</p>
<p> Takvo rezultatsko uporište uoči nastupa na EP u Antwerpenu, na žalost, Kožulj nema. Ako se »po jutru dan poznaje«, teško je najaviti vrhunske rezultate Gordana Kožulja (ali i ostalih naših plivača) u Antwerpenu.</p>
<p>No, ipak treba podsjetititi da su na posljednja dva EP sasvim neočekivano zablistali Miro Žeravica i Ante Mašković zlatnim medaljama na 50 metara leđno. Ni Gordana Kožulja, koji je zbog operacije očnih kapaka imao nešto drukčiji uvod u zimsku sezonu nego lani, ne treba, naravno, olako otpisivati. Usporedba lanjskih i ovogodišnjih Kožuljevih startnih rezultata u Svjetskom kupu tek je napomena za one koji smatraju da najbolji hrvatski plivač odlazi u Antwerpen po »dvije sigurne medalje«.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rezultati i pobjede naplaćuju sve napore</p>
<p>»Naporno je, radimo od 0 do 24, ali uživamo u tome. No, nije tu samo briga o skijašima, već i o sponzorima, o navijačima, zbilja ima mnogo stvari o kojima treba razmišljati. Međutim, kad pogledamo na kojoj smo danas razini, a gdje smo bili prije, to je veliko zadovoljstvo i satisfakcija za sve«, kaže govornik Hrvatskog skijaškog saveza, Ozren Müller</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Ovog će vikenda, točnije u subotu, u utrkama skijaškog Svjetskog kupa nastupiti Ivica i Janica Kostelić. Ivica će u francuskom Val d'Isereu voziti veleslalom, braniteljica krune u Svjetskome kupu, Janica, u talijanskom će Sestriereu imati svoj prvi nastup ove sezone i to u slalomu. I nakon toga slijedi nastup za nastupom, Ivica na svojim utrkama, Janica na svojima, a uz njih su još, kao članice A reprezentacije, Nika Fleiss i Ana Jelušić.</p>
<p> U Svjetskom će kupu redati utrku za utrkom do veljače, a potom ih čeka nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu. Janica će ove sezone voziti slalom i veleslalom, eventualno kombinacijski spust, a superveleslalom prema procjeni. Ivica će u Svjetskom kupu i nekim FIS-utrkama voziti slalom i veleslalom, kao i Nika i Ana. No, njih će dvije povremeno nastupati u Svjetskom kupu, više će voziti FIS-utrke.</p>
<p>Primjerice, samo do Nove godine Ivica će dan nakon Val d'Iserea voziti slalom u Madonni di Campiglio, šest dana nakon toga skijat će veleslalom u Alta Badiji, pet dana potom slalom i veleslalom u Kranjskoj Gori (umjesto otkazanog Aspena). Janica će, pak, nakon Sestrierea krenuti put Val d'Iserera, gdje su preseljeni slalom i superveleslalom iz Megeva, te slalom i veleslalom u austrijskom Lienzu, a možda će između toga voziti i superveleslalom u St. Moritzu. Prvi nastup sljedeće godine imaju već 5. siječnja, Janica će skijati u Mariboru (a ne sumnjamo da će njezini navijači opet preplaviti Pohorje), a Ivica će u isto vrijeme biti u švicarskom Adelbodenu. To je samo početak...</p>
<p>Svatko od njih radi po svom programu i putuje sa svojom ekipom. Uz Ivicu su trener Vincencije Jovan i serviser Ivica Franjko, uz Janicu je otac i glavni trener Ante Kostelić, pomoćni trener Slaven Petrović i trener i serviser Juraj Hafner. Fizioterapeut Miodrag Radić je u Janičinoj ekipi, ali po potrebi uskače i kod drugih. Direktor reprezentacija Vedran Pavlek i govornik Hrvatskog skijaškog saveza, Ozren Müller uskaču, prema potrebi, iz jedne u drugu ekipu, no nastoje biti svugdje u svako doba.</p>
<p>Napornije nego našim skijaškim reprezentativcima bit će njihovoj logistici. Hoće li moći povezivati naše četiri skijaške ekipe kad će nastupati svaki na svojoj strani?</p>
<p>- Moramo. Tako smo se i postavili, naporno je, radimo od 0 do 24, ali uživamo u tome. Svatko radi svoje, za svakog se zna gdje je, koliko je na koga potrošeno... No, nije tu samo briga o skijašima, već i o sponzorima, o navijačima, zbilja ima mnogo stvari o kojima treba razmišljati. Međutim, kad pogledamo na kojoj smo danas razini, a gdje smo bili prije, to je veliko zadovoljstvo i satisfakcija za sve, kaže govornik HSS-a, Ozren Müller.</p>
<p>Uz Pavleka i Müllera, bitan kotačić je i tajnik HSS-a, Damir Raos, njih trojica brinu da nikome ništa ne manjka, da sve ide »kao po špagi«. A je li dovoljno troje ljudi za sve to?</p>
<p>- Dovoljno je, sve stignemo, zbilja nema potrebe za još ljudi, uopće ne razmišljamo o tome. A čak i da se pojavi nekakva potreba za još ljudi, sad ne bismo mogli uzimati nekog. Naime, sezona je počela, a tog bi novog trebalo učiti, raditi s njim, pokazivati mu, uvoditi ga u posao, a za to nitko od nas nema vremena. Osim toga, rad kod nas je specifičan, zato jer tražimo da s nama rade skijaši. Eto, naš tajnik Raos je uz nas proskijao, a uskoro će i fizioterapeut kako bi mogao na stazu, ako zatreba, kaže Müller.</p>
<p>Koliko god bilo posla na snježnim stazama i oko njih, nitko iz skijaške reprezentacije ne zaboravlja svog ozlijeđenog člana, Renata Gašpara. On je, nakon teške ozljede oba koljena u SAD imao dvije operacije i počeo je s laganom rehabilitacijom. Posljednju operaciju, na desnom koljenu, Gašpar je imao u srijedu, sljedeći bi se tjedan trebao vratiti kući.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatska i Moldavija aktivno će se boriti protiv terorizma </p>
<p>Hrvatski i moldavski predsjednik zauzeli se za širenje bilateralnih odnosa, posebice na gospodarskom planu / Mesić i Voronjin potpisali Sporazum o poticanju i zaštiti ulaganja/ Zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec s moldavskim kolegom potpisala Sporazum o ukidanju viza na diplomatske i službene putovnice </p>
<p>ZAGREB/KIŠINJEV, 5. prosinca</p>
<p> - »Širenje bilateralnih odnosa, posebice na gospodarskom planu, bila je glavna tema susreta hrvatskog i moldavskog predsjednika, Stipe Mesića i Vladimira Voronjina, u srijedu u Kišinjevu«, rekao je u srijedu u telefonskom razgovoru za Hinu savjetnik hrvatskoga predsjednika za vanjsku politiku Tomislav Jakić. </p>
<p> Mesić i Voronjin prvi su službeni hrvatsko-moldavski susret na najvišoj razini počeli razgovorima u četiri oka, a nakon toga pridružila su im se državna izaslanstva.</p>
<p> Poslije susreta dvojica su predsjednika objavila zajedničku izjavu u kojoj izražavaju interes za sve oblike hrvatsko-moldavske suradnje bilateralnim, regionalnim i multilateralnim putem. U izjavi se potvrđuje opredijeljenost dviju zemalja na putu prema ujedinjenoj Europi, osuđuju globalni terorizam i prekogranični organizirani kriminal, uz najavu da će obje zemlje aktivno boriti protiv toga. </p>
<p> Šef hrvatske države pozvao je moldavskog predsjednika Voronjina u službeni posjet Zagrebu. Razgovaralo se i o tome da bi njegovu uzvratnom posjetu mogao prethoditi dolazak moldavskih gospodarstvenika kako bi se stvorili temelji za jaču gospodarsku suradnju, koja je danas simbolična.</p>
<p> Dvojica su predsjednika nakon razgovora izaslanstava potpisala Sporazum o poticanju i zaštiti ulaganja. Zamjenica hrvatskoga ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec potpisala je s moldavskim kolegom Sporazum o ukidanju viza na diplomatske i službene putovnice. Riječ je o prvim potpisanim bilateralnim sporazumima Hrvatske i Moldavije. </p>
<p> Predsjednika Mesića očekuju susreti s moldavskim premijerom Vasilom Tarlevim i predsjednicom parlamenta Eugenijom Ostapciuc. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Unatoč pritiscima, BiH ne povlači tužbu protiv SRJ</p>
<p>MOSTAR, 5. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - BiH neće povući tužbu protiv SRJ za genocid, podnesenu 1993. pred Međunarodnim sudom u Haagu. U bosanskohercegovačkoj javnosti posljednjih se dana nagađalo da bi tužba mogla biti povučena radi »uspostave dobrosusjedskih odnosa«. No, BiH je ipak dostavila odgovor Sudu iz kojega je očito da nema odustajanja, ali ni nove tužbe, odnosno dopune onoj koju je podnijela tadašnja Republika BiH. SRJ je proteklih dana pokušala, također uz obrazloženja o »dobrosusjedskim odnosima«, provesti pritisak na bosanskohercegovačke vlasti, ali u tome nije uspjela. Takva stajališta službenog Sarajeva izazvala su žestoke reakcije u RS Srpskoj i SRJ. Premijer RS Mladen Ivanić tvrdi da je tužba »nelegitimna jer je podignuta prije Daytona«, a jugoslavenski veleposlanik u BiH Stanimir Vukićević ističe da takvo ponašanje vlasti BiH »opterećuje odnose dviju država«. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Od američke bombe umalo poginuo šef prijelazne vlade Karzai </p>
<p>WASHINGTON, 5. prosinca </p>
<p> - U incidentu u srijedu nedaleko od Kandahara - kad je američki bombarder B-52 greškom ispustio navođenu bombu na jednu zgradu - zamalo je poginuo novoizabrani čelnik prijelazne vlasti u Afganistanu Hamid Karzai. Izjavili su to u Washingtonu visoki dužnosnici Pentagona. Prema riječima američkog vojnog dužnosnika koji je želio ostati neimenovan, Karzai je ranjen, ali još se ne zna koliko su teške ozljede. U incidentu čiji se uzroci još ispituju, poginula su dva američka vojnika, pripadnici posebnih postrojba, više boraca Sjevernog saveza, a ranjeno je dvadesetak američkih vojnika. Bombarder B-52, koji je trebao napasti talibanske položaje, »ispustio je bombe u blizini prijateljskih snaga«, priopćilo je Središnje zapovjedništvo američke vojske sa sjedištem u Tampi na Floridi. Jedna od »pametnih« bombi vjerojatno tehničkom greškom pala je u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je Karzai imao sastanak s pripadnicima protutalibanskog saveza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Protutalibanske snage osvojile područje Tore Bore </p>
<p>Tamo međutim nisu našli pripadnike mreže Al Qaide, ustvrdio je jedan od vođa oporbenjaka Hazrat Ali / Pripremajući konačno osvajanje Kandahara, marinci uspostavljaju kontrolne točke na cesti prema gradu, presreću talibane helikopterima i oklopnim vozilima / Oko svih većih gradova, poput Kabula i Kunduza, još su aktivni »talibanski džepovi« s oko tisuću boraca </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Protutalibanske snage zauzele su područje Tore Bore, ali pritom nisu našle pripadnike mreže Al Qaide, koji su se ondje navodno skrivali. Izjavio je to jedna od vođa oporbenoga Istočnoga saveza Hazrat Ali, koji je dodao da se oko 1000 Arapa vjerojatno krije u području Melawa. </p>
<p>I dok protutalibanske snage, oboružane teškim strojnicama, granatama i tenkovima napreduju na tlu, nailazeći, doduše, na tvrd otpor Bin Ladenovih mudžahedina, američki bombarderi iz zraka gađaju ciljeve u području Tore Bore. Vođe protutalibanskih snaga, međutim, tvrde da akcije na tlu nisu koordinarane s američkim zračnim napadima. </p>
<p> Štoviše, Hazrat Ali je rekao da su oporbene snage »zauzele neka područja koja su Bin Ladenovi ljudi napustili oko Tore Bore. Oni su se povukli s tog područja bez borbe«. Međutim, prema njegovim riječima, borbe bi mogle početi u četvrtak kada se konačno dogovore načini koordinacije. </p>
<p>»Jučer su američki zrakoplovi gotovo bombardirali civile i naše ljude, te stoga moramo osigurati da se to ne događa, tj. da oni unaprijed identificiraju naše ljude«, rekao je Hazrat Ali. Vođa Istočnoga saveza dodao je da je »12 važnih članova Al Qaide poginulo od bombardiranja minuloga ponedjeljka i utorka. </p>
<p>Usporedo s tim, američki marinci iz svoje improvizirane baze pripremaju konačno osvajanje Kandahara te presreću talibanska kretanja zasjedama iz helikoptera i oklopnih vozila. Marinci utvrđuju i posebne kontrolne točke na cestama kako bi spriječili talibane da bježe, odnosno da ojačaju svoje položaje.</p>
<p> Dužnosnici Pentagona su potvrdili da su se američkim marincima pridružile specijalne snage Velike Britanije i Australije, kako bi se pripremili za eventualni izravni sukob s talibanskim mudžahedinima. S druge strane, američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je da još nema planova da se marinci pridruže operaciji konačnog napada na Kandahar. Prema sadašnjim napucima, posao osvajanja toga duhovnoga središta talibana, ustvrdio je Rumsfeld, prepušten je južnim paštunskim plemenima.</p>
<p>Paštunski vođa Hamid Karzai rekao je da su njegovi ljudi pred Kandaharom. »Nastavljamo naše napredovanje prema Kandaharu i nadamo se da ćemo ući u taj grad što je prije moguće«, rekao je čovjek koji je izabran za predsjednika privremene afganistanske vlade. Karzai je dodao da se vode i pregovori s nekima od branitelja tog grada o predaji, kako bi se izbjeglo krvoproliće velikih razmjera. »Ne smije biti žrtava. Civili ne smiju patiti«, istaknuo je Karzai.</p>
<p>Iako afganistanske snage tvrde da motre na Bin Ladena posljednjih četiri-pet dana, Pentagon i tamošnji obavještajci nisu potvrdili tu informaciju. Rumsfeld je samo rekao da pretpostavlja da je Osama bin Laden u Afganistanu, ali to ne može sigurno tvrditi. </p>
<p>Osim operacija na Toru Boru i Kandahar, marinci moraju pacificirati i tzv. talibanske džepove u područjima koja su u načelu očišćena. Prema američkim izvorima, do 2500 talibana pruža otpor u području zapadno od Maazar-i-Sharifa. Južno od Kunduza te istočno od Kabula aktivni su džepovi s po 1000 talibanskih boraca i njihovih simpatizera Arapa. Oko 500 talibanskih mudžahedina pruža otpor na malom prostoru jugoistočno od Herata, nedaleko iranske granice. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Napokon sporazum o afganistanskoj vladi </p>
<p>Za predsjednika privremene vlade izabran Paštun, Hamid Karzai, član Sjevernog saveza, kojeg podržavaju Sjedinjene Države / Donatorska konferencija za Afganistan u srijedu u Berlinu</p>
<p>BERLIN, 5. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pregovori o prijelaznoj afganistanskoj vladi, koji su se vodili u sklopu konferencije UN-a o Afganistanu u Petersbergu kraj Bonna, završili su srijedu potpisivanjem sporazuma o političkom uređenju Afganistana uz nazočnost njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.</p>
<p>Predsjednik privremene afganistanske vlade je Paštun, Hamid Karzai, član Sjevernog saveza, kojega su podržavale Sjedinjene Države. Sjeverni savez je dobio tri ključna ministarstva na kojima ostaju njihovi dosadašnji ministri: Yunis Qanuni unutarnji poslovi, Mohammad Fahim obrana i Abdullah Abdullah vanjski poslovi. U vladi će biti i dvije žene.</p>
<p>Prijelazna vlada trebala bi biti sastavljena od 30 članova, o kojih je jedan predsjednik vlade, pet zamjenika i 24 ministra. Ranije je bilo predlagano da prijelazna vlada bude sastavljena od stručnjaka koji bi trebali pokrenuti proces obnove zemlje, prije svega sada gotovo u potpunosti razorene infrastrukture. Očito su, međutim, u međuvremenu učinjeni ustupci i političkoj eliti. </p>
<p>Privremena vlada bi upravljala Afganistanom šest mjeseci, a na dodatnih 18 mjeseci bi ih trebala potvrditi sabor plemenskih vođa Loya Jirga. Plemenskom saboru bi presjedao bivši afganistanski kralj Mohammed Zahir Shah. Jedna od zadaća privremene vlasti bit će organiziranje općih izbora, koji će biti održani najranije 2004. godine. Sljedeći korak u mirovnom procesu trebalo bi biti sazivanja Loye Jirge, tradicionalnog sabora plemenskih starješina Afganistana, na kojoj bi oko 1500 delegata trebali odlučiti o budućnosti zemlje. Sazivanje sabora predviđeno je za proljeće sljedeće godine. Još prije toga bi, međutim, trebao biti formiran vrhovni sud Afganistana. </p>
<p>Asam Dadfar član delegacije Sjevernog saveza, izjavio je novinarima da će Afganistan ubuduće biti demokratska zemlja: »Odlučeno je da će buduća afganistanska vlada biti demokratska, uz poštivanje svih vrijednosti i normi demokracije, a naročito ljudskih prava«.</p>
<p>Predstavnici sve četiri skupine postigli su i dogovor o raspoređivanju međunarodnih vojnih snaga pod pokroviteljstvom UN-a. Međutim, međunarodnim snagama u Afganistanu protivio Sjeverni savez, čije vojne postrojbe kontroliraju najveći dio zemlje. Mirovne snage će biti stacionirane u Kabulu, ali će po potrebi biti i u drugim dijelovima Afganistana. Njemački vojnici će vjerojatno sudjelovati u mirovnim snagama u Afganistanu. No, iako je intervenciju njemačkih vojnika u Afganistanu odobrio njemački Bundestag, nitko ne zna što će oni tamo raditi. </p>
<p>Formiranje prijelazne vlade pretpostavka je za odobravanje humanitarne pomoći u iznosu više milijardi dolara od međunarodne zajednice. Donatorska konferencija za Afganistan dogovorena je za srijedu u Berlinu. Njemačka vlada se već bavi konkretnim projektima za razvojnu pomoć Afganistanu. Berlin je odobrio 160 milijuna DEM za obnovu i oko 100 milijuna DEM za pomoć izbjeglicama u Pakistanu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hamid Karzai - jamac budućnosti nakon talibana </p>
<p>Novi afganistanski vođa Hamid Karzai ima moćno plemensko zaleđe kombinirano sa zapadnim iskustvom </p>
<p>LONDON, 5. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon imenovanja nove afganistanske prijelazne vlade, BBC je u srijedu poželio čestitati njenom novom čelniku - paštunskom vođi Hamidu Karzaiju. On nije putovao u Bonn na pregovore, nego je ostao u Afganistanu, da bi sudjelovao u presudnim okršajima za zadnje talibansko utočište, Kandahar.</p>
<p>Putem satelitskog telefona Karzai je BBC-ju rekao kako mu još nije stigla službena potvrda da je upravo on novi afganistanski vođa. Ističe da mu je prioritet vratiti mir i sigurnost u Afganistan, te ujediniti tu zemlju. Hamid Karzai ima za to jedinstvene kvalifikacije - moćno plemensko zaleđe, kombinirano sa zapadnim iskustvom. </p>
<p>U planovima političkog rekonstruiranja Afganistana, Karzai se pokazao ključnim američkim adutom. Bez njega vjerojatno ne bi moglo biti ni nove stabilne afganistanske vlasti. Većinsko pleme Paštuna s juga zemlje nikada ne bi prihvatilo vladu u kojoj sjede samo politički predstavnici Sjevernog saveza. Zato je u novoj, prijelaznoj vladi Afganistna bila neophodno potrebna istaknuta paštunska ličnost, ali takva koja se protivi talibanima. Izbor je bio vrlo uzak.</p>
<p> Amerikanci su mogli računati samo na dvije osobe, paštunske lidere Abdula Haqa i Hamida Karzaija, koji su obojica živjeli izvan Afganistana. Jedan i drugi u listopadu su ubačeni u tu zemlju, da među Paštunima povedu ustanak protiv talibanske vlasti. Abdula Haqa ubrzo su uhvatili i objesili talibani. U igri je ostao samo još Karzai, koji je sa svojom pratnjom i sam upao u talibansku zasjedu. Iz žestokog se okršaja izvukao živ zahvaljujući američkim helikopterima, koji su raketirali njegove progonitelje. </p>
<p>Znatan dio osamdesetih godina Karzai je proveo u Sjedinjenim Državama, gdje mu obitelj ima razgranati biznis. Zbog toga tečno govori engleski, ima zapadne manire, no on je ujedno i utjecajni paštunski lider, kao vođa važnog klana Popolzai. U mudžahedinskoj vladi nakon pada komunista bio je zamjenik ministra vanjskih poslova od 1992.do 1994. Karzai je isprva podupirao talibane, no potom je postao sumnjičav prema talibanskom pokretu, smatrajući da su njime previše počeli dominirati stranci. </p>
<p>Bila je potrebna hrabrost da se Hamid Karzai, koji je od 1994. živio u Pakistanu, riskirajući život, vrati u južni Afganistan i krene od sela do sela, tajno prikupljajući podršku za napad na talibane. Vjeruje se da je Hamid Karzai svojevrsno jamstvo da bi mogla profunkcionirati koalicija Paštuna i sjevernjačkih plemena poput Uzbeka, Tadžika i Hazara, okupljenih u Sjevernom savezu. Vrlo je blizak i prognanom afganistanskom kralju Zahiru Shahu - još jednoj figuri koja bi u razjedinjenoj zemlji mogla poslužiti kao fokus okupljanja. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Washington još nije donio odluku o napadu na Irak</p>
<p>Colin Powell u Ankari ipak nije isključio mogućnost da se režim iračkog predsjednika Saddama Husseina nađe na listi ciljeva antiterorističke kampanje</p>
<p>ANKARA, 5. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »SAD još nisu donijele odluku o napadu na Irak«. To je tijekom razgovora sa turskim premijerom Bülentom Ecevitom, u srijedu u Ankari, rekao američki državni tajnik Colin Powell. Taj odgovor uslijedio je na Ecevitov izričit upit, koji je, istodobno, izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog moguće reprize Zaljevskog rata. Upozorio je da bi otvaranje novih ratnih žarišta imalo složene političke, gospodarske i druge posljedice ne samo po Tursku, već i šire srednjoistočno i zaljevsko područje. Visoki američki gost nije, kako se saznaje, isključio mogućnost da se režim iračkog predsjednika Saddama Husseina nađe na listi ciljeva antiterorističke kampanje. </p>
<p>Time su, barem privremeno, otklonjene bojazni Turske da će se na svojim granicama ponovo suočiti s teško predvidivom ratnom apokalipsom. Ta velika euroazijska zemlja koja ima golemu vojsku od blizu 700.000 vojnika, već godinama upozorava moćnog američkog, ali i druge zapadne saveznike da bi pokretanje ratne mašinerije protiv Iraka više štetilo nego koristilo njihovim općim strategijskim i političkim interesima. U tom sklopu, Ecevit je Powellu jasno ukazao na nužnost očuvanja teritorijalnog integriteta susjedne arapske zemlje. </p>
<p>Prema Ecevitovoj ocjeni, »vjetrovi promjena« u Iraku mogli bi se lako prenijeti u Tursku. Drži da bi to moglo pojačati zahtjeve Kurda za uspostavom neovisne države na jugoistoku zemlje, a možda čak i stvaranje »Velikog Kurdistana« u koji bi se uključili i dijelovi teritorija Irana, Sirije i Iraka. Ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti Iraka, poručeno je Powellu, dovelo bi do pravog političkog i oružanog kaosa koji bi se teško mogao kontrolirati. </p>
<p>Detalji odgovora na takve turske »noćne more« nisu poznati, kao ni to je li Powell svojim turskim domaćinima pružio uvjerljive dokaze o tome da je režim bagdadskog vlastodršca Saddama Husseina na bilo koji način povezan sa Bin Ladenovom terorističkom skupinom Al Qaida. To se također odnosi na navodne informacije da Iračani ubrzano proizvode oružje masovnog uništenja. </p>
<p>Powell, koji se sastao i sa svojim domaćinom Ismailom Cemom, a potom i turskim predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom, izrazio je zahvalnost službenoj Ankari na potpori koju je pružila u osudi i borbi protiv globalnog međunarodnog terorizma, posebice protiv praktički već svrgnutog talibanskog režima i njihovog štićenika saudijskog milijardera, disidenta i terorista Osame bin Ladena. Izrazio je i zadovoljstvo odlukom Turske da pošalje turske komandose u završne operacije rušenja talibanske vlasti. </p>
<p>Turska je, inače, jedina islamska zemlja, dugogodišnja privržena članica NATO-a, koja je dala praktički doprinos antiterorističkoj kampanji koju predvodi najveća svjetska supersila SAD. </p>
<p>Tursko-američki razgovori obuhvatili su i druga osjetljiva pitanja, posebice dugogodišnji ciparski sindrom, odnose Azerbajdžana i Armenije, situaciju u Gruziji, stvaranje Europskih obrambenih snaga (čemu se Turska oštro protivi bez vlastite nazočnosti) i gospodarskim i trgovinskim odnosima dvije zemlje. </p>
<p>Ecevit i Cem su od Powella zatražili da utječe na što brže osiguranje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB) Turskoj u iznosu od oko 15 milijardi dolara. Ta sredstva su nužna da bi se spriječio već zamjetan turski finacijski i gospodarski kolaps. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Washington u potpunosti stao na stranu Izraela </p>
<p>Američki diplomati uvjereni su da Arafat može učiniti više da suzbije nasilje / Ne kažu što je to i kako može činiti bilo što nakon što je postao metom izraelske odmazde na samoubilačke napade</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca </p>
<p> - U najnovijoj seriji međusobnih izraelsko-palestinskih napada, američka administracija stala je potpuno na stranu Izraela. Glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker u utorak je izjavio da »SAD od palestinskog vođe Yassera Arafata traži da poduzme sve što može kako bi se uhitili i osudili počinitelji terorističkih napada«. </p>
<p>Američki diplomati uvjereni su da Arafat može učiniti više da suzbije nasilje. Ne kažu što je to i kako može činiti bilo što nakon što je postao metom izraelske odmazde na samoubilačke napade. Reeker ponavlja da Washington »razumije potrebu Izraela da se zaštiti«, ali ne želi komentirati izjave samih izraelskih dužnosnika da raketiranja u ponedjeljak i utorak »nisu samoobrana nego smjeraju zastrašiti Arafata«.</p>
<p>Američka vlada čak ne poziva da neprijateljstava prestanu odmah i bezuvjetno jer ne želi da se takav poziv protumači kao reakcija na izraelske akcije u protekla dva dana. U Washingtonu nema odgovora ni na pitanje je li palestinski čelnik s pravom cilj izraelskih udara.</p>
<p>Reeker je ocijenio da terorističke akcije Hamasa smjeraju rušenju sadašnjih palestinskih vlasti jednako kao i onemogućavanju mirovnog procesa. Većina američkih dužnosnika privatno govori da bi mogući Arafatov pad dugotrajno ugrozio mogućnost pregovaranja. Na temelju takve ocjene, ipak ne idu dalje od poziva objema stranama, premijeru Arielu Sharonu koliko i palestinskim vlastima da »dobro promisle o posljedicama svojih postupaka«.</p>
<p> Zamjenik glasnogovornika State Departmenta kazao je da je posebni američki izaslanik Anthony Zinni u utorak razgovarao s predstavnicima izraelske vlade i palestinskog vodstva i »nastoji pomoći obnovi mirovnog procesa«. Reeker nije želio reći jesu li Zinnijevi razgovori donijeli neke rezultate, što se po stanju na terenu ne bi moglo zaključiti. </p>
<p>Predsjednik Palestinske vlasti Yasser Arafat, čini se, nije kadar donijeti mir svome narodu, ali to bi »možda mogao netko drugi«, izjavio je u utorak glasnogovornik izraelskog premijera Ariela Sharona Raanan Gissin. »Nemamo posla samo s jednom osobom, već s palestinskim narodom, i mislimo da mu moramo pružiti priliku za mir«, izjavio je Gissin za britansku tv Sky News.</p>
<p> »Ako to Yasser Arafat ne može, možda može netko drugi«, dodao je on. »Mi ne vodimo rat s Arafatom osobno već s onime što on predstavlja«, rekao je Sharonov glasnogovornik. »U ovom trenutku on predstavlja terorističku organizaciju, sam duh terorizma«, dodao je. </p>
<p>Arafat je u srijedu optužio Izrael da »koristi sve načine kako bi nastavio zločine«. »Izrael je iskoristio sve načine koji mu stoje na raspolaganju da nastavi svoje zločine i da uzima djecu i kuće«, rekao je palestinski čelnik u utorak navečer u telefonskom razgovoru s iranskim ministrom vanjskih poslova Kamalom Kharzaijem. Arafat je od Irana zatražio da upotrijebi sva svoja sredstva i utjecaj za održavanje sastanka na vrhu Organizacije islamske konferencije (OIC), dodaje IRNA. </p>
<p> Kharazi je izrazio »potporu Irana legitimnom otporu palestinskog naroda«. »Smatramo suodgovornima za te zločine sve one koji podupiru cionistički režim«, rekao je iranski ministar, misleći na SAD. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Crveno-crvena koalicija pred vratima berlinske vijećnice</p>
<p>Pregovori koje je SPD vodio s zapadnim strankom Savez 90/Zeleni i liberalima (FDP) o formiranju tzv. semafor koalicije propali su zbog razlika u stajalištima o financijskim pitanjima</p>
<p>BERLIN, 5. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačkim glavnim gradom Berlinom će, ipak, vladati crveno-crvena koalicija. Naime, u srijedu su počeli pregovori između Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Stranke demokratskog socijalizma (PDS) o formiranju vlade u gradu-pokrajini Berlinu. Pregovori koje je SPD vodio s zapadnim strankom Savez 90/Zeleni i liberalima (FDP) o formiranju tzv. semafor koalicije propali su, nakon četverotjednog pregovaranja, u utorak uvečer zbog razlika u stajalištima o financijskim pitanjima, glasi obrazloženje. </p>
<p>Naime, liberali nisu pristali na povećanje poreza na piće i zemljište iz kojega bi se, prema zamisli socijaldemokrata i Zelenih sanirala bankrotirana gradska blagajna. Liberali drže da bi ti porezi pogodili »u prvom redu male i srednje poduzetnike, a tek onda kafiće«. No, nesporazuma je bilo i u pitanjima prometne politike.</p>
<p>U opticaju je i obrazloženje da su pregovori za crveno-zeleno-žutu koaliciju propali zato što je predsjednik berlinskih socijaldemokrata Klaus Wowereit namjerno postavio previsoke zahtjeve za kompromis s liberalima i Zelenima, da bi se na kraju došlo do zaključka kako je moguća koalicija s istočnoberlinskim socijalistima, protiv koje je u počeku bio i kancelar Gerhard Schröder.</p>
<p>Schröderu prije četiri tjedna nije bilo lako pristati na koaliciju SPD-a i PDS-a u Berlinu iz vanjskopolitičkih razloga. Naime, tada je samo PDS, stranka nasljednica bivših istočnonjemačkih komunista, jedina bila protiv sudjelovanja njemačkih vojnika u vojnim akcijama Sjedinjenih Država protiv međunarodnog terorizma. No, ni unutarnjopolitički razlozi protiv crveno-crvene koalicije nisu bili manje težine. PDS se, naime, nije definitivno obračunala s baštinom komunističke diktature, premda se u mnogo čemu reformirala. Neki su analitičari upozoravali da bi koalicijski savez DDR-nostalgičarima u Berlinu, u kampanji za iduće savezne učinio ranjivim Schröderove socijaldemokrate.</p>
<p>S druge strane, na berlinskim izborima, Kršćansko-demokratska unija (CDU) upravo je kampanjom »crvenih čarapa« od berlinskih birača dobila snažnu pljusku koja se očitovala u 17 posto manje glasova. Berlinčani su CDU »pljusnuli« zbog odgovornosti za bankrot grada. </p>
<p>Osim toga istočni dio grada dao je povjerenje PDS-u, tako da je i konzervativac Michael Glos iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) rekao da je crveno-crvena koalicija najprirodnija. Konačno, socijaldemokrati će koaliciju moći braniti i argumentom nacionalnog jedinstva, odnosno da se na taj način deset godina nakon pada Berlinskog zida počeo rušiti politički zid u glavama političara.</p>
<p>No, Wowereitu neće biti jednostavno. Puno je nepoznanica u berlinskoj crveno-crvenoj koaliciji. Nepredvidivi su signali koje bi se odaslali tako kratko prije izbora za Bundestag. Schröder je navodno dao »zeleno svjetlo« za crveno-crvene pregovore, bez obzira na to što su savezni »novi centar« i crveno-crveno u Berlinu nespojivi jer PDS ne prihvaća Schrödeova »liberalna skretanja«. </p>
<p>PDS-ov lijevi populist Gregor Gysi, međutim, blista od zadovoljstva i spremno čeka jer njegovi stranački prijatelji mogu samo dobiti.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>»Letici i Oreškoviću 10 milijuna dolara za savjetodavne usluge?« (2)</p>
<p>U Vjesniku od subote 1. prosinca objavljeno je izvješće iz Sabora Republike Hrvatske pod naslovom »Letici i Oreškoviću 10 milijuna dolara za savjetodavne usluge?« Budući da upitnik na kraju naslova poziva na pojašnjenje, želim čitatelje obavijestite o sljedećem:</p>
<p>Kako je vidljivo iz kontrolne misije (aide memoire) Svjetske banke, sastavljenog nakon jednotjednog posjeta petoro nezavisnih stručnjaka iz Washingtona koji je završen 19. listopada 2001, a o kojem je i Vjesnik veoma korektno izvijestio, dosad se realizacija projekta »odvija na zadovoljavajući način«. Za projekt reforme zdravstvenog sustava, koji se financira kreditom Svjetske banke, u 2000. i 2001. godini potrošena su četiri milijuna i sto tisuća dolara. Ta sredstva korištena su za kupnju dvaju kardioloških laboratorija, koji su već dopremljeni u Zagreb. U ovoj godini prikupljeno je 1400 tona farmaceutskog otpada na području cijele Hrvatske, od čega je već spaljeno 1100 tona. Nabavljena je i telekomunikacijska oprema za hitnu medicinsku službu. Otpočeta je i realizacija pilot projekta u Koprivnici, koji kao konzultant provodi tvrtka BIS HealthCare iz Velike Britanije, koja je također odabrana na međunarodnom natječaju i uz suglasnost Svjetske banke kao najjeftiniji ponuđač. Također je otpočeta uspostava cjelovitog sustava unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Prof. dr. Slaven Letica imao je vremenski ograničen (time based) ugovor koji je za ugovorom realizirane usluge iznosio dvije stotine dolara mjesečno i koji je istekao u 2000. godini. U dokumentu misije Svjetske banke posebno je naglašeno da uštede ostvarene međunarodnim natječajima prilikom nabave opreme samo u 2001. godini iznose dva milijuna četiri stotine tisuća dolara. </p>
<p>Prof. dr. sc. STJEPAN OREŠKOVIĆ, direktor program projekta zdravstvenog sustava financiranog od Svjetske banke</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jesmo li mi toliko bogati da gradimo najveću sveučilišnu bolnicu na svijetu? </p>
<p>»Bečka opća bolnica (AKH) najveća na svijetu«, objavljeno je 10. studenoga o. g. Bolnica se prostire na 240.000 metara četvornih, sa 52 klinička odjeljenja i pet znanstvenih instituta, te raspolaže sa 2165 kreveta. Navodi se također i da je u međunarodnoj utakmici s odgovarajućim nacionalnim i internacionalnim institucijama u brizi o pacijentima, znanosti i istraživanjima bečka Opća bolnica (AKH) u svjetskom vrhu.</p>
<p>Na Internetu postoji podatak da zapošljava 8913 zaposlenika, od toga 1394 liječnika. No ako načinimo usporedbu sa Sveučilišnom bolnicom u izgradnji u Zagrebu, rezultat će biti poražavajući, za nas, dakako.</p>
<p>Sveučilišna u Zagrebu, na temelju medicinskog programa, planirana je na 135.416 metara četvornih te je na temelju toga raspisan referendum za samodoprinos i arhitektonski natječaj. Međutim, ni do dana današnjega nije poznato po čijem je odobrenju izvedena za 100.000 četvornih metara više ili na 77 posto većoj površini od planirane, na oko 240.000 četvornih metara te je zajedno s Općom bolnicom AKH u Beču najveća na svijetu, a ujedno je s tim povećanjem i upropaštena tako velika kapitalna investicija, bez postavljanja pitanja odgovornosti za takvu odluku.</p>
<p>Prije nekih dvadesetak godina izbio je u Austriji veliki, takozvani AKH-skandal, zbog trošenja sredstava, tako da se time bavio i austrijski parlament. Dakle o tome se raspravljalo na najvišoj instanci.</p>
<p>U nas je Sveučilišna bolnica, uz dva samodoprinosa, umjesto da bude dovršena, samo stavljena pod krov, i to bez objašnjenja. Treba napomenuti da se u propagandnim materijalima baratalo bolnicom od 135.416 četvornih metara, iako se znalo da se ona gradi na 240.000 kvadrata. Dakle, manipuliralo se neistinitim podacima. Opća bolnica u Beču ima 2165 kreveta, što sa 240.000 četvornih metara površine bolnice daje »standard« od 111 kvadrata po krevetu, a bolnica je i po tome u svjetskom vrhu. </p>
<p>Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu, prema izjavi za tisak pročelnika za zdravstvo grada Zagreba, treba izgraditi u punoj površini sa 810 kreveta, što znači jedan krevet na 296 kvadrata, a pročelnik za zdravstvo tvrdi da to nije previše jer bolnice visokog standarda u Americi imaju 500 kvadrata po krevetu.</p>
<p> Pročelnik za zdravstvo kaže da za dovršenje bolnice treba 450 do 500 milijuna DEM. Budući da je dosad utrošeno 330 milijuna DEM, to bi ukupna investicija zajedno s medicinskom opremom iznosila 830 milijuna DEM ili šest milijardi austrijskih šilinga.</p>
<p>Sve to kao da ne zanima naše predstavnike, vijećnike u gradu, a ni zastupnike u Saboru, kao da se to događa u nekoj drugoj državi.</p>
<p>BRANKO VADLJA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zašto znanstvenici ne reagiraju na pseudoznanstvene teorije? </p>
<p>Zbog neke znanstvene pseudodoktrine moj je poznanik samo u ovoj godini u tri navrata umalo izgubio glavu. </p>
<p>Prvi put kad je zbog neke stresne traume doživio krvarenje želuca, drugi put zbog nečega sličnoga, a treći put zbog izlaska na cestu, na kojoj vladaju zakoni divljine.</p>
<p>U prva dva slučaja (zbog gubitka krvi), po doktrini određene bolnice, nije mogao dobiti transfuziju jer je upravo zbog tek nastalog krvarenja zapao u treperenje srčanih pretkomora, koje je po spomenutoj doktrini postalo kontraindikacija za transfuziju.</p>
<p>E, sada malo o znanosti i doktrinama, posebno u medicini. Kao prvo, ako netko izgubi dosta krvi, normalno bi bilo, da bismo mu spasili život, da mu nadoknadimo ono što mu nedostaje, tj. krv. Ali, eto, pojavila se kontraindikacija, treperenje srčanih pretkomora, koje pacijent do tada nije imao. Uostalom, prije negoli je uvedena antikoagulantna terapija u liječenju kontradiktornog stanja, liječnici su spasili bezbroj sličnih slučajeva nadoknadom krvi onima koji su je izgubili jer nisu vodili računa o novonametnutoj doktrini (!), koja spada u sekundarnu kategoriju. Sada pak dobrom promatraču pada u oči činjenica da je znatno porastao broj smrtnih slučajeva zbog spomenutih krvarenja.</p>
<p>Na drugoj strani, po našim institutima imamo poplavu nominalnih titula kao što su prof. dr. mg. sc. etc., etc., ali ako se nešto domaće pokuša objaviti, ili čak i objavi, od tih velikih titula ni glasa čuti nije! </p>
<p>Kako se više bavim biofizikom i biokemijom, želim postaviti pitanje indoktrinatorima pseudodoktrina znaju li oni išta o serotoninu ili njegovu preteči triptofanu, gdje je uglavnom koncentriran, kako uopće dolazi do njegova efekta u stresnim situacijama, u kojima on postaje uzročnik krvarenja. A tek kada stignete u ruke »mudraca«, ukoliko se slučajno ne nađe neki skroman i odgovoran poznavatelj medicine, stresna situacija se produbljuje i produbljuje novim stresnim situacijama.</p>
<p>Ovaj drastični primjer ilustrira na kojem se stručnom stupnju nalaze naši instituti. Iz njih ne dolazi nikakva opservacija na aktualna događanja, a ako ih netko i zamoli da saslušaju i da dadu svoje mišljenje o nečemu, što duboko zalazi u njihovu stručnost, budite uvjereni da će vrlo rijetki to učiniti. Divim se profesorima kao što su gg. Željko Kućan i Marijan Jošt koji javno zastupaju svoja stajališta o genomu, genetici i genetski modificiranim prehrambenim produktima, ali o onima iz »Ruđera Boškovića« koji bi se barem zbog solidarnosti s kolegama medicinarima trebali oglasiti na njihove objavljene radove ne mogu reći baš ništa pohvalno jer od njih, ponavljam, glasa čuti nije, što je zbilja žalosno za našu znanost.</p>
<p>Kao primjer može se navesti da je jedan naš istraživač prošle godine objavio stručnu knjigu u kojoj su objavljene dvije intrigantne znanstvene teorije, tj. biofizikalnu teoriju o transportu plinova preko hemoglobina i teoriju o univerzalnom mehanizmu onkogeneze. Obje teorije, u knjizi istoimenih naslova, nalaže se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kao i u Centralnoj knjižnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a u »Ruđer Bošković« dostavljene su pojedinačno trojici stručnjaka (onkologije, biofizike i molekularne biologije), od kojih se nitko do danas nije oglasio nekim osvrtom, kritikom ili recenzijom, što bi inače spadalo u obavezu znanstvenog instituta.</p>
<p>Ovo bi, uz dozvolu autora spomenutih teorija, bila neka vrsta provokacije, kako bi se prozvani oglasili po službenoj dužnosti, ako to već nisu dospjeli učiniti spontano. </p>
<p>Dr. M. V. Savudrija (adresa poznata redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Od eksplozije plinske boce poginuli suprug, supruga u osmom mjesecu trudnoće i trogodišnji sin</p>
<p>Do nesreće je došlo kad je domaćin Mato Drkelić skinuo ventil s plinske boce, pa se plin velikom brzinom počeo širiti po kuhinji, a u istom je trenutku gorio plamen na štednjaku na kojemu se kuhao ručak</p>
<p>BABINA GREDA, 5. prosinca</p>
<p> - U srijedu oko 8 sati u Babinoj se Gredi nedaleko od Županje dogodila stravična obiteljska tragedija u kojoj su od eksplozije plina poginuli supružnici Drkelić i njihov trogodišnji sin. Kako doznajemo, domaćin Mato Drkelić (47) u svojoj je obiteljskoj kući, zajedno s trudnom suprugom Jelicom Drkelić (30) te susjedom Martom Vuković (39) imao tradicionalnu seljačku svinjokolju. S njima su još bili i sinovi, Ivan (3) i Mato (10), koji su se igrali te pomagali oko sitnih poslova. Kada su najprije na dvorištu rasporili zaklanu svinju, Mato je pošao u kuću kako bi od plinske boce koja je bila priključena na štednjak provukao brener kojim je htio spaliti dlake na zaklanoj svinji.</p>
<p> Međutim, ne razmišljajući o mogućim posljedicama, Mato je skinuo ventil s plinske boce, pa se plin velikom brzinom počeo širiti po kuhinji, a u istom je trenutku gorio plamen na štednjaku na kojemu se kuhao ručak. Tada je izbila snažna eksplozija koncentriranog plina iz plinske boce. U tom su se kobnom trenutku u kuhinji nalazili Mato i njegova supruga, koja je bila u osmom mjesecu trudnoće, te njihov trogodišnji sin Ivan. Svi su od strašnih opeklina tijela i od eksplozije na mjestu smrtno stradali. Desetogodišnji Mato, koji je bio izvan kuće, zadobio je lakše tjelesne ozljede, no proživio je strašan šok te je trenutno smješten kod ujaka. Susjeda Marta zadobila je teške opekotine ruku, pa je prevezena u vinkovačku bolnicu, gdje je i zadržana na liječenju.
Na mjesto tragedije izišli su pripadnici DVD Babina Greda, koji su ugasili požar, no kako vatra nakon eksplozije počela brzo širiti, cijela je kuća, u koju se obitelj Drkelić uselila prije mjesec dana, izgorjela. Djelatnici Policijske uprave vukovarsko-srijemske, u nazočnosti istražnog suca Županijskog suda u Vukovaru, izvršili su očevid kojim će se ustanoviti točan uzrok eksplozije.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Predao policiji pola kilograma marihuane želeći izbjeći pretres stana</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Dražena V. (35) i Vjerana T. (26) zagrebački su policajci u utorak u 16,10 sati zatekli u Ulici B. Magovca kako u autu puše marihuanu. Pregledom koji je potom uslijedio u autu je pronađeno pet grama »trave«, da bi kasnije sam Dražen V., kako bi izbjegao neugodnosti zbog pretresa stana, dragovoljno otišao kući i policiji predao 429 grama marihuane i vagu za precizno mjerenje.</p>
<p> Protiv Vjerana T. podnesena je kaznena prijava zbog posjedovanja droge, a iz istog razloga i vjerojatno zbog preprodaje droge teretit će se i Dražen V. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Eksplozija plina iz boce uništila stan </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U eksploziji izazvanoj, najvjerojatnije, nekontroliranim istjecanjem plina iz plinske boce, potpuno je uništen stan na prvom katu zgrade u Ulici Janka Polića Kamova 7. Nakon eksplozije došlo je i do požara koji je ubrzo ugašen, pa nisu oštećeni drugi stanovi.</p>
<p>U ovoj tragediji, koja je obitelj Smiljanić u nekoliko sekundi ostavila bez krova nad glavom, srećom nitko nije ozlijeđen. Eksplozija se dogodila u srijedu oko 16 sati, prema zasad neslužbenim podacima, kada je Danko Smiljanić, vlasnik stana, pokušao promijeniti plinske boce u kuhinji. </p>
<p> Zatekli smo ga na mjestu događaja šokiranog, pa nam ni sam nije mogao točno ispričati što se dogodilo. Na ulici smo zatekli i njegovu suprugu, koja je u času eksplozije dolazila kući s posla, no ni ona nije bila u stanju išta reći. </p>
<p>Vatrogasci su ugasili požar i prikupljali ostatke koji će pomoći pri razrješavanju uzroka eksplozije, kao i policija koja je obavljala očevid. </p>
<p>I. J.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pušili marihuanu u vojnom skladištu</p>
<p>VARAŽDIN, 5. prosinca</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu odgođena rasprava u kaznenom postupku protiv Marija P. (28), Ervina B. (26) i Romana K. (26) optuženih za zlouporabu opojnih droga. Na raspravu nije došao branitelj prvooptuženog Marija P., dok drugooptuženi Ervin B. nije imao branitelja, pa mu je određen po službenoj dužnosti.</p>
<p>Marija P. optužnica tereti da je u siječnju ili veljači 1995. godine na Varaždinbregu, u krugu vojnog skladišta Hrvatske vojske Banjščina, prodao trećeoptuženom Romanu K. 10 grama marihuane za 70 kuna. Drugooptuženog Ervina B. tereti se da je omogućio uživanje droge većem broju osoba. Tako je krajem 1994. godine, također u krugu spomenutog vojnog skladišta, dao »joint« Hrvoju M., dok je na Badnjak iste godine u uredu vodiča čuvarskih pasa u krugu skladišta smotao »joint«, zapalio ga i podijelio sa još nekoliko osoba. Isto je učinio i idućeg dana, na Božić, i to u ugostiteljskom objektu »Ranč« u Melincu.</p>
<p>Romana K. optužnica pak tereti da je u siječnju ili veljači 1995. godine od prvooptuženog kupio 10 grama marihuane u Banjščini, pa je na uživanje ponudio Danijelu </p>
<p>R. M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Profesor Kregar ne osjeća se krivim</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u Zagrebu u srijedu održana rasprava u sudskom sporu u kojem je Anto Đapić, predsjednik Stranke prava, tužio zbog klevete Josipa Kregara, profesora Pravnog fakulteta. Na pitanje sutkinje Rine Busti kako se očituje o krivnji, Kregar je rekao da se ne osjeća krivim. </p>
<p>Privatnu je tužbu Đapić podnio zbog teksta objavljenoga u Jutarnjem listu od 12. travnja 2000. godine pod naslovom »Gradske stanove 'čuvaju Mia Begović, Ropuš, Đapić i Tereza'«. U tom se tekstu navodi kako je Đapić prijavljen i živi u Nehajskoj ulici 18, dok je stan na Borovju, koji je dobio od grada Zagreba 1994. godine, iznajmio. U tužbi se navodi da je Kregar u intervjuu za Večernji list u članku pod naslovom »Gradski stan čuva Ivica Ropuš, a Đapića nema na popisu«, izjavio kako su mu iz HSP-a neslužbeno javili da Đapić stanuje u Nehajskoj, dok je stan u Borovju iznajmio.</p>
<p>Đapićev je odvjetnik Boris Poturić predložio svjedoke Ivana Stankovića, na okolnost da je predstojnik zgrade u kojoj je gradski stan, te Đapićeva vozača Branka Bošnjakovića. Tom se dokaznom prijedlogu protivio Kregarov branitelj odvjetnik Davor Eterović predloživši kao svjedoke Dobroslava Paragu, na okolnost Kregarove izjave, te novinarke Jutarnjega i Slobodne Dalmacije, Anu Dasović i Božicu Babić. </p>
<p>Na sljedeću će raspravu, odlučila je sutkinja Busti, kao svjedoci biti pozvani Stanković i Bošnjaković, a svoj će iskaz dati i Đapić. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svjedok oči u oči s Petrovićem: »Lažete, kako vas nije sram«</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U srijedu je na suđenju Nikici Jelaviću i četvorici, u improviziranoj sudnici zatvora u Remetincu, obavljeno suočenje svjedoka Ivana Majhera s optuženima Blažom Petrovićem, Željkom Vinkeševićem i Ivanom Gecegom. </p>
<p>Svjedok, navodna žrtva iznude i prijevare od straneoptuženih, sa svakim se od njih suočio oči u oči, a najčešće su izmjenjivali ovakve misli: »Vi ste lažljivac, lažete, kako vas nije sram«. </p>
<p>Majher je gledajući Vinkeševića u oči rekao kako ga je Vinkešević prijeteći pištoljem i riječima da će ubiti i njega i njegovu obitelj prisilio da potpiše ugovore s Petrovićem. Uzrujani je Vinkešević uzvratio da je to laž, a u jednom je trenutku zatražio i kratku stanku da popije vode. Majher i Vinkešević također se nisu složili o okolnosti sastanka s Vinkom Fabekovcem, a dvoboj je završio dijalogom: »Sram vas može biti, jeftino ste se prodali Blažu Petroviću«. - »Vas može biti sram, zbog vaše sam laži proveo 17 mjeseci u pritvoru«.</p>
<p>Slično je prošlo i sučeljavanje svjedoka Majhera i optuženog Gecega. »To što pričate najprljavija je laž«. - »Dobro ste uvježbali svoju ulogu«. - »Vi ste lažljivac«. - »Vi ste ljigavac«.</p>
<p>Blaž Petrović također je više puta pitao svjedoka zašto je lagao dodavši: »Ja sam vam riješio životno pitanje«. Majher mu je odgovorio: »Vi ste riješili svoje životno pitanje, bili ste sirotinja, a obogatili ste se mojim novcima. Mojim ste novcem kupili svoje tvrtke«.</p>
<p> Svjedok Majher izjavio je i kako se nije bojao osobno Blaža Petrovića, već Zorana Pripuza, čiji je on (Petrović) bio »eksponent«. Majher je zanijekao i tvrdnju kako mu je u kancelariji Petrovićeve tvrtke BRIM uručeno 300 tisuća njemačkih maraka, a izjavio je da javna bilježnica kod koje je potpisan sporni ugovor »radi za vas« (misleći na Petrovića). </p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Saslušani porezni inspektor i voditeljica porezne uprave</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U nastavku istrage u »aferi PDV«, na Županijskom je sudu u Zagrebu u srijedu, kako neslužbeno saznajemo, saslušano nekoliko svjedoka, poreznih inspektora i referenata iz poreznih ispostava te voditeljica porezne uprave.</p>
<p>Svjedoci su iskazivali o načinu poslovanja ispostava, o obračunima PDV-a i o tome u kojim se slučajevima ide u nadzor, a u kojima ne ide. Riječi je bilo i o tome se u nadzor ispostave ide ako je zahtjev za povrat poreza veći od 100.000 kuna. Tada porezna ispostava traži od uprave da pošalje poreznog inspektora, koji provjerava knjige ulaza i izlaza, virmane i ostalo. U slučaju ako se uoče nepravilnosti, podnose se prekršajne prijave te se obavještavaju državno odvjetništvo i državni inspektorat. </p>
<p>U ovom konkretnom slučaju, kako se doznaje, nije se u početku moglo sve povezati, no s vremenom se došlo do podataka da je riječ o istim osobama, vezano uz zahtjeve za povrat poreza. Inače, riječ je o ispostavama na Peščenici, u Novom Zagrebu i Sesvetama, u kojima su sjedišta poduzeća osumnjičenih u ovom slučaju.</p>
<p>Riječ je o slučaju u kojem je državni proračun oštećen za oko 21 milijun kuna, u kojem je osumnjičeno petnaest osoba. Tereti ih se da su krivotvorenim dokumentima, koji su trebali potvrditi fingirano poslovanje između njihovih pravih i fiktivnih tvrtki, zatražili povrat poreza. </p>
<p>S obzirom na to da je državno odvjetništvo u međuvremenu predložilo saslušavanje još 25 svjedoka, ukupno će ih biti u istrazi saslušano pedesetak. </p>
<p>J. Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Petnaestogodišnjak se »fićom« zabio u stablo</p>
<p>GORNJA STUBICA, 5. prosinca</p>
<p> - U utorak kasno navečer u prometnoj je nesreći jedna osoba teško ozlijeđena, a jedna lakše. Nesreću je uzrokovao maloljetni J. N. (15) iz Brezja, koji je neregistriranim osobnim vozilom zastava 750 prebrzo vozio na nizbrdici, a pri ulasku u zavoj vozilo se počelo zanositi po kolniku, sletjelo na travnatu površinu pokraj ceste, te na kraju udarilo u stablo lipe. Pri tome je teške tjelesne ozljede opasne po život zadobio vozač J. N., kojem je liječnička pomoć pružena u Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu i gdje je zadržan na liječenju, a lakše je ozlijeđen njegov suvozač M. K. (15) iz Gornje Stubice, koji je nakon pružanja liječničke pomoći u Općoj bolnici Zabok pušten na kućnu njegu. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Priveden ravnatelj Centra za socijalni rad </p>
<p>ZADAR, 5. prosinca</p>
<p> - Istražnom je sucu Županijskog suda u Zadru priveden u utorak navečer 60-godišnji M. J. B. osumnjičen za zlouporabu položaja i ovlasti, krivotvorenje službenih isprava i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, priopćeno je u srijedu ujutro iz Policijske uprave zadarske. </p>
<p> Istražni sudac Županijskog suda u Zadru Ante Klišmanić kaže da je protiv J. M. B. određena mjera zadržavanja od 48 sati. Neslužbeno se doznaje da je riječ o ravnatelju Centra za socijalni rad u Zadru Miroslavu Josipu Biloglavu. </p>
<p> U novinskim tekstovima prošloga je tjedna nagoviještena bila mogućnost podnošenja kaznene prijave protiv Biloglava. U tim je tekstovima izražena sumnja da je Biloglav oštetio Centar za socijalni rad u Zadru za više milijuna kuna na način da je smrt osoba koje su primale socijalnu novčanu pomoć prijavljivao mjesec dana poslije, a novac uzimao za sebe. Sam Biloglav nije htio davati izjave za javnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šteta od požara u središtu Dubrovnika 400.000 kuna </p>
<p>DUBROVNIK, 5. prosinca</p>
<p> - Prema prvoj procjeni, ukupna je materijalna šteta od požara što je izbio u utorak u središtu Dubrovnika 400.000 kuna, priopćeno je u srijedu iz PU dubrovačko-neretvanske. </p>
<p>Vatra je izbila oko 12.50 sati, u Ulici Između Polača 12 na drugom katu stambene zgrade, u stanu vlasnice Ane L. S. (82) iz Dubrovnika. Požar su u 14.05 ugasili pripadnici JVP »Dubrovački vatrogasci«, a očevidom je utvrđeno da je vlasnica stana ostavila uključeno kuhalo, što je izazvalo požar, koji se proširio po cijelom stanu te zahvatila dijelove stana na trećem katu. Isto je poslijepodne, oko 15.20 sati, u Ulici Cvijete Zuzorić 6, izbio požar u uredu konzervatorskog odjela Zavoda za obnovu Grada Dubrovnika.</p>
<p>U vezi s požarom u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, u kojem su uništena tri stana, dubrovačka je gradonačelnica Dubravka Šuica odobrila jednokratnu novčanu pomoć stanarima izgorjelih stanova. Grad Dubrovnik će, prema financijskim mogućnostima, sudjelovati u popravku, a za to će vrijeme stradalnicima pružiti pomoć u osiguravanju smještaja do završetka radova. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Potpisan sporazum o suradnji Zagrebačke i Ljubljanske burze</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Direktori Zagrebačke i Ljubljanske burze Marinko Papuga i Draško Veselinovič potpisali su u srijedu sporazum o suradnji dviju burzi.</p>
<p> Potpisivanje sporazuma zapravo predstavlja početak projekta u sklopu kojeg će stručni timovi dviju burzi istražiti koji je najisplativiji oblik povezivanja burzi s konačnim ciljem da u dogledno vrijeme ulagatelji iz jedne države mogu izravno trgovati vrijednosnim papirima iz druge države.</p>
<p>»Potpisivanje sporazuma sa Zagrebačkom burzom pobudilo je veliki interes slovenskih financijskih institucija«, istaknuo je Veselinovič nakon potpisivanja, te posjetio da je Ljubljanska burza slične sporazume potpisala i s Londonskom burzom, te drugim burzama iz zemalja bivše Jugoslavije.</p>
<p>Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga rekao je da je riječ o sporazumu dva ravnopravna partnera, te da je povezivanje dviju burzi i povezivanje dviju ekonomija, a za građane obiju zemalja povećat će se tako i mogućnosti ulaganja.</p>
<p>Inače, burze u Sarajevu, Banjaluci, Skoplju i Podgorici preuzele su sustav trgovanja Ljubljanske burze, a isti je ponuđen i burzi u Beogradu, koja još nema svoj sustav.</p>
<p>S Ljubljanske burze procjenjuju da im je hrvatsko tržište najzanimljivije od svih tržišta zemalja bivše SFRJ među ostalim i zato jer je u Hrvatskoj i najveća kupovna moć.</p>
<p>Inače, prosječni dnevni promet Ljubljanske burze (koja ima 32 člana, a trguje se s oko 200 vrijednosnica) u studenom je iznosio oko 15 milijuna DEM, što je mnogo više od prometa na Zagrebačkoj burzi koji je prošloga mjeseca prosječno dnevno bio 2,6 milijuna DEM. Uz promet koji se ostvaruje preko Ljubljanske burze, još toliko se trguje izvan nje. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Fižulić: Proizvođači moraju iskoristiti tržište od 600 milijuna ljudi </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U Hrvatskoj su sve tvrtke hrvatske i ne možemo ulaziti u to tko je njihov vlasnik, jer Vlada i porezni obveznici nisu dužni plaćati ničije poslovne promašaje, pa makar oni bili umotani u domoljubne boje, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon prvog sastanka s granskim sindikatima u gospodarstvu. </p>
<p>Fižulić je dodao da će domaća trgovina pobijediti kad Austrijanci i Slovenci počnu dolaziti u Hrvatsku kupovati u svojim trgovačkim lancima. Ministar drži da roba u Hrvatskoj mora stajati koliko i u inozemstvu, gdje je godišnje u šopingu završavalo milijardu dolara. </p>
<p>Prema njegovim riječima, trgovina na domaćem tržištu bilježi značajan porast, između 12 i 14 posto, u odnosu na prošlu godinu, dok primjerice industrija raste šest posto. Domaći proizvođači moraju iskoristi golemo tržište od oko 600 milijuna ljudi nakon što je Hrvatska ušla u WTO, poručio je Fižulić.</p>
<p>Predsjednica sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević rekla je da će tražiti ostavku ministra Fižulića ako se nastavi dosadašnja praksa neuvažavanja socijalnih partnera. Ona je upozorila na trgovački rat stranih i domaćih trgovačkih lanaca, koji sve više uništava male trgovce. Primjerice, kaže Knežević, Mercator uvozi napola pečeni kruh iz Slovenije, a slična je praksa i drugih supermakreta. </p>
<p>Ona se nije složila s ministrom Fižulićem da su strani i domaći trgovački lanci, skupa s pratećom industrijom, otvorili u Hrvatskoj »20.000 novih radnih mjesta«. Sindikati i resorni ministar ne slažu se ni oko pitanja što je to hrvatski proizvod. Sindikati drže da je to proizvod koji proizvode hrvatski radnici, dok je ministar napomenuo da se samo mlijeka iz EU uvozi 30 posto za domaće potrebe. Sindikalisti traže i restrukturiranje tvrtki iz vinilnog lanca koje nisu otišle u stečaj kako bi nastavile proizvodnju, kao i veću ulogu sindikata u privatizaciji Ine i HEP-a. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Skok cijena u tehnološkom sektoru</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U srijedu su cijene dionica tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija na europskim burzama nezadrživo počele rasti nakon nekoliko izvješća koja su ukazivala da je pad narudžbi u industriji poluvodiča tijekom posljednjih mjeseci konačno prošao svoju najnižu razinu. Međutim, značajnijem rastu najvažnijih europskih indeksa doprinio je i naftni sektor u kojem je rast potaknuo konačni dogovor OPEC-a i Rusije o smanjenju proizvodnje nafte radi povećanja cijene.</p>
<p>Upravo nevjerojatan rast u tehnološkom sektoru potaknula su očekivanja banke UBS Warburg da narudžbe čipova počinju rasti, a dodatni pokretač bilo je i slično izvješće iz američke kompanije Cisco Systems. Terminski ugovori za američke dionice također su najavljivali rast cijena, prije svega u tehnološkom sektoru, nakon otvaranja na Wall Streetu. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski benchmark FTSE 100 porastao 1,07 posto na 5268,1 bod, slično kao i pariški CAC 40 koji je na 4599,98 bodova bio 1,56 posto viši nego dan ranije. Frankfurtski DAX je skočio čak 2,75 posto na 5152,01 bod. Indeksi europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 porasli su 1,38 odnosno 1,81 posto. Tehnološki sektor podigao je i vodeće azijske burze, a japanski benchmark Nikkei 225 dobio je 2,5 posto. U utorak je američki indeks Nasdaq Composite, na kojem je uvršteno mnogo kompanija istoga sektora, skočio 3,06 posto na 1963,1 bod - što je najviša vrijednost zabilježena od sredine kolovoza. Dow Jones Industrial dobio je 1,33, a S 500 1,32 posto.</p>
<p>Dionice njemačkog proizvođača čipova Infineona skočile su u utorak 12 posto, dok su britanski Invensys i ARM Holdings dobili 6,5 odnosno 8,4 posto. Porasle su i dionice većine europskih softverskih tvrtki: vodeći SAP dobio je 5 posto, a britanski Sage i Logica 9,65 odnosno 6,33 posto. Alcatel, Ericsson, Nokia, Philips i Siemens porasli su redom preko 5 posto.</p>
<p>Među rijetkim gubitnicima bio je British Telecom s padom od 1,95 posto. </p>
<p>Smiruje se i bura oko Enrona - u utorak su na Njujorškoj burzi njegove dionice porasle 47 posto na 0,87 USD, a u srijedu na burzi u Frakfurtu 12 posto na 1,12 eura. Dionice banaka izložene Enronovim dugovima također su bilježile rast. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pred start eura: Države spremnije od malih tvrtki</p>
<p>U Francuskoj polovica malih poduzeća još uvijek nije na čistu kako će se prebaciti na euro / Promotivne kampanje u eurozoni približavaju se vrhuncu / Dvojne cijene već se ističu izlozima prodavaonica / Iako je većina građana dobro upoznata s novom valutom, mnogi i dalje strepe da će ih netko prvih mjeseci prelaska na euro potegnuti za nos i isprazniti im novčanik</p>
<p>BRUXELLES, 5. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada se ministri financija eurozone okupe idući put u siječnju, euro će već biti u džepovima, bankomatima, možda i u kineskim rezervama, jer je Peking nedavno obećao da će se dijelom prebaciti na euro. </p>
<p>U Francuskoj pet milijardi kovanica eura zamjenjuje dvije i pol milijarde kovanica franka, a pedeset posto malih poduzeća još uvijek nije na čistu kako će se prebaciti na euro jer - tvrde ispitivanja na terenu - nisu na vrijeme proveli primjerene i potrebne pripreme. </p>
<p>U danu u kojem će lideri EU Petnaestorice u Laekenu nastojati sakupiti dovoljno političke srčanosti za upuštanje u reforme unutarnjeg ustroja Unije, građani zemlje domaćina summita Belgije moći će po cijeni od 12 eura kupiti test-pakiranje kovanica za prvi trening. </p>
<p>Nešto južnije, Pariz će ponovo svjedočiti natezanju sa sindikatima uposlenika u bankama, što može rezultirati i ponovnim upošljavanjem policijskih specijalaca kako u prazninu strateški dobro tempiranog sindikalnog nezadovoljstva i zadnjih priprema za start eura ne bi uletjela neka oružana banda. </p>
<p>Istočnije, Njemačka će nastaviti brinuti brige velike članice eurozone, uz priznanje da perspektive nisu blistave i da je Europska komisija zaista imala pravo kada je na papir stavila da će rast u idućoj godini iznositi mizernih 0,7 posto, a to je prepolovljena projekcija također skromnih 1,25 posto koliko se očekivalo donedavno. </p>
<p>Na sastanku zemalja eurozone ispostavilo se da je Luksemburg jedini član kluba koji je zadovoljio sve stroge parametre i koji na budućnost može gledati s više optimizma nego ostale zemlje, pogotovo velike. </p>
<p>Njemačka je članica s najviše glavobolja, što su priznali njeni glavni ekonomisti na sastanku zemalja zone eura, a potvrdili u utorak na Ecofinu, skupu ministara financija EU Petnaestorice. Osim nezaposlenosti i stanja bliskog recesiji, budžetski će deficit Njemačka uspijevati održati na 2,5 posto, u granicama dopuštenoga za eurozonu, koja iznosi tri posto. No, i to je previsoko i dovoljno za zabrinutost, pogotovo zato što Komisijina projekcija barata sa 2,7 posto, a to je opasno blizu gornjoj granici. </p>
<p>Prema također zadnjoj analizi priprema za start eurozone, države su agilnije od malih tvrtki. Svako domaćinstvo u Irskoj već je dobilo priručnik od 24 stranice uputa i uz njega elektronski konvertor s aktivatorom glasa kako bi ga mogle koristiti i slijepe osobe. </p>
<p>Francuska od 19. prosinca ulazi u vrhunac promotivne kampanje. Nizozemci će svoj gratis set za učenje i navikavanje na euro moći dobiti od 14. prosinca, portugalska kampanja zaključuje se u ponoć 31. prosinca spektaklom na televiziji, a na radiovalovima nacionalnog programa nastavit će se sve o kraja 2002. godine. Luksemburško medijsko školovanje građana sadrži krilaticu o novoj skali vrijednosti. </p>
<p>Nizozemci su u depoe do kraja prošlog tjedna složili četvrtinu planiranog iznosa, dakle 200 milijuna kovanica i 125 milijuna novčanica, sve okrunjeno prvom pljačkom transporta novca. Austrijanci su bili brži i preko 80 posto novca već je spremno za puštanje u promet, a bankarski sektor drži 10,2 milijarde eura. Grčki umirovljenici primili su specijalne brošure kako bi lakše preboljeli odlazak dvije i pol tisuće godina stare drahme, a Talijani će do siječnja dobiti 16 milijuna euro-konvertora.</p>
<p> Osamdeset i pet posto prodavaonica u Nizozemskoj već je izložilo cijene u guldenima i eurima, a dvojne su cijene obavezne u Portugalu još od 10. listopada. </p>
<p>Statistika kaže da se sada već četvrtina transfera novca obavlja u eurima, uključujući 40 posto prekograničnih. Spektakularnim je opisan statistički uzlet broja privatnih računa u eurima - s tri na 26 posto. Euro-entuzijaste predvode Francuzi s čak 70 posto otvorenih računa. </p>
<p>Za korisnike bankomata dobra je vijest da su zemlje već veoma blizu obećanju o spremnosti bankomata za euro - 84 posto je prosjek koji obuhvaća i stopostotnu prilagodbu Belgije i Nizozemsku na statističkoj nuli. </p>
<p>Europljani su sve obrazovaniji i za mjesec dana poznavanje vrijednosti eura među običnim građanima skočilo je sa 59 na 64 posto. Većina građana i dalje strepi da će ih netko prvih mjeseci prelaska na euro potegnuti za nos i isprazniti im novčanik. Političari će pak biti prezadovoljni spoznajom da 61 posto građana eurozone smatra kako će nova zajednička valuta pridonijeti stabilnosti cijena. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Francuska: Euro se uvodi uz štrajkove</p>
<p>Sindikati koji okupljaju radnike u francuskim bankama najavili su štrajk za 2. siječnja iduće godine, drugi dan nakon formalnog uvođenja eura.</p>
<p>Kako je objasnio Pierre Gendre, generalni tajnik jedne sindikalne središnjice koja djeluje u francuskom privatnom bankovnom sektoru, štrajk će se organizirati zbog zahtjeva za većim plaćama, kao i zbog problema sigurnosti radnika prilikom uvođenja eura. Zbog istih razloga, uostalom, još od 15. studenoga štrajkaju zaposlenici u jedinoj francuskoj kovnici eura u Pessacu blizu Bordeauxa.</p>
<p>Upravo zbog tih štrajkova u Francuskoj raste bojazan da će ova zemlja E-dan, 1. siječnja 2002., dočekati nespremna. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ruske banke moraju napustiti Crnu Goru</p>
<p>BEOGRAD, 5. prosinca</p>
<p> - Ruska središnja banka uvrstit će Crnu Goru »na crnu listu zemalja za off shore poslovanje«, što će najviše pogoditi ruske banke koje u toj jugoslavenskoj republici imaju uloženih oko 2,5 milijarde dolara.</p>
<p> Direktor moskovskog Centra za ekonomske analize Mihail Matovinkov kazao je za beogradski list Večernje novosti da su ruske banke, koje imaju svoje off shore podružnice u Crnoj Gori po nalogu središnje banke već iz te zemlje povukle polovicu svog kapitala, a do kraja godine trebale bi povući i ostatak.</p>
<p> Neimenovani suvlasnik jedne takve banke kazao je za taj list da je Crna Gora za njih bila vrlo povoljna off shore zona, budući da crnogorski porez na dobit banaka iznosi tek 2,5 posto.</p>
<p> Večernje novosti tvrde kako ruske banke drže najviše kapitala u SAD-u, a odmah zatim u Crnoj Gori. Ta im je zemlja zanimljiva ne samo zbog niskog poreza nego i zato što prihodi manji od 1,5 milijuna dolara ne podliježu nikakvoj kontroli. Osim toga, banke u Crnoj Gori mogu poslovati bez poslovnih prostora, odnosno dovoljan im je samo poštanski pretinac. (Hina/STA)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rusija popustila OPEC-u i smanjuje izvoz nafte</p>
<p>MOSKVA, 5. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija će od 1. siječnja smanjiti svoj izvoz nafte za 150.000 barela dnevno. Takvu odluku donio je u srijedu ruski predsjednik vlade Mihail Kasjanov nakon novog savjetovanja s čelnicima devet vodećih nacionalnih naftnih kompanija koje izvoze 95 posto ruskog »crnog zlata«, uglavnom na europska tržišta. Objavljujući odluku o smanjivanju izvoza, Kasjanov je ustvrdio pred novinarima da ona odgovara interesima vlade i ruskih naftnih kompanija, jer će se cijena nafte prema svim prognozama zbog toga iduće godine stabilizirati na razini od 20 do 25 dolara za barel. </p>
<p>Međutim, neosporno je da je ta odluka ruske vlade iznuđena i da je donijeta pod snažnim pritiskom OPEC-a, pa na neki način ona predstavlja pobjedu tog međunarodnog naftnog kartela nad Rusijom. Naime, da spriječe oštro kolebanje pa i veliki pad cijene nafte na svjetskom tržištu, OPEC je prije mjesec dana donio odluku da sve njezine članice od Nove godine zajedno smanje izvoz nafte za 1,5 milijuna barela dnevno. Istodobno, čelnici OPEC-a zatražili su od vodećih država proizvođača nafte koje nisu članice kartela da smanje proizvodnju za ukupno 500.000 barela dnevno. Taj je zahtjev prije svega bio je upućen Rusiji, Norveškoj i Meksiku. </p>
<p>Norveška i Meksiko brzo su se suglasili sa zahtjevom OPEC-a da smanje svoj dnevni izvoz za 200.000 odnosno 100.000 barela dnevno. </p>
<p>Od Rusije se tražilo da smanji dnevni izvoz za 150.000 do 200.000 barela, a čelnici OPEC-a kiselo su se nasmijali prvom odgovoru ruskog premijera Kasjanova da će njegova zemlja smanjiti izvoz nafte simbolično i to samo za 30.000 barela dnevno. Istovremeno, nastao je raskol među dvjema vodećim ruskim naftnim kompanijama Lukoilom i Jukosom. Lukoil je predložio vladi da se suglasi sa zahtjevom OPEC-a, a Jukos je bio protiv tvrdeći da će im u tom slučaju njihova strana tržišta »ukrasti« proizvođači nafte iz Kazahstana i Azerbajdžana. </p>
<p>Na protivljenje Moskve OPEC je odgovorio snažnim pritiskom, pa je premijer Kasjanov objavio odluku da će njegova zemlja smanjiti izvoz za 50.000 barela dnevno odmah, ne čekajući Novu godinu. </p>
<p>No ni ta odluka Moskve nije zadovoljila čelnike OPEC-a. Zaprijetili su Rusiji da će povećanim izvozom još više srozati cijenu nafte i da će ona pasti čak do 10 dolara za barel. Kako se cijena nafte spustila na samo 14 dolara za barel, u Moskvi je nastala uzbuna, tim više što se ruski državni proračun uglavnom popunjava profitom od izvoza nafte. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i dalje 7,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Stopa nezaposlenosti od 8,4 posto u zoni eura u listopadu je ostala nepromijenjena u odnosu na rujan 2001. godine. Prema podacima Eurostata - Statističkog ureda Europske unije u Luksemburgu, stopa nezaposlenosti lagano se smanjila na međugodišnjoj razini, jer je u listopadu prošle godine iznosila 8,5 posto.</p>
<p>Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji od 7,7 posto također je u listopadu ostala nepromijenjena u odnosu na rujan. Među članicama EU najniže stope nezaposlenosti u listopadu su zabilježene u Nizozemskoj (2,2 posto), Luksemburgu (2,5 posto), Irskoj (3,9 posto), Austriji(4 posto) i Portugalu (4,3 posto). </p>
<p>Najviše stope nezaposlenosti u listopadu su među Petnaestoricom evidentirane u Španjolskoj (12,9 posto), Finskoj (9,1 posto), Francuskoj (8,7 posto) i Njemačkoj (8 posto). </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Enron dužan i slovenskom Elesu</p>
<p>LJUBLJANA, 5. prosinca</p>
<p> - Slovenski distributer električne energije Eles jedan je od onih koji strahuju od stečaja američke multinacionalne kompanije Enron, preko koje je protekle godine izvozio viškove struje iz nuklearke Krško u Italiju i Švicarsku.</p>
<p>»Posao je osiguran jamstvom jedne banke iz Londona, pa se nadamo da neće biti teškoća i da ćemo novac dobiti«, izjavila je za ljubljansko Delo direktorica općeg odjela Elektrogospodarstva Slovenije (Eles) Marjeta Marcon. U Elesu ne žele reći o kojem je iznosu riječ i nadaju se da će do četvrtka dug biti plaćen. Riječ je o dugu za isporuke iz zadnja dva mjeseca.</p>
<p> Prijašnji direktor Elesa Vitodrag Tuerk sklopio je s Enronom u prosincu prošle godine ugovor za isporuku 190 megavata električne energije u vrijednosti oko 100 milijuna maraka, no sadašnja je vlada Janeza Drnovšeka kasnije smijenila Tuerka. U Elesu sada tvrde da je Enron inače redovito podmirivao svoje obveze, da ugovor s njime ionako istječe, a u međuvremenu su poslovi isporuke struje koji su išli preko Enrona sklopljeni s poduzećima u Italiji i Švicarskoj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina oko 400 milijuna dolara novih zajmova?</p>
<p>Račan: Kredit podupire vrlo ambiciozne razvojne programe Vlade i stimulans je za energičniji nastavak gospodarskih reformi / Vorkink: Vlada je odabrala pravi put razvoja, a Hrvatska pokazuje velik napredak u približavanju Uniji i poboljšanju svog globalnog položaja / Crkvenac: To je podrška ubrzanom okretanju Hrvatske prema povećanju konkurentnosti i zapošljavanja te jačanju pravne države</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac i direktor Svjetske banke za Srednju i Južnu Europu Andrew Vorkink potpisali su u srijedu u Banskim dvorima ugovor o 202 milijuna dolara zajma za strukturnu prilagodbu (SAL). Njime se podupire Vladin program reformi i nadopunjuje makroekonomski program koji podupire MMF-ov stand-by aranžman.</p>
<p> Zajmom, čija prva tranša - 102 milijuna dolara - u Hrvatsku stiže 1. siječnja, želi se povećati fleksibilnost i efikasnost gospodarstva kako bi se stvorila nova radna mjesta i potaknuo izvoz. Namjerava se također osnažiti tržišne institucije i fiskalnu disciplinu, te poboljšati sustavni okvir poticaja za konkurentnije gospodarstvo kako bi se stvorilo povoljnije okruženje za jačanje malog i srednjeg poduzetništva i smanjila siva ekonomija.</p>
<p>Rok otplate zajma je 15 godina uključujući pet godina počeka, a kamate od 2,4 posto Vorkink je proglasio povijesnima, kao i sâm kredit jer je to najveći zajam koji je Svjetska banka odobrila Hrvatskoj. </p>
<p>Od 1993. kad je došla u Hrvatsku, Svjetska banka je zajmovima ukupno teškim oko milijardu dolara poduprla 19 projekata, dok je u darovnicama bilo 17 milijuna dolara. </p>
<p> Potpisivanju ugovora nazočio je i premijer Ivica Račan, naglasivši da je taj zajam izuzetno važan za Hrvatsku jer »podupire vrlo ambiciozne razvojne programe Vlade i dodatan je stimulans za energičniji nastavak gospodarskih reformi«. </p>
<p>Vorkink je poručio kako je jasno da je »hrvatska Vlada odabrala pravi put razvoja«, te da »Hrvatska pokazuje veliki napredak u približavanju Europskoj uniji ali i poboljšanju svog globalnog položaja«. Najavio je da Vlada i Svjetska banka rade i na novim projektima koji bi Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina trebali donijeti oko 400 milijuna dolara zajmova. </p>
<p>Jedan od njih je podupiranje jačanja privatnog stupa u mirovinskoj reformi, a pred okončanjem je i projekt sređivanja zemljišnih knjiga od kojega će izravnu korist imati oko 600.000 građana. Vorkink je istaknuo i programe zaštite okoliša - na kraškom području, uključujući i nacionalne parkove, te priobalju gdje se podupiru projekti pročišćavanja otpadnih voda. Svjetska banka podupire i razvoj Luke Rijeka povezan s gradnjom mreže autocesta kako bi Rijeka postala jedan od glavnih ulaza za robu u Europu. U Zagrebu i Osijeku uz pomoć Svjetske banke razvija se sustav grijanja, a ta banka ulaže i u razvitak socijalnoga sustava.</p>
<p> Prema riječima ministra Crkvenca, ovaj je zajam »snažna podrška ubrzanom okretanju Hrvatske prema razvoju u stabilnim uvjetima, povećanju konkurentnosti i zapošljavanja, te jačanju pravne države«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uskoro sporazum o zaštiti prava Srba i Crnogoraca u Hrvatskoj i Hrvata u SRJ</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Za dva mjeseca bit će dovršen konačni tekst bilateralnog sporazuma između Hrvatske i SR Jugoslavije o zaštiti prava Srba i Crnogoraca u Hrvatskoj i Hrvata u SRJ, rečeno je u srijedu u Ministarstvu vanjskih poslova, nakon sastanka komisija vlada dviju država.</p>
<p>Nenad Prelog, pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova, rekao je da su na sastanku komisije usuglasile većinu stavova o zaštiti prava manjina, posebice kad je riječ o kulturi, obrazovanju, informiranju i zastupljenosti u tijelima vlasti.</p>
<p>Tamara Lukšić Orlandić, pomoćnica ministra pravosuđa jugoslavenske vlade, zadužena za ljudska prava, dodala je kako je dogovoreno da do ratificiranja sporazuma, ostaju na snazi stečena prava manjina koja su vezana uz dosadašnje sporazume dviju zemalja. </p>
<p>Tu je prvenstveno spomenula prava koja proizlaze iz Erdutskog i Sporazuma o normalizaciji.</p>
<p>Prelog je naglasio je da će u iduća dva mjeseca obje vlade poraditi na mehanizmima kontrole provođenja sporazuma. Hoće li biti osnovane posebne državne komisije u kojima će biti i predstavnici nacionalnih manjina ili će nadzor nad provođenjem sporazuma imati već neka postojeća tijela u vladama, dogovorit će se do sljedećeg sastanka.</p>
<p>Jugoslavenska vlada je svom parlamentu pripremila zakon o manjinama, koji, kako je rekla Tamara Lukšić Orlandić, poštiva sve međunarodne standarde, ali u kojem se nacionalne manjine koje žive u SRJ ne navode poimenično.</p>
<p>Na novinarski upit je li se raspravljalo o stanarskim pravima izbjeglih Srba, Nenad Prelog je kazao da ona nisu predmet tog sporazuma te da će Vlada na sjednici u četvrtak donijeti službeni stav o tom problemu. </p>
<p>Ž. Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Iz krize se ne izlazi s liderima kojima je najvažnija osobna promocija, kaže Granić </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - »Vlada, poslodavci i sindikalne središnjice okupljene u Gospodarsko-socijalnom vijeću shvatili su da sukobi socijalnih partnera ne mogu izvući Hrvatsku iz krize. Svi zajedno moramo se opredijeliti za promjene«, rekao je u srijedu Vitomir Begović, potpredsjednik GSV-a i predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo pri Vladi, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Ured.</p>
<p> Prema njegovim riječima, Ured treba okupiti stručnjake za određena područja koje svaki od socijalnih partnera ima u svojim redovima, te domaće i strane konzultante. Osnovat će se i dva savjeta - za gospodarstvo i razvoj te radnosocijalno područje.</p>
<p> » Hrvatska je u mnogo čemu deficitarna, ali bilježi suficit kad je riječ o liderima svih vrsta koji budućnost Hrvatske žele žrtvovati za osobnu promociju«, rekao je potpredsjednik Vlade i predsjednik GSV-a Goran Granić, dodavši da je jedina šansa izgradnja novih socijalnih odnosa. </p>
<p> Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević mišljenja je da u definiranju vizije Hrvatske kakvu želimo trebaju sudjelovati svi koji mogu pomoći. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence G. Rossin uvjeren je da model socijalnog partnerstva, kakav se u svijetu primjenjivao u vrijeme velikih kriza, može dati rezultate i u Hrvatskoj.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Mjehurići zraka u sustavu za infuziju ne ugrožavaju živote pacijenata«</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Mjehurići zraka, otkriveni u utorak u sustavu za infuziju zagrebačke Specijalne bolnice za plućne bolesti, nisu ugrozili živote pacijenata, no slovenski sustav za infuziju svejedno je povučen iz upotrebe. Rekao nam je to pomoćnik ministra zdravstva za medicinske poslove dr. Ante Barbir. </p>
<p>Mjehurići zraka pojavili su se u sustavu za infuziju »Tovarne Igel Kobarid« (TIK) u utorak, primijetile su ih medicinske sestre i odmah o tome obavijestile Ministarstvo zdravstva. Ono je poslalo inspekciju koja je dva puta - u utorak i srijedu, pregledala sustav, a inspekcijski uvid još traje.</p>
<p>Slovenski sustav za infuziju povučen je samo u bolnici u Rockefellerovoj, a s obzirom na to da nisu utvrđene nepravilnosti, Ministarstvo zdravstva smatra da nema potrebe povlačiti ih iz svih drugih hrvatskih bolnica, napomenuo nam je dr. Barbir.</p>
<p>»Zasad nema razloga za alarm. Životi pacijenata nisu ugroženi«, kazao nam je pomoćnik ministra za medicinska poslove. U ostalim zdravstvenim ustanovama infuzija se normalno provodi.</p>
<p>Sustavi za infuziju tvrtke TIK na hrvatskom su tržištu već 15-ak godina.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Ako mi stupimo u štrajk, ni liječnici niti profesori neće dobiti plaću«</p>
<p>ŠIBENIK, 5. prosinca</p>
<p> - »Želimo potaknuti brže rješavanje svojih problema jer naš poslodavac, državna uprava, ne razumije važnost i položaj carinske službe«, kazali su na konferenciji za novinare u Šibeniku Goran Vlahov i Dragan Volarević, povjerenici Carinskog sindikata Hrvatske (CSH). Konferencija je održana nakon sastanka povjerenika šibenske, zadarske i splitske podružnice CSH-a.</p>
<p>»Svaka nam vlast spočitava korumpiranost. Nad ovu se službu nadvilo prokletstvo nepovjerenja. Ministar Mato Crkvenac uvodi tzv. provjetravanje, odnosno bira po natječajima 500 ljudi za najodgovornija mjesta, a mi se pitamo gdje će naći toliko ljudi. Sadašnja vlast i SDP dovode svoje ljude, a mi više nemamo ni volje niti želje učiti i obučavati stranačke mediokritete«, kaže Vlahov.</p>
<p>CSH traži da se carinska struka prizna kao posebna u sklopu državne uprave i da se u tu službu ne može više zaposliti nitko osim pripravnika. Povjerenici su rekli da će koristiti sve zakonom dopuštene metode kako bi došli do svog cilja, a to je materijalna neovisnost carinika. Traži se koeficijent 1,10 za carinike sa srednjom stručnom spremom koji sad imaju 2800 kuna plaće, a carinik s višom školskom spremom i 16 godina rada 3300 kuna, kao i njegov kolega s visokom spremom. Sindikat traži i zakonski dodatak na plaću. Pripreme za štrajk do ispunjenja uvjeta počinju odmah.</p>
<p>»Ne želimo nikoga plašiti, ali ako mi stupimo u štrajk, ni liječnici niti profesori neće moći dobiti plaću. Ako ne dobijemo povećane plaće, u pitanje će doći državni proračun«, izjavio je Vlahov.</p>
<p>Na ponuđenih 100 kuna božićnice, Vlahov je rekao: »Taj ću novac u kuverti poslati premijeru Račanu da mu malo poboljšam materijalni položaj. S tih 100 kuna ne mogu djecu odvesti ni na pizzu«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Ne možemo razvijati turizam bez dobrih cesta</p>
<p>Već u ožujku iduće godine »napast« će se cijela trasa buduće autoceste Zagreb - Split, što bi trebalo rezultirati da već 2003. godine bude dovršen dio od Bosiljeva do Kapele te od Gornje Ploče do Zadra / Istodobno, Hrvatske ceste trebale bi izgraditi cestu od Udbine do Gornje Ploče da se promet preusmjeri i kroz tunel Sv. Rok, koji će također do tada biti gotov. Godinu dana poslije završit će se kompletan dio od Bosiljeva do Zadra te od Splita do Skradina, a 2005. godine dovršit će se cijela trasa</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - »Vlada snosi odgovornost za odluku o gradnji autoceste od Zagreba do Splita, ali i za ostvarenje te odluke. Takvi razvojni projekti ovoj zemlji trebaju. Svjesni smo da će autocesta imati i velik utjecaj na čitavo gospodarstvo Hrvatske i da će biti dobra podloga za kreiranje novih radnih mjesta, a posebno je važna za još jedan strateški cilj - razvoj turizma kojeg nema bez dobrih cesta«, rekao je premijer Ivica Račan, obraćajući se predstavnicima graditeljskih, projektantskih tvrtki te banaka, u srijedu, prilikom predstavljanja Programa ubrzane izgradnje autocesta.</p>
<p>Račan je podstajetio i na značenje tog projekta u regionalnom razvoju, »koji je također jedan od bitnih zadataka Vlade«. Premijer se osvrnuo i na one koji na ovakav projekt gledaju s nepovjerenjem, rekavši da »ima i onih koji izražavaju nevjericu da se ta autocesta, koja se već puno godina gradi na papiru, može izgraditi u ovako kratkom roku«. Međutim, dodao je, osigurali smo za to i sredstva, a građevinska je operativa to sposobna izvesti. Premijer je naglasio da će graditelje ugodno razveseliti činjenica da su sredstva osigurana, pa će već kod sklapanja ugovora graditelji dobivati i avanse, što ranije nije bio slučaj.</p>
<p>Jedan je od problema, prema premijerovim riječima, riješiti gradnju velikom brzinom, ali u skladu s hrvatskim propisima, te da se u sklopu toga razmišlja i o donošenju posebnog zakona za ovu autocestu.</p>
<p>Iz svega toga bilo je jesno da će se već u ožujku iduće godine »napasti« cijela trasa buduće autoceste, što bi trebalo rezultirati da već 2003. godine bude dovršen dio od Bosiljeva do Kapele te od Gornje Ploče do Zadra. Istodobno, Hrvatske ceste trebale bi izgraditi cestu od Udbine do Gornje Ploče kako bi se promet mogao preusmjeriti i kroz tunel Sv. Rok, koji će također do tada biti gotov. Godinu dana poslije, rečeno je u Vladi, završit će se kompletan dio od Bosiljeva do Zadra te od Splita do Skradina, a 2005. godine dovršit će se cijela trasa.</p>
<p>Prema riječima ministra Radimira Čačića, koliko je ovo velik posao, vidi se i po tome što je u posljednjih 30 godina u hrvatske autoceste uloženo 4,4 milijarde maraka, a sada bi do 2005. godine trebalo ukupno uložiti 4,43 milijarde. »Od građevinara, kojima se na ovaj način otvaraju veliki poslovi, traži se poštivanje rokova, kvaliteta gradnje i primjerena cijena«, rekao je Čačić, dodavši da prošle godine cijela niskogradnja nije fakturirala više od 500 milijuna maraka, a u idućoj godini ukupni bi promet trebao biti veći od 1,12 milijardi maraka.</p>
<p>To mnogo znači i za cijelu prateću industriju, jer, primjerice, rekao je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Čačić, industrija betonskog željeza morat će udvostručiti proizvodnju kako bi udovoljila potražnji.</p>
<p>U 2002. za autoceste 1,12 milijardi maraka</p>
<p>Kako je rečeno na sastanku u Vladi, po ubrzanom bi programu gradnje 2002. godine za autoceste trebalo osigurati 1,12 milijardi maraka, umjesto prvotno planiranih 930 milijuna. Godinu poslije, 2003. uložilo bi se još 1,3 milijarde (ranije je planirano 920 milijuna). U 2004. godini, po ubrzanom programu, u autoceste će se uložiti 1,39 milijardi, a u prvom je planu bilo 910 milijuna maraka. Novac će se, rečeno je, namaknuti naplatom cestarina, naknadama za ceste, te trošarinama za ceste iz cijene goriva i, dakako, vrlo povoljnim kreditima. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska vojska mora kupiti nove uređaje za vezu</p>
<p>Za kupnju modernih uređaja u idućih bi nekoliko godina trebalo izdvojiti od 30 do 40 milijuna kuna godišnje, čime bi HV napravio znaţan tehnološki skok / U civilnoj namjeni, novi bi se uređaji ponajprije koristili pri različitim prirodnim katastrofama</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U samoborskoj vojarni »Taborec« održava se trodnevna međunarodna konferencija o vojnim komunikacijskim sustavima (Zapovjedni informacijsko-komunikacijski sustavi - ZIKS). Osim hrvatskih stručnjaka za vezu, iskustva na području vojnih komunikacija razmijenili su i vojni stručnjaci iz SAD-a, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Slovenije. </p>
<p>Prema riječima predstavnika organizatora, osnovni je cilj konferencije prikazati dostignuća sa zajedničke međunarodne vojne vježbe iz svibnja ove godine u Njemačkoj, u kojoj su - s pripadnicima vojski 39 zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir - sudjelovali i pripadnici Hrvatske vojske.</p>
<p>»Na toj smo vježbi nastupili s novom, modernom opremom za vezu: s prijenosnim mrežnim sustavom Ericsson Consberga te s kratkovalnim radio sustavom tvrtke Rhode i Schwarz«, pojasnio je načelnik Uprave ZIKS-a, brigadir Jasenko Krovinović. Nažalost, kako je kazao, Hrvatsku u sklopu modernizacije Oružanih snaga tek očekuje opremanje novom vojnom komunikacijskom opremom, jer su dosad nabavljeni samo probni uređaji. Olakšavajuća je okolnost da pritom nećemo, kaže Krovinović, trebati dodatno obučavati osoblje, a uređaji imaju i civilnu namjenu.</p>
<p>»Zapovjedništvo NATO-a i američkih snaga u Europi pohvalilo je hrvatsku postrojbu, koja je u zajedničkoj međunarodnoj vježbi izvela čak 128 različitih zadaća, što je bilo dvostruko više od ostalih«, kazao je Krovinović, dodajući da pohvale govore o razini obučenosti hrvatskih postrojbi sustava veze. </p>
<p>Za kupnju modernih uređaja u idućih bi nekoliko godina trebalo izdvojiti od 30 do 40 milijuna kuna godišnje, čime bi HV napravio značajan tehnološki skok. U civilnoj namjeni novi bi se uređaji ponajprije koristili u različitim prirodnim katastrofama, potresima ili poplavama.</p>
<p>»Takve situacije pokazuju isplativost investicije, jer su novi uređaji odličan nadomjestak za civilni komunikacijski sustav koji tada obično zakaže«, pojasnili su u ZIKS-u. Vidjelo se to, kažu u Turskoj, gdje je najgora situacija bila prvih 36 sati nakon potresa. Naime, novi uređaji za vezu, kratkovalni, VHF i UHF uređaji, smanjuju broj žrtva u prirodnim katastrofama i do deset puta.</p>
<p>Druga godišnja konferencija ZIKS-a završava u četvrtak, a jedan od referata odnosit će se na nove radare tipa »Peregrine«, koje je Hrvatska planira pustiti u rad do kraja iduće godine.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kunst očekuje na Markovu trgu 20.000 prosvjednika </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Udruge radnika, seljaka, nezaposlenih, studenata i branitelja očekuju 12. prosinca na Markovu trgu 20.000 prosvjednika iz cijele Hrvatske. Kako je rečeno u srijedu, na konferenciji za novinare koju je sazvao Odbor za pripremu prosvjeda, prosvjedom se želi iskazati nezadovoljstvo socijalnim i gospodarskim prilikama u zemlji.</p>
<p>Poziv da dođu na »mirni i dostojanstveni prosvjed buđenja« upućen je predsjednicima države, Vlade i Sabora, a organizatori ističu da je riječ o skupu izrazito socijalnog karaktera, bez politike i parola. Stoga pozivaju policiju da ne postavlja barikade i ne primjenjuje silu u pokušaju da spriječi radnike i građane u iskazivanju njihovih stajališta. </p>
<p>Članovi prosvjednog Odbora sastavili su deklaraciju »Socijalna Hrvatska, a ne Hrvatska socijale«, koju će uputiti Vladi, Saboru i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Deklaracija sadrži prijedlog mjera za ekonomski razvoj kao i mjere socijalne odgovornosti. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Boris Kunst, istaknuo je kako od Vlade očekuju reakciju na predložene mjere, čiji su autori, tvrdi on, renomirani hrvatski ekonomisti. Od saborskih zastupnika Kunst očekuje da nakratko prekinu sjednice te se pridruže svojim biračima na Markovu trgu, dok od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića očekuje da prosvjednicima omogući postavljanje pozornice i razglasa.</p>
<p> »Naš je prosvjed«, dodao je Kunst, »od općeg nacionalnog interesa. Ako se Mesić, Račan ili Tomčić ne odazovu skupu, bit će to njihov neoprostivi autogol i jasan pokazatelj bahatosti«</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Bolje veze s domovinom dnevno od 10 do 14 sati</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - HRT i tvrtka Telcast iz Pertha u srijedu su potpisali ugovor o početku prijenosa satelitskog Prvog programa HTV-a za Australiju i Novi Zeland. Petogodišnji ugovor o prijenosu HTV-ova programa, čije bi emitiranje moglo početi prije Božića, potpisali su direktor HRT-a Mirko Galić i Igor Prosinečki u ime tvrtke Telcast, koja je prava prijenosa dobila ljetos na javnom natječaju.</p>
<p>Program HTV-a digitalno će se prenositi isključivo na komercijalnoj osnovi, između 10 i 14 sati dnevno, a programi će biti domaće proizvodnje, neopterećeni autorskim pravima. Direktor HRT-a Galić rekao je, za svečanosti potpisivanja, da će se provedbom ugovora znatno povećati i proširiti gledanost HTV-a i omogućiti brojnoj hrvatskoj zajednici u Australiji i Novom Zelandu da održi veze s domovinom i njeguje jezik i nacionalnu kulturu. »Hrvati u Australiji od sada će biti dnevno informirani o događajima u Hrvatskoj i tako bolje sudjelovati u njezinu životu«.</p>
<p>Zahvalivši HRT-u na višemjesečnoj dobroj suradnji i sklapanju ugovora, Prosinečki je istaknuo važnost da australski Hrvati konačno dobiju televizijski program na svome jeziku kako bi novi naraštaji mogli vidjeti kakav je život u Hrvatskoj i očuvati nacionalni identitet. Prosinčeki, i sam australski Hrvat, očekuje da će se program, na koji će se plaćati pretplata, početi emitirati prije Božića. Sklapanje ugovora podržali su predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Hrvatske matice iseljenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Predstavljen ekološki leksikon</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U srijedu je u muzeju Mimara predstavljen Ekološki leksikon, čiji su izdavači Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i tvrtka Barbat. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević istaknuo je tom prilikom da je Vlada nedavno usvojila prijedlog Strategije zaštite okoliša koja definira politiku zaštite okoliša u narednih deset godina. Objavljivanje Ekološkog leksikona, prvoga u našoj zemlji, jedan je od priloga Ministarstva stvaranju pretpostavki za jače uvažavanje načela održiva razvoja u Hrvatskoj, istaknuo je Kovačević. Prema njegovim riječima, iz strateške opredijeljenosti Hrvatske da uđe u Europsku uniju koja inzistira na najstrožim kriterijima zaštite okoliša, proizlazi i obveza prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zahtjevima održiva razvoja.</p>
<p>Predstavljajući leksikon, prof. dr. Marko Branica rekao je kako Hrvatska sada, zbog dobro očuvanog okoliša, ima veliku razvojnu šansu ali pritom treba paziti da u ubrzanom razvoju ne uništava okoliš jer je naknadna sanacija vrlo skupa.</p>
<p>Po njegovu mišljenju, Hrvatska ne bi trebala inzistirati na povratu svoje polovice NE Krško jer sada na naplatu dolaze veliki troškovi zbrinjavanja istrošenog goriva - visokoradioaktivnog otpada, za koji ne postoji još ni jedno trajno odlagalište u svijetu. Upozorio je i da na zagrebačkom tzv. zelenom valu zbog gustog prometa ima u zraku puno više olova nego što je dopušteno, što je posebno opasno za djecu. U zagrebačkoj vodi ima pak previše klora pa je prije uklanjanja toga viška ne bi trebalo koristiti za prehranu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Varaždin postao svjetski humanistički grad</p>
<p>VARAŽDIN, 5. prosinca</p>
<p> - Na svečanosti u varaždinskom HNK-u u srijedu, Varaždin je proglašen svjetskim humanističkim gradom. Tu titulu mu je dodijelila Internacionalna liga humanista. </p>
<p>Odluku o proglašenju Varaždina svjetskim humanističkim gradom, gradonačelnik dr. Ivan Čehok primio je od akademika Helmuta Moritza, predsjednika Internacionalne lige humanista i njegova zamjenika, banjalučkog biskupa Franje Komarice. </p>
<p>Kako stoji u odluci, Varaždin je svjetskim humanističkim gradom proglašen zbog doprinosa razvoju kulture, civilizacije i kulture ovdašnjeg življenja.</p>
<p> Tajnik Internacionalne lige humanista Zdravko Šurlan iz Sarajeva rekao je kako Liga djeluje u 160 zemalja i sama odlučuje o izboru grada za spomenutu laskavu titulu na temelju poštivanja osnovnih principa Lige. </p>
<p>Varaždin je grad koji je kroz povijest njegovao kulturu života i rada, te suživota. Promičući Varaždin, promičemo toleranciju, mir i prijateljstvo, rekao je Šurlan. </p>
<p>Na svečanosti je biskup Komarica bračnom paru Zdenki i Đuri Makšan, čelnim ljudima varaždinskog Bedema ljubavi, uručio Povelju ljubavi, dok im je Helmut Moritz uručio Zlatnu povelju mira i humanizma. Na svečanosti su govorili gradonačelnik Čehok, ističući kako spomenuto proglašenje samo potvrđuje da Varaždin spada u red srednjoeuropskih gradova, te dr. Savo Vlaški, zamjenik sarajevskoga gradonačelnika. Sarajevo je još sredinom 1998. proglašeno svjetskim humanističkim gradom. </p>
<p>Internacionalna liga humanista osnovana je prije 17 godina u Dubrovniku s ciljem promicanja mira i humanizma. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HDZ i HSP bojkotirali glasovanje</p>
<p>SSP potvrđen sa 87 glasova zastupnika/ Odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za zakonodavstvo preporučili da je za ratifikaciju Sporazuma dovoljna natpolovična većina zastupnika/ Sanader: SSP loš za Hrvatsku jer joj ne jamči individualan pristup EU/ Arlović: Nema govora o prenošenju ustavnih ovlasti na Vijeće stabilizacije i pridruživanja </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Sjednicu u srijedu zastupnici Hrvatskog sabora nastavili su polemičnom raspravom o tome vodi li Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom Hrvatsku na Zapad ili ju ostavlja na Balkanu.</p>
<p>Iako je rasprava o tim temama već provedana te se očekivalo samo glasovanje, već na samom početku sjednice pojavila se dilema treba li prihvatiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za zakonodavstvo koji su preporučili da je za ratifikaciju Sporazuma dovoljna kvalificirana, a ne dvotrećinska većina. </p>
<p>Nakon polusatne stanke za dogovor klubova, većinom glasova je odlučeno da se mišljenje odborâ prihvaća te da će se sporazumi ratificirati natpolovičnom većinom svih zastupnika. Tome je prethodilo žestoko protivljenje zastupnika HDZ-a i HSP-a koji su tražili ratifikaciju dvotrećinskom većinom. </p>
<p>Ivo Sanader (HDZ) je istaknuo da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju loš za Hrvatsku, jer joj ne jamči individualan pristup EU, ne jamči izbjegavanje institucionalnog povezivanja sa zemljama regije te nigdje ne piše da je cilj Sporazuma punopravno članstvo Hrvatske u EU. Osim toga, on smatra da se na posredan način dio ustavnih ovlasti prenosi na Vijeće stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>Tomu se usprotivio predsjednik kluba SDP-a Mato Arlović, ističući da nema riječi o prenošenju ovlasti. Ujedno je podsjetio kako će konačnu odluku o članstvu Hrvatske u EU donijeti Sabor dvotrećinskom većinom te građani na referendumu. </p>
<p>Svi ostali klubovi, osim HSP-a, podržali su kvalificiranu većinu, smatrajući da je to u ovom, tek, prvom koraku u približavanju EU dovoljno. Tonči Tadić (HSP-HKDU) je pak zatražio referendum, a »u najmanju ruku dvotrećinsku većinu«. </p>
<p>Oba sporazuma (SSP te Privremeni sporazum o trgovinskim pitanjima) na kraju su ratificirana većinom od 87 glasova i to pojedinačnim izjašnjavanjem, s time da su zastupnici HDZ-a i HSP-a napustili sabornicu. </p>
<p>Ujedno je prihvaćen i zaključak kojim se Ministarstvo za europske integracije obvezuje da svakih šest mjeseci podnosi Saboru izvješće o tijeku procesa stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>Zastupnici su potom raspravljali o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o javnim cestama. Sukus prijedloga, koji je predočio ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, odnosi se na povećanje cijene benzina, čime će se kako je rekao, namaknuti novac koji nedostaje za izgradnju autoceste Zagreb-Split.</p>
<p>»Dizanjem cijene goriva za 10 lipa po litri osiguralo bi se oko 194,6 milijuna kuna kojima bi se krenulo u ubrzanu realizaciju projekta autoceste Zagreb-Split« , rekao je ministar Tušek. U kratkoj raspravi koja je uslijedila, svi su zastupnici isticali krucijalnu važnost projekta cestovnog povezivanja Zagreba i Splita. No oporba je naglašavala potrebu transparentnog prikaza troškova gradnje. </p>
<p>Tako je Jure Radić, u ime kluba zastupnika HDZ-a, od Vlade zatražio konačan program s rokovima izgradnje svih prometnica u državi.</p>
<p> Vesna Škare Ožbolt (DC) kritizirala je prijedlog o povećanju cijene goriva, ističući kako će se to negativno odraziti na standard građana. Najavila je kako će zastupnici DC-a glasovati protiv. </p>
<p>Plan Z-4 bio bolji od SSP-a?</p>
<p>U jednoj od mnogobrojnih polemika u raspravi o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Mato Arlović se požalio kako HDZ već dvije godine optužuje aktualnu vlast da Hrvatsku vodi u balkaniju, a to nikako da se dogodi, nego smo sve bliže zapadu. »Pregovori o pridruživanju EU bili su naš san dok ste vi bili na vlasti. Nova koalicija je to uspjela ostvariti, vi na žalost to niste mogli« poručio je oporbi. </p>
<p>Replicirao je Ivo Sanader, navodeći da je HDZ 1995. imao bolji dokumet, ali je on nakon Oluje zamrznut. Ne sjećam se baš točno o kojem je dokumentu riječ, odgovorio je Arlović, zapitavši Sanadera poziva li se možda na plan »Z 4«. </p>
<p>I zastupnici u akciji »Dajmo da čuju«</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić pozvao je zastupnike da se uključe u akciju za pomoć djeci kojoj je potrebna umjetna pužnica »Dajmo da čuju«. Odbor za ratne veterane je pozvao sve saborske zastupnike i članove Vlade da se u akciju uključe prilogom od 100 kuna za što će, naglasio je, Tomčić dobiti i posebne uplatnice. </p>
<p>Milan Jelovac i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Na udaru države benzinske postaje i proizvođači domaće rakije</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - U Carinskoj upravi uvjereni su da znaju kako povećati prihod od trošarina. Ekskluzivno za Vjesnik otkrivaju da će najkasnije od početka sljedeće godine stalno nadzirati benzinske postaje, rafinerije nafte, pivovare, pržionice kave i sve pogone u kojima se proizvode alkoholna pića. Osim toga, carinici će obilaziti seoska kućanstva kako bi utvrdili gdje se sve u Hrvatskoj proizvode domaće vino i rakija.</p>
<p>Dosad su inspektori Ministarstva financija stalno kontrolirati samo rovinjsku Tvornicu duhana. Usprkos tome, u posljednjih godinu dana osjetno su smanjeni prihodi od trošarina na duhanske proizvode, otkriva Vjesnikov izvor blizak Ministarstvu. Razlog tome, smatraju u Carinskoj upravi, nije smanjena potrošnja cigareta nego povećanje udjela crnog tržišta. </p>
<p>»Državni prihodi su svugdje oko nas, gdje god se nešto radi, a o državi ovisi hoće li taj novac ubrati«, tvrde u carini. Ističu i da se, na temelju prikupljenih podataka, sumnja da hrvatski proizvođači robe na koju se obračunavaju trošarine (naftni derivati, alkoholna pića, cigarete, kava, pivo) državi prijavljuju promet manji od ostvarenog. Carina, koja je od 1. siječnja nadležna za naplatu trošarina na domaće proizvode, planira nadzirati izvoz visokotarifne robe.</p>
<p> Pretpostavlja se da velike količine naftnih derivata izlaze iz hrvatskih rafinerija s izvoznim deklaracijama. Cisterne nerijetko nikad ne napuste Hrvatsku, ili pak izađu iz zemlje pa se ilegalnim putovima vraćaju. Riječ je tzv. fiktivnom izvozu koji se odvija po sličnom scenariju po kojem hrvatske cigarete završavaju na tržnicama. </p>
<p>Država će tek sada prvi put uvesti sustavnu kontrolu nad benzinskim crpkama gdje se porezi mogu utajiti na već uhodane načine. Kontrole neće biti pošteđena ni skladišta niti veleprodajni centri. </p>
<p>Očekuje se da će na najveći otpor naići nadzor nad pečenjem rakije i kućnom proizvodnjom vina. Država će vjerojatno tijekom prosinca propisati točne količine rakije i vina koje se po osobi mogu proizvesti bez plaćanja poreza. Carinska uprava želi imati popis svih kotlova za proizvodnju rakije, pa će carinici uskoro krenuti od sela do sela kako bi svaki kotao označili plombama. Svi proizvođači morat će svoju proizvodnju prijaviti nadležnoj carinskoj ispostavi koja će im obračunati trošarine.</p>
<p>Konkretni rezultati svih tih mjera trebali bi biti vidljivi u državnom proračuni već do ljeta 2002. godine, do kada bi morali osjetno porasti prihodi od trošarina.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vraćen samo dio jasenovačke građe, za ostatkom se još traga</p>
<p>Iz Memorijalnog muzeja Holokausta u Washingtonu dopremljena dokumentacijska, arhivska i muzejska građa koja je iz Jasenovca odnesena za vrijeme okupacije u Republiku Srpsku / Ustanovljeno je da nedostaje više od jedne trećine prijašnje građe, za što će Republika Hrvatska zatražiti daljnji povrat / Ministar Vujić zahvalio svima koji su zaslužni za povrat te važne povijesne građe </p>
<p>JASENOVAC, 5. prosinca</p>
<p> - Jedan od najljepših i najtragičnijih spomenika, Bogdanovićev »Kameni cvijet«, dočekao je u srijedu pomalo mračan i tjeskoban skup ljudi koji je bio nazočan primopredaji ukradene povijesne građe iz Spomen područja »Jasenovac« u jasenovačkom Memorijalnom muzeju.</p>
<p>Devet velikih drvenih sanduka s upitnicima, sjećanjima, fotografijama i manjim izlošcima koja su iz Republike Hrvatske odneseni tijekom srpske okupacije (1991.-1995.) vraćena su u zemlju nakon jednogodišnje pohrane u Memorijalnom muzeju Holokausta u Washingtonu, kamo su dospjeli iz Arhiva Republike Srpske.</p>
<p> Ministar kulture Republike Hrvatske Antun Vujić podsjetio je na mukotrpan put koji je hrvatska država prošla nastojeći vratiti tu građu. </p>
<p>Od 1991. godine Ministarstvo kulture i državne ustanove zadužene za zaštitu i evidenciju ratne štete izvještavale su UNESCO, ICOM, Vijeće Europe i promatračku misiju Europske unije o problemima ratnog razaranja kulturne baštine i devastiranja Spomen područja »Jasenovac« i već tada tražile zaštitu. </p>
<p>Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 12. listopada 2000. vezanim za povrat kulturnih i drugih dobara otuđenih tijekom agresije na Republiku Hrvatsku i odnesenih u SR Jugoslaviju istaknut je povrat kulturnih dobara iz Jugoslavije kao važan uvjet normalizacije odnosa između dviju zemalja, rekao je ministar Antun Vujić. U suradnji s Uredom za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i međunarodnim kaznenim sudovima Vlada Republike Hrvatske, podsjetio je ministar Vujić, pripremila je izvješće o ratnim štetama na pokretnim spomenicima kulture uključivši i Spomen područje Jasenovac, koje je sastavni dio Memorijala, uz tužbu Republike Hrvatske u postupku koji Hrvatska vodi protiv SR Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde zbog kršenja odredbi Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. </p>
<p>Na konferenciji o sudbini imovine iz razdoblja Holokausta održano u Washingtonu 1998. i konferenciji o Holokaustu u Stockholmu u siječnju 2000. te u Vilniusu (Litva) u listopadu 2000., na kojima su sudjelovali stručnjaci iz Republike Hrvatske, pripremljena su i prezentirana i izvješća o Spomen-području Jasenovac.Ministarstva kulture, znanosti i tehnologije, prosvjete i športa, Hrvatski državni arhiv i Židovska zajednica pripremili su za skup u Vilniusu posebnu publikaciju u okviru koje je bio tekst o Memorijalnom muzeju Jasenovac. Ugovorom između Memorijalnog muzeja Holokausta u SAD-u i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, potpisanog uz suglasnost Vlade RH, podsjetio je Vujić, obavljene su pripreme za vraćanje ove muzejske građe iz američkog muzeja u Hrvatsku.</p>
<p>Početkom ove godine u Washingtonu je boravio Mate Rupić, ravnatelj Spomen-područja Jasenovac, koji je na tragu toga dogovora i pregledao dokumentacijsku arhivsku i muzejsku građu prenesenu iz Arhiva Republike Srpske, koja se u srijedu vratila u Hrvatsku. Tom prigodom ustanovljeno je da nedostaje više od jedne trećine prijašnje građe, za što će Republika Hrvatska zatražiti daljnji povrat. Ministar Antun Vujić zahvalio je svima koji su bili uključeni u veliku operaciju spašavanja povijesnih dokumenata, među ostalim američkom veleposlaniku u Hrvatskoj Lawrenceu Rossinu, Sarah J. Bloomfield, ravnateljici Muzeja Holokausta u Washingtonu, Slavku Goldsteinu, predsjedniku Posebnog savjeta Spomen-područja Jasenovac, Mati Rupiću, današnjem ravnatelju, Jelki Smreki, prijašnjoj ravnateljici, Mati Marasu i napose Branki Šulc, koja se godinama borila za povrat ove važne građe. Podsjetio je ministar Vujić da je Ministarstvo kulture u obnovu Memorijalnog spomen-područja Jasenovac uložilo više od 13 milijuna kuna. Nakon razminiravanja čitavog prostora, što je obavila specijalna policija MUP-a, obnovljena je zgrada Muzeja i aneks zgrade, te je uvedeno centralno grijanje. Uređen je prilaz spomeniku »Kameni cvijet«, za koji je elaborat sanacije izradio Institut građevinarstva Hrvatske, a Hrvatski restauratorski zavod u cijelosti je dovršio restauriranje i konzerviranje reljefa »Žrtvama fašizma« Dušana Džamonje.</p>
<p>I američki veleposlanik Lawrence G. Rossin izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska vratila važne povijesne materijale. »Svaki put kada dođem na mjesto poput Jasenovca, ostanem bez riječi zbog brutalnih zločina koji su izvršeni. Odlučivši ovu građu dostojno prezentirati, hrvatska država pokazala je veliku zrelost.« Američkom muzeju Holokausta bila je čast što je mogao čuvati zbirku jasenovačkog muzeja, kazao je Rossin. Materijali su u cijelosti zaštićeni i presnimljeni, ne bi li se na taj način i inozemni istraživači upoznali sa zločinima ustaškog režima, koji su izvršeni u Hrvatskoj. U tom smislu Muzej Holokausta u Washingtonu izradio je i posebnu internetsku stranicu na hrvatskom i srpskom jeziku kako bi ljudi mogli upoznati taj dio povijesti, upozorio je Rossin. Muzej Holokausta i dalje će surađivati s hrvatskim kolegama na istraživanju i prikupljanju povijesne građe. </p>
<p>U ime Savjeta Javne ustanove Jasenovac skupu se obratio i Slavko Goldstein istaknuvši da Memorijalni muzej Jasenovac ima posebno značenje u hrvatskoj povijesti. Dužni smo prema žrtvama čuvati sjećanje na zločin i suočiti se s istinom, jer je to jedini način da se ona preseli u povijest, a ne u aktualnu politiku, kazao je Goldstein.</p>
<p> Podsjetio je na tužnu činjenicu da su mnogo puta razni povjesničari manipulirali jasenovačkim žrtvama, jedni minimalizirajući, a drugi preuveličavajući njihov broj. Činjenica je da logor nije preživio ni jedan Rom, a vrlo malo Židova, Srba i Hrvata, kazao je Goldstein. Ni danas sa sigurnošću ne možemo reći koliko je bilo žrtava, a najnovija istraživanja pokazuju da bi se ta brojka mogla kretati između 80 i 90 tisuća ljudi. Upozorio je Goldstein da na budućem istraživanju i prikupljanju podataka o svim žrtvama treba raditi više od 12 stručnjaka, koliko ih je danas zaposleno, podsjetivši da je nekada, prije rata, u jasenovačkom muzeju bilo zaposleno čak 36 stručnjaka.Naposljetku skupu se obratio i Mile Rupić, današnji ravnatelj Spomen područja Jasenovac, koji je istaknuo da su i tijekom ovih godina, dok je Hrvatska tragala za građom, djelatnici Muzeja priredili dvije izložbe o Jasenovcu: jednu od stradanju spomen područja, a drugu o proboju logoraša. Na žalost, jedna trećina građe ostala je po neslužbenim saznanjima, u Republici Srpskoj, kazao je Rupić i u tome smislu hrvatska država će učiniti sve da se i taj ostatak vrati u Hrvatsku ne bi li bio dostojno prezentiran. Izradit ćemo baze podataka gdje će se moći doznati sve o povijesti ovoga mjesta.</p>
<p>Povrat jasenovačke građe iz Washingtona nije mogao proći bez provokacija. Na upit novinara iz Republike Srpske da li će se hrvatska država zahvaliti Republici Srpskoj što je »spasila ovu građu«, ministar Vujić kazao je da je hrvatska država zahvalila onima koji su građu vratili, ali ne i onima koji su je odnijeli iz Hrvatske. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlahušić: Vlada razmatra mogućnost tužbe protiv Baxtera </p>
<p>Vlada će imenovati neovisnog pravnog savjetnika za pomoć obiteljima umrlih na dijalizi, dok će njihovi odvjetnici samostalno odlučiti o eventualnoj nagodbi s Baxterom</p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - »Vlada još nije donijela odluku o podizanju tužbe protiv američke farmaceutske tvrtke Baxter zbog nanošenja znatne štete hrvatskom zdravstvu, ali razmatra i tu mogućnost«, kazao je ministar zdravstva Andro Vlahušić za Hinu. </p>
<p>Španjolska Vlada nedavno je objavila da će od Baxtera tražiti do 280 milijuna američkih dolara odštete za smrt 11 španjolskih pacijenata na dijalizi. »Vlada će razmotriti španjolski model tužbe, koji su njihovi razlozi i obrazloženja, pa ako bude elemenata, postupit će na sličan način«, dodao je. </p>
<p>Ministar je istaknuo da će Vlada imenovati neovisnog pravnog savjetnika za pomoć obiteljima 23 umrla pacijenta na dijalizi, dok će njihovi odvjetnici samostalno odlučiti o eventualnoj nagodbi s Baxterom. Zbog mogućih tužbi protiv Baxtera, čiji su filteri uzrokovali smrt pacijenata, u Hrvatskoj se pojavio veliki broj inozemnih odvjetnika, a Vladin pravni savjetnik pomoći će obiteljima »da ne lutaju«, već da angažiraju ozbiljne odvjetnike.</p>
<p>Postoje problemi u kontroli medicinskih proizvoda na hrvatskom tržištu, zbog čega je nedavno obustavljena proizvodnja megamina u Osijeku.</p>
<p>»Taj će se slučaj riješiti u skladu sa zakonima i u interesu građana, kako se ne bi ponovili slični zdravstveni problemi kao s Baxterom«, rekao je Vlahušić. »Plaćanjem bolnica po terapijskom postupku, a ne više prema limitima ugovorenim s HZZO-om pokazat će se koliko koja bolnica radi, a bolnice će biti motivirane raditi što više operativnih zahvata, kako bi za njih bile i plaćene«, kazao je Vlahušić..Reformom zdravstva predviđeno je smanjenje broja kreveta u bolnicama, zbog čega su prosvjedovali neki odjeli poput infektologije, dermovenerologije, urologije i ortopedije. »Stoga je dogovoreno da će odjeli s manje od 10 kreveta u većim zdravstvenim centrima zadržati svoj identitet, ali će morati dokazati svoju opravdanost«, pojasnio je Vlahušić. »Imovinski cenzus za oslobađanje od plaćanja dijela zdravstvenih usluga još nije određen, no zna se da neće biti jedinstven za sve građane«, istaknuo je Vlahušić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>MMF zadovoljan gospodarskim rastom i zauzdavanjem inflacije </p>
<p>Voditelj MMF-ove misije zadovoljan što će stopa gospodarskog rasta biti čak viša od četiri posto i što je inflacija niskih tri posto za tranzicijske zemlje / MMF nije oduševljen osnivanjem dvaju izvanproračunskih razvojnih fondova / Najveći hrvatski problem - sređivanje državnog proračuna, a ne nezaposlenost </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - »Ciljevi hrvatske Vlade za ovu godinu bili su skromno, ali i realistično postavljeni i svi su izgledi da će biti ostvareni«, naglasio je Hans Flickenschild, voditelj MMF-ove misije, na konferenciji za novinare u srijedu, sazvanoj nakon dvotjednog boravka misije u Zagrebu. Misija se ovaj put bavila pretežito proračunom za 2002. i ostvarivanjem ciljeva u 2001. u vezi sa stand-by aranžmanom koji istječe u svibnju sljedeće godine. Flickenschild nije krio zadovoljstvo što će stopa gospodarskog rasta u ovoj godini u Hrvatskoj biti čak i viša od četiri posto i što je inflacija zadržana na tri posto. To se smatra niskim za tranzicijske zemlje. Zadovoljan je i povećanjem međunarodnih pričuva čiji rast je četiri puta veći od zacrtanih 270 milijuna dolara, te zadržavanjem fiskalnog deficita unutar zacrtanih 5,3 posto. </p>
<p>Manje je zadovoljan kašnjenjem u smanjeanju socijalnih transfera i plaća uprave, no naglašava kako, općenito gledajući, nisu točne tvrdnje sindikata da su plaće smanjene deset posto.</p>
<p> MMF očito nije zadovoljan ni brzinom privatizacije u Hrvatskoj. Iako Vlada tvrdi da je izlazak na svjetske burze s preostalim dionicama HT-a odgodila zbog stanja na svjetskom tržištu telekomunikacijskih kompanija, Flickenschild to smatra nedovoljno uvjerljivim izgovorom. </p>
<p>Upozorava da se privatizacija ne preporučuje samo zato da bi se na njoj zaradilo što više novca, nego zato da bi ta dobra iz državnih ruku prešla u efikasnije privatne ruke. </p>
<p>Da će MMF i dalje pomno pratiti privatizacijske procese u Hrvatskoj, potvrđuje Flickenschildova izjava kako je Fond nedavno angažirao posebnog savjetnika za privatizaciju Hrvatske poštanske banke. U njezinu privatizaciju, očekuje se, bit će uključene i neke od velikih investicijskih banaka. </p>
<p>Iako priznaje da svjetska ekonomska slika nije blistava, Flickenschild je optimist kad je Hrvatska u pitanju, i vjeruje da će gospodarski rast u 2002. dosegnuti zacrtanih 3,5 posto, a inflacija ostati između tri i četiri posto, što smatra bitnim dostignućem. Iako Hrvatska ne može računati s povećanom potražnjom za svojim robama i uslugama na svjetskom tržištu, Hrvatskoj idu na ruku, smatra voditelj misije, pad cijena nafte i činjenica da je zemlja turistička destinacija. MMF očekuje da će Hrvatska i dogodine uspjeti, što smatra vrlo važnim, ostvariti i smanjenje deficita s 5,3 na 4,25 posto. </p>
<p>Flickenschild je potvrdio informacije da MMF nije oduševljen osnivanjem dvaju izvanproračunskih razvojnih fondova. No, oni su ipak dobili zeleno svjetlo jer s njima »Vlada jasno daje na znanje da ozbiljno brine o zapošljavanju i gospodarskom razvoju«. MMF pozitivnim ocjenjuje i napor Vlade da se novac od privatizacije troši na kapitalna ulaganja, a ne na tekuću potrošnju. Ipak, Flickenschild upozorava da Vlada mora voditi računa o transparentnosti i efikasnosti upravljanja tim fondovima. </p>
<p>Usprkos prilično optimističnim ocjenama gospodarske politike Račanove Vlade, Flickenschild kaže da u skoroj budućnosti ne bismo smjeli očekivati velik i brz rast zapošljavanja. No, istodobno tvrdi da Hrvatska nema veći problem s nezaposlenošću od ostalih tranzicijskih zemalja. Prema međunarodnoj metodologiji, stopa nezaposlenosti iznosi 15,3 a ne 22,5 posto, kako tvrde oni »u čijem je političkom interesu dokazivanje da je država zakazala«. </p>
<p>Nezaposlenost, smatra voditelj MMF-ove misije, nije u Hrvatskoj poprimila katastrofalne razmjere, ali kao i druge tranzicijske zemlje još će neko vrijeme morati živjeti s tim problemom.</p>
<p> Korijeni problema nezaposlenosti u Hrvatskoj, kao i u tranzicijskom okruženju, velikim dijelom leže u strukturi znanja njenih građana, koja ne odgovara potrebama tržišne ekonomije. U Hrvatskoj je problem povećan i činjenicom da su mnogi mladi, umjesto da se školuju, nekoliko godina proveli u ratu, a nisu uspjeli steći znanja koja se sada traže.</p>
<p>Najvećom hrvatskom problemom Flickenschild smatra, sređivanje državnog proračuna, odnosno uspostavljanjem ravnoteže između državnih prihoda i rashoda.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Za Sloveniju pregovori o granici završeni </p>
<p>Ministri vanjskih poslova zaključili da malogranični sporazum treba potpuno provesti, prije nego što Slovenija uvede schengenski režim prema Hrvatskoj / Uvjet za turistički sporazum - riješiti pitanje slovenskih odmarališta i naknade štete zbog boravka izbjeglica </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Odnosi Hrvatske i Slovenije danas su bolji nego ikad prije, ali to ne znači da ne mogu biti još i bolji. Ti su odnosi dospjeli do takvoga stupnja da otvorena pitanja, koja još postoje, nikako ne smiju zatvoriti aktualnu, a još manje buduću svestranu suradnju. </p>
<p>To dokazuje i upravo potpisani sporazum o suradnji između Ljubljanske burze vrijednosnih papira i Zagrebačke burze. Stoga se vrlo skoro može očekivati potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a napokon i onaj o Nuklearki Krško.</p>
<p>O tome su se suglasili i to su zaključili, kako su izjavili novinarima, ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Tonino Picula i Dimitrij Rupel na razgovorima u srijedu u Zagrebu. Ovaj su put dvojica ministara vrlo veliku pozornost posvetila primjeni Sporazuma o pograničnoj suradnji i prometu, tzv. malograničnom sporazumu. Suglasili su se da taj sporazum treba potpuno provesti prije nego što Slovenija na svoju granicu prema Hrvatskoj uvede schengenski režim. U razgovorima je osobita pozornost posvećena suradnji u turizmu.</p>
<p>Pritom je Picula naglasio kako je paradoks što između dvije susjedne zemlje još nema »turističkog sporazuma«, usprkos tome što je gotovo 800.000 slovenskih turista prošloga ljeta posjetilo Hrvatsku i ostvarilo pet milijuna noćenja. Kao uvjet za potpisivanje sporazuma o turističkoj suradnji, Rupel je zatražio da se riješi pitanje slovenskih odmarališta u Hrvatskoj i naknada štete zbog boravka izbjeglica u njima.</p>
<p> No, zapaženo je da pitanje sporazuma o granici nije bilo u središtu razgovora dvojice ministara, već je samo okvirno spomenuto.</p>
<p>Kada je riječ o sporazumu što su ga parafirali premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek, a naišao je na znatno odbijanje u Hrvatskoj, Rupel je izjavio kako Slovenija pregovore o granici smatra završenima, a taj pripremljeni sporazum konačnim.</p>
<p>»Što se tiče tog sporazuma, u Hrvatskoj traje javna rasprava. Nadam se da će svi segmenti politike i dalje pokazivati neku vrstu otvorenosti, ali i političke odgovornosti te da će se ta odgovornost izraziti i u saborskoj raspravi. Vjerujem da će se u toj raspravi otvoriti mogućnosti da se to pitanje zaključi«, naglasio je Picula. Dodao je kako u razgovorima s Rupelom nije bilo riječi o arbitraži.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Račan i Rupel ocijenili odnose dviju zemalja dobrima </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan primio je u srijedu slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Odnosi Hrvatske i Slovenije obostrano su ocijenjeni vrlo dobrima tijekom razgovora dvojice dužnosnika, ističe se u priopćenju. Dodaje se da su obje zemlje zainteresirane za to da zastoj u okončanju rješenja pitanja granica ne utječe na sveukupnost odnosa. </p>
<p> Strateški je interes dviju zemalja u međusobnoj suradnji, zaključili su sugovornici. Premijer Račan izrazio je zadovoljstvo uspjehom Slovenije u procesu približavanja euroatlantskim integracijama. Kazao je da je uspjeh susjednih država doprinos stabilnosti i uspjehu Hrvatske, zaključuje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Picula rekao Rupelu da je »tako govorio i Milošević«? </p>
<p>Bura zbog Rupelove izjave da je riječ o »nekadašnjem jugoslavenskom moru«, a ne moru dviju republika, te da je glanični sporazum dogovorio Račan, »a on nije bilo tko« </p>
<p>Protokolarni posjet slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela Saboru u srijedu je, kako neslužbeno saznajemo, prošao prilično burno, na granici incidenta. Rupel se naime sastao sa predstavnicima Sabora te je, na sastanku iza zatvorenih vrata svojim viđenjem problema razgraničenja dviju država izazvao otvoreno nezadovoljstvo i neslaganje hrvatske strane. </p>
<p>Govorio je, naime, o prirodnom slovenskom pravu na izlazak na otvoreno more. Kad mu je rečeno da se razgraničenje može obaviti na osnovi međunarodne konvencije o pravu mora, Rupel je hrvatskim parlamentarcima odgovorio kako je ovdje u pitanju nekadašnje jugoslavensko more, a ne more dviju republika.</p>
<p>Na to su, navodno, gotovo na noge skočili hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić i ministar vanjskih poslova Tonino Picula, rekavši mu kako je to isto govorio i Milošević. Sardelić je dodao kako je more i onda bilo hrvatsko i slovensko, dok je voditelj sastanka akademik Ivo Šlaus rekao da bi, kad bi bilo tako, pravo na more imala SRJ.</p>
<p>Do daljeg zaoštravanja je došlo, neslužbeno doznajemo, i kada je Rupel rekao da je premijer Račan osobno dogovorio granični sporazum sa slovenskom stranom, te da Račan nije bilo tko. Odgovorio mu je Sardelić rekavši da je Račan hrvatski premijer i »neka ga ostave na miru«.</p>
<p> Inače, većina je članova Odbora rekla Rupelu kako nisu spremni u Saboru dignuti ruku za sadašnju verziju graničnog sporazuma. Rupel se požalio kako se njega i Vladu u Sloveniji zbog sporazuma optužuje za izdaju, što je poslužilo zastupnicima da zaključe kako sporazum, kad mu se na obje strane toliko protive, očito nije dobar. </p>
<p>• O Rupelovom posjetu i razgovorima s potpredsjednikom Sabora Matom Arlovićem i članovima priopćenje izdala i saborska služba za odnose s javnoću. U njemu se kaže da je u razgovoru s Arlovićem konstatirano je kako su odnosi Hrvatske i Slovenije bolji nego ranije, ali da mogu biti još bolji, pri čemu je Arlović posebice ukazao na potrebu jačanja međuparlamentarne suradnje. Rupel je rekao da je sporazum o razgraničenju prihvaćen na najvišoj razini, nakon dugogodišnjeg pregovaranja i kompromisnih rješenja. Arlović je pak, istaknuo da je, pored parafiranja, za stupanje na snagu Sporazuma potrebna i ratifikacija u parlamentima, piše u priopćenju.</p>
<p> U razgovoru s članovima Odbora za vanjsku politikurazmatrane su teme pitanja nuklearne centrale Krško, Ljubljanske banke i, ponajviše, granice na moru. Članovi Odbora su upozorili da rješenje treba zadovoljiti obje strane i biti sukladno međunarodnim konvencijama, piše u priopćenju. Ministar Rupel, međutim, drži da je pregovaranje o granici završeno i da arbitraža ne dolazi u obzir, kaže se uz ostalo u priopćenju iz Sabora. </p>
<p>M. Pulić i Hina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011206].
|
