NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010405].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 219548 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zbog njegovih »zasluga«, Haag je Miloševiću hotel s pet zvjezdica</p>
<p>Beograd su preplavili plakati kojima narodni pokret »Otpor« želi osvijestiti građane i podsjetiti na sve zločine i štete kojima je Milošević i njegov režim »zadužio« srpski narod / On je pokrao Srbiju uz pomoć tisuća lokalnih »Slobodana Miloševića«. Naša akcija ne teži osveti, nego utuviti u svijest svima da će, budu li se ponašali poput prethodne vlasti, okončati u zatvorima, rekao je »Vjesniku« Predrag Lečić, glavni tajnik »Otpora«</p>
<p>BEOGRAD, 4. travnja</p>
<p> - »Tko je kriv za krvave ratove, tisuće mrtvih, spaljena sela, kolone izbjeglica, djecu bez roditelja, invalide bez pomoći, bombardiranje, izborne krađe...?« - pitanje je na jednom plakatu u čijoj se pozadini vidi lik Slobodana Miloševića. Drugi plakat pita, ali i sugerira odgovor: »Tko je kriv za gašenje nezavisnih medija, za ubojstvo Slavka Ćuruvije, za zločin na Ibarskoj magistrali, za brutalnost policije na demonstracijama, za preko 42.000 sati koje su otporaši proveli u policiji, za organizirani kriminal, za politička ubojstva?« Treći plakat »za pljačku naroda, hiperinflaciju, gladne, propale tvornice i nezaposlene radnike, prognane mlade ljude, duhovnu propast i to što nemamo prijatelje u svijetu« upire prstom u Miloševića... Takvi plakati preplavili su Beograd. »Otpor« se neposredno prije Miloševićeva uhićenja opet aktivirao nakon »stodnevne pasivnosti« i agresivnim pristupom, već viđenim tijekom bunta protiv Miloševićeva režima, praktički prisilio vlast na akciju koja se od nje očekivala po osvajanju pobjede na saveznim i na republičkim izborima.</p>
<p>Vrh mafijaškog brijega</p>
<p>»Nakon republičkih izbora, 23. prosinca prošle godine, uvidjevši da se narod u Srbiji opredijelio za demokraciju, odlučili smo novoj vlasti dati 100 dana da se organizira i prove ono što svi od nje očekuju - uhiti Miloševića. Kad je prošlo to vrijeme, pokrenuli smo kampanju 'Tko je kriv?', koja je, izgleda, trgnula novu demokraciju i pokrenula ju u akciju. Smatramo da je Milošević bio tek vrh ledenog mafijaškog brijega i da njegovim uhićenjem treba početi proces otapanja. No, njegovim uhićenjem mi ne stajemo, štoviše, da ne bismo trebali sve raditi ispočetka, kampanju nastavljamo širiti na lokalne razine. Slobodan Milošević je pokrao Srbiju uz pomoć tisuća lokalnih 'Slobodana Miloševića'. Naša akcija ne teži osveti, nego utuviti u svijest svima da će oni koji se budu ponašali poput prethodne vlasti okončati u zatvorima!«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Predrag Lečić, glavni tajnik »Otpora«, narodnog pokreta izniklog iz studentskog pokreta osnovanog u listopadu 1998. godine u buntu beogradskih studenata protiv zakona o sveučilištu.</p>
<p>Stilizirana šaka, zaštitni znak »Otpora«, prihvaćena je među građanima kao simbol osobne hrabrosti i odlučnosti za uspostavljanje demokratskih vrijednosti u Srbiji. Lani u veljači u »Otporu« shvaćaju, priča Lečić, »da se ne može promijeniti školski sustav bez promjene sustava u cijelini. Shvatili smo da je Slobodan Milošević apsolutni zločinac i da je isključivi krivac za sve što se prošlih 12 godina događalo u Srbiji. Kad smo odlučili da studentski preraste u široki narodni pokret, imali smo 10.000 članova da bi samo u prvih mjesec dana članstvo poraslo na 80.000!«</p>
<p>»Prvi cilj koji smo zacrtali na našem prvom kongresu prošle godine bio je uhićenje Miloševića, ali i potpuna promjena sustava«, pojašnjava Lečić motive koji »Otpor«, unatoč Miloševićevu uhićenju, još drži važnim u političkom životu Srbije. »Mi smo organizirani i orijentirani samo na Srbiju, jer Crna Gora je u odnosu na ono što je radio Milošević ultrademokracija. Istodobno s kampanjom 'Tko je kriv?', na jugu Srbije, na području Bujanovca, Preševa i Medveđe, pokrenuli smo kampanju 'Život zajedno', jer ne želimo da nam se ponovi Kosovo. U ratu, za koji je Milošević uvijek tvrdio da ga nije ni bilo, poginulo je više od 40.000 ljudi i mi želimo da Srbi, Albanci i Romi na jugu Srbije shvate da je došlo novo vrijeme u kojemu je zajednički život jedino moguće rješenje. Svi koordinatori iz naših brojnih ogranaka imaju obvezu boraviti na jugu Srbije po tri dana te, po povratku, organizirati humanitarnu pomoć koja se dolje treba dopremiti. Upravo smo prije nekoliko dana dobili pismo zahvale od Srba i Albanaca iz Bujanovca u kojemu se navodi da smo jedini koji su u zadnjih 50 godina pružili ikakvu pomoć tom kraju«, priča Lečić, odjeven u majicu na kojoj se ističe natpis »Dosta«.</p>
<p>Mladi masovno napustili Srbiju</p>
<p>Pitali smo ga znači li to da je Miloševićevo uhićenje »dosta« za njihove političke apetite. »On mora odgovarati pred svojim narodom u Srbiji i za to dobiti najmanje doživotnu robiju. Kad se zadovolji ta pravda, Srbija, koja stalno traži neke privilegije od EU-a, mora nešto učiniti međunarodnoj zajednici, pa neka onda izruči Miloševića Haaškom sudu. Međutim, Haag je za Miloševića hotel s pet zvjezdica s obzirom na sve što je učinio!«, smatra Lečić, koji je na svojoj koži osjetio što znači suprotstavljati se moćnom voždu. Slučaj Lečić, odnosno njegovo uhićenje u zgradi grčkog veleposlanstva i držanje u zatvoru četiri sata, bio je svjetski diplomatski skandal, a bolje nisu prolazili ni drugi otporaši. »Zabilježili smo tri slučaja maltretiranja: u Šapcu, gdje je Dalibor Loznica morao pojesti naljepnicu s natpisom 'Gotov je!', Smederevu, gdje je jedan 18-godišnjak počeo jesti plakat, te Vladičinom Hanu, gdje je načelnik tamošnje policije brutalno pretukao četvoricu aktivista 'Otpora'«, pojašnjava Lečić.</p>
<p>»Više od 100.000 mladih je napustilo zemlju i vjerojatno se više neće vratiti. Cilj nam je povezati ih i organizirati da u zemljama gdje su našli novi dom djeluju kao neka vrsta »srpskog lobyja«, predstavljajući svojim primjerom Srbiju u novom svijetlu. A Srbija će postati stabilna i prosperitetna država, ako prihvati svjetske i europske standarde. Neophodno je da se na tome ozbiljno, vrijedno, odgovorno i ustrajno radi. »Otpor« obznanjuje početak ostvarivanja tog programa«, objašnjava Lečić koncepciju »Novog patriotizma«, koji će rješenja tražiti u budućnosti, znanju, sposobnima, tržišnom gospodarstvu, stručnjacima, preispitivanju tradicionalnih vrijednosti, toleranciji, dijalogu i pluralizmu.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>BiH se mijenja, Dayton ostaje</p>
<p>Priprema se izmjena Ustava Republike Srpske, određene promjene doživjet će i Ustav Federacije BiH, no zasad se ne zna kakve će promjene zaista biti, jer se neke čine i kontradiktornima</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Premda formalne promjene Daytonskoga sporazuma neće biti - jer je ne dopuštaju međunarodni čimbenici - ustavno-pravna struktura Bosne i Hercegovine doživjet će u ne tako dalekoj budućnosti znatne izmjene. U tijeku su, naime, pripreme za izmjenu Ustava Republike Srpske koja bi, slijedom prošlogodišnje odluke Ustavnog suda BiH, trebala osigurati konstitutivnost svih triju naroda, a određene promjene doživjet će i Ustav Federacije BiH. O tome kakvim bi sve promjenama trebali biti podvrgnuti ustavi dvaju entiteta, postoje brojna, nerijetko dijametralno suprotna mišljenja, što se odražava na rad Ustavnog povjerenstva koje se bavi ustavnim promjenama u RS, ali i na opće političke prilike u BiH. Kad je riječ o hrvatskom korpusu u BiH, zanimljivo je da dvije međusobno suprotstavljene grupacije - stranke uključene u Hrvatski narodni sabor i one koje su na strani Alijanse za promjene - zagovaraju praktički identična rješenja. </p>
<p>Ta je činjenica došla do izražaja nakon što je prošloga tjedna u Sarajevu utemeljena Hrvatska koordinacija u kojoj su, pored triju političkih stranaka (Nova hrvatska inicijativa, Hrvatska narodna zajednica i Hrvatska seljačka stranka), i Hrvatsko narodno vijeće, nezavisna lista Mladena Ivankovića »Radom za boljitak«, Forum Hrvata u BiH 2000, kojemu je na čelu dr. Marko Tadić, i Forum 2000., na čelu s dr. Jadrankom Prlićem. Dr. Marko Tadić, trenutačni predsjedatelj Koordinacije, u izjavi za Hrvatsku televiziju izrijekom je potvrdio da dvije suprotstavljene skupine imaju identične poglede na neka od temeljnih pitanja - izborni zakon i provođenje odluke Ustavnog suda BiH o osiguravanje konstitutivnosti svih triju naroda na čitavom teritoriju BiH, primjerice - ali se, naglasio je Tadić, njihove metodologije bitno razlikuju. </p>
<p>U svakom slučaju, i Koordinacija i HNS zalažu se za uvođenje doma naroda u RS, za ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda u tijelima vlasti te za izborni zakon koji bi svakom konstitutivnom narodu osigurao pravo da sam bira svoje zastupnike u domovima naroda dvaju entiteta i BiH. Tjedan dana prije utemeljenja Koordinacije, predsjednik NHI-ja Krešimir Zubak izjavio je na konferenciji za novinare, govoreći o aktivnostima vezanim za ustavne promjene u RS, kako organizacija zakonodavne, izvršne i sudske vlasti »u oba entiteta mora biti ujednačena«. Stoga bi, među ostalim, trebalo i u RS uvesti dom naroda ili ukinuti i onaj koji postoji u Federaciji te vitalne nacionalne interese štititi kroz odgovarajuće ustavne komisije koje bi, po Zubakovu prijedlogu, trebale biti ustavna kategorija. On je također naglasio da u »izvršnoj i sudskoj vlasti oba entiteta mora biti osiguran jednak broj mjesta za pripadnike svih triju konstitutivnih naroda« te da, kada je riječ o izvršnoj vlasti, entiteti moraju, osim predsjednika, imati i po dva potpredsjednika koji bi se, po načelu rotacije, smjenjivali na dužnosti predsjednika. Iza ovih prijedloga stala je i Hrvatska koordinacija. Inicijative koje se iznose ovih dana (više), nisu puko teoretiziranje. Budući da je Ustavna komisija u RS-u počela s radom, one se izravno sučeljavaju s prijedlozima srpskih predstavnika. Na prvoj sjednici Ustavne komisije, održanoj 21. ožujka, pojavila su se bitno različita mišljenja o tome što se može definirati kao vitalni nacionalni interes, o tijelu koje će te interese štititi te o pitanju jezika i pisma. Na drugoj sjednici, održanoj u ponedjeljak, članovi Komisije ponovo su se bavili istim pitanjima, i dalje jednako udaljeni od konačnoga rješenja. Pojavili su se, među ostalim, nepomirljivi prijedlozi o definiranju službenih jezika u RS: bošnjački predstavnici zahtijevaju da kao službeni definiraju srpski, bosanski i hrvatski, Ured visokog predstavnika je predložio srpski, bošnjački i hrvatski, a sa srpske strane je došao prijedlog da se u Ustav RS ugradi odredba kako su srpski, hrvatski i bošnjački ili bosanski ravnopravni jezici u RS, a da je službeni jezik srpski. Govoreći novinarima o tijeku sjednice, predsjednik Komisije Miroslav Mikeš istaknuo je da će »zbog postojanja suštinskih razlika u stavovima, ova pitanja vjerojatno biti predmetom arbitraže visokog predstavnika«.</p>
<p>Inicijative za promjenu Ustava RS postale su predmetom političkih rasprava u tom entitetu, pri čemu se javlja više nego zanimljiva situacija da Stranka nezavisnih socijaldemokrata, na čelu koje je bivši premijer RS Milorad Dodik, koji slovi kao predvodnik umjerene političke opcije, oštro kritizira vladajuću koaliciju, u kojoj je najjača snaga SDS, zbog toga što »iza leđa javnosti« usuglašava inicijative za promjenu Ustava RS.</p>
<p>To je još jedan razlog više da se konačno rješenje prepusti međunarodnim predstavnicima u BiH. Doduše, i u tom slučaju pitanje unutarnjeg uređenja BiH neće biti definitivno skinuto s dnevnog reda, ne samo zato što su u optjecaju i inicijative koje se ne mogu realizirati promjenama ustava dvaju entiteta, nego i zbog toga što se, po nekim mišljenjima, rješenjima koja predlažu Ured visokog predstavnika i Misija OESS-a neće osigurati ravnopravan položaj za sve narode i građane BiH. Sarajevski Dnevni avaz tako primjećuje da su »za Ustav FBiH predložene izmjene čija suština bitno odudara od predloženih izmjena za Ustav RS«. Može se to dokazati na nekoliko ponuđenih odredbi izmjena entitetskih ustava, ali je najilustrativnija ona po kojoj je u FBiH posve precizirana podjela vlasti između konstitutivnih naroda, dok se za RS predlaže da konstitutivni narodi budu »pravično zastupljeni u organima vlasti«, piše sarajevski dnevnik.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Općine i mali gradovi - bez načelnika i poglavarstva</p>
<p>Prema prijedlogu novoga zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, članovi poglavarstava, koji su političke osobe, neće moći biti pročelnici / Pročelnička mjesta bit će depolitizirana, jer će pročelnici biti službenici neovisni o promjeni vlasti, a ne lokalni dužnosnici s ograničenim mandatom</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Jedna od novosti koju donosi zakonski prijedlog o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, jest i ona da općine do 3000 stanovnika više neće imati poglavarstvo, nego će se ono objediniti s općinskim vijećem. U takvim općinama ukida se funkcija gradonačelnika, a njegovu funkciju preuzeo bi predsjednik općinskog vijeća. To, pak, znači da će oko polovica sadašnjih općina funkcionirati bez načelnika, budući da manje od 3000 stanovnika ima 221 općina od njih oko 500. Općine i gradovi koji imaju između 3000 i 10.000 stanovnika, samostalno određuju hoće li imati poglavarstvo ili ga neće imati. Odluče li se za poglavarstvo, ono neće smjeti imati više od pet članova. Broj vijećnika u skupštinama gradova i općina ubuduće će biti neparan, a jedinica lokalne uprave i samouprave utvrdit će ga statutom, i to u određenim rasponima. Tako će skupštine općina i gradova sa do 3000 stanovnika moći imati između sedam i 13 vijećnika, mjesta sa 3000 do 10.000 stanovnika moći će imati između devet i 15 vijećnika, ona od 10.000 do 30.000 stanovnika imat će između 13 i 19, a gradovi s više od 30.000 stanovnika imat će između 19 i 35 vijećnika. Utvrđeno je i da će zagrebačka Gradska skupština imati 51 vijećnika. </p>
<p>Gradovi, pak, s više od 30.000 stanovnika, obavljat će i neke poslove iz županijskog djelokruga. Županije će imati 31 do 51 vijećnika, a njihova poglavarstva između sedam i 13 članova. Novost je i da se pročelnici gradskih »vlada« biraju putem natječaja, što znači da njihov izbor neće imati »političku notu«. Članovi poglavarstva, pak, koji su političke osobe, neće moći biti pročelnici. Pročelnička mjesta tako će biti depolitizirana jer će pročelnici biti službenici neovisni o promjeni vlasti, a ne lokalni dužnosnici s ograničenim mandatom. S druge strane, to znači i da će profesionalci (pročelnici) koji nemaju izborni legitimitet, moći onemogućiti provedbu politike koja je dobila povjerenje birača. </p>
<p> Prema obrazloženju zakonodavca, glavni cilj reforme je jačanje lokalne samouprave i njena decentralizacija. To bi trebalo postići širenjem kruga poslova lokalnih jedinica, posebno u gradovima, i osiguranjem veće samostalnosti u odnosu na središnju vlast. No, jedna od glavnih primjedbi stizala je uglavnom iz redova HSLS-a, a odnosila se uglavnom na povećanje broja članova skupština. To je u neskladu s predizbornim obećanjima šestorke o racionalizaciji troškova na svim razinama, a činjenica da će te troškove »stvoriti« decentralizacija koja treba jačati prava lokalnih sredina - nije jako opravdanje pred biračima. Mijenjat će se i položaj župana, te će on biti nositelj izvršne vlasti u županiji, a ne i čelnik državne uprave. Uvodi se i novost oko raspuštanja skupština. Uz zadržavanje sadašnjeg rješenja, prema kojemu Vlada nakon raspuštanja skupštine imenuje povjerenika, novost je da skupština može biti raspuštena ako donese odluku kojom se ugrožava suverenitet i teritorijalna cjelovitost Hrvatske.</p>
<p>Jedna od »rak rana« ovog zakonskog prijedloga jest i to, što se gradonačelnici neće birati neposredno. Zadržavanje postojećeg rješenja, prema kojemu gradonačelnika bira skupština, opravdava se vremenom do lokalnih izbora, prekratkim a da bi se moglo napraviti radikalnije zahvate u zakone koji reguliraju tu problematiku. No, neki upozoravaju da promjena Ustava ukazuje i na to, da su moguće brzopotezne intervencije i u zakone. Tim više što se biračko tijelo u raznim anketama uglavnom izjašnjava za neposredan izbor gradonačelnika. No za to ovoga puta nije bilo sluha, a postoje nagovještaji da se takvo rješenje može očekivati tek za dvije, tri godine kad se provede cjelovita reforma lokalne uprave i samouprave.</p>
<p>Lokalna uprava počet će funkcionirati na novi način 1. srpnja. Vladajuća šestorka, pak, pokazala je da joj nisu strana česta zadiranja u zakone. Stoga se ne bi trebalo čuditi, ako se pokaže da neka rješenja o lokalnoj samoupravi, baš i ne drže vodu, i krene li se u redizajn zakona, čuđenju ne bi trebalo biti mjesta.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nadmetanje Kine i SAD-a: Špijunska svađa na 30. godišnjicu pomirljive ping-pong diplomacije</p>
<p>Nespretna sovjetska politika svojim je potezima 1969. ubrzala upravo ono čega se Moskva najviše bojala - približavanje Pekinga i Washingtona / Raspadom SSSR-a otpali su najvažniji razlozi za suradnju Kine i SAD-a i donedavna strateška suradnja prerasta u strateško nadmetanje, što je potvrdio i bliski susret vojnih zrakoplova</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Sudarom vojnih zrakoplova nad Južnokineskim morem nadmetanje Kine i Sjedinjenih Država moglo bi prerasti u ozbiljnu krizu - ironijom povijesti, upravo na 30. godišnjicu početka »ping-pong diplomacije« koja je bila prvi javni znak da su se poslije neprijateljstva iz Korejskog rata 1950.-1953. američko-kineski odnosi počeli poboljšavati. Na Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu u Japanu, 6. travnja 1971., kineski su sportaši pozvali svoje američke kolege na turneju po Kini. Budući da su odnosi desetljećima bili zamrznuti, znalo se da poziv zapravo stiže na poticaj političkog vrha iz Pekinga. Uz dogovor s Washingtonom, američki su stolnotenisači prihvatili ponudu i 10. travnja preko Hong Konga u Kinu je ušla američka ekspedicija - devet sportaša, četveročlano vodstvo i dvije supruge. Pratilo ih je deset novinara. Bili su prva skupina Amerikanaca kojoj je dozvoljeno da uđe u Kinu otkako su 1949. komunisti pobijedili u građanskom ratu. Počela je era koju su novinari proglasili »ping-pong diplomacijom«. </p>
<p>Od 11. do 17. travnja Amerikanci su - uz odobravanje zagovornika normalizacije i zaprepaštenje zadrtih antikomunista - pratili turneju, iako su njihovi stolnotenisači gubili sve susrete redom. Usput, televizija je snimila i emitirala reportaže s obilaska Kineskog zida, Zabranjenog grada u Pekingu i drugih, Amerikancima dotad nepristupačnih mjesta. Na svečanoj večeri 14. travnja premijer Zhou Enlai nesvakidašnjim je diplomatima-sportašima rekao da su otvorili novo poglavlje u odnosima, te da je uvjeren kako će obnova prijateljstva sigurno naići na podršku većine američkog i kineskog naroda. Da je i američki politički vrh pažljivo pratio što se događa, pokazalo se kad je, također 14. travnja, Washington objavio namjeru da ukine 20-godišnji embargo na trgovinu s Kinom. Ping-pong je postao prikladna metafora za odnose jer su obje strane pokazale spremnost za promjene i na poteze jedne strane, druga je odmah odgovarala. </p>
<p>Usprkos javnom zatopljavanju, tadašnji predsjednik Richard Nixon i njegov glavni savjetnik Henry Kissinger zadržali su za sebe privilegij tajnih kontakata i pregovora s kineskim vrhom. Kissinger je, poslije, u više navrata pisao kako se postupno mijenjalo američko shvaćanje Kine. Od pobjede komunista u građanskom ratu 1949. i sudjelovanja Kineza u Korejskom ratu, službeni Washington podgrijavao je neprijateljstvo i nastojao izolirati komunistički vrh u Pekingu. Dokaz takva stava Kissinger vidi i u nediplomatskoj gesti američkog državnog sekretara Johna Fostera Dullesa prema kineskom premijeru Zhou Enlaiju. Na ženevskoj konferenciji o Indokini, 1954., Dulles je demonstrativno odbio rukovati se s njim. Jedini diplomatski kontakt dviju država odvijao se posredstvom veleposlanika u Varšavi - povremeno su se sastajali i zapravo izmjenjivali osude i ironične primjedbe. I ti su susreti prestali u vrijeme najradikalnijeg dijela kineske kulturne revolucije 1960-ih. </p>
<p>Kissinger je od 1968. zagovarao dijalog, što je bilo blisko i tada izabranom novom predsjedniku Nixonu. No, kako piše Kissinger, tek je nespretna sovjetska politika svojim potezima ubrzala upravo ono čega se Moskva najviše bojala - približavanje Pekinga i Washingtona. Kad su u proljeće 1969. izbili sovjetsko-kineski oružani sukobi na rijeci Usuri, Moskva je poslala Washingtonu detaljne informacije o svojoj verziji događaja, želeći saznati kakav bi stav zauzela Amerika u slučaju proširenja sukoba. Bio je to potez bez presedana, i američka administracija zaključila je da Moskva zapravo priprema teren za napad na Kinu, što su potkrijepili obavještajni podaci prema kojima je uz granicu s Kinom bilo raspoređeno više od 40 sovjetskih divizija. Sovjetska vojna intervencija u Kini bila bi najozbiljnija prijetnja globalnoj ravnoteži snaga poslije kubanske raketne krize 1962. Značila bi da je Moskva spremna pokušati pokoriti i nadzirati vladu u Pekingu, kao što je to učinila u Čehoslovačkoj 1968. Polazeći od pretpostavke da se Rusi i Kinezi više boje jedni drugih nego Amerikanaca, Washington je 1969. odigrao važnu ulogu u sprečavanju ratnog sukoba najvećih komunističkih suparnika - Nixon se odlučio na možda najodvažniji potez cijele svoje predsjedničke karijere: upozorio je Moskvu da SAD neće ostati ravnodušan ako SSSR napadne Kinu. </p>
<p> Istodobno, Washington je nizom jednostranih inicijativa pokazao promjenu stava i novi smjer američke politike. Ukinuo je zabranu putovanja Amerikanaca u Kinu, dopustio je uvoz kineske robe u SAD i izvoz amerčkih žitarica u Kinu. Nixon je u svakom govoru o vanjskoj politici spominjao važnost normaliziranja odnosa, a istodobno naglašavao da SAD neće sklapati nikakve tajne sporazume sa SSSR-om protiv Kine. Slični dobrohotni signali stizali su i iz Kine. Na partijskom kongresu 1969. odustalo se od dotad često ponavljane definicije da je SAD glavni neprijatelj Kine. Poslije niza takvih signala s obje strane, Nixon je naredio Walteru Stoesselu, veleposlaniku u Varšavi, da prvom prilikom koja se ukaže, stupi u kontakt s kineskim otpravnikom poslova te da mu prenese američku želju za obnovom dijaloga na razini veleposlanika. Stoesselu se prigoda ukazala 3. prosinca 1969., na prilično neobičnu mjestu - na jugoslavenskoj modnoj reviji koja se održavala u palači kulture u Varšavi. </p>
<p>Kontakti su obnovljeni, ali bilo je i zastoja i prijepornih pitanja, i žučnih polemika, čak mnogo više među Amerikancima nego u razgovorima s Kinezima. U međuvremenu je veoma razglašena epizoda sa stolnotenisačima poslužila da se američka, kineska i svjetska javnost pripreme na obnovu odnosa SAD-a i Kine. Konačno, Kissinger je u srpnju 1971. tajno, preko Pakistana, otišao u Peking da dogovori Nixonov spektakularni posjet Kini i susret s Mao Zedongom, do čega je došlo u veljači 1972. Nixon je postao prvi američki predsjednik koji službeno posjećuje Kinu. Od tada, dvije su zemlje počele surađivati na nizu područja. Amerikanci su Kinezima prodavali oružje, surađivali u razvoju kineskih zrakoplova i raketa, zajednički su podržavali protusovjetske pobunjenike u Afganistanu, američke špijunske agencije dobile su čak dozvolu da uz kinesku granicu sa SSSR-om postave uređaje za prisluškivanje sovjetskih komunikacija i snimanje nuklearnih pokusa. </p>
<p>Raspadom SSSR-a otpali su najvažniji razlozi za tu suradnju, a strateško partnerstvo prerasta u strateško nadmetanje - kako je u svojoj izbornoj kampanji najavio novi američki predsjednik George Bush, a potvrdio bliski susret zrakoplova u blizini kineske obale.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zetovci najavili cjelodnevni štrajk 19. travnja</p>
<p>Nakon stalnog smanjenja zahtjeva, sindikalcima prekipjelo / Uprava nudila prijedlog kojim bi se povećale plaće, ali i cijene voznih karata / To je bila ucjena koju smo odbili jer je jasno da se gnjev Zagrepčana htio prebaciti na naša leđa, kažu sindikalci</p>
<p>Zbog odbijanja usklađivanja plaća i ignoriranja ostalih zahtjeva radnika, nakon čega su prekinuti svi pregovori o obnavljanju kolektivnog ugovora, svi ZET-ovi radnici 19. travnja stupit će u cjelodnevni štrajk upozorenja, najavili su na konferenciji u četvrtak čelnici četiriju ZET-ovih sindikata. U štrajku će sudjelovati sve prometno osoblje ZET-a, kao i radnici pratećih službi, dok neće štrajkati službe za osiguravanje ZET-ove imovine. </p>
<p>Kako je rečeno, sindikalni vođe svoju su odluku o štrajku odgađali iz mjeseca u mjesec, misleći pritom da će do dogovora s vlasnikom ipak doći. Istodobno su, objašnjavaju, smanjivali svoje zahtjeve, pa se tako, od prvotnog zahtjeva - da se osnovica plaće poveća na 2.198 kuna - odustalo, i to nakon što ga je direktor ZET-a ing. Julius Pevalek, navodno, nazvao licemjernim. Predsjednik Sindikata zaposlenika ZET-a Zdravko Barušić izjavio je kako im je tijekom pregovora Uprava ZET-a rekla da se sindikalni zahtjevi mogu ispuniti samo poskupljenjem karata u gradskom prijevozu, ali on smatra da se sredstva za povećanje plaća mogu osigurati boljom organizacijom naplate karata.</p>
<p> - U posljednjoj rundi pregovora tražili smo povećanje od 5,3 posto, što zapravo i nije neka povišica jer riječ je o povećanju životnih troškova. Poslodavac je na to pristao pod uvjetom da nam se za 17 posto smanji stalni dodatak, što je prelijevanje iz šupljeg u prazno, rekao Barušić. Prema riječima predsjednika Sindikata vozača i prometnih radnika Vinka Škvorca, sindikati ne traže veća prava nego što ih imaju radnici u drugim gradskim poduzećima.</p>
<p> - Spremni smo prihvatiti Bandićevu poruku, da teret neimaštine moramo podijeliti svi u jednakim dijelovima. No, ispostavilo se da i među jednakima ima povlaštenih, rekao je Škvorc. Uz prekid pregovora o obnavljanju kolektivnih ugovora, na zahtjeve sindikalaca nadovezao se i zahtjev da se svaki napad na ZET-ova vozača kazneno procesuira, a ne, kao dosad, prekršajno. No, ni tu nisu učinjeni pomaci.</p>
<p> - Gradonačelnik je najavio da će za promjenu takvog zakona lobirati među saborskim zastupnicima, ali mi ne vidimo nikakvih pozitivnih promjena, rekao je Ante Harni, predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa, i servisa. Na upit novinara kako vlasnik može spriječiti najavljeni štrajk, sindikalisti su odgovorili da se to može učiniti samo »prihvaćanjem minimalnih uvjeta, u što se ubraja i određivanje točnog datuma nastavka pregovora o kolektivnim ugovorima za iduću godinu, kako bi se dogovoreno moglo uvrstiti u plan poslovanja za iduću godinu«. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić povećao plaće direktorima gradskih poduzeća!</p>
<p> - Ako su naši prvotni zahtjevi bili licemjerni, kako ih je nazvao naš direktor Pevalek, kako je onda on pristao da mu se plaća uveća po koeficijentu koji i mi tražimo (koeficijent pomnožen sa 2.198 kuna)? Po čemu je naš zahtjev licemjeran, a njegov nije, pitao se predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske Vinko Škvorc.</p>
<p>On je, naime, u ruci držao zapisnik sa sjednice Skupštine trgovačkih društava, održane 25. rujna prošle godine, u kojemu piše kako su članovi Skupštine trgovačkih društava u vlasništvu grada, kojima predsjeda gradonačelnik Milan Bandić, jednoglasno odlučili kako se za obračun plaća direktora u trgovačkim društvima određuju sljedeći koeficijenti: </p>
<p>Direktorima Čistoće, Gradske plinare, Vodoopskrbe i odvodnje, Zagrebačkih cesta, Zagrebačkog električnog tramvaja te Zagrebačkog velesajma određen je koeficijent 7,5. Nešto manji, sedam, dobili su direktori Autobusnog kolodvora, Gradskih groblja, GSKG-a, Prigorca, Robnih terminala, Tržnica i Veletržnica, Vodoprivrede, Zagrebparkinga i Zrinjevca.</p>
<p>Koeficijent šest dodijeljen je direktorima AGM-a, Grada mladih Granešina, Jaruna, OTC-a, Sljeme-Medvednice, Tehnološkog parka, Vladimira Nazora, Zagreb-filma, Zagrebačke veletržnice, ZOO-a...</p>
<p> - Svaki taj koeficijent množi se sa 2.198 kuna, što je ona osnovica koja je, kad smo je mi tražili, nazvana licemjernom. Iz ovog se popisa, naime, vidi da je Bandić povećao plaće direktorima. O tome sam mislio kada sam rekao i da među jednakima postoje 'jednakiji', zaključio je Škvorc, dodajući kako je dokument trebao ostati tajnom, ali su ga se sindikalisti ipak dokopali.</p>
<p>- Ne pitajte me kako, zaključio je Škvorc. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dobit trgovačkih društava isključivo rezultat poslovanja?</p>
<p>U svim trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba u 2000. godini smanjeni su troškovi poslovanja i mnogo je veća naplata potraživanja. No, upitno je je li iskazana dobit baš u svim gradskim tvrtkama rezultat kvalitetnijeg poslovanja ili je to u nekim slučajevima i knjigovodstveno-računovodstveno pitanje. To je na sjednici Odbora za financije zagrebačke Gradske skupštine u utorak rekao njegov predsjednik Stipe Tojčić. </p>
<p>Najprije treba razjasniti iskazanu dobit ZGOS-a, ZGO-a, Vodovoda i odvodnje te četverostruko smanjenje dobiti Zrinjevca i gubitak Autobusnog kolodvora, pa će Odbor za financije dati svoje mišljenje o privremenom izvješću poslovanja trgovačkih društava, kazao je Tojčić. </p>
<p>Prema tom izvješću, od 26 trgovačkih društava 22 su iskazala ukupnu dobit 125 milijuna kuna, što je četiri puta više nego 1999., a četiri poduzeća - ZET, Jarun, Gradska plinara i Autobusni kolodvor - zabilježila su 23,8 milijuna kuna gubitaka, koji su u odnosu prema 1999. istodobno višestruko smanjeni. Zbirni pozitivni rezultat iznosi 101,2 milijuna kuna, ukupni su prihodi veći 0,2 posto, a rashodi smanjeni za 14,8 posto. </p>
<p>Član Odbora Slobodan Ljubičić (SDP) pozitivnim je ocijenio što je u trgovačka društva uveden red i što se počelo ozbiljno voditi računa o nepotrebnim troškovima, ali i dodao kako to nije dovoljno te kako treba razmisliti o privatizaciji pojedinih gradskih tvrtki i razmotriti odljev novca u tzv. tvrtke-kćeri. </p>
<p>Grad Zagreb ove će se godine zadužiti za 250 milijuna kuna, a prvi je put dobiven povoljan međunarodni nenamjenski kredit sa šestpostotnom kamatom, što će se iskoristiti za kapitalne investicije odnosno za pokriće dijela troškova za rekonstrukciju Draškovićeve, Krapinske i Remetinečke te tribine maksimirskog stadiona. Rekonstrukcija Draškovićeve bit će ujedno najveća ovogodišnja kapitalna investicija, za što će u ponedjeljak biti raspisan javni natječaj, najavio je Ljubičić, ujedno i pročelnik Ureda za izgradnju grada.</p>
<p>Odbor za financije podupro je izmjenu odluke o komunalnom doprinosu, kojom je predloženo da se rok otplate tog doprinosa produlji sa tri na pet godina i umanji za 20 odnosno 25 posto za gotovinske uplate za bespravne graditelje, a koji mogu isposlovati građevinsku dozvolu. Slične stimulacije dat će se i novim investitorima koji će graditi proizvodne poslovne objekte te poslovne i stambene zgrade za tržište.</p>
<p>Odbor nije prihvatio zahtjev HNS-a da se poveća imovinski cenzus sa 1.210 na 1.300 kuna za umirovljenike koji dobivaju novčanu pomoć od Grada, uz obrazloženje kako Gradsko poglavarstvo mora najprije napraviti detaljnu analizu i utvrditi kriterije dodjele novčane pomoći. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dugovanja Gradskoj plinari 90 milijuna kuna</p>
<p>Gradska plinara još nije naplatila svoja potraživanja, što je već postao kronični problem tog poduzeća (na žalost, i ne samo tog). Ukupna dospjela potraživanja Plinare iznosila su 27. ožujka oko 89,767.000 kuna. Većina duga odnosi se, očekivano, na velike potrošače - Hrvatsku elektroprivredu, Hrvatsku vojsku, zdravstvo i ostale, koji duguju 34,800.000 kuna, čemu valja dodati dugove po utuženim predmetima u iznosu 17,710.134 kune. Stambene zgrade, koje duguju oko 4 milijuna kuna, najmanje sudjeluju u potraživanjima Plinare, ali 'vode' najnepovoljnijim omjerom prema utuženim predmetima, s iznosom 4,3 milijuna, čime je premašen dug za prošli mjesec. Ostali potrošači za potrošeni plin duguju oko 29,110.000. kuna.</p>
<p>U Plinari doznajemo kako su se potraživanja za prošli mjesec nagomilala i kad se zbroje s prijašnjima, poprimaju popriličnu svotu. Pravni stručnjak u Gradskoj plinari Tatjana Operta rekla je kako veliki potrošači obično redovito podmiruju svoje obveze te kako u Plinari trenutačno ne predviđaju nikakve represivne mjere naplate, pa tako ni iskapčanje plina dužnicima. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otvorena Robna kuća na Vrbanima </p>
<p>Iako je sudbina Name d.d. u stečaju i dalje vrlo neizvjesna, u srijedu je službeno otvorena Robna kuća »Vrbani«. Na svečanom otvorenju bio je i pomoćnik ministra za gospodarstvo Kamilo Vrana.</p>
<p>- Mislim da će ove godine Nama i ostale domaće trgovačke kuće učiniti sve da se stvori bolje okruženje za trgovinu. Nadam se, također, da će novi Zakon o trgovini, koji je u pripremi, biti ishodište da se to i postigne, rekao je Vrana, istaknuvši kako je cilj Ministarstva gospodarstva i Hrvatske udruge sindikata zaposliti što više ljudi i što prije naplatiti potraživanja vjerovnika.</p>
<p>Robna kuća »Vrbani« ima 15 zaposlenika, koji su bili prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U toj robnoj kući trenutačno ima devet zakupaca, a kuća je dobro opskrbljena.</p>
<p>Kako je istaknuo stečajni upravitelj Name d.d. dipl. ecc. Mladen Jedličko, za Namu će sudbonosna biti Privredna banka, kojoj pripada čak 50 posto svih tražbina. Naime, od gotovo 600 milijuna kuna prijavljenih tražbina stečajnih vjerovnika, Privredna banka ima 289 milijuna kuna. Jedličko jedino rješenje dugova vidi u tome da se unovče Namine nekretnine, iako su već dva pokušaja prodaje Name propala - sisačke Robne kuće »Caprag« i Robne kuće »Bjelovar«.</p>
<p>- Mislim da će biti vrlo teško unovčiti tu imovinu jer su objekti vrlo skupi. Stranci svoj kapital ulažu najčešće na periferiji grada, a domaći kupci nemaju novca, rekao je Jedličko, istaknuvši da bi se Nama zasigurno izvukla da je u stečaj otišla na vrijeme. (S. V. Antić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Porin u Makarskoj od 3. do 6. svibnja </p>
<p>MAKARSKA, 4. travnja </p>
<p> - Hrvatski glazbeni spektakl Porin 2001. održat će se u Makarskoj od 3. do 6. svibnja, izjavio je u srijedu makarski gradonačelnik Velimir Vidak, koji je izvijestio da je taj nadnevak prihvatio Upravni odbor Porina.</p>
<p> Glazbena manifestacija Porin trebala se održati od 5. do 8. travnja, no nakon što je bura uništila šator u kojem se trebala održati, odgođena je za mjesec dana.</p>
<p> Dobra je volja pobijedila, izjavio je Vidak, dodavši kako je grad pronašao način kako osigurati novi šator i s hotelijerima dogovoriti smještaj za više od tisuću uzvanika, gostiju i sudionika Porina. U međuvremenu bit će dogovorene i popratne manifestacije koje će prethoditi tom glazbenom spektaklu za koji je Makarska obvezna osigurati tisuću besplatnih pansiona i tisuću i pol polupansiona po prihvatljivim cijenama, te zajedničku završnu večeru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Obitelj prof. Kurjaka sponzorirat će šestmilijarditog stanovnika Zemlje </p>
<p>ZAGREB, 4 .travnja</p>
<p> - Nakon što je računalo UN-a izračunalo da će 12. listopada 1999. godine biti rođen šestmilijarditi stanovnik Zemlje, kocka je odlučila da će taj Zemljanin biti rođen u Sarajevu. Mali Adnan Mević rodio se sedam minuta poslije ponoći u sarajevskoj Ginekološko-akuševskoj klinici, a Kofi Annan, tajnik UN, kumovao je djetetu koje je po njegovu imenu dobilo ime Adnan. Dječakovi roditelji, Fatima (30) i Jasmin (37) žive u Visokom blizu Sarajeva. Adnan im je prvo dijete. a njihova sreća bila je povećana brojnim obećanim poklonima s raznih strana od kojih se najveći dio nikad nije ostvario.</p>
<p>Ispunilo se obećanje Kofija Annana, koji je poslao 50.000 dolara Klinici, ali dječak od toga novca nije dobio ni dolara. Zagrebačka "Pliva" održala je riječ i godinu dana besplatno opskrbljivala dijete dječjom hranom, a zagrebačka tvrtka »Orbico« d.o. pelenama. I grad Sarajevo ispunio je dio obećanja i šalje po 200 DEM na deviznu knjižicu do punoljetnosti djeteta. </p>
<p>Nažalost, mnogi su, izgleda, shvatili ta obećanja samo kao besplatnu reklamu. Zdravstvo grada Sarajevo obećalo je godišnje zdravstveno osiguranje za nezaposlenu majku i dijete, ali su na to zaboravili. Zaboravio je i grad Sarajevo da će naći stan Mevićima. Tadašnji gradonačelnik Visokog obećao je Jasminu zaposlenje, ali je ubrzo smijenjen i od toga nije bilo ništa. I tako dalje. Čak je i Jacques Paul Klein, međunarodni gromovnik u BiH, usmeno i pismeno obećao da će biti drugi kum djetetu, ali su svi pozivi iz Visokog dosad bili uzaludni. </p>
<p>Skromni Mevići svojedobno su dobili od općine stan Srbina Dragutina Radana, koji se iselio u Banju Luku, a sada se vraća, pa su Mevići su dobili nalog da isprazne stan, što će ovih dana i učiniti. Iz Sarajeva je opet stiglo obećanje da će Mevićima pokloniti neku drvenu kuću koja će biti eksponat na Velesajmu u Sarajevu, a općina Visoko dala bi zemljište. Mevići, koji će uskoro na ulicu, još nisu dobili nikakav papir koji bi to potvrdio. Uvidjevši tešku situaciju Mevića, jedinica UNPROFOR-a u Visokom zaposlila je Fatimu kao pomoćnu kuharicu, a Jasmin je prije pet mjeseci dobio posao operatera u visočkom kinu - ali još nije dobio ni marke od i inače skromne plaće. </p>
<p>Čuvši za te nevolje, prof. dr. Asim Kurjak iz Zagreba posjetio je u Visokom obitelj Mević i potpisao ugovor da će, zajedno sa suprugom, liječnicom i dvojicom zaposlenih sinova, brinuti o malom Adnanu sve do završetka fakulteta. Uz to što obitelj Kurjak već šalje po 300 maraka mjesečno, brinut će se sve do kraja fakulteta za Adnanovu odjeću i obuću. Roditelji dječaka s kojima smo razgovarali, kažu da su obitelji Kurjak »do neba zahvalni«. (S.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Američka glumica Jodie Foster trudna po drugi put</p>
<p>LOS ANGELES, 4. travnja</p>
<p> - Američka glumica Jodie Foster trudna je po drugi put, potvrdila je njezina glasnogovornica u utorak, ali nije otkrila tko je otac niti dala bilo kakve druge detalje osim da se prinova očekuje u studenome. </p>
<p>Jodie, 38-godišnja zvijezda filma »Kad jaganjci utihnu«, koja je karijeru počela kao djevojčica na televiziji, a kasnije osvojila dva Oscara, već ima dvogodišnjeg sina Charlieja. Kad ju je novinarka Liz Smith u članku koji se pojavio u utorak pitala je li njezin davatelj sperme isti muškarac ona je odgovorila: »Neću na to odgovoriti«. </p>
<p>Foster je Smithovoj rekla kako uživa u trudnoći i osjeća se divno. »Veselim se tom ponovnom iskustvu«, rekla je ona. »Jedem svu zdravu hranu, bavim se jogom i ostalim.«, rekla je Foster. Namjerava raditi tijekom trudnoće, a trenutačno snima film »The Panic Room«, koji će imati premijeru u lipnju, rekla je njezina glasnogovornica Jennifer Allen. U postupku je izrade scenarija za film o životu Leni Riefenstahl. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Coca Colu platiti računom za mobitel</p>
<p>MELBOURNE, 4. travnja</p>
<p> - Žedni ste i bez sitniša za piće iz prodajnog automata? Nema problema, ako ste na glavnom željezničkom kolodvoru u Sydneyu, mobitelom možete kupiti Coca Colu. U prvom pokušaju te vrste u zemlji, australska telekomunikacijska tvrtka Telestra Corp Ltd. i proizvođač pića Coca-Cola upravo testiraju novu uslugu nazvanu »Nazovi Colu«. Njome će se Telestrini korisnici mobilnih telefona moći dokopati pića iz prodajnih automata po cijeni od dva australska dolara zaračunata na njihov telefonski račun. Dovoljno je nazvati telefonski broj na automatu s pićima i odabrati željeno piće. Cijena pića bit će ubilježena na telefonskom računu korisnika bez dodatne pristojbe za poziv. Telestra je do sada uvela naplaćivanje parkinga i druge vrste kupnje putem mobitela, a Coca Cola uvodi sličnu uslugu u Čileu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ne znaju što je kloniranje, ali rado bi ga naručili</p>
<p>WASHINGTON, 4. travnja </p>
<p> - Pročitate li poruke na Internetu koje govore o mogućnosti kloniranja čovjeka otkrit ćete da mnogi ne znaju što to uopće znači, a pogotovo ne znaju da pokusi na životinjama pokazuju koliko današnja tehnologija može biti opasna. </p>
<p> Među ostalim porukama koje se može pročitati na Internetu je i e-mail oca koji pita može li klonirati pokojnog osmogodišnjeg sina. U drugom e-mailu piše: »Recimo da imam 33 godine i želim klona. Hoće li i moj klon imati 33 godine ili se oni rađaju kao bebe?« A jedna neplodna žena kloniranje naziva svojom »jedinom mogućnošću« da ima dijete, ali želi znati može li klon biti sličan i ocu i majci ili »moramo izabrati samo jedno od nas«. Znanstvenici, već ionako bijesni jer neki specijalisti za liječenje neplodnosti i neke vjerske sljedbe žele klonirati čovjeka, još se više boje zbrke koju bi mogli izazvati očajnici koji vjeruju da će im kloniranje pomoći.</p>
<p> U Americi kloniranje nije baš popularno. Anketa u kojoj je ispitano 1000 odraslih osoba, i koju će objaviti Američki prirodoslovni muzej, pokazala je da 92 posto Amerikanaca ne odobrava kloniranje drage osobe. Oko 86 posto ne bi kloniralo ni kućnog ljubimca. Ipak, oni koji predlažu kloniranje navode kako stotine ljudi žele kloniranje, a u Kongresu su prošloga tjedna rekli da bi ono moglo biti sigurno kad bi se prije prenošenja kloniranog embrija u maternicu surogat-majke obavilo i jednostavno testiranje embrija na defekte. No da takvi testovi postoje, kloniranje životinja ne bi tako često završavalo neuspješno, tvrde oni koji su ih klonirali. </p>
<p> Unatoč naslovima i fotografijama ovce Dolly i kloniranih krava, svinja, koza i miševa, većina životinjskih klonova ugiba, obično još u embrionalnoj fazi. Drugi se kote mrtvi sa zastrašujućim anomalijama. Majke često pobace ili i same ugibaju. Klonovi se bore za dah u intenzivnoj njezi, a zatim ih ubijaju. Čak i oni koji prežive ostaju krhki. Kalifornijski su znanstvenici u ponedjeljak izvijestili da su dvije nedavno klonirane krave uginule, vjerojatno zato što se njihov imunološki sustav zbog teških anomalija nije mogao boriti protiv infekcije. A znanstvenici nisu još klonirali ni primate, čovjekove najbliže rođake.</p>
<p> I kako bi onda izgledali prvi pokušaji kloniranja čovjeka? Biolog s Tehnološkog instituta u Massachusettsu Rudolf Jaenisch iznosi mračan scenarij:</p>
<p> - U prvih 100 pokušaja rodilo bi se oko petero djece.</p>
<p> - Surogat-majke mogle bi imati opasne pobačaje, rađati mrtvu djecu - a u najboljem bi slučaju imale vrlo tešku trudnoću jer bi nosile abnormalno velik fatus i posteljicu. Neke klonirane životinje okotile su se dvostruko veće nego što su trebale biti.</p>
<p> - Neka djeca koja bi preživjela rođenje, umrla bi za nekoliko dana ili tjedana zbog anomalija srca, bubrega, jetre ili pluća.</p>
<p> - Jedno dijete, možda dvoje, preživjeli bi i izgledali naoko normalno. No je li mozak takvog djeteta normalan? Umnožavaju li se stanice kako treba i ne prijeti li djetetu rak ili brzo starenje? Hoće li umrijeti u djetinjstvu zbog nedostataka imunološkog sustava?</p>
<p> Jeanisch kaže kako je tehnologija kloniranja »posve sigurno ostvariva«. No, ako se ne poboljša za životinje prije eksperimenata na ljudima, »smrt možda neće biti najgore što se može dogoditi. Najgore bi moglo biti da dijete preživi i bude održavano na životu respiratorom.«</p>
<p> A razmislite i o lažnim nadama. Kloniranje nije onakvo kakvim ga prikazuje Hollywood. Ne, ne biste imali tridesettrogodišnjeg blizanca, u vrijeme kad bi vaš klon navršio 33, vi biste imali 66 godina i devet mjeseci. Ne bi bilo moguće miješanje osobina oba roditelja, koristili bi se geni samo jednog. I unatoč roditeljskim nadama, umrlo se dijete ne bi moglo oživjeti. Replicirati bi se mogla samo DNK, ali ne i okolina koju se ne može udvostručiti a ni iskustvo koje je stvorilo nečiju jedinstvenu osobnost. Mark Westhusin koji na sveučilištu A u Texasu klonira životinje kaže da najviše uznemiruje to što se ožalošćene osobe vrlo lako može prevariti.</p>
<p> Oni koji predlažu kloniranje s pravom primjećuju da se društvo nekad bojalo i oplodnje in vitro, koju je nazivalo neetičnom i upozoravalo je na strašne defekte prije nego što je rođeno prvo »dijete iz epruvete«. Mnogi se znanstvenici slažu s tim da će na kraju netko ipak pokušati klonirati čovjeka, a taj će postupak možda postati prihvaćen način liječenja neplodnosti. No hoće li se to dogoditi uskoro? Neki u Kongresu žele službenu zabranu kloniranja - što izaziva polemike jer se znanstvenici boje da bi loše sastavljena zabrana mogla blokirati istraživanje kloniranja stanica radi liječenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Antibiotici ne djeluju na akutne upale sinusa</p>
<p>CHICAGO, 4. travnja</p>
<p> - Antibiotici imaju slab ili nikakav učinak na većinu akutnih infekcija sinusa u djece, unatoč uputama koje ih preporučuju kad se simptomi pojave, pokazala je studija. Studija se pojavila u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog pretjerane uporabe antibiotika koja izaziva stvaranje bakterija otpornih na lijekove.</p>
<p> Akutni sinusitis je upala membrana koje oblažu sinuse. U Americi pogađa oko 20 milijuna odraslih i djece godišnje i pripada među najčešće dječje bolesti za koje se rutinski daju antibiotici. Ozbiljne komplikacije poput meningitisa mogu se pojaviti, ali su rijetke.</p>
<p> Sinusitis izazivaju virusi ili, što je mnogo rjeđe, bakterije - protiv kojih jedino djeluju antibiotici. Bolest je teško dijagnosticirati u djece jer su njihovi simptomi obično isti kao i u slučaju prehlade, bez bolova u licu i temperature koja se obično javlja u odraslih.</p>
<p> Istraživanje je obavljeno na uzorku od 161 djeteta u kojih su simptomi trajali četiri tjedna i u kojih je dijagnosticiran akutni sinusitis, a vodila ga je dr. Jane Garbutt s medicinskog fakulteta sveučilišta Washington. Izvješće o istraživanju bit će objavljeno u časopisu »Pediatrics«. Djeca su u prosjeku imala osam godina. Tijekom dva tjedna dobivala su jedan od dva lijeka slična amoksicilinu, ili lažne tablete. Nakon dva tjedna, poboljšanje je bilo isto u 80 posto djece u sve tri skupine.</p>
<p> »Antibiotici nisu nimalo pridonijeli liječenju simptoma, njihovu trajanju i oporavku, nije skraćeno razdoblje izostanka iz škole, a nisu se ni ponovili simptomi«, rekli su istraživači. Rezultati odražavaju rezultate istraživanja provedenog na odraslima. </p>
<p>Dr. Garbutt ističe da bi liječnici morali čekati tri tjedna, a tek onda, ako simptomi još postoje, prepisati antibiotik. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Menzel o filmu, kazalištu i politici</p>
<p>Rezidencija Republike Češke u Zagrebu / Održan susret češkog filmskog i kazališnog redatelja Jirija Menzela s novinarima / Uz film i kazalište, Menzel se dotaknuo i češke televizije i politike </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U sklopu 4. tjedna češkog filma, na čijem su programu djela Jirija Menzela, čuveni je češki redatelj, u srijedu, u prostorijama rezidencije Republike Češke, održao konferenciju za novinare. Na pitanje kakva je trenutna situacija sa suvremenim češkim filmom, Menzel je izjavio da je usprkos brojnim nedaćama vezanim uz privatizaciju filmske industrije u Češkoj film još uvijek živ i vitalan. Premda se u privatiziranim studijima učestalo rade svjetske produkcije, žila kucavica češkog filma su brojni talentirani mladi redatelji koji često u siromašnim prdukcijama snimaju vrlo vrijedna djela. Najbolji dokaz kvalitete češkog film su česte nominacije za Oscara, zaključio je Menzel.</p>
<p>Jiri Menzel je trenutno vrlo aktivan u kazalištu. Ove je godine već režirao jednu predstavu, a za sljedeću sezonu planira dva komada. Riječ je o predstavi »Kralj Ivan«, adaptaciji Shakespeareova djela i komadu Vladimira Könöra pod naslovom »Post belum«. Nije riječ o komedijama već o »ozbiljnim« djelima, međutim Menzel kaže da »Post belum« sadrži dosta elemenata takozvanog tužnog humora. Priznao je da u Češkoj danas ima vrlo malo kvalitetnih pisaca drama i scenarija, tako da uglavnom radi književne adaptacije. </p>
<p> Osvrnuvši se na stanje na češkoj javnoj televiziji, Menzel je dotaknuo i probleme cenzure. Minuli događaji su konačno pokazali da su političari shvatili da je vlast nad televizijom važnija od vlasti nad vojskom. Situacija se malo smirila, ali Menzel je konstatirao da u češkom parlamentu još uvijek postoje političari koji se trude da televizija ne dozna baš sve od onoga što se »kuha u političkoj kuhinji«. Češka je kao i mnoge tranzicijske zemlje preplavljena svojevrsnom amerkanizacijom svih sfera života. To se najmanje osjeća u kazalištu. Problem je u tome, kaže Menzel, što su priglupi sadržaji na televiziji danas puno opasniji nego što je to bilo slučaj s cenzurom u doba komunizma.</p>
<p>Među ostalim Menzel je evocirao i sjećanje na svog prijatelja književnika Bogumila Hrabala, za kojeg kaže da mu je uvijek bio poput starijeg brata. Zanimljivo je da su njih dvojica, što se tiče životnih navika, vrlo različiti. Pa tako, kada bi se slučajno našli u nekom kafiću Menzel bi naručio čaj, a Hrabal bi se kao poznati pivopija pravio da ga ne pozna - jer kako jedan obožavatelj piva može sjediti s čovjekom koji pije čaj. Iznoseći svoja razmišljanja o književniku Michalu Viewegu, zaključio je da je on kvalitetan pisac, a najbolji dokaz za to je što ga kritičari smatraju lošim. Menzel se izjasnio i o tome što misli o kritičarima. On smatra da su to uglavnom nepoznate osobe, koje dožive planetarnu slavu tek kad im neki umjetnik razbije nos.</p>
<p>Menzel je na kraju rekao da mu je velika želja da ansambl »Komedije« gostuje u Češkoj s predstavom »Nemoćnik u pameti«, a kako je najavio moguće je da uskoro režira još koju predstavu u Hrvatskoj.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Češki film u znaku menzela</p>
<p>Kinoteka / Uz početak 4. tjedna češkog filma / Program manifestacije obuhvaća sedam filmova Jirija Menzela / Na otvorenju je premijerno prikazan dokumentarac Milivoja Puhlovskog »Jiri Menzel - Hrvatski dnevnik« </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U organizaciji Veleposlanstva Republike Češke u Zagrebu, Inter filma i Zagreb filma, u utorak na večer u Kinoteci, projekcijama dokumentarca Milivoja Puhlovskog »Jiri Menzel - Hrvatski dnevnik« i igranog filma Jirija Menzela »Selo moje malo«, počeo je 4. tjedan češkog filma koji će trajati do 9. travnja. Riječ je o pomalo specifičnom izdanju ove sada već tradicionalne manifestacije. Naime, na programu su, što se filma tiče, samo djela Jirija Menzela. Tako je u srijedu na večer prikazan film »Strogo kontrolirani vlakovi«, a svakog sljedećeg dana je na programu s početkom u 21 sat : »Hirovito ljeto«, »Ševa na koncu«, »Moramo se pomagati«, »Striženo, košeno« i »Vikendica u šumi«. Dokumentarac Milivoja Puhlovskog financijski su potpomogli Kazalište »Komedija«, zagrebačka izdavačka kuća AGM i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. </p>
<p>Projekciji filma je prisustvovao Jiri Menzel koji je kazao da je zadovoljan s tim dokumentarcem. Međutim, rekao je da je pomalo nezgodno što izgovara prostu riječ kada se prvi put pojavi u filmu. Pojasnio je da je ustvari riječ o anegdoti. Kada je sletio na zagrebački aerodrom, želio se pozdraviti sa svojim prijateljima, redateljima i glumcima, međutim oni su se zabavljali uz piće i razgovor, pa nisu ni primijetili da je stigao. To ga je razljutilo, te je opsovao, a kamera je to snimila. Sve u svemu, kazao je Menzel, bio je to vrlo zanimljiv početak jednog filma.</p>
<p>Dokumentarac »Jiri Menzel - Hrvatski dnevnik« prati redateljev rad na kazališnoj predstave »Nemoćnik u pameti« koja je premijerno izvedena u srpnju 1999. godine u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, a nakon toga, iste godine u studenome, Menzel je posjetio i Zagreb i u »Komediji« postavio zagrebačku premijeru iste predstave. Zanimljivo je što je cijeli dokumentarac prožet dobro poznatim češkim humorom, a najviše do izražaja dolazi redateljev predani rad s glumcima. Vrijedna je to i studija mirnijeg češkog temperamenta i ponešto razuzdanijeg hrvatskog. Naime, na probama je Menzel naše glumce često savjetovao da se sporije kreću po pozornici i također sporije govore tekst. Budući da je »Nemoćnik u pameti« komedija, u jednom dijelu dokumentarca Menzel govori o problemima s kojima se redatelj susreće kada režira komediju - svakako najsloženji žanr. »Kada režirate, recimo Strindberga, i predstava ne ispadne baš onako kao ste zamislili, uvijek se možete izvući i reći da je to jedno novo viđenje drame. Međutim, kada vam postav komedije ne uspije onda se ne možete nigdje sakriti, jer publika odmah shvati da humor ne drži vodu«.</p>
<p>»Nemoćnik u pameti« nije prva predstava koju je Menzel režirao na Dubrovačkim ljetnim igrama. Još 1982. godine na tom je festivalu postavio Shakespeareova »Hamleta«. Što se tiče redateljskog rada na filmu, kritičari se slažu da je njegovo najbolje ostvarenje »Strogo kontrolirani vlakovi« (1966.), a njime je postigao i najveći međunarodni uspjeh - dobio je Oscara za najbolji strani film. Riječ je ustvari o ekranizaciji odličnog istoimenog romana češkog književnika Bogumila Hrabala. Godine 1968. snima »Hirovito ljeto«, također prema književnom predlošku, a film je osvojio Veliku nagradu na festivalu u Karlovym Varyma iste godine. U tom ostvarenju glumi i sam Menzel, a zanimljiv je podatak da je za potrebe tog filma veliki redatelj naučio i jednu cirkusku vještinu - hodanje po žici.</p>
<p>Ova Menzelova mini-retrospektiva u Kinoteci, svakako predstavlja pravu poslasticu za sve filmofile, pa čak i one koji su filmove koji su na programu vidjeli i nekoliko puta. Sve je to jasno kada se ustvrdi da je češki film, a napose Menzelova ostvarenja jedno od zlatnih poglavlja u cjelokupnom korpusu europskog filma.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Plemenito ozračje tradicijskih interijera</p>
<p>Etnografski muzej Slovenije / Svečano otvorena izložba »Pokućstvo u Hrvatskoj« koju je pripremila Zvjezdana Antoš, kustosica Etnografskoga nuzeja u Zagrebu / Ljepota hrvatskog tradicijskog života prikazana ne samo originalima već najsuvremenijim muzeološkim trendovima - multimedijom i CD romom</p>
<p>LJUBLJANA, 4. travnja</p>
<p> - Uz čudesne pjesme i plesove našega slavnog ansambla »Lado« (među kojima se izdvajao božanski glas što je pjevao jednu od najljepših pjesama svijeta - podravsku »Oj sončece, sončece «), svečano je u utorak kao »zadnja uspešnica muzejskega repertoarja« u Etnografskom muzeju Slovenije otvorena izložba »Pokućstvo u Hrvatskoj«, projekt kustosice Zvjezdane Antoš iz zagrebačkoga Etnografskog muzeja.</p>
<p> Ovaj europski poznat muzej, skraćeno (SEM), predvođen agilnom mr. Injom Smerdel, smješten je, zanimljivo, u samom srcu grada - u jednoj od ukupno četiri zgrade bivših austrougarskih vojarni u kojima su kao zadnji korisnici i (zatornici) prebivali vojaci JNA! U dvorištu toga starog kompleksa, koji je »Lado« pretvorio u glazbeni hram , mnogi su uglednici iz kulturnog i javnog života Slovenije (kineski veleposlanik Yang Hexiong sa suprugom Feng Wei, slovenski državni tajnik pri Ministarstvu kulture Ciril Baškovič te hrvatski veleposlanik Celestin Sardelić) nazočili otvorenje izložbe na kojoj su se i upoznali s ljepotom hrvatskoga tradicijskog pokućstva. A imali su što i vidjeti!</p>
<p> U postavu Nenada Fabijanića izložen je manji dio već slavne izložbe što je u Zagrebu 1998. godine zbog najsuvremenijih muzeloških metoda i istraživanja Zvjezdane Antoš - dobila Povelju glavnoga grada. Riječ je o rekonstruiranim sobama što bogatstvom pokućstva (ormara, stolica, kolijevki i tkanina) evociraju one čudesne bergmanovske seoske interijere u kojima tinja ljudska drama. Najspektakularnija, dakako, jest Vinkovačka soba raskošne opreme. Masivan krevet prekriven kačkanom dekom, stari ormar s »mirazom« udavače i mirisnim jabukama na vrhu, ispred kojih su stolčić s bocom slavonskog vina - svjedočanstva su tradicijskog života naše najbogatije regije.</p>
<p> Znatno je skromnija (ali ne manje zanimljiva) »dinarska« kuhinja iz okolice Drniša sa škrinjciom, stolcem i stolom, svim onim komadima namještaja što su pratiti svakodnevni život. Treća i (zadnja) soba s Brača kao poseban blijesak ljepote dočekuje promatrača prizorom građanskog interijera - krevetom s čipkastim prekrivačem, mirisom lavande, svetačkim sličicama, točnije sv. Nikolom - zaštitnikom pomoraca. Zidovi su urešeni stolcima i kolijekvama osobita uresa.</p>
<p> Hodnik muzeja ugostio je radove naših renomiranih mlađih dizajnera nadahnutih pokućstvom, među kojima je i rad (stolac) kiparice Dore Kovačević. Dakako, tu se mogao pogledati i odličan CD-ROM (Interaktivni katalog), a nešto dalje i multimedija Hrvoja Stančića s glazbenom podlogom Ivana Ivančana ml. što je prikazuju izložbu, odnosno kulturni krajolik i stanovanje u raznim hrvatskim područjima. Zasebno se vrti i film »Priča o katrigi« (nastanku tradicijskog stolca).</p>
<p>U ime hrvatskoga Ministarstva kulture izložbu je pozdravila mr. Branka Šulc, kao i marni djelatnici zagrebačkoga Etnografskog muzeja - ravnatelj Damodar Frlan, autorica izložbe Zvjezdana Antoš, marketinška stručnjakinja Mirjana Drobina, mr. Iris Biškupić-Bašić, a vidjeli smo i Vlastu Čuić iz Gradskog ureda za kulturu te još mnoge poznate Zagrepčane.</p>
<p> Fascinirani ljepotom pokućstva, posebice prelijepim prekrivačima i tkaninama vinkovačke sobe, možemo samo poželjeti da naš Etnografski muzej pokrene projekt izrade tradicijskog pokućstva i tkanina. Ne bismo li time, uostalom, riješili i problem mnogih nezaposlenih žena i muškaraca na selu (stalno se priča o malom obrtu, a nitko ništa ne radi), koji bi umjetničkim radom mogli dobro zaraditi? Ako meksičke prekrivače i tradicijske tepihe kupuju diljem planeta, zašto ne bi i Hrvati uživali u svojoj prekrasnoj tradiciji (a možda ju i izvozili), koja svaki suvremeni interijer može oplemeniti čudesnim sadržajima!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Izložba Maksimilijana Vanke </p>
<p>NEW YORK, 4. travnja</p>
<p> - Retrospektivna izložba hrvatskoga umjetnika Maksimilijana Vanke otvorena je ovih dana u New Yorku pod naslovom »Gift of Sympathy: The Art of Maxo Vanka«. Na otvorenju je bilo prisutno oko 1000 ljudi iz poznatih galerija New Yorka i Philadelphie. Izložba je otvorena u Michener muzeju, u galeriji Fred Beans, Doystownu, Bucks pokrajini, poznatoj umjetničkoj koloniji New Yorka.</p>
<p>Slikar Maksimilijan Vanka rođen je u Hrvatskoj 1889., a umro je 1963. u Meksiku. Vanka je bio poznati slikar, profesor na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, a s preseljenjem u SAD postaje i poznati slikar u New Yorku. Glasovit je po slikama noćnog života siromašnog New Yorka u godinama depresije, prikazivao je život newyorških beskućnika. Snažno je izrazio i život u Americi hrvatskoga iseljenika, i to na freskama Crkve sv. Nikole u Pittsburghu, koje su proglašene američkim spomenikom 1991. godine. Sponzor ove izložbe je obitelj Vanka Brasko u sjećanje na Margaret Peggy Vanku, kćer slikara, koja je preminula prošle godine. Na izložbi su predstavljena 52 eksponata, poznate slike s Korčule, iz okolice Zagreba i Hrvatskoga zagorja te slike do sada neviđene iz američkog razdoblja. Izložba je otvorena do 24. lipnja. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Čudesni gitarist</p>
<p>Dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda / Nastup gitarista Dejana Ivanovića u ciklusu »Gitarra viva«</p>
<p>Na žalost dosta prorijeđeno slušateljstvo dvorane Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu u utorak je burnim odobravanjem pozdravljalo i ispraćalo gitarista Dejana Ivanovića, novo ime na gitarističkom nebu. Rođen u Tuzli prije 25 godina, ondje je, počevši svirati još u djetinjstvu, svršio niže i srednje glazbeno školovanje, te je prije nepune tri godine diplomirao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Darka Petrinjaka. Usavršavao se kod poznatih svjetskih pedagoga, nastupao već na najuglednijim svjetskim festivalima poput onoga u Spoletu i Edinburghu, a nosilac je i prestižnih nagrada (Rim 1996., Madrid 1998., Bruxelles 2000. te prve nagrade na natjecanju »Andrés Segovia« u Španjolskoj 2001.), uz dosadašnje nastupe u nizu europskih zemalja i u SAD-u.</p>
<p>Kažemo »novo ime«, jer se ovim koncertom predstavio u svjetlu vrhunskog gitarizma najviših odlika u svakome pogledu. Kao prvo, istakli bismo njegov smiren, veoma simpatičan nastup koji odaje umjetnika potpuno okrenutog glazbi koju izvodi, ali i umjetnika koji poštuje slušatelja i iskreno se predaje njegovoj pažnji. Zatim je sastavio izvrstan program koji ga je ne samo predstavio u njegovoj tehničkoj i interpretativnoj briljantnosti, nego je ljepotom same izvođene glazbe pružao pun umjetnički doživljaj.</p>
<p> Na početku je stajala jedna Bachova violinska sonata u sjajnoj obradi za gitaru solo našeg Valtera Dešpalja, s veoma opsežnom, jednom od najljepših majstorovih fuga, koja je upravo orkestralno zvučala u Dešpaljevoj obradi. Slijedila su Tri mediteranska preludija Marije Castelnuova-Tadesca, talijanskog skladatelja i pijanista rođenog u Firenci, koji je zbog svog židovskog porijekla pred fašizmom emigrirao u SAD i ondje razvio veoma uglednu karijeru. Ta njegova tri stavka za gitaru solo prepuna su nadahnute glazbe, što se može reći i za manje poznatog skladatelja srednjega naraštaja, također Talijana Carla Domeniconija i njegove izvrsne Varijacije na temu iz Anatolije, a po zanimljivosti nisu zaostajala ni tri stavka Suite iz Valencije Španjolca starije generacije Vincenta Asencija.</p>
<p> Na kraju programa našla se peterostavčana Suita brazilskoga virtuoza na gitari srednje generacije Paula Bellinatija; u tih pet stavaka Dejan Ivanović imao je prilike još jednom iskazati svu tehničku zrelost filigranske tehnike i svu muzikalnost svoje interpretacije. Publika (pretežno mladi) izborila je i dodatak, a zatim doslovno nahrupila u pokrajnju sobu da i osobno pozdravi mladog umjetnika. Za ciklus »Gitarra viva« to je bio pun pogodak.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>New age kao izazov </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Knjigu autora Stanka Bašića »Era vodenjaka - izazov za kršćanstvo«, izdanje Teovizije, u utorak su predstavili poznati publicist don Živko Kustić i mr. Alojz Čubelić. Promocija je održana u muzeju Mimara, u sklopu sajma knjiga »Libera proljeće 2001.«. Govoreći o ovoj knjizi kao solidnom vodiču i ključu za razumijevanje »new age« pokreta, don Živko Kustić je upozorio na njegovu sve veću popularnost kod nas, primijetivši da »ni dugovjeko katolištvo nije uspjelo odgojiti mase pravovjernih kršćana, niti je kratkovjeki marksizam uspio izbrisati zanimanje ljudi za nadiskustvene pojave«. </p>
<p>Koliki je utjecaj »new agea« u suvremenoj kulturi, dodao je Kustić, potvrđuje i to da velik broj onih koji se izjašnjavaju kao katolici vjeruje u fenomene poput reinkarnacije, ne smatrajući to protivnim svojoj vjeri. Mr. Čubelić ocijenio je da se autor ovom knjigom prikazao kao »skromni kroničar 'new age' pokreta, a ne kao njegov sudac«, dok je sam autor Stanko Bašić ustvrdio da »new age« nesumnjivo želi prerasti u planetarni pokret s ambicijom uspostave nove paradigme i prava individue na slobodno odlučivanje i slobodni razvoj svijesti, koji nužno podrazumijeva korjenit raskid sa svim tradicijskim sponama, a koji bi se ukratko mogao sažeti maksimom:»Ako ne mogu promijeniti svijet, mogu promijeniti sebe!« (G. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Lončarević: Nisam samo »vatrogasac«</p>
<p>Prije nego sam prihvatio Dinamov poziv, želio sam dobiti jamstvo Izvršnog odbora kluba da moj boravak na klupi neće opet biti jednokratno gašenje problema. Želio sam da se prihvati plan čiji sam nositelj, osnova tog plana jest stvaranje nove momčadi, budući da se stara momčad, hajdemo tako reći, rasula. To je težak posao, ali sam istodobno zadovoljan i ponosan što sam dobio mandat, kaže novi Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Drugi put u posljednje dvije godine Ilija Lončarević dolazi u »vatrogasnoj« misiji u Maksimir. Proljeće 1991., kad je nakon 2. kola doigravanja zamijenio Velimira Zajeca, završio je uspješno osvojivši naslov, u osam utakmica upisao je četiri pobjede, tri remisa i jedan poraz. Sad je pred Lončarevićem devet utakmica, praktički dojučer trenirao je drugoligaša Sesvete, a na samome početku maksimirskoga mandata ovaj iskusni trener naglašava:</p>
<p>- Iako to možda izgleda suprotno, kad sam se dogovarao oko dolaska u Dinamo odmah sam rekao da ne želim biti »vatrogasac«! To sam već bio, u jednoj drugoj situaciji, a sad me zanima rad na duži rok. Istina je da je pred nama juriš na ovosezonske trofeje, prihvatio sam te ciljeve, međutim želio sam dobiti od Izvršnog odbora kluba jamstvo da moj boravak na klupi neće opet biti jednokratno gašenje problema. Naime, želio sam da se prihvati plan čiji sam nositelj, osnova tog plana jest stvaranje nove momčadi, budući da se stara momčad, hajdemo tako reći, rasula. To je težak posao, ali sam istodobno zadovoljan i ponosan što sam dobio mandat. </p>
<p>• Ipak, u prvome je planu proljetni rezultat...</p>
<p>- Apsolutno! Uvijek je takav cilj pred Dinamom i od svoga prvog treninga krećem u rješavanje očitih problema. U slučaju neuspjeha neću tražiti nikakve olakotne okolnosti za sebe.</p>
<p>• Gledali ste Dinamove utakmice, možete li locirati najveće probleme?</p>
<p>- Svakako je najveći problem što je momčad izgubila identitet! Jasno je da nisam mogao »sa strane« potanko zaključiti zašto je to tako, ali nadam se da ću brzo pronaći razloge. Momčad svoj identitet gubi na razne načine: odlaskom kvalitetnih igrača, nedovoljnom pripremljenošću, gubljenjem kohezije unutar svlačionice... Svega toga ima pomalo, a možda je opet potrebno istaknuti da je nogomet kolektivna igra i nikome ne može biti svejedno u kakvim su međusobnim odnosima igrači! </p>
<p>• Kakav se pozitivni pomak može očekivati u dolazećem razdoblju?</p>
<p>- Eh... Najprije moram probuditi momčad! Nadalje, moram im vratiti očito izgubljeno samopouzdanje i iznova usaditi povjerenje u vlastite mogućnosti. Na tome bismo trebali graditi određene pomake u igri. A sve ostalo je vrlo teško učiniti u ovako kratkome razdoblju opterećenom imperativom rezultata. No, uvjeren sam da ćemo napraviti osjetan pomak, nikad mi se u karijeri nije dogodilo da nisam napravio pozitivan korak kad sam uzimao neku momčad. .</p>
<p>• Hoćete li istodobno napraviti i dodatnu selekciju? Ne, dakako, na planu dovođenja igrača, nego selekciju suprotnoga predznaka, jer je više nego jasno da u svlačionici stanuju i nogometaši koji ne zadovoljavaju Dinamove kriterije?</p>
<p>- Na početku ću koristiti sav postojeći klupski potencijal, ako će trebati posegnut ću i u Sesvete, gdje su Abramović, Zahora, Cesar... Nadalje, provjerit ću i juniore Koretića, Gavranovića, Kranjčara, Bašića, neću se ustručavati priključiti ih prvoj momčadi ako procijenim to potrebnim. Nadalje, neću dopustiti nekakvu samovoljnu zloupotrebu igrača u smislu igre, to ću odmah presjeći na prvome treningu i tko se neće uklopiti u kolektiv, bez ikakvoga će razgovora izletjeti iz svlačionice! </p>
<p>• S predsjednikom Dinama, Mirkom Barišićem, dogovorili ste potpisivanje dvoipolgodišnjeg ugovora, jeste li dogovorili i financijske uvjete? I koliko vam je Dinamo ostao dužan nakon ljeta 1991. godine?</p>
<p>- Dug je oko 50.000 njemačkih maraka... Ugovor bih trebao potpisati kad se predsjednik vrati sa službenog puta, načelno smo dogovorili uvjete, još ćemo ih potvrditi na tom sastanku krajem tjedna. Jasno je da su financije važne, ali sam vrlo dobro svjestan da situacija nije ista kao prije dvije godine i nadam se da ćemo se i klub i ja ponašati adekvatno aktualnoj situaciji u državi.</p>
<p>• Je li bilo teže sad preuzeti momčad, ili prije dvije godine?</p>
<p>- To sam se i ja pitao ovih dana. I teško mi je odgovoriti. Situacija nije ista, slična je samo u tome jer dolazim na početku doigravanja, a bodovno je sad ljepše jer smo onda nakon izgubljene prve utakmice u Splitu bili u zaostatku za kojega sam mislio da ga je nemoguće nadoknaditi. Sad je momčad osjetno slabija nego onda, posebno u smislu uigranosti, ali iznimnim zajedništvom i borbenošću pokušat ćemo nadoknaditi manjkavosti.</p>
<p>I tako je Lončarević po drugi put uzeo »vrući krumpir« u ruke. Za uspješan hod bit će mu neophodna čvrsta, jednodušna potpora klupske uprave? Hoće li je imati? Izvjesno je tek da će uz njega do kraja biti predsjednik Barišić, koji ga je i izabrao, nakon »sugestije« predsjednika Sesveta, Zdravka Mamića. A direktor Zajec ionako nikad nije volio Lončarevića, posebno ne nakon što ga je upravo Lončarević zamijenio na klupi prije dvije godine.</p>
<p>»Sami smo sebi najopasniji suparnik«</p>
<p>• Dinamo grčevito traži cijelu sezonu zadnjega braniča, a jednostavno ga nema! Ako ga nema, zašto bi se uopće igralo sa zadnjim braničem, zašto se ne promijeni sustav? Hoćete li to učiniti?</p>
<p>- O tome ću odlučiti u četvrtak nakon jutarnjeg treninga. Jasno je da razmišljam o tome, ali objektivni je problem što trenutno ne mogu računati na ozlijeđenog Sedloskog, »požutjele« Leku i Pilipovića, pa Tokić još nije spreman... I samo me ti aktualni problemi možda mogu nagnati da nešto ne promijenim već za subotnju utakmicu protiv Osijeka! Ali, moj je posao tražiti rješenja i vjerojatno ću promijeniti dosadašnji sustav. Ne zato jer se meni nešto mijenja, nego zato jer je očito da ovo što se do sada igralo nije ono pravo. Promjene su, inače, vrlo osjetljive stvari, posebno u kratkome vremenu, i sad mi strahovito nedostaju dva izgubljena dana početkom tjedna. Da sam u ponedjeljak vodio trening, bez imalo bih razmišljanja ušao u rizik promjena!</p>
<p>• Smatrate li da Dinamo ima najbolje pojedince u Hrvatskoj?</p>
<p>- Dinamo ima kadar igrača koji je sposoban osvojiti naslov. Sad, nakon loših igara, ljudi najčešće kritiziraju pojedince, govore »ovaj nema pojma, onaj nemapojma«. A odgovor je suprotne prirode - kad momčad loše igra, loši su i pojedinci! Ako momčad nije prava, ako nije usvojen način igre, onda ne postoji taj pojedinac koji će kontinuirano dobro igrati. Može netko bljesnuti, ali sve je to kratkoga daha. U Dinamu nema tako loših igrača da bi se na njih trebalo nabacivati drvljem i kamenjem, ali činjenica je da u službi kolektiva nisu iskorištene vrline pojedinaca, pa su im poglavito mane dolazile do izražaja.</p>
<p>• Tko će vam biti opasniji suparnik - Osijek ili Hajduk?</p>
<p>- Ne bih želio da ovo zvuči demagoški, ali stvarno mislim da je ovoga trenutka Dinamo sam sebi najopasniji suparnik! Treba vidjeti koliko će nam vremena trebati da se konsolidiramo. Hajduk je uzeo zamah, Deranja je u sjajnoj formi i bit će ih teško zaustaviti. Osijek je potencijalna opasnost i ako se uspiju vratiti u jesensko izdanje, onda će biti i opasniji od Hajduka. (P. J.) </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tučnjava u Velikoj za 50.000 kuna</p>
<p>Toliko treba platiti drugoligaš Kamen Ingrad za nedavni incident nakon utakmice s Orijentom / Dodiku, a ne Posavcu, pripisan pogodak u Osijeku</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Marijo Dodik još uvijek vodeći strijelac Prve lige (15) napokon je, nakon duljeg sušnog razdoblja, postigao pogodak. Zapravo se njemu pripisuje nedjeljni pogodak Slaven Belupa u Osijeku, a ne Posavcu kao što je stajalo u službenom zapisniku, čulo se na redovitoj konferenciji za novinare u Hrvatskom nogometnom savezu.</p>
<p> Dodik za takav statistički bitan podatak, jer sad »dinamovcu« Šokoti bježi za dva pogotka, treba zahvaliti službenoj osobi, Vladi Šoboti, uvijek budnom i preciznom delagatu HNS-a. Njemu se odmah učinila sumnjiva situacija iz 75. minute kad je Posavec sa 16 metara opalio, a lopta kroz šumu nogu okrznula nekoliko igrača. Mislilo se da je zadnji u tom nizu bio igrač Osijeka Neretljak, pa se u tom slučaju pogodak pripisuje Posavcu. No, istančano »oko sokolovo« Vlade Šobote odmah je osjetio da je Dodik bio zadnji kojeg je lopta dirnula. To je unio kao primjedbu na zapisnik, da bi onda iskusni Ante Martinac, poslije desetorostrukog pregledavanja snimke tog detalja, dao Šoboti za pravo.</p>
<p>Nije to bio i jedini Martinčev posao ovih dana. Martinac je predložio disciplinskom sucu Prve i Druge HNL Krešimiru Vlajčeviću najstrožu novčanu kaznu od 50.000 kuna zbog suspenzije igrališta drugoligaša Kamen Ingrada u Velikoj koje je uslijedilo nakon nedavnog teškog incidenta na utakmici s Orijentom. No, odbacio je Martinac i pokretanje disciplinskog postupka protiv Vlade Zeca, predsjednika Kamen Ingrada, kojeg je Orijent naznačio kao glavnog šakača u tučnjavi u tunelu nakon utakmice. U međuvremenu se oglasio delegat utakmice Goran Čulić iz Splita i izjavio da je cijelu utakmicu Zec proveo pored njega na tribini.</p>
<p>Obznanio je još Martinac kako se izašlo ususret klubovima da nedjeljne utakmice 25. kola 15. travnja zbog Uskrsa budu odigrane dan ranije. Sve će utakmice započeti u 15 sati, osim susreta Hajduk - Dinamo koji zbog izravnog tv-prijenosa započinje u 17.30.</p>
<p> Zorislav Srebrić, glavi tajnik HNS-a, podsjetio je između ostalog da pripreme reprezentacije do 16 godina za EP u Engleskoj (23. do 30. travnja), započinju 20. travnja. Suparnici mladim Hrvatima u skupini su Finska, Francuska i Škotska.</p>
<p>A o prijateljskoj utakmicu A reprezentacije s Grčkom 22. travnja u Varaždinu toliko da Srebrić još nije siguran hoće li se nastojati već za taj susret nagovoriti Bokšića da se angažira. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kranjčevićeva pred opasnom etapom</p>
<p>U trenutku kad se iscrpe sva dostupna pravna sredstva, na scenu stupa gruba sila / Hoće li se u Kranjčevićevoj prepunoj antagonizma koji već seže do patološke mržnje, izbjeći šake </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U Kranjčevićevoj je sasvim očekivano stanje nakon što je Grad pobijedio državu i dao sve prerogative za vođenje Zagreba dvojcu Marčinković-Marić. Dakako, odmah reagirali trenutačno poraženi Dračić, Jerković kao i svi koji istinski strahuju od moguće devastacije NK Zagreb i prema očekivanju odmah najavili protutužbe. </p>
<p>No, ti takozvani izvorniji »zagrebaši« ne zastaju samo na pravnom putu traženja i istjerivanja pravde. Pogotovu kad je njihov pravni zastupnik Davor Vidović rastumačio postojeću situaciju i pojasnio da bi zapravo u nedogled tako moglo ići. Točnije: da danas jedno mjerodavno tijelo dade legalitet jednoj Zagrebovoj upravi, drugo drugoj, pa se onda sve to poništi i kreće ispočetka.</p>
<p>Pravnik Vidović je, međutim, podsjetio da postojeće klupsko vodstvo, dok ima mjerodavnu potvrdu Grada, može s klubom praktički sve. Pa i otpustiti ljude koji im ne odgovaraju, odnosno »opstruiraju klub«, što su uzgred aktualni gazde Kranjčevićeve za uskoro i najavili.</p>
<p>- Samo neka pokušaju! Ima i drugih sredstava osim pravnih, kojima se neke stvari mogu rješiti prije konačne pravne odluke, grmi Žarko Čuljak, dugogodišnji član Zagrebove najuže uprave, sada u ulozi »poraženog«. </p>
<p>O kojim je to izvanpravnim sredstvima riječ u kontekstu naraslog antagonizma koji već seže do patološke mržnje, nije teško naslutiti. Poznato je, naime, da u trenutku kad se iscrpe sva dostupna pravna sredstva, na scenu stupa - gruba sila. Ne kaže se bez razloga da je »rat, ali onaj sa fizičkim žrtvama, produženje politike - silom«.</p>
<p>I tako, kad je već poznato kako će izgledati sljedeća etapa života u Kranjčevićevoj, valja podsjetiti da postoji i momčad, te da i ona ima određene zadatke i ciljeve. Cilj je izboriti najmanje 4. mjesto u doigravanju koje vodi u Europu, ili doseći finale Kupa. Prvi zadatak u ostvarenju tog cilja je nedjeljna utakmica u Varaždinu sa sve zahuktalijim i uvjerljivijim Varteksom. Najednom je među »zagrebašima« probuđen optimizam, jer upravo registrirani vratar Dragan Stojkić »činio je čuda« u Zagrebovoj trening utakmici protiv trećligaša Inkera i najzaslužniji je za 1-0 pobjedu. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubičić zabrinuo Austrijance </p>
<p>Ivan Ljubičić posljednji je teniski reprezentativac koji je stigao u Pulu, a uoči okršaja s Austrijancima u životnoj je formi</p>
<p>PULA, 4. travnja</p>
<p> - Vrhunsku profesionalnost pokazao je posljednje pristigli Davis cup reprezentativac Ivan Ljubičić. Naime, mijenjanje vremenskih zona, odnosno zrakoplova, nije spriječilo Ljubičića da, nakon što je ostavio opremu u sobi hotela Histria, požuri u dvoranu pulskog Doma mladosti. Isprobavajući podlogu na kojoj će se predstojećeg vikenda igrati Ljubičić je pokazao sigurnost koja je oduševila izbornika Nikolu Pilića a zabrinula Austrijance, koji treniraju odmah nakon reprezentacije Hrvatske.</p>
<p>Upravo je uoči okršaja 2. kola prve skupine Euroafričke zone Ljubičić ostvario najveći uspjeh u karijeri i tako najavio odličnu formu...</p>
<p>- To je točno. Nakon što sam prošle godine izgubio dosta velikih turnira zbog igranja parova i loše sročenog programa nastupa, ove godine odlučio sam se na nešto drugo i to na moju radost počinje davati rezultate. Odlučio sam se za najveće turnire jer upravo na njima osvajaju se vrijedni bodovi koji lift renkinga vrtoglavo dižu prema gore. Četvrtfinale Miamija motiv su mi da na ovom programu i 100-postotnom okretanju profesionalizmu ustrajem, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Nakon što je tri godine proveo u Italiji, brinući se sam za svoje potrebe, sada Ljubičić brine samo o tenisu...</p>
<p>- Iako fizički nema nikoga oko mene, troje-četvoro ljudi radi ono što meni prvenstveno treba. To se odnosi na ishranu, ritam i intenzitet treniranja, metalnu pripremu, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>• Ugođaj među reprezentativcima vrijedan je svake pohvale. Kako objašnjavate takvu složnost?</p>
<p>- Čarolija leži u opuštenosti, zabavi koja zamjenjuje ludosti 51 tjedna življenja na Touru za tenis i samo za tenis. Ta dva tri tjedna meni su odličan ventil za opuštanje i razvijanje osjećaja pripadnosti timu. Nikome u reprezentaciji nije teško pomoći i uskočiti kada treba. Ja sam i te kako zadovoljan što se ovaj susret odigrava upravo sada kada mogu biti zadovoljan sa formom te se nesmetano pripremati za prijelaz sa brzih podloga na zemlju. </p>
<p>• Što je donijelo preokret u vašoj igri? </p>
<p>- Detalji koji se kao i sve sitnice rijetko vide. Uz sav uloženi trud nužan je kontinuirani rad. Bitno je trenirati istim intenzitetom non-stop i u istom ritmu. Ako nema oscilacija, naravno, zadržava se kontinuitet koji uz dobre partije donosi pomake na rang-listi.</p>
<p>• Planirate li i ove godine nastupiti na umaškom turniru, budući da ste rekli kako ste napravili određene promjene u vašem programu?</p>
<p>- Tu nema promjena. To je kvalitetan turnir koji se uklapa u moj raspored i sigurno je da ću i ovoga ljeta biti tamo. U Umagu se igra vrhunski tenis, a i svi uvjeti koji su za tenisače bitni vrhunski su odrađeni.</p>
<p>l Što znate o reprezentaciji Austrije i kakva su vaša predviđanja?</p>
<p>- U Davis kupu opuštanja nema. Sigurnom igrom Ivaniševića i mene možemo preskočiti i ovu prepreku te nastaviti pozitivne vibracije koje su se osjetile već prilikom ulaska u Dom mladosti. Austrijanci za koje igraju Stefan Koubek, Clemesn Trimmel, Julian Knowle i Jürgen Melzer kako god ušli u meč moraju znati da s druge strane stoje trostruki finalist Wimbledona Goran Ivanišević te reprezentacija Hrvatske koja ima mjesto u Svjetskom razredu Davis kupa.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prpić: Nisam u sukobu s Ivom Majoli</p>
<p>Iva Majoli odustala od nastupa za hrvatsku reprezentaciju u skorašnjem dvoboju Fed kupa protiv Italije / Goran Prpić, izbornik reprezentacije, može shvatiti Ivinu želju da je ništa ne ometa u pokušaju povratka u vrh i ne želi potencirati nikakav sukob</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Goran Prpić, novi izbornik Fed kup teniske reprezentacije, neće moći računati na Ivu Majoli u dvoboju protiv Italije (od 27. do 29. travnja) u Balssanu. Talijanke su, naime, izabrale tvrdu podlogu za ovaj susret, a Iva Majoli zaključila je - kako je sezona zemljanih terena već počele, a ona želi povratak u vrh - da tvrda podloga i nije najprikladnija podloga. Iva Majoli smatra da joj je trenutačno zanimljivije razmišljati o vlastitoj karijeri, nego o nastupu u Fed kupu. Je li samim time Goran Prpić smanjio svoje ambicije i imamo li u Balssanu uopće šansu?</p>
<p> - Kao prvo nisam u nikakvu sukobu s Ivom Majoli, niti ne znam zašto se povlače po novinama događanja iz Barija i povezuju samnom kad ja tamo nisam ni bio niti s tim imam veze. Kao trener jasno je da bih na okupu želio imati sve najbolje igračice i zbog toga nisam zadovoljan. Kad ne bih bio izbornik, kad bih stvari gledao sa strane, onda bih lakše prihvatio Ivinu želju. Ona želi povratak u vrh i znam koliko je teško mijenjati podloge. Ipak, isto tako znam da je sezona zemljanih terena za sve tenisačice počela, pa i druge koje će igrati ovaj meč trebaju promijeniti podlogu, rekao je Goran Prpić, nikako ne želeći potencirati navodni sukob s Majoli. </p>
<p> No, prema pričama, koje je potvrdila i Majoli, niti Talijanke nisu baš najsretnije s tvrdom podlogom u Balssanu.</p>
<p> - Ma, znate kakvi su Talijani. Navodno su posvađani, a onda će se »pet do dvanaest« izljubiti i sve će biti super. Ne mislim da se time trebamo zavaravati. </p>
<p>Igračice za pojedinačne dvoboje još ne zna, iako se zna da će glavne role u neigranju Majoli pripasti Silviji Talaji, Jeleni Kostanić i Maji Palaversić. </p>
<p> - Palaversić je napravila nekoliko zanimljivih rezultata i očito je u dobroj formi. Treba vidjeti...</p>
<p>Ambicije su ostale, Talijanke su nam dužnice iz Barija, premda će bez Ive Majoli biti teško.</p>
<p> - Ići ćemo tamo pobijediti, to je sigurno. Da nije tako ne bi trebalo niti ići na taj meč, zaključio je Goran Prpić. </p>
<p>Jedno je sigurno, u Balssanu neće biti Ive Majoli, no stoji obećanje da će svaki sljedeći put biti tu. Bar nešto.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Od jeseni starta hrvatska košarkaška liga »8 plus 4«</p>
<p>Cibona, Zadar, Split i Sava osiguranje igrat će s početka jeseni u regionalnoj ligi, dok će Dona, Zagreb, Zrinjevac, Svjetlost Brod, Šibenik, Šanac Karlovac, Osijek i Maksimir igrati ligu osmorice do Nove godine po dvostrukom bod sistemu </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Udruženje košarkaških A-1 ligaša suglasilo se da se od sljedeće sezone domaće prvestvo igra po preinačenom modelom. I nadalje će u ligi igrati 12 članova, ali će prva četiri iz ove sezone biti oslobođena prvog dijela lige i tek bi se u nju uključili nakon Nove godine s prva četiri iz prvotne lige osmorice. Na kraju bi se sve zaključilo doigravnjem četiri najbolja, a najbolji klub uz Ciboni, Zadar i Split, igrao bi uz njih u sezoni 2002./03. u regionalnoj ligi. </p>
<p>Što to konkretno znači? Cibona, Zadar, Split i Sava osiguranje igrat će s početka jeseni u regionalnoj ligi, dok će Dona, Zagreb, Zrinjevac, Svjetlost Brod, Šibenik, Šanac Karlovac, Osijek i Maksimir igrati ligu osmorice do Nove godine po dvostrukom bod sistemu. Nakon toga bi se napravila nova liga osmorice u koju bi ušli Cibona, Zadar, Split i Sava osiguranje te četiri prvoplasirana sastava prvotne lige osmorice. Također, do petka svi klubovi trebaju poslati pismenu suglasnost za takav prijedlog, no nema prevelike sumnje da će ta ideja proći. </p>
<p>Za sezonu 2002./03. predložena je promjena sustava natjecanja prema kojoj bi prvi dio prvenstva igralo deset momčadi, a nakon Nove godine četiri najbolje igrale bi s Cibonom, Zadrom, Splitom te najboljim iz sezone 2001./02. novu ligu do doigravanja četiri momčadi. No, o tome odluku treba donijeti Sabor hrvatske košarke. </p>
<p>Ono što je suprotno od ranijih prijedloga jest ideja da »proljetnu ligu« ne čini šest, nego osam momčadi i da ime četvrte hrvatske momčadi u regionalnoj ligi određuje plasman na kraju najtjecanja u domaćoj sezoni. (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dallas u doigravanju nakon 11 godina </p>
<p>HOUSTON, 4. travnja</p>
<p> - Dallas Mavericksi su nakon 11 godina ponovno u NBA doigravanju nakon pobjede u Houstonu (109-97). Teksašani igraju možda i najbolje u povijesti kluba i bit će svakome težak protivnik u doigravanju. Protiv Houstona su Dirk Nowitzki (20), Michael Finley (27) i Juwan Howard (23) osigurali vodstvo od 20 koševa u zadnjoj četvrtini. </p>
<p>Veliku pobjedu za doigravanje napravili su kod kuće Indiana Pacersi - Jalen Rose i Travis Best postigli su po 18 poena u trujumfu nad Phoenix Sunsima (85-81). Indiana, za koju nisu nastupili ni Žan Tabak ni Bruno Šundov, i dalje ostaje izjednačena na osmoj poziciji Istoka s Bostonom. </p>
<p> Boston Celticsi su iznenadili na Floridi Miami (82-77), zahvaljujući odličnom Paulu Pierceu (33) i seriji od 20-3 s kojom su Bostonci zaključili dvoboj. </p>
<p>New York je kod kuće pobijedio Orlando Magic (94-82), no puno gora stvar za Orlando je ozljeda gležnja prvog strijelca Tracya McGradya. U San Antoniu su Spursi na krilima odličnog Tima Duncana (30) došli do lake pobjede nad Seattle SuperSonicsima (107-89). Spursi su tako zadržali najbolji omjer u ligi, a Seattle je ovim porazom jako smanjio šanse za doigravanje, u koje će sa Zapada gotovo sigurno krenuti Phoenix i Minnesota. </p>
<p>Toronto je uspio pobijediti najbolju momčad Istoka Philadelphiu 76erse (100-85) zahvaljujući Vinceu Carteru (26) i koševima igrača sa klupe. </p>
<p>U velikom derbiju u Salt Lake City, Los Angeles Lakersi su pobijedili Utah (96-88). Junak pobjede bio je Shaquille O'Neal (31 koš, 11 skokova). Portland Trail Blazerssu izgubili kod Denver Nuggetsa (94-92), a Rasheed Wallace je uspio skupiti još dvije tehničke pogreške - ukupno rekordnih 40, pa je doživio i sedmo isključenje u sezoni. Uspjeh Nuggetsa je tim veći jer su igrali bez dvojice najboljih igrača Antonia McDyessa i Nicka Van Exela. </p>
<p>Rezultati: Miami Heat - Boston Celtics 77-82, New Jersey Nets - Charlotte Hornets 88-103, New York Knicks - Orlando Magic 94-82, Toronto Raptors - Philadelphia Sixers 100-85, Indiana Pacers - Phoenix Suns 85-81, Utah Jazz - Los Angeles Lakers 88-96, Chicago Bulls - Detroit Pistons 83-110 (Dalibor Bagarić igrao 3 minute, bez koša, 1 skok), San Antonio Spurs - Seattle Supersonics 107-89, Houston Rockets - Dallas Mavericks 97-109, Denver Nuggets - Portland Trailblazers 94-92, Sacramento Kings - Milwaukee Bucks 101-107. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>TV diktira odbojkašku satnicu </p>
<p>Odbojkaši svoj treći turnir doigravanja za hrvatskog prvaka počinju već ovaj četvrtak u Rijeci, a odbojkašice u nedjelju u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Hrvatskom odbojkaškom savezu (HOS) ove godine doista nije lako, reda se akcija za akcijom, u muškoj i ženskoj konkurenciji i u svim uzrastima. Na posljednjem sastanku Izvršnog odbora HOS-a odlučeno je da će se završnica Kupa Hravatske za odbojkaše održati 5. i 6. svibnja u Karlovcu, a odbojkašice će odigrati završnicu 28. i 29. travnja u Zagrebu. No, prije toga zbog televizijskih prijenosa došlo je do promjene termina trećeg turnira »Final Foura« za odbojkaše i odbojkašice. Tako će odbojkaši započeti turnir već u četvrtak u Rijeci, dok će odbojkašice početi u nedjelju.</p>
<p>Potvrđeni su izbornici juniorskih reprezentacija, za juniorke Nenad Komadina i za juniore Igor Arbutina.</p>
<p>Određeni su domaćini preostalih dviju utakmica kvalifikacija za Europsko prvenstvo odbojkaša. Protiv Finske će se igrati 26. svibnja u Sisku, a protiv Mađarske 3. lipnja u Kaštelima.</p>
<p>Podsjetimo, juniorke će od 25. do 27. svibnja igrati kvalifikacije za SP u Osijeku, a u skupini su još Italija, Portugal i Slovačka. Seniorke će, pak, igrati kvalifikacije za SP u Dubrovniku od 27. do 29. kolovoza protiv Bugarske, Finske i Grčke. Odbojkaši će se boriti za SP 2002. u Argentini na kvalifikacijskom turniru u Sevilli od 12. do 14. srpnja. Igrat će protiv Španjolske, Norveške i Austrije.</p>
<p>• Raspored trećeg turnira »Final Foura«, odbojkaši, četvrtak: Mladost - Varaždin (17 sati), Elektromagic - Rijeka (19 sati); petak: Mladost - Elektromagic (17 sati), Varaždin - Rijeka (19 sati); subota: Elektromagic - Varaždin (16 sati), Rijeka - Mladost (18 sati); redoslijed: Mladost 18 bodova, Elektromagic i Rijeka po 9, Varaždin 0;</p>
<p>odbojkašice, nedjelja: Kaštela-KR - Vukovar (17 sati), Rijeka-RB - Mladost (19 sati; ponedjeljak: Kaštela-KR - Rijeka-RB (18 sati, televizijski prijenos), Vukovar - Mladost (20 sati); utorak: Rijeka-RB - Vukovar (17 sati), Mladost - Kaštela-KR (19 sati); redoslijed: Kaštela-KR 16 bodova, Rijeka-RB 11, Mladost 6, Vukovar 3. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Drina«, parizer i krumpir-paprikaš </p>
<p>Bivši predsjednik Srbije i Jugoslavije čita sve novine, ponekad piše i hvali - zatvorsku hranu/ Haag inzistira na Miloševićevu izručenju/ Uskoro tjeralica za Miloševićevim sinom Markom / Savjetnik u NBJ Miroslav Zdravković tvrdi da su pojedinci bliski Miloševićevoj vlasti ostvarili dobit od oko 18 milijardi dolara</p>
<p>BEOGRAD, 4. travnja</p>
<p> - Miloševićevi zahtjevi su skromni. Puši »Drinu original«, stražare pita: »Kako ste?«, čita sve novine i ponekad piše, hvali zatvorsku hranu - napisali su reporteri nakladnog dnevnog lista Blic koji su ekskluzivno dobili prigodu posjetiti beogradski Centralni zatvor, u kojem bivši predsjednik Srbije i Jugoslavije ima zasebnu ćeliju.</p>
<p>»Iz sobe Slobodana Miloševića ne vidi se nebo«, pišu Blicovi reporteri opisujući pod od plavo-bijelog linoleuma, željezni krevet sivo-maslinaste boje, umivaonik »odmah do ulaza, a uz njega je i mala kupaonica, prostorijica od punih zidova s drvenim vratima bez prozora, od metar s metar i pol, obložena ružičastim pločicama, na podu je čučavac, a na zidu tuš-baterija, tako da je prostorija, prema potrebi, i 'klozet' i tuš-kabina«.</p>
<p>Prvog zatvorskog dana, prema riječima Dragiše Blanuše, upravitelja Centralnog zatvora, Slobodanu Miloševiću je za doručak služen čaj i margarin na kruhu. Za ručak je bio krumpir-paprikaš sa svinjetinom, koji je Milošević pohvalio, dok je za večeru služen parizer na kruhu, ponovo s čajem... </p>
<p> Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu i njegovi istražitelji u srijedu su objavili da inzistiraju na tome da Jugoslavija Miloševića smjesta izruči Sudu. »Ne postoje prepreke i ništa nas ne može spriječiti da još jednom ponovimo da je predaja rezultat obveze o kojoj nema pregovora, te se izručenje mora smjesta izvršiti«, oglasio se oštro sročenom rečenicom Jean-Jacques Joris, politički savjetnik glavne tužiteljice.</p>
<p>Jugoslavenski stručnjak za međunarodno pravo Vojin Dimitrijević smatra da će Miloševićeva žalba u kojoj navodi da su novcem izvan državnog proračuna financirane vojne formacije Srba u Hrvatskoj i BiH, imati opasne posljedice po SRJ. Prema njegovim riječima, objavljenim u Blicu, SRJ bi se mogao suočiti s velikim zahtjevima za ratnom odštetom i podsjeća da pred Međunarodnim sudom pravde (ITJ) već postoje optužnice koje su podnijele Hrvatska i Federacija BiH protiv SRJ. Dodaje i da je Jugoslavija, do sada, službeno uporno negirala svako sudjelovanje u ratovima u Hrvatskoj i BiH. Dimitrijević smatra paradoksom to što Milošević tvrdi da je financiranje tih vojski bila tajna »i da takvom i dalje mora ostati«, a takva se izjava javno objavljuje. Očito je, smatra Dimitrijević, da je Milošević procijenio kako takva izjava »njemu ne može dodatno otežati položaj«.</p>
<p>Jugoslavensko ministarstvo unutarnjih poslova uskoro će službeno zatražiti od Interpola izručenje Marka Miloševića, sina bivšega jugoslavenskog predsjednika, uhićenog Slobodana Miloševića, piše u utorak beogradski list Glas. Tjeralica će biti raspisana, tvrdi list, čim se okonča istražiteljski postupak protiv već uhićenih osoba koje su s Markom Miloševićem bile umiješane u unosne nezakonite poslove.</p>
<p>Prema Glasovu izvoru, Marko Milošević tereti se za mnoge zloporabe i za sudjelovanje u organiziranom kriminalu, a najviše je kaznenih prijava zbog šverca cigareta u kome je stekao milijunsku dobit.</p>
<p>Pojedinci bliski Miloševićevoj vlasti, na temelju krijumčarenja i »sive ekonomije«, u prethodnih 11 godina ostvarili su dobit od oko 18 milijardi dolara, izjavio je u srijedu savjetnik u Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ) Miroslav Zdravković.</p>
<p>Vanjskotrgovinska razmjena bila je »najpogodniji teren« za stvaranje ekstraprofita te je samo temeljem »pogrešnog« fakturiranja namjenskog uvoza ostvaren profit od oko 800 milijuna dolara. (Ž.Garmaz / Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kraljevski ugled kao poslovni ulog</p>
<p>Princ Edward je iskoristio svoj državničku ulogu za sklapanje posla u Bruneiju i Maleziji / Njegova je supruga neoprezno ogovarala ugledne ličnosti </p>
<p>LONDON 4. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najmlađi sin britanske Kraljice, princ Edward, našao se ovih dana na meti javnih napada, zbog sumnji da neke svoje visoke državne kontakte kani iskoristiti u komercijalne svrhe. Grof od Wessexa - kako se zadnjih godina titulira Edward - posjetio je naime lani sa suprugom Maleziju i Brunei. Bio je to državni posjet u kome se princ sreo s malezijskim kraljem i sultanom Bruneija. Kao vlasnik producentske kuće, Edward sada za jednu svoju tv seriju želi snimiti raskošne vrtove koji pripadaju dvojici bogatih istočnjačkih vladara. </p>
<p>Postoji sumnja da je prilikom lanjske državne turneje princ s vladarima Malezije i Bruneija utanačio i dostup u njihove vrtove. Lord Blake, britanski stručnjak za ustavna pitanja podsjeća sada da su taj prinčev posjet financirali britanski porezni obveznici. »Princ Edward mora u budućim poslovima nastupati s velikim oprezom, da se ne bi moglo krivo tumačiti kako službeni posao miješa s osobnim probitkom«, opominje lord Blake. </p>
<p>Princ Edward i njegova supruga Sophie moderni su pripadnici britanskog kraljevskog klana, utoliko što nijedan od njih ne živi od državne apanaže, nego oboje rade i zarađuju. Sophie je partnerica u tvrtki za veze s javnošću, a Edward je vlasnik producentske kuće »Ardent« koja se bavi snimanjem televizijskih filmova i serija. No, kuća je u nekoliko godina postojanja nakupila dugove od gotovo dva milijuna funti. Edward, koji je prilikom lansiranja »Ardenta« najavljivao da se neće specijalizirati za kraljevske priče, učinio je, pod pritiskom dugova i problema upravo to. Iskoristio je pristup do kraljevskih ličnosti i izvora, kakav nemaju obični smrtnici. U njegovom dokumentarnom filmu o obnovi dvorca Windsor nakon velikog požara , govorili su, primjerice, britanski prinčevi Phillip, Charles i Andrew. </p>
<p>U dvojbenoj situaciji ovih se dana našla i Edwardova supruga Sophie. Premda je udajom postala groficom od Wessexa, Sophie i dalje radi u vezama s javnošću. Nedavno je načinila veliki gaf, nakon što je njenu agenciju kontaktirao jedan čovjek koji se predstavio kao arapski šeik i rekao da mu trebaju promidžbene usluge. Ne sluteći da se zapravo radi o novinaru lista News of the World koji potajno snima cijeli razgovor, Sophie je lažnom šeiku rekla da je vođa britanskih konzervativaca, bucmasti William Hague »deformiran«. Za suprugu britanskog premijera Tonyja Blaira, Cherie, Sophie je rekla da je »grozna, grozna, grozna«, a za Kraljicu da je »dobra stara bakica«. </p>
<p>Kada su saznali što se dogodilo, užasnuti dužnosnici Buckinghamske palače pokušali su zataškati incident. News of the World pristao je da ne objavi priču pod uvjetom da im Sophie za uzvrat dade ekskluzivni intervju. Pogodba je sklopljena, ali u međuvremenu su se druge novine domogle sadržaja grofičinog razgovora s lažnim šeikom i objavile ga. </p>
<p>Kraljevska snaha pokazala se neobično naivnom u pokušaju da impresionira jednog mogućeg bogatog klijenta. Njen muž, princ Edward nije pak odolio iskušenju da kraljevske veze ne iskoristi za svoje poslovne interese. To se ne prima dobro na Otoku gdje se budno čuva fina granica između javnog i privatnog - pogotovo kada su u pitanju članovi kraljevske obitelji. Šefica te obitelji, Kraljica ujedno je, naime, i državni poglavar. Tijekom svoje duge vladavine, Elizabeta II. se nikad nije ogriješila o nepisani kodeks. No, pojedini pripadnici monarhije danas su pod jakim stresom, u pokušaju da nekako ujedine svoju kraljevsku i svoju poslovnu ulogu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jospin dvoji o predsjedničkoj kandidaturi</p>
<p>PARIZ, 4. travnja</p>
<p> - Francuski premijer Lionel Jospin u četvrtak je najavio mogućnost da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima sljedeće godine. Govoreći za jedan regionalni francuski dnevnik, Jospin je istaknuo da još ništa nije odlučio i da je moguće da se ne kandidira na predsjednidčkim izborima 2002. godine. Najnovija izjava socijalističkog premijera u suprotnosti je s očekivanjima francuske javnosti, koja je dosad vjeruje da će Jospin nastupiti kao protukandidat sadašnjem predsjedniku, konzervativcu Jacquesu Chiracu. Sadašnji premijer već je bio suparnik Chiracu na izborima 1995. kada iz utrke istisnuo poznatije protivnike i postao kandidat socijalista, ali je potom izbore izgubio s nekoliko milijuna glasova razlike. Upravo zbog tog poraza, Jospin je u intervjuu dodao da za razliku od mnogih drugih, on i nije u položaju da ponovno bude samo kandidat. </p>
<p>No, unatoč Jospinovim najavama, politički komentatori njegovu kandidaturu smatruju posve izvjesnom. Jednako tako, očekuje se da će se u predsjedničku utrku 2002. za svoj drugi, ovaj put petogodišnji mandat uključiti i Chirac. No, ni predsjednik još uvijek nije službeno objavio svoju kandidaturu, a na njegove izglede u utrci mogla bi utjecati činjenica da se konzervativna stranka RPR suočava se s ogorčenim unutarnjim sukobima nakon izbora 1997., koji su na vlast doveli Jospinove socijaliste. No, unatoč unutarstranačkim podjelama, RPR je općinskim izborima prošlog mjeseca prošao bolje nego socijalisti. </p>
<p>Od neuspjeha na općinskim izborima Jospin pokušava ojačati položaj svoje vlade utvrđivanjem novih prioriteta za politiku vlade. Radi se u prvom redu o suzbijanju nasilja, poboljšavanju kvalitete života i ispravljanju društvenih nejednakosti. Konkretne mjere kojima se to ima polučiti vlada će predstaviti sljedećeg tjedna. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska vanjska politika nakon izbornih promjena (4): Svaka ideja pojedinačne regionalne suradnje bit će poduprta</p>
<p>Kad je Hugo Portisch nedavno napisao da čak i Austrija, kao mala zemlja, mora jasno označiti svoje ciljeve, a potvrditi razvidnu, pouzdanu i predvidljivu politiku, onda to višestruko podvučeno vrijedi za još manju, ali ponosnu Hrvatsku </p>
<p>DRAŽEN VUKOV COLIĆ</p>
<p>Takav pristup europskim pregovorima samo potvrđuje staru istinu da je Hrvatska vrlo mnogolika zemlja koja želi potvrditi sva svoja geostrateška ishodišta. Ona je nedvojbeno srednjoeuropska, sredozemna i podunavska zemlja, kao i zemlja koja se jednim dijelom uklapa i u jugoistočnu Europu pa pudupire sve ideje regionalne suradnje, koja će sa svakom zemljom pojedinačno, a ne gradnjom neke nove superstrukture stvoriti opću mrežu regionalne stabilnosti i blagostanja. Zbog toga se svaka ideja koja promiče srednjoeuropsku suradnju, kao što to čini austrijska vizija dobrosusjedskoga strateškog partnerstva ili približavanja Sredozemlju, o čemu svjedoče ozbiljni španjolski napori, prihvaća podjednako sustavno i ozbiljno, kao i zahtjev da Hrvatska bude faktor stabilnosti u stabilizaciji uzavreloga istočnog susjedstva. </p>
<p>Republika Austrija postojano je podupirala tu ideju »europske Hrvatske«, a nedavni izuzetno uspjeli posjet predsjednika Mesića simbolično je označio novi iskorak u međusobnim odnosima - od bliskog prijateljstva do strateškog partnerstva. Njegova zauzimanja za pristup EU, što bolje odnose s Austrijom i potvrda hrvatske politike promjena i obrane pravne države dobile su izvrstan medijski i politički odjek. Prvi su put austrijski i hrvatski predsjednik zajedno posjetili Gradišće, a to dokazuje da što bolji odnosi između Beča i Hrvatske mogu samo pomoći u novom zamahu potpore i pomoći koju u skladu s poznatim državnim obvezama i dobrosusjedskom politikom Hrvatska želi pružiti Gradišćanskim Hrvatima.</p>
<p>Baš kao i Austrija, ni Hrvatska ne želi biti rubnom državom na granici svjetova, baš kao i Austrija, i Hrvatska želi da njeni susjedi, kao i ona sama, postanu članovima Europske unije, u čemu bi već sada - kada bi mogla - bar na neki način, željela sudjelovati i na svim važnim međunarodnim skupovima, kao onaj koji već u lipnju u Beču priprema ministrica Benita Ferrero Waldner. U promicanju toga strateškog partnerstva, na stolu već stoji prošireni dnevni red vrlo uspješne privredne suradnje, dok Hrvatska ne smatra da civilizacijsko podsjećanje na neke srednjoeuropske kulturne, povijesne, civilizacijske i europske zajedničke interese želi obnoviti prošlost, a ugroziti budućnost. Kao što kaže osobito cijenjena ministrica Benita Ferrero Waldner riječ je o projektu work in progress, kojemu treba poželjeti progress in work. </p>
<p>U tome će se Hrvatska podjednako truditi da razvije što bolje odnose i veze sa svim članicama Europske unije, svim zemljama-kandidatima, Washingtonom i Moskvom, kako bi taj bijeg s ruba »Zwischeneurope«, podjednako uvažavao i sve regionalne, i sve sveeuropske i one najvažnije globalne međuuvjetovanosti. </p>
<p>Suvremena Europa više nikada ne smije biti Europa - kako je to još 1933. godine pisao veliki hrvatski pisac Miroslav Krleža - u kojoj će se najvažnije istine moći izricati samo ispod vješala. Mi zajedno živimo u vrlo složenom međuuvjetovanom svijetu, u kojemu se svaka regionalna kriza može odjednom pretvoriti u nesvladivu opasnost pa nema tako malih zemalja koje ne bi mogle postati vrlo velikim problemima, ako se osjete odbačenima, zapostavljenima i zaboravljenima. </p>
<p>Male zemlje ponekad imaju vrlo velike želje, ali moraju pristati na dodatnu odgovornost, pa kad je Hugo Portisch nedavno napisao da čak i Austrija, kao mala zemlja, mora jasno označiti svoje ciljeve, a potvrditi razvidnu, pouzdanu i predvidljivu politiku, onda to višestruko podvučeno vrijedi za još manju, ali ponosnu Hrvatsku. </p>
<p>U svom europskom hodu Hrvatska će potvrditi svoju europsku prirodu, u čemu potpuno dijelim mišljenje uglednog austrijskog znalca i diplomata Alberta Rohana. On je ovih dana izjavio da u jugoistočnoj Europi »svaki dan u kojem se propusti rješavati balkanske probleme, samo povećava probleme Balkana«. U tome je i Hrvatska svjesna svoje odgovornosti pa će učiniti sve kako bi potvrdila svoju europsku vjerodostojnost, a zadržala pravo da u otvorenom dijalogu iznese vlastite prijedloge i ideje, a dosljedno očuva nedodirljivu državnu samobitnost. Baš kao što je to Matoš predvidio prije stotinu godina, u demokratskoj Europi koja je već postala i politička, a ne samo ekonomska zajednica. </p>
<p>To je prigoda koju ne smijemo ispustiti, šansa koju ne smijemo prokockati i obveza koju ne možemo zaobići.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bandić obećao Mostaru otvaranje zagrebačkog tržišta</p>
<p>MOSTAR, 4. travnja</p>
<p> - Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je u srijedu u Mostaru završio trodnevni posjet Bosni i Hercegovini.</p>
<p>U utorak i ponedjeljak Bandić je boravio u Sarajevu gdje je sa sarajevskim čelnicima potpisao sporazum o političkoj, kulturnoj i gospodarskoj suradnji Zagreba i Sarajeva. Danas je Bandić s mostarskim gradonačelnikom Nevenom Tomićem i njegovim zamjenikom Hamdijom Jahićem dogovorio gospodarsku, kulturnu i sportsku suradnju Zagreba i Mostara, o čemu će sporazum, kako je novinarima rekao Bandić, biti potpisan tijekom ljeta. Prema Bandićevim riječima Zagreb će »dodatno otvoriti svoje tržište prema Mostaru u Hercegovini«, a također će i gradskim dužnosnicima u Mostaru »prenijeti iskustva u upravljanju trgovačkim društvima koja su vlasništvo grada«. Komentirajući aktualnu političku situaciju u BiH Bandić je istaknuo kako se Republika Hrvatska zauzima »za stabilnu i demokratsku BiH, za dosljedno provođenje odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih triju naroda na području čitavog BiH«. »Zauzimamo se za BiH kao cjelovitu državu u kojoj će njeni građani, tri konstitutivna naroda, sve više preuzimati odgovornost za sudbinu vlastite zajedničke države i sami rješavati probleme, a pri tomu treba otvoriti i dijalog s međunarodnom zajednicom«, rekao je Bandić. Dodao je kako je njegov posjet Sarajevu i Mostaru moralna potpora »onima koji su na tragu dosljedna provođenja institucionalnih odluka«.Mostarski gradonačelnik Neven Tomić je rekao kako Zagreb može Mostaru pomoći pri uspostavi djelotvorne gradske uprave i komunalne infrastrukture.</p>
<p> Bandić je, boraveći u Mostaru, posjetio Maticu hrvatsku - Mostar, a razgovarao je i s rektorom Sveučilišta Franom Ljubićem i tajnikom Biskupskog ordinarijata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mijo Anić tvrdi da kontrolira HVO u Posavini</p>
<p>Ministar obrane Federacije BiH optužio je pojedince u vojnom vrhu hrvatske komponente za kriminal i nelegalno bogaćenje</p>
<p>MOSTAR, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Uskoro će se saznati istina o svemu što se događa u hrvatskoj komponenti Vojske Federacije«, rekao je u utorak prigodom prvog posjeta Mostaru federalni ministar obrane Mijo Anić. On je na konferenciji za novinare održanoj u istočnom dijelu grada zajedno s francuskim kolegom Alainom Richardom koji je posjetio francuske pripadnike SFOR-a, ustvrdio i da su mu se ljudi »s ovih područja« žalili da su izloženi pritiscima i da bi se željeli vratiti u »legalno Ministarstvo obrane Vojske Federacije«. </p>
<p>Uz to, federalni ministar obrane kojega ne priznaju hrvatske stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i kojemu je poslušnost otkazalo, po riječima generala Zlatana Mije Jelića, 98 posto pripadnika hrvatske komponente, optužio je, ne imenujući pritom nikoga, pojedince u hrvatskom vojnom i političkom vodstvu za kriminal i bogaćenje. Dodao je i kako su mu hrvatski vojnici, dočasnici i časnici u Posavini iskazali lojalnost i da je situacija na tom području pod kontrolom Ministarstva obrane Federacije, a da se i situacija u srednjoj Bosni vraća pod kontrolu. </p>
<p>Kada je, pak, riječ o konkretnim razlozima njegova posjeta Mostaru, gdje se, koliko je poznato, nije sastao ni s kim od domaćih dužnosnika, Anić je rekao da je »došao u Mostar zato što treba neke ljude, a neki ljudi njega«, ponovivši još jednom poziv koji je upućivao u nekoliko navrata proteklih dana hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima da se stave pod njegovo zapovjedništvo, odnosno zapovjedništvo ZZ-a VF-a Vojske Federacije na čelu s Ivom Lozančićem te da to mogu učiniti i prijavljivanjem putem »zaštićenih telefona«. Francuski ministar obrane Alain Richard izjavio je da podržava Vladu Federacije i Anićeve napore.</p>
<p>Inače, Anto Jakić, predsjednik Stožera za obranu identiteta i hrvatskih nacionalnih interesa srednje Bosne koji je u srijedu u vojarni Treće gardijske brigade HVO-a organizirao prosvjedni skup pod nazivom »Prepoznavanje i suočavanje s izdajicama«, na kojem se okupilo oko tri tisuće ljudi, rekao je za Vjesnik da Mijo Anić laže kada govori o situaciji u hrvatskim vojarnama u srednjoj Bosni. Te su vojarne i dalje prazne, u njima su samo pripadnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, rekao je Jakić. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Srbi i Bošnjaci u Forumu 2000 ljuti zbog Prlićevog pristupanja Hrvatskoj koordinaciji </p>
<p>Neki članovi Foruma 2000 već su uputili pismo Prliću, u kojem se zahtijeva objašnjenje njegovog pristupanja Koordinaciji i prijete napuštanjem foruma</p>
<p>SARAJEVO, 4. travnja</p>
<p> - Hoće li se zbog utemeljenja Hrvatske koordinacije raspasti Forum 2000, nevladina organizacija formirana za promicanje europejskih ideja u Bosni i Hercegovini? To bi se lako moglo dogoditi, jer je dio članova foruma, uglavnom srpske i bošnjačke nacionalnosti, ogorčen pristupanjem dr. Jadranka Prlića i Foruma 2000 spomenutoj koordinaciji koja je okupljena ponajprije na etničkoj osnovi.</p>
<p> Hrvatsku koordinaciju, podsjetimo, prošlog su tjedna oformili lideri nekoliko stranaka i organizacija koje ne podupireu HDZ i Hrvatski narodni sabor u BiH (Krešimir Zubak, Miljenko Brkić, Ivo Komšić, Ilija Šimić, Mladen Ivanković, Marko Tadić i Jadranko Prlić) s očitom namjerom pariranja odlukama vodstva hrvatske autonomije u zemlji. </p>
<p>Kako neslužbeno doznaje Vjesnik, jedan broj članova Foruma 2000 već je uputio pismo Prliću, u kojem zahtjeva objašnjenje njegovog pristupanja Koordinaciji i prijeti napuštanjem foruma. Oni tvrde da je aktualni zamjenik ministra vanjske trgovine uvukao Forum u Koordinaciju bez njihova znanja i prethodnih konzultacija. Situaciju je navodno primirio sam Prlić, obećavši nezadovoljnim članovima sazivanje sastanka na kojem će biti preispitana odluka o pristupanju Foruma 2000 Hrvatskoj koordinaciji.</p>
<p>»Mi smo zatražili održavanje sastanka Foruma, na kojem ćemo razgovarati o tome. Taj sastanak će biti održan vrlo skoro, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi«, potvrdio je jedan od članova te organizacije.</p>
<p>Inače, bivši ministar vanjskih poslova Prlić osnovao je Forum 2000 i u njega okupio ugledne intelektualce i javne djelatnike različitih nacionalnosti, nakon što je prošle godine napustio HDZ BiH. Iako se špekuliralo da bi Prlić mogao osnovati svoju stranku, takva se predviđanja, barem dosad, nisu obistinila. U međuvremenu, on je na prijedlog Zubakovog NHI-a, a u svojstvu nezavisnog stručnjaka, imenovan za zamjenika ministra trgovine u novom Vijeću ministara BiH kojeg vodi Božidar Matić. </p>
<p>Glasine da bi Prlić mogao osnovati vlastitu stranku ponovno su dobile na intenzitetu u nekoliko posljednjih tjedana, nakon što su iz njegovog kruga suradnika procurile informacije o intenzivnim kontaktima vezanim za formiranje stranke, koja bi trebala biti multietničkog karaktera, i u kojoj bi istaknuti članovi dolazili iz oba bosanskhercegovačka entiteta.</p>
<p>Posebno zanimanje javnosti pobudila je informacija da bi u eventualnoj »Prlićevoj stranci« trebao biti i Gavrilo Bobar, jedan od vodećih tajkuna u Republici Srpskoj, čovjek koji je najviše postao poznat širem krugu ljudi po namjeri da kupi posrnuli televizijski pothvat međunarodne zajednice u BiH (Bildtova televizija) - Open Broadcasting Network (OBN). </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kako su španjolski novinari kupovali oružje u Bosni i Hercegovini</p>
<p>Jednu od najjačih organizacija za ilegalnu trgovinu oružjem na svijetu vodi bosanski Srbin Veljko Borovina, Karadžićev čovjek od povjerenja</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Skupina španjolskih novinara, koji su se predstavili kao trgovci drogom zainteresirani za kupovinu oružja, otkrila je u Bosni i Hercegovini mrežu krijumčara i trgovaca oružjem koju kontrolira Veljko Borovina, bliski suradnik bivšega vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića. U reportaži o »bliskim susretima« s balkanskim trgovcima oružja, objavljenoj u srijedu u madridskom dnevniku El Mundo, španjolski novinari tvrde da je »na čelu te bande, jedne od najjačih na svijetu, Veljko Borovina, bliski suradnik Srbina Radovana Karadžića, najtraženijega ratnog zločinca na planetu«.</p>
<p>Španjolski su novinari godinu dana istraživali kako se organiziraju svjetski trgovci drogom. Nakon brojnih kontakata s malim, srednjim i velikim trgovcima oružja u svijetu, usredotočili su se na Bosnu i Hercegovinu. U potrazi za tajnim balkanskim kanalima prodaje oružja, španjolski su se novinari predstavili kao izaslanici španjolske mreže krijumčara i preprodavača kokaina, koji žele kupiti oružje za jednu kolumbijsku gerilsku skupinu. Nakon desetak sastanaka u Španjolskoj, Mađarskoj i nekoliko mjesta u bivšoj Jugoslaviji, Karadžićevi su im ljudi povjerovali i s njima počeli »poslovne pregovore« koji su završili sklapanjem posla vrijednoga 400 milijuna peseta (oko 18,5 milijuna kuna).</p>
<p>Naglašavajući kako su »ratovi koji su se proteklo desetljeće vodili na Balkanu stvorili idealni scenarij za trgovinu oružjem«, Fernando L. Quintela i Sebastian M. Ferrate to ovako objašnjavaju: »Na tom području ima mnogo viška oružja i različite su mafije požurile što prije prodati svoju robu iz dva razloga. Zato što to oružje može ubrzo zastarjeti i zato što međunarodne mirovne snage (SFOR) proganjaju bilo koga tko nezakonito posjeduje oružje.« </p>
<p>Novinari su, kako prepričavaju u svojoj reportaži, prvo stupili u kontakt s Lariom, »opasnim Hrvatom« koji često boravi u Španjolskoj. Prvi je sastanak bio u Budimpešti. Predstavili su mu se kao trgovci drogom i posrednici jedne kolumbijske gerilske skupine koja želi nabaviti oružje. Nakon različitih dogovora i provjera, Lario je u Kiseljaku organizirao večeru na kojoj su bili Srbi, Hrvati i muslimani. Premda su još nedavno međusobno ratovali, pišu španjolski novinari, »njihov zakon je novac« i sada dobro surađuju.</p>
<p>Na večeri se pojavio i neki Marinko, čovjek od povjerenja Veljka Borovine (kojega su na početku predstavljali kao Karadžićevog sina Sašu). Lažni krijumčari drogom iz Španjolske signaliziraju Marinku da s njim žele obaviti posao, a on im obećava da njegovi ljudi mogu nabaviti sve što im je potrebno za tu latinoameričku gerilsku organizaciju. </p>
<p>Potom slijedi sastanak u Sokolcu, jednom od središta radikalnih Srba, gdje se konačno pojaljuju Veljko Borovina i njegov zamjenik Kroka. Tada se ispostavi da Borovina nije Karadžićev sin, nego njegov čovjek od povjerenja i jedan od šefova Centreksa, poduzeća koje je za vrijeme rata služilo kao pokriće za financiranje srpske vojske preko trgovine nafte, cigareta, alkohola i oružja. Španjolski novinari saznaju da je Borovina odgovoran za organiziranje atentata u kojemu je prošle godine ubijen bivši šef policije u Republici Srpskoj Ljubiša Savić, zvan Mauzer.</p>
<p>Pripreme za kupovinu oružja trajale su mjesecima, ali je mnoge detalje u tim mračnim okolnostima, kako Španjolci kažu u svojoj reportaži, izbrisalo njihovo pamćenje. Veljka i Kroku opisuju kao »nepovjerljive i opasne tipove« koji u mraku pregovaraju s lažnim, ali očito uvjerljivim španjolskim krijumčarima. Napokon, dogovoren je popis oružja koje će prodati Španjolcima: 200 kalašnjikova, 500 pištolja, 75 mitraljeza M-84, 1000 kutija municije, 500 kilograma TNT-a, 5000 bombi i 50 snajpera s teleskopskim nišanom. Sve to za svotu od 400 milijuna peseta (oko 18,5 milijuna kuna), što je, kako se tvrdi, polovica od stvarne vrijednosti tog oružja. Traže da se 50 posto plati u gotovini, a ostalo u »kokainu i ženama«. Nude svojim novim »španjolskim partnerima« da će im nabaviti i helikoptere i oklopna kola, te kemijsko oružje zabranjeno međunarodnim sporazumima, uz pomoć ljudi iz vojske Republike Srpske i Jugoslavije. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bush na »laganoj kineskoj vatri«</p>
<p>Washington se, zasad, odbija ispričati, a Bush opominje Kinu neka »smjesta vrati zrakoplov i posadu« / Američki mediji, nabrajajući sve nevjerojatne incidente koji su se posljednjih mjeseci događali Americi (uključujući i ono slavno-tragično izranjanje podmornice), zaključuju kako bi se Bushova vanjska politika mogla početi temeljiti isključivo na incidentima toga tipa</p>
<p>NEW YORK, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Nemamo se mi zbog čega ispričavati (Kini)«, kaže državni tajnik Colin Powell. Predsjednik George Bush u svojoj kratkoj izjavi, koja je htjela biti i oštra i opominjuća, kaže kako je Amerika »čekala dovoljno dugo i sada je vrijeme da se i zrakoplov i posada vrate kući«. Sve ostalo u toj sada već pomalo otegnutoj igri živaca, pretvara se u tipično nadmetanje u kome su na iskušenju i američko-kineski odnosi, ali i kredibilitet Washingtona i predsjednika Busha osobno. </p>
<p>Sve se uglavnom svodi na iracionalnu činjenicu da američki predsjednik svoju vanjsku politiku - barem njene najvažnije segmente - mora kreirati na temelju neugodnih incidenata. S Moskvom - nakon raskrinkavanja onog špijuna Hanssena i simetrične razmjene (protjerivanja) špijuna iz SAD-a i Rusije, u već prilično hladnoratovskoj atmosferi. S Pekingom - nakon ove najnovije afere sa špijunskim zrakoplovom, u kojoj je sada u drugom planu ono najčudesnije, naime, činjenica da je taj zrakoplov preživio sudar (ili blagi sudar) u zraku s kineskim vojnim zrakoplovom i spustio se spustio na kineski teritorij. </p>
<p>Ako se svemu tome pridodaju još i epizode s američkom podmornicom koja je onako rogobatno i neoprezno izronila i pritom potopila japanski ribarski brodić, ako se tome doda činjenica da su u toj podmornici, na užas Pentagona, bili američki turisti koji su dobro platili da bi ronili u vojnoj podmornici, te ako se tome dodaju još i svi oni tragični nedavni incidenti i nesreće s američkim vojnim zrakoplovima, onda je to već više nego dovoljan razlog za duboko uznemirenje. Što se to događa s vojskom i mornaricom najmoćnije vojne sile na svijetu, pitaju se američki mediji. Zasad se tek negdje na rubu takvih uznemirenih rasprava i pitanja može naslućivati sugestija kako je svega toga u proteklim mjesecima bilo previše, a da bi se nazvalo slučajnim. </p>
<p>Kad je predsjednik Bush u utorak popodne samo nakratko izašao pred Bijelu kuću da bi izgovorio onih par opominjućih rečenica upućenih Kini. i onda se okrenuo na petama, ne dajući prilike novinarima za ona bitna pitanja, neizgovoreno je ostalo i ono najvažnije. Naime, nakon Bushova prilično prijetećeg tona kojim je rekao da je Amerika dosta dugo čekala (dva dana) i da Kina sada mora vratiti zrakoplov i 24 člana posade, ključno je pitanje - a što ako Kina to ne učini, i što ako umjesto toga Kina bude i dalje insistirala na američkoj isprici? </p>
<p>Bush se tako, prilično neočekivano, nakon samo tri mjeseca u Bijeloj kući, našao na teškim kušnjama, Sada se još mora baviti diplomatskim, političkim i vojnim dramama na relaciji Washington-Peking, krajnje delikatnom situacijom u kojoj se i opet odnekud »moraju vraćati kući američki vojnici«. S time da je ovaj put malo teže objasniti što su oni imali tražiti tamo odakle bi se sad morali »odmah vratiti kući«, kako to traži Bush. </p>
<p>Špijunirali su Kinu, dakako, i to, kaže Washington, iz međunarodnog zračnog prostora, i sve bi bilo »u redu« (budući da "svi to rade") da se američki zrakoplov nije sudario u zraku s kineskim vojnim zrakoplovom, i da se nije našao u kineskom zarobljeništvu, dakle da, prema Washingtonu, Kina nije počela svoje zrakoplove slati u izviđanje sve dalje od svoga teritorija. To što će sada Kinezi pomno proučiti svu onu čudesnu špijunsku tehniku u tom zrakoplovu, još je i manje zlo za Washington. Veće bi zlo moglo nastati iz mogućeg (i ne potpuno nerazumljivog) inata na kineskoj strani, odnosno insistiranja na američkoj isprici zbog incidenta (zbog špijuniranja više nego zbog sudaranja u zraku!). Svakim danom, naime, koji prolazi u kineskom odgađanju zaključenja ove afere i vraćanja zrakoplova i posade, i u američkom sve nervoznijem opominjanju Kine, Bushova je pozicija sve delikatnija, a njegova vanjska politika sve će se više pokazivati kao serija incidenata i afera.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>OESS zahtijeva da Makedonija odgodi popis stanovništva</p>
<p>SKOPJE, 4. travnja</p>
<p> - Makedonija bi trebala odgoditi popis stanovništva za drugu polovicu svibnja kako bi se izbjeglo novo raplamsavanje međuetničkih napetosti u zemlji, rekao je u srijedu u Skopju visoki dužnosnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Max van der Stoel, povjerenik OESS-a za manjinska prava, rekao je da, nakon nedavnih sukoba makedonske vojske s albanskim pobunjenicima, popis ne može biti dovoljno dobro pripremljen kako bi imao povjerenje makedonskih Albanaca.</p>
<p> Makedonski Albanci tvrde da je prethodni popis, koji je proveden 1994., organiziran tako da umanji njihov broj i potkopa opravdanost njihovih zahtjeva za većim udjelom u vlasti. Pravedan popis jedan je od najvažnijih zahtjeva Albanaca koji tvrde da su sa svojim visokim stopama nataliteta dosegli 35 posto od dva milijuna stanovnika Makedonije, za razliku od 22,9 posto koliko je utvrđeno popisom iz 1994.</p>
<p> Stoga je dužnosnik OESS-a rekao je kako bi moglo biti kontraproduktivno početi s popisom stanovništva tako brzo nakon pobune albanskih gerilaca duž makedonsko-kosovske granice. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Smjena u ruskoj neovisnoj televiziji NTV izazvala pobunu novinara</p>
<p>U obranu novinara i neovisnosti NTV-a a stali su i Mihail Gorbačov i Grigorij Javlinski / Ted Turner otkupljuje od Gusinskog 49,5 posto dionica NTV-a za samo 126 milijuna dolara</p>
<p>MOSKVA, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smjenjivanje rukovodstva NTV-a, najpopularnijeg i jedinog neovisnog tv kanala koji je gledan na području cijele Rusije, izazvalo je u srijedu otvorenu pobunu novinara. Odbijajući prihvatiti smjenu svog glavnog direktora Jevgenija Kiseljova i glavnog urednika Borisa Kričovskog, novinari NTV-a objavili su akciju građanske neposlušnosti prekidajući emitiranje svih zabavnih programa. NTV od srijede svakog sata emitira samo kratku emisiju vijesti, a nakon toga kamere prikazuju pusti studio i praznu stolicu voditelja. Tako će biti, tvrde pobunjeni novinari, sve dok novi vlasnik NTV-a državna kompanija Gazprom ne izmijeni svoju odluku i ne vrati Jevgenija Kiseljova na položaj glavnog direktora.</p>
<p>U obranu novinara i neovisnog medija stao je i dio istaknutih ruskih političara. Najaktivniji i najglasniji u toj zaštiti su Mihail Gorbačov koji je rekao da će zatražiti primanje kod predsjednika Vladimira Putina, i lider Demokratske parlamentarne frakcije »Jabuka« Grigorij Javlinski. Od srijede zajedno s novinarima u zgradi NTV-a dežuraju i zastupnici »Jabuke« kako bi spriječili da Gazprom uz pomoć policije ustoliči novo svoje rukovodstvo u toj neovisnoj televizijskoj kompaniji. Oko zgrade NTV-a okupilo se i stotinjak građana koji su u srijedu cijeli dan demonstrirali radi zaštite neovisnosti svog najomiljenijeg tv kanala. </p>
<p>Gazprom je došao u vlasništvo odlučujućeg (46 posto) paketa dionica NTV-a prošle jeseni sudskim putem, pošto bankrotirani i odbjegli u Španjolsku vlasnik tog tv kanala Vladimir Gusinski nije bio u stanju vratiti 250 milijuna dolara kredita koji je dobio od te najveće ruske i svjetske kompanije za proizvodnju i prodaju plina. Međutim, novinari i oporbeni ruski političari drže da se iza predaje sudskim putem 46 posto dionica NTV-a Gazpromu u zamjenu za nevraćene kredite u stvari krije pokušaj kremaljske administracije da podčini taj popularni neovisni televizijski kanal koji u posljednjoj predizbornoj predsjedničkoj kampanji nije podržavao Putina, i koji je nakon izbora nastavio kritički govoriti o njegovoj vlasti u Kremlju i zbivanjima u Rusiji.</p>
<p>Prema posljednjim vijestima, u dramu novinara NTV-a, radi zaštite neovisnosti medija umiješao se i najveći svjetski medijski magnat Ted Turner. Vlasnik CNN-a potpisao je u utorak protokol o namjeri da od Gusinskog otkupi njegovih preostalih 49,5 posto dionica, ali ne za 300 milijuna dolara koliko je Turner predlagao bankrotiranom kolegi u siječnju ove godine, već za samo 126 milijuna dolara. Osim skandala sa slobodom neovisnih medija, afera s NTV-om dobila je u srijedu još jednu za Rusiju neugodnu političku dimenziju. Umjesto smijenjenog Jevgenija Kiseljova, Gazprom je za novog glavnog urednika NTV-a postavio 40-godišnjeg američkog državljanina Borisa Jordana. Riječ je o sinu židovskih emigranata iz SSSR-a, pa je dio zastupnika u srijedu u Dumi zbog njegovog postavljanja za direktora NTV-a javno demonstrirao svoj antisemitizam. Naime, umjesto bivšeg većinskog vlasnika i potpredsjednika svjetskog židovskog kongresa Vladimira Gusinskog, Gazprom je za predsjednika Nadzornog odbora NTV-a postavio Aleksandra Koha, bivšeg ruskog ministra za privatizaciju. I Koh i Jordan su proteklih godina bili često meta medija zbog svojih sumnjivih financijskih malverzacija. Postaviti pak Borisa Jordana za novog glavnog direktora NTV-a Gazpromu je uspjelo i stoga što četiri i pol posto dionica tog televizijskog kanala drži američka investicijska kompanija Capital Research, a Jordan je upravo tu kompaniju doveo na rusko tržište. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rau predlaže europsku federaciju nacionalnih država</p>
<p>STRASBOURG, 4. travnja</p>
<p> - Njemački predsjednik Johannes Rau predložio je u srijedu prihvaćanje ustava EU koji bi bio osnova za federaciju nacionalnih država a ne europska »superdržava« kao što neki strahuju. </p>
<p> »Europski ustav trebao bi objasniti da Europa neće postati centralizirana superdržava, već da treba graditi federaciju nacionalnih država«, rekao je Rau u Europskom parlamentu. Rau, koji nema velike ovlasti kao njemački predsjednik već se na njega gleda kao na moralnu savjest nacije, ističe da federacija država nije nametanje njemačkog saveznog modela EU-u, već priznavanje nacionalnih razlika. Rekao je kao shvaća da riječi »ustav« i »federacija« izazivaju sumnju među nekim europskim narodima, ali je dodao da na ustav ne treba gledati kao na korak prema centraliziranju moći u Bruxellesu. »Trebamo ustav upravo zato jer ne želimo biti unitarna država«, dodao je. Budući ustav EU-a trebao bi sadržavati tri elementa, smatra Rau: prvi dio temeljio bi se na povelji o temeljnim pravima usvojenim na summitu EU-a u Nici prošle godine, drugi bi odredio podjelu ovlasti između zemalja članica i Bruxellesa, a treći bi uspostavio dvodomni parlament. Rau je kazao kako bi postojeće Vijeće ministara koje čine predstavnici izvršne vlasti zemalja članica trebalo postati jedan dom parlamenta koji bi štitio nacionalni suverenost, dok bi Europski parlament postao drugi dom koji bi imao jednako toliko kontrole nad predloženim zakonodavstvom kao i predsjednici zemalja članica. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Jedine osobe koje bi mogle pružiti informaciju o namjerama zakona proglašene naivnima i nepripremljenima</p>
<p>U povodu članka »Dika: Ministar Kraljević i njegov pomoćnik Polšek naivni i nepripremljeni«, objavljenog u Vjesniku, 30. ožujka 2001., s obzirom da javnost ima pravo dobiti informaciju o temama članka, molimo Vas da tiskate sljedeći ispravak. Gordan Pandža, kao ni njegovi sugovornici nisu raspolagali informacijama o temama članka, naime o predviđenoj zakonskoj mogućnosti upisa na sveučilište bez položene mature i o mogućnosti bržeg završavanja ispita. Posljedica toga je apsurdni naslov, prema kojemu se jedine osobe koje bi mogle pružiti informaciju javnosti o namjerama zakona proglašavaju naivnima i nepripremljenima. Iz teksta članka nije jasno tko je odgovoran za naslov: dekan Mihajlo Dika ili zaposlenik na desku koji radi naslove. Bilo kako bilo, riječ je o lošem novinarstvu, nedostojnom Vjesnika. </p>
<p>Točno je da predlagatelj novoga zakona o visokome školstvu predviđa dvije novine: mogućnost upisa prije navršenih 18 godina, i mogućnost završetka studija prije isteka roka od četiri godine. Prva je opcija moguća i danas u slučaju glazbenih akademija, i ta se mogućnost želi pružiti i drugim studentima, a ne samo glazbenicima. Naravno, to ne znači da student ne bi morao položiti maturu, već da će dokumente o položenoj državnoj maturi morati dostaviti naknadno. Često se, naime, zbiva, da najtalentiraniji srednjoškolci odlaze u inozemstvo prije isteka mature. Ako se ista mogućnost srednjoškolcima ne pruži u Hrvatskoj, takvi će talenti za nas biti nepovratno izgubljeni. Isto vrijedi i za raniji završetak studija. Ako sveučilišta neće omogućiti brže završavanje studija, postat će manje konkurentna. Još je bitnije to, da mogućnost ranijeg završetka studija podrazumijeva novi ustroj studija prema kojemu bi student, za razliku od dosadašnjeg načina, mogao upisivati više kolegija na jednoj godini.</p>
<p>Sustav upisa različitih kolegija na različitim fakultetima ne ovisi o »sustavu koledža« (kao tvrdi dekan Dika) koji imaju samo Oxford i Cambridge. On postoji na svim sveučilištima Europe, naravno ako su to doista sveučilišta, a ne aglomercije fakulteta kao što je to kod nas. Naravno da Pravni fakultet ne mora priznavati bodove stečene na Filozofskome fakultetu, ali zato to jedno normalno sveučilište može učiniti. I upravo je u tome problem. </p>
<p>Želimo se posebno osvrnuti na tvrdnje dr. Mihajla Dike, o nejasnoćama, naivnostima i nepripremljenostima ministra Kraljevića i pomoćnika ministra Polšeka. Dika tvrdi da su ministar i pomoćnik jednom otišli tako daleko da su rekli: »Evo to su vam premise za reformu, a mi za deset dana idemo s prijedlogom zakona u Vladu! Ministar Kraljević i njegov pomoćnik Polšek naivno su mislili da je dovoljno imati teze a da je onda čas posla pretočiti to u zakonske odredbe, što dokazuje i njihovu nepripremljenost za posao koji rade«. Prvo, ne treba mistificirati pravnu struku: ako pravnici nisu sposobni pretočiti načela u zakonske odredbe, onda to više govori o nesposobnosti pravne struke negoli o nepripremljenosti predlagača. Drugo, nije moglo biti govora o tome da bi se u Vladi »za deset dana« išlo s prijedlogom zakona koji još nije napisan.</p>
<p>Treće, i najvažnije, o nepripremljenosti: Voditelj skupine Legislative Reform Programa Vijeća Europe, koja je ocjenjivala naš prijedlog zakona, prof. dr. Peter Fischer-Appelt, napisao je o predloženome Zakonu o visokoj naobrazbi, tj. o načelima reforme: »Vaš model je najinteligentnija stvar s kojom sam se ikada susreo u Srednjoj i Istočnoj Europi«. To nije izdvojeno subjektivno mišljenje o našoj reformi visokoga školstva i to potvrđuje još tri činjenice. Načela reforme visokoga školstva odaslana Britanskome Ministarstvu školstva i zapošljavanja (DfEE) bila su jedan od glavnih motiva za posjet Blairova zamjenika, g. Davida Blunketta Hrvatskoj. Nadalje, Europska komisija je u svojem izvješću o stanju u Hrvatskoj o prijedlogu našega zakona o visokome školstvu napisala: »U tijeku su pozitivni elementi kao što je inicijativa ministarstva za uspostavljanje zaklade za znanost, priprema zakona o znanosti, te prije svega rasprava o kontroverznom novom zakonu o visokim učilištima«. Naposljetku, u izvješću Trends II, Europska rektorska konferencija na nedavno završenom sastanku u Salamanki, objavila je izvješće prema kojemu se kontroverzne odredbe našega prijedloga zakona o visokim učilištima o mobilnosti, o pretvorbi ECTS (bodovnog sustava) u akumulirane bodove, o vrednovanju i financiranju visokih učilišta i dr., postale ciljevi Bolonjskoga procesa, tj. dio integriranoga europskoga sustava visokoga školstva u sljedećem razdoblju. Ali o tome više jednom drugom prilikom. Ministarstvo zainteresirane novinare može o tome dodatno izvijestiti. </p>
<p>HRVOJE KRALJEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na prijevaru uvršteni u općinu Stupnik, a žele pripadati Zagrebu</p>
<p>Potaknuti člankom objavljenim u Vjesniku, u ponedjeljak, 2. travnja, pod nazivom »Stupničani žele u Grad Zagreb, a ne u Županiju«, javili su nam se stanovnici Ulice Stupničke šipkovine, koji se spominju u tekstu. Oni su, naime, ogorčeni zbog riječi načelnika općine Stupnik Ivana Konjušića, prema kojima su stanari te ulice navodno dobili letke kojima ih se huška da bojkotiraju popisivanje u svojoj općini. </p>
<p>- Nismo dobili nikakve letke, niti nas itko huška da bojkotiramo popisivanje stanovništva. Riječ je samo o tome da ljudi ne žele pripadati općini Stupnik, jer su oduvijek dio općine Lučko. Svaki put bojkotiramo izbore, pa ćemo to isto sada učiniti i s popisivanjem, dokle god se ne raščisti ova situacija, kaže Ankica Gregurek, koja živi u spomenutoj ulici.</p>
<p>Stupnik se, naime, nalazi na granici Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a problem je u tome što se granice mjesne zajednice i naselja ne poklapaju. Riječ je o nerazriješenom problemu koji se ponavlja za svakih izbora, jer Stupnik po sadašnjem zakonu pripada Županiji, a ne Gradu.</p>
<p>Stotinjak stanovnika Ulice Stupničke šipkovine (bivše Hrvatsko-selske), te Gospodarske ulice (bivše Ventilatorske) i Stare karlovačke (do nogometnog igrališta) tvrdi da su u općinu Stupnik uvučeni na prijevaru.</p>
<p>- Mi smo od općine Stupnik udaljeni pet kilometara i ničime nismo vezani uz nju. A od Lučkoga, koji pripada Gradu Zagrebu, udaljeni smo samo jedan kilometar. Gospodin Konjušić i nekolicina čelnih ljudi u Općini prikazali su da smo se mi izjasnili za općinu Stupnik. Žalosno je da se tako nešto događa sada, u slobodnoj, neovisnoj državi, ističe Gregurek.</p>
<p>Stanovnici toga dijela Stupnika žalili su se i bivšoj zagrebačkoj gradonačelnici Marini Matulović-Dropulić, koja im je, kako tvrde, dala jamstva da se granice mjesnih zajednica (Stupnika i Lučkog) neće mijenjati, no ništa nije riješeno. Također, poslali su i kompletnu dokumentaciju u Ured premijera Ivice Račana, predsjednika Stjepana Mesića, gradonačelnika Milana Bandića, a svoj su zahtjev uputili i Ministarstvu pravosuđa. Ogorčeni Stupničani čekaju odgovor mjerodavnih te pozivaju načelnika Konjušića da se suoči s njima i izađe s konkretnim dokumentima.</p>
<p>- Konjušić je izjavio da ga mi, građani uopće ne zanimamo i neka se slobodno izdvojimo, ako želimo. Naime, njegov je interes, kao i interes općine Stupnik, samo industrijska zona, odnosno područje oko velikog trgovačkog centra »Mercatonea«, tvrdi Stupničanin Stjepan Crnečki. </p>
<p>SANDRA-VIKTORIJA ANTIĆnovinar, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>B.a.B.e ne vide da je politički <FONT COLOR="#CC3300"><b>delikt</b></FONT> S. Letice manji od onog V. Pusić</p>
<p>Konstataciju Sanje Sarnavke iz B.a.B.a da se »mnogolični« Slaven Letica svojim djelovanjem iskazao kao svim političkim mastima premazani beskrupulozni promicatelj sebe samoga niti želim, a niti bih imala čime osporiti. Međutim, gnjev B.a.B.a. usmjeren na njegovu adresu zbog očitovanja lošeg mišljenja o nevladinim udrugama, unatoč pojašnjenjima S. Sarnavke u Vjesniku od 2. travnja, i dalje smatram izrazom oportunizma. Evo zašto.</p>
<p>Da su izjavu Vesne Pusić kako civilne udruge nemaju legitimitet za učešće u radu Vijeća HRT-a B.a.B.e. komentirale, i to »u nekoliko navrata glasno«, saznala sam tek iz pisma kojim Sanja Sarnavka osporava moju dijagnozu o pošasti PISPO-a, postizbornog sindroma političkog oportunizma među civilnim udrugama. Također, i o tome da su se B.a.B.e. »čudile kako profesorica sociologije može nešto takvo izreći«, saznala sam tek iz toga pisma. Činjenica je pak da je samo u jednom navratu, glasno, u većini tiskanih dnevnika, tu nevjerojatnu izjavu Vesne Pusić javno prokomentirala i hrabro osudila samo jedna civilna udruga, no nisu to bile B.a.B.e. Bila je to, vjerojatno znakovito, Udruga potrošača! Naravno, dopuštam mogućnost da su taj ispad političarke, koja se nedugo potom sa svojom strankom čak »stavila na čelo građanske Hrvatske«, prokomentirale i B.a.B.e., ali učinile su to, očigledno, u zatvorenom, javnosti nedostupnom krugu. Sanja Sarnavka, naime, piše kako je »njezino (tj. Vesne Pusić) detaljnije objašnjenje razjasnilo neke stvari«.</p>
<p>O tim njenim faktički privatnim objašnjenjima B.a.B.e. nas, izazvane neželjenom dijagnozom, izvješćuju tek sada. Štoviše, sada saznajemo čak i to da je u vezi s tom izjavom po ocjeni B.a.B.a. Vesna Pusić u izvjesnom pogledu - u pravu. A u kojem je to pogledu po mišljenju B.a.B.a. Vesna Pusić ipak u pravu? Po tome što ne mogu sve udruge imati isti legitimitet. Dakle, skriveni je smisao te slavne izjave sljedeći: dokle god se ne utvrdi kriterij za kvantifikaciju legitimiteta pojedine udruge, ni jedna nema nikakav legitimitet! Na stranu to što je razlika između izvorne izjave Vesne Pusić, date u Saboru pred TV kamerama, i smisla ovoga intimnog razjašnjenja za B.a.B.e malo prevelika i nategnuta do pucanja po šavovima logike, ostaje činjenica da je govoreći »pro domo sua« Slaven Letica ipak počinio manji politički delikt. Naime, trudeći se da za svoju udrugu izbori bolju poziciju, minorizirajući pritom važnost drugih, on ipak nije osporio legitimitet svim udrugama. Boreći se pak za poziciju svoje političke stranke, a time i partitokratski sustav odlučivanja, Vesna Pusić je legitimitet osporila svim udrugama. Ipak, Leticu, utjecajnog tek toliko koliko to jedan blagoglagoljivi estradni politički ridikul bez vjerodostojne moralne fizionomije može biti, B.a.B.e. su razapele na križ svoje »odvažne« kritike. A za naknadna, očigledno intimna razjašnjenja za običan puk predubokih misli o civilnim udrugama Vesne Pusić, predsjednice jedne od vladajućih političkih stranaka koja raspolaže realnom moći i žene s ambicijom da »stane na čelo građanske Hrvatske«, B.a.B.e. pokazuju upravo dirljivo razumijevanje. To je ono što ja zovem oportunizmom. Ne znajući pak da li je u uzročnoj ili samo korelacijskoj vezi sa trenutkom od kada je postao vidljiv, nazivam ga postizbornim.</p>
<p>SONJA RADMANZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iako nepravomoćno, ali Bošnjaku je izrečena zatvorska kazna</p>
<p>U vašem listu kao i u drugim nama dostupnim novinama, prečesto se objavljuju tekstovi čiji je autor izvjesni Bošnjak Ivan. Njegova su objavljivanja redovito prožeta neistinama, uvredama i klevetama, te je temeljem toga a poglavito zbog protupravnog prisvajanja novca protiv Bošnjaka u tijeku sudski postupak, koji bi odavno bio završen, ali pošto je Bošnjak svojevremeno prikupljao i otpremao humanitarnu pomoć u Bosnu, pa je prema svemu sudeći bio štićenik bivše vlasti. Precijenivši nevidljivu moć svoje sinekure, Bošnjak je bio uvjeren kako će ga sud osloboditi od optužbi, pa je na dan rasprave slavodobitno objavio članak pod nazivom »Od suda sam dobio zadovoljštinu, hoće li se barem sada 'demokršćani' ispričati«?</p>
<p>Držim da je Bošnjak spomenuti članak objavio s ciljem koji bi možebitno utjecao ili čak pridonio donošenju tendencioznog sudskog rješenja. No umjesto veselja Bošnjaku zaslužena kazna.</p>
<p>Sud je u raspravi Bošnjak - »demokršćani« postupio sasvim ispravno, a presuda iako nepravomoćna glasi: Bošnjak Ivan kažnjava se na jednu godinu i osam mjeseci zatvora uvjetno na tri godine.</p>
<p>Važno je istaći kako je Bošnjak putem tiska vrijeđao svoje bivše stranačke prijatelje, koji su mu u kriznim vremenima izašli u susret, povjerivši mu prodavanje knjiga, koje su tiskali o svojem trošku. Knjige je prodao, novac nije nikome predavao, a niti je obavio obračun sa vlasnicima knjiga, Bošnjak osobno izjavljuje da je prodajom knjiga ostvario promet od 300.000 DEM.</p>
<p>Bošnjak se redovito potpisivao i predstavljao kao profesor, no njegovo ponašanje otkriva nivo njegovog intelekta. Nedavno je u novinama bilo objavljeno da se lažno predstavlja i da nije profesor, kako Bošnjak to nije demantirao objava u novinama treba se uzeti kao istinita, a on se opet potpisao u novinama kao »profesor«.</p>
<p>Marijan LjubekVaraždin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dosta je plašenja čitateljstva opasnostima od plastike</p>
<p>Ne vjerujem da je naslov: »Nisu opasne samo dječje igračke izrađene od plastike« najavljen na I. programu Hrvatskog radija u nedjelju 1. travnja potaknuo nekoga da kupi »Nedjeljni vjesnik«.</p>
<p> Ali da je zbunio stalno čitateljstvo, to je nedvojbeno.</p>
<p>Naslovi su uvijek stvar uredništva. Zato treba jasno kazati, taj naslov, a još više podnaslov »Ftalati prijete trudnicama i dojiljama iz vrećica za krv i cjevčica za infuzije i dijalizu!« nema pokrića ni u tekstu a još manje u stvarnosti.</p>
<p> Dva su dopunska argumenta za tu tvrdnju. Članak I. Ušćumlić: »Dječja igra opasna po zdravlje?« (Vjesnik, 1. listopada 2000.) i TV emisija »Trenutak spoznaje« (3. travnja 2001).</p>
<p>Valja citirati što je izjavila mr. Ana Švob u spomenutom tekstu Ive Ušćumlić. »Ftalati se ispituju od sedamdesetih godina i zna se da mogu uzrokovati pojavu raka i genotoksične poremećaje u glodavaca. </p>
<p>No, takve pojave nisu ustanovljene za ljude (pa ni majmune), naprotiv, faktor razine kod kojih su utjecaji ftalata primijećeni u nekih glodavaca, a još ne u ljudi, veći je od 10.000.</p>
<p> Mekani PVC, s ftalatom DEHP (di(2-etilheksil)ftalat), se koristi u medicini (vrećice za krv, oprema za dijalizu i sl.) već 40 godina i na taj način je djelovanju ftalata bilo izloženo pet do sedam milijardi ljudi kratkotrajno, a jedna do dvije milijarde dugotrajno (pri dijalizama), i nisu primijećena nikakva štetna djelovanja, mišljenje je medicinskih stručnjaka«.</p>
<p> U tom duhu zborile su urednica rubrike »Zaštita okoliša« u časopisu »Polimeri« mr. A. Švob i mr. Vjera Haberle, voditeljica Odsjeka za predmete opće uporabe u Službi za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u TV emisiji »Trenutak spoznaje«.</p>
<p>U vremenima strave i užasa valja izbjegavati dopunsko plašenje svekolikog pučanstva.</p>
<p> Osobito ako za to nema pokrića u tekstu. »Vjesnik» su preozbiljne novine da su mu potrebni takvi naslovi.</p>
<p>Prof. dr. IGOR ČATIĆGlasnogovornik Društva za plastiku i gumu</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Podignimo glas i recimo ne sotonistima u Zagrebu </p>
<p>Novi svjetski poredak i na ovaj način djeluje u Hrvatskoj! </p>
<p>Na Veliki četvrtak - dan početka Kristove muke, u Zagrebu najavljen i veliki sotonistički rock-koncert! </p>
<p>Zagreb je oblijepljen uvredljivim plakatima na kojima je jedan toranj zagrebačke katedrale prikazan kao falus razularenog orgijaša! Sponzori su Hrvatsko novinarsko društvo, HT - Simpa Simpa-Info, Tuborg pivo i drugi.</p>
<p>Danas je primijećena nova generacija plakata - četvrta po redu. Potpuno crni plakati s nazivom i likom crnog mačka.</p>
<p>Sve pokazuje na neuobičajeno žestoku medijsku sotonističku kampanju!!! </p>
<p>Kršćani podignimo svoj glas i recimo - ne- sotonistima u Zagrebu i Hrvatskoj!!! </p>
<p>Zatražite od Vlade da zabrani ovaj skup i taj koncert!!!</p>
<p>DAMIR BOROVČAKZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Zbog zastare odbačena optužnica za nasilno ponašanje</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu protiv optuženih Zdravka Mamića i Vlade Kasala, u srijedu je na Općinskom sudu u Zagrebu odgođena zbog izostanaka stranaka, te njihovih branitelja. </p>
<p>Naime, Općinsko je državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv Mamića za kazneno djelo sprječavanja službene osobe u obavljanju službene djelatnosti, te protiv Kasala zbog nasilnog ponašanja. </p>
<p>Naime, kako stoji u optužnici, 10. siječnja 1995. godine, prometni je policajac Ratko Mahović izdao nalog za uklanjanje Mamićevog automobila »jaguara«, a kojeg je nepropisno parkirao na uglu Gajeve i Tesline ulice. Djelatnici »Zagreb-parkinga« su na kotače Mamićevog automobila već stavili lance, no, u tom je trenutku naišao Mamić, skinuo lance, ušao u automobil, te ga upalio u namjeri da krene. U tom je trenutku prometni policajaca tražio Mamićeve dokumente, na što mu je ovaj rekao: » tko te j... majmune «, te zatvorio centralno zaključavanje i krenuo. Ispred njega je stao policajac i tražio od Mamića da zaustavi automobil, no, ovaj je nastavio voziti, te prednjim branikom udario policajca u koljeno, zbog čega je policajac kasnije zadobio podljev koljena. Nakon tog Mamićevog pokušaja »probitka« policajac je izvadio pištolj, nakon čega je Mamić ipak zaustavio vozilo.</p>
<p>Kasala se pak teretilo da je kao suvozač također dovikivao: »tko te j...majmune«, te »gadovi«, no, kako je od tog dana prošlo već šest godina, koliko je vremenski period za zastaru tog kaznenog djela, protiv njega je optužnica odbačena. </p>
<p>Neposredno prije rasprave Mamić je nazvao suca Tomislava Jurišu te opravdao svoj izostanak poslovnim sastankom. I njegova je braniteljica odvjetnica Nela Pedišić izostala s rasprave, jer je u isto vrijeme imala parnicu u Karlovcu. Kasalov je branitelj, odvjetnik Zvonimir Hodak, također imao još jednu raspravu u isto vrijeme. Slijedeća je rasprava zakazana za 6. lipnja ove godine.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zaplet i zaokret na suđenju zbog zlouporabe droga </p>
<p>Je li Županijsko državno odvjetništvo ostalo bez dijela dokaza u optužnici, a potvrđeno je odvjetnikovo stajalište da su ti dokazi pribavljeni protuzakonito?</p>
<p>ČAKOVEC, 4. travnja</p>
<p> - Kazneni postupak koji se pred Vijećem Županijskog suda u Čakovcu vodi protiv Damira Zorca (34) iz Čakovca, optuženog za zlouporabu opojnih droga, uz onaj u »slučaju Petak« također bi se mogao pretvoriti u sudsku trakavicu. Na to upućuje ishod nastavka glavne rasprave u srijedu. Prihvaćen je prijedlog branitelja Damira Zorca, čakovečkog odvjetnika Slavka Mitrovića, da se ne čita nalaz vještačenja Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu, već da se na raspravu pozove kriminalistički vještak za toksikologiju Centra iz Zagreba. Uz to je Vijeće prihvatilo da se na nastavak glavne rasprave pozovu još četiri nova svjedoka. Do zapleta i zaokreta došlo je nakon što je Vrhovni sud prihvatio prijedlog odvjetnika Mitrovića da se iz spisa izdvoje potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, službena zabilješka PU Međimurske o pregledu Zorcovog automobila 9. studenoga prošle godine, kao i dio nalaza i mišljenja Centra za kriminalistička vještačenja.</p>
<p> To se odnosi na dokumentaciju vezanu uz heroin nađen u optuženikovoj »opel omegi«, a u pretrazi obavljenoj u Gornjem Kuršancu, nedaleko Čakovca, na parkiralištu ugostiteljskog objekta »Oaza« 9. studenog prošle godine. Time je Državno odvjetništvo ostalo bez dijela dokaza u optužnici, a potvrđeno je odvjetnikovo stajalište da su ti dokazi pribavljeni protuzakonito. </p>
<p>Na glavnoj raspravi u srijedu branitelj Damira Zorca usprotivio se čitanju zapisnika o vještačenju Centra za kriminalistička vještačenja koji se odnosi na heroin težine 44,9 grama a pronađen u grmlju ispod nadvožnjaka u Ulici Vatroslava Lisinskog u Čakovcu. Optužnica tvrdi da je taj heroin odložio Damir Zorc. Branitelj smatra da ni taj dokaz nije izveden u skladu sa zakonom, pa se i stoga usprotivio čitanju nalaza. </p>
<p>Na početku današnje rasprave Sudskom vijeću odvjetnik Mitrović predao je pismeni prijedlog o ukidanju pritvora za Damira Zorca, koji je potom i pročitan. Iznesenom prijedlogu usprotivila se zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Čakovcu istaknuvši da je unatoč tome što je izdvojen iz spisa dio dokaza još uvijek postoje razlozi za dalji pritvor. Na to je branitelj predložio da se ovom predmetu priključi i kaznena prijava koju je optuženi Damir Zorc podni protiv A. Zorca iz Čakovca, svjedoka u ovom kaznenom postupku. Optuženi Damir Zorc svog rođaka A. Zorca prijavio je za zlouporabu opojnih droga. Kako je na sudu rečeno, u svezi s tom kaznenom prijavom prikupljaju se potrebni podaci. </p>
<p>Odvjetnikov prijedlog o puštanju iz pritvora sudsko vijeće je nakon kratkog vijećanja odbilo. Obrazloženo je da još uvijek postoji pravomoćna optužnica, a da je nazočan i visok stupanj vjerojatnosti da je i počinjeno kazneno djelo koje se Damiru Zorcu stavlja na teret. To su, među ostalim, nalaz heroina ispod podvožnjaka i iskazi svjedoka koji Damira terete za prodaju droge tijekom prošle godine. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Diler dileru daje na odgodu plaćanja</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Tijekom proteklog utorka službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU zagrebačke proveli su kriminalističku obradu nad I. Š. (23), tijekom koje je zaplijenjeno 11.294 grama marihuane i 17 grama heroina, koji su bili namijenjeni daljnjoj preprodaji na ilegalnom zagrebačkom narko-tržištu.</p>
<p>Naime, tijekom poduzimanja mjera i postupaka na planu suzbijanja zlouporabe droga, službenici PUZ-a došli su do saznanja da I. Š. preprodaje veće količine marihuane i heroina na području naselja Savica. Temeljem prikupljenih saznanja i obavijesti u utorak je policija, uz nalog Istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda, pretražen dilerov stan, te je u njegovoj spavaćoj sobi pronađena plastična vrećica s 17 grama heroina, dok je, pak, u šupi koju koristi I. Š. pronađeno 11.294 grama marihuane pakirane u 12 valjkastih paketa oblijepljenih selotejp trakom.</p>
<p>Daljnom kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je I. Š. pronađenu drogu kupio uz odgodu plaćanja početkom ožujka ove godine od E. D. (26), koji je, pak, uhićen 9. ožujka zbog posjedovanja 15.5 kilograma marihuane i 13 tableta ecstasyja, a trenutno se nalazi u pritvoru Okružnog zatvora u Zagrebu. Nakon dovršene kriminalističke obrade I. Š. je uz kaznenu prijavu priveden u Istražni odjelzagrebačkog Županijskog suda, zbog osnovane sumnje da se udružio s E. D. zbog preprodaje marihuane i heroina. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ukupno 435 zapljena droge</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga obavili su ukupno 435 zapljena droge. </p>
<p>Pritom je ukupno zapljenjeno 922.8 grama heroina, 37 ml heroinske otopine, 359 komada heptanona, 38 grama smrvljenih tableta heptanona, 108.110,65 grama marihuane, 3 grama hašiša, dva komada biljke cannabisa, 375 sjemenki cannabisa, 49.55 grama kokaina, 28.38 grama amfetamina, 1591 tabletu ecstasyja, 18 komada praxitena i 2 apaurina.</p>
<p>Policija, pak, nastavlja s opsežnim akcijama suzbijanja zlouprabe opojnih droga na zagrebačkom ilegalnom narko-tržištu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Znaor i Denzić na slobodi</p>
<p>ZLATAR, 4. travnja</p>
<p> - Odlukom sudskog vijeća Županijskog suda kojim predsjedava sudac Petar Šakić u srijedu prvooptuženog Nediljka Znaora i šestooptuženog Božidara Denzića koji su se u dosadašnjem suđenju više od godinu dana nalazili u pritvoru pušteni su na slobodu. </p>
<p>Sudac Petar Šakić nije obrazlagao odluku sudskog vijeća te pomoćnik županijskog državnog odvjetnika Igor Kišper koji je bilo nemalo iznenađen takvom odlukom nije mogao komentirati hoće li uložiti žalbu sve dok ne dobije rješenje sa obrazloženjem.</p>
<p> Inače u srijedu je saslušana financijska vještakinja Smiljana Josipović koja je potvrdila navode koje je iznjela u svom nalazu i mišljenju tijekom istrage. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nevjenčani supruzi ubili novorođenče</p>
<p>OSIJEK, 4.travnja- Pred velikim vijećem Županijskog suda u Osijeku kojim će predsjedati sudac Damir Krahulec idući će utorak započeti suđenje Miri Roksandić (43) i Gojku Milkoviću (67) nevjenčanom bračnom paru iz baranjskog mjesta Popovac koje se tereti da su u ljeto 1996.godine počinili stravično ubojstvo tek rođenog zajedničkog djeteta. Naime, optužnica Županijskog državnog odvjetništva Milkovića tereti za poticanje na ubojstvo jer je kobnog dana zapovjedio nevjenčanoj supruzi Miri Roksandić da se riješi tek rođenog djeteta. </p>
<p>Ona je, kako bi mu udovoljila novorođenčetu stala na vrat, a Milković ga je potom umotao u plahtu i navečer zakopao u vrtu njihove kuće. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Milković se tijekom Domovinskog rata i okupacije Baranje doselio iz Grubišnog Polja u Popovac, gdje se ubrzo nakon doseljenja uselio u kuću udovice Mire koja je tamo živjela sa dvoje djece iz prvoga braka. Nedugo potom, Mira je zatrudnjela te se u ljeto 1996.godine porodila u svojoj obiteljskoj kući u Ulici Matije Gupca u Popovcu nakon čega se dogodilo ovo strašno ubojstvo. Tek četiri i pol godine kasnije ovaj je monstruozni čin otkriven, a Mira Roksandić i Gojko Milković početkom siječnja ove godine privedeni su u istražni centar Županijskog suda u Osijeku, a izvanraspravno vijeće ovoga suda pritvor im je odredilo do pravomoćnosti presude.</p>
<p> Tijekom istrage provedeno je i psihijatrijsko vještačenje optuženih. Prema mišljenju vještaka, Milković je osoba s karakternim poremećajem, no u vrijeme događaja mogao je shvatiti značaj i posljedice svojih postupaka, ali su te sposobnosti bile smanjene, dok je Mira Roksandić nesigurna osoba ispod prosječnih intelektualnih sposobnosti. Na predstojećem suđenju bit će saslušani predloženi svjedoci i vještaci, dok je iznošenje obrane optuženih upitno jer su se u istražnom postupku branili šutnjom. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Taksista švercao ilegalce</p>
<p>SPLIT, 4. travnja- Zbog sumnje da je organizirao ilegalni ulazak četvorici Alžiraca iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku za kazneno djelo protuzakonita prebacivanja osoba preko državne granice prijavljen je makarski taksista M. T. (53). Kako doznajemo u splitskoj policiji, nakon dojave službenika osiguranja hotela Zagreb na spitskom Dujlovu, policija je u hotelskom parku u utorak zatekla četvoricu državljana Alžira bez putovnica i ostalih osobnih dokumenata. Alžirci su izjavili kako su tog dana iz Mostara autobusom došli u Metković odakle ih je do Makarske prevezao nepoznati taksist. U Makarskoj ih je navodno preuzeo M. T. i dovezao ih do Splita, obečavši im kako će ponovno doći po njih i voziti ih dalje prema unutrašnjosti Hrvatske. </p>
<p>Policija je sačekala M. T.-a koji je ispunio obećanje dano Alžircima te ga privela na kriminalističku obradu. Po okonačnju obrade takstist je priveden istražnom sucu splitskog Županijskog suda, odakle je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode.</p>
<p> Alžirci su privedeni Prekršajnom sudu gdje im je svakome izrečena novčana kazna od po 216 kuna te zaštitna mjera protjerivanja s teritorija Republike Hrvatske na dvije godine. Budući da ilegalci nisu imali novca, novčana im je preinačena u zatvorsku kaznu od jednog dana, te su na njezino izdržavanje prebačeni u splitski zatvor na Bilicama. ( I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Todorić: U maloprodaji hrane u Hrvatskoj bez posla će ostati 50.000 radnika</p>
<p>Dolaskom nekoliko multinacionalnih hipermarketa na domaće tržište svi će domaći trgovački lanci propasti/ Od 17.000 malih prodavaonica na tržištu će u sljedeće tri godine opstati najviše njih 7.000</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Od 40 trgovačkih društava sa 250 i više zaposlenih u maloprodaji hrane u Hrvatskoj u iduće će dvije godine, nakon dolaska između četiri i šest multinacionalnih hipermarketa na domaće tržište, svi domaći trgovački lanci propasti, a bez posla će ostati 20.000 zaposlenih. </p>
<p>Nadalje, procjenjujemo da će od 17.000 malih prodavaonica na tržištu u sljedeće tri godine opstati najviše njih 7000, a bez posla će ostati 30.000 ljudi, rekao je u srijedu predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić na susretu s novinarima. </p>
<p>Govoreći o udjelu na tržištu maloprodaje hrane u Hrvatskoj do 2005. godine Todorić je dodao da će hipermarketi imati 15 posto udjela, supermarketi 55 posto, a mali dućani 30 posto. Konzum, koji posluje u sastavu Agrokora, sa tri milijarde maraka prometa imao bi tržišni udio od 30 posto, ali i najpovoljnije cijene zbog uske veze s domaćom proizvodnjom, koja čini 75 posto ponude Konzuma. </p>
<p>Todorić je rekao da prvi logistički distributivni centar Konzuma u Zagrebu radi sa 55 posto kapaciteta, a od rujan bi trebao poslovati profitabilno. Kad je riječ o trgovačkom lancu Konzum, on je lani imao promet od 400 milijuna maraka, a ove se godine očekuje promet od milijardu maraka. No i pored rasta od 600 milijuna maraka prometa, Konzum više nije regionalni trgovački lanac, kakav je bio prije Domovinskog rata jer, primjerice, slovenski Mercator ima godišnji promet od dvije i pol milijarde maraka, a austrijski Metro čak 95 milijardi maraka godišnjega prometa. </p>
<p> Prema Todorićevim riječima, Agrokor može povezati domaća mala i srednja poduzeća. Agrokor je već sad najveći kupac kod velikih domaćih poduzeća, (Podravke, Kraša, Klare, Mlinara, Vindije, Dukata i dr.). Uz to, Agrokor je spreman pomoći karlovačkom KIM-u da postane ozbiljan prerađivač mlijeka, a u Kninu će graditi mlin i tvornicu stočne hrane. </p>
<p> Kako se čulo, zabrinjava što politika čini greške u koracima kad je riječ o provođenju strateških odluka. Todorić je naveo primjer poticaja za soju, koje je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dalo prekasno, odnosno izvan agrotehničkih rokova. Uz to, Todorić drži da konsolidacija prerađivačkih agrarnih poduzeća neće dati očekivane rezultate jer se za sva poduzeća primjenjuje isti model, što je ocijenio pogrešnim. Primjerice, PIK Vrbovec, kako kaže, nepotrebno stoji, za što, drži on, nema opravdanja. </p>
<p>Što se tiče izvoza, u Agrokoru drže da je problem što na domaćem tržištu nema više prepoznatljivih proizvoda. No zabrinjava što Agrokor za pet godina, koliko ima predstavništvo u Budimpešti, tamo nije uspio plasirati domaće proizvode, a istovremeno je uvozio mađarske. No nakon ugovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom, odnosno ukidanja carina, to bi se moglo promijeniti. </p>
<p>Odgovarajući na novinarske upite Todorić je rekao da nema lobija koji se protivi ulasku stranih trgovačkih lanaca na domaće tržište, na kojem mora biti mjesta za proizvode poznatih svjetskih proizvođača. Todorić predlaže partnerski odnos, na koji su spremni i neki od zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku (Leclerc, Kaufland, Metro, Coop), kako domaća proizvodnja ne bi bila još ugroženija zato što postoji opravdan strah da će strani trgovački lanci prodavati prije svega robu iz uvoza.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Skandinavci do Dubrovnika mijenjaju četiri leta</p>
<p>Znatno poboljšanje očekuje se tek 2002. za kada je najavljen izravni let Frankfurt - Dubrovnik/ Za uređenje graničnih prijelaza Klek i Bistrinu, investiciju vrijednu oko 80 milijuna kuna, osigurana sva potrebita dokumentacija/ Do konca 2001. moglo bi se znati na koji će se način rješavati pitanje ratnih šteta na dubrovačkom području/ O višku starijih kadrova u turizmu očekuje se i posebna sjednica Vlade </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Neobnovljeni kapaciteti, nelojalna konkurencija, problemi s graničnim prijelazima, ratne štete i loša prometna povezanost samo su neka od vrlo važnih pitanja dubrovačko-netervanskog područja pred novu turističku sezone. </p>
<p>O njima se početkom ovog tjedna razgovaralo na sastanku ministrice turizma Pave Župan Rusković s gospodarstvenicima i turističkim djelatnicima hrvatskoga juga. Ipak, unatoč sporosti u rješavanju tih pitanja, što je potvrdila i ministrica i župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje, raste ugled Dubrovnika i županije na svjetskom turističkom tržištu, i situacija je iz dana u dan sve bolja. Eko i seoski turizam, čulo se, nove su šanse ovdašnjeg područja na svjetskoj turističkoj sceni, a ponuda organske hrane gotovo je siguran jamac promocije takve kuće u »hit-hotel«.</p>
<p> Ministrica je ujedno potvrdila da će se do kraja ove godine znati kako će se riješiti pitanje ratnih šteta na dubrovačkom području, a župan je najavio okončanje radova na graničnim prijelazima do početka sezone i završetak radova na pisti Zračne luke Dubrovnik. </p>
<p>Šprlje je, naime, izjavio da i Klek i Bistrina imaju svu potrebnu dokumentaciju za investiciju vrijednu oko 80 milijuna kuna, a ministrica je naglasila da će se ove godine gotovo sigurno izbjeći višekratna zaustavljanja kakvih je bilo lani jer će se na svakom prijelazu nalaziti istodobno predstavnici obuju država, Hrvatske i BiH.</p>
<p> Što se, pak, prometne povezanosti tiče, veliki se pomaci još ne mogu očekivati. Osnovni je problem manjak zrakoplova u Croatia Airlinesu, zbog čega, usprkos zainteresiranosti, i kronični manjak gostiju sa skandinavskog tržišta. Nešto bolja situacija očekuje se tek dogodine, za kada je najavljena i jedina novost u tom pogledu, izravan let (četiri do pet puta tjedno) Frankfurt - Dubrovnik. </p>
<p>To bi se trebalo odraziti i na Skandinavce koji sada, da bi stigli do Dubrovnika, moraju mijenjati tri do četiri leta. Istina, rekla je ministrica, Skandinavija će od 2002. s hrvatskim jugom biti povezana jednim charter letom. Ali, dodala je, za taj su projekt potrebni i kapaciteti jer Skandinavci računaju na popunjenost od, kako je rekla, 99,9 posto.</p>
<p>Posebnu su pozornost sudionika sastanka pobudili i ministričini odgovori o pitanju (ne)zaposlenosti turističkih kadrova i nelojalne konkurencije. Ovo drugo pitanje nastojat će se riješiti novim zakonom koji bi iz ilegale izbacio oko 19.000 iznajmljivača soba koji se inače vode kao nezaposleni, a o višku starijih kadrova u turizmu očekuje se i posebna sjednica Vlade. Prema ministričinim riječima o višku kadra odlučivale bi tvrtke, dok bi novac za otpremnine osigurale i tvrtke i država, svaka popola.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zbog turističke sezone gradi se i dvanaest novih helidroma</p>
<p>Dionica Karlovac - Vukova Gorica u prometu do 30. svibnja čime će se za trećinu smanjiti pritisak na Karlovac / Jadrolinija će voziti sve dok bude putnika / Ove sezone više kemijskih WC-a / Očekuje se 20 posto više avio putnika </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Do 15. lipnja Hrvatska će u prometnom smislu biti potpuno spremna za turističku sezonu, najavio je ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek u srijedu, nakon sastanka s članovima Povjerenstva za pripremu turističke sezone. Povjerenstvo okuplja niz ministarstava i ostalih institucija koje mogu (pri)pomoći da ovogodišnja sezona prođe bez većih prometnih incidenata.</p>
<p>Tušek, koji je predsjednik Povjerenstva, najavio je da će dionica autoceste Karlovac - Rijeka na potezu od Karlovca do Vukove Gorice biti gotova do 30. svibnja. To će, prema ministrovim riječima, smanjiti opterećenje na Karlovac za trećinu. Karlovačke gužve će se inače i ove godine pokušati rješavati posebnim regulacijama prometa. Najavljen je, osim toga, niz redovnih i izvanrednih radova na (turistički) važnim hrvatskim prometnicama. Pritom će se veća pozornost posvetiti uređenjima Plitvičke magistrale, pravaca Karlovac - Rijeka i Jadranske turističke ceste.</p>
<p> Veći problemi očekuju se na dijelu riječke obilaznice, a kamioni će i ove godine morati koristiti cestu Duga Resa - Otočac - Gračac. </p>
<p>Povjerenstvo obećava da će se ove godine na najfrekventnijim prometnim punktovima naći više kemijskih WC-a nego prošle. Isto tako, sveobuhvatne prometne informacije o Hrvatskoj turisti će moći dobiti preko letka koji će se tiskati na deset jezika. </p>
<p>Najavljeno je da će Jadrolinija voziti sve dok bude putnika (prošle godine imali su 4300 vožnji mimo plovidbenog reda). Ovih dana Ministarstvo pomorstva, prometa i veza raspisat će natječaj za četiri nove brzobrodske linije, što bi također trebalo umanjiti, u pojedinim terminima, veliki pritisak na Jadroliniju. </p>
<p> Željeznički promet također će se odvijati po novom voznom redu, a planira se i izvanredni prijevoz organiziranih turističkih skupina iz obližnjih država. Unska bi pruga, osim ostaloga, trebala poslužiti kao alternativa ako bi se na kojem od državnih željezničkih pravaca dogodio neki incident (urušavanje ili klizanje pruge).</p>
<p>U zračnom prometu očekuje se 20 posto više putnika nego prošle godine, a sve se zračne luke, posebno obalne, spremaju za to. Najveća je novost da će do početka turističke sezone u funkciju biti stavljena i osječka Zračna luka. </p>
<p>Organizacija hitne medicinske pomoći pokrivat će najfrekventnija čvorišta, odnosno dionice Slunj - Gračac, Karlovac - Rijeka i Goričan - Zagreb. Budući da je prošle godine helikopterima spašeno više od stotinu ljudi (u priobalju i posebno na otocima), Povjerenstvo za pripremu turističke sezone najavljuje izgradnju dvanaest novih helidroma, čime će se pokriti gotovo svi naseljeni otoci. Na kraju, istaknuo je ministar Alojz Tušek, prevencija protiv slinavke i šapa neće usporiti ulazak u Hrvatsku, ali pitanje je što će se do sezone događati s kamionima. Na konferenciji za novinare iznesen je, doduše neturistički, podatak da kamionima u prosjeku za ulazak u Hrvatsku treba 813 minuta!</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>ADAC: Interes za hrvatske kampove veći nego što kvalitetom zaslužuju </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Sudeći prema interesu posjetitelja sajma Reise Camping koji se održao u Essenu, hrvatski bi kamping, barem što se tiče njemačkog tržišta, trebao imati dvadesetak posto više posjetitelja nego prošle godine. »To je trenutno najjači trend u potražnji za nekom europskom destinacijom«, procjenjuje Jerko Sladoljev, tajnik Kamping udruge Hrvatske.</p>
<p>Ovakvo zanimanje za hrvatske kampove prokomentirao je i Horst Nitschke, glavni urednik ADAC-ova Camping und Caravanning vodiča, koji je izjavio da Hrvatska ima veću potražnju nego što to po kvaliteti proizvoda zaslužuje.</p>
<p>ADAC je, inače, i ove godine proglasio najbolje hrvatske kampove (ADAC-ovi inspektori kontrolirali su sve naše kampove u 120 različitih elemenata ponude). Za apsolutnog pobjednika po kvaliteti usluga proglašena je porečka Riviera, čija su četiri kampa dobila najbolju ocjenu. Tarski Lanternakamp ušao je u uži izbor od 16 ADAC Erlebnis kampova, odnosno kampova s posebnim doživljajima, što je za hrvatske prilike vrijedan kompliment. Visokim ocjenama nagrađeni su i rovinjska Valalta te kamp Bi Village iz Fažane.</p>
<p> Zaton je jedini dalmatinski kamp koji je svrstan u višu kategoriju (ocijenjen je trojkom, a raspon mogućih ocjena bio je od jedan do sedam. Zaton je, inače, u vlasništvu zadarskoga Turisthotela). (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hoće li Hrvatsku uskoro preplaviti strana, jeftinija vina?</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Zaštita domaće proizvodnje i suzbijanje sivog tržišta u proizvodnji alkohola i alkoholnih pića bit će glavne ovogodišnje aktivnosti Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođaća pića Hrvatske. To je, uz ostalo, zaključeno u utorak na Godišnjoj skupštini te udruge održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Udruga, koja, prema vlastitim podacima, okuplja 90 posto proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića te oko polovice svih proizvođača vina upozorava kako tu djelatnost ugrožava zaostajanje u modernizaciji i primjeni novih tehnologija u proizvodnji kao i da su u tom sektoru posljednjih godina izostala veća ulaganja.</p>
<p>Vinogradi se ne obnavljaju, a sustav poticanja proizvodnje grožđa i izvoza vina nije dovoljno privlačan pa je zbog toga usporen i razvoj obiteljskih s gospodarstava s tog područja. Istodobno, kako je naglašeno, propada i voćarski fond, a on je temelj za proizvodnju sokova i voćnih rakija. Strahuje se i da će Ugovori o slobodnoj trgovini s pojedinim zemljama članicama CEFTA-e kao i drugi sporazumi o trgovinskoj razmjeni (ali i naš ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju) uskoro dovesti do svojevrsne poplave stranih (dijelom i subvencioniranih) alkoholnih pića u Hrvatskoj. Time će se i dodatno otežati položaj domaćih proizvođača koje brinu visoke trošarine, porezi i druga davanja državi. Inače, već prošle godine smanjena je proizvodnja jakih alkoholnih pića, posebice brandya, vodke i nekih likera tek neznatno više proizvedeno je šljivovice i vinjaka, a znatno je smanjen je i izvoz. Kako sada stoje stvari, među članicama Udruženja, najbolje stoje proizvođači bezalkoholnih pića i mineralne vode jer, primjerice, njihova prodaja je lani imala porast od 15 posto u usporedbi s godinom ranije, a povećana je i potrošnja voćnih sokova i sirupa. Hrvatska, prema podacima tvrtki Jamnica i Studenac godišnje izveze deset milijuna litara mineralne vode. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlada preuzima posao Povjerenstva za privatizaciju javnih poduzeća </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici prije desetak dana Vlada je odlučila da s radom prestane Povjerenstvo za privatizaciju javnih poduzeća, potvrđeno je u srijedu iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. </p>
<p>Prema novom konceptu, materijale vezane za privatizaciju javnih poduzeća pripremala bi resorna ministarstva, odnosno ponajprije Ministarstvo gospodarstva. Ti bi se materijali razmatrali na užem kabinetu, a odluke bi donosila Vlada. Pri tom je cilj, kako se doznaje, osigurati veću učinkovitost u postupcima vezanima za privatizaciju javnih poduzeća. </p>
<p> Vladinom Odlukom, koja je donesena na zatvorenoj sjednici 22. ožujka, ukinuto je Povjerenstvo na čijem je čelu bio zamjenik premijera Goran Granić, a uz više resornih ministara članovi su mu bili i saborski zastupnici Jadranko Mijalić (HSLS) i Dragica Zgrebec (SDP). </p>
<p> Zadaća je Povjerenstva, osnovanoga prije oko godinu dana, bila priprema i donošenje odluka o privatizaciji najvrednijih i najvećih hrvatskih poduzeća, uz ostalo i Hrvatskog telekoma, INE, HEP-a, Croatia osiguranja, Janafa, brodogradilišta u vlasništvu države. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Proizvodi li visoko školstvo statiste na zavodima za zapošljavanje</p>
<p>Višak kadrova već godinama proizvode Ekonomski, Pravni, Medicinski, Strojarski, Stomatološki i Veterinarski fakultet/ Oni i dalje upisuju mnogo više studenata od onoga potrebnog tržištu / Ministarstvo znanosti i tehnologije će, prema podacima sa Zavoda napraviti korekcije predloženih upisnih kvota, ali će fakulteti ionako napraviti svoje kvote </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Do kada će hrvatsko visoko školstvo proizvoditi višak suficitarnih kadrova i socijalnih slučajeva koji godinama statiraju na zavodima za zapošljavanje, a da većina fakulteta uopće ne reagira i ne prilagođava razinu upisnih kvota stvarnim potrebama hrvatskog tržišta? </p>
<p>Posljednji dramatični apel hrvatskoj javnosti uputila je Hrvatska stomatološka komora, predlažući drastično smanjenje broja studenata koji će se sljedećih godina upisivati na studije stomatologije u Zagrebu i Rijeci, te njihovo ograničenje na ukupno 20 studenata, s obzirom na to da je u Hrvatskoj, trenutačno, 316 nezaposlenih stomatologa, od kojih 156 u Zagrebu. Komora napominje da već nekoliko godina upozorava na taj problem, no da nikakve odluke o smanjenju upisnih kvota na stomatologiju do danas nisu uočene. Da takvo stanje nije karakteristično samo za stomatologiju pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>Naime, fakulteti koji već godinama proizvode višak kadrova i prvi su na »top-listi« zavoda - Ekonomski, Pravni, Medicinski, Strojarski, Stomatološki i Veterinarski fakultet, i dalje upisuju mnogo više studenata od onoga potrebnog tržištu. To pokazuju i usporedni podaci broja nezaposlenih na Zavodu i visine upisnih kvota u 2000. godini.</p>
<p>Apsolutni rekorderi su ekonomisti (s desetak svojih smjerova), kojih ima 2.840 nezaposlenih u državi, od kojih 415 u Zagrebu. Bez obzira na to što su ekonomisti istodobno i najtraženiji na tržištu, ipak je, imajući u vidu gospodarsko stanje Hrvatske, broj prevelik. No samo zagrebački Ekonomski fakultet ove je akademske godine upisao 380 novih redovnih studenata čemu valja pribrojiti i još 650 izvanrednih, te onih uz plaćanje i stranih studenata. Unatoč tome, zamoljen da komentira takvo stanje i suradnju Fakulteta sa Zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom znanosti i tehnologije, prigodom određivanja upisnih kvota, dekan je rekao da slavi 80. obljetnicu Fakulteta i da trenutačno nema vremena za »tako ozbiljne teme«, ponudivši mogući odgovor tek za tjedan dana.</p>
<p>Odmah iza ekonomista su pravnici. Njih je 1.285 bez posla, od kojih 221 u Zagrebu. Slijede ih liječnici sa 930 nezaposlenih (330 u Zagrebu), pa inženjeri strojarstva s 363 nezaposlena (103 u Zagrebu), veterinari kojih je 334 bez posla (149 u Zagrebu)... To su samo podaci o profesijama koje su najfrekventnije po broju nezaposlenih i čiji fakulteti, u skladu sa starim sustavom školovanja, upisuju standardan broj studenata.</p>
<p>Može li si Hrvatska dopustiti toliko ulaganje u četverogodišnje školovanje kadrova koji će poslije još godinama čekati na Zavodu za zapošljavanje i što je moguće učiniti da se takva obrazovna politika promjeni? </p>
<p>Dr. Darko Polšek, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije kazao je za Vjesnik da će ministar Hrvoje Kraljević zatražiti podatke od Zavoda za zapošljavanje, kao što je učinio i lani. Na temelju tih podataka, nastavio je, određene su upisne kvote za ovu akademsku godinu, što je dovelo do neznatnih korekcija prijedloga kvota koje su dali fakulteti. No mi ne možemo utjecati na tržište rada, ističe Polšek. »Ministar će, prema podacima sa Zavoda, kako je rekao, napraviti korekcije predloženih kvota, ali to neće biti drastično.</p>
<p>Ne možemo ukinuti nešto što tradicionalno ide jednim smjerom, jer će fakulteti ionako napraviti svoje kvote, bez obzira na to što mi kažemo«, zaključio je on. </p>
<p>Upitan usklađuju li fakulteti prijedloge svojih upisnih kvota sa statistikom Zavoda, Polšek je odgovorio »da, ali ne jako bitno«. »Ako postoji suficit, kvote se smanjuju, ali neznatno. To se ne može učiniti radikalno. Ne možete ukidati čitave programe, ako je nešto suficitarno«, pojasnio je. Osvrćući se na najsuficitarnija zanimanja, kao što su, primjerice liječnici, pravnici, ekonomisti, stomatolozi, arhitekti, veterinari, Polšek je rekao da su za ta zanimanja, osim za liječnike, lani upisne kvote smanjene, ali su fakulteti povećavali kvote na račun studija za osobne potrebe. »Ove će godine sveučilišta Ministarstvu predlagati kvote. Mi ćemo, u skladu s podacima Zavoda, napraviti određene korekcije. S odobrenim ćemo kvotama izaći u javnost početkom lipnja, a hoće li fakulteti to korigirati s kvotama za osobne potrebe, na to mi, prema odredbama Ustavnog suda, ne možemo više utjecati«, kazao je Polšek, dodavši da se u Ministarstvu neće posebno raspravljati o kvotama, nego će se vidjeti što sveučilišta predlažu. No, napominje, ima vremena do svibnja. </p>
<p>Prorektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Dragan Milanović, nije nam, »zbog drugih obveza«, odgovorio na telefaksom odaslana pitanja, zbog čega fakulteti ne prate potrebe tržišta i zašto su kvote koje je Ministarstvo ove akademske godine korigiralo, nadoknađene povišenjem kvota za studij za osobne potrebe. No pitanje može li si hrvatsko školstvo, u situaciji velike nezaposlenosti, dopustiti da i dalje producira redove »statista« pored kojih prolazi najkreativnije razdoblje radnog vijeka - pod hitno zahtjeva odgovore koji se više ne mogu izbjegavati!</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>GONG: Prijedlog izbornog zakona je neprecizan, kratak i - korak unatrag</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Konačni prijedlog izbornog zakona o lokalnim izborima, nastavak je zakonodavne prakse posljednjih desetak godina u Hrvatskoj i predstavlja korak unatrag. Vrlo je neprecizan, kratak i ostavlja mnoga pitanja otvorenima«, ocijenila je izvršna direktorica GONG-a Suzana Jašić na novinarskoj konferenciji u srijedu.</p>
<p>Jašić je istaknula kako je osnovna zamjerka prijedlogu tog zakona to što dolazi smo mjesec i pol dana prije izbora, »iako je aktualna šestorka imala dovoljno vremena za njegovu izradu«. »S obzirom na to da je u Saborskoj proceduri i novi prijedlog zakona o lokalnoj samoupravi, može se očekivati da građani pred same lokalne izbore neće znati ni koliko vijećnika biraju niti koje su mjerodavnosti izabranih tijela, od općinskih do županijskih skupština«, upozorila je Jašić.</p>
<p>Glavne zamjerke GONG-a na konačni prijedlog izbornog zakona odnose se na nepropisivanje bitnijih rokova, primjerice određivanje biračkih mjesta s naznakom gdje će birači glasovati. Isto tako, GONG zamjera nedefiniranje modela glasovanja prognanika, studenata, vojnika, mornara, nepropisivanje kazni za primjerice neravnopravni medijski tretman, nejasno određeno financiranje kampanja političkih stranaka, kao i nemogućnost podnošenja prigovora birača i promatrača u izbornom procesu.</p>
<p>»Što je nagore, novim se prijedlogom zakona pravo promatranja i nadgledanja dopušta samo na dan izbora, a zna se da izborni postupak traje mnogo dulje. Isto tako, zabranjen nam je i uvid u računalni unos podataka, čime smo sasvim onemogućeni u kontroli pravovaljanosti izbora «, upozorila je glasnogovornica GONG-a Aleksandra Kuratko, apeliravši na saborske zastupnike da se zauzmu za nepristrano promatranje izbora. »Ako se to ograničenje promatranja ne promjeni, podnijeti ćemo Ustavnu tužbu. Uostalom, već smo pripremili amandmane kojim bi se izborni zakon poboljšao i stoga ćemo pokušati lobirati putem Klubova zastupnika «, rekla je Kuratko.</p>
<p>Jašić je najavila i početak kampanje GONG-a čiji je cilj edukacija građana o izborima, prikupljanje i animiranje promatrača. »U financiranju kampanje očekujemo pomoć od HTV-a, jer bi nam kao javna televizija trebao dopustiti besplatno emitiranje naših spotova, a na žalost, u financijskom pogledu još nije reagirao Vladin ured za nevladine udruge«, rekla je Jašić i pozvala sve građane koji se žele informirati o izborima, kao i buduće promatrače da se jave na tel. 060/202020. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HNS i dalje za neposredan izbor gradonačelnika, načelnika i župana</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Iako je zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave znatno poboljšan u odnosu na prvo čitanje, HNS ima ozbiljne primjedbe na konačni prijedlog toga zakona, te će stoga na njega i podnijeti niz amandmana, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare HNS-a.</p>
<p>Glavna zamjerka jest to što se načelnici općina, gradonačelnici te župani neće birati neposredno, a što je HNS zahtijevao još prilikom lokalnih izbora 1997., rekao je potpredsjednik stranke Dragutin Lesar. </p>
<p>Obrazloženje hrvatske Vlade da za uvođenje neposrednih izbora nije bilo dovoljno vremena, da bi se time uveo »predsjednički sustav« na lokalnoj razini koji bi zahtijevao kohabitaciju i dovodio do čestih kriza vlasti te da bi tako izabrane ljude bilo nemoguće smijeniti, Lesar drži neopravdanim. Sadašnji sustav također, navodi on, podrazumijeva kohabitaciju tamo gdje jedna stranka nema većinu. Što se tiče kriza, ističe kako nikad nije bilo više izvanrednih izbora nego u proteklih godinu i pol, pa svejedno nije došlo do značajnije krize. </p>
<p>Tvrdnja da neposredno izabrane ljude ne bi bilo moguće smijeniti, ako ne rade dobro pada u vodu, pojašnjava Lesar, jer postoji točno razrađen model njihova opoziva. Naime, ističe on, vijeće općine ili skupština županije pokreću prijedlog za opoziv koji se potom dostavlja Vladi, a ona raspisuje referendum o opozivu tako da birači sami mogu smijeniti onoga koga su izabrali. </p>
<p>Budući da niti jedan od navedenih razloga ne stoji, narodnjaci smatraju da glavni razlozi odbijanja neposrednih izbora leže u procjeni da će na predstojećim lokalnim izborima više glasova polučiti ime stranke nego pojedinci. Uz to, smatraju da stranka koja se protivi neposrednom izboru vjerojatno nema dovoljno kvalitetnih ljudi koje bi mogla kandidirati za čelna mjesta.</p>
<p>Osim toga, HNS-ovci imaju primjedaba i na zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi. Smatraju da se pri određivanju koja će općina imati poglavarstvo ne smije u obzir uzimati samo jedan kriterij, a to je broj stanovnika. Najviše im ipak smeta to što se članovi poglavarstva mogu birati iz redova vijećnika, dakle iz predstavničkog tijela. Time je kažu u HNS-u narušena razdioba vlasti, dok je zakonskim limitiranjem broja članova predstavničkog tijela i poglavarstva, pak, narušena Povelja o lokalnoj samoupravi. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HSS: Koaliranje s HDZ-om i njegovim »derivacijama« ne dolazi u obzir</p>
<p>SPLIT, 4. travnja</p>
<p> - Nikola Zokić, član predsjedništva Hrvatske seljačke stranke (HSS), predsjednik kaštelanskog ogranka i organizacijski tajnik splitsko-dalmatinske organizacije, nositelj je HSS-ove liste za splitsko-dalmatinsku Županijsku skupštinu i predstavljen je u srijedu na konferenciji za novinare u Splitu. Tajnik županijskog HSS-a Jadran Penga istaknuo je da su se kandidati za listu, na kojoj će biti od 40 do 45 imena, birali prema pravilima središnjice i da se posebna pozornost davala kandidatovu javnom i stranačkom ugledu, njegovoj aktivnosti i dosadašnjim izbornim rezultatima. </p>
<p>Osvrnuvši se na rezultate anketa u kojima su se građani izjašnjavali o popularnosti hrvatskih političkih stranaka, a u kojima je HSS zauzimao drugo ili treće mjesto, predsjednik splitskog HSS-a Željko Sikirica rekao je da je to jamstvo da će njihova stranka sudjelovati u vlasti. </p>
<p>»Spremni smo na koaliranje sa strankama šestorke i njima bliskim strankama. Spremni smo na zajedništvo zbog gorućih problema u ovoj županiji, možda i na svoju štetu, ali u prilog rješavanju tih problema«, kazao je Sikirica, istaknuvši da koaliranje s HDZ-om i njegovim »derivacijama« ni prije niti poslije izbora ne dolazi u obzir. </p>
<p>Prema Zokićevu mišljenju, HSS je bio i ostaje jedna od ključnih hrvatskih državotvornih stranaka. »Neuvjerljiv je poziv Hrvatskog bloka o glasovanju za stranu, a ne stranku. Razumijemo da su stranku potrošili, ali i strana im je upitna jer su i s njom previše trgovali«, smatra Zokić. HSS biračima preporučuje da traže i prepoznaju stabilnu stranu i stranku, a »HSS je nacionalni štit i jedan bolji komunalni put«. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Božo Kovačević: Počinjemo ispitivati utjecaj vojnih vježbi na slunjski okoliš</p>
<p>SAD dao jamstvo da na vojnim vježbama u Slunju neće koristiti streljivo s osiromašenim uranom, a Ministarstvo obrane zajamčilo da neće biti nadlijetanja borbenih zrakoplova iznad Plitvičkih jezera</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Zajednička ekipa Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te Ministarstva obrane na poligonu u Slunju utvrđivat će stanje okoliša prije i nakon održavanja vojnih vježbi hrvatske i američke vojske, istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Na konferenciji je bilo riječi i o skorom održavanju te vojne vježbe.</p>
<p>»Već danas su upućene naše ekipe na teren u Slunj«, kazao je ministar Kovačević, istaknuvši zadovoljstvo što je Vlada na svojoj sjednici 30. ožujka udovoljila tim zahtjevima Ministarstva. Dodao je da bi se iduća vježba, prema najavama, trebala održati tijekom travnja, te da će prije početka i nakon njezina završetka stručnjaci izraditi studiju utjecaja na okoliš.</p>
<p>Prema Kovačevićevim riječima, SAD su dale jamstvo da u vojnim vježbama u Slunju neće koristiti streljivo s osiromaašenim uranom, a Ministarstvo obrane zajamčilo da neće biti nadlijetanja borbenih zrakoplova iznad Nacionalnog parka Plitvička jezera niti prijevoza borbenih sredstava teškim kamionima. </p>
<p>»Vojne vježbe u Slunju rezultat su sporazuma o bilateralnoj suradnji hrvatske i američke vlade. Iako su u Slunju već bile održane vojne vježbe, budući da nije bilo odluke hrvatske Vlade o zaštiti okoliša tog područja, nismo do sada ispitivali utjecaj njihova održavanja na okoliš«, podsjetio je ministar Kovačević. Dodao je da stanovita ograničenja za zračne i druge vojne snage u odnosu na zaštićena podučja postoje i u Americi i u Europi. </p>
<p>Ministar je govorio i o problemu nedopuštenog izlova i trgovine prstacima. Pojasnio je da da je na temelju Zakona o pomorskom ribarstvu radi zaštite hridinaste obale, kao posebnog staništa ribolovnog mora, zabranjen izlov prstaca i njihovo stavljanje u promet na cijelom teritoriju Hrvatske, osobito njihov izvoz. </p>
<p>»Poduzet ćemo oštre mjere nadzora izlova i rada ugostiteljskih objekata, kako bi se onemogućilo lažno opravdanje da to nisu hrvatski prstaci, nego uvezeni«, kazao je Kovačević, dodajući da će se i turiste pri ulazu u Hrvatsku informirati o stanju zdravlja i zaštiti okoliša u našoj zemlji.</p>
<p>U vezi s bespravnom gradnjom, Kovačević je rekao da je cilj Ministarstva onemogućiti otpočinjanje bespravne gradnje kao i one koja je tek započeta, te da će uskoro započeti provedba inspekcijskih rješenja.</p>
<p>Na novinarsko pitanje da pojasni stav Ministarstva u vezi s Bechtelovom gradnjom auto-ceste koja bi trebala prolaziti Gackom dolinom, Kovačević je rekao da je dogovoreno da se i za tu trasu napravi studija utjecaja na okoliš te da tek nakon studije može biti eventualne gradnje.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Većina beljskih radnika za prijenos zaostalih plaća u vlasnički ulog </p>
<p>DARDA, 4. travnja</p>
<p> - Od 1.984 stalno zaposlena u Belju d.d., glasovanju za nagodbu prema zaključcima hrvatske Vlade o konsolidaciji PIK-ova pristupio je 1.741 radnik. Od toga ih je 1.448 glasovalo za, a protiv je bilo 290. Rezultate dvodnevnog potpisivanja nagodbe Vjesniku je prenio član Uprave kombinata Ivan Guljaš. Oni koji nisu pristupili glasovanju su na bolovanju, porodiljskom dopustu... Njih će se obići u njiihovu domu. Riječ je o izjašnjavanju radnika o odricanju od dijela svojih potraživanja (zaostalih plaća odnosno razlike između minimalne i pune plaće za listopad 1999.) koja bi se pretvorila u vlasnički ulog.</p>
<p>Na pitanje Vjesnika o tome kako komentira prošlomjesečni istup beljskog sindikata koji se izjasnio protiv potpisivanja ovakve nagodbe, Guljaš je podsjetio kako je »Sindikat Belja izuzetno jak, a danas mu je generalni stav da su se zaposlenici u proteklih deset godina puno čega morali odreći, da mnogima još uvijek nije završena obnova domova, te da su ocijenili kako je najbolje da taj dio odricanja izbjegnu«. Naveo je da se razgovaralo s predstavnicima Sindikata nakon čega su se »duhovi smirili«. </p>
<p>Guljaš je podvukao kako je rezultat glasovanja iznad očekivanja. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Slučaj Lora: Tužiteljstvo još čeka da Beograd otkrije identitet svjedoka </p>
<p>SPLIT, 4. travnja</p>
<p> - Na poticaj Županijskog državnog odvjetništva u srijedu je na splitskom tužiteljstvu održan radni sastanak na kojem su načelnik Uprave Vojne policije Ante Glavan, načelnik Kriminalističke službe Policijske uprave splitsko-dalmatinske Serđan Guštin i načelnik Odjela za terorizam Ante Vidović, te zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Mladen Bajić razgovarali o potrebi bržeg rješavanja zločina koji su se, sumnja se, 1992. dogodili u vojnom zatvoru splitske ratne luke »Lora«. </p>
<p>Kako doznajemo, na sastanku zatvorenom za javnost razgovaralo se o potrebnim aktivnostima, utvrđivanju činjenica i počinitelja. </p>
<p>Kako je Vjesnik pisao, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu od mjerodavnih jugoslavenskih sudova, na temelju Ugovora Hrvatske i Jugoslavije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima iz 1998. , zatražilo je potkraj prošle godine utvrđivanje identiteta svjedoka navodnih ubojstava Srba, počinjenih u splitskom vojnom zatvoru »Lora« tijekom 1992. godine, a odgovor iz Beograda još se čeka. Splitsko je odvjetništvo taj zahtjev postavilo nakon pregleda materijala Komiteta za prikupljanje podataka o zločinima protiv čovječanstva i međunarodnog prava iz Beograda pod nazivom »Zločini genocida nad Srbima u logoru 'Lora' u Splitu, od 1991. do 1997.«. </p>
<p>U tim su dokumentima, na sto stranica, izjave mnogih svjedoka 25 navodnih ubojstava i žrtava mučenja i zlostavljanja ratnih zarobljenika i civila iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Svjedoci su navedeni pod rednim brojevima, bez imena i prezimena. Splitsko odvjetništvo, stoga traži da ti isti svjedoci, u redovitoj sudskoj preceduri u Jugoslaviji budu iznova ispitani te da se te izjave dostave Hrvatskoj. Tužiteljstvo je ujedno od Vojne policije i Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kojima su materijali beogradskog Komiteta također dostavljeni, zatražilo »postupanje radi provjere istinitosti navoda o mogućim kaznenim djelima protiv čovječnosti i međunarodnog prava«. </p>
<p>Još u studenome prošle godine u Istražnom centru splitskoga Županijskog suda ispitana su dvojica svjedoka o zlostavljanima zatočenika u zatvoru splitske »Lore«, a za još osmoricu poziv se vrati neureučen. Svjedoci su govorili o brutalnim premlaćivanjima koja su obavljali pripadnici 72. bojne Vojne policije, ne spominjući konkretna imena. Splitsko tužiteljstvo svakodnevno uzima izjave građana koji tvrde da su bili žrtva vojnih policajaca u »Lori«. O zlostavljanjima u »Lori« šibenskoj vojnoj policiji svjedočili su Mario Barišić i Milorad Paić. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, osim dokumentacijom iz Beograda raspolaže i materijalima Helsinski Watcha, prema kojima je u splitskoj »Lori« brutalno usmrćeno pet osoba, a u obradu su uzeti i dokumenti posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava Tadeuza Mazowietckog. </p>
<p>Opsežnu dokumentaciju prikupio je i Dalmatinski komitet za ljudska prava. Prema njihovim materijalima u »Lori« je, osim ratnih zarobljenika, završilo i stotinjak građana, većinom srpske nacionalnosti. Desetak ih je ubijeno, a drugi su prošli najužasnija, pa i nastrana, zlostavljanja, a mnogi su izašli kao stopostotni invalidi. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čermak, Krstičević i Reljić uskoro pred haaškim istražiteljima? </p>
<p>ŠIBENIK, 4. travnja</p>
<p> - Istražitelji Haaškoga suda od srijede borave u Šibeniku gdje razgovaraju s djelatnicima Policijske uprave šibensko-kninske kako bi prikupili informacije vezane za istrage koje vode o događajima za vrijeme i nakon operacije »Oluja«. Vladin Ured za odnose s javnošću izvijestio je da se razgovori obavljaju uz znanje i dozvolu hrvatske Vlade te da im, kao u svim drugim slučajevima kada se razgovara sa službenim osobama, prisustvuje predstavnik Vlade, odnosno nadležnog ministarstva. Osobe s kojima se razgovara su oslobođene čuvanja službene tajne.</p>
<p> Od ranih jutarnjih sati novinari su opsjedali PU šibensko-kninsku u Mandalini, pokušavajući dobiti službenu informaciju o posjetu istražitelja. Kako nam pojasnila policijska službenica, načelnik Goran Pauk tijekom jutra, navodno, je razgovarao s ravnateljima osnovnih škola. Da takvo njeno obrazloženje nije tragično bilo bi smiješno, jer smo doznali da istražitelji Međunarodnog kaznenog suda od 9 sati ujutro razgovaraju s Paukom i još nekolicinom djelatnika.</p>
<p> Kako saznajemo istražitelje zanima postupanje pravosudnih tijela i djelatnika prema zatvorenicima nakon »Oluje«. U središtu su pozornosti, neslužbeno doznajemo, zapovjednici policijskih postaja u Kninu, Drnišu i Gračacu, koji su za i nakon »Oluje« bili na tim dužnostima. Na čelu kninske policije u to vrijeme bio je Čedomir Romanić, zapovjednik policije u susjednom Drnišu Ante Bilać, a Nediljko Kaurina bio je zapovjednik gospićke policije. Doznajemo kako se istražitelji ne zanimaju za razgovor s Dragom Matićem koji je u sporno vrijeme bio načelnik šibenske Policijske uprave jer ta uprava u vrijeme »Oluje« pa do 1997. godine nije bila mjerodavna za kninsko područje koje je, teritorijalno, do tada pripadalo Zadarskoj županiji.</p>
<p> U idućoj fazi istraživanja, pred istražiteljima bi se trebao ponovno pojaviti general Ivan Čermak koji je u vrijeme »Oluje« bio zadužen za područje bivšeg sektora Jug. Neslužbeno se govori i o skorom saslušanju generala Damira Krstičevića i Smiljana Reljića koji je u to vrijeme bio na čelu SZUP-a.</p>
<p>O događajima za i nakon akcije »Oluja« više je puta govorio Mario Barišić iz Šibenika, bivši djelatnik Vojne policije, inače krunski svjedok u predmetima o, navodnim, zločinima u »Lori« i vojnom pritvoru Kuline u Šibeniku. Barišić optužuje Reljića za ubojstvo trojice ratnih zarobljenika na predjelu Jabuka nedaleko od Drniša, što Reljić demantira.</p>
<p>Tijekom dana novinari su pokušavali stupiti u kontakt sa Željkom Žganjerom, županijskim državnim odvjetnikom, koji nije, unatoč najavama, posjetio Zagreb i državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, nego je bio u Šibeniku na, kako nam je kazano, »važnim sastancima«, pa za novinare nije našao vremena.</p>
<p>Inače, haaški istražitelji su, prije Šibenika, posjetili Gospić, Zadar i Dubrovnik.</p>
<p>Inače, šibenski je zatvor u srijedu posjetilo izaslanstvo Predsjednikove Komisije za pomilovanja. »Došli smo čuti primjedbe zatvorenika i uprave i naši su utisci dobri«, rekao je fra Tomislav Duka, navodeći kako se Komisiji prijavilo 11 osoba koje su izrazile želju za pomilovanjem.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić će do kraja tjedna predložiti Crnića za predsjednika Vrhovnog suda</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Posve je izvjesno da će kandidat za predsjednika Vrhovnog suda biti Ivica Crnić. Kako Vjesnik u srijedu saznaje iz pouzdanih izvora, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić će, do kraja tjedna, Crnića predložiti za predsjednika Vrhovnog suda. Potom o Crniću mišljenje mora dati Opća sjednica Vrhovnog suda i nadležni saborski odbor, dok predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor. Sve to znači da je Crnić pristao biti predsjednik Vrhovnog suda jer je ta odluka zapravo u njegovim rukama. Poznato je da je Crnić već nekoliko mjeseci Mesićev kandidat za čelnika sudbene vlasti, ali je došlo do odgode jer sve nije bilo pravno »izbrušeno«. Naime, Mesić nije htio predložiti Crnića sve dok se izričito nije odredilo da dosadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Marijanu Ramušćaku prestaje mandat. Istovremeno, ni Crnić nije pristajao biti nominiran dok se ne steknu svi zakonski uvjeti. Sada, pak, nakon najnovijih ustavnih promjena nema nikakvih pravnih prepreka za Crnićevo imenovanje za predsjednika Vrhovnog suda. Skorim izborom čelnika sudbene vlasti otklonili bi se i problemi oko izbora predsjednika Državnog izbornog povjerenstva za predstojeće lokalne izbore. Naime, bude li na vrijeme izabran za predsjednika Vrhovnog suda, Crnić bi po položaju postao i predsjednik Izbornog povjerenstva. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatsku granicu lani je prešlo 70 tisuća ilegalaca</p>
<p>Ministar Lučin novinarima predstavio novu glasnogovornicu MUP-a Zinku Bardić, bivšu novinarku i urednicu Radija 101, koja je došla na mjesto dosadašnjeg glasnogovornika Slavka Rake</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i opunomoćeni veleposlanik Kraljevine Švedske Ingemar Börjesson u srijedu su u sjedištu MUP-a potpisali Ugovor između hrvatske Vlade i vlade Kraljevine Švedske o predaji i prihvatu osoba. Riječ je o ugovoru o readmisiji, kojim će se rješavati pitanje ilegalnih migracija između dviju zemalja.</p>
<p>Nakon potpisivanja ugovora ministar Lučin je izjavio kako je lani u Hrvatskoj zaustavljeno oko 24.000 ilegalaca, no da ih je hrvatsku granicu prešlo oko tri puta više. Napomenuo je kako je Europska unija (kojoj trenutačno predsjeda Švedska, op. a.) shvatila da se taj problem ilegalnih migracija ne rješava samo u rubnim zemljama, nego i u zemljama koje su krajnje odredište za ilegalce. »Ovaj je ugovor o readmisiji jedan od 19 do sada potpisanih, uskoro će ih biti još i ti su ugovori iskorak Hrvatske u približavanju Europskoj uniji «, rekao je ministar Lučin.</p>
<p>Dodao je da postoje pokazatelji kako će Hrvatska ove godine biti djelotvornija u zaustavljanju ilegalaca, te su u tom smislu zacrtana dva cilja. U sljedećoj će godini uspostaviti cjelovitiji nadzor granice s Bosnom i Hercegovinom, kao i potpisivanje takvog ugovora s Jugoslavijom.</p>
<p>Veleposlanik Börjesson je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora i rekao da se »potpuno slaže s ministrovim riječima«. Isto je tako izrazio zadovoljstvo što je ugovor potpisan sa zemljom koja je odlučna na putu prema europskim integracijama. »To je mali korak, ali vrlo bitan i za Hrvatsku i za Švedsku«, zaključio je švedski veleposlanik.</p>
<p>Potom je ministar Lučin novinarima predstavio novu glasnogovornicu MUP-a Zinku Bardić, bivšu novinarku i urednicu Radija 101, koja je došla na mjesto dosadašnjeg glasnogovornika Slavka Rake. Kako je Lučin obrazložio, ministarstvo je pri kraju s preustrojem, a sada je došao na red i kabinet ministra. »Pokušat ćemo biti otvoreniji 'jer ste vi to tražili', a intencija je ureda da bude što manje policijski, a više novinarski«, rekao je Lučin. Rako je prebačen u ravnateljstvo policije, u ured ravnatelja, no još mu nije određeno novo radno mjesto. Ministar je najavio održavanje redovitih presica, kao i onih ravnatelja Ranka Ostojića, a nova glasnogovornica bolju suradnju s novinarima i otvorenost prema javnosti.</p>
<p>U razgovoru s ministrom »uz kavu«, novinari su postavljali mnoga pitanja o radu ministarstva i policije, obradama vezanim uz curenje informacija, i niz drugih. O »čišćenju« u vlastitim redovima, ministar je rekao da je do sada provedeno 3.000 stegovnih postupaka, što je oko 10 posto od ukupnog broja zaposlenih, te je napomenuo kako ministar neće voditi operativne akcije, kako je to prije bila praksa. Lučin je na pitanje o zakonu o tajnim službama odgovorio da je »stav ministarstva da SZUP treba izaći iz MUP-a i biti samostalna Vladina agencija i da posebne mjere više ne bi trebao potpisivati ministar nego netko iz sudbene vlasti«. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Slučaj komercijalna banka: Najodgovorniji za gubitak gradskog novca - uprave trgovačkih društava i ravnatelji ustanova</p>
<p>Skupštinsko Povjerenstvo nakon šest mjeseci rada zaključilo da bivša gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić, Gradsko poglavarstvo i Gradski ured za gospodarstvo nisu pravodobno poduzimali mjere u skladu sa svojim obvezama / Ističe se i politička odgovornost bivšeg predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjuge </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Povjerenstvo za ispitivanje činjenica u vezi s poslovanjem gradskih trgovačkih društava i zagrebačkih ustanova s Komercijalnom bankom Zagreb usuglasilo je u srijedu zaključke koji će gradskim zastupnicima biti predočeni na sjednici Gradske skupštine. Povjerenstvo je, podsjetimo, počelo s radom prije šest mjeseci, a nedavno je saslušalo i bivšu gradonačelnicu Marinu Matulović-Dropulić i bivšeg predsjednika zagrebačke Gradske skupštine Zlatka Canjugu, koji su izjavili kako se ne osjećaju odgovornima za štetu oko 120 milijuna kuna, koliko je gradskog novca ostalo blokirano u Komercijalnoj banci.</p>
<p>Skupštinsko povjerenstvo, čijem je radu predsjedao dr. Zdravko Tomac, nema istražni karakter i njegovi su članovi zaključili da to tijelo, u njihovim ocjenama i zaključcima, ne može preuzeti ulogu suca koji ustanovljuje postoji li, i u kojoj mjeri, osnova za utvrđivanje kaznene odgovornosti za nastalu štetu. </p>
<p>S druge strane, Povjerenstvo će, na osnovi indicija koje ima, inzistirati na tome da mjerodavna državna tijela utvrde punu istinu, poduzmu potrebne mjere i o tome obavijeste Gradsku skupštinu i javnost. Stoga je povjerenstvo, sa zadaćom utvrđivanja političke odgovornosti i s namjerom da spriječi slične događaje, donijelo osam zaključaka.</p>
<p>Povjerenstvo je tako utvrdilo da najveću odgovornost snose uprave trgovačkih društava i ravnatelji ustanova, zbog čega će se Gradskoj skupštini predložiti da zatraži utvrđivanje njihove odgovornosti zbog neodgovorna ponašanja i štete koju su nanijeli odlukama o plasmanu novca u banke za koje se, u vrijeme donošenja odluka, već znalo da su nesigurne te da postoji velika opasnost od gubitka uloženog novca. Povjerenstvo je utvrdilo i odgovornost tadašnjih skupština trgovačkih društava, u vrijeme kada je novac iz njih prebacivan u Komercijalnu banku te druge banke za koje je već tada bilo poznato da su rizične i nelikvidne.</p>
<p>Članovi Skupštinskog povjerenstva složili su se da su za nastalu štetu odgovorni i nadzorni odbori i upravna vijeća, pogotovo njihovi predsjednici. Nastala šteta, veća od 100 milijuna kuna, posljedica je, osim toga, i neprimjerena sustava upravljanja gradskom imovinom, kako ustanovama, tako i trgovačkim društvima. </p>
<p>Skupštine trgovačkih društava, nadzorni odbori i upravna vijeća, sastavljeni najčešće prema stranačkoj pripadnosti, nisu se pokazala dovoljno sposobnima i stručnima u obavljanju nadzora. Povjerenstvo stoga smatra, navodi se u zaključcima, da taj model upravljanja trgovačkim društvima treba mijenjati i u nadzorne odbore i upravna vijeća birati sposobne i stručne ljude, a ne ta mjesta pretvarati u dodatan izvor prihoda i nagradu za stranački podobne ljude. </p>
<p>Povjerenstvo je, nakon svega, zaključilo da gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić, Gradsko poglavarstvo i Gradski ured za gospodarstvo nisu pravodobno poduzimali mjere u skladu sa svojim obvezama. Povjerenstvo, osim toga, ističe političku odgovornost bivšeg predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjuge, po više osnova - zbog činjenice da je njegov punac imao poslovne aranžmane s KBZ-om, zbog toga, jer je prihvatio mnoge protuusluge banke njegovoj stranci i velike donacije te zbog toga što je kao predsjednik NK Croatije prihvatio velik novac pod firmom reklame, čime se novac gradskih poduzeća preko banke prelijevao u klub.</p>
<p>Posebna politička odgovornost, smatra Skupštinsko povjerenstvo, postoji i kod bivše pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo dr. Jerke Jukić, koja je bila i predsjednica Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, jer je bitno utjecala na to da se znatna sredstva Zavoda plasiraju u KBZ, u povezanosti s činjenicom da je član njene obitelji imao poslovne aranžmane s bankom. </p>
<p>Izvješće, zapisnici i materijali sa sjednica Povjerenstva poslat će se mjerodavnim državnim institucijama, kako bi se utvrdilo postoji li kaznena odgovornost za nastalu štetu. Gradska će skupština, nakon što mjerodavna tijela pokrenu postupak, od njih zatražiti izvješće o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Branitelji »gospićke skupine« traže dopunu istrage</p>
<p>RIJEKA, 4. travnja</p>
<p> - U srijedu je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci raspravljalo o prigovorima obrane na optužnicu protiv Mirka Norca, Tihomira Oreškovića, Milana Čanića, Ivana Rožića i Stjepana Grandića, optuženih za ratni zločin potkraj 1991. godine na gospićkom području. Očekuje se da će Izvanraspravno vijeće svoju odluku priopćiti u četvrtak. Branitelji optuženih nisu tražili, ni očekivali, da će njihovi branjenici biti pušteni na slobodu, ali traže da se optužnica vrati na ispravak Državnom odvjetništvu, a uz to traže i dopunu istrage. Naime, prema njihovu sudu, svojedobno zadan rok od šest mjeseci za provođenje istrage i podizanje optužnice protiv »gospićke skupine« je »pritiskao« one koji su taj posao odradili, a da za to, prema procjeni branitelja nisu imali dovoljno vremena. </p>
<p>Prema mišljenju jednog od branitelja, riječkog odvjetnika Milenka Škrleca, ako se to ne napravi suđenje »gospićkoj skupini« će se pretvoriti u nastavak istrage, što ne išlo u prilog ni okrivljenicima, ni Sudskom vijeću, jer ne bi moglo biti operativno. U prigovorima je obrana upozorila da se prije 10 godina dogodila agresija SFRJ na Hrvatsku, da tada nije bilo vojnog ustroja, pa prema tvrdnji branitelja, nije moglo biti ni ratnog zločina. S tim u vezi se dio prigovora tiče i nedovoljno pravilne primjene Ženevske konvencije, a dio nedovoljnih dokaza za podizanje optužnice protiv nekih okrivljenika.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tomac: Za sporazum s EU-om potreban konsenzus svih stranaka</p>
<p>Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU mogao bi se potpisati do kraja listopada, kada bi se počeo primjenjivati trgovinski i prometni dio/ Cjelokupni bi stupio na snagu do kraja 2006./ SDP: Hrvatska ne može biti punopravna članica EU-a, ako se ne riješe regionalni odnosi/ HDZ: Koja to zemlja inzistira na pravu vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj/ DC: Hrvatskoj put do EU-a ništa kraći nego Makedoniji ili Albaniji </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Kao i često u posljednje vrijeme, umjesto da raspravljaju o točci dnevnog reda, u srijedu to je bilo izvješće o tijeku pregovora s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, zastupnici Hrvatskog sabora uglavnom su se svađali oko toga tko je gurao Hrvatsku u izolaciju, te jesmo li mi Balkanci ili Europljani. </p>
<p>HDZ-ovci su tako, konkretno Drago Krpina, odbacivali optužbe vladajućih da je ta stranka izolirala Hrvatsku od Europe. Suprotno tome, on je tvrdio da je Hrvatska do 1990. bila, ne u izolaciji nego pod okupacijom pa ju je HDZ-ova vlast iz toga izvukla. S druge strane, Ivo Škrabalo (HSLS) uvjeravao je kolege da se ne trebamo bojati termina zapadni Balkan, jer je to samo tehnički termin koji koristi EU administracija. I dok se Vesna Škare Ožbolt (DC) čudila zašto se s tim sporazumom toliko žuri te da sve podsjeća na potpisivanje pod svaku cijenu, što može ukazati na to da vladajući rade to zbog predizborne kampanje, Tonči Tadić (HSP/HKDU) kratko je poručio da o uključivanju u EU Vlada treba razmišljati tek kad oporavi gospodarstvo i podigne standard građana. </p>
<p>Neven Mimica, glavni hrvatski pregovarač s EU-om, najavio je da će pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju završiti početkom svibnja, da bi se sporazum mogao parafirati do kraja tog mjeseca, a potpisati do kraja listopada ove godine. Tada bi se počeo primjenjivati trgovinski i prometni dio sporazuma a cjelokupni bi stupio na snagu nakon ratifikacije u svim zemljama EU-a, Europskom parlamnetu i Hrvatskom saboru. Upozorio je da ta procedura obično traje dvije godine te istaknuo da bi do kraja 2006. Hrvatska bila spremna za punopravno članstvo u EU-u. </p>
<p>Iako če ključni čimbenik daljnjeg procesa uključivanja u EU biti spremnost Hrvatske na regionalnu suradnju, ona će se temeljiti isključivo na bilateralnim, a ne multilateralnim ugovorima s državama u regiji. </p>
<p>U ime Kluba HDZ-a Ivica Kostović ocijenio je da nema razloga za laka obećanja i euforiju te da brzina potpisivanja sporazuma nije važna. Neprihvatljivo je, naglasio je, vezivanje Hrvatske uz zapadni Balkan a posebno je pitao koja to zemlja inzistira u pregovorima na pravu vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj te zatražio da se o tome izvijesti parlament. </p>
<p>Zdravko Tomac (Klub SDP-a) kazao je kako ovaj sporazum traži konsenzus svih stranaka te da Hrvatska ne može biti punopravna članica EU-a, ako se ne riješe regionalni odnosi i ne stabilizira situacija u susjednoj BiH s kojom Hrvatska ima oko 1.100 kilometara granica. Naglasio je kako je točno da su Hrvatskoj postavljeni uvjeti kao i za zemlje zapadnog Balkana, ali da je i točno to da imamo individualni pristup i da iz te grupe možemo iskočiti i ići samostalno. </p>
<p>U ime Kluba HSS-a govorio je Stjepan Radić i ocijenio da je sloboda odlučivanja u hrvatskim rukama, te da se suverenoj državi kakva je Hrvatska ne može nametati ono što ne želi. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (Klub DC-a) upozorila je da Hrvatskoj nije otvoren kraći put u EU, nego li je onaj Makedonije, koja je na rubu građanskog rata, ili Albanije. </p>
<p>Dino Debeljuh (IDS) naglasio je da je Hrvatskoj u interesu ubrzani ulazak u EU. Drago Krpina, kao i drugi zastupnici HDZ-a najavu da će Hrvatska 2006. biti u EU-u ocijenio je smješnom i djetinjastom, »jer još nismo čak ni kandidat za ulazak«. Upozorio je da Europa želi snažnu Srbiju i pokornu Hrvatsku. Kao dokaz naveo je činjenicu da je jugoslavenska vojska koja je prošle godine provodila genocid na Kosovu danas u funkciji mirovnih snaga na granici s Makedonijom. Upozorio je da je Shengenska granica u Sloveniji te da bi se moglo dogoditi, ako Hrvatska nekritično pristupi pitanju stranog vlasništva nad hrvatskim nekretninama, da za 50 godina vlasnici hrvatske obale budu stranci, a da radna snaga bude iz balkanskih zemalja. U kratkoj polemici Ingrid Antičević Marinović (SDP) zamjerila je Krpini navod da je HDZ oslobodio Hrvatsku, a on je odgovorio da on to nikad nije ni tvrdio, već samo da je HDZ predvodio borbu hrvatskog naroda protiv armije kojom je 1988. hrvatskom narodu prijetio njezin stranački šef i aktualni premijer. </p>
<p>Što je Hrvatska zapadnom Balkanu? </p>
<p>Polemizirajući sa Zdravkom Tomcem o zapadnom Balkanu, Drago Krpina je tražio pojašnjenje o tome kakvo je to zapravo tijelo vijeće koje se spominje u kontekstu rješavanja sporova među zemljama tog područja. Upozorio je na opasnost da je to možda embrij naddržavne institucije za zapadni Balkan. U polemiku se uključio i Mladen Godek koji je zaključio da, ako ne pripadamo zapadnom Balkanu, onda s njim graničimo.</p>
<p>Što je Istra Hrvatskoj?</p>
<p>Drago Krpina polemizirao je s mnogimq iz vladajuće koalicije pa tako i s Dinom Debeljuhom, koji je spočitnuo HDZ-ovcima da su jedno potpisivali i govorili, a drugo radili kad su bili na vlasti, te da nas je to i dovelo u izolaciju. Krpina je podsjetio da je jedan čelnik IDS-a 1990. i 1991. prijetio da će IDS prema Zagrebu voditi istu politiku kao Zagreb prema Beogradu. Debeljuh je odgovorio da je riječ o čelniku koji više nije u vodstvu te stranke. Nakon što je Nevio Šetić također kritizirao politiku IDS-a, Debeljuh ga je pozvao da iznese dokaze da je IDS protiv Hrvatske, jer će ga u suprotnom nazvati lašcem. Šetić je podsjetio na slogane te stranke kao što su »Zemlja Istra« ili »Čep na ušku i zatvoriti tunel Učku«. Debeljuh je ponovo zatražio dokaze na što je Vladimir Šeks kazao da je i nedavno ministar Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a, zaprijetio da će zatražiti autonomiju za Istru, ako se na odgovarajući način ne riješi problem Istarske banke.</p>
<p>Ivka Bačić, Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ nastavlja bojkot sjednica odbora i poziva na to i ostatak oporbe</p>
<p>HDZ će nastaviti bojkotirati rad u odborima i od ostalih je oporbenih klubova zatražio isto/ Šeks: Treba poštivati međustranački dogovor / Arlović: Pašalić u ovaj odbor nije izabran, što ne znači da neće biti izabran u neki drugi/ Šestorka ostaje pri odluci da Pašalić ne može ući u Odbor za nacionalnu sigurnost </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Dogovor šefova stranačkih klubova o tome hoće li Ivić Pašalić sjediti u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost - nije postignut. HDZ će zbog toga nastaviti s prošlotjednom odlukom da do daljnjeg bojkotira rad u svim odborima, a nakon sastanka u srijedu predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks od ostalih je oporbenih klubova zatražio da učine isto. </p>
<p>»Ostajem pri tome da se treba poštivati međustranački dogovor da se podrži zastupnika kojeg je njegova stranka imenovala u neko tijelo. Ta je praksa funkcionirala deset godina i nje se HDZ bezrezervno pridržavao dok je bio na vlasti«, kazao je Šeks nakon kraćeg sastanka s čelnicima klubova. Dodao je kako su kolege iz vladajuće šestorke od HDZ-a tražili da u Odbor za nacionalnu sigurnost predloži neko drugo ime, no on nije imao mandat da na to pristane. Šef parlamentarne većine u Saboru SDP-ovac Mato Arlović kazao je pak da šestorica ostaju pri odluci koju je donio Sabor, odnosno pri odluci da Pašalić ne može ući u Odbor za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Međutim, mjesto koje u tom Odboru pripada Klubu zastupnika HDZ-a, pojasnio je Arlović, ostat će prazno dok ta stranka ne predloži drugo ime. Predsjednik Kluba SDP-a dodao je kako su šestorica u više intervjua i razgovora za novine HDZ-u davali signale da u Odbor predloži drugog zastupnika. </p>
<p>Kao razlog odbijanja Pašalića, Arlović je naveo to što Odbor za nacionalnu sigurnost među ostalim nadzire rad tajnih službi, a kao što je poznato Pašalić je »neovisno o tome je li to istina ili nije, o tome je li to dokazano ili nije, bio više puta posljednjih godina povezivan uz obavještajne službe, i to negativno«. Arlović je nadalje podsjetio na svojedobni zahtjev za osnivanjem istražnog povjerenstva za rasvjetljavanjem svih bitnih okolnosti rada tajnih službi od prisluškivanja do ortačkih ugovora. No tada HDZ, kao vladajuća stranka, nije imao razumijevanje da se to i razriješi. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Arlović osvrnuo se i na unutarstranačke probleme u radu Kluba HDZ-a. »Šestorke se ti problemi ne tiču, ali ne želi dopustiti da se problem Ivića Pašalića prebaci na njezin teren«, zaključio je Arlović. Šeks mu je, međutim, odgovorio da unutarstranački odnosi u HDZ-u nisu ni u kakvoj korelaciji s izborom Ivića Pašalića, jer je ono na čemu HDZ inzistira samo stvar načela. </p>
<p>Na novinarsko pitanje koliko je u skladu s demokratskim standardima da se jednom saborskom zastupniku, kojem nije dokazana nikakva krivnja i protiv kojeg se ne vodi ni jedan istražni postupak, zatvaraju vrata Odbora unatoč tomu što na to ima pravo, Arlović je odgovorio: »Sabor ima pravo birati članove za pojedine odbore. Pašalić u ovaj nije izabran što ne znači da neće biti izabran u neki drugi odbor«. </p>
<p>Na pitanje hoće li se odazvati pozivu HDZ-a da njihovi zastupnici bojkotiraju rad Odbora, Tonči Tadić, u ime Kluba HSP-HKDU, kazao je kako o tome mora raspravljati na Klubu, ali i s vodstvom stranke. Za sada zastupnici HSP-a i HKDU-a ostaju u odborima. Predsjednik Kluba nacionalnih manjina Furio Radin novinarima je na isto pitanje odgovorio da njegov Klub nije naviknut na to da HDZ »traži solidarnost od nacionalnih manjina«. Dodao je da će članovi tog Odbora kada čuju za HDZ-ov apel vjerojatno biti posebno iznenađeni, no o zahtjevu će ipak raspravljati. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jerenova žalba na zadiranje države u autonomiju sveučilišta dobila europsku potporu</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Udruženje europskih sveučilišta Magna Charta Universitatum svojim dokumentom Magna Charta Observatory of Fundamental University Values and Rights zatražilo je od hrvatske Vlade da u potpunosti ispuni autonomiju i institucionalni integritet hrvatskih sveučilišta, prije svega Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvom dokumentu kojim to europsko tijelo (»desna ruka europskih vlada«) upućuje hrvatske vlasti na to »kako trebaju raditi«. </p>
<p>Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Branko Jeren, koji se europskom sveučilišnom tijelu još lani požalio na »zadiranje hrvatskih državnih vlasti u autonomiju Sveučilišta«, uputio je u srijedu Magnu Chartu hrvatskom premijeru Ivici Račanu, ministru znanosti dr. Hrvoju Kraljeviću, a narednih će dana sa sadržajem dokumenta biti upoznati i rektori hrvatskih ali i europskih sveučilišta. </p>
<p>»U dokumentu je istaknuta zabrinutost zbog mogućih unutarnjih i vanjskih prijetnji institucionalnoj autonomiji sveučilišta u Hrvatskoj«, rekao je rektor Jeren, dodajući da Magna Charta upozorava i na posljedice rascjepkanosti sveučilišta u Hrvatskoj. »Rascjepkanost sveučilišta u brojne neovisne jedinice, koje se odvojeno sporazumijevaju s Vladom o svojoj ulozi i proračunu, ugrožavaju integritet pa čak i sam pojam sveučilišta. Stoga je rascjepkanost temeljna prijetnja postojanju sveučilišta kao autonomne akademske ustanove«, stoji u Magni Charti. </p>
<p>Rektor je naglasio i da su protiv integriteta sveučilišta upravo njegovi najveći fakulteti, koji se boje da će izgubiti svoje pozicije. »Njihov je strah neopravdan, jer neće izgubiti svoje mjesto, već će doći do drukčije organiziranosti sveučilišta«, rekao je Jeren. </p>
<p>Prema njegovom pojašnjenju, Magna Charta ne osporava legitimnim nacionalnim vlastima u Hrvatskoj mogućnost da organiziraju svoj sustav visoke naobrazbe imajući u vidu različite tipove, broj i upravu sveučilišta. »Međutim, sveučilišta ne mogu postojati, ako svaka jedinica prema vlastitom nahođenju odlučuje hoće li biti dio sveučilišta ili se osnovati kao potpuno odvojena pravna tvorevina koja slijedi svoje vlastite ciljeve«, rekao je Jeren. </p>
<p>Magna Charta ističe da se samo ona sveučilišta koja imaju mogućnost definiranja svoje zadaće i prioriteta, koja donose strateške odluke, koja sklapaju ugovore i dodjeljuju novac - mogu nazvati autonomnima. Nadalje, Magna Charta ne propisuje nikakav poseban model za sveučilišni proračun i školarine. Međutim, upozorava da je »izravno strateško i financijsko poslovanje između dijelova rascjepkanog sveučilišta i vladinih ustanova, kada zaobilazi sveučilište kao takvo, ozbiljan rizik kojim se potkopava sveučilišna autonomija«.</p>
<p>Zbog svega toga, europski dokument ukazuje na potrebu da se u Hrvatskoj izbjegnu promjene koje bi bile u suprotnosti s Magna Charta Universitatum. U skladu s tim, hrvatske vlasti su pozvane da definiraju i primjene organizacijska i financijska pravila u skladu s međunarodnim standardima. (Mirela Lilek)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010405].
|
