NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125678 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska ostaje na osam nacionalnih parkova</p>
<p>Zakon u nacionalnim parkovima dopušta samo turizam i rekreaciju te tradicionalnu poljoprivredu. Stoga pokušaji da se nacionalnim parkom proglasi Kopački rit nisu uspjeli, jer su prevladali gospodarski interesi</p>
<p>Lastovo je prošle godine proglašeno jedanaestim parkom prirode u Hrvatskoj, a za ovu se godinu najavljuje zaštita delte Neretve u istoj kategoriji. Što se tiče nacionalnih parkova, posljednji je proglašen 1999. - Nacionalni park Sjeverni Velebit. U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit, koji se prostiru na ukupnoj površini od 97.752 hektara. </p>
<p>Zaštite područja u kategoriji nacionalnih parkova vjerojatno više neće biti, jer to nije predviđeno ni Strategijom prostornog uređenja Hrvatske niti Nacionalnom strategijom biološke i krajobrazne raznolikosti. Naime, kako objašnjavaju u Državnom zavodu za zaštitu prirode, teško je naći veća područja iz kojih bi se mogle izuzeti gospodarske djelatnosti. Naime, zakon u nacionalnim parkovima dopušta samo turizam i rekreaciju radi posjeta, te tradicionalnu poljoprivredu. Stoga nedavni pokušaji da se nacionalnim parkom proglasi močvarno područje Kopačkog rita nisu uspjeli, jer su prevladali gospodarski interesi. A to se područje, smješteno uz ušće rijeke Drave u Dunav, smatra jednom od najočuvanijih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi.</p>
<p>U parkovima prirode gospodarske djelatnosti su dopuštene, ali moraju biti u skladu sa zaštitom prirode i održivim razvojem. Zato je takav oblik zaštite sve popularniji, i u Hrvatskoj i u Europi. Očekuje se da će se sve više područja štititi i kao regionalni parkovi. Ta kategorija zaštite predviđena je novim Zakonom o zaštiti prirode. U regionalnim parkovima isti je režim zaštite kao i u parkovima prirode, a razlika je što parkovima prirode upravlja država: ona osniva javne ustanove koje vode brigu o tim područjima, a regionalnim upravljaju županije. Neke županije, poput Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke već su pokrenule inicijative za zaštitu svojih značajnih područja poput Drave i Mure, Mrežnice, Moslavačke gore, te Hrvatskog zagorja. </p>
<p>Sve to, međutim, ne znači da više neće biti novih područja iz kojih će se izuzeti svaka gospodarska djelatnost. »Unutar parkova prirode i regionalnih parkova treba odrediti manja područja od posebne važnosti za koja će vrijediti stroži režim zaštite, kao strogi ili posebni rezervati«, objašnjava Jasminka Radović, voditeljica stručne službe u Državnom zavodu za zaštitu prirode. U strogom rezervatu nisu dopuštene nikakve aktivnosti, dok u posebnom nisu dopuštene aktivnosti koje mogu ugroziti svojstva zbog kojih je područje proglašeno rezervatom.</p>
<p>Upravljanje zaštićenim područjima težak je posao. Svako bi zaštićeno područje prema Zakonu o zaštiti prirode trebalo imati plan upravljanja, no još ga nema ni jedno. U planu je da se do 2010. ti planovi donesu. Većina tih planova radi se iz međunarodnih sredstava, iako bi bilo logično, ako su to područja od državne važnosti, da ih financira država. </p>
<p>U parkovima još nije provedena kompletna inventarizacija, pa se ne zna što od flore, faune i staništa u njima ima, te što sve treba štititi. Posljednjih godina država je za inventarizaciju počela izdvajati novac.</p>
<p>Financiranje parkova velik je problem, jer država od njih traži da sami zarađuju novac. Tako se vrijeme i energija troše na promidžbu i razvoj turizma, a ne na zaštitu i očuvanje područja, što je glavna zadaća javnih ustanova. Na pojedine nacionalne parkove posljednjih je godina značajan pritisak posjetitelja u ljetnim mjesecima. No, studije vezane uz turizam i procjenu godišnjeg i dnevnog broja posjetitelja, koji ne bi ugrozili prirodne vrijednosti, tek treba napraviti.</p>
<p>Problem otpadnih voda</p>
<p>Nacionalni park Plitvička jezera naš je najstariji park, osnovan 1949., no još nema riješenu odvodnju otpadnih voda i vodoopskrbu naselja i turističkih objekata. »Iz jezera Kozjak crpi se pitka voda, a to je veliki problem u ljetnim mjesecima kada je vodostaj nizak«, kaže Natalija Pavlus, stručna voditeljica u NP-u Plitvička jezera. Park također ne raspolaže infrastrukturom koja bi mogla prihvatiti broj turista koji ga posjećuju u ljetnim mjesecima, a i treba napraviti studije koje bi odredile gornji kapacitet posjeta, kao i sanirati zatvoreno odlagalište otpada koje je dijelom bilo u parku. </p>
<p>I Miljenko Gašparac, stručni voditelj NP Risnjak, tvrdi da nemaju novca za gradnju infrastrukture za prijem posjetitelja. </p>
<p>NP Paklenica muku muči s fekalijama. Penjača i posjetitelja je mnogo, prošle godine 105.000, a najviše u svibnju i kolovozu. »Radimo na nabavi suvremenih zahoda kakvi se koriste u europskim planinskim područjima«, kaže Gordan Lukač, stručni voditelj NP Paklenica. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Voćnjaci prvi na udaru zime</p>
<p>Problema bi moglo biti kod pšenice, koja nije prošla proces kalenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Štete od zakašnjele zime mogle bi biti najveće na voćnjacima, dok ratarske kulture posijane ujesen već trpe posljedice klimatskih poremećaja.</p>
<p>Marko Vučetić, agrometeorolog u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHZ) kazao nam je da zasad nije krenula vegetacija ozimskih usjeva, ali da bi problema moglo biti kod pšenice, koja nije prošla proces kalenja, što bi se moglo negativno odraziti na stvaranje klasa. Dodaje da pšenica inače može izdržati vrlo niske temperature, i do minus 20 stupnjeva Celzijevih. Osim toga, snijeg će stvoriti dovoljne količine vlage i vode što je dobro za zimske usjeve.</p>
<p>S druge strane, kako kaže, voćnjaci nisu prošli niske temperature da bi mogli zametnuti plod. Primjerice, jabukama treba i do tri mjeseca niskih temperatura, a to ove zime nije bio slučaj. »Zasad nije zabilježeno veće bubrenje pupova, ali bi se zbog hladnijih jutara, u prvom redu ako bude mraza, to moglo negativno odraziti na razvoj i cvjetanje voćnjaka«, upozorava Vučetić.</p>
<p>Ratarski usjevi žive i nastavljaju s vegetacijom sve dok ne prođu fazu busanja, zimsku fazu razvoja koja je pred krajem. Nakon toga, biljka kreće k vlatanju, fazi u kojoj počinje razvoj stabljike i upravo je to kritični dio razvoja. Vlatanje se sada već počelo događati na površinama zasijanim ječmom, dok je na nekim zasijanim pšenicom to sada zaustavljeno zbog nižih temperatura. Taj razvoj događaja bio bi vrlo negativan, jer bi dio usjeva mogao stradati.</p>
<p>Naime, ako u fazi vlatanja dođe do naglog pada temperature i ona samo jedan dan bude niža od minus 10 stupnjeva, moglo bi biti značajnih negativnih posljedica zbog smrzavanja biljaka. No ni nastavak zatopljenja također ne bi bio dobar. U tom slučaju, biljke će se nastaviti razvijati i rasti, a neizbježno je da će do kraja zime barem jedan dan biti mraza. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ultimatum budućoj vladi - nema prodaje zemlje i šuma </p>
<p>Državno zemljište, i to po najpovoljnijim uvjetima, moramo prodati onima koji imaju perspektivu, koji žele ostati na selu</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a i saborski zastupnik Božidar Pankretić uvjeren je da će njegova stranka u savezu s HSLS-om ostvariti odličan izborni rezultat te da se nova vlast bez njih neće moći formirati. U razgovoru za Vjesnik otkriva i koje će uvjete seljačko-liberalna koalicija ispostaviti budućem partneru kod sastavljanja vlade, bio to HDZ ili SDP. </p>
<p>• Kako ste doživjeli »ispijanje čaja« Đurđe Adlešić i Ante Đapića, nakon čega su krenule priče o savezu s HSP-om?</p>
<p>- Valjda nije zabranjeno piti čaj s kolegama iz drugih stranaka. Za mene je to normalno, ali mi je čudno da se nakon takvih susreta raspredaju prave bajke koje mogu zbuniti javnost. Ovo je takav primjer, jer se »na čaju« govorilo samo o nekim lokalnim temama.</p>
<p>• Ipak, u izbornoj se godini i »ćaskanje uz čaj« promatra kroz posebnu dioptriju.</p>
<p>- Još se zauzimaju startne pozicije za ove izbore, koji će očito biti krajnje neizvjesni. Već i stoga bismo mi političari trebali biti malo oprezniji. Jer, nerijetko informacije procure i od nas, a onda se medijski nadograđuju. Zato savjet kolegama da, kada »ispiju čaj«, ne žure o tome odmah obavijestiti novinare.</p>
<p>• Hoćete li nakon izbora koalirati s HSP-om?</p>
<p>- Nismo o tome uopće razmišljali.</p>
<p>• Kakvu kampanju očekujete kad se datum izbora i službeno obznani? </p>
<p>- Nadam se da to neće biti nastavak ove aferaške kampanje kakvoj svjedočimo već mjesecima, prepune podmetanja, međusobna blaćenja stranaka i pojedinaca. Ništa dobrog to neće donijeti Hrvatskoj, a mi političari još ćemo dublje zaglibiti. Ionako nas javnost generalno doživljava kao negativce, a politiku kao najprljaviji posao, za što smo i sami »zaslužni«. Pogledajte samo kojim se rječnikom služimo kada govorimo o političkim protivnicima? Nije to samo udaranje ispod pojasa. </p>
<p>• Prije izbora emocije se svima uzburkaju.</p>
<p>- Ničim se, pa ni uzburkanim emocijama, ne može to opravdati. Možda i mogu razumjeti da pojedinac prijeđe sve granice. Ali, kod nas to rade cijele stranke, svi članovi - od mjesnog odbora do središnjice - kreću u rat protiv druge stranke. Jasno smo rekli da HSS neće sudjelovati u takvoj aferaškoj kampanji, koju u većini potenciraju dvije najjače stranke. Nitko nas neće uvući u kampanju u kojoj će pikanterije iz privatnog života prekriti borbu programima i raspravu o smjeru u kojem se treba razvijati Hrvatska.</p>
<p>• Pri kraju je usuglašavanje zajedničkog izbornog programa s HSLS-om. Što će mu biti glavne odrednice?</p>
<p>- Program je, u 20 poglavlja, sveobuhvatan, ali i vrlo konkretan, s naglaskom na zaštiti nacionalnih interesa, poticanju domaće proizvodnje te većim stopama gospodarskog rasta, što jedino može osigurati novo zapošljavanje. Zaštita nacionalnih interesa nije fraza ni romantičarski zanos, nego je riječ o budućnosti Hrvatske. Zato stalno ponavljamo da u pregovorima s Europskom unijom ne smijemo robovati datumu ulaska.</p>
<p>• Poznato je da HSS-ovo vodstvo zagovara što sporiji ulazak u EU. </p>
<p>- Ne zagovaramo sporost, nego promišljenost. Oni koji misle da nismo u pravu, neka pogledaju Mađarsku koja je, prije ulaska u EU, sve rasprodala, pa se ljudi tamo sada pitaju gdje su i kako dalje. Uvjeravaju nas u to da poljoprivredu čeka mnogo novca iz europskih fondova, ali od toga još ništa. Govore i da su poljski seljaci, nakon ulaska u EU, jako zadovoljni. Ali, to je pola istine. Puna je istina da su zadovoljni oni koji su »preživjeli«, a takvih je 50 posto. Ostali su propali. Hrvatsko selo i seljaci ne smiju doživjeti takvu sudbinu. Bojim se da im to prijeti, budemo li pristajali na sve diktate iz Bruxellesa, kao što je ministar Petar Čobanković već pristao na smanjenje izvoznih kvota za naš <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>.</p>
<p>• Veliki ste kritičar aktualnog ministra poljoprivrede Čobankovića. Što mu, kao njegov prethodnik, najviše zamjerate? </p>
<p>- Ne bih rekao da sam veliki kritičar, pogotovo to nisam bio prve dvije godine njegova mandata. Ostavio sam dovoljno vremena da ministar i cijela Vlada pokažu što hoće i mogu učiniti na preobrazbi sela, restrukturiranju poljoprivrede i smanjenju golema uvoza hrane. Danas mogu reći da su im učinci jako mizerni. I dalje mnogo uvozimo, i to mahom nekvalitetne proizvode. Tome se u velikoj mjeri moglo stati na kraj da je proradila agenciju za hranu koja je, slijedom Zakona o hrani što smo ga donijeli 2003., trebala odigrati važnu ulogu u smanjenju uvoza.</p>
<p>• Kako bi ta agencija obuzdala nekontrolirani uvoz hrane? </p>
<p>- Zakon omogućuje agenciji da legalno zaustavi uvoz hrane koja Hrvatskoj ne treba. Ne možemo zabraniti uvoz, ali možemo pomno paziti na sve što se uvozi. Agencija za hranu omogućuje nadležnima da dođu na granicu i uzmu, recimo, uzorak mesa. Utvrde li da je meso, »počišćeno« iz nekih robnih rezervi EU-a, staro sedam i više mjeseci, reći će - hvala, gospodo, Hrvatskoj to ne treba. Vrijedi to za svu hranu koju uvozimo, ali je ministar Čobanković to zanemario. Umjesto toga, Vlada je lakomisleno ukinula dotad važeće zabrane. Dopustili su uvoz junadi iz svih zemalja u kojima se bilo pojavilo kravlje ludilo. Uvoz su potpuno liberalizirali, Čobanković je to poslušno odrađivao, valjda i zato jer je trebalo poslužiti višem cilju što ga je zacrtala Vlada - približavanje EU, pa i po cijenu uništavanja domaće proizvodnje. </p>
<p>• Ipak, izvoz hrane je lani za 25 posto bio veći nego 2005., pokrivenost uvoza izvozom je oko 65 posto...</p>
<p>- Šećer i tuna presudno utječu na izvoz naših poljoprivredno-prehrambenih proizvodi. Ove će godine šećera za izvoz biti 272.000 tona. Ali, od toga unaprijed treba odbiti 180.000 tona, zbog smanjenih izvoznih kvota u zemlje EU-a, na što je Čobanković pristao. Proizvodnja šećera najvažnija je, od njegova izvoza dosad smo zarađivali milijardu kuna. Uvođenje carinskih kvota za šećer od početka ove godine značit će gubitak od 300 milijuna kuna. Sve će to i te kako utjecati na ukupno smanjenje izvoza, pa se ministar neće imati čime pohvaliti, ponajmanje »dobrim« brojkama o pokrivenosti uvoza izvozom.</p>
<p>• Hoće li dugogodišnji moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta i šuma strancima biti uvjet za ulazak u novu vladu?</p>
<p>- Neće to biti naš uvjet, nego ultimatum! Tu neće biti kompromisa ni s kim! Budemo li nakon izbora u poziciji da se o sastavljanju vlade dogovaramo s HDZ-om ili SDP-om, od toga ćemo krenuti. Za prodaju šuma i poljoprivrednog zemljišta strancima realno prijelazno razdoblje koje Hrvatska treba tražiti u pregovorima je 12 godina. Ako želimo išta napraviti od našeg programa za selo, to je preduvjet. Državno zemljište moramo sačuvati za obiteljska gospodarstva. Ne učinimo li to, možemo zaboraviti hrvatsko selo. Ni koncesije ništa ne rješavaju, jer naši ljudi mogu zemljište izgubiti i u koncesiji. Državno zemljište, i to po najpovoljnijim uvjetima, moramo prodati onima koji imaju perspektivu, koji žele ostati na selu.</p>
<p>• Hoćete li inzistirati i na preimenovanju Čobankovićeva ministarstva u ministarstvo sela, poljoprivrede i hrane? </p>
<p>- U Europi se naveliko okreću zaštiti potrošača i hrane, odnosno razvoju ruralnog prostora. Otud i inicijative da se to dvoje spoji u snažnije ministarstvo koje će pratiti hranu od polja do stola, ali i brinuti se o ruralnom prostoru. Promjena imena značila bi i zaokret u politici subvencija i poticaja. Okrupnjena seoska gospodarstva intenzivnije bi se bavila proizvodnjom, poticao bi se agroturizam te proizvodnja alternativnih oblika energije.</p>
<p>Realnost rada nedjeljom</p>
<p>• Niste dosljedni kad je riječ o radu nedjeljom. Do jučer ste tvrdo zagovarali zabranu rada, a sada ste promijenili mišljenje. </p>
<p>- Nismo promijenili mišljenje. HSS je stranka koja zagovara tradicionalne vrijednosti, među koje spada i nedjelja kao dan za obitelj. Ali, prihvaćamo realnost da neki i nedjeljom moraju raditi. Podržat ćemo HSLS-ov prijedlog, jer se po njemu rad nedjeljom dopušta samo kada je reguliran kolektivnim ugovorom i dobro plaćen, kada je osiguran drugi slobodan dan u tjednu, a sve uz stalni inspekcijski nadzor. Takav će zakon destimulirati poslodavce, pa će rada nedjeljom biti sve manje. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Problem je drugdje</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Zakonom su inspekcije ovlaštene prekršajno prijaviti trgovce i ugostitelje koji maloljetnicima prodaju ili toče alkoholna pića. Međutim, ne zna se koliko je prijavljenih, iako, »ruku na srce«, kažnjavati one koji žive od prodaje i točenja isto je što i pekarima zabraniti prodaju kruha. Problem opijanja mladeži je drugdje. Uzroci porasta višekratnog opijanja adolescenata od oko 30 posto su u odraslima, obitelji i društvu, koji im ne mogu biti uzor za sreću: jedni se gube u utrci za gomilanjem materijalnog, drugi jer nisu u utrci s prvima... </p>
<p>U okruženju bez ideala mladi traže zaborav u piću (ako ne i u čemu gorem). Kažu, to su uglavnom jednokratni eksperimenti. Jer, one koji to rade češće ionako ne uhvate. Naučili su kako piti a da ne završe u bolnici na detoksikaciji.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>I dobre se stvari događaju</p>
<p>IVA PERDEC AUGUSTIĆ</p>
<p>Jednog će dana rukometaš Davor Dominiković svojoj djeci i unucima sigurno pričati kakva ga je nevolja snašla dok se jednom davno s hrvatskom rukometnom reprezentacijom borio za naslov najboljih na svijetu. </p>
<p>Budući da se svijet temelji na dualizmu, borbi dobra i zla, jinu i jangu, razumu i osjećajima, i ova bi rukometno-dopinška storija mogla biti ispričana na dva načina. Za ovu ćemo priliku posuditi dva filmska naslova: »Teorija zavjere« i »Niz nesretnih događaja«.</p>
<p>Slobodnija forma egzistira u teoriji zavjere, urotama, prijevarama s kojima svi vole kalkulirati i zabavljati se. Tako je, kada je buknula dopinška afera s ključnim čovjekom Červarove obrane, odmah krenula priča da su cijelu podvalu organizirali zavidni Španjolci, koji su, uz Hrvate, Francuze i Nijemce, glavni kandidati za tron. Ljubomora na najbolju svjetsku momčad dosegnula je, valjda, takve razmjere da je neki španjolski jalnuš, dok je Dominiković sjedio na terasi kafića u Pamploni, neopazice ubacio u piće tableticu diuretika. No, s obzirom na to da je Ivano Balić Dominikovićev klupski kolega u Portland San Antoniju, nije li opravdano upitati je li zapravo ta kava bila namijenjena genijalcu kakvog rukometni svijet dosad nije vidio. Kada se na sve dodaju zakašnjeli termini objave rezultata dopinškog testa koji su onemogućili Dominikovićev nastup od početka SP-a, a priču o zavjeri podupre i koordinator za antidopinšku kontrolu HOO-a Božidar Fučkar, jasno je da se otvorila galaktika paranoidnih misli.</p>
<p>Niz nesretnih događaja moguće je zamisliti nakon što je laboratorij u kojem je obavljena analiza priznao pogrešku. Govori se da su epruvete zamijenjene, što je slučaj kakav se ne pamti. Pretpostavljamo da je mladi praktikant, dok je držao Dominikovićev uzorak i uzorak još jednoga (dopingiranog) igrača, na radiju čuo kako je njegov omiljeni Real Madrid izgubio i šestu utakmicu u sezoni, i to od posljednjeplasiranog Recreativa. Šokiran tom informacijom, laborant je zamijenio uzorke i gurnuo prvu domino-pločicu u nizu nesretnih okolnosti.</p>
<p>U svemu tome je Dominiković proživio pakao; ni prvi, a nažalost ni posljednji nedužni čovjek kojem su se dogodile ružne stvari. No, priča je za njega imala sretan kraj. Pravda je pobijedila, sve je dodatno osnaženo zalaganjem čelnika MOO-a i IHF-a da nepravedno optuženi Dominiković pravo nastupa stječe - odmah! </p>
<p>I dobre se stvari događaju, samo u njih treba vjerovati. Koliko bismo god u to ponekad voljeli vjerovati, nismo baš uvijek okruženi urotnicima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kosovo kao pitanje prestiža</p>
<p>Odgoda objavljivanja Ahtisaarijeva izvješća o konačnom statusu Kosova nije dala vjetar u leđa demokratskim snagama u Srbiji</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Oni koji su zagovarali odgađanje donošenja odluke o konačnom statusu Kosova, sugerirajući kako će se kasnije taj problem lakše riješiti, očito su se prevarili. Stječe se, naime, dojam da što vrijeme više prolazi sve će se teže doći do rješenja koji bi bio prihvatljiv ne samo Beogradu ili Prištini, SAD-u ili Rusiji, nego i većini članica Europske unije koje se u vezi s Kosovom počinju sve više dijeliti. Ništa konstruktivno u vezi s tim nije se dogodilo ni kada je riječ o srbijanskim izborima.</p>
<p>Odgoda objavljivanja izvješća UN-ova posrednika Maartija Ahtisaarija o konačnom statusu Kosova nije, kako se očekivalo u Bruxellesu, dala vjetar u leđa demokratskim snagama u Srbiji da napokon poraze ekstremnu, velikosrpsku, opciju. Unatoč tom ustupku, stranke vezane uz Miloševićevo političko naslijeđe, radikali, socijalisti te Koštuničini kvazi demokrati, ipak su osvojili većinu u tamošnjem parlamentu. To što će tzv. demokratski blok na kraju možda formirati vladu, samo govori o tome da će u Srbiji doći do formiranja braka iz nužde, međutim takva izvršna vlast nije posljedica realnog odnosa snaga. </p>
<p>Štoviše, problemi koji mogu nastati u vezi s formiranjem nove srbijanske vlade mogli bi dodatno usporiti donošenje odluke o Kosovu. Naime, iako je predviđeno da će Ahtisaari početkom sljedećeg mjeseca predstaviti svoje izvješće članicama Kontaktne skupine, te da će potom u Beču biti nastavljeni trotjedni, navodno zadnji, pregovori između Beograda i Prištine, nakon čega bi trebala biti objavljena i konačna odluka, s velikom vjerojatnošću se može reći da taj proces neće ići predviđenom dinamikom. Za pretpostaviti je, naime, da će za sastav buduće srbijanske vladajuće koalicije vrlo važno biti stajalište svakog od pojedinih partnera u vezi s prihvaćanjem te konačne odluke. </p>
<p>Bude li ona, kako se predviđa, uvjetna neovisnost, gotovo je sigurno da svoj glas za njezino prihvaćanje neće dati Koštuničina politička grupacija. Također će, po svemu sudeći, i Tadićevi demokrati oklijevati sa stavljanjem svog potpisa ispod takva rješenja. Takva situacija mogla bi dovesti do odgode formiranja srbijanske vlade, koju parlament treba potvrditi najkasnije za tri mjeseca. </p>
<p>Ako u Beogradu ne bude partnera kojemu Ahtisaari i Kontaktna skupina ne mogu pokazati svoju konačnu presudu, onda se pitanje Kosova i ne može riješiti u tom vremenskom okviru. U tom slučaju, daljnjim odgađanjem dovršetka tog pitanja problemi bi se mogli pojaviti među kosovskim Albancima koji pomalo gube strpljenje, tražeći da napokon prestane ping-pong među ključnim igračima u vezi s njihovom sudbinom. </p>
<p>Razrješenju tog pitanja ne pridonosi ni sada već vrlo razgovjetno razmimoilaženje između SAD-a i Rusije. Dok iz Washingtona poručuju da je Kosovo zapravo već neovisno od 1999., iz Moskve govore da će svoje pravo veta iskoristiti na svaku odluku koju ne bi podržali i Beograd i Priština. Tomu treba dodati i navode iz brojnih europskih tiskovina koje govore o postojanju dvaju blokova unutar EU-a glede buduće sudbine te nekadašnje srbijanske pokrajine. Protiv neovisnosti Kosova, prema tim izvorima su navodno Španjolska, Italija, te Rumunjska, koji u tome vide opasnost za moguće odvajanje dijelova svojih sadašnjih država.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski ofenzivci i migranti</p>
<p>Nužno je utvrditi stvarne potrebe našega gospodarstva za radnom snagom i tome prilagoditi obrazovni sustav i upisne kvote radnih dozvola</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Ovih je dana održana Druga konvencija hrvatskih izvoznika pod »borbenim« nazivom »Izvozna ofenziva«. Iako nisu određeni pravci i taktika ofenzivnog djelovanja a niti strategija povećanja broja izvoznih ofenzivaca, konvencija je, s pravom, zaokupila veliku pozornost javnosti, posebno politike i stručnjaka. Kako i ne bi kad, kao što je svima poznato, većim izvozom smanjili bismo deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, što bi nam omogućilo veći gospodarski rast koji je temelj boljeg života svima.</p>
<p>Hrvatski izvozni ofenzivci zasad su još u defenzivi - jer i dalje nas prati negativni saldo robne razmjene od deset milijardi dolara. Da bi gospodarstvo raslo po stopi šest do sedam posto, guverner HNB-a je izračunao da se deficit robne razmjene mora »skresati« za trećinu. To bi značilo daleko veći izvoz od sadašnjeg i, kroz ofenzivu, krenuti s jurišem naših izvoznika, ali uz znatno veći broj izvoznih vojnika odnosno izvoznih tvrtki. Na žalost, broj od 10.900 izvoznih tvrtki, što je podatak s početka 2006., približno je isti kao i naših susjeda Slovenaca, koji broje 10.385 izvoznika. Samo, ne zaboravimo, Slovenija je nešto više nego dvostruko manja od Hrvatske. Hrvatska mora stvoriti uvjete u kojima bi se naš izvozni korpus udvostručio, a tek tada možemo računati na ozbiljnije ofenzive s povoljnim osvajačkim rezultatima. </p>
<p>Naši izvozni ofenzivci, zasad, najviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju, dakle u države koje nisu predaleko od Hrvatske. Taktiku treba mijenjati i uz susjedne države krenuti s našim proizvodima po cijelom svijetu.</p>
<p>Kad sam već spomenuo susjednu nam BiH u koju najviše izvozimo, ovih dana dobio sam zanimljiv prijedlog nacrta sporazuma između Vijeća ministara BiH i hrvatske vlade o privremenom zapošljavanju bosansko-hercegovačkih radnika u Hrvatskoj, o čemu se od sindikata traži mišljenje. I Bosna i Hercegovina ponudila je svoj izvozni proizvod hrvatskom tržištu i to u obliku svojih radnika. Sporazum je zanimljiv iz više razloga. Za početak - nema vidljivog autora, nadalje jednostran je i utvrđuje obvezu zapošljavanja i brige o bosanskohercegovačkim radnicima, pa i obvezu HZZ-a da u slučaju prijevremenog prestanka radnog odnosa takvom radniku pronađe novo jednako vrijedno radno mjesto. </p>
<p>Ispada da je Hrvatska obećana zemlja stranim radnicima, kao da je naše tržište rada sređeno i kao da netko drugi a ne mi ima oko 300.000 nezaposlenih, od čega je najviše, tj. 35,9 posto, upravo KV i VKV radnika. A upravo takva radna snaga, uz dio NKV radnika, dolazila bi u Hrvatsku. Ako sporazum ima svrhu riješiti problem rada na crno stranih radnika u Hrvatskoj, smatram da se gađa u krivu metu. Iz sporazuma nisu slučajno ispuštene odredbe o primjeni prava i kolektivnih ugovora koji bi se trebali primjenjivati na bosanskohercegovačke radnike. Sporazumom nije navedeno u kakvom je odnosu s utvrđivanjem godišnjih kvota za rad stranaca u Hrvatskoj.</p>
<p>Da podsjetim, za prošlu je godinu strancima za rad u Hrvatskoj izdano 2437 radnih dozvola - najviše upravo državljanima BiH kojih se u 2005. u Hrvatsku doselilo 58,7 posto od 14.230 doseljenih stanovnika. Inače, od 1996. u Hrvatsku se doselilo 306.866 stanovnika, a odselilo 95.000. Migracije, kao stalan proces kretanja ljudi, nalaze se u središtu političkog interesa ne samo Hrvatske nego i Europe i cijelog svijeta. </p>
<p>Ukupan broj registriranih stranaca u europskim zemljama iznosi 22,72 milijuna osoba ili oko 3,5 posto stanovništva Europe. Podsjećam na predloženi sporazum o migraciji radne snage između Hrvatske i Bugarske iz ožujka 2006. Sporazum je odbijen na inicijativu sindikata radi zaštite egzistencije - cijene rada naših radnika, jer je cijena sata rada u Bugarskoj niža pet do šest puta u odnosu na cijenu rada naših radnika. Važno je voditi nacionalnu aktivnu i kvalitetnu migracijsku politiku, a ne lutati od sporazuma do sporazuma - jer dok mi lutamo može se pojaviti prijedlog sporazuma Narodne Republike Kine o zapošljavanju Kineza u Hrvatskoj. </p>
<p>Smatram da se kretanje radne snage treba urediti međunarodnim sporazumima, ali uz uređen sustav primjene. Potrebno je sagledati Hrvatsku kao punopravnu članicu EU-a, čiji je put ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i razvojnih interesa. Zato je u ovom trenutku primarno utjecati na smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj i tražiti rješenja kojima bi dosegnuli ciljeve EU-a, a to je 70 posto zaposlenosti do 2010. </p>
<p>Aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti u Hrvatskoj ne mogu se završiti akcijskim planom zapošljavanja za koji je potpuno razvidno da ne može dati značajnije rezultate bez većeg izdvajanja za te namjene, jer su sredstva za 2006. prepolovljena u odnosu na 2004. godinu. </p>
<p>Nužno je utvrditi stvarne potrebe našega gospodarstva za radnom snagom i tome prilagoditi obrazovni sustav i upisne kvote radnih dozvola. Hrvatski zavod za zapošljavanje morao bi, umjesto da se bavi traženjem posla bosanskohercegovačkim radnicima, više napora usmjeriti na izradu programa za jačanje znanja i sposobnosti, dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih kako bismo mogli konkurirati danas na našem, a sutra na otvorenom tržištu Europske unije. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neobično pitanje povezano sa stanarskim pravom</p>
<p>Ne upuštajući se u opravdanost zahtjeva odbjeglih Srba za povratak stanarskih prava, a potom i otkup stanova, bilo bi zanimljivo doznati imaju li građani Hrvatske pravo od države tražiti odštetu, odnosno povrat svojih sredstava uloženih u stambeni fond? </p>
<p>U posljednje se vrijeme ponovno aktualizira pitanje povrata stanarskog prava izbjeglim Srbima koji izjavljuju da im je bez poštovanja tog prava otežan ili čak onemogućen povratak u Hrvatsku. </p>
<p>Poznato je, naime, da su mnogi od njih dok su živjeli i radili u Hrvatskoj dobivali stanove sagrađene sredstvima iz stambenog fonda i na taj način stjecali stanarsko pravo. U stambeni fond, jednako kao i u mirovinski i zdravstveni, redovito je pristizao određeni postotak bruto plaća svih zaposlenih. Stoga svi koji su dobili stanove iz stambenog fonda smatraju da je normalno da im neotuđivo pripada i stanarsko pravo kao što im pripada mirovina i zdravstvena zaštita. Činjenica je ipak da između korisnika ta tri fonda postoji bitna razlika u jednom vrlo značajnom dijelu. Istina je da su se sva tri fonda punila uzimajući silom zakona dio plaće svima, ali dok su mirovinu i zdravstvenu zaštitu dobili svi, stanove su dobili samo neki. Osim toga, dobro je poznato da su ne samo stanove, nego i kuće i vile prije svih dobivali politički podobni, zatim svi aktivni pripadnici bivše JNA i odgovarajućih službi važnih za »bezbednost« zemlje i na kraju i poneki neophodno potrebni i važni stručnjaci, znanstvenici i umjetnici. A isto tako pojedini radnici dobivali su na korištenje stanove nabavljene sredstvima poduzeća ili tvornica u kojima su radili. </p>
<p>Ne upuštajući se u opravdanost zahtjeva odbjeglih Srba za povratak stanarskih prava, a potom i otkup stanova, bilo bi zanimljivo doznati odgovor na jedno neočekivano i neuobičajeno, iako ustvari opravdano i logično pitanje: Imaju li pravo građani Hrvatske koji su svoj cijeli radni vijek (35 odnosno 40 godina) morali silom zakona uplaćivati u stambeni fond, a svoj vlastiti stambeni problem morali rješavati kupnjom stana po tržišnim cijena uz nepovoljne stambene zajmove, dakle, imaju li oni pravo od države tražiti odštetu, odnosno povrat svojih sredstava uloženih u stambeni fond? Ovo traženje povrata svojih sredstava uloženih u stambeni fond može na prvi pogled izgledati apsurdno, ali se ne čini besmisleno onima koji su 15 do 20 godina morali otplaćivati skupe stambene kredite uz kamate 10 ili 12 posto. Očito je da ovakovo pitanje ne pada na pamet niti zanima one koji su stanove dobili, a kasnije ih za malo novca otkupili. A oni koji su stanove dobili, a stjecajem okolnosti nisu ih na vrijeme otkupili, sada se osjećaju izigranima i oštećenima. A kako se osjećaju oni koji stanove nikad nisu ni dobili?</p>
<p>I na kraju još jedno potpitanje: Mogu li se i oni koji su kupovali stanove (a ne samo oni koji su ih dobivali) žaliti na nanesenu nepravdu Međunarodnom sudu pravde u Strasbourgu? </p>
<p>ZLATKO ŠPORER, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Preživio napad, u policiji čekao sate </p>
<p>Napadnuti vozač u stanici je bez vode, soka i objašnjenja sedam sati čekao kraj »obrade«</p>
<p>Nezadovoljni time što još uvijek nisu dobili odgovor na pismo ministru MUP-a Ivici Kirinu, predstavnici Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske u četvrtak su pozvali novinare da stanu u zaštitu vozača tramvaja koji su žrtve neodgovornih mladih vandala, ali i neprofesionalnog postupka policijskih djelatnika nakon toga. U Udruzi navode primjer postupanja djelatnika policije prema vozaču kojega su 12. siječnja 2007. mladići, otprije poznati policiji, gađali kamenjem i koji su istoga dana privedeni u Policiju.</p>
<p>Napad se dogodio u 4,50, a očevid je trajao do 7.15. sati. Ali u 13.20 policija je pozvala vozača da se javi radi dodatnih informacija u Policijsku postaju Črnomerec, pojašnjava predsjednik Udruge Vinko Škvorc.</p>
<p>»Vozača, koji je taj dan ustao u tri sata, u postaji Črnomerec gotovo ništa nisu pitali, već ga službenim vozilom privode u prostorije MUP-a u Heinzlovoj, gdje se prema njemu ponašaju nehumano i nekorektno. Naime, iako je vozač svom čuvaru nekoliko puta uputio molbu da mu se omogući konzumacija vode, soka ili kave - a radi se o vozaču koji ima problema s tlakom i šećerom - nije bilo razumijevanja već ga se - strogo drži pod kontrolom, kao i privedene koji su ga napali«, ističe Škvorc. Dodaje kako su radnje prepoznavanja i ostatak postupka trajali sve do 21 sat, kad je vozač napokon pušten kući. </p>
<p>Djelatnici MUP-a koji su vozača priveli u postaju u Heinzlovoj, kao i oni koji su se kasnije njime bavili, nisu mu ponudili prijevoz do Črnomerca, niti eventualnu pomoć oko prijevoza do bolnice, koju je na kraju sam morao potražiti, kaže Škvorc. Rezultat cijele priče je to da je vozač i danas na bolovanju te se ne zna kad će se moći vratiti na radno mjesto, upozorava Škvorc u pismu ministru te dodaje kako to nije jedini primjer nehumanog postupanja prema vozačima čija je jedina »krivica« to što su - bili napadnuti.</p>
<p>Predstavnici Udruge ističu kako se nadaju da će ministar svojim autoritetom pomoći da se pokrenu neke promjene u ponašanju i međusobnim odnosima u sličnim situacijama, no - ako je suditi po odgovoru - od toga zasad neće biti ništa. Naime, Emina Lisić, zamjenica glasnogovornika MUP-a poručuje kako je čula za slučaj (i drugi su mediji već postavljali to pitanje), ali ne zna zašto je vozač priveden, zašto nije dobio piće te zašto je postupak trajao tako dugo. Umjesto najave da će se sve to istražiti, Emina Lisić kaže kako vozač može uputiti predstavku na ponašanje djelatnika MUP-a načelniku PU Zagreb, Marijanu Tomuradu. On će tražiti očitovanje policijske ophodnje koja je vozača privela i onih koji su sudjelovali u daljnjem postupku i tada odlučiti o tome treba li pokrenuti postupak protiv svojih djelatnika.</p>
<p>Dobili smo i obrazloženje na pitanje zašto Udruga sindikata vozača i prometnih radnika još nije dobila odgovor na svoje pismo: ministar, naime, ne odgovara na takva pitanja dok se o njima ne očituje niža instanca. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ana Rukavina izabrana za Zagrepčanku godine</p>
<p>Odluku su podržali gradonačelnik Milan Bandić, dogradonačelnik Ivo Jelušić i predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac</p>
<p>Ani Rukavini posmrtno će pripasti nagrada Zagrepčanka godine za 2006., nakon što to Gradska skupština potvrdi na svojoj sjednici u veljači. »Ana Rukavina svojim je djelovanjem postigla iznimne rezultate u podizanju kvalitete života s humanitarnog stajališta, kako u Gradu Zagrebu, tako i u Hrvatskoj te upozorila na probleme koje sustav nije prepoznao«, zaključak je stručne radne skupine koja je, među šest prijedloga zaslužnih Zagrepčanki, pristiglih na natječaj za nagradu, predložila preminulu novinarku Anu Rukavinu Erceg. U četvrtak je i Odbor za javna priznanja, u kojem su, među ostalim, bili gradonačelnik Milan Bandić, dogradonačelnik Ivo Jelušić i predsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac, podržao prijedlog stručnog povjerenstva. Nagrada Zagrepčanka godine ove godine dodjeljuje se prvi put, a utemeljena je kao nagrada za izniman doprinos afirmaciji žena u društvu, promociju ženskih prava i rezultate u podizanju kvalitete života žena. Iako se u Odboru za javna priznanja u četvrtak vodila rasprava o kriterijima prema kojima se nagrada dodjeljuje, na kraju je ipak zaključeno da je Ana Rukavina bila glasnogovornica prava na život i toleranciju, a kao žena je upozorila na problem u sistemu gdje vodeću ulogu ipak imaju muškarci. </p>
<p>»Hrvatska je imala registar darivatelja koštane srži sa 154 člana, ali nije imala banku matičnih stanica. Anino pismo »Želim život« za nekoliko je dana osvojilo Zagreb i Hrvatsku. Bez nje mnogi zdravi nikada ne bi shvatili koliko je pomoć potrebna bolesnima«, rekla je Vesna Majher, voditeljica Stručne radne skupine koja je donijela prijedlog o Zagrepčanki 2006. Na Odboru je također odlučeno da se Zagrepčanki godine, uz priznanje, dodijeli i novčana nagrada od 50 tisuća kuna.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Mirna Berend parkira na naša mjesta«</p>
<p>Lani su »pauci« svako dvanaesto premješteno vozilo odvezli s mjesta koja su namijenjena osobama s invaliditetom</p>
<p>Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI) u četvrtak je u Hrvatskom auto klubu (HAK) organizirao okrugli stol na kojem je upozorio na dodatni problem osoba s invaliditetom: veliki broj građana nepropisno se parkira i oduzima i zlorabi njihova mjesta. Među njima je, kako je istaknuto i poznata voditeljica Mirna Berend, ali i mnogi drugi koji se ne obaziru na upozorenja. »Osobama s invaliditetom, koje se otežano kreću i vozilom se služe kao ortopedskim pomagalom, žuta mjesta iznimno su značajna za njihovu kvalitetu življenja«, ističe Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Dodaje da u Hrvatskoj živi oko 10 posto osoba s invaliditetom i svakodnevno se suočavaju s dva najveća problema: nedovoljnom informiranošću i kulturom življenja. </p>
<p>Ante Hari Rako, iz Ministarstva unutarnjih poslova, istaknuo je da su lani na području Zagreba imali preko 30 tisuća prekršaja nesavjesnih vozača, koji su se parkirali na mjesta za invalide. »To je 14 posto od ukupnog broja prekršaja koji su učinjeni na području Zagreba«, rekao je Rako. </p>
<p>Prema riječima Marijana Tomašića iz Zagrebparkinga, »pauci« su imali pune ruke posla. Dnevno su premjestili 75 vozila, a svako dvanaesto bilo je premješteno s mjesta namijenjenog osobama s invaliditetom. Ostali sudionici okruglog stola složili su se da kazne za nepropisno parkiranje treba postrožiti - da umjesto 500 kuna budu tisuću. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Snijega premalo za zimske radosti </p>
<p>Od tri centimetra snijega, koliko ga je napadalo, nije se mogla napraviti ni gruda</p>
<p>Tri centimetra snijega, koliko je u noći na četvrtak napadalo u Zagrebu, ugodno je iznenadilo građane, ali zimske su ga službe dočekale spremno. Zbog nedovoljno niske temperature, snijeg se nije zadržavao na kolnicima i nije bilo potrebe za izlaskom na teren ni jedne od 182 ralice.</p>
<p>»Više od 200 ekipa zimske službe bilo je spremno za snijeg. Na teren je u noćnim satima izašao samo manji broj djelatnika da bi frekventnije prometnice, mostove, petlje i podsljemensku zonu preventivno posuli solju zbog moguće poledice«, priča Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta.</p>
<p>Ranom zorom na teren su izašle i ekipe zimske službe Zrinjevca. Do jutarnje špice stigle su od snijega očistiti sva tramvajska stajališta. »Dvanaest ekipa je posipavalo sol. Preostale ekipe, u sklopu redovnog programa, trenutno otresa snijeg i, gdje je potrebno, orezuje granje, osobito četinjača, da se izbjegne njihovo ponekad opasno pucanja od težine snijega«, kaže tehnički direktor Zrinjevca Jure Leko. Istovremeno je brojno drveće, koja rastu uz prometnice unutar »kazeta«, zaštićeno ekološkim sredstvima kako ih nanesena sol na prometnicama ne bi sasušila.</p>
<p>U stanju pripravnosti bili su i djelatnici Zagrebparkinga, ali na teren, pokazalo se, nisu trebali izlaziti »U stalnom je dežurstvu 40 ljudi i svaki sat pratimo izvješća o vremenu. Snijeg nije uzrokovao probleme, samo se ponegdje uklanjala poledica«, rekao je direktor Zagrebparkinga Mato Kraljević. </p>
<p>U jutarnju šetnju baka Ksenija povela je svog unuka. Od zimskih radosti, ustvrdila je, neće biti ništa jer snijeg nije dostatan ni za jednu grudu. »U idućih deset dana ne očekujemo više snježnih padalina, ali pokoja pahulja snijega građane može iznenaditi u subotu«, ističe dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda. Do kraja tjedna, dodaje, zadržat će se niske temperature, jutarnja od minus pet do minus dva stupnja Celzija, a dnevna od nule do pet. S početkom novog tjedna, slijedi novi rast temperature, koje će ponovno nositi dvoznamenkaste brojeve.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>U Uljaniku kršten najveći brod na svijetu</p>
<p>PULA</p>
<p> - U pulskom brodogradilištu Uljanik, u četvrtak je upriličena svečanost krštenja gradnje 463 (»Höegh Delhija«). Riječ je o brodu za prijevoz 7.000 automobila i kamiona, dosad najvećem tog tipa izgrađenih u Uljaniku, ali i u svijetu. Kuma broda je Julie Parsons, supruga Rogera Parsonsa, poslovnog suradnika vlasnika kompanije »Gram«. Ugovor za gradnju potpisan je u studenom 2003. s norveškim naručiteljem. To je prvi brod od dosad dva ugovorena istovjetna broda za naručitelja. Ima 13 paluba, a površina garaža iznosi 58.819 četvornih metara. Najveći brod na svijetu prevoziti će automobile iz Japana i Koreje u Europu i Ameriku. [P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Najmanje 27 mrtvih u nesreći u Meksiku</p>
<p>OAXACA</p>
<p> - Najmanje 27 ljudi je poginulo, a 20 ih je ozlijeđeno u srijedu nakon što je autobus sletio u provaliju u meksičkoj saveznoj državi Oaxaca, priopćila je policija. Razlog zbog kojeg se autobus survao u 200 metara duboku provaliju još nije poznat. Autobus je prometovao na liniji od grada Huatla de Jimeneza do Mexica. U sličnoj prometnoj nesreći u istoj saveznoj državi ranije ovoga mjeseca poginulo je 11 ljudi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Novi slučaj kravljeg ludila u Austriji</p>
<p>KLAGEFURT</p>
<p> – U Koruškoj je kod jedne krave utvrđena goveđa spongiformna encefalopatija (kravlje ludilo), objavio je u četvrtak koruški ministar za poljoprivredu Josef Martinz. Životinja je već ubijena i spaljena. Dosad je u Austriji utvrđeno šest slučajeva te bolesti. Prvi slučaj utvrđen je u prosincu 2001., a pretposljednji u lipnju 2006. [APA/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U 115. umro najstariji čovjek na svijetu</p>
<p>SAN JUAN</p>
<p> - Portorikanac Emiliano Mercado del Toro, najstarija osoba na svijetu prema Guinessovoj knjizi rekorda, umro je u srijedu u dobi od 115 godina, pet mjeseci i tri dana. Mercado del Toro, koji je umro u Isabeli na sjeveroistoku otoka Portorika od groznice i dišnih tegoba, rodio se 21. kolovoza 1891. Najstariji na svijetu postao je u prosincu, nakon smrti Amerikanke Elizabeth Bolden, kojoj je bilo 116 godina. Emiliano Mercado del Toro rodio se dok je Portoriko bio pod španjolskom vlašću, preživio je američku invaziju 1898., te dobio poziv da se bori u Prvome svjetskom ratu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dogradonačelnik mesek ozlijeđen u Kazahstanu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varaždinski dogradonačelnik Ivan Mesek ozlijeđen je u nesretnom slučaju u Kazahstanu, gdje su čelnici Grada, Županije i gospodarstvenici boravili od ponedjeljka. U priopćenju koje je u četvrtak poslao Dražen Dretar, stručni suradnik za protokol i odnose s javnošću Grada Varaždina, navodi se da je Mesek zadržan na bolničkom liječenju, stanje mu je stabilno, a njegov je povratak u Hrvatsku odgođen na preporuku liječnika. Varaždinci se iz Kazahstana, gdje su trebali sklopiti niz sporazuma o poslovnoj suradnji, vraćaju u petak, a više o rezultatima posjeta, kao i Mesekovu stanju, trebalo bi se saznati na konferenciji za novinare koja je najavljena za subotu. [M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Čitač otisaka prstiju na Ajaxovom stadionu</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Čelnici nizozemskog nogometnog velikana Ajaxa planiraju na stadion Arenu postaviti čitače otisaka prstiju kako bi spriječili ulazak registriranim huliganima. Trenutačno je cijeli projekt u fazi ispitivanja i biometrički čitači će biti postavljeni na jednom od manjih stadiona u predgrađu Amsterdama kako bi se testirala njihova učinkovitost. Ukoliko testiranja prođu bez problema vodstvo »Kopljanika« postavit će uređaje na Arenu. Veliki interes za ovaj projekt pokazali su i čelnici Feyenoorda, Vitessea, te niza drugih nizozemskih klubova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prvi nosorog začet umjetnom oplodnjom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U zoološkom vrtu u Budimpešti došao je na svijet prvi nosorog koji je začet pomoću umjetne oplodnje. Bijela ženka nosoroga po imenu Lulu donijela je u utorak na svijet zdravo žensko mladunče težine 58 kilograma. Umjetnu oplodnju proveo je tim međunarodnih stručnjaka iz Njemačke, Austrije i Mađarske. Projekt je započeo još 2001. godine, ali raniji pokušaji nisu bili uspješni. Ovo je prvi nosorog u svijetu koji se okotio nakon što je začet umjetnom oplodnjom. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Piton zadavio zaposlenicu cirkusa</p>
<p>ROSTOV</p>
<p> - Više od šest metara dugačak piton pobjegao je iz kaveza putujućeg cirkusa i zadavio jednu zaposlenicu. Tijelo žene koja brine o cirkuskim životinjama malenog cirkusa pronađeno je pokraj staklene pregrade kaveza. Mrtvozornici su na ženi pronašli tragove gušenja i ostatke zmijske kože na vratu. Više od stotinu kilograma težak piton pronađen je u blizini mjesta na kojemu je zadavljena žena. Vlasti će provesti obdukciju tijela 62-godišnje žene, izvijestilo je ministarstvo unutarnjih poslova. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kako sluša hrvatska publika</p>
<p>Orkestru predvođenome dirigentom Robertom Abbadom kao solist pridružio se pijanist Lars Vogt </p>
<p>Ciklus »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb omogućio je u srijedu svojim pretplatnicima, i ostalima, iznimno gostovanje u KD Vatroslava Lisinskog. Riječ je o koncertu što su ga održali članovi Komornoga orkestra St. Paul iz Amerike, predvođeni dirigentom Robertom Abbadom, poznatim diljem svjetskih koncertnih i opernih pozornica. </p>
<p>Orkestru se kao solist pridružio Nijemac Lars Vogt. Iznimno su cijenjene njegove interpretacije djela Beethovena, Schumanna i Griega, za čije je snimke dobio prestižne nagrade. Vogt u Zagrebu je nastupio s interpretacijom Beethovenova Klavirskog koncerta u C-duru, op. 15 br. 1. </p>
<p>Programski odabir koji su ponudili spomenuti gosti u potpunosti zadovoljava vrstu i namjenu takva koncerta. Zadovoljena je potreba orkestralnoga i koncertantnoga programskog opredjeljenja, ali je istodobno iskazano poštovanje prema suvremenosti, a sve to natkriljeno kriterijem skladateljske kvalitete. Tako su na programu bile »Ramifications« Gyorgyja Ligetija, spomenuti klavirski koncert te Prva simfonija Beethovena i Komorna simfonija br. 2 op. 38 Arnolda Schönberga. </p>
<p>Visok stupanj kompozicijske kvalitete odabranih skladba očito prisutnima među publikom nije bio dovoljan kriterij pozitivnog odobravanja. I dok su se neki njihali u ritmovima Beethovenovih lakše probavljivih struktura Prve simfonije te s oduševljenjem pljeskali pijanističkim bravurama i brzopoteznima, a nerijetko brzopletim i glazbeno nepromišljanim, pasažama Larsa Vogta, izvedba Schönbergove Komorne simfonije nije dobila, iako jest zaslužila, istu količinu odobravanja. </p>
<p>Da ne govorimo kako je Ligetijeva skladba, majstorska i u pogledu konstrukcije i u pogledu interpretacije, bila popraćena kašljanjem, šaputanjima, odmahivanjima rukom, pa čak izjavama »ma to je bez veze«. A riječ je o djelu pomno osmišljenome na razinama mikropolifonije i mikrotonalitetnosti te vrhunski razrađene instrumentacije u odnosima dvaju komornih skupina istog instrumentalnoga sastava. Djelo je to jednoga od najznačajnijih glazbenih mislioca 20. stoljeća, pa i čitave glazbene povijesti. K tome još vrhunski izvedeno pod vodstvom sugestivnih, preciznih i konciznih kretnja Roberta Abbada, pod čijim je dirigentskim štapićem te večeri nastajala glazba, u pravom smislu te riječi.</p>
<p>Toliko o većinskoj publici kojom želimo napuniti naše koncertne dvorane. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Umjesto Klovićevi dvori – Zagrebački kolegij</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Ivan Koprek u otvorenom pismu poziva da se poznatu zagrebačkom gornjogradskom izložbeno-galerijskom prostoru Klovićevi dvori vrati prvotno ime te zgrade koju su isusovci izgradili: Zagrebački kolegij.</p>
<p> Koprek napominje u pismu koje je u četvrtak dostavio Hini kako je 1996. naziv »Muzejsko-galerijski centar« preimenovan u »Klovićeve dvore« bez ikakva obzira prema onima koji su taj prostor izgradili.</p>
<p> Provincijal navodi kako je činjenica da je Julije Klović (Grižani 1498. – Rim, 1578.) najveći svjetski minijaturist, no da ne nalazi razloga da Isusovački kolegij (Zagrebački kolegij) nosi njegovo ime, jer niti je on bio isusovac, niti je igdje zabilježeno da je ikad bio u Zagrebu.</p>
<p> »Žalosni smo zbog toga što se na taj način izbrisao spomen na isusovce koji su izgradili tu zgradu. Možda je jubilej 400. obljetnice dolaska isusovaca u Zagreb mogao biti prigoda da nam se ispravi učinjena nepravda«, napominje Koprek. Hrvatski su isusovci prošle godine proslavili 400. obljetnicu dolaska u Zagreb. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pjesnik onkraj estrade i jeftinih emocija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Arsen Dedić dobitnik je nagrade za pjesništvo »Josip Sever«, koju dodjeljuje udruga Jutro poezije, a nagrada mu je uručena u prepunoj dvorani Muzeja Mimara u srijedu navečer. </p>
<p>Nagradu koja nosi ime pjesnika Josipa Severa utemeljila je 1998. godine udruga Jutro poezije, koja je pak prozišla iz kultne pjesničke tribine istog naziva. Arsen Dedić je nagradu dobio za zbirku poezije »Službena duša«, prema odluci prosudbenog povjerenstva u kojem su Zvonimir Mrkonjić, Saša Meršinjak i Goran Matović, koju mu je objavilo Jutro pezije. »Tema svakog pjesništva jest smrt i ljubav. Arsen se opredijelio za treću varijantu: život. Opjevajući ga na duhovit način, sinkretički gradeći njegovu kompoziciju, Arsen nam ne pruža privid harmonije, već skida velove života kao ontologijske činjenice, dakle života u svojoj beskrajnoj punini. U ovoj knjizi nudi nam vlastiti smisao, onkraj estrade, jeftinih emocija i sučeljavanja s vlastitom smrću«, obrazložio je Zvonimir Mrkonjić odluku prosudbenog povjerenstva. </p>
<p>Dodjela nagrade je obilježena čitanjem Dedićevih pjesama, a i sam ih je autor nekoliko otpjevao, što je bilo upravo ono čemu se mnogobrojna publika u »Mimari« nadala. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Toma Arhiđakon i pop Dukljanin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cijela će 2007. godina biti u znaku obilježavanja četiriju stoljeća dugoga hoda kroz povijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Obilježavanje je započelo predstavljanjem prvih dviju knjiga u sklopu tribine Deset najznačajnijih hrvatskih knjiga, u četvrtak u predvorju Knjižnice. Izbor deset temeljnih hrvatskih književnih spomenika od 7. do 20. stoljeća načinili su akademici Stjepan Damjanović i Josip Bratulić.</p>
<p>O dvjema najvažnijim srednjovjekovnim kronikama, nastalima na hrvatskome povijesnom prostoru – kronikama Tome Arhiđakona i popa Dukljanina izlagao je Neven Budak sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Kronika Tome Arhiđakona (13. st.), kazao je Budak, u dosadašnjim pregledima nije uvrštavana među najvažnije hrvatske knjige zbog mišljenja da Toma nije bio hrvatski pisac. Kad je pak riječ o Kronici popa Dukljanina, ta je knjiga obavijena maglama mnogih dilema, a osim upitnoga autorstva, ne zna se pouzdano ni jezik na kojemu je napisana te vrijeme nastanka. [S.V.A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatska u četvrtfinalu</p>
<p>U petak će se naši rukometaši odmarati, a u subotu i nedjelju će odigrati dva posljednja dvoboja u skupini II, protiv Češke i Španjolske</p>
<p>MANNHEIM</p>
<p> - »Pakleni« ponovno lome sve pred sobom. Petom pobjedom zaredom, ovaj put 25-18 (12-8) protiv Mađarske, naši su rukometaši osvojili nova dva boda i time su se plasirali u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. U petak će se naši rukometaši odmarati, a u subotu i nedjelju će odigrati dva posljednja dvoboja u skupini II, protiv Češke i Španjolske. Uz to, Hrvatska je ostala jedina neporažena reprezentacija SP-a, nakon što su Mađari i Španjolci pokleknuli u četvrtak.</p>
<p>Kad suparnik postigne samo 18 pogodaka, jasan je znak da su obrana i vratar napravili svoj posao i to jako dobro. Hrvatska formacija 3-2-1 napravila je mnogo problema Mađarima, koji su u drugi krug ušli kao momčad koja je pobijedila Dansku i Norvešku. Mađari su držali priključak prvih deset minuta, do 3-3, a potom je sve pripalo Hrvatima. Koliko je teško bilo Mađarima, govori i podatak da su Mađari odigrali potkraj utakmice devet minuta bez pogotka. A na kolike su ih samo pogreške natjerali Hrvati, koji nisu puštali u obrani ni milimetra. Obranom 3-2-1 ravnao je Denis Špoljarić, koji je raspoređivao igrače i stalno se na crti hrvao s korpulentnim Gyulom Galom. I iz tog dvoboja izašao kao pobjednik.</p>
<p>»Je, teško mi je bilo s njim, ima ga, ima, ha, ha... Vidi se da su nam vanjski igrači umorni, zato je dobro da je povukla obrana, Jerković je bio odličan, a i Drago je dobro zamijenio Ivana. Ma, super je sve ispalo, imamo šest bodova, u četvrtfinalu smo i idemo dalje napraviti nešto zgodno, recimo osvojiti neku medaljicu«, dobro je raspoložen bio Špoljarić, iako je jedva stajao na nogama od umora.</p>
<p>Bio je vidljiv umor naših napadača, Ivana Balića i Petra Metličića, koji su se ispuhali u prethodna četiri dvoboja. U napadu nije bilo preciznosti, no bilo je rupa i u umornoj mađarskoj obrani, koje su naši igrači znali iskoristiti. Uz to, umor je svladao i Igora Vorija, kojeg je dobro zamijenio Renato Sulić. Kad Balić više nije mogao, njegovu je ulogu preuzeo Drago Vuković, kojeg je i Balić pohvalio.</p>
<p>»Golman nam je bio čudo, obrana dobra. Danas sam bio loš, ali ova je utakmica dokaz da Hrvatska ima širinu. Drago me je odlično zamijenio, baš je to dobro izgledalo«, pričao je Balić nakon utakmice.</p>
<p>Osim dobre igre, pobjede i bodova, Hrvatska je protiv Mađarske dobila još nešto važnije. Točnije, nekog - Blaženka Lackovića. On se mučio od početka prvenstva, nije mu išlo, a nervoza je rasla iz utakmice u utakmicu. Protiv Mađara je postigao šest pogodaka iz osam pokušaja i izborio je jedan kazneni udarac. To je prepoznao i organizator, koji ga je proglasio i igračem utakmice, za što je nagrađen ručnim satom.</p>
<p>»Jerković je trebao dobiti taj sat, zaslužio ga je. Do danas sam imao problema, možda sam previše htio, ali valjda je sad to iza mene. Dosad su vukli Ivano i Pero, Drago se bori, ali prvenstvo je dugo, ima puno utakmica i ima mjesta za sve nas«, govorio je Lacković, ne skrivajući veselje i olakšanje što ga je napokon krenulo.</p>
<p>Naši su rukometaši jedva dočekali slobodan dan. U petak će trenirati, otići u grad u šetnju i ručak, a onda priprema za nove suparnike, Čehe i Španjolce. </p>
<p>HRVATSKA - MAĐARSKA 25-18 (12-8)</p>
<p>SAP Arena</p>
<p>HRVATSKA: Jerković (16+1 obrana), Alilović (0), Kaleb 3, Sulić 3, Balić 3, Lacković 6, Zrnić 2, Vori, Džomba 2 (1), Vuković 3, Špoljarić, Metličić 2, Vukić 1, T. Valčić</p>
<p>MAĐARSKA: Fazekas (12+1 obrana), Tatai (0), Ilyes, Csaszar, Diaz, Mocsai 1, Gal 5, G. Ivancsik 6 (2), T. Ivancsik 2, Tombor 2, Katzirz, Nagy 1, Herbert, Vadkerti</p>
<p>SUCI: Kristič i Ljubič (obojica iz Slovenije). GLEDATELJA: 9000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (1), Mađarska 5 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Sulić 2+2, Metličić), Mađarska 8 minuta (Ilyes 2+2, Herbert 2+2)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan JERKOVIĆ</p>
<p>Iz Njemačke: Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jedino su dvorane dobre</p>
<p>Hrvatski rukometaši, redom momci od 190 centimetara naviše, spavaju u »kinderbetima«, dok je u dvorani u Mannheimu jedino hrvatska zastava manjih dimenzija </p>
<p>Nije nikakva tajna da su mnogi nezadovoljni organizacijom SP-a u Njemačkoj. Pohvale za nove i komforne dvorane, ali sve osim toga zaslužuje kritiku. </p>
<p>Tako su čelnici Hrvatskoga rukometnog saveza odmah nakon prve utakmice u Mannheimu podnijeli službeni protest. Naime, među izvješenim zastavama hrvatska je upola manja od ostalih, što nikako nije u redu, a na predstavljanju momčadi uz ime Hrvatske stajala je zastava - Rusije. </p>
<p>»Istina je da nigdje nije određena dimenzija kolika zastava mora biti, ali ako je ostalih pet zastava istih dimenzija, zašto bi naša morala biti manja«, pita Željko Kavran, predsjednik HRS-a.</p>
<p>Na spomen hotelčića, pak, 20-ak kilometara od Mannheima, gdje su u »kinderbetima« nagurani dvometraši četiri reprezentacije, svima pada mrak na oči, ali protiv toga ne mogu. Uz to, HRS nije dobio nijednu VIP akreditaciju za svoje ugledne goste. No, kako čujemo, VIP akreditacija ne znači nužno i VIP tretman, taj košta 50 eura. </p>
<p>A koštaju i novinarski šatlovi, koji prevoze novinare iz službenih hotela do dvorane i natrag. Paket od tri dana za prvi dio koštao je 90 eura, paket za drugi dio od četiri dana vrijedi stotinjak eura... Ovo je, naime, prvi put da se plaća prijevoz od novinarskih hotela do dvorana. Bit novinarskih hotela je upravo u tome da ima organiziran prijevoz do dvorane i natrag. </p>
<p>No, na sve to, pa i odluku Nijemaca da će oni posljednji krug igrati u Kölnu, a ne u Hamburgu, bez obzira na davno određeni raspored igranja, IHF jednostavno šuti...</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Klasnić operiran </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Klasnić uspješno je operiran u klinici u Njemačkoj. Bubreg je za transplantaciju donirala njegova majka Šima, koja se pokazala povoljnijim donorom od Ivanovog brata Josipa. </p>
<p>Za nogometaša Werdera slijede mjeseci oporavka nakon kojih bi se, pokazuju to i primjeri ostalih sportaša, mogao i trebao uspješno vratiti na teren. U ovom trenutku doista je deplasirano govoriti o brzini Klasnićevog povratka na teren. Transplantacija bubrega sve je samo ne jednostavan zahvat. Napose nakon operacije, kad se s velikim iščekivanjem promatra kako će tijelo bolesnika primiti novi organ. Liječnici upozoravaju da je preuranjeno govoriti o nastavku karijere, sve dok je samo zdravlje pod znakom pitanja. </p>
<p>Naravno da bi svi željeli da se ovaj sportaš vrati nogometu u kojem je stekao glas izvrsnog sportaša i reprezentativca. No, baviti se prognozama kada bi taj povratak trebao uslijediti zaista je neprimjereno. </p>
<p>O treninzima i povratku na travnjak mogu odlučiti samo liječnici, i to nakon znatnog razdoblja, kad bi se trebalo sagledati kako je organizam prihvatio novi bubreg i koje sve potencijalne opasnosti nosi profesionalno bavljenje nogometom. </p>
<p>Mnogi kao motiv za povratak na teren spominju košarkaša Alonza Mourninga. Istina je, međutim, da se on na parket nije vratio dominantan kao što je bio. U nogometu su za sportaše s presađenim bubregom, uz velike napore, opasni i udarci loptom te će svaki liječnik potvrditi da bavljenje vrhunskim nogometom za čovjeka s presađenim bubregom može predstavljati veliku opasnost. Našem nogometašu je, zato, jedino bitno sačuvati zdravlje. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Virtuoz Federer </p>
<p>Finale kod tenisačica izborile su Serena Williams i Marija Šarapova</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Toliko je talentiran da je to nepravedno prema njegovim suparnicima. Takve su rečenice pisali novinari kad je Roger Federer odigrao svoje najbolje partije. Jednako možemo zaključiti nakon virtuozne predstave u polufinalu Australian Opena. Andy Roddick imao je pravo računati na pobjedu, ali je na kraju vjerojatno požalio što je ikad primio reket u ruke. Švicarski je genijalac za 83 minute ponizio šestog nositelja sa 6-4, 6-0, 6-2. </p>
<p>Sve je upućivalo na spektakl, finale prije finala. Andy Roddick je na Mastersu u Šangaju imao dvije meč-lopte, dok je na ekshibiciji u Kooyongu pobijedio Federera. Samopouzdanja nije nedostajalo, naročito s Jimmyjem Connorsom u njegovu kutu. Ali ništa od toga se nije vidjelo u četvrtak na Rod Laver terenu. Tamo je postojao samo jedan tenisač - Roger Federer. Čarolija je krenula kad je Roddick poveo s 4-3. Nakon toga je Federer osvojio 11 uzastopnih gemova i sve je bilo riješeno. </p>
<p>»Bio sam zabrinut prije meča, jer je Roddick igrao vrlo dobro. No, igrao sam nevjerojatno dobro, jedan je to od onih dana kad sve ulazi. Šokirao sam samog sebe«, rekao je Federer, koji u finalu očekuje pobjednika dvoboja Haas - Gonzalez.</p>
<p>Finale kod tenisačica izborile su Serena Williams i Marija Šarapova. Amerikanka je nastavila sjajan povratnički niz pobjedom protiv Nicole Vaidisove sa 7-6 (5), 6-4, koju je iznenadila svojom pokretljivošću unatoč gotovo deset godina više na leđima. Nakon 6-4, 6-3 pobjede protiv Kim Clijsters, prva Ruskinja u završnici Australian Opena postala je Šarapova. Belgijanka nije znala iskoristiti osam dvostrukih i 33 neforsirane pogreške 19-godišnje Ruskinje, realizirala je samo dvije od 12 »break« prilika. </p>
<p>Mlađa sestra Williams i Sibirska ljepotica igrale su četiri puta, svaka je dobila dva meča. Posljednji put su igrale prije dvije godine u polufinalu Australian Opena, kad je Serena spašavala meč-lopte i poslije osvojila turnir. </p>
<p>• Rezultati, polufinale, tenisači: Federer (1) – Roddick (6) 6-4, 6-0, 6-2; tenisačice: Šarapova (1) – Clijsters 6-4, 6-3, S. Williams – Vajdisova (10) 7-6 (5), 6-4. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Trebat će vremena za povratak u vrh</p>
<p>VELENJE</p>
<p> – Borba s neugodnom bolešću i šestomjesečno izbivanje iz sporta sasvim su očekivano ostavili traga. Povratak na Pro Tour neće ostati u lijepom sjećanju Tamari Boroš, u 1. kolu Otvorenog prvenstva Slovenije u Velenju doživjela je težak poraz protiv igračice koja je u normalnim okolnostima kvalitetom daleko ispod naše stolnotenisačice. Bjeloruskinja Tatjana Kostromina ekspresno je prošla pored Tamare, bilo je 4-0 (11-8, 11-4, 11-4, 11-6). </p>
<p>Prošle bi godine u ovo doba takav rezultat bio potpuno nezamisliv, ali trenutačno je to Tamarina realnost. Prije dva tjedna najbolja neazijska stolnotenisačica odigrala je meč u sklopu kvalifikacija za Europsko prvenstvo. Budući da je Hrvatska već ranije osigurala plasman u Beograd, izbornik Neven Cegnar odlučio je i Tamari dati priliku protiv Grčke. Proba je bila uspješna, Tamara je svladala slabašnu Georgopoulou, ali to nije bio realan prikaz njezina stanja. Pro Tour je ipak znatno viša razina i Trebat će još dosta vremena dok naša najbolja stolnotenisačica ne uhvati priključak sa svjetskim vrhom. </p>
<p>»U Velenju sam htjela provjeriti gdje sam trenutačno i moram reći da nisam toliko nezadovoljna. Sada je najvažnije da se dobro pripremim za EP u Beogradu«, rekla je Tamara nakon meča.</p>
<p>I ostali su hrvatski predstavnici završili s nastupom u Velenju. Cornelia Vaida je na startu pobijedila Japanku Reiko Hiura (4-0), ali preko Jiang Huajun, koja je prošli tjedan u Zagrebu izbacila prvu igračicu svijeta Zhang Yining, nije mogla (1-4). Jednako je prošla i Sandra Paović koja je najprije pobijedila Slovenku Biljanu Todorovič, ali je nakon toga zapela na Kineskinju Guo Yan (0-4). Roko Tošić je u 1. kolu sa 4-3 bio bolji od Srbina Aleksandra Karakaševića, a u nastup je završio porazom protiv Nizozemca Trinka Keena (1-4). Mladi Tomislav Kolarek nije mogao dalje od 1. kola, bolji je bio Nijemac Peter Franz (4-1). [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ljudi misle da je svaki pobjednik dopingiran </p>
<p>Pobjednike moramo dobiti na ciljnoj crti, a ne nakon laboratorijskih analiza poslije natjecanja, kaže Jacques Rogge </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Govoreći na Medijskom simpoziju Svjetske antidopinške agencije (WADA), predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge pozvao je i medije da se pridruže borbi protiv najvećeg zla modernog sporta, ali i izrazio određene rezerve prema ulozi sponzora u stvaranju antidopinškog ozračja: </p>
<p>»Vi, mediji, možete nam pomoći da zadobijemo veću podršku javnosti u ratu protiv dopinga. Kad bismo ostvarili jedinstvo pojedinaca i organizacija, mogli bismo smanjiti razmak između prevaranata i onih koji provode dopinšku kontrolu. Ovdje također računam na sponzore, budući da je komercijalizacija sporta sve izraženija. Pitam se, naime, čine li sponzori dovoljno da bi kreirali okružje u kojem bi doping bio nepoželjan? Nemam odgovor na to pitanje, ali mislim da taj problem zavrjeđuje veću pozornost. Očito je da klauzule o raskidu ugovora u slučaju dopinga više nisu dovoljne«, rekao je Rogge i dodao: </p>
<p>»Ako uskoro nešto ne promijenimo, bojim se da će roditelji početi govoriti djeci da je bavljenje natjecateljskim sportom opasno za njihovo zdravlje, ali i nečasno. Ako se to dogodi, budućnost sporta i sportskih prvaka je upitna. Mnogi mi sportaši već danas govore o ciničnoj percepciji sporta, prema kojoj je svaki pobjednik dopingiran. Moramo jamčiti sportašima da će se natjecati u fer i sportskom okružju. Pobjednike moramo dobiti na ciljnoj crti, a ne nakon laboratorijskih analiza poslije natjecanja. Imamo moralnu obvezu ojačati vjerodostojnost sporta, a doping gura sport u rizik da tu vjerodostojnost potpuno izgubi. Ako dozvolimo da se to dogodi, svi ćemo biti prevareni i svi ćemo izgubiti«, zaključio je Rogge. [M. Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Konstanta mi je važnija od bljeskova </p>
<p>»Radije bih 14 puta preskočila dva metra nego ponovno oborila svoj rekord«, kaže Blanka </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon višetjednih priprema koje je uspješno završila nastupom u češkom Hustopeču, gdje je s preskočenih 196 cm osvojila prvo mjesto, najbolja hrvatska atletičarka i rekorderka Blanka Vlašić uoči svoga subotnjega, službenoga početka dvoranske sezone održala je konferenciju za novinare, prvu i posljednju do EP-a u ožujku. </p>
<p>»Ovo je ujedno najava nastupa u Birminghamu, s Blankom nećete moći kontaktirati do EP-a, no zato sam vam ja 24 sata na raspolaganju«, pojasnio je njezin otac i trener Joško Vlašić, želeći Blanki omogućiti maksimalnu koncentraciju s obzirom na vrlo gust raspored, čak osam natjecanja u sljedećih mjesec dana. </p>
<p> «San mi je svjetski rekord, dakle preskočiti 210 centimetara! I to u dvorani i na otvorenom! No, san se ne mora dogoditi odmah ove sezone ili sljedeće...», započela je Blanka Vlašić dodavši i da joj je «san biti najbolja skakačica svih vremena». A kako je u sezonu krenula, možda san i dočeka vrlo skoro, Blanka je, pak, dodala kako se ne opterećuje novim rekordima. </p>
<p>»Radije bih 14 puta preskočila dva metra nego ponovno oborila svoj rekord. Konstanta mi je važnija od bljeskova, no i novi je rekord u mojim ciljevima. Sigurna sam da će se ponoviti Banska Bystrica, gdje sam preskočila 205 cm.« </p>
<p>Predstojeći mitinzi bit će zagrijavanje za Europsko dvoransko prvenstvo u Birminghamu, uz koje su Svjetsko prvenstvo i Zlatna liga natjecanja kojima će Blanka posvetiti najviše pažnje. </p>
<p>»Pripreme sam odradila kvalitetnije nego lani, a najveću konkurenticu imam u samoj sebi. Pobijedim li sebe, pobijedit ću i druge«, kaže Blanka, koja će 24. veljače prvi put u jakoj konkurenciji skakati i pred splitskom publikom: </p>
<p>»Bit će mi teže nego na Hanžeku, splitska publika je mnogo zahtjevnija.« </p>
<p>Do Splita Blanka mora odraditi još sedam nastupa, a prvi je već u subotu u Bruxellesu. Na kraju je kazala: </p>
<p>»Hustopeče je bio samo trening, stoga Bruxelles smatram svojim prvim nastupom ove sezone. Odmornija sam nego prije tjedan dana, pa vjerujem da ću skočiti solidan rezultat.« </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zlato za njemački sportski par </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Njemački klizači Aliona Savčenko i Robin Szolkowy osvojili su zlatnu medalju u konkurenciji sportskih parova na Europskom prvenstvu u umjetničkom klizanju što se održava u Varšavi. Njemački su klizači slavili s rezultatom 199.39, prekinuvši pobjednički niz ruskih klizača, koji je trajao 12 godina. Drugo su mjesto osvojili Rusi Marija Petrova i Aleksej Tihonov (179.61), dok je bronca pripala poljskom bračnom paru Doroti i Mariuszu Siudeku (170.91). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Senatski odbor odbio Bushev plan za Irak</p>
<p>Odbor sastavljen od demokrata i republikanaca glasovao je sa 12 glasova »za« i devet »protiv« predsjednikova zahtjeva </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odbor za vanjske poslove američkoga Senata glatko je odbio zahtjev predsjednika Busha za u potporu oko Iraka. </p>
<p>Ta izravna politička odbijenica dogodila se samo 14 sati, nakon Bushevog govora o stanju nacije. Senatori se protive Bushevom planu, da pošalje novih 21.500 američkih vojnika u Irak. </p>
<p>U srijedu poslije podne, ovaj Odbor sastavljen od demokrata i republikanaca, sa 12 glasova »za« i devet »protiv« usvojio je neobvezujuću rezoluciju u kojoj se kaže, kako se »slanje dodatnih američkih trupa ne smatra korisnim za američki nacionalni interes«. </p>
<p>Mnogi smatraju da je i vojna strategija, da se započne »Bitka za Bagdad« pogrešna, te da bi prije trebalo američke vojnike poslati na iračke granice prema Iranu i Siriji, umjesto ih angažirati »u središtu građanskog rata«, između sunita i šijita.</p>
<p>Predsjedavajući tog senatskog odbora, senator Joe Biden, jedan od onih koji se bori za demokratsku predsjedničku nominaciju 2008. izjavio je, kako namjera rezolucije nije bila da »osramoti« predsjednika Busha, već da ga jednostavno spriječi da napravi još jednu veliku ili tragičnu grešku u Iraku. </p>
<p>Slično je govorio, pa čak i puno oštrije, republikanski senator Chuck Hagel. On se uz Bidena i demokratskog senatora Carla Levina pojavio kao jedan od glasnogovornika sve veće oporbe pod Capitol Hillom predsjednikovom planu za Irak.</p>
<p>Ova rezolucija će narednog tjedna ipak biti stavljenja na glasovanje punog sastava Senata, dakle pred 100 senatora. Ne računajući jednog bolesnog senatora, demokrati imaju minimalnu većinu od 51 prema 49 senatora - republikanaca. Slična rezolucija se planira i u Zastupničkom domu Kongresa. Ovim se otvara široka kongresna rasprava o nastavku američkog angažiranja u Iraku koja će vjerojatno kulminirati početkom ljeta. Tada će Kongres odlučivati o daljnjem financiranju ovog rata. </p>
<p>John Kerry odustao od Bijele kuće</p>
<p>Senator John Kerry, predsjednički kandidat demokrata 2004. neće se kandidirati za Bijelu kuću. On je u srijedu priopćio novinarima kako je odolio »strastima da ponovo krene naprijed«, te da je nakon odmjeravanja svih okolnosti, odlučio da ne ulazi u utrku. U prosincu su neki povlašteni novinari iz Kerryevog okružja, nagovještavali kako će senator gotovo sigurno uči u predsjedničku izbornu arenu. No, nakon čto su se za predsjednika prijavili Hillary Clinton ii Barrack Obama, te Kerryev dopredsjednički kandidat John Edwards, on je definitivno odustao. Broj demokratskih kandidata tako je sada na broju 9, ne računajući Al Gorea, koga svi redovno spominju u svim anketama popularbosti predsjedničkih kandidata, iako on naizgled, ostaje potpuno nezainteresiran za Bijelu kuću. Al Gore će biti u epicentru medijske pozornosti u veljači, u Hollywoodu, jer je njegov dokumentarni film o globalnom zatopljenju nominiran za dva Oskara. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Trebaju odgajati djecu za korištenje medija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. ovih je dana uputio javnosti tradicionalnu poruku za 41. svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja, koji se obilježava 20. svibnja. Tema ovogodišnje poruke je »Djeca i društvena obavijesna sredstva: izazov za obrazovanje«. U svojoj poruci Papa izrazit naglasak stavlja na potrebu ispravnog odgoja djece i mladih glede konzumiranja medijskih sadržaja. </p>
<p>»Primjeren odgoj za ispravno korištenje medija bitan je za kulturni, moralni i duhovni razvoj djece«, napominje Benedikt XVI. </p>
<p>Kazavši da zbog sve raširenijeg utjecaja medija u suvremenom svijetu, zbog globalizacije i ubrzanog tehnološkog razvoja, oni postaju ozbiljna konkurencija školi, Crkvi i obitelji u odgoju mladih, upozorio je kako upravo ove institucije imaju zadaću da djecu odgoje za selektivno korištenje medija. </p>
<p>Ipak, napomenuo je da odgoj za medije mora biti afirmativan i poticati u djeci estetski interes za lijepo i etički kriterij za dobro te razvijati kod njih sposobnost rasuđivanja i opredjeljenja za istinske vrijednosti. Upozoravajući da raspolaganje vlastitom slobodom nije »neumorno traženje zadovoljstva i novih iskustava«, Papa je poručio da industrija medija može pomoći odgoju za ispravne vrijednosti samo onoliko koliko »promiče temeljno dostojanstvo ljudskog bića, istinsku vrijednost ženidbe i obiteljskog života te pozitivne tekovine i ciljeve čovječanstva«. U tom kontekstu Benedikt XVI. je uputio apel čelnim ljudima u medijskoj industriji »da odgajaju i potiču proizvođače da čuvaju opće dobro, podupiru istinu, štite ljudsko dostojanstvo pojedinca i promiču poštivanje prema potrebama obitelji«. [Gordan Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Beograd i Priština pozvani na dijalog </p>
<p>Vojislav Koštunica izjavio je kako se nada da će EU poštivati suverenitet država na njihovom cjelokupnom teritoriju</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebni izaslanik UN-a Martti Ahtisaari u petak 26. siječnja predstavnicima Kontaktne skupine službeno će iznijeti prijedlog za rješenje budućeg statusa Kosova. Ahtisaari je početkom tjedna dobio potporu Vijeća ministara EU koje je ujedno pozvalo Beograd i Prištinu da konstruktivno pridonesu naporima međunarodne zajednice u cilju trajne stabilnosti regije. </p>
<p>Prošloga vikenda, njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om posjetila je Moskvu, gdje je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarala između ostaloga i o Kosovu. Merkel je Putina uvjerila u jedinstvo europskih vlada kad je riječ o tome da Ahtisaari treba izaći s prijedlogom, te da se više ne može čekati prijelomni trenutak u Srbiji koji se neće dogoditi. </p>
<p>Ruski predsjednik je uzvratio da njegova zemlja ne misli kako bi se predstavljanjem Ahtisaarijevog prijedloga trebali okončati pregovori Beograda i Prištine i zatražio je od EU da razmotri organizaciju zadnjeg kruga pregovora na vrhu. </p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Walter Steinmeier, koji je u ponedjeljak informirao europske kolege o razgovorima u Moskvi, konstatirao je da bi posebni izaslanik UN-a mora najprije otići sa prijedlogom u Beograd i Prištinu, kako bi bilo jasno ima li uopće smisla ići na još jednu rundu pregovora. </p>
<p>U izvješću koje je za parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, održane u srijedu napisao posebn izaslanik te organizacije lord Russel Johnston navodi se da nijedno rješenje ne može zadovoljiti i srpsku i albansku zajednicu na Kosovu, ali da bi trebalo podržati neovisnost Kosova zbog stabilnosti regije na duže staze. </p>
<p>Predsjednik Boris Tadić, čija je Demokratska stranka osvojila 23 posto glasova, odnosno 65 zastupničkih mandata u parlamentu (od ukupno 250), ponovio je da se Srbija protivi neovisnosti Kosova, dok je odlazeći i možda budući premijer Vojislav Koštunica (DSS-NS, 17 posto glasova, 48 mandata) izjavio kako se nada da će EU poštivati suverenitet država na njihovom cjelokupnom teritoriju. </p>
<p>Çeku: Neće biti jednostranog proglašenja </p>
<p>SARAJEVO - Kosovo mora dobiti punu neovisnost i po svemu biti kao i svaka normalna demokratska država i niti jedno drugo rješenje nije prihvatljivo niti će biti stabilno, izjavio je kosovski premijer Agim Çeku ocjenjujući istodobno da nema razloga za jednostrano proglašenje neovisnosti. U intervjuu, kojega je u četvrtak objavilo sarajevsko »Oslobođenje«, Çeku je rekao kako bilo kakvi daljnji pregovori sa srpskom stranom o neovisnosti Kosova nemaju svrhe niti za njima ima potrebe. »Vjerujemo u pravedno rješenje do kojeg će doći kroz proces u kojemu i mi sudjelujemo«, rekao je Çeku. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Milijarde dolara za obnovu Libanona </p>
<p>Tijekom rata Izraela i Libanona uništeno je mnoštvo stambenih zgrada, cesta, mostova, i drugih vitalnih objekata</p>
<p>Predstavnici 40 zemalja i brojnih nevladinih organizacija i udruga okupili su se u Parizu na Međunarodnoj konferenciji za pomoć Libanonu. Tijekom prošlogodišnjeg oružanog sukoba Izraela i Libanona uništeno je mnoštvo stambenih objekata, cesta, mostova, dalekovoda, centrala, zračnih i pomorskih luka te drugih vitalnih objekata neophodnih za normalno funkcioniranje svakodnevnog života građana. </p>
<p>Sudionici konferencije o pomoći Libanonu suglasili su se da je gospodarski oporavak te zemlje jedan od ključnih elemenata za političku i sigurnosnu stabilnost cijele srednjoistočne regije.</p>
<p> Zbog toga je Europska unija najavila pomoć od 400 milijuna eura. Francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je da će njegova zemlja pomoći Libanon, dodijelivši mu zajam od 500 milijuna eura, a SAD najavljuju pomoć od 770 milijuna dolara. </p>
<p>Pretpostavlja da će konferencija u Parizu dogovoriti pomoć Libanonu u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi dolara. Stručnjaci procjenjuju da bi to bilo dovoljno za oporavak gotovo posve uništenog libanonskog gospodarstva.</p>
<p> Drugo je pitanje koliko će od dogovorene pomoći stići u tu srednjoistočnu zemlju. Istodobno, u Libanonu već se danima održavaju prosvjedi protiv vlade premijera Fuada Siniore. </p>
<p>Pripadnici šiijitske stranke Hezbollah, koji su prošle godine i izazvali rat s Izraelom, traže formiranje vlade nacionalnog jedinstva i odlazak Fuada Siniore kojeg optužuju zbog političkih veza sa Zapadom. </p>
<p>Međunarodna zajednica zabrinuta je razvojem događaja u Libanonu, poglavito zbog toga što na čelu protuvladinih prosvjeda sudjeluje radikalni Hezbollah, poznat po svojim vezama sa Sirijom i Iranom. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Schauble: Veo muslimanki suprotan europskim vrijednostima </p>
<p>Nakon bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa koji se usprotivio nošenju velova kojima muslimanke potpuno prikrivaju lice, isto je učinio i aktualni njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble. </p>
<p>Schauble je govoreći pred odborom za građanske slobode Europskog parlamenta, ustvrdio da nikab što ga nose neke muslimanke ometa komunikaciju, koja se smatra jednom od odgovornosti europskih građana. </p>
<p>»Naš način komuniciranja je u velikoj mjeri neverbalan i stoga ne možemo komunicirati s osobom čiji je lice zakriveno«, istaknuo je njemački ministar, dodajući međutim da je posrijedi njegovo osobno mišljenje, a ne stav njemačke vlade. </p>
<p>Schäuble je naglasio da nošenje vela koji sasvim pokriva lice »suprotno stečevinama europske civilizacije« i da »suzdržavanje od izražavnja takvog mišljenja bilo pogrešno shvaćanje tolerancije«. Pitanje treba li zakonom zabraniti nošenje nikaba i marama koje pokrivaju kosu i uši trenutačno je predmet žestokih rasprava u nizu europskih zemalja. [J.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Vrli korporacijski svijet</p>
<p>Jedna humoristična knjiga na brutalno istinit način opisuje beskrupulozne metode kojima se dolazi do poslovnog vrha </p>
<p>Naslov »Kako se lažima, smicalicama i krađama probiti do vrha« zvuči kao hiperealističan početak naputka za uspjeh u tranzicijskim zemljama, a zapravo je riječ o naslovu knjige koja se bavi korporativnim svijetom. Iako će oni koji su svjedočili uspješnim karijerama nastalima prema metodama iz naslova okarakterizirati knjigu Franka Adorantija, pravnika koji je niz godina radio za velike korporacije, kao brutalno istinitu, autor ju je ipak zamislio kao humoristično štivo koje bi vam moglo pomoći da uspijete u poslovnom svijetu s nešto manje truda. Taj kratki vodič za lijene rukovoditelje, kako je knjigu nadnaslovio autor, sastoji se od šezdeset pravila za preživljavanje u okrutnom i izrazito kompetetivnom korporacijskom okruženju, u kojem često ne uspijevaju najbolji, nego najsnalažljiviji ili oni koji se najbolje »znaju prodati«.</p>
<p>Za početak autor »raskrinkava« poslovnu politiku današnjih velikih tvrtki, odnosno iznosi ono što je svakome jasno – da su zaposlenici potrošna roba čija je jedina svrha da osiguraju što više prihoda tvrtki. Da bi ilustrirao tu tezu, poslužio se epizodom iz stripa Scotta Adamsa u kojoj šef priznaje svojim podređenima da je bio u zabludi misleći da su zaposlenici najvrednija imovina poduzeća. Naime, pokazalo se da je najvredniji ipak novac, a da su zaposlenici tek na devetom mjestu prema važnosti. Kada su ga pitali što je na osmom mjestu, odgovorio je: »indigo papir«. Da biste se na toj ljestvici ipak popeli što više i bili teže zamjenjivi od drugih, potrebna su vam Adorantijeva pravila te manjak morala i osjećaja za pravdu. A te se upute sastoje od toga da budete beskrupulozni, potpuno sebični te da igrate prljavo, ali da vas se ne otkrije. U toj igri nema tima i nitko vam nije prijatelj. </p>
<p>Neke od taktika da napredujte na poslu ili barem da vi ne budete onaj koji će odletjeti kada dođe vrijeme za »rezanje troškova« su: nikada ne govoriti jasno i glasno ono što zaista mislite, jer ćete tako biti prihvatljivi svakoj promjeni u vodstvu tvrtke, iz istog razloga koristite šuplje i netransparentne fraze, time se neće moći otkriti koliko malo zapravo znate, zaboraviti na to da će vas cijeniti zbog dobro obavljena posla, cijenit će vas samo ako imate moć, distancirati se od kolega o kojima se počinje loše govoriti ili čak biti taj koji će započeti s tračem i to o kolegi koji vam je najveća konkurencija, svladati obrazac ponašanja svog šefa i početi ga primjenjivati, ali prema podređenima. Nadređeni se u vašem društvu moraju osjećati superiornima, stoga se trudite da ih ne zasjenite. Nije loše ni napraviti neku neugodnu zadaću za šefa, jer ćete mu tako postati nekom vrstom saveznika. Treba li vam dva sata da biste nešto obavili, svakako rastegnite posao, jer nećete dobiti pohvale za brzinu, nego samo dodatan posao, što je u skladu s maksimom: »ako si dobar, natovarit će ti sav posao. Ako si stvarno dobar, uspjet ćeš izbjeći sav posao«. Adoranti navodi i niz pravila koji se vežu uz imidž: poželjno je dobro odijelo, skup sat i aktovka, ozbiljan i umoran izgled (tako ćete djelovati kao predani poslu) i beskrajna samouvjerenost (koja, kako autor »priznaje«, nema nikakve veze sa sposobnošću, talentom i vještinom, ali ih okolina povezuje sa samouvjerenošću). </p>
<p>Autor, dakako, nije imao ambiciju napisati ozbiljan vodič za uspješne poslovne ljude. Zapravo je, kako navodi u jednom intervjuu, poželio napisati zabavnu i opuštajuću knjigu nakon što je objavljivao »dosadne« knjige u svojoj pravničkoj, konzultanskoj karijeri. Ali, iako se šali, u njegovim se »korporacijskim trikovima« može prepoznati odbljesak istine. Svatko je u svom poslu naišao barem na jednu osobu koja ima karakteristike Adorantijevih »uspješnih ljudi«. I oni opstaju, ma koliko mi bili uvjereni da će ih jednom netko prozreti. U Adorantijevoj su knjižici dobili podrugljivu posvetu koju ne treba shvatiti ozbiljno. Osim ako ne shvatimo da je ulaz na više katove korporacijskih tornjeva moguć samo uz takvu »osobnu iskaznicu«. A onda je već vrag uzeo šalu. </p>
<p>Što je dopušteno šefu, nije šljakeru</p>
<p>Jedna od stvari koju treba shvatiti kako bi vam se svijet činio manje nepravednim jest da se nadređeni i podređeni ne procjenjuju prema istim mjerilima. Frank Adoranti tu razliku ilustrira ovako: kada vi dugo radite, spori ste. Šef je metodičan i temeljit. Kada brbljate s kolegama, tračate, šef pak samo želi biti u toku. Kada se vi ne pojavite na važnom sastanku, nemarni ste i ne poštujete raspored, šef se nije pojavio jer ga je netko propustio obavijestiti. Ako nešto ne napravite, ispast ćete lijeni, vaš nadređeni to nije napravio jer je zatrpan poslom. Napravite li budalu od sebe na uredskoj zabavi, proglasit će vas klaunom. Šef je karizmatičan. Ako napravite nešto što vam nitko nije rekao, prekoračili ste ovlasti, a šef pokazuje inicijativu. Kada pogriješite, to je zato što ste glupi, a šef je samo ljudsko biće.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Internet kao dječja igračka </p>
<p>Kineska su djeca sve otuđenija, više od dva milijuna ovisno je o internetu i žive u virtualnu svijetu </p>
<p>Negativne posljedice kineske demografske politike »jedan par jedno dijete« sada izlaze na vidjelo. Zbog usamljenosti i nedostatka bratske i sestrinske ljubavi sve je više tinejdžera razmaženo i okrenuto virtualnom svijetu interneta. Čak dva milijuna tinejdžera postalo je internetskim ovisnicima, a vlada je sada, osim problema prenapučenosti, suočena i s tim, i razmišlja o uvođenju pravila koja bi sanirala štetu. </p>
<p>Istraživanja Instituta za psihologiju kineskog Sveučilišta za znanost pokazuju da su mladi Kinezi koji su ovisni o virtualnom svijetu u prosjeku deset godina mlađi nego mladi na zapadu. Raspon godina im je od 14 do 19, dok je u zapadnim društvima ta granica od 20 do 30 godina. Većina je kineskih mladih ovisnika zaokupljena on-line igricama, za razliku od zapadnjaka koje više zanimaju virtualna prijateljstva i pornografija. </p>
<p>Alarmantno je i to što je više od 15 posto korisnika izgubilo dodir sa stvarnošću. </p>
<p>Kineska internetska populacija druga je prema brojnosti u svijetu sa 123 milijuna ljudi koji su svakodnevno »on-line«. Petnaest posto korisnika mlađe je od 18 godina. </p>
<p>Prvo mjesto zauzimaju Sjedinjene Države. »Politika jednog djeteta lišila je djecu mogućnosti druženja s braćom i sestrama, a također je uočljiv nedostatak zanimanja za sportske aktivnosti. Roditelji brzo rastuću tehnologiju teško prate pa ne mogu educirati i kontrolirati djecu, a na internet gledaju kao na igračku umjesto kao na alat«, upozorava Tao Ran, direktor Lječilišta za internetske ovisnike u Pekingu. </p>
<p>Negativne posljedice takve ovisnosti već se vide, a porast kriminala samo je jedna od njih. </p>
<p>Dječaci željni igre okreću se onim internetskim na kojima ispucavaju svoju energiju. Kao i svi ostali tinejdžeri žele imati djevojku, dobro izgledati, imati novca. Ako to nemaju, probleme umjesto razgovorom opet pokušavaju riješiti na internetu. Kako bi tom sve ozbiljnijem problemu stala na kraj kineska se vlada sprema uvesti neke zaštitne mjere poput ograničena vremena za surfanje internetom i igranje on-line igrica. Do kraja će mjeseca tako u nekim gradovima vrijeme biti ograničeno na pet sati, dok će drugi gradovi biti rigorozniji i ograničit će ga na samo tri sata. Možda to potakne mlade da se više druže u stvarnom, a manje u imaginarnom svijetu. [A. Jurica]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kad moda boli </p>
<p>Današnje žene nose dvostruko teže torbe od svojih majki </p>
<p>Mnogima je poznat pojam »patiti za ljepotu«, ali čini se da sve više ljudi postaje žrtvama mode. Naravno da svatko ima slobodu okititi se kako želi, ali kada je u pitanju narušavanje zdravlja tada ipak treba biti oprezan. </p>
<p>Britanski kiropraktičari toliko su zabrinuti zbog sve više osoba koje nose goleme torbe da razmišljaju da bi trebalo javnosti priopćiti koliko je to opasno. Tim Hutchful iz Britanskog kiropraktičkog društva napomenuo je da osoba koja nosi veliku torbu ne mora odmah imati zdravstvenih problema. No nakon određenog vremena mogu se javiti problemi s kralježnicom. Najgore što se može dogoditi je ozljeda vrata zbog prenaprezanja vratnih živaca. Dugogodišnje nošenje torbe na jednom ramenu nerijetko se odrazi i na loše držanje. </p>
<p>Naravno da problem nije u veličini torbe nego u njenu pretrpavanju potrebnim i nepotrebnim predmetima. Nedavno je istraživanje pokazalo da današnje žene nose dvostruko teže torbe od onih kakve su imale njihove majke. Dok su starije generacije u torbicama nosile samo ono osnovno poput maramica, pudera i ruža, današnje žene sa sobom stalno moraju imati adresar, rokovnik, mobitel do dva, kozmetičku torbicu, bočicu vode i gomilu ključeva. Mnoge u torbu još ubace i MP3 uređaj ili prijenosno računalo. </p>
<p>Socijalna antropologinja Kate Fox iz istraživačkog centra za socijalna pitanja iz Oxforda kaže da za ljubav prema velikim torbama nije kriva samo moda. Ona, naime, smatra da krupnije žene vole nositi velike torbe kako bi one izgledale manje, dok sitnije žene nose velike torbe kako bi istaknule to što su malene. Mršavice poput Victorije Beckham često se mogu vidjeti s golemim torbama. No slavnima nije teško nositi torbetine, jer ih iza ugla čeka limuzina ili su im pri ruci pomoćnici kojima uvijek mogu prebaciti svoj teret. Obični smrtnici pak cijeli dan na svojim »plećima« moraju nositi i do nekoliko kilograma. </p>
<p>Savjeti za ugodnije nošenje</p>
<p>Iz torbe izbacite sav višak. Možda vam ne treba svaki dan boca vode ili cijela kozmetička torbica. Stručnjaci kažu da je najbolje nositi ruksak ili nešto nalik na školsku torbu, jer se tako težina najbolje raspoređuje po tijelu. Najopasnije je nositi torbu na jednom ramenu. Problemi s bolnim leđima mogu se učinkovito riješiti i redovitom fizičkom aktivnošću i tjelovježbom.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nezamjenjiv izvor snage</p>
<p>Jela od kukuruza, riže i drugih žitarica ne smiju se izbjegavati, jer nas opskrbljuju nužnim sastojcima </p>
<p>Budući da nutricionisti stalno upozoravaju kako se na jelovniku prednost ne smije davati jednoj ili skupini sličnih namirnica, nameće se potreba o sastavljanju različitog jelovnika. Tako da bismo se zdravo hranili u organizam je nužno svakodnevno unositi različite namirnice, pazeći na propisane količine vitamina, minerala, masti, proteina, ugljikohidrata... No u to je katkad teško uvjeriti mnoge koji smatraju da su jela od kukuruza, riže, pšenice i drugih žitarica glavni uzrok debljanju i višku kilograma. Dakako da pritom zaboravljaju kako je tome uzrok pretjerano konzumiranje tih namirnica koje su bogate škrobom i vlaknima, te baš zato nužne organizmu. </p>
<p>Da bi ih se u to uvjerilo treba podsjetiti da se za doručak bez bojazni može pojesti komad integralnog kruha, dvopeka ili tri, četiri keksa (50 do 60 grama), potom za ručak tjesteninu ili rižu kao prilog (70 grama), a za večeru komad kruha (50 grama). Uostalom, te količine ugljikohidrata sadrži i hvaljena mediteranska dijeta, jer je uz povrtna i riblja jela čine i ona koja su pripremljena od kukuruznog i brašna različitih žitarica, kao kruh, tjestenina, palenta... No pritom se mora znati i da se veće količine zrnja pri preradi rafiniraju i zbog toga žitarice gube hranjivu vrijednost, pa se prednost u prehrani treba dati integralnim žitaricama. Zbog neoljuštene kožice zrnja boja im je tamna, pa ih je lako prepoznati. Na taj način sačuvana su vlakna koja potiču probavu, ali i ugljikohidrati u zrnju kao izvor čovjekove energije potrebne za održavanje tjelesne temperature i nastajanje novih molekula krvi, mišića i kostiju. </p>
<p>No zahvaljujući ugljikohidratima iz žitarica dulje se ne žalimo na glad, a posebno su korisne organizmu u procesu izgaranja masnoća. Zato treba jesti kruh, tjesteninu, žgance, rižu i druge namirnice od žitarica, jer sadrže i manje količine proteina i mineralnih soli. [M. Đaković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Birimiša zadržana u pritvoru </p>
<p>Odvjetnica osumnjičena da je oprala 2,8 milijuna kuna od droge </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dubrovačka odvjetnica Ana Birimiša (35), nakon što je na zahtjev Uskoka u srijedu poslije podne uhićena u jednom dubrovačkom kafiću, u četvrtak je ujutro prepraćena u Istražni centar Županijskog suda u Splitu.</p>
<p> Nakon ispitivanja, istražni sudac Ani Birimiši odredio je pritvor. Uhićena odvjetnica negirala je bilo kakvu povezanost s dilanjem droge ili pranjem novca. Potvrdila je ljubavnu vezu s Jakšom Cvitanovićem Cvikom. Imovinu, automobile i nekretnine kupila je na kredit te otplaćuje rate zaradom svog odvjetničkog ureda, kazala je u svojoj obrani. </p>
<p> Birimišu, inače odvjetnicu navodnog korčulanskog narko bossa Joška Cvitanovića - Cvika (31), Uskok sumnjiči da je počinila kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. Kriminalističkom obradom, koju je koordinirao Uskok, otkriveno je da je zajedno sa Cvikom i njegovim bratom Mirijanom Cvitanovićem (27) od 2003. do 2006. godine dio novca zarađenog na prodaji droge unijela u legalne tijekove novca u Hrvatskoj i to kupnjom vozila, plovila i motorkotača te nekretnina i ulaganjem u poslovanje njihovih trgovačkih društava i obrta. Prema policjskim spoznajama na taj način »oprano« je najmanje 2,8 milijuna kuna a prema neslužbenim informacijama taj iznos mogao bi premašiti i 10 milijuna kuna.</p>
<p> Imovinu Ane Birimiše, koja je u studenom prošle godine već bila uhićena, ali ju je istražni sudac pustio, proteklih su dana ispitivali inspektori Porezne uprave koji su zbog toga posebno u Dubrovnik stigli iz Splita te utvrdili da je više trošila nego li je zarađivala jer je u tom razdoblju prijavila gubitke u poslovanju. Kako se može čuti, porezni inspektori će pregledati i privatne bankovne račune Ane Birimiše. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Seksualne usluge u Španskom </p>
<p>Organizatorici su u trag ušli prikriveni istražitelji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prikriveni policijski istražitelji u utorak su otkrili Zagrepčanku Vesnu V. (27), koja je u naselju Špansko, u unajmljenom stanu u novim POS-ovim zgradama, organizirala prostituiranje Ivane F. (22) i Sarah K. (19). </p>
<p>Vesna V. je početkom studenoga prošle godine posudila 20.000 kuna Ivani F., kojoj je novac bio potreban za plaćanje školarine. Prema trenutno dostupnim podacima, Vesna V. već je tada imala u planu iskoristiti Ivanu za bavljenje prostitucijom, čime bi tako zarađenim novcem vratila dug. Početkom studenoga 2006., uspjela je nagovoriti na preseljenje u Zagreb Sarah K., vjerojatno joj obećavši veliku zaradu i dobar posao. Sredinom studenoga, Vesna V. je iznajmila stan u novoizgrađenim POS-ovim zgradama u naselju Špansko, a nakon potpisivanja ugovora o najmu i sustanarstvu s vlasnikom stana, obje su uselile u taj stan. </p>
<p>Nakon useljenja, »madam« Vesna objavila je oglas za pružanje seksualnih usluga u »Oglasniku«. Dogovor i navođenje mušterija na adresu stana obavljala je isključivo organizatorica, a kako smo doznali, za pola sata seksa naplaćivala je 400, a za puni sat 600 kuna. Polovicu novca zarađenog prostitucijom Sarah K. morala je davati Vesni, plaćajući tako troškove stanovanja i oglašavanja. Početkom siječnja ove godine, Vesna V. odlučila je u »posao« uključiti i Ivanu F., koju je nazvala i rekla da je sve spremno i da može doći u unajmljeni stan i početi otplaćivati dug. Ivana F. je »radila« po istom »cjeniku« kao i Sarah. K., no njezinu cijelu zaradu zadržavala je »poslodavka«. Na prijedlog PU zagrebačke, provedena je hitna istraga, u kojoj je dežurni istražni sudac zagrebačko Županijskog suda ispitao Sarah K. i Ivanu F. u svojstvu svjedokinja. Obje su u svojim iskazima okrivile Vesnu V., protiv koje je podnijeta kaznena prijava za međunarodnu prostituciju i podvođenje. Doznali smo da je Vesna V, od ranije poznata policiji po nekoliko kaznenih djela, a tijekom srijede odvedena je u istražni centar Županijskog suda. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Marko Nikolić oslobođen </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Marko Nikolić, zvani Markoni (43), koji je na prvome suđenju zbog sudjelovanja u ubojstvu Vjeke Sliška bio nepravomoćno osuđen na trideset godina zatvora, u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon ponovljenoga suđenja nepravomoćno oslobođen optužbi za to djelo.</p>
<p>Međunarodna tjeralica koja je raspisana za Nikolićem, budući da je nakon Sliškova ubojstva pobjegao u Kolumbiju, uskoro će tako biti ukinuta. Osim Nikolića, za ubojstvo Vjeke Sliška kojega je na Cvjetnome trgu ubio James Marty Cappau, osuđen je bio i Samir Ivošević na 20 godina zatvora. Cappau je, pak, neposredno nakon Sliškova ubojstva ubio Sliškov tjelohranitelj Ivica Bertić. Vrhovni sud je Ivoševiću kaznu smanjio na 13 godina, no presudu Nikoliću je ukinuo smatrajući kako u prvostupanjskoj presudi nije dovoljno elaborirana njegova uloga u organizaciji ubojstva. Novo vijeće, kojim je predsjedavao sudac Marijan Garac, pak, nije pronašlo dokaze o Nikolićevoj krivnji. »Nisu utvrđeni ni objektivni ni subjektivni elementi ovoga kaznenoga djela , niti to proizlazi iz bilo kakvog izvedenoga dokaza, činjenice ili eventualno, indicije«, rekao je u obrazloženju sudac Garac.</p>
<p> »Nije sporno samo da je Nikolić iznajmio stan za Cappaua i Ivoševića, no to ne govori o njegovoj umiješanosti u ubojstvo«. Vijeće je također odbacilo službenu zabilješku inespektora nizozemske policije, van Looijena, kao dokaz. »Riječ je tek o indicijama »rekla kazala«, rekao je sudac. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kćeri krivotvorenjem pribavila poslovni prostor </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Sjećam se da sam kao odgovorna osoba potpisivao zapisnik sa sjednica Predsjedništva zabočkog Udruženja obrtnika. Potpisivao sam sve što mi je donosila nas administratorica Barbara Lež, jer sam u nju imao puno povjerenje. »Početkom devedesetih nismo imali novca za dovršenje naše zgrade pa smo od zakupnika prostora tražili da sufinanciraju uvođenje struje, vode i plina. Zauzvrat smo im besplatno produljivali najam na dvije godine«, svjedočio je na zlatarskome Županijskom sudu bivši predsjednik zabočkih obrtnika Ivan Paradi.</p>
<p> Paradi je rekao da je vjerojatno potpisao i za tužiteljstvo sporni zapisnik. Njegov kolega Martin Mikulec rekao je da se sjeća da su se sa zakupnicima potpisivali ugovori o zakupu na 10 godina, uz cijenu od 700 njemačkih maraka po četvornome metru, no da su »zakupci« tako stjecali pravo vlasništva nad lokalima, o tome nije bilo riječi. Bivšu tajnicu zabočkog Udruženja obrtnika Barbaru Lež (64), tereti se da je 2001. godine krivotvorila zapisnik sa sjednice Upravnog odbora udruženja od 23. siječnja 1991. godine. Barbara Lež je prema optužnici sastavila još jedan zapisnik po kojemu se sa zakupnicima sklapaju ugovori o zajedničkome ulaganju i na temelju kojeg oni postaju suvlasnici Doma.</p>
<p> Kao jedan od ulagača i budućih suvlasnika pojavila se i Barbarina kći Željka. Zato se majka Lež tereti da je zlorabila svoj položaj i krivotvorila isprave, a Željka Knezić za prijevaru jer je znala da postaje suvlasnicom prostora, iako na to nije imala pravo. Suđenje se nastavlja u petak ispitivanjem novih svjedoka. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bacila se sa četvrtog kata Doma umirovljenika</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Stanovnici brodskog doma umirovljenika u četvrtak su bili potreseni samoubojstvom 70-godišnje Marije Ivezić, koja je suprugom Nikolom u Domu živjela deset godina. Nesretna starica je samoubojstvo počinila bacivši se sa 4. kata Doma, a u oproštajnom pismu je poručila da se na očajnički čin odlučila jer više nije mogla trpjeti zdravstvene tegobe. Sin nesretne žene, Mladen Ivezić, kazao nam je da je njegova majka bila dugogodišnji srčani bolesnik, patila je i od bolova u kičmi, a također se liječila i od depresije. Ravnatelj Doma Mišo Matić je kazao da su Ivezići u Dom primljeni 1997., nakon što im je izgorjela kuća, a unatoč zdravstvenim teškoćama Marija je uvijek bila vedra osoba i često je bila spremna i na šalu. »Ne bih nikada očekivao da će Marija počiniti samoubojstvo, jer uvijek je ona bila ta koja je bodrila dvije godine mlađeg supruga Nikolu. Budući da je i on čovjek s psihičkim tegobama, morat ćemo pojačano paziti na njega, jer je u svemu ovisio o supruzi«, kazao je potreseni ravnatelj Doma.[Anita Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Potonula koćarica s 10 tona nafte</p>
<p>SPLIT/VELA LUKA</p>
<p> – Koćarica »Bota« u vlasništvu Nane Baničevića potonula je u noći sa srijede na četvrtak na oko milju od otoka Korčule, nitko od pet članova posade nije ozlijeđen, doznaje se od lučkog kapetana u Veloj Luci Borisa Surjana. Brod je na morskom dnu, a procjena je da je u spremniku oko 10 tona nafte od čega je pri havariji iscurila samo manja količina. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mato Topić na čelu hrvatskih obrtnika</p>
<p>Nakon dva kruga glasovanja, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mato Topić izabran je za prvog čovjeka Hrvatske obrtničke komore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mato Topić novi je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK). Odlučili su tako članovi Skupštine HOK-a nakon dva kruga glasovanja. Naizgled protokolarna sjednica novokonstituiranog saziva Skupštine pretvorila se u zanimljivo nadmetanje trojice kandidata, dosadašnjeg predsjednika HOK-a Stjepana Šafrana, Mate Topića i sisačkog obrtnika Željka Vrbanusa.</p>
<p>Prvi krug glasovanja prošli su Stjepan Šafran s 33 glasa i Mato Topić s osvojenih 28 glasova. Željko Vrbanus osvojio je 12 glasova i ispao iz daljnje utrke za predsjednika.</p>
<p>Uoči drugog kruga glasovanja članovima Skupštine nenadano se obratio dosadašnji predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran rekavši kako se povlači iz daljnjeg natjecanja za svoj treći mandat.</p>
<p>»U svojem sam programu najavio u kojem će smjeru komora ići i koji su glavni ciljevi hrvatskog obrtništva. Prilagodba europskim standardima, jačanje strukovnog obrazovanja, te red i disciplina u komorskom sustavu. Na žalost moram konstatirati da većina prisutnih ne podržava takav put i da žele povratak na staro, na vremena kada se radilo i trošilo što i kako se htjelo. Iz tog razloga ja vam se zahvaljujem i odustajem od kandidature«, rekao je Šafran obrazlažući svoju odluku.</p>
<p>Kako bi sve proteklo po statutu pristupilo se javnom glasovanju s ciljem potvrde novog predsjednika, što je i učinjeno s 45 glasova potvrde.</p>
<p>»Kao što sam najavio u predstavljanju svog programa, u idućem ću se mandatnom razdoblju i dalje zalagati za jačanje hrvatskog obrtništva, za pomoć malim obrtnicima, kao i za daljnju međunarodnu suradnju, ali i decentralizaciju obrtničkog sustava. Mislim da ciljevi nas obrtnika nisu upitni, bitno je samo kako ih se i na koji način provodi. Nastavak suradnje s državnim institucijama, kao i s onim lokalnim, konkretna pomoć i potezi koji će dovesti do jačanja i bolje percepcije obrtnika u javnosti, bit će moj glavni cilj u godinama koje slijede«, izjavio je novi predsjednik HOK-a Mato Topić.</p>
<p>Sudeći prema prvim minutama mandata očekuju nas zanimljivi obrtnički dani koji bi, prema najavama novog predsjednika, trebali dovesti do jačanja hrvatskog obrtništva.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tursku najviše zanima hrvatska brodogradnja</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Turska i Hrvatska dogovorile su u četvrtak u Ankari osnivanje zajedničkog odbora za jačanje međusobne gospodarske suradnje. Rezultat je to razgovora hrvatskog ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića s njegovim domaćinom ministrom industrije i trgovine Alijem Toskunom.</p>
<p>Na prvom mjestu za Tursku je suradnja s Hrvatskom u brodogradnji, rekao je ministar Toskun. Zatim slijedi energetika, vojna industrija, tekstil i konfekcija, strojogradnja, te građevinarstvo. Ministar Vukelić je izrazio zadovoljstvo porukama koje je dobio od svojih turskih domaćina.</p>
<p>»Iznimna je spremnost i želja da se područja naše suradnje ojačaju«, kazao je Vukelić. Iznio je i podatak da je turska strana pozvala hrvatske tvrtke da sudjeluju u natječajima za milijunske poslove u obnovi željezničke mreže i uvođenju tramvajskog prometa u mnogim turskim gradovima. </p>
<p>U Ankari je održan i poslovni forum na kojem je sudjelovalo oko 20 hrvatskih te oko 30 turskih tvrtki. Turci su izrazili poseban interes i za ulaganje u hrvatski turizam, zapravo u hotele, pa su, među ostalim, iskazali zanimanje i za kupnju bivše partijske škole u Kumrovcu. Hrvatska je pak s druge strane ponudila Turskoj usluge riječke luke preko koje bi svoje proizvode mogla plasirati u Europu. Takva suradnja bi za obje strane bila posebno važna s obzirom na to da od ukupnog turskog izvoza čak 70 posto ide u zemlje Unije. </p>
<p>Hrvatska i Turska imaju relativno slabu gospodarsku suradnju. U prvih devet mjeseci lani hrvatski izvoz u tu zemlju iznosio je 41 milijun američkih dolara, a uvoz 196 milijuna dolara. U vezi s putovanjem hrvatskih gospodarstvenika u Tursku zanimljiv je i podatak da će njihovo predstavljanje na ovom tržištu Ministarstvo gospodarstva sufinancirati s čak 65 posto ako je riječ o malim i srednjim tvrtkama, odnosno 35 posto ako su u pitanju velike. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zanimanje za Bor i Međimurjeplet</p>
<p>Naročiti interes za proizvode tvrtke Bor pokazale su tvrtke iz Europe, dok je tvrtka Međimurjeplet iznenadila posjetioce atraktivnom ponudom garnitura izrađenih od šibe</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Članice Drvnoga klastera sjeverozapadne Hrvatske, tvrtke Bor iz Novog Marofa te Međimurjeplet iz Čakovca, predstavile su svoje proizvode na jednom od najvećih svjetskih sajmova namještaja, IMM-u Köln, koji se nedavno održao u tom njemačkom gradu. </p>
<p>Sudeći prema riječima Sandre Hižak, klaster menadžerice, na hrvatskom štandu na sajmu IMM-a veličine oko 120 četvornih metara, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, predstavile su se ukupno četiri hrvatske tvrtke. Osim spomenutih članica Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske, tamo su bile tvrtke DI Sekulić iz Nove Gradiške te Lapibus iz Velike Gorice. Siječanj je, već tradicionalno, za proizvođače namještaja, dizajnere i stručnjake za uređenje interijera u znaku sajma IMM Köln, s obzirom da se uz gotovo sve ugledne svjetske proizvođače namještaja na sajmu predstavljaju najnoviji trendovi, novosti te inovacije u struci. Na ovogodišnjem potpuno preuređenom prostoru sajma u Kölnu izlagalo je 1300 izlagača, a organizatori ocjenjuju da je sajam posjetilo 115.000 posjetitelja, od čega u prvih pet dana gotovo 80.000 poslovnih partnera te 34.000 krajnjih potrošača u posljednja dva dana vikenda.</p>
<p>Naročiti interes za proizvode tvrtke Bor pokazale su, osim već gotovo tradicionalno zainteresiranih njemačkih i austrijskih tvrtki, također tvrtke iz Španjolske, Nizozemske, Belgije i Irske te Japana, Saudijske Arabije i Jordana, dok je tvrtka Međimurjeplet iznenadila posjetioce atraktivnom ponudom sjedećih garnitura i košarica izrađenim od autohtone hrvatske sirovine - šibe. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Još uvijek nam ne prijeti kreditni bum</p>
<p>Hrvatske banke još uvijek imaju dovoljno prostora za zadržavanje kamatnih stopa na relativno niskim razinama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Opasnost koju kreditni bum predstavlja za neke od novih članica Europske unije, poput Estonije, Latvije, Bugarska i Rumunjske, Hrvatskoj još uvijek ne prijeti, ali ukoliko ne dođe do usporavanja rasta vanjskog duga, ali i domaće potražnje, prva mjera za kojom bi mogla posegnuti fiskalna vlast moglo bi biti ukidanje subvencioniranja kamata na stambene kredite.</p>
<p>»Naime, Hrvatska lani, usprkos svim mjerama monetarne politike ipak bilježi rast plasmana za 22 do 23 posto, no to se još uvijek ne može mjeriti s više od 50-postotnim skokom u nekim od tih zemalja«, rekla je na predstavljanju najnovijeg Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke o zemljama EU 8+2 glavna ekonomistica za Hrvatsku Ureda Svjetske banke u Zagrebu Sanja Madžarević-Šujster.</p>
<p>Ipak, dodala je, upravo zbog postignutog rasta u prošloj godini očito je da banke još uvijek imaju dovoljno prostora za zadržavanje kamatnih stopa na relativno niskim razinama, ponajprije kroz interno smanjivanje drugih troškova.</p>
<p>Prema izvješću Svjetske banke, koje se odnosi na Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju te po prvi put i Hrvatsku, prekomjerna stopa rasta kredita u nekim zemljama pridonosi pregrijavanju ekonomije i velikim vanjskim neravnotežama.</p>
<p>U Svjetskoj banci drže da koncentracija novih kredita u sektoru stanovništva ne daje doprinos dugoročnom rastu, a istodobno stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine.</p>
<p>Prema riječima Madžarević-Šujster, Hrvatska je iz te faze izašla sredinom prošle godine, kada je rast cijena nekretnina te najamnina ipak usporen, odnosno smanjen s dvoznamenkastih stopa.</p>
<p>Ipak, Hrvatska istodobno ne bilježi niti približno tako visoke gospodarske stope rasta kao većina ostalih zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem, za koje prosjek iznosi sedam posto, što sugerira da još uvijek postoji određeni jaz koji se mora nadoknaditi, prvenstveno provođenjem nekih »težih« strukturnih reformi.</p>
<p>Primjerice, navela je Madžarević-Šujster, prostora za napredak ima u činjenici da hrvatski privatni sektor još uvijek čini svega oko 60 posto BDP-a, dok se u većini drugih zemalja taj udio kreće i do 75 posto. Tu su i prilično visoki socijalni troškovi te troškovi financiranja restrukturiranja Hrvatskih željeznica, subvencioniranja brodogradnje, te zdravstvene reforme.</p>
<p>Među pozitivnim kretanjima Madžarević-Šujster je pak izdvojila napredak reforme pravosuđa, posebice na području katastra, ubrzavanje privatizacije, početak projekta regulatorne giljotine, kao i početak reforme državne uprave, koja za cilj ima manji, ali učinkovitiji državni aparat. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Europa u kolapsu, u Hrvatskoj promet normalan</p>
<p>Najviše glavobolja snijeg je izazvao u Gorskom kotaru, gdje je bio zabranjen promet tegljačima i vozilima s prikolicom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Snijeg koji je ovih dana zameo i paralizirao većinu Europe došao je i u Hrvatsku, a za razliku od nekih europskih zemalja, gdje je i u četvrtak izazvao prometni kaos, a desetke tisuća domova ostavio bez električne energije, u Hrvatskoj nije prouzročio veće probleme niti na hrvatskim prometnicama. </p>
<p>U Gorskom kotaru snijeg nije iznenadio nadležne zimske službe za održavanje prometnica, pa se tim krajem cestovni promet odvija bez zastoja. Na području cetinskog i imotskog kraja snijeg je zabijelio Svilaju, Dinaru, Kamešnicu i Biokovo, a pokrio je i Voštane, Rože, kao i druga brdsko-planinska naselja u Zabiokovlju. </p>
<p>Iz Hrvatskog autokluba savjetovali su svim vozačima da ne kreću na put bez zimske opreme. Uza to, zbog većih nanosa snijega na mnogim državnim i županijskim cestama, uglavnom u Gorskom kotaru, bio je zabranjen promet tegljačima i vozilima s prikolicama, a svi ostali morali su imati zimsku opremu. Tijekom četvrtka je na Jadranskoj magistrali promet otežavala i jaka bura, dok je zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu bila i trajektna linija Sumartin-Makarska, te katamaranska Ubli-Vela Luka-Hvar-Split.</p>
<p>Iz Hrvatskih autocesta (HAC) poručuju da nije bilo nikakvih problema na njihovim prometnicama. Najviše soli bačeno je na lički dio autoceste Zagreb-Split, na autocestu za Varaždin te na zagrebačkoj obilaznici.</p>
<p>Prema prognozama HAK-a, u petak će ponegdje magla i mokri kolnici otežavati vožnju, posebice na gorskim cestama, gdje su i zbog najavljenog snijega mogući i veći problemi u prometu, te se stoga savjetuje vozačima opremanje vozila propisanom zimskom opremom.</p>
<p>U snježnim olujama deseci sela u sjevernoj Španjolsku odsječeni su od svijeta, a tisuće domova ostale su bez električne energije. Brojne prometnice su zatvorene, a otkazani su i neki letovi u pokrajinama Galiciji, Baskiji i Leonu. U Poljskoj je u prometnim nesrećama izazvanim snijegom i lošim uvjetima na cestama u srijedu poginulo najmanje 12 osoba. </p>
<p>Prestanak oborina, od ponedjeljka toplije</p>
<p>Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, već od petka možemo očekivati smirivanje vremena. Tijekom subote i nedjelje bit će djelomice sunčano a od ponedjeljka će biti još toplije i suho s dnevnim temperaturama od 7 do 11 stupnjeva Celzijevih, a na Jadranu do 14 stupnjeva. Jutarnje temperature kretat će se oko ništice. [B. Terglav /D. Herceg/ N. Musulin/T.Grdić/ T. Gr./ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sisačka rafinerija mora na odsumporavanje</p>
<p>Istraživanje koje se odnosi na razdoblje od 1991. do 2000. pokazuje da stanovnici Siska i Županije ne pobolijevanju više u odnosu na ostale stanovnike Hrvatske</p>
<p>Informirajući o zaštiti okoliša i kakvoći zraka u Sisku, Vlada je poručila da je bilo povremenih prekoračenja dopuštenih razina štetnih plinova iz Rafinerije nafte Sisak. No kako je kazala ministrica Marina Matulović Dropulić, Vlada je još u travnju 2004. Inu zadužila da sanira stanje u Sisku. Kazala je da se Ina pridržavala mjera iz svojih kratkoročnih i dugoročnih programa. Tijekom 2006. ministarstvo obavilo čak 12 inspekcijskih nadzora radova na rekonstrukciji rafinerije, od čega su četiri bila redovita, a ostali izvanredni. Do 1. kolovoza sva bi postrojenja u sisačkoj Rafineriji trebala biti priključena na postrojenje za odsumporavanje.</p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić rekao je da je njegovo ministarstvo tijekom 2005. obavilo istraživanje o pobolu od raka i leukemije na području Siska i Sisačko-moslavačke županije, s usporedbom pobola u drugim dijelovima države. Rezultati istraživanja bit će poznati u lipnju, a prema starijem, koje se odnosi na razdoblje od 1991. do 2000. godine, u Sisku i Županiji nisu pronađeni pokazatelji koji bi ukazali na razliku u pobolijevanju ljudi s tog područja u odnosu na stanovnike iz drugih krajeva Hrvatske, rekao je Ljubičić. Vlada je Saboru uputila zakonski prijedlog o tajnosti podataka, kojim se s obzirom na stupanj ugroženosti klasificiraju podaci s područja nacionalne sigurnosti, obrane i vanjskih poslova, izvida i istraga kaznenih djela. Stupnjem »vrlo tajno« označivat će se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti države, oznakom »tajno« oni podaci čije bi otkrivanje teško naštetilo neovisnosti, ustavnom uređenju i ugledu Hrvatske te životima i sigurnosti građana. Stupnjem tajnosti »povjerljivo«, predlaže Vlada, označavali bi se oni podaci čije bi otkrivanje naštetilo Hrvatskoj, a pod oznakom »ograničeno« bili bi oni podaci čije bi otkrivanje naštetilo zadaćama državnih i lokalnih tijela. Vlada je u proceduru uputila i prijedlog srodnog zakona o sustavu informacijske sigurnosti, te poručila kako je riječ o značajno poboljšanim zakonima u odnosu na prijašnje prijedloge. </p>
<p>Ovim zakonskim paketom, osim nove klasifikacije tajnosti podataka, uvodi se i izdavanje certifikata te nadzor koji bi provodio Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Novi zakoni predviđaju i periodičnu procjenu jesu li neki zakoni u međuvremenu prestali biti tajni. Oznaka »vrlo tajno« vrijedila bi pet godina, oznaka »tajno« i povjerljivo četiri godine, a oznaka »ograničeno« dvije godine. Vlada je najavila i ustrojavanje Zavoda za informacijsku sigurnost te vrlo skoru izmjenu zastarjelih zakonskih uredbi koje se odnose na sigurnosno-obavještajne službe, a kojima bi se propisalo za obavljanje kojih poslova će biti potrebna sigurnosna provjera. </p>
<p>Vlada je prihvatila smjernice za izradu novog zakona o općem upravnom postupku. Prema riječima premijera Ive Sanadera, riječ je o jednom od najsloženijih propisa u pravnom sustavu čijom bi se izmjenom bitno pojednostavnili postupci javne uprave na korist hrvatskih građana, te smanjio broj posebnih postupaka, odnosno počelo s reformom javne uprave. Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koji se odnose na 2005. godinu. Prema riječima resornog ministra Ivana Šukera, žalbe su podnesene samo u 7,7 posto postupaka.</p>
<p>Vlada je odlučila i da Hrvatska uplati dodatna sredstva u fond namijenjen oprostu duga najsiromašnijim zemljama svijeta.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zabranjuje se agresivno pozivanje na kupnju</p>
<p>Zakon uređuje pitanja poput isticanja cijena proizvoda i usluga, način deklariranja proizvoda i njihovo oglašavanje</p>
<p>Zbog neizdavanja točnog, jasnog i čitljivog računa trgovci će ubuduće moći biti kažnjeni novčanom kaznom od 15.000 do 100.000 kuna, a zabranit će se i nepošteno i agresivno pozivanje na kupnju. To su neke od novina novog zakona o zaštiti potrošača, o kojem se u četvrtak u prvom čitanju raspravljalo u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Zakon uređuje pitanja poput isticanja cijena proizvoda i usluga, način deklariranja proizvoda i njihovo oglašavanje, a propisuje se obvezna edukacija o zaštiti potrošača i jača zaštita potrošača kod akcijskih prodaja. Zabranilo bi se ostavljanje reklamnih poruka u poštanskim sandučićima ako je na njima istaknuta zabrana. </p>
<p>Pero Kovačević (HSP) upozorio je da se iz inozemstva uvozi roba kojoj je istekao rok trajanja, što se, međutim, prikriva tako što se stavi nova deklaracija. »Hrvatska godišnje uvozi hrane u vrijednosti 12 milijardi kuna, deklaracije nisu odgovarajuće, a naše službe još ne provjeravaju kakvoću«, kazao je Kovačević.</p>
<p>Kovačević je upozorio i na problem ovrha zbog zateznih kamata u slučaju neplaćanju računa, čime komunalna poduzeća šikaniraju građane.</p>
<p>Za razliku od oporbe, Ivana Sučec-Trakoštanec (HDZ) je ustvrdila da je u posljednje dvije godine postignut napredak u zaštiti potrošača zbog provedbe nacionalnog programa njihove zaštite, posebno u zdravstvenim uslugama, obrazovanju, sigurnosti proizvoda, bankarstvu, zaštiti okoliša, turizmu i ugostiteljstvu. Predložila je da se knjige žalbe, kao i u ugostiteljstvu, uvedu i u svakoj prodavaonici, kao i da se cijene proizvoda ističu na samim proizvodima. </p>
<p>HDZ smatra da predsjednik Vijeća za zaštitu potrošača ne bi smio biti ministar gospodarstva, nego neovisna osoba kako bi se izbjegnuo sukob interesa. </p>
<p>Cilj izmjena Zakona o javnombilježništvu je ravnomjerniji raspored javnobilježničke službe i bolja dostupnost građanima, rekla je ministrica pravosuđa Ana Lovrin obrazlažući zakonski prijedlog. Vladajući HDZ podržao je zakonske izmjene, oporbeni su zastupnici upozoravali kako unatoč većoj konkurenciji među javnim bilježnicima, neće smanjiti cijene njihovih usluga. Svi klubovi podržali su Konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o državnom odvjetništvu. Njime se preciznije utvrđuju nadležnosti gransko-upravnih odjela, a uvode se i novi sustav ocjenjivana državnih odvjetnika te imovinske kartice.</p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sigurnosna provjera nevladinih aktivista je zakonita</p>
<p>S obzirom na to da bi javnost željela čuti i očitovanje ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka, Predsjednik je najavio da će ga premijer i on osloboditi čuvanja tajne</p>
<p>Nakon što je proanalizirao izvješće o stručnom nadzoru nad Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), a vezano uz slučaj Jadranke Cigelj i sigurnosne provjere aktivista nevladinih organizacija, predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je zaključio: »Nadzor je izvršen kvalitetno i u skladu sa zakonom. Osim jednog slučaja službenika koji je provjeru radio neuobičajeno, telefonski«. Predsjednik je to rekao novinarima za posjeta zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Najavio je da će, nakon provedene procedure, agent koji je provodio telefonske sigurnosne provjere snositi sankcije.</p>
<p>Prema riječima šefa države, zahtjev za sigurnosnu provjeru bio je zakonit. Čelnici državnih tijela, pojasnio je, imaju pravo zatražiti provjeru. Propisano je tko i na koji način traži sigurnosne provjere, napomenuo je Predsjednik, te dodao: »Drugo je pitanje je li taj koji je tražio provjeru u sklopu svojih ovlaštenja obavio sve dogovore, ali to nije pitanje SOA-e koja je dobila zahtjev i izvršila ga«. Upitan je li SOA dobila zahtjev samo od Jadranke Cigelj, Predsjednik je odgovorio: »Utvrđeno je da su dobili zahtjev samo od gospođe Cigelj, a ona je vjerojatno s nekim dogovarala da se u tu provjeru ide«.</p>
<p>Predsjednik je i sam vidio upitnik i neka pitanju mu »izgledaju kao šala«, kao i cijeli upitnik. S obzirom na to da bi javnost željela čuti i očitovanje ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka, Mesić je najavio da će ga premijer i on osloboditi čuvanja tajne i dopustiti mu da se obrati javnosti.</p>
<p>Odgovarajući novinarima, rekao je i da ne zna je li pozicija Tomislava Karamarka, šefa Sigurnosno-obavještajne službe neupitna. Na izravno pitanje bi li trebala biti smijenjena potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, odgovorio je da nije premijer i da ne može utvrđivati odgovornost članova Vlade.</p>
<p>Iako je rekao da ima elemenata da je Jadranka Cigelj provjeru naredila u dogovoru s nekim, Predsjednik nije u obrazloženju išao dalje od toga. Nije želio to komentirati, jer akteri afere najavljuju sudske tužbe. »Ne bih to komentirao dok sudska instanca ne da svoje mišljenje«, kratko je odgovorio. </p>
<p>Kako »slučaj Cigelj« ponovo aktualizira sumnje u rad i funkcioniranje tajnih službi, propise koji su na snazi, novinare je zanimalo kani li šef države nešto u vezi s tim promijeniti. Mesić je samo rekao da i ti propisi moraju biti u skladu sa zakonima zemalja EU-a, a bit će preispitan svaki zakon koji nije kompatibilan demokratskim rješenjima. Ostavio je otvorenom mogućnost da možda u zakonu treba taksativno, a ne samo uopćeno, navesti koja su to radna mjesta i šefovi institucija koji mogu tražiti sigurnosnu provjeru.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Malverzacije i u Građanskoj udruzi žena</p>
<p>Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zahtijeva smjenu Nevenke Mesić, ali i žurni otkaz za njezina sina Romea Mesića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Financijska policija i poreznici počeli su »češljati« i udrugu Građanska zajednica žena, koja je osnovala Dom za zlostavljane žene i djecu-žrtve »Rovinjsko sunce«. Naime, postoji osnovana sumnja, doznaje se u četvrtak u nadležnim institucijama, na teške financijske malverzacije, ne samo u ustanovi nego i u cijeloj udruzi. </p>
<p>Primjerice, prije više od dvije godine udruga je pokrenula inicijativu za otvaranje još jednog skloništa za žene u Zagrebu, za što je, kako bi se prikupila sredstva, organizirana i sms-akcija te brojni humanitarni koncerti. Kako se, međutim, doznaje, sredstva prikupljena tim akcijama nikad nisu sjela na prave račune, niti je sklonište ikad otvoreno!</p>
<p>U konačnom nalazu inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi navodi se kako je nepobitno utvrđeno da su žene bile vrijeđane i ponižavane. »Nedostajao je osnovni higijenski pribor, u funkciji nisu bili svi sanitarni čvorovi, a količina mesa koju su žene i djeca dobivale bila je nedovoljna. Također, cjelokupna ishrana štićenika bila je iznimno loša, a djeca su, primjerice, od voća dobivala samo jednu jabuku tjedno i gotovo uopće nije bilo mlijeka!«, izjavio je pomoćnik ministra za socijalnu skrb Dragutin Keserica.</p>
<p>Kako se doznaje u Ministarstvu, u »Rovinjskom suncu« nisu naišli na dovoljnu senzibiliziranost niti motiviranost za skrb nad zlostavljanim ženama i djecom. Djeca su u gradu bila stigmatizirana, pa već u petak u dom stiže nužna psihološka i stručna pomoć.</p>
<p>Što se tiče Nevenke Mesić, predsjednice Upravnog vijeća, Ministarstvo zahtijeva njezinu smjenu, ali i žurni otkaz za njezina sina - Romea Mesića, nestručnu i neškolovanu osobu koja je u domu radila kao administrator. »Nevenka Mesić se vozila u 'hundayju', a dom je nabavio i 'vespu' za toplije dane kojom se vozio njezin sin Romeo dok su djeca bila polugladna«, rekao je Dragutin Keserica.</p>
<p>Blanka Špec, ravnateljica ustanove, najvjerojatnije će ostati na istom radnom mjestu. </p>
<p>Ministarstvo je također pronašlo da su iz »Rovinjskog sunca« Ministarstvu prijavljivali dulje boravke žena kako bi iskamčili više novca, a džeparac koji je štićenicama bio namijenjen uopće im nije isplaćivan. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rožić dobio očitovanje državne tajnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HSP je u četvrtak na konferenciji za novinare upozorio da je Europski odbor za ljudska prava utvrdio neusklađenost nekih hrvatskih zakona s Europskom socijalnom poveljom. Miroslav Rožić pritom se osvrnuo na odgovor premijera Ive Sanadera na Aktualnom prijepodnevu u Saboru da ne zna za izvješće Odbora, kazavši kako Sanadera ne zanimaju socijalna prava. Rožić je izvijestio da je nekoliko sati nakon postavljenog pitanja na »aktualcu« dobio očitovanje državne tajnice Ministarstva gospodarstva Vere Babić, koja ga je izvijestila da je Vlada osnovala međuresornu skupinu koja bi trebala odgovoriti na primjedbe Odbora. U njezinu dopisu stoji da je neusklađenost hrvatskih zakona utvrđena u pet slučajeva: pravu djece i mladeži na zaštitu, pravu na socijalnu pomoć, obiteljskim pravima, pravu na jednake mogućnosti pri zapošljavanju te na rad bez spolne diskriminacije. U 11 slučajeva utvrđena je usklađenost, a Rožić je upitao zašto Vlada tako žurno uvodi standarde koji štete hrvatskim građanima, a zanemaruje one koji im koriste. [Ma. L.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070126].
|
