NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125439 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Imamo kapacitete za dvostruko veći BDP nego što ga ostvarujemo</p>
<p>Cilj sadašnjih stranaka je samo deklarativan razvoj hrvatske države. Možda oni svjesno i žele razvoj države, ali podsvjesno teže rješavanju svojih problema i egzistencije</p>
<p>Hrvatskoj za povećanje izvoza nedostaje industrijska politika, ali i politička volja da se nešto učini. O tome koje bi poteze trebalo povući da se popravi domaća ekonomija te o svom gospodarskom programu Vjesniku govori bivši ministar gospodarstva, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i sadašnji nezavisni saborski zastupnik koji klub »dijeli« sa SDP-om, profesor Ljubo Jurčić.</p>
<p>• Vlada je predstavila strategiju izvozne ofenzive. Izvoz jest veliki problem, ali je li prekasno za ofenzive?</p>
<p>- Ono što je Vlada nazvala ofenzivom nije ofenziva niti je išta osobito novo. To je specifikacija poslova koje treba obaviti da bi izvoz bio uspješan. Te poslove u 99 posto slučajeva već sada rade institucije. Slično je i s poticajima. Oni se i sada daju, samo su u strategiji zbrojeni. Ipak, u cijeloj toj priči dobro je što će izvozna ofenziva skrenuti pozornost na važnost izvoza. Hrvatska država zadužena je više od 30 milijardi eura, a građani više od 100 milijardi kuna. Zaduženost države povećava njezinu ranjivost i pogoršava položaj u međunarodnim odnosima, ali i u pregovorima s Europom. Hrvatska je u toj situaciji prisiljena žrtvovati dio svog suvereniteta da se koliko toliko održi stabilnom. Građani će, pak, u nadolazećem razdoblju trebati vratiti više od 100 milijardi kuna kredita koje su podigli. Da im se standard zbog toga ne bi pogoršao, treba im se povećati dohodak. Do toga jedino može doći povećanjem izvoza. Zbog toga je izvozna inicijativa dobra, iako mjere koje su predložene nisu ništa novo. O njima uče studenti na dodiplomskom studiju.</p>
<p>• Izvoz je još uvijek upola manji od uvoza?</p>
<p>- Izvoz je lani bio više od devet milijardi dolara, a uvoz 19 milijardi dolara. Tako smo i lani povećali deficit vanjskotrgovinske bilance za milijardu dolara. Ono što Hrvatskoj nedostaje za povećanje izvoza je industrijska politika. Našim proizvođačima, međutim, nije samo problem izvoz, nego i domaće tržište. A kako će oni biti konkurentni u europskim i drugim zemljama kada to nisu na vlastitu tržištu. Pogotovo zato što je nastup na trećim tržištima mnogo skuplji, riskantniji i neizvjesniji nego kod kuće. Sve kompanije koje su u razvijenim zemljama postale izvozne kompanije najprije su bile dominantne na domaćem tržištu. Evo primjera. Kako mi možemo prepoznati ukus stranca za namještaj ili odjeću kada to ne prepoznajemo ni kod domaćeg potrošača. Znači, mi bismo barem 50 posto tržišta namještaja trebali vratiti doma i već bismo time popravili situaciju. Ne bismo se trebali zanositi time da ćemo preko noći samo tako izvoziti stranim potrošačima. To je velika zabluda. </p>
<p>• Tko je kriv za takvu situaciju? Je li razlog za to što se namještaj domaćih proizvođača ne prodaje u Hrvatskoj loš dizajn ili je razlog politika koja je dopustila nekontrolirani uvoz?</p>
<p>- Krivac za to je i generalni politički stav dodvoravanja hrvatske politike međunarodnim institucijama, što pokazuje slabost naše politike i naših političara. Rekao bih da se hrvatska politika, bez obzira s koje strane dolazila, uplašila hrvatskog suvereniteta. Hrvatska politika ne zna što će sa suverenitetom i imam osjećaj da ga se želi što prije riješiti. To je najveća prepreka za razvoj hrvatskog društva. Na primjer, na putu pristupanja Europskoj uniji moramo urediti carinski sustav. EU ima veću zaštitu u okviru Svjetske trgovinske organizacije od Hrvatske, pa će nam se ulaskom u EU povećati uvozne carine za neke proizvode koje smo mi prije pet, šest godina smanjili da uđemo u WTO. Od nas to nitko nije tražio, a mi smo kao mala nerazvijena zemlja bili velikodušni i rekli: evo, sve vam damo samo nas primite u WTO.</p>
<p>• Isto mislite i za pregovore o ulasku u EU?</p>
<p>- Priča je ista. Stalno se ponavlja da nemao alternativu i kako ćemo dati sve da uđemo u EU. To je potpuno pogrešna politika. Nitko ne daje sve da uđe u EU, jer ulaskom u EU ne prestaje postojanje države. U njima postoje vlade koje se brinu za svoj narod i svoje proizvođače. Mi stvaramo famu da će se, kad uđemo u EU, netko za nas brinuti. Neće, i onda će nastati problemi. Dokaz su Mađarska, Slovačka i Poljska koje se nisu pripremile za EU i sada kod njih dolazi do napetosti i štrajkova. Za to im, međutim, nije kriva Unija, nego vlade tih zemalja koje su shvatile EU kao nekoga tko će im rješavati sve probleme.</p>
<p>• Takav scenarij predviđate i Hrvatskoj?</p>
<p>- To će nam se sigurno dogoditi. Jer nije važno samo prihvatiti direktive i zakone, nego osposobiti gospodarstvo da proizvodi po europskim standardima.</p>
<p>• Smatrate li da nemamo sređeno gospodarstvo i posebice industrijsku proizvodnju koje bi podržavale ulazak u EU?</p>
<p>- Nemamo uvjete za proizvodnju složenijih proizvoda koji jedini mogu konkurirati. Posljednjih 15 godina ne idemo prema industrijalizaciji nego prema manufakturi. Industriju treba razviti industrijskom politikom.</p>
<p>• Opet se vraćamo na početak, na izvoz?</p>
<p>- Da. Kad je riječ o izvozu i izvoznoj ofenzivi, treba spomenuti (ne)efikasnost hrvatske investicije. Hrvatska investira 27 posto BDP-a zadnjih nekoliko godina. Tranzicijske zemlje koje su ušle u EU investiraju manje od 22 posto, a razvijene zemlje manje od 20 posto. Međutim, naša stopa rasta je manja od stope rasta u zemljama koje investiraju manje od 20 posto. To znači da puno novca investiramo u neproduktivnu imovinu. Održavanje te neproduktivne imovine vraća se proizvođačima kao trošak. Znači, mi već u startu stvaramo uvjete za neučinkovitu ekonomiju, a onda i neučinkovit izvozni proizvod. </p>
<p>• Što bi trebalo učiniti?</p>
<p>- Napraviti industrijsku politiku. To je ujedno i strukturna politika koja će polaziti od toga kakve resurse imate i kakvi su vam resursi nezaposleni. I, naravno, ponuditi rješenje gdje se nezaposleni mogu najbolje zaposliti. Kao kad radite kolač. Imate brašno, mlijeko, šećer i iz tog materijala nastojite napraviti kolač koji će se najbolje prodavati. Isto je i s industrijom. Polazite od resursa - radne snage, infrastrukture, prirodnih uvjeta i bogatstava, školovanosti ljudi... I gledate kako i u kojim djelatnostima zaposliti ljude. Naravno da proizvode one proizvode koji na svjetskom tržištu mogu postići najbolju cijenu. I to je cilj industrijske politike. U tome osim tržišta treba pomoći država koja treba stvoriti uvjete da tržište funkcionira.</p>
<p>• A imamo li i mogućnosti za to?</p>
<p>- Imamo kapacitete za dvostruko veći BDP nego što ga ostvarujemo sada. Ako sada imamo 7000 eura po glavi stanovnika, postoje kapaciteti za 15.000. Istodobno imamo neuzorane njive i infrastrukturu koja je sagrađena za dvostruko veću proizvodnju nego što je sada. Imamo 500.000 ljudi koji su radno sposobni, a nezaposleni... </p>
<p>• I kako sve to postići?</p>
<p>- To je posao stručnjaka. Sve zemlje to rade na stručnoj razini, a ne na političkoj. Na žalost, politika se time ne bavi na takav način. Ona kaže: ovi su u gubicima, ali ako su iz vaše stranke ili kraja, pokrije se gubitak. Političari, doduše, ne trebaju biti osposobljeni za spomenute stručne analize, ali moraju pronaći stručnjake koji jesu. </p>
<p>• Ponudili ste gospodarsku strategiju. Na čemu je temeljite?</p>
<p>- Uglavnom na onome o čemu sam govorio. Ukratko, u mom gospodarskom programu prvo je zapošljavanje, a time i povećanje stope rasta. U drugoj fazi ta bi stopa trebala prijeći šest posto. Ako jedan posto danas znači 2,5 milijarde kuna, to znači 15 milijardi kuna svake godine više. Od toga bismo dvije milijarde uložili u zdravstvo, dvije u školstvo, a dvije bismo dali za povećanje mirovina - i to za izjednačavanje novih i starih mirovina - te za povećanje svih mirovina. Prosječne mirovine bi se podigle na 45 posto prosječne plaće. Cilj strategije je povećanje životnog standarda i kroz rast plaća i kroz povećanje kvalitete javnih usluga. Ostatak sredstava ulagao bi se u stvaranje uvjeta za povećanje industrijske proizvodnje. Dakle, najprije produktivna ulaganja, a onda ostalo. </p>
<p>• Ipak, konačnu riječ daje poltika.</p>
<p>- Politika ne mijenja mnoge stvari. Politički pobjednici zasjednu na vrh institucija i konzumiraju vlast. Cilj sadašnjih stranaka je samo deklarativan razvoj Hrvatske države. Možda oni svjesno i žele razvoj države, ali podsvjesno teže rješavanju svojih problema i egzistencije. Zbog toga se većina političkih rasprava u Hrvatskoj svodi na sukob s drugom strankom. Počnu se izvlačiti argumenti iz devedesete, iz sedamdesete te se na kraju počne koristiti oružje iz '45 Po tome smo mi de facto još u '45.</p>
<p>• U medijima vas zovu SDP-ovim gospodarskim strategom. Vi pak stalno govorite o svojoj strategiji. Čija je to strategija, vaša ili SDP-ova?</p>
<p>- Moja strategija je nominalno prihvaćena u SDP-u, ali još nije prošla proceduru stranačkih odbora i institucija. O njoj se raspravljalo i predstavljena je u SDP-u, ali formalno još nije usvojena. </p>
<p>Nisam razgovarao o mjestu premijera</p>
<p>• S vašim se imenom licitira kao s budućim SDP-ovim premijerom?</p>
<p>- To ne bih komentirao. To je sloboda izražavanja političara i novinara. </p>
<p>• Niste o eventualnom premijerskom mjestu razgovarali s Račanom?</p>
<p>- Ne, nisam. Ja se bavim ekonomijom i ekonomskom politikom. U okviru mog zanimanja predajem na Ekonomskom fakultetu, predsjednik sam Hrvatskog društva ekonomista i član međunarodnih institucija. U svakom slučaju, onaj tko se hoće baviti politikom ima izazov da svoju političku poziciju iskoristi za razvoj cijelog društva. Ako ne postoji razumljiva strategija i program u okviru kojeg treba djelovati, i političari i intelektualci se povuku. Hrvatska ostane samo deklarativno, a u suštini suočeni s problemima ne vide način da sa svoje pozicije nešto naprave. Rezultat je taj da dođu u iskušenje da znanja i mogućnosti iskoriste za vlastiti probitak. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Podijeljeno 71,7 milijuna kuna nagrada</p>
<p>U 2006. organizatori nagradnih igara bili su manje darežljivi jer je, unatoč 218 nagradnih igara više, fond nagrada bio skoro isti kao i u 2005. </p>
<p>U 2006. Ministarstvo financija izdalo je 997 suglasnosti na pravila nagradnih igara, a ukupna vrijednost nagradnog fonda iznosila je 71,7 milijuna kuna, od čega je pet posto, odnosno 3,58 milijuna, uplaćeno u korist Hrvatskog Crvenog križa. No, prema istim podacima vidljivo je da su organizatori nagradnih igara u 2005. bili mnogo darežljiviji. Naime, te je godine Ministarstvo financija izdalo 218 suglasnost manje, no unatoč tome nagradni fond je bio skoro isti kao i u 2006., te je iznosio »samo« 400.000 kuna manje - 71,3 milijuna kuna.</p>
<p>No, trend nagradnih igara i dalje je u porastu, jer su tvrtke koje posluju u Hrvatskoj prepoznale prednosti nagradnih igara u marketinškom smislu, pa tako ispada da je gotovo svakog dana u 2006. Ministarstvo financija u prosjeku izdalo više od dvije suglasnosti za nagradnu igru. Inače, prema Zakonu o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara te Pravilniku o priređivanju nagradnih igara, propisano je da su nagradne igre one koje radi promidžbe svojih proizvoda i usluga priređuju trgovačka društva te druge pravne i fizičke osobe, pri čemu se priređivač obvezuje izvučenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama a da se od sudionika ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri.</p>
<p>»Pravila nagradne igre utvrđuje priređivač i njima se mora osigurati ravnopravnost svih sudionika i jednaka mogućnost za dobitak nakon ispunjenja uvjeta koji su propisani pravilima, te se njima ne smiju utvrđivati uvjeti koji se protive zakonskim propisima i općim moralnim načelima«, stoji u Pravilniku o priređivanju nagradnih igara.</p>
<p>Pravila nagradne igre isključivo se primjenjuju nakon dobivene suglasnosti Ministarstva financija i njihove objave u dnevnom tisku, koja se može izdati tek nakon dostavljenog dokaza o uplati pet posto utvrđene vrijednosti nagradnog fonda u korist Hrvatskog Crvenog križa. </p>
<p>No mnogi se pitaju što je s onim nagradama koje se ne podijele, jer dobitni brojevi, slova ili listići nisu prodani. »Nagradni fond u vrijednosti većoj od 5000 kuna, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom natječaju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni proračun u roku 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada«, objašnjavaju u Ministarstvu.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kulturnjaci i novinari ne znaju za opasnost na poslu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Portal MojPosao krajem prošle godine proveo je istraživanje s temom »Posao i zdravlje«. Istraživanje koje je provedeno na 2200 ispitanika pokazalo je da je većina zaposlenika, njih 85 posto, u potpunosti ili djelomično upoznata s opasnostima koje se odnose na djelatnost tvrtke u kojoj rade. Zaposlenici u kemijsko-prerađivačkom sektoru te opskrbi energijom i vodom najsvjesniji su te svi zaposlenici smatraju da su barem djelomično upoznati s nepovoljnim radnim uvjetima. Osobe zaposlene u kulturi i medijima najmanje su upoznate s opasnostima na radnome mjestu, a slijede ih sektori vezani uz poslovno savjetovanje i ispitivanje tržišta, izdavačku djelatnost, državnu upravu, turizam i ugostiteljstvo te financijska djelatnost.</p>
<p>»Najmanje upoznati s opasnostima na poslu su ispitanici iz Dalmacije, 21 posto ih nije upoznato s nepovoljnim uvjetima rada. Nasuprot njima su ispitanici iz središnje Hrvatske gdje ih samo šest posto nije upoznato s tim podacima«, rekla je Vjesniku Ana Patača, analitičarka tržišta rada s portala MojPosao. Dodaje da se, osim po djelatnostima, svijest o opasnosti razlikuje po dobi pa tako 18 posto ispitanika mlađih od 30 godina nije upoznato s opasnostima posla kojim se bave, a samo šest posto starijih od 50 godina smatra da nije upoznato s opasnostima za zdravlje na radnome mjestu. </p>
<p>Prema istraživanju, veću mogućnost ozljede na radu imaju muškarci nego žene. Također, osobe sa završenim fakultetom ili akademijom mogućnost ozljede na radu ocjenjuju manjom nego osobe sa završenom srednjom školom. [M. Nekić]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>O spolnosti samo dva do tri školska sata godišnje </p>
<p>Zdravstveni odgoj, zbog čije se teme o spolnosti posljednjih godinu dana diže prašina u javnosti, čini poprilično malen dio novoga programa u školama</p>
<p>Od 35 školskih sati razredne zajednice godišnje, zdravstvenom odgoju bit će posvećeno 12 sati, no tek dva do tri školska sata učenici će slušati o temi spolnosti.</p>
<p>»Program zdravstvenog odgoja podijeljen je u pet modula. Samo jedan od njih je ljudska spolnost«, objašnjava član Povjerenstva za zdravstveni odgoj Ministarstva znanosti, ujedno predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Hrvatske - Davor Nikolić. U ostalom dijelu toga programa učenici će slušati o čuvanju zdravlja i kvaliteta života, prevenciji ovisnosti, kulturi društvene komunikacije i prevenciji nasilničkog ponašanja. Od 90-ak stranica programa udruge Grozd (Glas roditelja za djecu), svega tri i pol su posvećene ljudskoj spolnosti.</p>
<p>Nikolić ne vidi razloga što se zbog teme spolnosti diže tolika buka. »Učenici nisu glupi, sigurno neće zbog dva do tri sata godišnje mijenjati svoja mišljenja, stavove i navike koje dobivaju iz obitelji ili od prijatelja«, kaže Nikolić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, činjenica je da je program udruge Grozd dobio najviše glasova članova Povjerenstva, no nije istina i da je predložen za daljnju proceduru, jer njegovi predlagači nisu napravili izmjene koje je tražilo povjerenstvo. »Grozdov program bio je uistinu najcjelovitiji u četiri modula. Ne mogu reći da je odličan upravo zbog modula o ljudskoj spolnosti, gdje doista ima apsurdnih stvari koje se kose sa zdravom pameću«, kaže Nikolić. Primjerice, na intervenciju Povjerenstva iz programa izbačena rečenica po kojoj je masturbacija »kratki spoj u mozgu«. To je stajalo u Grozdovu programu i nevoljko su to izmijenili, no neke stvari nisu promijenjene a trebale su biti, objašnjava Nikolić. Upravo zbog neučinjenih izmjena, Grozdov program Povjerenstvo nije predložilo za daljnju proceduru, a kako je ipak uspio proći do Povjerenstva Ministarstva zdravstva, Nikolić ne zna. U njemu se preporuča razdvajanje djevojčica od dječaka kada slušaju o spolnosti. </p>
<p>Građanska koalicija »Stop rizičnom spolnom odgoju« i dalje ustraje na zaustavljanju cijele procedure odnosno traži raspisivanje novoga natječaja, jer predloženi Grozdov program smatraju potpuno neprihvatljivim i suprotnim načelu suvremenog javnog zdravstva. </p>
<p>Marina Škrabalo iz Građanske koalicije kaže da su poslali zahtjeve Zavodu za javno zdravstvo, ministarstvima znanosti i zdravstva, te državnim pravobraniteljstvima da se očituju o programima, posebice Grozdovom. »Pomalo je bedasto da se cijela priča prikazuje kao sukob dvaju lobija unutar civilnoga društva. To ne bi trebala biti tema, nego to jesu li programi utemeljeni na znanstvenim činjenicama ili nisu«, napominje Škrabalo. </p>
<p>Činjenicu da Ministarstvo zdravstva nije službeno objavilo imena stručnjaka koji će donositi mišljenje o programima, razumljiva je, smatra Škrabalo, zbog izbjegavanja pritiska javnosti. »No, mogli bi barem reći koji su im rokovi i procedura«, kažu u Građanskoj koaliciji. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Pitanje kolektivne savjesti</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Štićenice doma za djecu i žene žrtve zlostavljanja »Rovinjsko sunce« inspekciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi potvrdile su da su izgladnjivane, da su meso jele samo jednom tjedno, da su se hranile iznutricama i kostima a da su mlijeko za djecu morale kupovati same. Također, potvrdile su i da džeparac koji im je Dom bio dužan isplaćivati nisu dobivale, te da su cijelo vrijeme bile izvrgnute izrugivanju, vrijeđanju i psihičkom zlostavljanju. Iako će se javnost sasvim sigurno baviti analizom tko je ovaj put u dugačkom popisu odgovornih zatajio, možda je upravo primjer »Rovinjskog sunca« najbolji za preispitivanje kolektivne savjesti.</p>
<p>Naime, Nevenka Mesić već se godinama predstavlja javnosti, iznimno agresivno skrećući njezinu pozornost na svoj lik, a u drugom redu djelo. Primjerice, riječ je o ženi koja je dvaput nastupila u »Latinici«, oba puta s iznimno kontroverznim stavovima. Prvi put je ženu koju je muž zlostavljao niz godina u tv-emisiji nagovarala da se s njim pomiri jer je on ipak otac njezina djeteta. U istoj su emisiji sjedili i stvarni stručnjaci s područja kazneno-pravne zaštite djece, i bilo je očekivano da će netko od njih, ili netko od autoriteta koji su emisiju pogledali, postaviti pitanje ne samo stručnosti nego i prikladnosti Nevenke Mesić na tom mjestu. No, nije! Ona je, svima nama, potom dala još dvije prilike. Drugi put kada je u »Latinici« govorila o svojim brojnim estetskim operacijama, te, napokon, treći put kada je nastupila u RTL-ovoj emisiji »Mijenjam ženu«, koju su upravo ženske udruge obilježile kao izrugivanje i kršenje ženskih ljudskih prava. No, ni tada - ništa!</p>
<p>Kad se krajem prošloga tjedna na naslovnicama »zakotrljala« priča o užasima u »Rovinjskom suncu«, Nevenka Mesić je reagirala onako kako zna i kako ju je društvo naviklo - poručila je da je riječ o medijskom napadu na nju samo zbog činjenice da joj je bivši muž u rodu s predsjednikom države. Dakako, iako u tom trenutku još nije slutila da će se institucije ovaj put ozbiljno uhvatiti posla, ona je, kao sasvim sigurno i brojni drugi, bila spokojna, uljuljkana u vjeru da joj se, bez obzira na to što činila i kako se ponašala prema svojim štićenicama, ništa ozbiljno ne može dogoditi. </p>
<p>Za taj njezin osjećaj, koji je vidljiv i iz neizmjerne nevjerice kada je shvatila da situacija izmiče kontroli, vjerojatno nisu kriva samo ministarstva, policija i uredi, nego i svi mi, dugogodišnji gledatelji i slušatelji takve osobe, koji smo, po milijun i jednom signalu, mogli i trebali vidjeti da s tom ženom u najmanju ruku nešto nije u redu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Savršenstvo! </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ- KARLIN</p>
<p>Tko će zaustaviti ovakvu Hrvatsku«, »Rukomet iz snova«, »Šarm, ljepota i pamet«, samo su neki od naslova po inozemnim novinama kojima se opisuje igra hrvatske rukometne reprezentacije na Europskom prvenstvu nakon tri uvjerljive pobjede u skupini. Momčad trenera Line Červara, koja je bila i svjetski i olimpijski prvak, a kojoj nedostaje europska kruna, nikad nije bila opjevana takvim epitetima kao ovih dana. Razumljivo da je nakon tri kola proglašena i prvim favoritom prvenstva, od čega Červar i naši suigrači ne bježe, ali pozivaju na oprez.</p>
<p>Uistinu, i u godinama najvećih uspjeha naša rukometna vrsta nije igrala tako dobro, atraktivno i uvjerljivo. To pak ne jamči konačan uspjeh, poznajući sve uvjete u kojem se održava europska smotra. Umor, sudačke odluke i štošta mogu utjecati na krajnji poredak. Ipak, istina je da ovo što dosad pokazuju naši rukometaši graniči sa sportskim savršenstvom. Toliko lepršavosti, razdraganosti i sreće u igri dugo se nije vidjelo ni kod jedne svjetske momčadi u kolektivnim sportovima.</p>
<p>»Došli smo ovdje pobjeđivati, ali osnovni cilj nam je ne razočarati sebe«, voli reći izbornik Červar, koji je ovu reprezentaciju dobrim pripremama dodatno osnažio mladićima koji su do jučer bili nepoznati. </p>
<p>Prepustimo se i uživajmo u nastupima naših rukometaša, budimo sretni što ćemo o takvim utakmicama jednog dana moći pričati...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Velika trgovina</p>
<p>Hrvatskoj je u interesu da Srbija ima demokratsku vlast i da ide prema Europi, ali ako se to i ne dogodi - ništa strašno za nas</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>U Srbiji su pobijedili radikali, profašistička skupina, više kriminalna organizacija nego politička stranka. Istodobno, iz Europe stižu inicijative da sa Srbijom treba nastaviti dijalog i signali da su joj vrata Europske unije otvorena.</p>
<p>Apsurd? Možda, prisjetimo li se principa koji su se primjenjivali na Hrvatskoj, koja je ušla u pregovarački proces tek kada je ispunila i posljednji uvjet međunarodne zajednice.</p>
<p>Sada je sa Srbijom na djelu velika trgovina. Ako nova srbijanska vlast - a bit će to, unatoč pobjedi radikala, ona stara, Koštuničina i Tadićeva - bude pomirljiva u odnosu na budući status Kosova, Europa će zažmiriti na jedno oko i prestati trenirati strogoću na Srbima. Ili kraće, ako se demokratske snage, koliko god takva formulacija možda pomalo i smeta, pomiri s gubitkom Kosova, Srbija će s Unijom moći nastaviti pregovore, bez obzira na to gdje je Mladić.</p>
<p>Trgovina u visokoj politici nije nepoznata stvar. U povijesti se često trgovalo, a čini se to i danas. Interesi su iznad principa, pragmatizam pobjeđuje ideale. Dok Srbijom ponovo tutnji nacionalizam, dok se legitimno govori o željama za otimanje tuđeg teritorija, sve je za Europu bolje od crne desnice. S druge strane, Koštunica i Tadić, koje su radikali bez pola muke pobijedili, moraju nešto dobiti od Europe, ali će za uzvrat nešto i izgubiti. Ili jasnije, nešto treba dati - ionako izgubljeno Kosovo - da bi se nešto dobilo, a to je europska perspektiva. Hoće li se velika trgovina dugoročno pokazati dobrim poslom za Europu, vidjet ćemo. </p>
<p>Kad je riječ o srbijanskim susjedima, ponajprije nama, Hrvatima, straha na sreću nema. Mi smo korak do NATO-a i vika razularenih četnika da će ponovo prekrajati granice više nas ne uzbuđuje. Hrvatskoj je u interesu da Srbija ima demokratsku vlast i da ide prema Europi, ali ako se to i ne dogodi - ništa strašno za nas. Više nikad srbijanske četničke horde neće nogom stupiti na hrvatsko tlo. Kolektivna sigurnost koju proklamira NATO naše je jamstvo da nećemo osjetiti tektonske poremećaje iz susjedstva.</p>
<p>A te smo srbijanske »pobjednike« osjetili dobro. Prije nekoliko dana vraćao sam se iz Vatikana sa skupinom hrvatskih branitelja koji su s vojnim ordinarijem, biskupom Jurjem Jezerincem, bili kod Pape. S njima je u Vatikanu bio i premijer Ivo Sanader, koji je izrazio želju da baš s braniteljima posjeti novog papu.</p>
<p>Bili su to ljudi tužnih pogleda. Invalidi, mnogi od njih osjećat će posljedice rata do kraja života. Zato ih nikad ne smijemo zaboraviti i zato je dobro da je premijer osjetio trenutak kada im treba iskazati poštovanje i zahvalnost. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni slobodne Hrvatske. </p>
<p>Druga je stvar što mnogi u Hrvatskoj, ponajprije mediji, branitelje često marginaliziraju i zaboravljaju, što im je zanimljivije kada bahati odvjetnik tuče mladu ženu ili beskrajni arsenal prljavština iz lokalnih dvorišta. Svaka čast Friščiću koji je prije nekoliko dana upozorio na to. </p>
<p>Premijer je u pravi trenutak i na pravi način pokazao što misli o braniteljima. Zajedno s njima otišao je Papi, uz nečije zlurado brojanje minuta koje su se kod njega zadržali. Međutim, sigurno je da će premijer i dalje biti uz branitelje. Oni su stvorili temelje koji su doveli do toga da će demokratska Hrvatska uskoro pristupiti euroatlantskim asocijacijama koje će budućim naraštajima osigurati trajni mir i napredak. Zato nas vijesti o pobjedi srbijanskih radikala, od kojih su mnogi okrvavili ruke, ne uzbuđuju. To je srbijanski izbor i s njim se trebaju nositi sami. Naš je izbor Europa, a zahvaljujući braniteljima, do nje ćemo i doći.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kako predstaviti tehničke trendove</p>
<p>Potrebno je razmotriti sve mogućnosti kako kritički predstaviti javnosti tehničke trendove, koji određuju ne samo razvoj materijalne nego i cjelovite humane kulture</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Što su me potkraj 2006. godine javno pitali, i ne prvi put, a što nisu? Pitali su me o pozitivnim događajima, ono drugo nisam bio u prilici navesti. Najvažniji je za mene događaj, potaknuta, ali u nevjerojatno kratkom vremenu uspješno organizirana proslava 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle. Kad hoćemo, pa makar i potaknuti, možemo.</p>
<p> Moja prva nagrada za znanost, tamo daleke 1977. godine nosila je ime toga tehničkoga genija. Oduševljen sam i dostignućima mladog znanstvenika Marina Soljačića. S nestrpljenjem očekujem pretvaranja njegovih spoznaja i zamisli u svakodnevnu praksu. Naglasio sam i nekoliko bitnih obljetnica. Za Sveučilište u Zagrebu, a osobito Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) važno ih je nekoliko. Prije 70 godina počela je na FSB-u nastava s područja prerade polimera, tada popularnog »bakelita« (fenol-formaldehid)! Prije 35 godina osnovano je usmjerenje »Prerada polimera«. Za oba događaja najzaslužniji je prof. dr. sc. Josip Hribar. Te iste godine, 1971. osnovan je sveučilišni postdiplomski studij »Makromolekularne znanosti«. Premda je kratko trajao, nemjerivo je utjecao na razvoj visokoškolskih nastavnika na tom području. Ali i na njihove učenike. Jedno »zastarjelo zvanje« slavilo je devedesetu obljetnicu. Julio Čatić postao je »bravarom za rezne alate«; tada nije bilo zvanja alatničar. Naši sindikalisti, od kojih neki sada »plaču za proizvodnjom«, proglasili su svojedobno alatničarstvo »zastarjelim zvanjem« (Vjesnik, 12. rujna 1998.). Možda je to zaista »zastarjelo zvanje«, ali kod nas. Međutim, nije i u svijetu. </p>
<p>Nedavni sajam alatničarstva u Frankfurtu okupio je gotovo 1700 izlagača na površini od 80 tisuća kvadratnih metara. Ponovno se pokazalo da je pravljenje svih vrsta alata ključna industrija za ključne industrije. I proizvodnja vrlo visoke dodane vrijednosti. Jedna od posljednjih udruga koja ulaže ogroman napor da upozna hrvatsku mladež s tehnikom, Hrvatska zajednica tehničke kulture, proslavila je 60. obljetnicu. Ali i izdavanje 500 brojeva časopisa ABC tehnika. Napokon, Društvo za plastiku i gumu kao strukovna organizacija jedne od ključnih industrija budućnosti proslavilo je četrdesetu obljetnicu. </p>
<p>Što me nisu pitali? Nema više vrhunskih novinarskih škola poput one Vjesnika u nekim davnim vremenima. Znanstveni nam novinari napišu zaista dobar tekst i zatim na Internetu s desetak dopunskih tekstova tumače što su željeli napisati?! Uporno se nastavlja obavljanje medijske glasnogovorničke dužnosti u funkciji ostvarenja ciljeva nekih znanstvenih skupina. Pritom se ti samoizabrani medijski glasnogovornici dive liku i djelu njihovim izabranicima, a izabranici glasnogovornicima. Neki pitaju kolika je prolaznost znanstvenih projekata u susjednim zemljama. Ali ne sjećam se da su razgovarali s jednim od predsjednika povjerenstva, čija je prolaznost odobravanja, novčano bitno vrednijih projekata, ispod 40 posto. U znanstvenim rubrikama hrvatskih tiskovina piše se pretežno o znanosti o životu te ostalim sastavnicama prirodoznanstva. Vrlo važno, ali bez tehničkih dostignuća mnogo toga ne bi bilo moguće, a tehnika je u svojevrsnoj blokadi u novinama. </p>
<p>Stoga će se uskoro sastati čelnici vrhunskih hrvatskih udruga koje okupljaju tehničare, s jedinom svrhom. Potrebno je razmotri sve mogućnosti kako kritički predstaviti javnosti tehničke trendove, koji određuju ne samo razvoj materijalne, već i cjelovite humane kulture. Naime, u medijima najčešće o tehnici progovaraju i pišu ekolozi. Posebno oni podučavani izvan zemlje za takvo djelovanje. No, najveće razočaranje je preopterećenje medijskog prostora od jedne, za stanovništvo najvažnijeg zvanja. Javno su svi protiv svih, predbacuju si plagijate, novac od projekata uzimaju jednima i daju drugima. A oni u svijetu optužuju ove u zemlji, ali onda to proširuju na sve znanstvenike, da su korumpirani, nestručni, u sukobu interesa. Potiču čak da se ukine HAZU, jer im nije po volji. </p>
<p>To me navelo na radikalni prijedlog. U predizbornoj godini predsjednik Vlade trebao bi potaknuti potpuno novi pristup hrvatskoj znanosti. </p>
<p>Pristup bi bio, nijedan znanstvenik koji živi u Hrvatskoj, više ne bi mogao biti član nijednog povjerenstva koje predlaže raspoređivanje novca ili priznanja. To bi u buduće smjeli raditi samo znanstvenici koji su temelje svoje uspješne karijere stekli u Hrvatskoj, a sada više ili manje uspješno rade u svijetu. Osobito treba birati one koji uporno dokazuju da je po prirodi stvari (u novohrvatskome »po defaultu«) loše sve što se radi, primjerice u nadležnom ministarstvu. Zaključujem, to je pisani trag o onom što su me javno pitali, ali i poneka riječ o onom što me i nisu pitali.</p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sramota Prišlinove kule</p>
<p>Morali bismo se ipak više brinuti za povijest našega grada i za građevine od povijesnog značaja.</p>
<p>Riječ je o Prišlinovoj kuli na Kaptolu. To je u stvari zgrada koja je ugrađena u kaptolski zapadni obrambeni zid, koji u tom dijelu zatvara mali park kod franjevačke crkve. Kaptolske zidine zamijenile su palisade u vrijeme kad se pojavila opasnost od Turaka. Ta je kuća pripadala Prišlinu, zapovjedniku kaptolske obrambene čete/garde. Karakteristično je za nju da je to bila jedina mogućnost izlaska/ulaza u grad nakon što su se zatvorila gradska vrata.</p>
<p>Ne razumijem zašto se za to ne brine Zavod za zaštitu spomenika ili Muzej grada Zagreba, koji je inače tako divno obnovljen. Ako je u pitanju privatno vlasništvo, onda je neshvatljivo zašto bi bilo u privatnoj ruci kad je to zaista građevina od općeg interesa, bitna za povijest našega grada. Vidjela sam u svim europskim gradovima koje sam posjećivala da se takve zgrade i takva mjesta posebno poštuju i uređuju kao muzeji. To bi sigurno bio interesantan muzej s obzirom na obrambenu četu koja je pripadala Kaptolu, na ustroj te čete, njene zadatke i sl.</p>
<p>Pokušalo se obnoviti tu zgradu, ali je u međuvremenu silno devastirana, kao i zgrada izvan zidina, ali u njenom dometu, nekada na potoku Medveščaku, danas u Tkalčićevoj 68. Sramota je i za Kaptol i za Zagreb da dozvoljavaju takvo propadanje, a samo nekoliko koraka dalje gradi se novo čudo trgovačko-zabavnog centra. Pa zar se tu ne može uvjetovati dobivanje sredstava i za popravak objekata od povijesnog značaja? Ta što je za posjetitelja i turista stranca važnije: neki takav centar kakvih ima posvuda ili karakteristično povijesno znamenje? </p>
<p>MR.SCI.VESNA IZAKOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pristojba nije ukinuta </p>
<p>U vezi s komentarom Marka Barišića »Lukašenko zasad nadmudrio Putina« (Vjesnik, 15. siječnja 2007.) htjeli bismo istaknuti sljedeće glede suštine neslaganja između Rusije i Bjelorusije u vezi tranzita ruske nafte u Europu. U sklopu integracijskih procesa Rusija je 1995. odustala od naplaćivanja izvoznih pristojbi za sirovu naftu, isporučivanu u Bjelorusiju. Osim toga, bio je s Bjelorusijom potpisan sporazum o određivanju granica prema ruskoj tarifi. Prihod od naplaćivanja tih pristojbi trebao se raspodjeljivati između Ruske Federacije i Bjelorusije u odnosu 85:15. No, Bjelorusija je 2001. jednostrano izašla iz spomenutog sporazuma te počela samostalno određivati visinu izvozne pristojbe, i to dvostruko odnosno trostruko manju od ruskih. Na taj su način bjeloruske rafinerije stjecale neosnovanu prednost, dok je ruski proračun trpio velike gubitke.</p>
<p>U prosincu 2006. vlada Ruske Federacije donijela je odluku kojom je zbog jednostranog odustajanja Bjelorusije uvedena izvozna pristojba za sirovu naftu koja se isporučuje u Bjelorusiju. U sklopu pregovora o reguliranju odnosa, pronađen je kompromis, sukladno kojem izvozna pristojba za naftu nije ukinuta, kako to tvrdi autor, nego korigirana, a 12. siječnja 2007. potpisan je Sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Bjelorusije o mjerama reguliranja trgovinsko-gospodarske suradnje u području izvoza nafta i naftnih derivata.</p>
<p>U takvoj situaciji u najmanju ruku nije korektno tvrditi da je jedna strana nadmudrila drugu. Sporazum uzima u obzir kako ruske, tako i bjeloruske interese i sprečava posljedice koje bi mogle nanijeti štetu našim bilateralnim odnosima.</p>
<p>Nekonzistentan je i zaključak autora da će se bjeloruski predsjednik »vrlo brzo morati suočiti s odmazdom« V. V. Putina. Kao što je poznato, u skladu s postignutim dogovorom, faktička će gospodarska pomoć Bjelorusiji u 2007. iznositi 5,8 milijardi dolara, od toga kod izvoza nafte i naftnih derivata 2,5 milijardi dolara i plina 3,3 milijarde dolara, dakle ukupno ni manje ni više nego 41 posto bjeloruskog proračuna.</p>
<p>Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Lisica haračila kuhinjom dječjeg vrtića</p>
<p>Lisica je ušla kroz prozor i alarmirala zaštitare Sokol Marića</p>
<p>U Dječji vrtić Vjeverica na Ksaverskoj cesti, u ponedjeljak je u kasnim večernjim satima ušao neobičan provalnik. U kuhinju vrtića, oko 23 sata, ušla je lisica i ubrzo su se upalili senzori te oglasio alarm. »Odmah su stigli zaštitari Sokol Marića, koji paze na naš vrtić, u pratnji policije, jer su očekivali provalnika, a ne lisicu«, rekla je pedagoginja, koja je željela ostati anonimna. Potom su stigli domar i glavna sestra, zaposleni u vrtiću Vjeverica. </p>
<p>Nakon što je ustanovljeno da je riječ o lisici, stigla je oko 3,30 sati Interventna sanitarna inspekcija. »Morali su ubiti lisicu jer se nije znalo je li bijesna«, rekla je glavna sestra dodajući da je oko 5 sati stigla i Sanitarna inspekcija koja je zatvorila kuhinju. Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo zatim su obavili dezinsekciju kuhinje. »Nekoliko sati poslije dezinsekcije, kuhinja je očišćena i Sanitarna inspekcija je već prijepodne odobrila da može nastaviti s radom«, rekla je pedagoginja. </p>
<p>Glavna sestra je istakla da 150-ero djece u vrtiću nije ostalo zakinuto za obroke je on ima još tri područna objekta, koji su im u utorak dostavili hranu. »Centralna kuhinja je inače kod nas i mi opskrbljujemo objekte u Gračanima i Ulici Milana Šuflaja jer nam je tako ekonomičnije. No, budući da i oni imaju kuhinje, danas su pripremali hranu za nas«, objasnila je. Zahvaljujući svim službama koje su, kako sestra kaže, pošteno obavile svoj posao, vrtić je u utorak najnormalnije radio. </p>
<p>»Roditelji su jutros saznali što se dogodilo i nisu pravili probleme«, rekla je pedagoginja. </p>
<p>Što se djece tiče, ona starija predškolske dobi također su, kaže, saznala za lisicu jer su vidjeli da se nešto neobično događa. »Njima je jedino bilo žao što je lisica ubijena, ali objasnili smo da se to moralo dogoditi kako nitko ne bi stradao«, rekla je dodajući da se, u 30 godina otkako vrtić postoji, nikad nije nešto slično dogodilo.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Eliksir - kavica i konjak uz veselo društvo</p>
<p>Stogodišnjem radićevcu HSS je poklonio rođendansku tortu i kubik drva </p>
<p>»Za stoljetnog mladića, iz Cvjetnog kafića, sretan rođendan želi ekipa od pića, veselih dangubića«, jedna je od rođendanskih pjesmica koju su za stoti rođendan Dragutina Grižića pripremili njegovi prijatelji iz kvarta Bruno Bobinac, Ivica Brajković, Boris Etlinger i Ivan Škrlec, organiziratori rođendanske zabave iznenađenja u utorak u kafiću Cvjetno, vlasnika Zdenka Banića. </p>
<p>Ovaj »stoljetni mladić« za sebe kaže da je pravi zagrebački Hrvat, izvorni purger, jer su, kaže, i njegovi djedovi bili Zagrepčanci. Dragutin je rođen na Trešnjevci, gdje je proživio pola svoga života. Drugu polovicu stoljeća provodi u Cvjetnom naselju, u Trnju, gdje danas živi s kćerkom Boženom Babić. </p>
<p>»Svako jutro kavica i konjak u kafiću Cvjetno«, otkrio je svoju tajnu dugog života gospodin Grižić. No, ne leži tajna samo u konjaku već i u genima, jer je Dragutinov otac živio 93 godine, a prabaka je doživjela stotu. Iako je navršio stotinu godina, zdravlje ga ne napušta; malo ga izdaju noge, teže hoda, ali osjeća se jako dobro. »U gornjem dijelu sam kao dečko, a od struka na niže kao penzioner«, šali se Dragutin, za kojega prijatelji iz kafića kažu da je i inače »pun fora«.</p>
<p>Kako su nam rekli njegovi prijatelji i kćer, Dragutin i danas voli raditi po kući i dvorištu, pa niti ne čudi da je od Hrvatske seljačke stranke, čiji je član, uz rođendansku tortu dobio kubik drva, a rođendan mu je došao čestitati i predsjednik HSS-a Josip Friščić. </p>
<p>»Jako voli raditi, do prije dvije godine susjedima je kosio travu, uređivao dvorišta, a danas još uvijek cijepa i pili drva«, kaže organizator rođendana i prijatelj Bruno Bobinac.</p>
<p>Dragutin je 57 godina bio u braku, ima jednu unuku i jednu praunuku, i iako je većina njegovih vršnjaka umrla, ima puno prijatelja među susjedima u Cvjetnom. »Svi moji stari prijatelji su umrli - ne znam zakaj su tak brzo otišli«, pita se Dragutin. »Dragom Dragecu sretnih prvih 100 ljeta«, nazdravili su svi okupljeni - uz čašicu konjaka, odojak i kolače. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uskoro u sedam zgrada 756 novih stanova</p>
<p>Tvrtka Profectus gradi na Oranicama u Ulici Pavlenski put stambeno naselje sa 756 stanova u sedam zgrada, čija useljenja počinju potkraj zime. Gradnjom tih zgrada počela je transformacija Oranica iz ruralnog u moderno stambeno naselje. </p>
<p>Prema Urbanističkom planu, na Oranicama će se za nekoliko godina izgraditi oko 7200 stanova. Broj stanovnika porast će sa sadašnjih tri na oko 20 tisuća. Dopunama tog UPU-a Grad je predvidio gradnju osnovne škole i vrtića, što će zbog porasta stanovnika biti prijeko potrebno. Pitanje je kojom brzinom će ondje Grad graditi nove i rekonstruirati stare prometnice.</p>
<p>»U sklopu naselja nalazit će trgovački centar i 20-tak poslovnih prostora«, kaže arhitekt Nikola Škarić iz BF studija, koji je izradio projekt zgrada od tri do sedam katova. Svaka zgrada ima dvoetažnu podzemnu garažu za 800 vozila. »Dio parkirališta gradit će se uz Pavlenski put, čija rekonstrukcija počinje uskoro«, priča Škarić. Zgrade neće biti okružene parkiralištima, nego će oko njih biti zelene površine i veliki park, a južna strana naselja nalazi se uz potok Vrapčak. »Za uređenje šetnice uz potok, raspisat će se arhitektonski natječaj«, kaže arhitekt, tako da će Oranice imati svoju zelenu oazu.</p>
<p>Kada se sagradi most Jarun, proširi Ulica Oranice i napravi produžetak Šoljanove i Ulice Ivane Brlić Mažuranić, čitavo naselje će se integrirati u prometni sustav Zagreba, ali za to treba pričekati još neko vrijeme. Zgrade se, naime, u Zagrebu grade brže od cesta.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dosta im je prodaje pod otvorenim nebom</p>
<p>Selidbu i gradnju nove tržnice inicirali su Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Udruga povrćara Grada Zagreba</p>
<p>Zelena tržnica, koja od 1990. posluje na Žitnjaku, vjerojatno će do 2008. preseliti na novu lokaciju blizu Bauhausa na Slavonskoj aveniji. Selidbu i gradnju nove Zelene tržnice inicirali su Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Udruga povrćara Grada Zagreba, a razlog su dosadašnji loši uvjeti rada.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Ureda za poljoprivredu i šumarstvo Darka Vuletića, nova tržnica će se graditi na gradskom zemljištu ukupne površine dva hektara. »Želimo tržnicu prema europskim standardima. Projektna faza je u tijeku, a slijedi prikupljanje lokacijske i građevinske dozvole. Nadamo se početku gradnje u 2008.«, rekao je Vuletić. Ured za poljoprivredu predlaže da se tržnica gradi u nekoliko faza i zasad nije poznato koliko će koštati.</p>
<p>Predsjednik Udruge povrćara Grada Zagreba Stjepan Horvat kaže da sadašnja tržnica nije zadovoljavala ni minimalne sanitarne uvjete, a prodavačima je preko glave prodaje pod otvorenim nebom, po kiši, snijegu, hladnoći... »Nadamo se da će trgovci već do Božića raditi na novom i, do tada natkrivenom, mjestu«, kaže Horvat napominjući da će tržnica imati 200 prodajnih mjesta (po 25 četvornih metara za maloprodaju), a veletrgovci će dobiti oko 50 boksova, čija kvadratura još nije dogovorena. </p>
<p>Predlaže se da nova tržnica dobije i rashladne komore za privremeno skladištenje robe. »Ne tražimo da izgleda kao Space shuttle, ali barem da zadovoljava osnovne standarde«, rekao je Stjepan Horvat.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U klizanju terena 16 mrtvih i tisuće bez krova</p>
<p>LIMA</p>
<p> - Šesnaest ljudi je poginulo u ponedjeljak, a tisuće su ostale bez krova nad glavom u središnjem Peruu, u poplavama i klizanju terena koje su izazvale obilne kiše što već dulje vrijeme pogađaju tu zemlju. Dužnosnici procjenjuju da je između 1000 i 4000 ljudi ostalo bez domova nakon obilnih kiša. Čelnica gradske uprave San Ramona Magaly Chirinos izjavila je kako je pomoć očajnički potrebna pogođenom području, navodeći kako ona stiže, ali da je nedovoljna. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Krali naftu pa izazvali eksploziju rafinerije</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO</p>
<p> - Skupina kradljivaca koja je pokušala ukrasti naftu iz spremnika meksičke naftne kompanije »Petroleos Mexicanos« u državi Tabasco izazvali su veliku eksploziju etana. U požaru je uništeno sedam kuća u blizini rafinerije i usjevi na poljima, a evakuirano je 20 obitelji. Srećom, ljudskih žrtava nije bilo, ali je materijalna šteta ogromna. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U pijesku Verudele našao bolesnu kornjaču</p>
<p>PULA</p>
<p> - Na pijesku u turističkom naselju Verudela nedaleko od Pule, u ponedjeljak je pronađena je kornjača. Blizu uvale, kod igrališta za odbojku, pronašao ju je slučajni prolaznik koji je o tome odmah obavijestio veterinarsku stanicu. Riječ je o vrsti kareta kareta, a veterinar Michele Medica ustanovio je da je kornjača u lošem zdravstvenom stanju te ju je preuzeo i smjestio u pulski »Aquarium« u čijemu se sklopu nalazi i bolnica za kornjače. Djelatnici se brinu za njihov oporavak, a zatim ih puštaju natrag u more. [P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Udario velikog bijelom u oko i spasio se smrti</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Eric Nerhus, 41-godišnji vozač iz Australije, uspio se spasiti sigurne smrti iz ralja velike bijele psine zadavši joj karatistički udarac u oko. Okršaj morskog grabežljivca i vozača zbio se nekih 400 kilometara južno od Sydneya. Neman je Nerhusa zgrabila za glavu, zdrobivši mu ronilačku masku, preciznije doslovce mu zarinuvši masku u nos koji je time slomila, kazao je očevidac Dennis Luobikis i pojasnio da je životinja žrtvi zadala rane u donjem dijelu glave koju je »gotovo progutala«. U tom dramatičnom trenutku Nerhus se uspio istrgnuti iz ralja i udariti neman u oko. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pijana posada nasukala brod</p>
<p>RIGA</p>
<p> - Upravljanje prijevoznim sredstvima u alkoholiziranom stanju prošlog vikenda dobilo je novu dimenziju kad je navodno pijana posada nasukala brod od 4.000 tona na latvijsku obalu. U nedjelju navečer je, međutim, puhao tek lagani povjetarac u tjesnacu na ulazu u luku glavnog grada Rige gdje se dogodio incident. Posada malteškog Nijorda ignorirala je upozorenja obalne straže i brod je završio na obali. Čelnik latvijske obalne straže rekao je da posada malteškog broda nije odgovorila na nekoliko upozorenja upućenih radijom, te da je naknadna istraga pokazala da su kapetan i dio posade konzumirali veće količine alkohola. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Globalno zatopljenje u središtu sastanka Svjetskog gospodarskog foruma</p>
<p>DAVOS</p>
<p> - Iznimno blaga i suha prva polovina zime u švicarskim Alpama dodatno je potpirila bojazni vezane uz promjenu klime na Zemlji, potisnuvši u drugi plan ostale teme godišnjeg skupa Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu, koji počinje u srijedu. Iako je snijeg u međuvremenu ispunio očekivanja o uobičajenom zimskom ugođaju tog švicarskog odmarališta, privid normalnosti vjerojatno ipak neće istisnuti iz fokusa zanimanja temu globalnog zatopljenja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Podmetnut požar u starom dvorcu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - U požaru za koji se po prvim podacima ocjenjuje da je bio podmetnut velika šteta nanesena je dvorcu Smlednik, petnaestak kilometara sjeveroistočno od Ljubljane, izgrađenom u 17. stoljeću, koji je nekada pripadao plemićkoj obitelji Lazarini. Slovensko ministarstvo kulture je priopćilo kako je šteta od požara, koji je u noći od subote na nedjelju gasilo više vatrogasnih ekipa, ogromna je iako ju je teško procijeniti, a upropašten je i sedmogodišnji rad konzervatora i restauratora. Oni su zadnjih godina obnavljali dvorac koji je nakon Drugog svjetskog rata pretvoran u sirotište, a onda u osnovnu školu i odgojni dom. Dvorac je trebao biti otvoren za javnost početkom sljedećeg mjeseca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nogometaši Münchena 1860 dobili domaću zadaću</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Trener njemačkog nogometnog drugoligaša Muenchena 1860 Walter Schachner naredio je svakom od svojih igrača da za domaću zadaću napiše što je bio uzrok katastrofalnoj igri u prvom kolu nastavka prvenstva, te uvjerljivom 0-3 domaćem porazu protiv Greuther Fürtha u nedjelju. »Tekstove ću tretirati anonimno, ali želim znati što svaki od igrača ima za reći nakon ovakvog poraza. Ukoliko će im biti zajamčena anonimnost, možda će napisatti ono što ih je strah javno reći«, kazao je Schachner. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>O kazalištu govoriti već u vrtiću </p>
<p>Važno je osigurati visoku kvalitetu ponuđenih predstava. Loša predstava može napraviti više štete nego što vrhunska može napraviti koristi, smatra Nataša Rajković </p>
<p>Dvadeset i pet posto mladih smatra da je kazalište glupo, dosadno i ne zanima ih. Sedam posto mladih ne ide nikada u kazalište, a samo 25 posto srednjoškolaca ide u kazalište sa školom, kada mora. Te poražavajuće činjenice rezultat su prvoga reprezentativnog istraživanja tržišta u hrvatskom kazalištu koje se odnosi isključivo na mlade, a koje je provelo zagrebačko kazalište Mala scena.</p>
<p>Kakvi su stavovi mladih o kazalištu, kakve su njihove navike vezane za odlazak u kazalište, koja su očekivanja od teatra - samo su neka od pitanja obuhvaćena spomenutim istraživanjem. </p>
<p>Ono je provedeno između rujna i prosinca 2006. godine, a obuhvaćeno je 1400 mladih, od 14 do 18 godina.</p>
<p>Zašto su ti podatci alarmantni i zašto je toliko važan odlazak u kazališe, odgovorile su nam osobe iz kazališnoga svijeta.</p>
<p>»Kazalište razvija jednu razinu estetike, glazbene, likovne, književne koju obrazovni i odgojni sustavi ne mogu razviti. Multimedijalnost i interdisciplinarnost koju kazalište posjeduje ne mogu se zamijeniti ni jednim drugim medijem, a nužne su za razvoj estetskoga doživljaja u mladih. Također, kazalište rješava pitanje socijalizacije, razbija tu svakodnevnu naviku da se dijete izolira i osamljuje prilikom gledanja televizije«, smatra Romano Bogdan, redatelj Kazališne družine »Pinklec«. Bogdan nije zanesenjak koji bi pretpostavljao »da mladi nakon predstave naveliko razglabaju o kazalištu«, ali smatra kako je dostatno ono čime su izložena djeca u susretu s kazalištem i što ih može uvelike obogatiti.</p>
<p>Vlado Krušić, voditelj učilišta Zagrebačkoga kazališta mladih, u čijim lutkarskim i dramskim studijima prolaze generacije zagrebačke djece, ne smatra važnim samo odlazak u kazalište, već i aktivno bavljenje teatrom, što je pak najbolje jamstvo da će netko biti dio dobre kazališne publike. A dobra je publika ona, smatra Krušić, koja ne ide na svaku predstavu već gradi svoj ukus. Proživljeno iskustvo akcijom i interakcijom kao dijelom teatarske čarolije neusporedivo je s onim gledanja televizije ili koje druge aktivnosti.</p>
<p>»Pri tome je vrlo važno osigurati visoku kvalitetu ponuđenih programa, i to gotovo bez iznimke. Naime, loša predstava može napraviti više štete nego što, na žalost, vrhunska može napraviti koristi«, smatra Nataša Rajković, pomoćnica ravnatelja Studentskog centra za kulturu. »Ne radi se ništa, ili vrlo malo, na tome da se mladim ljudima uz gledanje predstave osmisle i programi upoznavanja tehnologije rada kazališta, prostora kazališta, glumaca i režisera, što bi moglo pridonijeti većem interesu i razumijevanju.«</p>
<p>Objašnjavajući što za nju znači »razumijevanje«, Rajković smatra »da bi netko mladim ljudima trebao objasniti poslije svake predstave ili možda prije nje što realno mogu očekivati«. »Uvjeravati ih da je nešto dobro, a nije, kontraproduktivno je«, drži Rajković. </p>
<p>Kako razviti strategije kojima bi se privuklo mlade u kazalište? Kazalištarci uglavnom odgovaraju da su to pitanja kojima bi se osim kazališnih kuća morale baviti i obrazovne institucije kao što su vrtići i škole. </p>
<p> U tome Romano Bogdan vidi presudnu ulogu Ministarstva kulture ili Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koje bi načinilo kulturnu košaricu za sufinanciranje predstava visoke razine kvalitete za djecu i mlade. »U sadašnjim prilikama nerijetko nastavnici u školama ad hoc biraju predstave, zanemarujući teme koje se tiču mladih, tema koje oni osjećaju kao vlastiti problem, i s kojima se mogu identificirati«, smatra Bogdan. </p>
<p>Vlado Krušić naglašava i potrebu za dramskom pedagogijom, koja bi trebala biti prisutnija u školskom sustavu i oblicima izvanškolskih aktivnosti.</p>
<p>Naše sugovornike pitali smo zašto i druga kazališta nemaju ambicije da načine slična istraživanja poput »Male scene«. Svi su sigurni da i u drugim kazalištima pomno prate dinamiku svoje publike.</p>
<p>»Mi smo radili anketu sa studentima, međutim, ozbiljna istraživanja zahtijevaju sredstva i vrijeme. Sumnjam da ima ljudi u kazalištu koji nisu i te kako svjesni problema vezanih za publiku, osobito onu mladu«, zaključila je Nataša Rajković.</p>
<p>Hoće li se nešto učiniti da se promijeni zabrinjavajuće stanje glede odnosna mladih spram kazališta, pokazat će nam možda rezultati nekoga budućega istraživanja. </p>
<p>Ospice u kazalištu</p>
<p>Kako razviti strategije kojima bi se privukli mladi u kazalište? Nataša Rajković kaže da to prije svega ovisi o obrazovnim programima, profesorima te, naravno, repertoarima i vodstvima kazališta koji trebaju uzimati u obzir recepciju mladih ljudi. Njihovi interesi i oblici komunikacije kao i koncentracija drugačiji su i nije produktivno obuzdavati njihovu dinamiku na način da ih posjednete da gledaju predstavu koja i »kazališnim« ljudima izaziva ospice jer je dosadna. U svakom slučaju, objektivnim i kritičkim pristupom kazalište može postići više nego što se tješenjem samih sebe i optuživanjem mladih postiže. </p>
<p>Tanja Novak</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Žene i njihovi korijeni </p>
<p>Izložene instalacije koje propituju položaj žene u obitelji i društvu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitska Stara gradska vijećnica ugostila je izložbu »Povratnice, iseljenice i nomatkinje« kojom je označen početak međunarodnog art projekta »Žena na raskrižju ideologija« u organizaciji splitskoga HULU-a.</p>
<p> Interdisciplinarni program okuplja 70 umjetnika iz 20 zemalja, koji će izložbama, filmskim projekcijama i predavanjima do 20. veljače raspravljati o položaju žene u društvu. Programska urednica i kuratorica Ana Peraica istaknula je da projekt tematizira mjesto žene u Splitsko-dalmatinskoj županiji u međunarodnom okviru.</p>
<p> Na izložbi »Povratnice, iseljenice i nomatkinje« svoje su radove izložile Tina Gverović, Sandra Sterle, Lala Raščić, Renata Poljak, Kristina Restović, Tanja Ravlić-Čelić i Neli Ružić. S iskustvom koje ih veže za druge zemlje i kulture, autorice u svojim instalacijama progovaraju o problemu identiteta i doma.</p>
<p> Sandra Sterle, Zadranka s međunarodnim ugledom, koja živi i radi u Splitu, izložila je zanimljivu instalaciju »Okolo naokolo« u kojoj se bavi spoznajom da se čovjek nikada ne može u potpunosti odmaknuti od svojih korijena. </p>
<p>Multimedijska umjetnica iz Sarajeva Lala Raščić izložila je radove »Nevidljivi general« (sedam akvarela) i »Noć iguane« (video) u kojima se bavi fenomenom generala Ante Gotovine i njegove prisutnosti u medijima. Izložbu je otvorila Helena Štimac-Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova, koji je, uz Ministarstvo kulture i Grad Split, pružio financijsku potporu splitskomu projektu. Štimac-Radin je naglasila da postav prelazi splitske okvire, te afirmira žensko stvaralaštvo i kulturu.</p>
<p> Međunarodni projekt obuhvaća i interaktivnu instalaciju u Salonu Galić »Indeks žena« umjetnice Andreje Kulunčić. Anonimna telefonska anketa je pokazala da se više od 50 posto žena osjeća diskriminirano, a 15 posto zlostavljano. </p>
<p>Rezultati pisanih anketa na 360 ispitanica pokazali su da je 60 posto žena osjeća zadovoljstvo, 17 posto ih je zlostavljano, a 28 diskriminirano.</p>
<p> Projekt uključuje i međunarodni odabir filmskih i video projekcija te simpozij na kojem će teološko, povijesno-arheološko i prirodno-znanstveno viđenje žena analizirati Rebeka Anić, Nenad Cambi i Miroslav Radman. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jedinstvena glazbena dramaturgija</p>
<p>S golemim profesionalnim autoritetom Catherine Mackintosh vodila je kroz čitav program, kao kroz dobro dramaturški osmišljenu predstavu</p>
<p>Britanska violinistica Catherine Mackintosh omiljena je gošća hrvatske publike i mnogih hrvatskih glazbenika s kojima surađuje još od 1995. godine. Nova suradnja s Hrvatskim baroknim ansamblom urodila je koncertom jedinstvene koncepcije, održanim u nedjelju u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda. </p>
<p>Osnovna namjera bila je upozoriti na raznovrsnost dramatičnih promjena koje su ispunile stvaralački prostor između vrhunaca baroka u znaku Bacha i Händela te temelja bečke klasike u ličnostima Haydna, Mozarta i Beethovena. </p>
<p>Jedan od najuzbudljivijih glazbenika toga vremena bio je Bachov, možda najtalentiraniji, sin Carl Philipp Emanuel Bach, čije su dvije simfonije (u h-molu i B-duru) naši glazbenici, predvođeni autoritetom Catherine Mackintosh, izveli s dubokim osjećajem za ekspresivne elemente kojima obiluje Bachova glazba. </p>
<p>Ostatak programa ispunili su Bachovi suvremenici, engleski skladatelj William Boyce s »Uvertirom br. 11 u D-duru«, još uvijek znatno okrenutoj baroknoj gestičnosti, potom napuljski operni skladatelj Nicolo Jomelli s duhovnom skladbom »Veni sponsa Christi«, koju je interpretirala sopranistica Ivana Kladarin, stalna članica Hrvatskoga baroknog ansambla. Te je večeri izveden i »Koncert u C-duru« češkog autora Josefa Myslivečeka čiji se stil bliži pretklasičnoj simfoniji, ali još uvijek propušta određene operne elemente. Jer imajmo na umu da je pretklasična simfonija i nastala osamostaljenjem operne uvertire. </p>
<p>Ipak, najzanimljivija točka repertoara koji je osmislila Catherine Mackintosh ticala se, u prvome redu, Christiana Cannabicha, majstora tzv. manhajmske škole koja je najzaslužnija za postavljanje temelja kojima su potom krenuli skladatelji bečke klasike. Naime, izvedena je »Simfonija br. 67 u G-duru« u verziji za gudače koju su, za prvu suvremenu izvedbu baš te večeri, na osnovi rukopisnih dionica pohranjenih u Kraljevskoj knjižnici u Kopenhagenu, priredili za izvedbu upravo Catherine Mackintosh i muzikolog Trpimir Matasović. </p>
<p>Nakon dolaska pred vrata klasike, umjetnička voditeljica Ansambla odlučila je vratiti se izvoru s kojega je čitava programska koncepcija započela. </p>
<p>Nastup je zaključila »Glorijom« za sopran i gudače Georga Friedricha Händela, skladbom koju, makar bila nepotpisana, muzikolozi gotovo sa sigurnošću pripisuju tomu njemačko-talijansko-engleskom (s obzirom na porijeklo, životna i umjetnička uvjerenja) skladatelju. </p>
<p>Maksimalna zvukovna ujednačenost resila je interpretacije svih članova Ansambla, za što najveće zasluge pripadaju Catherine Mackintosh koja ih je samouvjereno i s golemim profesionalnim autoritetom vodila kroz čitav program, kao kroz dobro dramaturški osmišljenu predstavu. </p>
<p>Najglasniji je pljesak, pak, izmamila sopranistica Ivana Kladarin, koja je savršenom čistoćom interpretacije, kao i smislom za muzikalno oblikovanje još jednom potvrdila da ju se s pravom smatra jednom od značajnijih i uspjelijih interpreta barokne vokalne glazbe. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Klasnićeva karijera pod upitnikom</p>
<p>Predviđanja se kreću od povratka na teren za dva mjeseca do završetka karijere</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je li nogometna karijera Ivana Klasnića pod upitnikom? U ovom je trenutku to teško reći, ali vrlo je vjerojatno da će mladi napadač hrvatske reprezantacije morati na - transplataciju bubrega. Tako barem tvrde ljudi iz Klasnićevoga okruženja. Štoviše, vrlo je brzo pronađen i donor.</p>
<p>Klasnić bi nakon transplatacije trebao provesti deset dana do dva tjedna u bolnici, a već bi se nakon dva mjeseca mogao priključiti treninzima s momčadi. To su, dakako, optimistične prognoze. Činjenica je, dakle, da bi se Klasnić nakon takvoga operativnog zahvata mogao vratiti vrhunskom nogometu. Naposljetku, najbolji su primjer proslavljeni NBA košarkaši Sean Elliott i Alonzo Mourning. Obojica su upravo nakon transplatacije bubrega nizali vrlo uspješne nastupe u fizički vrlo zahtjevnoj ligi. </p>
<p>Sam Klanić zasada ne želi razgovarati za medije. Međitim, pomalo je zabrinjavajuća njegova poruka Ivici Banoviću, vezistu Nürnberga i bivšem Klasnićevom suigraču iz Werdera.</p>
<p>»Klasnić mi je rekao da nije sve baš tako jednostavno kako se čini i kako mediji pišu«, podvukao je Banović.</p>
<p>Iako je moguće da se Klasnić već dva mjeseca nakon operacije vrati treninzima s Werderom, postoje i pesimistične projekcije. Ni neki ljudi bliski Klasniću ne odbacuju mogućnost da bi se mladi hrvatski napadač već sada mogao oprostiti od nogometa. </p>
<p>Jasno je da je Klasnić nogometaš velikih potencijala, da bi pred njim trebale biti još godine i godine sjajnih predstava te da bi još mnogo mogao pružiti i hrvatskoj reprezentaciji. U ovome je trenutku, međutim, jedino važno da čovjek ozdravi, a nogomet je ionako ipak samo igra.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bilić za sada bez domaćih »zvjezdica«</p>
<p>Iako su to mnogi očekivali Bilić nije pozvao Rukavinu, Jerteca i Pokrivača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Slavenu Biliću zacijelo će nedostajati vremena uoči prijateljske utakmice protiv Norveške 7. veljača u Rijeci. U manje od dva dana morat će napraviti pripremu za dvoboj protiv nezgodnoga norveškog suparnika te razgovarati sa svih 26 igrača koje je pozvao za ovu akciju, iako je odmah naglasio da će petorica ozlijeđenih doći samo zbog razgovora, a ne zbog treninga i nastupa na travnjaku Kantride. </p>
<p>Riječ je o rekonvalescentima Šeriću, Sabliću, Kneževiću, Tudoru i Klasniću, koji će umjesto vježbanja razgovarati s izbornikom, objasniti mu svoje stanje i način rehabilitacije. Izbornik će im, pak, na svoj način predočiti da na njih i dalje računa, no samo ako su posve zdravi i spremni na teške reprezentativne obaveze. </p>
<p>Izbornik Bilić, zajedno sa članovima svog stožera Asanovićem, Jurčevićem i Prosinečkim, mnogo polaže na odnos s igračima te se kroz tu prizmu treba gledati i na pozive ozlijeđenima, sve kako bi se održavala sjajna atmosfera u nacionalnoj vrsti. </p>
<p>Iako su mnogi očekivali da će zbog silnih ozljeda Bilić posegnuti i za nekom od »zvjezdica« prijelaznog roka, misleći pritom na Rukavinu, Jerteca i Pokrivača, nije želio remetiti ugođaj koji je stvorio tijekom šest mjeseci svog mandata. </p>
<p>Da Bilić ima zanimljive ideje potvrdila je i njegova namjera da odmah nakon Nove godine organizira sastanak s većinom reprezentativaca, u Frankfurtu, kako bi ih sve vidio i s njima porazgovarao o tome što i kako dalje, ali i podijelio pripremljene DVD snimke najboljih i loših trenutaka reprezentacije. Tu je snimku kao scenarist priređivao upravo Bilić, potvrđujući da je u danima bez reprezentativnih akcija i dalje usredotočen na svoj posao. </p>
<p>iječki sastanak tako će biti alternativa frankfurtskom druženju. Zato se ne treba čuditi tolikom broju pozvanih igrača, pa se vjeruje kako će konferencijska dvorana riječkog hotela Bonavia biti stalno zauzeta, zbog Bilićevih razgovora s reprezentativcima. Sustavni pristup vođenju reprezentacije Bilića promiče u revolucionara, a ne možemo se oteti dojmu da su svi njegovi prethodnici više težili improvizaciji nego pomnom planiranju. </p>
<p>Samo u jednom dijelu te svoje strategije Bilić mora biti pažljiv. Norveška je sve samo ne lagan suparnik. Za dvoboj protiv Hrvatske Norvežani su organizirali trodnevne pripreme u Manchesteru, odakle će doći u Rijeku. Bilo bi opasno u »moru« razgovora i dogovora zaboravi kako je uporan norveški sastav, koji u europskim razmjerima svoju vrijednost. Naime, i Norvežani, slično kao Hrvati, slove kao dobri izvoznici nogometaša, igrači im igraju po cijelom Starom kontinentu, a poznati su po silnoj upornosti, što ih svrstava u red momčadi za koje ne postoje prijateljske utakmice. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>West opet protiv Dinama</p>
<p>Taribo West je ujesen 1994. nastupio za Auxerre u oba ogleda protiv tadašnje Croatije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši nigerijski reprezentativac Taribo West na pragu je hrvatske nogometne lige. Uskoro bi trebao odjenuti dres Rijeke te tako osnažiti obrambeni dio momčadi. Ovaj je osebujni nogometaš vrhunac slave doživio igrajući za oba milanska kluba. Dres Intera je nosio od 1997. do 2000., nakon čega je prešao u Milan, igrajući ondje pola sezone.</p>
<p> U ožujku će navršiti 33 godine, a na velikoj ga sceni nema već četiri i pol sezone. Nakon što je 2002. završio epizodu u njemačkom, Kaiserslauternu, igrao je za beogradski Partizan, katarski Al Arabi, potom za engleskog drugoligaša Plymouth te, naposljetku, za nigerijski Julius Berger.</p>
<p> U riječkom klubu, dakako, vrlo dobro poznaju Westove odlike, ali još nemaju jasan uvid u njegovo fizičko stanje. Prođe li West na tom ispitu, potpisat će ugovor s Rijekom.</p>
<p> Nigerijski je reprezentativac već nastupio u Hrvatskoj. Ujesen 1994. je s Auxerreom izbacio tadašnju Croatiju u 1. kolu Kupa pobjednika kupova. U zagrebačkoj je utakmici Croatia pobijedila s 3-1, a West je u 79. minuti zamijenio Diomedea. U uzvratnom su okršaju Francuzi slavili s 3-0, a Nigerijac odigrao svih 90 minuta. Među rijetkim igračima koji su iz tog naraštaja još uvijek aktivni je i Dinamov kapetan Zoran Mamić.</p>
<p> Štoviše, potpiše li za Rijeku, West će vjerojatno debitirati baš protiv - Dinama. U prvom proljetnom kolu, 17. veljače, na Kantridi gostuju maksimirski nogometaši. [Miroslav Tomašević]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tek sad slijede pravi okršaji</p>
<p>Danci su pobijedili Hrvatsku na dva posljednja Europska prvenstva u borbi za broncu, stoga će Červarovi momci imati motiv više u prvoj utakmici drugog kruga (srijeda 20.15 sati)</p>
<p>Stuttgart će našim rukometašima ostati u lijepom sjećanju. Kao i tamošnjim Hrvatima, koji su naše »zlatne« pratili na svakom koraku. Rukometaši su završili prvi dio Svjetskog prvenstva, u skupini F zaredali su tri pobjede, protiv Maroka, Koreje i Rusije, iznova oduševili svojom igrom i uživanjem u njoj te otišli u Mannheim, gdje će nastaviti natjecanje u skupini II.</p>
<p>Što Hrvate čeka u Mannheimu? Prvo, u srijedu, Danci. Stari suparnici, ali i dužnici. U četvrtak su na redu Mađari, petak je slobodan dan, u subotu slijede Česi i, kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, Španjolci, koji brane naslov prvaka, osvojen prije dvije godine u Tunisu. I oni su nam, kao i Danci, dužnici... </p>
<p>No, kako redom ističu u redovima naše reprezentacije i treneri i igrači, korak po korak. Dakle, prvo brinu o Dancima, koji su na posljednja tri EP-a osvojili brončanu medalju, na posljednja dva upravo protiv Hrvata. Danci su se u drugi krug provukli kroz ušicu igle, svladavši s 27-25 u posljednjem dvoboju skupine E svoje susjede i prijatelje Norvežane. </p>
<p>»Zar opet Danska?!«, uskliknuo je Lino Červar, kad je doznao rezultat utakmice i nastavio: »Pobijedili su nas na posljednja dva EP-a, i to kad se odlučivalo o brončanoj medalji. Tradicija kaže da smo mi njih pobjeđivali u skupini, a oni nas u završnici. Rusima smo uspjeli uzvratiti za poraz na lanjskom EP-u, tako želimo uzvratiti i Dancima, koji su nam u Švicarskoj uzeli medalju.« </p>
<p>Dobro se poznaju hrvatski i danski rukometaši, tu nema nikakvih tajni. </p>
<p>»Imaju jako dobru 6-0 obranu, odličnu tranziciju u kojoj dominiraju krila Christiansen i Stryger, odličnog vratara Hvidta, Knudsen je sjajan pivot, a za vanjske igrače Boldsena, Spellerberga i Leegaarda zna se kakve su vrijednosti u svjetskom rukometu. </p>
<p>No, bez obzira na sve to, naš je cilj - pobijediti ih«, kaže izbornik »paklenih«. </p>
<p>To zvuči mnogo lakše nego što će biti na terenu i toga je svjestan baš svatko u našoj vrsti. Jer, suparnici su vrijedni svakog respekta. Mađari su u skupini pobijedili i Dansku i Norvešku, Španjolska je također lako prošla skupinu D, a Česi su nadigrali iskusne i uvijek neugodne Egipćane za prolazak u drugi krug. </p>
<p>»S ova dva boba koja prenosimo bit će nam lakše u Mannheimu. Tamo nas čekaju četiri teška suparnika, od kojih ne znaš koji je jači. Zapravo, tek će ovaj drugi krug pokazati koliko će ovaj SP biti iscrpljujuć, jer nam pravi ratovi tek slijede. Bit će tu i ozljeda i umora... A ulog je velik, svi gledaju prema Pekingu, u ovom se krugu dijele mjesta koja nude priliku za Olimpijske igre«, rekao je Červar. </p>
<p>Iz Njemačke: Iva Makulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Poljaci šokirali Njemačku</p>
<p>Uz Hrvatsku, dva boda su prenijeli Slovenci, Islanđani, Poljaci, Španjolci i Mađari</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi je krug Svjetskoga rukometnog prvenstva u Njemačkoj apsolviran i pravo je vrijeme za kratak pregled realnosti, iznenađenja, kao i pogled na momčadi koje su razočarale. </p>
<p>• Skupina A: Prolaz s dva boda osigurala je Slovenija, koja je takvo što izborila u izravnom obračunu s konačno drugoplasiranim Tunisom. Slavlje s 34-27 omogućilo je prvo mjesto u skupini momčadi koja niti u jednom trenutku nije morala drhtati za takvo što. </p>
<p>• Skupina B: Samo osam pogodaka Francuza na poluvremenu kazivalo je jedno - sprema se iznenađenje i konačni trijumf Islanda rezultatom 34-22. Momčad sa sjevera Europe uzela je dva boda iz skupine, Francuska je izborila prolaz, Ukrajinci su ostali na korak do, s pobjedom nad vodećim u skupini, a na Australiju ionako nitko ozbiljan nije ni računao...</p>
<p>• Skupina C: Favorizirana Njemačka ostala je šokirana u porazu od Poljske (25-27), koja je uzela ponuđeno i s dva boda izborila idući krug natjecanja. Domaćini će u nastavak borbe s »nulom« na kontu. U nebitnom derbiju začelja Argentina je svladala Brazil. </p>
<p>• Skupina D: Očekivani »dvobod« Španjolci su priskrbili s pobjedom s 35-29 nad drugoplasiranom Češkom i u skupinu koja se formirala nakon prvoga kruga ulaze u dvoboj protiv Hrvatske bodovno izjednačeni, pa se očekuje zanimljivi razvoj. Egipat i Katar već su spakirali kovčege. </p>
<p>• Skupina E: Čak su i neki hrvatski stručnjaci Mađarsku vidjeli »doma« nakon prvoga kruga. Suprotno očekivanjima, s tri pobjede u tri utakmice naši su sjeverni susjedi izborili prvo mjesto skupine, a u onome što je trebao biti derbi za prvo mjesto, Danci su svladali Norvežane i ostavili ih da tuguju zajedno s »fenjerašem« Angolom... [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Može li Roddick preko Federera </p>
<p>Kad god je stigla do Grand Slam polufinala, Serena je uvijek osvojila turnir </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Nikad bolji Andy Roddick stigao je do polufinala Australian Opena i željno iščekivanog dvoboja protiv Rogera Federera. Nakon iscrpljujućih trilera sa Safinom i Ančićem, prvi američki »reket« u četvrtfinalu je imao nešto lakši posao, sa 6-2, 6-2, 6-2 pobijedio je srednjoškolskog prijatelja Mardyja Fisha. Branitelj naslova također nije izgubio set, ali je pružio najlošije izdanje ove godine u Melbourneu za pobjedu protiv Tommyja Robreda sa 6-3, 7-6 (2), 7-5. </p>
<p>Iza njih je 13 dvoboja, Federer vodi s 12-1, uključujući posljednjih devet pobjeda. Pobjeda Roddicka na ekshibiciji u Kooyongu nije spomena vrijedna, čak je ni Amerikanac ne spominje. Sada ima priliku pokazati da je Jimmy Connors najbolja stvar koja mu se dogodila u karijeri. Ako će raditi servis, forhend i volej, Federer će biti na velikom iskušenju. Uostalom, na Mastersu je Roddick imao dvije meč-lopte. </p>
<p>Serena Williams i dalje prkosi vremenu i (pre)dugoj stanci zbog ozljede. Nakon Petrove i Janković, u četvrtfinalu je pobijedila i Shahar Peer s 3-6, 6-2, 8-6. Izraelka je bila dva poena od meča, kad je servirala kod vodstva sa 6-5 u trećem setu, ali nije dovoljno vjerovala u sebe.</p>
<p> Za razliku od Serene, koja je uvijek osvojila Grand Slam kad je stigla do polufinala. U polufinalu je čeka još jedna mlada zvijezda koja »melje« ako nametne svoj ritam, ali joj manjka mentalne snage kad stigne nadomak cilja - 17-godišnja Nicole Vaidisova. Čehinja je nadigrala sunarodnjakinju Lucie Safarovu sa 6-1, 6-4 za drugi Grand Slam polufinale u karijeri nakon prošlogodišnjeg Roland Garrosa. Barem neće imati pritisak zbog uloga koji nosi meč sa Serenom... </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Federer (1) – Robredo (7) 6-3, 7-6 (2), 7-5, Roddick (6) – Fish 6-2, 6-2, 6-2; tenisačice: Vaidisova (10) – Safarova 6-1, 6-4, S. Williams – Peer (16) 3-6, 6-2, 8-6. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Joventut mora pasti</p>
<p>»Kategoriju samopouzdanja ne priznajem. Ako je igrač tjelesno spreman, nema razloga da igra loše«, rekao je Dražen Anzulović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Globalno gledano, situacija u Ciboni prije »utakmice svih utakmica« (Joventut u 13. kolu Eurolige, srijeda, 18.15 sati) sve je samo ne obećavajuća. Dovoljno je nabrojiti: posljednja utakmica u Ljubaljni, zdravstveni karton momčadi, kvaliteta suparnika, samopouzdanje... </p>
<p>»Kategoriju samopouzdanja u vrhunskom, profesionalnom sportu ne priznajem«, kaže Anzulović. </p>
<p>Riječi s kojima se ne bismo složili do kraja, a trener Cibone ih nadopunjava: </p>
<p>»Ako je igrač tjelesno spreman, nema niti jednog razloga da ne odigra utakmica na najvišoj razini.« </p>
<p>O samopouzdanju nećemo pričati, igrači o tome znaju najviše, no fizički nisu svi na gornjoj granici. Posebno Bader, Wisniewski i Bulić, no nakon pregleda u ponedjeljak ipak su dobili zeleno svjetlo za trening i u srijedu će »stisnuti zube«. </p>
<p>Već se nekoliko tjedana u Zagrebu najavljuje ova utakmica. Odavno je bilo poznato kako Joventut donosi ili ostanak ili opraštaj od Europe. Krivi korak skupo će se platiti. »Pa, protiv Partizana smo dokazali da možemo dobro reagirati kada je utakmica tako bitna. Možemo se nositi s imperativom«, potvrdit će Anzulović.</p>
<p>Joventut u posljednjih pet utakmica (kombinirana Euroliga s domaćim prvenstvom) ima omjer 3-2. Iako će Anzulović reći kako se kod Joventuta nije ništa promijenilo od trenutka kad smo s njima igrali u Španjolskoj, momčad iz Badalone u laganom je padu forme, a posebno njihov glavni igrač Rudy Fernandez. No, u Zagrebu će protiv Cibone igrati duet koji nije igrao u Badaloni - Betts i Barton. Duet koji je u posljednjem ogledu (protiv Granade) kombinirano postigao 37 poena. </p>
<p>»Od početka sezone pravila u našem klubu su egzaktna, moramo igrati obranu i imati kontrolu lopte. To vrijedi i za dvoboj s Joventutom«, kaže Anzulović. </p>
<p>Puna dvorana, kao od početka Eurolige, inspirativna igra (potpuna suprotnost od onog u ) i Joventut bi mogao pasti. Ako Cibona želi drugi krug, Joventut mora pasti!</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Anthony i Iverson mogu zajedno </p>
<p>DENVER</p>
<p> – Petnaest utakmica trajala je neizvjesnost, Carmelo Anthony bio je na prisilnom odmoru (suspenzija zbog tučnjave), u međuvremenu se u svlačionicu »ubacio« još jedan problematičan tip (Allen Iverson), a navijači Denvera strahovali su kako će njih dvojica zajedno igrati. Odgovor je došao u utorak... </p>
<p>Anthony i Iverson iskombinirali su 51 poen, 13 asistencija i devet skokova, uključujući i dva »alley-oopa« koji su podigli na noge sve prisutne u SportsCenteru. Pobjeda sa 115-98 protiv Memphisa (Gasol 23 koša, 17 skokova) kao da je došla »sama po sebi«. </p>
<p>»Znam da mi je ovo 11. sezona u NBA ligi, ali za mene je to novi početak, osjećam se kao da prvi put igram«, kazao je Iverson nakon utakmice, a Anthony se nadovezao, rekavši kako može igrati zajedno s Iversonom: </p>
<p>»Znali smo da mnogi sumnjaju, a mi smo željeli pokazati cijelom svijetu da možemo zajedno...« Ove je sezone nejaki Sacramento igrao svoju igru tri četvrtine i to ga je dovelo do minusa od 20 poena protiv New Jerseyja. Jason Kidd radio je sve za svoju momčad, ostvarivši osmi ovosezonski i 83. »triple-double« (18 poena, po 10 skokova i asistencija) u karijeri i utakmica se mirno privodila kraju. A onda je Mike Bibby podsjetio na svoje, već pomalo zaboravljene mogućnosti. U cijeloj je utakmici ubacio tek jedno slobodno bacanje, a onda odlučio utakmicu, ubacivši 15 posljednjih poena Sacramenta i praktički sam pobijedivši New Jersey s 88-87. </p>
<p>Do pobjede je došla i Utah, nadjačavši Minnesotu sa 106-91. Gordan Giriček odigrao je za pobjednike 13 minuta i postigao šest poena, uz dva skoka i jednu osvojenu loptu. </p>
<p>• Rezultati: Toronto – Charlotte 105-84, Cleveland – Orlando 79-90, Indiana – Chicago 98-91, Boston – San Antonio 89-93, Miami – New York 101-83, Denver – Memphis 115-98, Utah (Giriček - 13 minuta, 6 koševa, 2 skoka, 1 osvojena lopta) – Minnesota 106-91, Sacramento – New Jersey 88-87, LA Lakers – Golden State 108-103. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Kina priznala pokus protusatelitskog oružja</p>
<p>Potvrđene informacije tjednika Aviation Week da je Kina 11. siječnja uspješno iskušala oružje koje je u stanju uništiti satelite</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina je u utorak potvrdila da je izvela pokus oružja za uništavanje satelita, naglašavajući njegov mirnodopski aspekt. »Što se tiče pokusa, Kina je o njemu već obavijestila ostale strane, među kojima SAD«, kazao je Liu Jainchao, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>»Kina želi naglasiti da se uvijek zalagala za mirnodopski razvoj svemira i protivi se vojnom nadmetanju u svemiru«, kazao je on. </p>
<p> »Kina nikada nije sudjelovala niti će sudjelovati u ikojem obliku natjecanja u svemiru«, dodao je on. </p>
<p>Nakon informacije objavljene u tjedniku Aviation Week, visoki dužnosnik Bijele kuće objavio je u petak da su američke špijunske agencije ustanovile da je Kina 11. siječnja uspješno iskušala oružje u stanju da uništi satelite. Prema istom izvoru, prigodom tog pokusa, Kinezi su uništiti jedan od svojih starih meteoroloških satelita punjenjem koje je lansirala balistička raketa. Do sudara je došlo na približno 800 km iznad Zemlje. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Odluka o vladi u rukama Tadića i Koštunice</p>
<p>Glavni je problem što i Tadićev DS i Koštuničin DSS žele mjesto premijera</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Beogradski tisak u utorak analizira odnos snaga u srbijanskom parlamentu nakon nedjeljnih izbora i izglede za formiranje vlade demokratskog bloka. Uspjeh pregovora predsjednika Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića i predsjednika Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice o novom premijeru ključan je za formiranje demokratske vlade, piše u utorak beogradski tisak. </p>
<p>Pregovori još nisu počeli, a DSS kao i stranka G17 plus čekaju da ih predsjednik Srbije i predsjednik DS-a Boris Tadić pozove na razgovor. Glavni je problem u tome što i DS i DSS žele mjesto premijera. </p>
<p>Očekuje se da će konzultacije početi nakon što Republičko izborno povjerenstvo objavi konačne rezultate izbora, a to bi trebalo biti najkasnije u četvrtak, piše beogradski dnevnik »Blic«. Prema još neslužbenim rezultatima izbora, DS, DSS i G17 plus zajedno imaju 131 od 250 zastupničkih mjesta. »Blic« piše da Tadićevi demokrati očekuju da novi premijer bude njihov kandidat Božidar Đelić dok Vojislav Koštunica inzistira na tome da DS ne može imati i premijera i predsjednika Srbije. Koštunica bi možda pristao na varijantu da dobije potporu demokratskog bloka na izborima za predsjednika Srbije, što bi značilo da se Tadić mora odreći predsjedničke dužnosti, piše »Blic«. U mogućoj koaliciji koja bi raspolagala sa 131 mandatom, DS je najjači partner sa 65 zastupničkih mjesta odnosno 49 posto mandata koalicije. DSS-u sa 47 mjesta pripada 35 posto mandata, a stranci G17 plus pripada 15 posto. To bi bio model raspodjele mjesta i u novoj vladi. </p>
<p>»Blic« piše da bi G17 plus mogao imati odlučujuću riječ, a predsjednik stranke Mlađan Dinkić za taj je list izjavio da će G17 plus podržati bilo koje rješenje za premijera koje bude rezultat dogovora Borisa Tadića i Vojislava Koštunice. Po ustavu, novi saziv Skupštine mora se konstituirati u roku od 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora. Ako u roku od 90 dana vlada ne bude formirana, parlament se raspušta i ponovno raspisuju izbori. Iako je Srpska radikalna stranka osvojila najviše mandata (81), Tadić nema obvezu njima, kao najjačoj stranci, ponuditi mjesto premijera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Teroristi RAF-a pred puštanjem na slobodu </p>
<p>Zahtjev teroristkinje za oslobađanjem podijelio je Njemačku</p>
<p>Vijest da je njemačko državno odvjetništvo u ponedjeljak zatražilo puštanje na slobodu bivše pripadnice terorističke skupine Frakcije Crvene armije Brigitte Mohnhaupt, jedne od dvoje posljednjih osuđenih terorista RAF-a nagovještaj je da je Njemačka spremna zaključiti najmučnije poglavlje svoje poslijeratne povijesti.</p>
<p>Mohnhaupt i njezin suučesnik Christian Klar (koji također služi zatvorsku kaznu) pripadnici su »druge generacije« RAF-a, stasale nakon zatvorskih samoubojstava lidera skupine Ulrike Meinohof i Andreasa Baadera. </p>
<p>Dvojac Monhaupt-Kolar je odgovoran za neke od najzloglasnijih atentata te terorističke organizacije koja je tijekom sedamdesetih godina nizom ubojstava i bombaških napada pokušala izazvati komunistički prevrat u Zapadnoj Njemačkoj. Osim hladnokrvnog ubojstva predsjednika uprave Dresdner Banka Jürgena Ponta, krivi su za atentat na državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka i otmicu, mučenje i ubojstvo Hanns-Martina Schleyera, čelnika zapadnonjemačke udruge poslodavaca kojega su u zatočeništvu držali čak šest tjedana.</p>
<p>Brigitte Mohnhaupt osuđena je 1985. na pet doživotnih zatvorskih kazni i dodatnih 15 godina, uz mogućnost da tek nakon 24 godine u zatvoru zatraži puštanje na uvjetnu slobodu. Na sličnu kaznu osuđen je i Christian Klar, uz moguće puštanje tek nakon 26 godina. </p>
<p>Njezinih 24 godine isteklo je početkom tjedna, a zahtjev za uvjetnu slobodu, podnesen u ponedjeljak, podijelio je Njemačku na one koji smatraju da je vrijeme za pomilovanje jer čak ni osuđeni nacisti nisu morali izdržavati tolike zatvorske kazne, i na one druge koji vjeruju da nema oprosta za takve zločine. Argumenti protiv odobravanja zahtjeva Mohnhaupt u prvom su redu pragmatične prirode jer nitko ne vjeruje da bi ona na slobodi počinila nova ubojstva. No, državni je odvjetnik je upozorio da bi, kako se bliži 30. godišnjica ubojstava, bivša teroristkinja vjerojatno postala čest gost televizijskih talk-showova, što bi povrijedilo prava obitelji žrtava. </p>
<p>Schleyerova udovica zatražila pak je preko medija da ubojica njezina supruga ostane u zatvoru, navodeći da se ona nikad nije ispričala niti izrazila kajanje zbog počinjenih zločina. Sud će odluku o puštanju Britgitte Mohnhaupt na uvjetnu slobodu donijeti sredinom veljače. </p>
<p>Nešto kasnije očekuje se i odluka o sudbini Christiana Klara koji je od predsjednika Horsta Köhlera zatražio pomilovanje. Predsjedničkom odlukom oslobođeni su i neki drugi teroristi RAF-a, ali u slučajevima ozbiljno narušenog zdravlja ili iskrenih pokušaja da se iskupe za nedjela iz prošlosti. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Etiopske postrojbe počele povlačenje iz Mogadishua</p>
<p>MOGADISHU</p>
<p> - Somalijski pomoćnik ministra Husein Mohamed Aidid izjavio je u utorak da su etiopske postrojbe počele povlačenje iz Mogadishua na svečanosti kojom se obilježava njihov odlazak.</p>
<p>Etiopska vojska podržala je prijelaznu somalijsku vladu kako bi zemlju vratila u normalu nakon 16 godina nasilja. »Zahvaljujem narodu i vladi Etiopije u ime svoje vlade«, rekao je Aidid. »Povlačenje etiopskih postrojbi pokazuje da te postrojbe nisu imale nikakvu političku zadaću, nego su se jedine angažirale u stabiliziranju« Somalije, dodao je on. Svečanost, organizirana u nekadašnjem glavnom stožeru somalijskog zrakoplovstva, obilježila je odlazak prvog kontingenta od oko 200 etiopskih vojnika. Neimenovani etiopski visoki časnik rekao je da je »cilj organiziranje povlačenja etiopskih postrojbi jer nismo okupacijska snaga«. »Uvijek smo govorili da će etiopske postrojbe napustiti Somaliju čim somalijske snage budu u stanju preuzeti brigu za svoju sigurnost. I taj je trenutak došao, s obzirom da somalijske snage djelotvorno preuzimaju u ruke sigurnost svoje zemlje«, ocijenio je on. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bluza Kornati, haljina Motovun</p>
<p>Turistička promidžba može biti sve i svašta, od nogometa, preko jela do filmova i mode. Točnije, odjeće, kao što će to zacijelo za našu obalu i Hrvatsku općenito, biti ona američke tvrtke The Territory Ahead, koja je lansirala mini liniju odjeće prozvane prema našim turističkim lokalitetima. Niste li tu vijest doznali preko Hrvatske turističke zajednice (koja je prošli tjedan izdala priopćenje), možete se podrobnije interesirati i na internetskoj stranici spomenute tvrtke. Ili se zadovoljiti našim prikazom »hrvatske« odjeće koja se, prema cijenama između 59 i 99 američkih dolara, prodaje širom SAD-a i to pod geslom »Exceptional Clothing for Life’s Adventurers« (Iznimna odjeća za životne pustolove). </p>
<p>U »hrvatskoj« su liniji jakna Istria (za muškarce, žene i djecu), od pamučnog vlakna što nalikuje na tapiseriju (»kao što je istarski krajobraz«, kako piše uz fotografiju modela), bluza Kornati ukrašena višebojnim vezom i, kako piše, »nalik je na ljeskanje mora oko otoka«, lanena košulja Lastovo s gumbima od sedefa, haljina-košulja Motovun (»idealno lagana uspinjete li se do toga srednjovjekovnoga gradića«), pamučna vesta Pula, posvećena Norah Barnacle koja se u taj grad preselila 1904. iz ljubavi prema svome suprugu Jamesu Joyceu, šarena košulja otok Rab, koju će rado nositi svi članovi obitelji, a izrađena je prema uzoru na mjesnu nošnju te, na kraju, bluza od pamučna krepa pod nazivom Zivili (dakako, Živili), koja odaje naš duh. Još samo kad bismo i mi mogli uživati u toj odjevnoj pustolovini i kupiti »našu« odjeću. [S. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>60 godina Diora</p>
<p>Prošlo je točno toliko godina otkako je Christian Dior otvorio svoju modnu kuću u povodu čega je John Galliano, odjeven kao Pinkerton iz Puccinijeve »Madam Butterfly«, prošetao pistom u Bulonjskoj šumi. On je, kao što je znano, umjetnički direktor Maison Diora već punih deset godina, ali i osoba koja jednako plijeni pozornost svojim dizajnom i vlastitim stylingom. I njegovom promišljenošću, jer je tema njegove slavljeničke revije bio Japan, koji je njegovo često nadahnuće.</p>
<p>Većina je prikazanih toaleta bila izrađena od svile i tila, raskošno nabranih donjih dijelova (u čast Christianu Dioru koji je taj kroj uveo u modu). Neke su haljine bile toliko široke da je manekenkama trebala pomoć kako bi sišle niza stube. Ipak su najčarobnije bile boje: fuksija, limeta, tkanine u bojama koje se prelijevaju, nijanse bordo koje se pretvaraju u crvenu te narančasta koja se otvara do žute. A kako je Japan bio nadahnuće, bilo je i mnogo origamija, a osobito se isticala haljina s plastičnom četvrtastom suknjom. Gallianove slavljeničke modele pistom su pronijele vrhunske svjetske manekenke, među kojima i Erin O’Connor i Lily Cole te, na ugodno iznenađenje prisutnih, supermodel iz devedesetih – Shalom Harow, s tradicionalnom japanskom frizurom i u svilenoj haljini, raskošno ukrašenoj vezom. [S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tenisice s kotačima</p>
<p>Mladi (ali i mnogi stariji) ne mogu bez tenisica i svatko ima svoju omiljenu marku i nosi isključivo njene novitete. No za jednom će markom, točnije, njenim modelima kojima su na potplatima, ispod pete, ugrađeni kotačići, poludjeti svi. Marka je Heelys, vlasnik i dizajner je Teksašanin Roger Adams, a modeli koji imaju zvučne nazive Atomic, Bliss, Fleet, Rebel, Glitz (na fotografiji) i slične, pretvaraju se iz običnih u pokretne tenisice jednim klikom. U SAD-u su odmah postale velikim hitom, pa ih je u pola godine prodano 400 tisuća pari, a Italiju tek osvajaju. Želite li doznati nešto više, otvorite www.heelys.com.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zaustavljen tumor mozga</p>
<p>Za ljude oboljele od karcinoma mozga, čini se, nazire se tračak nade u procesu izlječenja. Naime, američki su znanstvenici na 16 pacijenata čiji tumori nisu uništeni standardnim tretmanima, kao što su kirurški zahvati, zračenje ili kemoterapija, ispitali učinkovitost lijeka nazvanoga AZD2171. Lijek je u tri četvrtine ispitanika tumor smanjio za 25 posto, a u polovice najmanje 50 posto. Posljedica je to zaustavljanja razvoja novih krvnih žila koje opskrbljuju tumor, te je zbog toga dolazilo do blokade njegova rasta, ali i postupna odumiranja oboljelih stanica. Ti su sjajni rezultati objavljeni u stručnome časopisu »Cancer Cell«, a najavljuju se i daljnja opsežna istraživanja u kojima će se ispitivati utjecaj novoga lijeka na produljenje očekivanoga trajanja života ljudi oboljelih od tumora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Uhićen ubojica Ružice Odobašić</p>
<p>Ubojica je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, od ranije poznavao žrtvu, a ubojstvu je prethodila svađa</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Tridesetšestogodišnjak iz Donjih Andrijevaca priznao je ubojstvo 44-godišnje Ružice Odobašić iz Slavonskog Broda koja je u u prošlu srijedu, 17. siječnja oko 20 sati pronađena mrtva u svom osječkom stanu u naselju Vladimira Nazora 1a, objavljeno je u utorak popodne na izvanrednoj konferenciji za novinare Policijske uprave osječko-baranjske. </p>
<p>Osumnjičenik je uhićen u ponedjeljak oko 21 sat, a u utorak poslijepodne priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku koji mu je odredio 48- satno zadržavanje. </p>
<p>Navodni ubojica je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, od ranije poznavao žrtvu, a ubojstvu je prethodila svađa. Ubojstvo se kvalificira kao teško, a na tijelu žrtve pronađene su 33 ubodne rane. Policija je pronašla i nož kojim je počinjeno ubojstvo.</p>
<p>Nakon ubojstva, ubojica je iz stana odnio i nešto novca, mobitel koji je kasnije prodao u Bosni, te još neke stvari. Osumnjičenik je uhićen u svojoj obiteljskoj kući, oženjen je i ima djecu.</p>
<p>Mrtvo tijelo Ružice Odobašić iz Slavonskog Broda pronađeno je nakon što su njeni susjedi u hodniku ispred stana u kojem je Ruža živjela kao podstanarka primijetili tragove krvi.</p>
<p>Netko od susjeda je primijetio krv i pozvao policiju, da bi nedugo potom, nakon što je došao na mjesto događaja, vrata stana na 2. katu zgrade u osječkom naselju Vladimira Nazora policiji otvorio vlasnik koji je stan iznajmio pokojnoj Ruži. </p>
<p>Po ulasku policija je zatekla stravičan prizor, tijelo mrtve žene ležalo je izbodeno brojnim ubodima nepoznatog predmeta. Odmah je utvrđeno da nije bila riječ o samoubojstvu jer su se neke ubodne rane nalazile na mjestima na kojima ih Ruža sebi nije mogla sama nanijeti. Policijska istraga je u manje od tjedan dana urodila plodom.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Iz cisterne se izlilo više od 18.000 litara goriva </p>
<p>Ugroženi su bunari u okolini pa je proglašen prvi stupanj ugroženosti voda </p>
<p>PALEŠNIK</p>
<p> - Teška ekološka katastrofa zadesila je mjesto Palešnik u općini Hercegovac kada se u utorak oko 3 sata ujutro prevrnula cisterna iz koje je isteklo gotovo 6800 litara benzina euro super 95 i gotovo potpuna količina 11.300 litara plavog dizela.</p>
<p> Vozeći iz pravca Garešnice prema Hercegovcu cisterna varaždinskih registracijskih oznaka u vlasništvu privatnog poduzetnika iz Pitomače u oštrom desnom zavoju prevrnula se ispred kućnog broja 69. Vozač je lakše ozlijeđen. </p>
<p> Vatrogasne postrojbe odmah su počele sanirati mjesto događaja, no strahuje se da bi svi bunari u okolici mogli biti zagađeni gorivom budući da je vodostaj u bunarima zbog suše veoma nizak. Zbog sanacije i mogućnosti da dođe do eksplozije, promet se u tom dijelu Županije odvijao obilazno. </p>
<p> Vatrogasci su s pjenom poprskali isteklo gorivo da se ne bi zapalilo i zapriječili otjecanje goriva kanalima na širi prostor. Po naputcima inspekcije zaštite okoliša, tvrtka AEKS iz Ivanić Grada je u 6,45 sati počela sanaciju. </p>
<p> Zbog nesreće je od 3,10 sati bio prekinut promet na državnoj cesti broj 45 od Garešnice do Hercegovca. Vozilo se obilazno: Garešnica-Tomašica-Ilovski Klokočevac- Hercegovac i obrnuto. Kopnene vode na širem području Palešnika kod Garešnice, gdje je iz prevrnute cisterne iscurila velika količina goriva, nisu ugrožene, izjavio je glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić. U izjavi za Hinu rekao je, međutim, da su ugroženi bunari u blizini nesreće te da je proglašen prvi stupanj ugroženosti voda.</p>
<p> Brzom intervencijom nakon ekološkog izgreda onečišćenje se nije proširilo na okolne vodotoke i ribnjake, rekao je Makvić, dodavši da ne očekuje da bi nakon čišćenja tla mogle ostati trajnije posljedice po okoliš. </p>
<p> Ministarstvo zaštite okoliša priopćilo je da su odmah nakon dojave inspekcija zaštite okoliša i vodopravna inspekcija izišle na teren i sada nadziru mjesto onečišćenja. </p>
<p> O izgredu je obaviještena ovlaštena tvrtka i ona već obavlja čišćenje prostora, a inspektori predviđaju da bi to moglo potrajati i do tri dana. </p>
<p>Senka Budimir/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Optuženi prisvojili otpisano oružje? </p>
<p>Počelo suđenje trojici bivših visokih službenika MUP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nismo krivi«, tim su se riječima trojica bivših visokih službenika MUP-a, Lav Kalda (61), Ivan Putanac (52) i Nenad Vucković (52) , u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu izjasnili o optužbi da su čitavo desetljeće, od 1994. do 2004. za sebe zadržavali oružje koje im je bilo povjereno da ga unište, te lažno prikazivali da je uništenje obavljeno u Željezari Sisak. </p>
<p>Za iznošenje »detaljne« obrane o svakom komadu oružja, kako su sami rekli, nekadašnji MUP-ovci tražili su dodatni rok za pripremu, s obzirom da je optužni prijedlog protiv njih sredinom siječnja izmijenjen, a samo se Vucković odlučio tijekom postupka braniti šutnjom. Nekadašnje članove komisije za odlučivanje o oružju oduzetom od okrivljenika i građana, sada se naime optužuje za prisvajanje nešto više od 30-tak komada oružja, umjesto kao ranijom optužnicom, za pronevjeru dvostruko više oružja. Osim toga, iz optužnog su prijedloga izbačena i trojica suokrivljenika - načelnik MUP-ova Odjela za naoružanje, jedan balističar i jedan policajac koji su u međuvremenu preminuli. Kako bi ubrzali sudski postupak, umirovljeni su se MUP-ovci složili da se iskazi svjedoka iz istrage, tijekom ovog suđenja, samo pročitaju. Podsjetimo, prvotnom optužnicom, trojac se teretilo da su iz oko 20-tak uništenja oružja prisvojili šezdesetak pušaka i pištolja vrijednih gotovo 28.000 kuna, o čemu je istražni postupak proveden još 2004. godine.</p>
<p> Kako se nadalje, navodi u optužnom prijedlogu, kazneno djelo trojac je »kamuflirao« lažnim zapisnicima u kojima su navodili da je oružje uništeno u sisačkoj Željezari, zbog čega ih se uz pronevjeru, optužuje i za krivotvorenje dokumenata. Vucković i Putanec terete se također i za ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su u nekoliko navrata, legalizirali puške i pištolje namijenjene uništenju. Na sljedeću ćeraspravu, kod sutkinje Tamare Pleše, biti pozvan i vještak balističar.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zadarski glumac umro od predoziranja?</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Zadru Boris Babić u utorak je izdao priopćenje za javnost u kojem se očitovao o slučaju smrti mladog zadarskog kazališnog glumca Lobela Nižića te o rezultatima obdukcije obavljene u ponedjeljak na Odjelu za patologiju OB Zadar. Sudac Babić u priopćenju navodi:</p>
<p> »U subotu 20. siječnja 2007. godine u 19.30 sati obaviješten sam da je u svom stanu u Zadru, u ulici Prolaz Dragutina Parčića, pronađen mrtav Lobel Nižić rođen 22. kolovoza 1975. godine. Djelatnici policije osigurali su mjesto događaja i obavili očevid te me izvijestili da nema tragova nasilja na tijelu pokojnika nakon čega je na mjesto događaja došao mrtvozornik koji vanjskim pregledom tijela pokojnog nije mogao utvrditi točan uzrok smrti te je preporučio obavljanje obdukcije«, navodi Babić koji napominje da je shodno mišljenju mrtvozornika opravdano izdao nalog za obdukciju, koja je obavljena u ponedjeljak na Odjelu patologije Opće bolnice u Zadru. </p>
<p>Prema nalazu vještaka patologa kod pokojnog Nižića smrt je nastupila 20. siječnja, a kao uzrok smrti vještak navodi masivnu plućnu emboliju i akutnu intoksikaciju narkoticima, navodi se u priopćenju koje potpisuje Boris Babić. [M.V.].</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dva suđenja Narcisu Mujkiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Narcisu Mujkiću (31), suprugu pjevačice popularne grupe »Colonia«, još dvojici muškaraca i jednoj ženi, zbog prijevare i krivotvorenja isprava odgođeno je u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu zbog nedolaska okrivljene Barice Drvar. Mujkića se naime tereti da je Danijela Lozerta, u listopadu 2002. nagovorio da u »Eurolineu« predoči punomoć s neoriginalno ovjerenim pečatom i falsificiranim potpisom, koju mu je navodno on osobno nabavio. Mujkiću prijeti uvjetni šestomjesečni zatvor. Protiv njega i još šestorice suoptuženih, na zagrebačkom se Općinskom sudu vodi i postupak zbog krivotvorenja i ovjeravanja isprava, gdje tužiteljstvo za supruga poznate pjevačice, predlaže 14 mjeseci zatvora. [A. Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poginuo radnik u »3. maju«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Izet Mujanović (48), državljanin BiH s privremenim boravkom u RH, poginuo je u nesreći na radu u riječkom brodogradilištu »3. maj« u utorak oko 10.30 sati. Izet je radio kao kooperant skelar u brodogradilištu. Prilikom slaganja skele na novogradnji 1069 na navozu 2 u jednom trenutku izgubio je ravnotežu te pao s visine od oko 25 metara. Od posljedica zadobivenih ozljeda na mjestu je preminuo. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Žuvanić očekuje odgovor T-HT-a</p>
<p>Žuvanić: T-com je naš jedini konkurent, koji neće mirno promatrati naš tržišni rast</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Optima telekom (OT) predstavio je u utorak investitorima 250 milijuna kuna vrijedno izdanje sedmogodišnjih obveznica, koje će biti izdano 1. veljače, namijenjeno refinanciranju postojećih kreditnih obveza najvećeg alternativnog fiksnog operatera.</p>
<p>Predsjednik Uprave OT-a Roland Žuvanić kazao je da OT trenutačno drži 11 posto hrvatskog tržišta fiksne telefonije, s oko 173.000 korisnika. »T-com je naš jedini konkurent, koji neće mirno promatrati naš tržišni rast«, kazao je Žuvanić.</p>
<p>Dodao je da poslovna strategija OT-a za idućih 10 godina, izrađena u suradnji s britanskom konzultantskom kućom Spectrum Strategy Consultants, predviđa porast tržišnog udjela OT-a na 20 posto, godišnji rast prihoda za 14,8 posto, na 1,2 milijarde kuna u 2016.</p>
<p>Poslovni planovi Optime za ovu godinu odnose se na razvoj vlastite infrastrukture, na koju bi do 2016. trebalo biti spojeno više od 70 posto korisnika, dok će se do 2009. godine fokusirati na razvoj širokopojasnog pristupa Internetu.</p>
<p>U nedovoljnoj razvijenosti širokopojasnog pristupa Internetu, koji u Hrvatskoj iznosi pet posto, a u zemljama EU u prosjeku 23 posto, konzultanti Spectruma vide potencijal značajnog rasta OT-a, te predviđaju da će do 2009., OT uspjeti privući od 60.000 do 120.000 korisnika.</p>
<p>»Ukupna ulaganja OT-a su 215,6 milijuna kuna, a na razini do 200 milijuna kuna ulaganja trebala bi se zadržati do kraja desetogodišnjeg razdoblja«, kazao je Žuvanić.</p>
<p>Prema privremenim podacima poslovanja za 2006., OT je ostvario 177,4 milijuna kuna prihoda, dok su prihodi u prvoj godini poslovanja, 2005., iznosili 14,2 milijuna kuna.</p>
<p> Planovi za ovu godinu iznose 356 milijuna kuna prihoda, a već postojeća baza korisnika od tog iznosa osigurava 248 milijuna kuna.</p>
<p>Član Uprave Zagrebačke banke Milivoj Goldštajn kazao je da obveznice OT-a, nakon onih Metronetovih, uvode novost na hrvatsko tržište kapitala, nudeći svim investitorima koji ih upišu pravo prvenstva pri vjerojatno oko 400 milijuna kuna vrijednoj dokapitalizaciji tvrtke.</p>
<p>Dodao je da očekuju značajne promjene na domaćem telekomunikacijskom tržištu, kao i nove operatere i moguća spajanja.</p>
<p>Vlasnik OT-a Matija Martić kazao je da OT nakon oslanjanja na Zagrebačku banku s pravom očekuje svoj dio kolača na domaćem telekomunikacijskom tržištu.</p>
<p> »Uz aktivnu ulogu na tržištu kapitala, IPO se kao i dokapitalizacija može očekivati u dvije do tri godine«, najavio je Martić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Istarsko turističko proljeće dolazi kroz Zračnu luku</p>
<p>Procjenjuje se da će Ryanair u prvoj godini za Hrvatsku, odnosno Istru prevesti 80.000 putnika</p>
<p>Direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović i Ryanairov direktor prodaje i marketinga za srednju Europu Tomasz Kulakowski objavli su kako imaju već 20.000 rezervacija na cjelogodišnjoj međunarodnoj zračnoj liniji Pula-London-Pula i Pula-Dublin-Pula, koja počinje 8. veljače.</p>
<p>Najavljuje to novo »istarsko turističko proljeće«, budući da se u ovoj godini očekuje udvostručenje broja dolazaka Britanaca i Iraca. Procjenjuje se da će Ryanair u prvoj godini za Hrvatsku, odnosno Istru prevesti 80.000 putnika, a u 2006., prema statistici Turističke zajednice Istarske županije, Istru je posjetilo 59.000 Britanaca i 2000 Iraca.</p>
<p>Zračna luka Pula, kako doznajemo od direktora Rogovića u prošloj godini ostvarila je rekordan promet s brojem od 300.000 putnika u posljednjih 15 godina, a svaka kuna iz Zračne luke, kaže Rogović, utrostručuje se u okolnom gospodarstvu. Iz Zračne luke Pula, u koju tijekom sezone slijeće i niskotarifna kompanija iz Škotske Fly Globespan, najavljuju mogućnost povezivanja s novih 16 odredišta s Ryanairom, a prema najavama dolaze i niskotarifne kompanije iz Norveške, odnosno Skandinavije te Bliskog istoka.</p>
<p>»Pulska zračna luka na taj način postaje svojevrsna niskotarifna zračna luka. Efekti u okruženju su vrlo jaki. Cjelokupno istarsko gospodarstvo zainteresirano je za suradnju, ali najbitnije je da imamo cjelogodišnji međunarodni linijski promet, što će ne samo produljiti sezonu, već nam donijeti i putnike iz susjednih Zračnih luka. </p>
<p>Već u Puli vidimo registracije iz Slovenije, Austrije i Italije, koji putuju iz Pule«, kaže Bruno Rogović. </p>
<p>U Zračnu luku počele su se javljati hotelske kuće zainteresirane za organizaciju transfera turista iz Zračne luke do krajnjih odredišta na istočno ili zapadnoj obali Istre, te predsjednik Turističke zajednice istarske županije Veljko Ostojić ocjenjuje kako su hotelijeri počeli kvalitetno reagirati na cjelogodišnje pristizanje britanskih, a uskoro i irskih turista. Očekuje se i natječaj za autobusne prijevoznike koji žele koncesiju za obavljanje daljnjeg transfera putnika iz Zračne luke, porastao je uvelike promet iznajmljivača automobila, a to su tek neki od početnih efekata. »Prema istraživanjima koje je naručio Ryanair, svakih 1000 putnika u Zračnoj luci otvara po jedno radno mjesto u okruženju«, izjavio je Tomasz Kulakowski, što bi prema podastrtim brojkama moglo značiti ove godine 80 novih radnih mjesta u Istri.</p>
<p>Od direktora Zračne luke Pula Rogovića i Ryanairovog direktora Kulakowskog doznajemo kako je u zimskom periodu postotak punjenja zrakoplova visokih 60 posto, te se u sezoni očekuje puna popunjenost. Naime, za Pulu lete zrakoplovi s oko 180 mjesta. </p>
<p>U prosincu 2006. u Zračnoj luci Pula zabilježen je rast prometa od 343 posto u odnosu na prosinac godine ranije. Plan u ovoj godini je da kroz Zračnu luku u Puli prođe 33 posto više putnika, odnosno 400.000.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najboljim studentima 1900 kuna mjesečno i posao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ante Todorić, predsjednik Uprave Inine tvrtke STSI-Integrirani tehnički servisi, potpisao je u utorak ugovore o stipendiranju deset izvrsnih studenata treće i četvrte godine zagrebačkih fakulteta građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva te riječkog Tehničkog fakulteta.</p>
<p>Stipendisti su izabrani na javnom natječaju na koji se prijavilo oko 60 studenata. STSI će ih do završetka studija mjesečno stipendirati s 1900 kuna, omogućiti im stručnu praksu te ih zaposliti nakon diplome. Obveza studenata je diplomirati u ugovorenom roku te u STSI-ju raditi četiri do pet godina. Ako netko to odbije, morat će vratiti dobiveni novac s kamatama.</p>
<p>Zahvaljujući u ime stipendista Tomislav Kurilić, student zagrebačkog Fakulteta građevinarstva, istaknuo je da su zadovoljni iznosom dobivenih stipendija, povlasticom da ih čeka posao u velikoj i uspješnoj tvrtki te činjenicom da je javni natječaj proveden transparentno.</p>
<p>Inače, u STSI-ju već kao inženjeri radi pet njihovih bivših stipendista. »Stipendiramo i trinaestero djece naših poginulih i umrlih radnika«, napomenuo je Todorić. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sony gradi novu tvornicu televizora u Slovačkoj</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> - Sony Europe počeo je s gradnjom tvornice televizora s ravnim ekranima u slovačkom gradu Nitri, priopćeno je iz te kompanije.</p>
<p>Tvornica, koja bi s proizvodnjom trebala započeti u rujnu, zapošljavat će 3000 djelatnika te godišnje proizvoditi do tri milijuna televizora. Riječ je o ulaganju ukupno vrijednom više od 73 milijuna eura, priopćio je Sony.</p>
<p>Taj Sonyijev projekt za Slovačku predstavlja prvo veliko ulaganje neke inozemne kompanije od kad je u srpnju 2006. došlo do promjene vladajuće strukture u toj zemlji, te je i od političkog i od psihološkog značaja, kažu analitičari.</p>
<p>Promatrači su u početku strahovali da će nova vlada ljevičarske stranke Smer premijera Roberta Fica i dviju kontroverznih desničarskih stranaka pogoršati klimu za ulaganja u toj zemlji. Međutim, suprotno svojim predizbornim najavama, nova je vlada nastavila s reformama usmjerenim na stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja prethodne neoliberalne vlade.</p>
<p>Sony u Slovačkoj već od 1996. ima tvornicu televizora s 1500 zaposlenih u gradu Trnavi. Ta će se tvornica zatvoriti nakon otvaranja nove u Nitri, a njezini će se zaposlenici preseliti na novootvorena radna mjesta. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pad burzovnih indeksa</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Rasprodaje dionica tehnoloških kompanija uslijed zabrinutosti oko izgleda za njihovim zaradama u ponedjeljak su na Wall Streetu oštro spustile vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks potonuo je 0,7 posto, na 12.477 bodova. Riječ je o njegovom najvećem postotnom gubitku od kraja studenoga lani. Tehnološki Nasdaq oslabio je 0,8 posto, na 2431 bod.</p>
<p>Ulagače zabrinjavaju izgledi za zaradama u tehnološkome sektoru nakon razočaravajućih procjena i/ili poslovnih rezultata tehnoloških predvodnika Applea, Intela i IBM-a.</p>
<p>Samo dionica američkog proizvođača mobilnih telefona Motorole pojeftinila je u ponedjeljak 2,9 posto, jer je kompanija razočarala tržišne sudionike objavivši kako ne očekuje oporavak profitnih margina prije druge polovine ove godine.</p>
<p>Trgovci i ulagači oprezni su i s ostalim tehnološkim dionicama, poput Microsofta i Qualcomma koji bi trebali od konca tjedna izvijestiti o tromjesečnim poslovnim rezultatima. Dionica Microsofta pala je 1,3 posto po objavi IBM-a da će uvesti softver koji će se pokušati suprotstaviti snažnoj poziciji te kompanije na području e-mail poruka.</p>
<p>»Kontinuirano su prisutne zabrinutosti oko korporativnih zarada, s obzirom da sezona objave poslovnih izvješća nije dobro započela«, ocijenio je raspoloženje na tržištu Bruce Zaro, glavni strateg za trgovinu dionicama pri Delta Global Advisorsu.</p>
<p>Od većih gubitnica izdvaja se i dionica američkog proizvođača zrakoplova Boeinga, oslabjevši 3,4 posto. Razlog tome je odluka brokera Wachovije da smanje njihov investicijski rejting, ocijenivši da su narudžbe komercijalnih zrakoplova dosegnule svoj vrhunac. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Očekuju se kaznene prijave</p>
<p>Većina navoda o zlostavljanju, a posebice izgladnjivanju, djelatnicama Ministarstva potvrđena je već u ponedjeljak poslijepodne</p>
<p>Kako se neslužbeno doznaje u utorak poslijepodne, u sljedećih nekoliko dana očekuju se kaznene i prekršajne prijave za više djela protiv Nevenke Mesić, predsjednice Upravnog vijeća doma »Rovinjsko sunce«, Blanke Špec, ravnateljice ustanove, i Romea Mesića, administratora u domu, sina Nevenke Mesić.</p>
<p>U ustanovi su, naime, tijekom cijeloga utorka istodobno bile i inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, inspektori nadležne Porezne uprave Pazin i istražitelji kriminalističke policije. </p>
<p>Kako se doznaje, policija je na razgovore izvan zgrade automobilima odvozila žene za koje postoji sumnja da su bile žrtve zlostavljanja i svjedočile navodnim financijskim malverzacijama u »Rovinjskom suncu«. </p>
<p>Štićenice »Rovinjskog sunca« u utorak su ujutro bile ogorčene tvrdnjama Nevenke Mesić iz njezina priopćenja u kojima je navela da korisnice ustanove stoje iza nje. »Nikad ne bismo stajale iza takve žene«, kazale su Vjesniku i poručile kako žele da to objave »svi novinari svijeta«. </p>
<p>Također, žene su, u razgovoru za Vjesnik navele i tvrdnje da predsjednica Upravnog vijeća Nevenka Mesić niti ravnateljica Blanka Špec nisu odjavile nekoliko bivših štićenica ustanove, koje su se odselile u podstanarstvo, pa se one, kazale su, još vode kao korisnice ustanove, za što Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi po svakoj osobi (ženi i djetetu), plaća 2600 kuna.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da će se inspekcija Ministarstva još i u srijedu zadržati u »Rovinjskom suncu«. Ipak, većina navoda o zlostavljanju a posebice izgladnjivanju djelatnicama Ministarstva potvrđena je već u ponedjeljak poslijepodne. Čim nadzor, s kojim se usporedno provode i financijska i kriminalistička istraga, bude dovršen, Ministarstvo će, najavljuje se, poduzeti hitne korake - ili izmjestiti žene kako bi se njima i njihovoj djeci osigurala sigurnost ili, će se osigurati uvjeti u kojima će sadašnje upravno vijeće morati odstupiti, čime bi se problem jednostavnije riješio.</p>
<p>Naime, Ministarstvo ne može smijeniti Nevenku Mesić s mjesta predsjednice Upravnog vijeća »Rovinjskog sunca«, jer je osnivač te ustanove Građanska zajednica žena. </p>
<p>Policija je poslala dvije patrole u civilu</p>
<p>Načelnik za odnose s javnošću MUP-a Zlatko Mehun na konferenciji za novinare u Puli u utorak je izvijestio da je na osnovi dojava novinara, kojima su se štićenice »Rovinjskog sunca« požalile da su zaključane i da ne mogu izaći, policija u ponedjeljak navečer poslala dvije policijske patrole u civilu, u ophodnju oko 21 te 22 sata. »Vrata su bila zaključana, no nije bilo nikakvih saznanja koja bi upućivala na probleme«, izjavio je Mehun. </p>
<p>»Ne bih htio komentirati napise u medijima, nego samo da su na zahtjev MUP-a i Policijske uprave istarske, a u dogovoru s Državnim odvjetništvom od Ministarstva zdravstva, Uprave za socijalnu skrb te od Porezne uprave zatraženi kontrolni nadzori ustanove, koji traju od ponedjeljka. U utorak su se i djelatnici MUP-a uključili u neposredne izvide u 'Rovinjskom suncu' u vrijeme trajanja nadzora«, kaže Mehun. Mehun je komentirao da bi bilo ishitreno donositi ocjenu o tome što se iza zidova »Rovinjskog sunca« događa. </p>
<p>Branka ValentićSaša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nagodba s Maškarinom kad završi sudski postupak</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci odbilo je prijedlog izvansudske nagodbe o naknadi štete Miroslavu Maškarinu, s obrazloženjem da će se nagodbena ponuda razmatrati kad završi kazneni postupak, pismeno je u utorak izviješćena Maškarinova odvjetnica Ingrid Barić.</p>
<p>U dopisu ŽDO-a navodi se da se prijedlog za sklapanje izvansudske nagodbe odbija, jer je protiv liječnika koji su izveli kirurški zahvat nad Maškarinom 10. srpnja 2006. podnesen istražni prijedlog zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjiva djela nesavjesna liječenja, a istraga još nije dovršena. Dvojica kirurga, Branko Popović i Janoš Horvat, osumnjičeni su i da su operacijski zahvat izveli bez izričita odobrenja bolesnika. O rezultatu kaznenog postupka protiv te dvojice liječnika ovisi i građansko-pravna odgovornost riječkog KBC-a i države prema Maškarinu, te će se nagodbena ponuda razmatrati kad završi kazneni postupak, stoji u dopisu ŽDO-a. Odvjetnica Barić najavila je da će podnijeti tužbu redovitom sudu te požuriti aktivnosti u kaznenom postupku u kojem se utvrđuje pojedinačna odgovornost liječnika. Izrazila je uvjerenje kako će se moći dokazati da je tijekom Maškarinova liječenja počinjena grješka, najavivši da će ostati pri odštetnom zahtjevu. Dodala je da se on može i povećati ako se pogorša Maškarinovo zdravstveno stanje, s obzirom na još nedovoljno funkcionalnu drugu nogu. </p>
<p>Odvjetnica Barić je podnijela prijedlog KBC-u za isplatu 13,7 milijuna kuna naknade za oštećenje zdravlja 20-godišnjeg Miroslava Maškarina . KBC je navodno spreman isplatiti odštetu od oko milijun kuna, ali je Maškarin takvu ponudu odbio. [Hina, vj]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nužni humani stavovi i odgovorno ponašanje</p>
<p>U društvu u kojem živimo pozvani smo promicati opće dobro koje je zadatak politike, kazao je Bozanić</p>
<p>Otvarajući 47. teološko-pastoralni tjedan s temom »Teološko-pastoralni pristup politici-kršćanski identitet u suvremenom društvu«, koji je počeo u utorak u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u svom je izlaganju iznio oštru kritiku našeg društva, politike i aktivnosti kršćana u njoj. </p>
<p>»U Hrvatskoj se naziru znakovi krize političko-institucionalnog sustava. O tome svjedoče i sami političari, na primjer kad govore o pravosuđu, o korupciji, a tim redom i mi bismo mogli nastaviti s opisivanjem situacije koju doživljavamo ozbiljnom«, upozorio je kardinal u svom govoru.</p>
<p>»Svjedoci smo rasta nepovjerenja i sumnjičavosti građana prema institucijama, dok se sve više udružuju zakašnjeli i loši učinci koji institucionalni aparat i državne službe čine nesigurnima i nedostatnima, upravo u trenutku kada bi strateški gospodarski i kulturni programi te razvoj europskog integracijskog procesa trebali brza i efikasna sredstva pripreme i unaprjeđenja«, nastavio je kardinal kritičkim tonom, dodavši kako mnogi kritiziraju, a da ima malo onih koji se žele angažirati. Nije propustio primijetiti da ni revni kršćani često nemaju hrabrosti zauzimati se odlučno i pravodobno za željeni napredak. </p>
<p>Primijetivši da takvo stanje slabi osobnu i zajedničku savjest, povećava siromaštvo i umanjuje solidarnost te narušava ispravan odnos između državnih službi i općeg dobra, Bozanić je poručio da upravo stoga Crkva i kršćani moraju propitivati značenje i zadatke politike. </p>
<p>Bozanić je pritom ukazao na dvostruke granice politike. Prvo, da ona pripada svijetu prolaznoga te ne može na radikalan i konačan način riješiti smisao ljudskog života ni odgovoriti na poziv i poslanje kršćanina. Drugo, da politika teži važnim i nužnim svjetovnim ciljevima kako bi se društveni život dobro ustrojio, ali ih sama po sebi ne može postići, nego samo pripremiti sredstva, uvjete, strukture, mjere, zakonske odredbe u svrhu tih ciljeva. </p>
<p>»Ali da ih se ostvari, doista je potrebno krenuti prije politike i ići dalje od politike«, primijetio je Bozanić.</p>
<p>»Da bi zdravstvo doista bilo u službi čovjeka koji trpi, školstvo doista bilo oduševljena avantura u traženju istine, pravednosti i ljepote, da bi urbanizam doista služio izgradnji gostoljubivoga grada za sve pojedince i obitelji, a lokalne vlasti doista unaprijedile humane i kulturne odnose na svome području - i moglo bi se nastaviti s nabrajanjem - potrebno je nešto više, potrebni su duboko humani stavovi, uvjerljivo prihvaćanje tih vrijednosti, odgovorno ponašanje i sudjelovanje, spremnost stvarati pravedne i solidarne odnose«, poručio je Bozanić. </p>
<p>»Svijest o granicama politike od izuzetne je važnosti za svakoga čovjeka, a napose za kršćanina: ne da bi se omalovažavalo politiku, nego naprotiv jer kao kršćani imamo točno određenu i aktivnu odgovornost prema politici. U društvu u kojem živimo pozvani smo promicati opće dobro koje je zadatak politike«, zaključio je kardinal.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Edukacijom protiv rušenja ljudskih prava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ravnateljstvo policije kontinuirano prati sve trendove kriminaliteta, pa tako i pojavne oblike zločina iz mržnje da bi se što učinkovitije i preventivnije djelovalo u praksi«, izjavio u utorak ravnatelj hrvatske policije Marijan Benko na okruglom stolu o zločinima iz mržnje, koji su organizirali OESS i MUP.</p>
<p>Hrvatska je policija pristupila programu izobrazbe policajaca u prepoznavanju zločina iz mržnje i učinkovitom reagiranju na tu pojavu, a 17. siječnja je Vladin ured za ljudska prava donio odluku o osnivanju radne skupine koja bi prikupljala sve relevantne podatke vezane uz to kazneno djelo. </p>
<p>Problem je bio što pojam zločina iz mržnje do izmjena i dopuna Kaznenog zakona prošle godine nije bio potpuno definiran. Stoga je u članak 89. Kaznenog zakona dodan stavak 36. koji kaže da je zločin iz mržnje kvalificirani oblik kaznenog djela koji je počinjen iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja...</p>
<p>Kako je objasnio ravnatelj Benko, taj se zločin najčešće provodi nasiljem, govorom mržnje te vandalizmom, i to uglavnom na štetu pripadnika srpske, bošnjačke i romske nacionalnosti. </p>
<p>Od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2006. evidentirana su tri takva kaznena djela, dok je zabilježeno 13 slučajeva kršenja temeljnih ljudskih prava zbog razlike u rasi, spolu, boji kože, nacionalnosti ili etničkom podrijetlu, od čega devet prošle godine. Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes napomenuo je da je u proteklih 11 godina, otkad je misija OESS-a u Hrvatskoj, iz europskih policija došlo oko 200 policajaca kako bi educirali i trenirali hrvatske kolege. [M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za navodnjavanje osigurati 566 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Od 2007. do 2009. godine u sustave navodnjavanja planira se uložiti oko 700 milijuna kuna, od čega bi država trebala osigurati 566 milijuna kuna«, kazao je u utorak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na znanstvenom skupu »Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog prostora - s težištem na Nacionalni projekt navodnjavanja« u HAZU-u.</p>
<p>Dodao je da bi se u ovoj godini u navodnjavanje trebalo uložiti 135 milijuna kuna. Realizacijom Nacionalnog projekta navodnjavanja, koji je Vlada usvojila u studenome 2005. Ministar je upozorio i na problem neodržavanja detaljne kanalske mreže do 2005.</p>
<p>U Hrvatskoj je 26.500 kilometara detaljne kanalske mreže od čega 21.100 kilometara nije održavano. U prošloj je godini uloženo 110 milijuna kuna, te je očišćeno 1750 kilometara kanalske mreže, a do kraja 2008. planira se očistiti cijelu mrežu. Čobanković je najavio i osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište koja bi se trebala baviti problematikom poljoprivrednog zemljišta. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Otvoreni radovi na tunelu vrijednom 72 milijuna kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta sa suradnicima Zdravkom Livakovićem, državnim tajnikom, i Stjepkom Bobanom, predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta, u pratnji domaćina gradonačelnice Šibenika Nede Klarić i župana Gorana Pauka, obišao je u utorak gradilište tehnološke ceste u Šibeniku, a potom i otvorio radove na gradnji dionice brze ceste od Šibenika do Tromilje, čiji je sastavni dio i tunel kroz Trtar dug 360 metara.</p>
<p>Ministar nije krio zadovoljstvo dosadašnjim tempom gradnje tehnološke ceste i tunela, čiji je završetak najavljen do sredine ljeta ove godine. Projekt je vrijedan oko 60 milijuna kuna i za Šibenik je iznimno važan.</p>
<p>Kalmeta je potom u pratnji domaćina obišao gradilište spojne ceste Šibenik - Tromilja u dužini tri kilometra. Dio te trase je i tunel »Ploča« dug 360 metara, čijom će se gradnjom uvelike skratiti vožnja od Šibenika do Tromilje. Ta je investicija teška 72 milijuna kuna bez PDV-a, a rok završetka je sredina lipnja ove godine. </p>
<p>»Na ovom projektu nećemo stati, nego se odmah kreće u pripremu dokumentacije za drugi projekt gradnje brze ceste od Šibenika do Knina i dalje do graničnog prijelaza s BiH u Strmici. Taj projekt uključuje gradnju mosta preko rijeke Čikole«, rekao je ministar Kalmeta, ističući da će se projekt brze ceste Šibenik - Drniš - Knin kandidirati za sljedeće trogodišnje razdoblje. </p>
<p>Završetkom tih projekata Šibenik će dobiti brze i sigurne prometnice, što će otvoriti nove perspektive za razvoj cijelog kraja, najavio je ministar. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Izbori će biti u studenome</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Parlamentarni izbori održat će se u studenome 2007. kao što su HDZ i njegov predsjednik više puta najavljivali«, izjavio je u utorak predsjednik Sabora Vladimir Šeks, odbacujući spekulacije da HDZ razmišlja o izborima u veljači 2008. </p>
<p>Prema Ustavnom zakonu za provedbu Ustava, zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika moraju se donijeti najkasnije godinu dana prije redovnih izbora, no Šeks je objasnio da se ta odredba odnosi na krajnji mogući datum izbora, a ne na stvarni datum njihova održavanja. </p>
<p>»Izbori se moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata sadašnjeg saziva, znači, najkasnije 20. veljače 2008. i godinu dana prije toga krajnjeg datuma mogu se donositi izmjene izbornog zakonodavstva. Na dnevnom redu imamo četiri oporbena prijedloga izbornih zakona i o njima će se raspravljati do 20. veljače ove godine«, kazao je Šeks. Najavio je da će i Vlada predložiti određene intervencije u izborni zakon koje će također biti raspravljene do navedenog datuma. Glavna izmjena odnosila bi se na uvođenje dopisnoga glasovanja, no Šeks je kazao da je to vrlo složeno pitanje i da se još važu argumenti za i protiv. »Velik dio hrvatskih državljana prebiva izvan zemlje i postoje veliki tehnički problemi, tako da još nije donesena konačna odluka«, rekao je Šeks. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>I Friščić podupire rad nedjeljom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je dosad bio među najtvrđim zagovornicima zabrane rada nedjeljom, HSS se priklonio zakonskom prijedlogu svog koalicijskog partnera HSLS-a kojim se zagovara nešto sasvim drugo. Na zajedničkoj konferenciji za novinare u utorak, HSS-ov lider Josip Friščić tu je promjenu objasnio uvjerenjem da će striktna prava onih koji rade nedjeljom, odnosno obveze poslodavaca, u velikoj mjeri smanjiti taj rad.</p>
<p>Čelnica liberala Đurđa Adlešić precizirala je da se, prema njihovu prijedlogu, rad nedjeljom dopušta kad je reguliran kolektivnim ugovorom, te da će se posebno štititi jednoroditeljske obitelji s malom djecom i obitelji s invalidnom djecom. Friščić i Adlešić izvijestili su da je pri kraju rad na zajedničkom izbornom programu, a iduća bi se dva mjeseca, sa stranačkim stožerima na terenu, dogovarao i zajednički izborni nastup najvjerojatnije u svim jedinicama. Novinare je zanimalo kako se u sve to uklapa HSP, aludirajući na »subotnji čaj« što ga je u Vrbovcu s liderom pravaša popila Đurđa Adlešić. »Razgovarala sam s Đapićem o suradnji u Slavonskom Brodu, a ne o koaliciji za parlamentarne izbore«, rekla je Adlešić. Friščić je dodao da se »ne osjeća prevarenim«, jer je upoznat s detaljima razgovora, naglasivši da je moguća izborna koalicija s još nekim strankama, ali ne s HSP-om. Komentirajući »slučaj Cigelj«, rekli su da je, iako još ne znaju punu istinu, očito riječ o preširokim ovlastima. Nedopustivim su ocijenili mogućnost da svaki državni službenik može zatražiti sigurnosnu provjeru. [I. Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prijeti li ekološka katastrofa dolini Neretve u Hrvatskoj?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U pogledu projekta Gornji horizonti, Hrvatska je pokrenula sve potrebne radnje da bi zaštitila svoje interese«, kaže se u Vladinu odgovoru na pitanje SDP-ova zastupnika u Saboru Ivice Pančića. </p>
<p>Nakon što je Republika Srpska novim prostornim planom predvidjela nastavak projekta gradnje hidroelektrane u slivu rijeke Trebišnjice, stručnjaci su upozorili na opasnost da preusmjeravanjem podzemnih voda pritoka Neretve njezina dolina u Hrvatskoj doživi ekološku katastrofu. U Vladinu odgovoru ističe se kako je na sastanku mješovitog povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i BiH Hrvatska upozorila da je nakon provedbe prve faze projekta došlo do promjene vodnog režima donje Neretve. »Hrvatska je stoga zatražila uspostavu motrenja, informaciju o validnosti i poštivanju vodopravnih akata, kopije vodopravne dokumentacije za radove na realizaciji druge etape izgradnje te njihovo usklađivanje sa zahtjevima vodne politike EU-a«, piše u Vladinu odgovoru. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070124].
|
