NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070122].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 110544 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gotovo polovica zatvorenika nema zanimanje</p>
<p>U 2005. samo je 377 zatvorenika, ili manje od 10 posto, bilo uključeno u neki oblik obrazovanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako gotovo polovica hrvatskih zatvorenika nema nikakva zanimanja i mlađa je od četrdeset godina, jedva ih 10 posto koristi mogućnost obrazovanja tijekom izdržavanja kazne.</p>
<p>Podaci objavljeni u Vladinu izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, o kojem će uskoro raspravljati Hrvatski sabor, pokazuju da se na izdržavanju kazne najvećim dijelom nalazi populacija u najvitalnijoj životnoj dobi s mogućnošću razvijanja svih potencijala.</p>
<p>Prema posljednjim podacima, u 2005. samo je 377 zatvorenika, ili manje od 10 posto, bilo uključeno u neki oblik obrazovanja. Najčešće su se osposobljavali za neko jednostavnije zanimanje ili su završavali osnovnu školu. Neki razred srednje škole pohađalo je 25 zatvorenika, dok ih je 20 učilo čitati i pisati. Samo četiri zatvorenika nastavila su studiranje na fakultetima, odnosno visokim školama.</p>
<p>O nepovoljnoj obrazovnoj strukturi zatvorenika govori podatak da svaki deveti zatvorenik nema završenu osnovnu školu, a gotovo 30 posto zatvorenika ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. Kad se tim zatvorenicima pridoda 8,4 posto onih koji nisu završili srednju školu, proizlazi da gotovo polovica zatvorenika (47,44 posto) nema nikakva zanimanja.</p>
<p>Prosječni stanovnik nekog od 14 hrvatskih zatvora i šest kaznionica ima između 27 i 39 godina, a zbog imovinskoga kaznenog djela izdržava kaznu od jedne do tri godine. Svaki peti zatvorenik osuđen je na kaznu zatvora od pet do deset godina, a svaki šesti na kaznu od deset godina ili dulju.</p>
<p>Nakon osuđenih zbog imovinskih delikata (34,9 posto) slijede zatvorenici koji su počinili kazneno djelo protiv života i tijela (22 posto), a 19 posto u zatvoru je zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mala molekula uništava stanice raka</p>
<p>DCA molekula pokazala je da može ubiti skoro sve poznate stanice raka jednostavno okrenuvši »prekidač stanične besmrtnosti«</p>
<p>Jeftina i neotrovna molekula mogla bi se uskoro primjenjivati u liječenju više vrsta raka.</p>
<p>Molekula dikloroacetata (DCA) može uzrokovati regresiju više vrsta raka, osobito pluća, dojke i mozga. DCA popravlja oštećenja koja rak uzrokuje na mitohondrijima, dijelovima stanica koji hranu pretvaraju u energiju, te da se njegovom primjenom smanjuju zloćudni tumori.</p>
<p>Kanadski znanstvenici sa Sveučilišta Alberta uspjeli su ispitati molekulu na laboratorijskim životinjama i dosad je terapija dala izvrsne rezultate i u pretkliničkim ispitivanjima. DCA je pokazao da može ubiti skoro sve poznate stanice raka jednostavno okrenuvši »prekidač stanične besmrtnosti«. Dosad se već koristio u liječenju rijetkih metaboličkih problema pa se zna da je relativno siguran. </p>
<p>Evangelos Michelakis, znanstvenik koji je zajedno s kolegama testirao DCA u kulturi ljudskih stanica izvan tijela, otkrio je da DCA ubija rak pluća, dojki i mozga, ali pritom ne ubija i zdrave stanice, što je velika novost u odnosu na dosadašnje citostatike, koji su, doduše, ubijali stanice raka, ali pritom i okolne zdrave stanice. Pokus na oboljelim štakorima, pokazao je da se rak drastično smanjio.</p>
<p>No, DCA zapravo još nije lijek, jer još nije patentiran, objašnjava Sonja Levanat, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za nasljedne bolesti Zavoda za molekularnu medicinu Instituta »Ruđer Bošković«. </p>
<p>DCA je vrlo važan u potrošnji energije, potiče glikolizu i to se njegovo svojstvo koristi već godinama u terapiji Huntingtonove bolesti (neurodegenerativno oboljenje) jer se dovođenjem energije u stanicu pojačava rad, čime se vraća snaga stanici, kaže dr. Levanat. Molekula je pobudila velik interes znanstvenika jer se pokazalo da je netoksična, ali da je učinkovita za tumor pluća, dojke i mozga. DCA se lako apsorbira, stanicu odvodi u apoptozu, samoprogramiranu smrt stanice. To jesu tumori koji pobuđuju najveći interes, objašnjava dr. Levanat, jer za tumore mozga, one maligne, kao i pluća, zasad nema učinkovitog protokola liječenja, se za dojku pokazuje da je lijek hercepin učinkovit za trećinu bolesti dok za ostale tumore dojke nema učinkovitog lijeka.</p>
<p>Kao mala molekula, DCA se lako apsorbira i na taj se način mogu tretirati tumori, no zbog toga što nije patentirana, farmaceutske tvrtke još ne mogu početi proizvoditi lijek.</p>
<p>Molekula je očito vrlo zanimljiva, jer je već koriste Kinezi u homeopatskoj medicini koja je u nekim slučajevima vrlo učinkovita u borbi protiv raka. Može se koristiti oralno u terapiji jer uništava tumore, no u pretkliničkim ispitivanjima pokazalo se da može izazvati bol, mučninu, ukočenost i nestabilnost. Budući da joj je učinkovitost veća od popratnih pojava, liječnici misle da je treba koristiti i dalje.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sumnjive liste uputiti državnom odvjetništvu </p>
<p>Izbori u Rogoznici prvi su slučaj da se netko zalaže za nešto što je suprotno zakonu - za prestanak rušenja ilegalno sagrađenih kuća</p>
<p>Mogu li u Hrvatskoj na izbore izlaziti liste koje zastupaju stavove suprotne ustavnom i pravnom poretku ili javnom moralu? Ovakvo pitanje nametnulo se nakon nedavno održanih lokalnih izbora u Rogoznici na kojima je drugo mjesto s 24 posto glasova osvojila Nezavisna lista Ivana Nikolića, poznatija kao lista bespravnih graditelja jer se zalagala za prestanak rušenja ilegalno sagrađenih kuća. </p>
<p>Premda je to prvi slučaj da se netko zalaže za nešto što je suprotno zakonu, neobičnih nezavisnih lista bilo je i ranije, a glavno im je obilježje zalaganje za partikularne interese određenog kraja ili skupine ljudi. U Rovinju je na izborima sudjelovala Nezavisna lista Brune Poropata koja se zalagala protiv projekta Brijuni rivijera, a u općini Bale vlast je osvojila lista poduzetnika Plinija Cuccurina. </p>
<p>Za razliku od stranaka koje su pravni subjekti sa statutima i programima, nezavisne liste su skupine građana okupljenih s ciljem zajedničkog izlaska na izbore, tako da ih često karakterizira nestabilnost, a nije rijetko ni da neki vijećnik s nezavisne liste prijeđe u drugu stranku.</p>
<p>Potpredsjednik Sabora Mato Arlović (SDP) smatra da i dalje treba dopustiti formiranje nezavisnih lista, posebno na lokalnoj razini, jer njihovi članovi pred birače izlaze kao osobe, što daje novu kvalitetu politici, no upozorava na pravnu prazninu.</p>
<p>»Treba zaustaviti da liste obmanjuju biračko tijelo ne lažnim obećanjima, nego obećanjima koja su nerealna i neosnovana, a neka i u suprotnosti s javnim moralom i pravnim poretkom«, kaže Arlović ističući da je lista iz Rogoznice obmanula svoje birače obećavajući promjenu zakona koji regulira bespravnu gradnju, jer zakone mijenja Sabor, a ne općina. Arlović smatra da nezavisne liste treba staviti u određene zakonske okvire tako što bi se na njih odnosile odredbe Zakona o strankama po kojima je Ustavni sud nadležan za ocjenu stranačkih programa. </p>
<p>Podsjeća na članak 16. Ustava koji kaže da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, no ističe da to ipak ne bi smjelo biti podloga za potpuno eliminiranje nezavisnih lista. Arlović upozorava na teoretsku mogućnost da se neka stranka pred izbore transformira u listu i počne zastupati protuustavne ili nezakonite ciljeve, poput odcjepljenja dijela Hrvatske.</p>
<p>Dražen Bošnjaković (HDZ), šef Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, ima blaži stav i tvrdi da je nezavisnu listu već sada moguće izbaciti iz izborne utrke ako se zalaže za razaranje ustavnog poretka ili narušavanje sloboda građana te da stoga nije potrebno dodatno zakonski ograničiti nezavisne liste. »Ako se u kampanji iznose ciljevi s obilježjem kaznenog djela, onda po službenoj dužnosti može i mora reagirati Državno odvjetništvo«, smatra Bošnjaković. </p>
<p>Sličan stav ima i predsjednica GONG-a Suzana Jašić, koja ističe da nezavisna lista ne smije zagovarati rušenje ustavnog poretka i temeljnih ustavnih vrednota ili kršenje osnovnih ljudskih prava. Stoga i rogoznički slučaj ne smatra dramatičnim jer zagovaranje legalizacije bespravne gradnje ne spada u navedene kategorije. </p>
<p>Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatske, kaže da postoje tijela pravne države koja trebaju reagirati ako je potrebno, ali ističe da je neupitno pravo građana dati povjerenje kome god žele ako smatraju da je ta stranka ili lista sposobna ostvariti ciljeve koji ih zanimaju. </p>
<p>Uvođenje zakonskih pravila za nezavisne liste zagovara HSP, koji je predložio da im se izlazak na parlamentarne izbore dopusti ako skupe 5000 potpisa, a ne 500, kao stranke.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Clinton ponovo u utrci </p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ </p>
<p>Dugo razdoblje nagađanja o mogućoj kandidaturi bivše američke prve dame i aktualne demokratske senatorice države New York Hillary Clinton za predsjedničke izbore 2008., završeno je u subotu njezinom nedvosmislenom objavom da definitivno ulazi u utrku. </p>
<p>Riječ je svakako o povijesnoj odluci, čime se i SAD uključuje u svjetski trend zemalja u kojima se žene natječu za najviša mjesta u državi. Prošle godine također je jedna žena napravila presedan. Nancy Pelosi postala je prva predsjednica američkoga Kongresa, čime je vjerojatno znatno olakšala odluku Hillary Clinton o ulasku u predsjedničku utrku. </p>
<p>Da su Amerikanci spremni prihvatiti ženu na čelu države, svjedoče i rezultati anketa provedenih netom nakon objave kandidature Hillary Clinton. Kada bi se danas održavali izbori za predsjedničkoga kandidata Demokratske stranke, pedesetdevetogodišnja Hillary dobila bi visokih 41 posto glasova, mnogo više od dosta mlađega kandidata Baracka Obame (17 posto) te bivšeg senatora Johna Edvardsa (11 posto) i bivšeg potpredsjednika SAD-a Ala Gorea s 10 posto glasova. To što su ovi rezultati gotovo istovjetni onima iz prosinca 2006. daje puno razloga za zaključak da su demokrati već donijeli odluku o svom kandidatu, odnosno kandidatkinji - Hillary Clinton.</p>
<p>Gledajući aktivnosti Hillary Clinton u posljednjih godinu dana, moglo se vidjeti da se ona već ponašala kao predsjednička kandidatkinja. Nedavni posjet Iraku i susret s tamošnjim najvišim dužnosnicima kako bi se što bolje pripremila za najteže pitanje kampanje - ne kada, nego kako se što prije povući iz Iraka - bio je posljednji njezin potez u tom smislu. Uspije li u svojim nakanama, Hillary Clinton, nakon što je napravila presedan kao bivša prva dama koja je postala senatorica, postat će prva predsjednička kandidatkinja jedne velike stranke i prva žena jednog bivšeg predsjednika koja se vratila u Bijelu kuću - kao predsjednica.</p>
<p> Za ostvarenje tog cilja ima dosta jakih aduta - osigurana velika financijska sredstva donatora, prije svega iz bogatog New Yorka i Hollywooda, i veliko političko iskustvo posebno u vanjskoj politici. No, najjači adut Hillary Clinton bit će njezin suprug, još uvijek među Amerikancima vrlo popularan bivši predsjednik Bill Clinton. Njezinu lojalnost suprugu u najtežim trenucima »afere Lewinsky« birači bi mogli nagraditi upravo na predsjedničkim izborima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bogati vodom</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Predivna obala, otoci, šume, planine, ravnice, parkovi prirode i kulturna baština samo su dio bogatstva koje Hrvatska ima i koje svakim danom svijet sve više prepoznaje. Domaća 'spiza' neće ostaviti ravnodušnim ni jednog stranca koji posjeti bilo koji dio Lijepe naše. No, osim toga, Hrvatska ima i neopisivo bogatstvo u vodama, a čak 75 posto građana Hrvatske žeđ može ugasiti pijući vodu iz slavine, na čemu nam mnoge zemlje mogu pozavidjeti. Osim toga, izvoz izvorske vode iz Hrvatske značajno raste u arapske zemlje i SAD. Proizvođači i distributeri vode u galonima za vodomate udružuju se u zajednice kako bi se pripremili za nastup na europskom tržištu. Voda bi tako, kako stvari stoje, mogla postati jako bitna stavka hrvatskog izvoza.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Urbanizam </p>
<p>Što se krije iza nove parole uređenja zapuštenih zagrebačkih donjogradskih blokova? </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Za promišljanje grada nekoć su bili zaduženi urbanisti. Danas su oni, izgleda, nepostojeća profesija ili bar nepoštivajuća profesija. Na to upućuju ne samo novi nasrtaji na urbano tkivo povijesnog Zagreba, nego i ignorancija pozorno studiranih urbanih prijedloga, kako za središte metropole tako i za njegovu širu zonu u kojoj bi valjalo riješiti stvarne urbanističke probleme Zagreba. Spontana rasprava koja je otvorena najavom investicijske intervencije na Cvjetnom trgu, kojom se pod parolom uređenja donjogradskih blokova želi promijeniti povijesna slika Zagreba, pokazuje da još u dijelu struke i građanstva postoji ne samo senzibilitet za očuvanje povijesnosti (inače spomenički zaštićenoga područja Donjega grada), nego i uočavanja opasnosti koja se na taj dio Zagreba ima sručiti diktatom svemoćnoga kapitala. Dok se lome koplja za inzulu Cjetni trg-Varšavska-Gundulićeva, već se otvara novo žarište nesporazuma uz glavni gradski trg, također pod parolom uređenja bloka vezanog uz hotel »Dubrovnik«, a ponovo s interpolacijom garaže u središnji gradski prostor koji bi po svim europskim i općim civilizacijskim pravilima trebao ostati i širiti se kao pješačka zona. Spomenuta dva gradska bloka pokazuju da je teorija uređenja donjogradskih blokova paravan za uvlačenje novih garaža u srce Zagreba. Po kojoj prometnoj studiji je to predviđeno i gdje je to ona javno prezentirana i branjena? Povijesni regulatorni planovi Zagreba pokazuju kako se nekoć u toj zoni promišljao grad. Promišlja li ga danas itko ili je sve prepušteno stihijskim zahvatima čija je (financijska) snaga takva da nesmetano mogu utjecati na promjenu GUP-a, glavnog planerskog dokumenta (jedva porođenog 2003.)? Praksa potvrđuje ovo drugo. Zato se i takozvani anketni natječaj, koji za funkciju ima propitivanje mogućnosti eventualnog zahvata (kao u slučaju Cvjetnog trga), promiče u konačni koji bi trebao biti izveden. Slično se može očekivati i u bloku vezanom uz Trg bana Josipa Jelačića. A onda sa zebnjom treba očekivati odabir novog investicijski interesantnog bloka čije će »uređenje« nekome donijeti silan profit, na štetu grickanja povijesnog Zagreba. Pobornici takvog »promišljanja« grada sada mašu zapuštenim donjogradskim blokovima u kojima vlada rasulo i navodno bespravna gradnja. No gdje je studija koja predviđa planski sustavno uređenje u interesu grada, a ne pojedinih moćnih investitora? Što je sa zaboravljenim davno planiranim projektom, studijski razrađenim, koji je predviđao takozvanu paralelnu pješačku Ilicu u njezinu sjevernom zaleđu (od Jelačićeva trga do Britanskoga), podno zapuštenih gornjogradskih padina? Što je s onim pravim urbanim problemima Zagreba kao što je prekoračenje željezničke barijere i spajanje povijesnog s novim središtem Zagreba u otvorenom »bloku« koji omeđuju Koncertna dvorana, prostor (dvadeset godina već namjenom spornog) paromlina i zdanja Gradske vijećnice? Da se spomenu samo neka od ključnih pitanja zagrebačkog novog urbanizma!</p>
<p>Budući da je ovdje riječ o prostornom uređenju metropole kao značajnog dijela hrvatskog prostora, ne bi li na ove probleme, koje nameću investicijski moguli, trebao reagirati Vladin savjet za prostorno uređenje, ne kao miješanje u poslove Grada Zagreba, nego kao opću skrb za hrvatski prostor?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kako predstaviti tehničke trendove</p>
<p>Potrebno je razmotriti sve mogućnosti kako kritički predstaviti javnosti tehničke trendove, koji određuju ne samo razvoj materijalne nego i cjelovite humane kulture</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Autor je umirovljeni redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Što su me potkraj 2006. godine javno pitali, i ne prvi put, a što nisu? Pitali su me o pozitivnim događajima, ono drugo nisam bio u prilici navesti. Najvažniji je za mene događaj, potaknuta, ali u nevjerojatno kratkom vremenu uspješno organizirana proslava 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle. Kad hoćemo, pa makar i potaknuti, možemo.</p>
<p> Moja prva nagrada za znanost, tamo daleke 1977. godine nosila je ime toga tehničkoga genija. Oduševljen sam i dostignućima mladog znanstvenika Marina Soljačića. S nestrpljenjem očekujem pretvaranja njegovih spoznaja i zamisli u svakodnevnu praksu. Naglasio sam i nekoliko bitnih obljetnica. Za Sveučilište u Zagrebu, a osobito Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) važno ih je nekoliko. Prije 70 godina počela je na FSB-u nastava s područja prerade polimera, tada popularnog »bakelita« (fenol-formaldehid)! Prije 35 godina osnovano je usmjerenje »Prerada polimera«. Za oba događaja najzaslužniji je prof. dr. sc. Josip Hribar. Te iste godine, 1971. osnovan je sveučilišni postdiplomski studij »Makromolekularne znanosti«. Premda je kratko trajao, nemjerivo je utjecao na razvoj visokoškolskih nastavnika na tom području. Ali i na njihove učenike. Jedno »zastarjelo zvanje« slavilo je devedesetu obljetnicu. Julio Čatić postao je »bravarom za rezne alate«; tada nije bilo zvanja alatničar. Naši sindikalisti, od kojih neki sada »plaču za proizvodnjom«, proglasili su svojedobno alatničarstvo »zastarjelim zvanjem« (Vjesnik, 12. rujna 1998.). Možda je to zaista »zastarjelo zvanje«, ali kod nas. Međutim, nije i u svijetu. </p>
<p>Nedavni sajam alatničarstva u Frankfurtu okupio je gotovo 1700 izlagača na površini od 80 tisuća kvadratnih metara. Ponovno se pokazalo da je pravljenje svih vrsta alata ključna industrija za ključne industrije. I proizvodnja vrlo visoke dodane vrijednosti. Jedna od posljednjih udruga koja ulaže ogroman napor da upozna hrvatsku mladež s tehnikom, Hrvatska zajednica tehničke kulture, proslavila je 60. obljetnicu. Ali i izdavanje 500 brojeva časopisa ABC tehnika. Napokon, Društvo za plastiku i gumu kao strukovna organizacija jedne od ključnih industrija budućnosti proslavilo je četrdesetu obljetnicu. </p>
<p>Što me nisu pitali? Nema više vrhunskih novinarskih škola poput one Vjesnika u nekim davnim vremenima. Znanstveni nam novinari napišu zaista dobar tekst i zatim na Internetu s desetak dopunskih tekstova tumače što su željeli napisati?! Uporno se nastavlja obavljanje medijske glasnogovorničke dužnosti u funkciji ostvarenja ciljeva nekih znanstvenih skupina. Pritom se ti samoizabrani medijski glasnogovornici dive liku i djelu njihovim izabranicima, a izabranici glasnogovornicima. Neki pitaju kolika je prolaznost znanstvenih projekata u susjednim zemljama. Ali ne sjećam se da su razgovarali s jednim od predsjednika povjerenstva, čija je prolaznost odobravanja, novčano bitno vrednijih projekata, ispod 40 posto. U znanstvenim rubrikama hrvatskih tiskovina piše se pretežno o znanosti o životu te ostalim sastavnicama prirodoznanstva. Vrlo važno, ali bez tehničkih dostignuća mnogo toga ne bi bilo moguće, a tehnika je u svojevrsnoj blokadi u novinama. </p>
<p>Stoga će se uskoro sastati čelnici vrhunskih hrvatskih udruga koje okupljaju tehničare, s jedinom svrhom. Potrebno je razmotri sve mogućnosti kako kritički predstaviti javnosti tehničke trendove, koji određuju ne samo razvoj materijalne, već i cjelovite humane kulture. Naime, u medijima najčešće o tehnici progovaraju i pišu ekolozi. Posebno oni podučavani izvan zemlje za takvo djelovanje. No, najveće razočaranje je preopterećenje medijskog prostora od jedne, za stanovništvo najvažnijeg zvanja. Javno su svi protiv svih, predbacuju si plagijate, novac od projekata uzimaju jednima i daju drugima. A oni u svijetu optužuju ove u zemlji, ali onda to proširuju na sve znanstvenike, da su korumpirani, nestručni, u sukobu interesa. Potiču čak da se ukine HAZU, jer im nije po volji. </p>
<p>To me navelo na radikalni prijedlog. U predizbornoj godini predsjednik Vlade trebao bi potaknuti potpuno novi pristup hrvatskoj znanosti. </p>
<p>Pristup bi bio, nijedan znanstvenik koji živi u Hrvatskoj, više ne bi mogao biti član nijednog povjerenstva koje predlaže raspoređivanje novca ili priznanja. To bi u buduće smjeli raditi samo znanstvenici koji su temelje svoje uspješne karijere stekli u Hrvatskoj, a sada više ili manje uspješno rade u svijetu. Osobito treba birati one koji uporno dokazuju da je po prirodi stvari (u novohrvatskome »po defaultu«) loše sve što se radi, primjerice u nadležnom ministarstvu. Zaključujem, to je pisani trag o onom što su me javno pitali, ali i poneka riječ o onom što me i nisu pitali.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sramota Prišlinove kule</p>
<p>Morali bismo se ipak više brinuti za povijest našega grada i za građevine od povijesnog značaja.</p>
<p>Riječ je o Prišlinovoj kuli na Kaptolu. To je u stvari zgrada koja je ugrađena u kaptolski zapadni obrambeni zid, koji u tom dijelu zatvara mali park kod franjevačke crkve. Kaptolske zidine zamijenile su palisade u vrijeme kad se pojavila opasnost od Turaka. Ta je kuća pripadala Prišlinu, zapovjedniku kaptolske obrambene čete/garde. Karakteristično je za nju da je to bila jedina mogućnost izlaska/ulaza u grad nakon što su se zatvorila gradska vrata.</p>
<p>Ne razumijem zašto se za to ne brine Zavod za zaštitu spomenika ili Muzej grada Zagreba, koji je inače tako divno obnovljen. Ako je u pitanju privatno vlasništvo, onda je neshvatljivo zašto bi bilo u privatnoj ruci kad je to zaista građevina od općeg interesa, bitna za povijest našega grada. Vidjela sam u svim europskim gradovima koje sam posjećivala da se takve zgrade i takva mjesta posebno poštuju i uređuju kao muzeji. To bi sigurno bio interesantan muzej s obzirom na obrambenu četu koja je pripadala Kaptolu, na ustroj te čete, njene zadatke i sl.</p>
<p>Pokušalo se obnoviti tu zgradu, ali je u međuvremenu silno devastirana, kao i zgrada izvan zidina, ali u njenom dometu, nekada na potoku Medveščaku, danas u Tkalčićevoj 68. Sramota je i za Kaptol i za Zagreb da dozvoljavaju takvo propadanje, a samo nekoliko koraka dalje gradi se novo čudo trgovačko-zabavnog centra. Pa zar se tu ne može uvjetovati dobivanje sredstava i za popravak objekata od povijesnog značaja? Ta što je za posjetitelja i turista stranca važnije: neki takav centar kakvih ima posvuda ili karakteristično povijesno znamenje? </p>
<p>Mr.sci.Vesna IzakovićZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pristojba nije ukinuta </p>
<p>U vezi s komentarom Marka Barišića »Lukašenko zasad nadmudrio Putina« (Vjesnik, 15. siječnja 2007.) htjeli bismo istaknuti sljedeće glede suštine neslaganja između Rusije i Bjelorusije u vezi tranzita ruske nafte u Europu. U sklopu integracijskih procesa Rusija je 1995. odustala od naplaćivanja izvoznih pristojbi za sirovu naftu, isporučivanu u Bjelorusiju. Osim toga, bio je s Bjelorusijom potpisan sporazum o određivanju granica prema ruskoj tarifi. Prihod od naplaćivanja tih pristojbi trebao se raspodjeljivati između Ruske Federacije i Bjelorusije u odnosu 85:15. No, Bjelorusija je 2001. jednostrano izašla iz spomenutog sporazuma te počela samostalno određivati visinu izvozne pristojbe, i to dvostruko odnosno trostruko manju od ruskih. Na taj su način bjeloruske rafinerije stjecale neosnovanu prednost, dok je ruski proračun trpio velike gubitke.</p>
<p>U prosincu 2006. vlada Ruske Federacije donijela je odluku kojom je zbog jednostranog odustajanja Bjelorusije uvedena izvozna pristojba za sirovu naftu koja se isporučuje u Bjelorusiju. U sklopu pregovora o reguliranju odnosa, pronađen je kompromis, sukladno kojem izvozna pristojba za naftu nije ukinuta, kako to tvrdi autor, nego korigirana, a 12. siječnja 2007. potpisan je Sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Bjelorusije o mjerama reguliranja trgovinsko-gospodarske suradnje u području izvoza nafta i naftnih derivata.</p>
<p>U takvoj situaciji u najmanju ruku nije korektno tvrditi da je jedna strana nadmudrila drugu. Sporazum uzima u obzir kako ruske, tako i bjeloruske interese i sprečava posljedice koje bi mogle nanijeti štetu našim bilateralnim odnosima.</p>
<p>Nekonzistentan je i zaključak autora da će se bjeloruski predsjednik »vrlo brzo morati suočiti s odmazdom« V. V. Putina. Kao što je poznato, u skladu s postignutim dogovorom, faktička će gospodarska pomoć Bjelorusiji u 2007. iznositi 5,8 milijardi dolara, od toga kod izvoza nafte i naftnih derivata 2,5 milijardi dolara i plina 3,3 milijarde dolara, dakle ukupno ni manje ni više nego 41 posto bjeloruskog proračuna.</p>
<p>Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Ne volim matematiku, obožavam ju!«</p>
<p>Zahvaljujući susretljivosti osnovne škole Bukovac, od 2003. nastavnici dolaze k nama, kaže Ružica Logožar, majka 14-godišnjeg Karla</p>
<p>Učenici, kojima zdravstveno stanje ne dopušta da idu u školi, mogu imati nastavu kod kuće. Prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, u Zagrebu ima pet učenika, kojima nastavnici dolaze kući, a jedan od njih je i 14-godišnji Karlo Logožar.</p>
<p>»Zahvaljujući susretljivosti osnovne škole Bukovac, od 2003. nastavnici dolaze k nama podučavati Karla, po prilagođenom programu i satnici«, kaže Ružica Logožar, Karlova mama. Prva mu je počela dolaziti nastavnica Vlatka Bugarin, koja smatra da je za napredak u učenju najvažnije prilagođavanje učitelja djetetu. »Kada je Karlo, nakon operacije zloćudnog tumora, krenuo u redovnu školu, shvatili smo kako bi bilo bolje da nastavnici dolaze k njemu. Tada smo prilagodili satnicu i organizirali nastavu kod kuće«, ističe Bugarin.</p>
<p>Nastavnica kaže da je Karlo nakon operacije morao ponovno učiti čitati i pisati, ali brzo je napredovao. Od 10 predmeta, koji su u programu, Karlo najviše voli engleski, a manje su mu dragi povijest i zemljopis. »Volim engleski, ali matematiku ne da volim, nego obožavam«, priča Karlo, kojega svakoga petka posjećuju učenici iz njegova nekadašnjeg razreda, što ga posebno raduje. </p>
<p>»Kada ne učim, gledam televiziju i igram igrice na kompjuteru«. Iako ga gledanje TV ponekad umara, ne propušta emisiju »Tko želi biti milijunaš«. Karlo ima i satove tjelesnog odgoja. Njegova majka kaže da ga profesor tjelesne kulture, kad god je lijepo vrijeme, izvede u šetnju, a »nastavnica iz prirode i društva s njim rado posjećuje maksimirsku šumu«, kaže mama Ruža.</p>
<p>Majka napominje da nastavu u kući mogu zahvaliti upornosti ravnateljice škole Zdenke Moslavac i pedagoginje. Osim učitelja, koji žive u blizini, nastavu mu drže i oni s udaljenijih adresa. »Nastavnici dolaze Karlu u suprotnom turnusu od onog u kojem rade, a neki putuju čak iz Zaprešića«, kaže Ružica Logožar, koja zasad ne razmišlja o nastavku Karlova školovanja, ali je uvjerena je da će i za to pronaći rješenje kada dođe vrijeme.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kupac plaća cijenu štanda i kvalitetu robe</p>
<p>»Čula sam da su tržnice na Savici i Jarunu najskuplje«, kaže gospođa Kovačević</p>
<p>Ma, kaj bi bili skuplji! Sve zavisi o kvaliteti proizvoda jer nije svejedno je li cvjetača stigla jutros ili prije osam dana. Nekad podignemo cijene, ali čula sam da je na Savici i Jarunu još skuplje«, kaže Dragica Kovačević, koja prodaje voće, »iz Španjolske jer, čak i kupci znaju da domaćega ovdje nema«.</p>
<p>Osim grožđa po 20 kuna, koje se na drugim tržnicama prodaje za 12 do 25 kuna, gospođa Dragica nudi jedne od skupljih mandarina u gradu po 10 i 12 kuna. Zanimljivo je da mandarine u »barometru« cijena, koju objavljuje Vjesnikova Gradska rubrika (tržnice Trešnjevka, Dolac, Kvatrić i Branimirac), dosežu tri do šest kuna, a na utrinskom placu, najjeftinije su sedam.</p>
<p>»Nisam primijetio veliku razliku u cijeni, ali zapravo ni ne idem za tim. Stanujem blizu i najjednostavnije mi je doći na ovaj plac«, komentira Nikola Vuković. Grincajg, koji se na spomenutim gradskim tržnicama prodavaje po četiri do osam kuna, u Utrini košta osam (samo na jednom mjestu šest kuna), luk, koji se drugdje prodavaje po četiri, u Utrini stoji šest, krumpir četiri, a jabuke druge klase 1,5, a one prvoklasne i po osam kuna. </p>
<p>Prodavačica kaže da su makedonske, a na pitanje utječe li njihovo porijeklo na cijenu, sliježe ramenima. »Vjerojatno! No, ako se isplati dovesti jabuke iz Makedonije, tužno je da se ne isplati iz Slavonije ili Zagorja«, kaže. Susjedni prodavači poručuju da se, »umjesto o cijeni robe, radije raspitamo o najmu klupa i prebrojimo kupce«.</p>
<p>»Najam četiri metra štanda sada košta 1800 kuna mjesečno, koje moram dati unaprijed, a kupaca je sve manje«, kaže Marina Beljan. Kupac, koji je predstavio nadimkom Dugi, smatra međutim, da je u Utrini »skupo k'o vrag! No, ne isplati mi putovati drugamo za ono malo što mi treba«.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog pogreške iz 1951. nemoguća obnova </p>
<p>Sedam suvlasnika traži naknadu za oduzetu imovinu, ali ne zna se koje su zgrade uopće bile nacionalizirane</p>
<p>Iako se preuređenje derutnog hostela u Petrinjskoj 77 najavljuje svake godine, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS), koji je vlasnik hostela, ima »vezane ruke«. </p>
<p>Nekad su, naime, na mjestu današnjeg hostela, bile nacionalizirane ulične zgrade. U njegovom dvorištu se i dalje nalaze dvije ruševne stambene zgrade, garaže i spremište. U trenutku nacionalizacije, na tim je nekretninama upisano 222 suvlasnika, a danas naknadu oduzete imovine traži njih sedam. »Problem je u tome što su neke zgrade na parceli, gdje se sada nalazi hostel, bile nacionalizirane, a druge na istoj parceli, to nisu bile. Sporno je koje od tih nacionaliziranih zgrada postoje danas u naravi i gdje su bile locirane prije jer rješenje o nacionalizaciji iz 1951. nikada nije upisano u zemljišne knjige«, kaže Ninoslava Zeković, pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose i imovinu grada. Također ističe da se ne može riješiti slučaj dok god se ne rasprave sporne činjenice.</p>
<p>Tihomir Plejić, predsjednik HFHS, kaže da već četiri godine čekaju da Gradski ured za imovinsko-pravne poslove riješi slučaj kako bi napokon uredili najvažniji hostel u Zagrebu. Sve to, kaže, predugo traje, a i krajnje je vrijeme za preuređenje za koje su dobili građevinsku dozvolu 7. siječnja 2005. </p>
<p>»Ako se uskoro ništa ne riješi, bit ćemo prisiljeni adaptirati kat po kat o vlastitom trošku«, rekao je Plejić, a tada se neće moći napraviti kompletna rekonstrukcija, kako je planirano, jer u adaptaciji se ne mogu graditi nove sanitarne prostorije i proširiti sobe, nego samo urediti već postojeće.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Petica iskočila iz tračnica </p>
<p>Sudar tramvaja na raskrižju Držićeve i Vukovarske, u nedjelju oko 16,25 sati, mnoge je podsjetio na nesreću koja se na istom mjestu dogodila prije gotovo godinu dana, kad je tramvaj broj 13 iskočio iz tračnica i zaustavio se na ogradi obližnje kuće.</p>
<p>Tramvaj broj pet, koji je vozio po Vukovarskoj u smjeru Heinzlove, iskočio je iz tračnica i sudario se s drugom peticom koja je dolazila iz suprotnog smjera, doznajemo iz ZET-a. Srećom ozlijeđenih nije bilo. </p>
<p>Na mjesto događaja došao je i direktor ZET-a Ivan Tolić, koji je rekao kako je uzrok nesreći »najvjerojatnije skretnica«. </p>
<p>»Postolje na prvim kolima otišlo je ravno, dok je drugo iskočilo na lijevu stranu«, ustvrdio je Tolić. </p>
<p>»Zadnji dio petice 'izletio' je s tračnica, čime je izgubio ravnotežu i zabio se u tramvaj koji je vozio prema Savskoj«, javili su iz policije. </p>
<p>Tramvajski promet od Vukovarske do Savske bio je u prekidu gotovo dva sata, a putnike su prevozili autobusi. Promet Držićevom odvijao se bez smetnji, a Vukovarskom je uspostavljen u 18,14 sati. [A.Ko., S.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nešto drugačija romska glazba</p>
<p>Od romskih sastava iz istočne Europe, u hrvatskim klubovima su domaći zaljubljenici imali priliku slušati Fanfare Ciocarlia, Kočani orkestar, Mostar Sevdah Reunion, Šabana Bajramovića, Esmu Redžepovu, Orkestar Bobana Markovića i druge trenutačne zvijezde tog žanra. </p>
<p>U utorak će Aquarius ugostiti beogradsku romsku skupinu Kal, koja se bavi urbanim rock zvukom i spaja različite stilove. Kal ne svira po folklornim pravilima, iako koristi tradicionalne instrumente, ali se nametnuo kao u svijetu uvaženi predstavnik balkanske tradicije. Njihov je producent Mike Nielsen, poznat po suradnji s Jamiroquaijem i Natachom Atlasom. O znatnom uspjehu govori i podatak da taj beogradski sastav zauzima treće mjesto na godišnjoj listi albuma World Music Charts Europe, koja obuhvaća više od 50 radijskih World Music DJ-a. To je Kalu pošlo za ruku debitantskim albumom, što u povijesti liste nije uspjelo ni jednom drugom balkanskom i romskom sastavu. </p>
<p>Ulaznice se mogu kupiti u CD shopu Aquarius i na blagajni kluba po 45 kuna u pretprodaji, a po 60 kuna na dan koncerta.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Jak vjetar izbacio vlak iz tračnica</p>
<p>BERN</p>
<p> - Lokalni vlak koji prometuje istočnim dijelom Švicarske prevrnuo se i iskliznuo iz tračnica u petak poslijepodne. Istražitelji su utvrdili kako je uzrok nesreće jak vjetra koji je uspio izbaciti iz tračnica kompoziciju teško nekoliko stotina tona. Srećom, ozlijeđenih osoba nije bilo, jer je vlak bio prazan. Strojovođa vlaka je, pak, zadobio samo nekoliko ogrebotina, ali jepretrpio šok.[EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Preživio pad sa 17. kata hotela</p>
<p>MINNEAPOLIS</p>
<p> - Jedan muškarac pao je kroz prozor sa 17 kata hotela u Minneapolisu, no preživio je zaustavivši se na krovu nadsvođenog ulaza u prizemlje. Joshua S. Hanson (29) prebačen je u bolnicu s višestrukim prijelomima i unutarnjim ozljedama. »Taj mladić zasigurno ima svog anđela čuvara«, rekao je policajac Dale Barsness. »Imao je veliku sreću«, dodao je. Prema policijskom izvješću, Hanson se oko 1.30 sati ujutro sa dva prijatelja vratio iz noćnog provoda. Kada se lift zaustavio na 17. katu, potrčao je niz hodnik prema prozoru. Najvjerojatnije je izgubio ravnotežu i probio prozorsko staklo, padao 90 metara i zaustavio se na krovu nadsvođenog ulaza u hotel. Prozor je imao dvostruko staklo i sigurnosnu zaporku, tvrdi glavni menadžer hotela Hyatt Tom Mason. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pilot preminuo nakon polijetanja</p>
<p>McALLEN</p>
<p> - Pilotu američke tvrtke »Continental Airlines« pozlilo je nakon polijetanja a nakon što se zrakoplov neplanirano spustio u zračnu luku, proglašen je mrtvim. Zrakoplov je iz Houstona poletio prema meksičkom gradu Puerto Vallarti ali je nakon što je pilotu pozlilo skrenut na aerodrom u McAllenu, u Teksasu. Kopilot je bez problema spustio letjelicu na tlo tako da 210 putnika nije uopće bilo u opasnosti. Tvrtka nije objavila ime pilota ni točan uzrok smrti, već samo da je preminuo zbog »ozbiljnih zdravstvenih problema« te da se radi o prirodnom uzroku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najstariji Ford prodan za 630.000 dolara</p>
<p>PHOENIX</p>
<p> - Model A iz 1903. godine, koji se smatra najstarijim Fordom na svijetu, prodan je na aukciji u Phoenixu za 630.000 dolara. Nakon neizvjesne i napete dražbe, poznati odvjetnik iz Houstona John O'Quinn odvezao je kući automobil koji je bio jedan od prva tri vozila što ih prodala tvrtka »Ford Motor Co«. Procjene prije aukcije kretale su se između 400.000 i 800.000 dolara. »Povijest, povijest, povijest«, izjavio je O'Quinn zamoljen za komentar nakon kupnje tog vrijednog automobila. »Postoji puno sjajnih auta na svijetu, no Ford je pravi američki automobil«, dodao je. Model A bio je u posjedu nekoliko vlasnika nakon što je izašao iz prodavaonice automobila na Mack Avenue u Detroitu, zajedno s preostala dva automobila iste serije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vozio sobni bicikl 85 sati</p>
<p>HINSDALE</p>
<p> - Zaposlenik američke Agencije za borbu protiv zlouporabe droga (DEA) 49-godišnji George Hood čak je 85 sati vozio sobni bicikli i taj će mu pothvat vjerojatno priskrbiti mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda. Nakon što je okončao »vožnju« ciklokompjuter je pokazao zadivljujuće rezultate. Prevalio je ogromnih 1.720 km, što je otprilike polovina Tour de Francea, a za to vrijeme je potrošio skoro 28 tisuća kalorija. Nakon ovog pothvata dva se dana oporavljao u bolnici, te ističe da se dobro osjeća i da ga jedino malo boli lijeva noga. Vjerojatni novi rekorder u vožnji sobnog bicikla nije imao za cilj ući u Guinnessovu knjigu rekorda, već se na ovaj podvig odlučio kako bi skupio novac za udrugu koja pomaže obiteljima stradalih policajaca. Uspio je skupiti 30 tisuća dolara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Glazba u jednome dahu</p>
<p>Dirigentu Pavlu Dešpalju u interpretaciji solističkoga koncerta pridružio se mladi violinist Stefan Milenkovich</p>
<p>Novi koncert »Plave oktave« Zagrebačke filharmonije u petak je na večer predvodio istaknuti domaći dirigent Pavle Dešpalj, kojemu se tom prigodom u interpretaciji solističkoga koncerta pridružio mladi violinist Stefan Milenkovich. Te je večeri u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pokazao svoje sviračko umijeće pri interpretaciji »Drugoga koncerta za violinu i orkestar, op. 61« Karola Szymanowskog, najpoznatijega poljskog skladatelja s početka 20. stoljeća. </p>
<p>Večer su otvorile »Tri koralne predigre«, u interpretacijskom viđenju samoga autora, koje svojim u potpunosti neo-izričajem odaju počast baroknome majstoru Johannu Sebastianu Bachu. Značajnu zvukovnu suprotnost pružio je drugi dio koncerta koji je bio u znaku glazbe Richarda Straussa. </p>
<p>Filharmoničari su izveli dvije orkestralne skladbe iz Straussova ranijega stvaralačkog razdoblja, romantičarske simfonijske pjesme »Smrt i preobraženje« te »Vragolije Tilla Eulenspiegela«. </p>
<p> Prosječna svirka Zagrebačke filharmonije bila je dovoljna za prosječnu kvalitetu Dešpaljeve skladbe, ali nije dosegnula ekspresivni naboj Strausovih simfonijskih pjesmi romantičarskoga glazbenog izričaja, no s već jasnim naznakama nadolazeće glazbene moderne. Prosječnost se pretvorila u jednoličnost, makar je bilo povremenih pokušaja oživljavanja orkestracijskih domišljatosti.</p>
<p> No, kako to često biva s Filharmoničarima, zadovoljavaju se izvanjskim efektima više nego li je potrebno, dok unutarnje ekspresivne napetosti skladbe ne bivaju adekvatno prepoznate.</p>
<p>Szymanowskyjev »Violinski koncert« vrlo je strukturno zahtjevno djelo konstruirano kao simfonijska pjesma u jednome dahu, složena od nekoliko melodijski, harmonijski i ugođajno udaljenih tematskih cjelina. Stalno provedena politonalitetnost, uokvirena samo početnim i zaključnim tonalitetom C-dura (kojega se niti ne navodi kao osnovni tonalitet skladbe), pokreće čitavu strukturu na neprestano izmjenjivanje napetosti. Značajnu ulogu pri tome ima solistička dionica violine, čija tehnička sviračka problematika ne nalazi poteškoće u izvedbi mladoga Stefana Milenkovicha, već čvrsto afirmiranoga interpreta koji je držao violinu u ruci još kao dvogodišnjak. </p>
<p> Tehničku uvježbanost solista Szymanowski je odlučio posebno iskušati središnjom Cadenzom, čiju je realizaciju povjerio dugogodišnjem prijatelju Pawelu Kochańskom, istaknutom poljskom violinistu prve polovice 20. stoljeća. Milenkovich je prepoznao Kochańskijevu težnju k odmjerenoj virtuoznosti te nadasve izrazito muzikalnim fraziranjem pokazao kako je sposoban i spreman kvalitetno odgovoriti na vrlo visoko postavljene zadatke solističkoga muziciranja.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 22. do 27. siječnja u Studentskome centru i klubu Močvara u Zagrebu održava se treći Festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije »Sloboda stvaralaštvu!«, u organizaciji Multimedijalnog instituta.</p>
<p>Tema ovogodišnjeg festivala su radiofrekvencijski spektar kao javno dobro, otvoreni komunikacijski standardi i građansko sudjelovanje u stvaranju medija. Predavanja, izložba, projekcije i radionice prikazat će različite primjere preosvajanja radiofrekvencijskog spektra za građansko korištenje, primjere kao što su amaterski radio, piratski radio, »uradi sam« televizija i bežične mreže. Na koncertima u Močvari tijekom dvije večeri nastupat će izvođači slobodne glazbe i VJ-i iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izložba o Dalijevu radu na filmu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Londonska galerija Tate Modern objavila je da će 1. lipnja otvoriti prvu izložbu o radu španjolskog slikara Salvadora Dalija na filmu. Izložba počinje poznatim prizorom ženskog oka prerezanog britvicom u »Andaluzijskom psu«, filmu simbolu nadrealizma, za koji su scenarij zajedno napisali Dali i Luis Bunuel. Izložba se zatim vraća na »sekvencu sna« koju je Dali izveo u filmu »Opsjednut« britanskog redatelja Alfreda Hitchcocka. Iste godine Dali je počeo surađivati s Amerikancem Waltom Disneyjem na kratkom crtanom filmu »Destino«, koji je objavljen tek 2003. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Libertas« na filmskom festivalu Sundance</p>
<p>PARK CITY</p>
<p> – Filmski festival Sundance otvoren je u četvrtak na večer premijerom dokumentarnog filma »Chicago 10« redatelja Bretta Morgena koji se osvrće na ozloglašeno suđenje krajem 60-ih proturatnim aktivistima poznatim pod nazivom »Chicago Seven«.</p>
<p>Festival Sundance je meka nezavisnog filma u SAD-u kojemu veliku potporu daje Institut Sundance za nezavisne filmove poznatog glumca Roberta Redforda.</p>
<p>Morgen, čiji je film doživio ovacije, kazao je da mu je jedan od ciljeva ovog dokumentarca »mobilizirati mlade u zemlji da se dignu i zaustave rat«, misleći na sadašnji rat u Iraku. Prije prikazivanja filma, sudionicima se obratio Robert Redford i poručio da svima njima američki vođe duguju golemu ispriku. </p>
<p>U sklopu filmskoga festivala Sundance u SAD-u održat će se Libertasov koktel, javljeno je iz Filmskoga festivala Libertas u Dubrovniku. Tom prigodom uz brojne uzvanike – novinare, filmske distributere, producente te ostale filmske i kulturne djelatnike – bit će predstavljen Filmski festival Libertas te grad Dubrovnik i Hrvatska kao atraktivna turistička i filmska odredišta. </p>
<p>»Praksu koju smo započeli prošle godine, a koja se pokazala korisnom u promicanju festivala te njegovu radu i jačanju njegova imagea, nastavljamo i ove godine. Započinjemo s festivalom Sundance, a već uvelike pripremamo i promociju u sklopu ovogodišnjeg festivala u Cannesu«, kaže direktorica festivala Libertas Mirjana Pećina. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Preminuo prof. dr. Ivo Maroević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti i muzeolog prof. dr. Ivo Maroević umro je u Zagrebu nakon duge i teške bolesti u 70-oj godini. Ivo Maroević je bio jedan od utemeljitelja Katedre za muzeologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je i diplomirao, doktorirao te od 1983. bio profesor muzeologije. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima i Nagrade za životno djelo »Pavao Ritter Vitezović« Hrvatskoga muzeološkog društva.</p>
<p>U povodu smrti Ive Maroevića izraze sućuti njegovoj obitelji uputio je ministar kulture Božo Biškupić. </p>
<p>»Prof. dr. Ivo Maroević bio je ugledni stručnjak i njemu pripadaju velike zasluge za unaprjeđenje i razvoj muzejske struke u Hrvatskoj, a svoje je spoznaje i znanje nesebično prenosio mladima i tako za sobom ostavio mlade ljude koji će nastaviti njegov rad u kojem je dao dio sebe i svoje zavidne energije«, stoji u brzojavu sućuti ministra Biškupića.</p>
<p> Izražavajući najdublju sućut obitelji pokojnoga Ive Maroevića, u ime Ministarstva kulture te osobno, ministar Biškupić istaknuo je da je vijest o odlasku još jednoga velikog čovjeka kao što je bio Ivo Maroević primio s tugom te da je Maroevićev odlazak veliki gubitak ne samo za obitelj već i za hrvatsku kulturu.</p>
<p>Pokop Ive Maroevića bit će u srijedu, 24. siječnja u 14.10 sati na zagrebačkome Krematoriju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Koreja izgubljena u hrvatskom uraganu</p>
<p>Korejske rukometaše bije glas da su iznimno brzi, no pokraj nadahnutih Hrvata, Azijati su izgledali kao »longplejka« na 33 okretaja</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> - Nakon 41-23 (20-9) pobjede hrvatskih rukometaša protiv Koreje, a posebno prvih 20-ak minuta tog dvoboja, može se reći samo sljedeće: Suparnici, imate se čega bojati! Naši su nam zlatni rukometaši priuštili jedno od najboljih, ako ne i najbolje izdanje otkad »pakleni« haraju svjetskim vrhom. Korejsku rukometnu reprezentaciju bije glas da je iznimno brza, no u nedjeljnu je večer nastuprot nadahnutih Hrvata izgledala kao »longplejka« na 33 okretaja. Zbilja se čovjek može zapitati kako li su samo uspijeli voditi protiv Rusije... Ono što je još važnije, naša se zlatna reprezentacija plasirala u glavni dio Svjetskog prvenstva, a skupina II počinje u utorak u Mannheimu. No, to nikako ne znači da će naši protiv Rusa u ponedjeljak odigrati reda radi. Upravo suprotno, ovo im je samo novi motiv da idu po novu pobjedu. </p>
<p>U hrvatskim redovima nije bilo slabe točke. Losert je počeo sa četiri obrane, no kad je u 20. minuti ušao Jerković, zaredale su se i obrane. Prije nego što je SP počelo, jedna od želja naših igrača bilo je da im se »vrati ona njihova s kojom su osvajali trofeje«. Ta je obrana tu. Formacija 3-2-1 izgledala je kao nacrtana, funkcionirala kao po špagici, a napad je bio toliko razigran da je teško i povjerovati da i od boljeg može bolje. No, Hrvatskoj je to uspjelo. U toj su priči malo blijedi ispali Mirza Džomba i Blaženko Lacković, te Tonči Valčić, ali, poznavajući ih, neće ih trebati još dugo čekati.</p>
<p>»Ma, svi su bili fenomenalni. Odigrali smo sjajnu 3-2-1 obranu, postigli smo dosta golova iz kontri i riješili smo problem s Korejom«, vedro će Igor Vori, nagrađen za najboljeg igrača utakmice. </p>
<p>Iako mu je za taj naslov konkurirao Vedran Zrnić, koji je za 30 minuta u igri postigao osam pogodaka iz devet pokušaja, naslov je prevagnuo na Vorijevu stranu, jer je na početku, kad se utakmica lomila, bio ključna figura. Ometao je korejski napad, a na crti mu nije ravnog. Balić i Metličić marljivo su ga hranili loptama, a on je uredno razgrtao Korejce oko sebe i zabijao. Uz šest pogodaka, izborio je i jedan sedmerac.</p>
<p>Naši su od starta krenuli furiozno, toliko da Korejci nisu ni shvatili što ih je snašlo. Neprelazna, ali pokretljiva obrana zaustavljala je pokušaje Korejaca, tjerajući ih na pogreške, a napadači u kontranapadima nisu imali milosti. Tako je razlika rasla iz minute u minutu, deset golova prednosti je bilo već u 18., dalje nitko nije ni brojao. Vidjelo se koliko je Hrvatska dobila dužom klupom. </p>
<p>Izbornik Lino Červar je opet rotirao, svaki je igrač dobio svoju minutažu i tako su bez problema držali jaki ritam koji lomi suparnike. Tako je drugo poluvrijeme utakmice proteklo u »revijalnom tonu«, pa je bilo prilike i za atrakcije, poput dvostrukog "cepelina" od Vukovića preko Zrnića do Špoljarića.</p>
<p>»Vjerujem da je ovo najbolja utakmica ove reprezentacije. Obrana je bila čudo, trebamo je takvom držati i dalje, vidjelo se da smo itekako radili na pripremama«, govorio je Ivano Balić, koji je tko zna koji put svojim potezima pokazao raskoš svojeg talenta.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kad »pakleni« pobijede Ruse, osvajaju zlatnu medalju</p>
<p>U četiri utakmice u posljednje četiri godine dvaput su slavili Hrvati, jednom Rusi, a jednom su podijelili bodove </p>
<p>Otkad je poznat ždrijeb skupina za Svjetsko prvenstvo, hrvatski rukometaši i njihovo vodstvo upiru prstom u Ruse, kao najopasnije suparnike u skupini F. Stari su to suparnici na terenu, koji se poznaju u dušu, s klupa se u umješnosti vođenja momčadi nadmeću legendarni Vladimir Maksimov i naš najtrofejniji i uvijek inovativni Lino Červar, a u tim se sudarima uvijek išlo do posljednjeg atoma snage. Dočekali su suparnici još jedan novi okršaj, na terenu Porsche Arene, u ponedjeljak (20 sati), posljednjem dvoboju skupine F. </p>
<p>U tim njihovim međusobnim sudaranjima ima jedna zanimljivost. Naime, otkad reprezentacija »paklenih« rukometaša kroči svjetskom scenom, dakle posljednje četiri godine i na pet velikih nadmetanja, samo se jednom nisu sudarili s Rusima, i to prije dvije godine, na Svjetskom prvenstvu u Tunisu, kad je Hrvatska osvojila srebro. </p>
<p>Zanimljivost je sljedeća: svaki put kad je Hrvatska pobijedila Rusiju, otišla je do zlatne medalje. Kad Hrvatska nije pobijedila Rusiju ili nije igrala protiv nje, kao u Tunisu, zlata nije bilo. Hrvati su tako pobijedili Ruse u Portugalu 2003. godine (28-26, Goluža je zabio pet, a Valčić i Metličić po četiri gola) i otišli do svjetskog zlata. Godinu su dana kasnije, na Olimpijskim igrama u Ateni, Hrvati opet slavili (26-25, Lackovićevih devet pogodaka) te postali olimpijski pobjednici. </p>
<p>No, sedam mjeseci ranije, na Europskom prvenstvu u Sloveniji, Hrvatska i Rusija su remizirale (24-24, uz Džombinih osam pogodaka), a na kraju su Hrvati ostali četvrti. Na lanjskom EP-u u Švicarskoj Rusi su pobijedili (30-29, nije pomoglo ni devet Balićevih golova, jer je vratar Kostigov napravio sav posao) i Hrvatskoj je ponovno izmaklo zlato. Zgodno je primijetiti i da su naši imali nepovoljan rezultat protiv Rusa samo na europskim prvenstvima. Neki će reći da je to »copranje«, ali rezultati i medalje su činjenice... </p>
<p>Kako bilo, Hrvati i Rusi teško mogu nešto sakriti jedni drugima. Nastupe Hrvatske pažljivo je s tribina pratio Maksimov, baš kao što je i Červar gledao Rusiju. O toj se trofejnoj momčadi zna gotovo sve. Igraju obrambene formacije 6-0 (poznata po visokom ruskom dvometraškom »zidu«) i 5-1, u kojoj se na poziciji prednjeg izmjenjuju najveća zvijezda »kamande« Kokšarov i mladi Dibirov iz Čehovskih medvjeda. Igru vode iskusni Ivanov i mlađi Filipov, desni vanjski je Igropulo, lijevi vanjski Rastvorcev, krila Kokšarov i Krivošljikov, pivot Čipurin, a tu su još Jevdokimov, Kamanjin... </p>
<p>Igrača, i to odličnih, koliko treba, a toga barem Maksimovu nikad nije nedostajalo. Okosnica momčadi su upravo »medvjedi«, koji su ove jeseni igrali protiv Zagreba u Ligi prvaka. Tad su Maksimovljevi »medvjedi« odigrali tako loše poluvrijeme da se niti Maksimov nije mogao prisjetiti kad je njegova momčad u 30 minuta zabila samo sedam pogodaka. No, svjetska je smotra sasvim drugi slučaj. A naši su rukometaši toga svjesni.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ančić skupo »prodao kožu« Roddicku</p>
<p>Jelena Kostanić-Tošić u prvom je setu propustila 10 »break« prilika, što je usmjerilo meč na stranu 12. nositeljice Ane Čakvetadze </p>
<p>Australian Open u nedjelju je ostao bez hrvatskih predstavnika. Sitnice su odlučivale u pobjedi Andyja Roddicka sa 6-3, 3-6, 6-1, 5-7, 6-4 i plasmanu u četvrtfinale preko Marija Ančića. Razlika u kvaliteti, pak, presudila je u korist Ane Čakvetadze, koja je sa 6-4, 6-4 pobijedila Jelenu Kostanić-Tošić u trećem kolu.</p>
<p>Ančić nikad nije igrao protiv boljeg Roddicka, a Roddick nikad nije igrao protiv boljeg Ančića. Nakon meča oba su tenisača govorila o suparniku biranim riječima, svjesni kako je sve moglo i drugačije završiti. Rovovska borba završila je za nešto više od tri sata, a presudni su bili servisi 24-godišnjeg Amerikanca u petom setu. Sve su se do tada nadmudrivali svojim najjačim oružjima. </p>
<p>Šira lepeza udaraca i veći izbor ideja kod Ančića u drugom i četvrtom setu nadjačala je razorni servis, munjeviti forhend i efektne voleje Roddicka. Nedostajala je nešto veća sigurnost kod izlazaka na mrežu, naročito u kobnom petom gemu petog seta, kada je promašio dva voleja i Roddicku ponudio »break«. Ustvari, izostao je kontinuitet neobranjivih udaraca devetog nositelja, više je griješio u serijama, nego pogađao. Ali, kako i ne bi kad je prosječna brzina prvog servisa šestog nositelja bila 205 km/h. Naročito je neobranjivo servirao u petom setu kada se dočepao prednosti. </p>
<p>»Posljednje dvije, tri lopte odlučile su cijeli meč. Moram biti iskren i reći da sam sredinom četvrtog seta počeo odlično servirati, što mi je dalo puno samopouzdanja za peti set. No, nažalost za mene, Roddick je sjajan igrač. Pronašao je način kako doći do 'breaka'. Osim toga, počeo je sjajno servirati. Ustvari je cijeli meč podizao razinu servisa, u petom je setu ubacio puno prvih servisa, puno asova. Nisam imao prilike vratiti 'break'«, osvrnuo se Ančić.</p>
<p>Psihološka prednost bila je na strani Ančića uoči petog seta. Naime, poveo je s 2-0 u četvrtom setu, prije nego ih je kiša nakratko otjerala s terena. U nastavku se Roddick vratio, ali je u 12. gemu Ančić pogodio nekoliko nevjerojatnih udaraca i sa stisnutom šakom dočekao izjednačenje u setovima. Ali, Amerikanac je ostao smiren i vjeran svojoj igri. Još jednom je pokazao kako je Jimmy Connors najbolja stvar koja mu se dogodila u životu. U tri je dana Roddick pobijedio Marata Safina i Marija Ančića u psihološki zahtjevnim mečevima. </p>
<p>»Mislim da servira puno bolje nego prije. Sveukupno, Roddick je bolji tenisač nego kad smo zadnji put igrali. Kao što sam rekao nakon Wimbledona prošle godine, Roddick jedino može ići uzlaznom putanjom. Uostalom, to je pokazao prije dva dana, kada je pobijedio Safina i u ovome iznimno kvalitetnom meču«, priznao je Ančić. </p>
<p>Nakon dvodnevnog odgađanja zbog problema s kišom, Kostanić-Tošić i Čakvetadze konačno su stigle na red u nedjelju. A onda je najbolja hrvatska tenisačica odmah na početku propustila prilike koje će usmjeriti meč u suprotnu stranu. Naime, u drugom je gemu propustila četiri »break« prilike, nakon čega je izgubila svoj servis. Do kraja prvog seta imala je još šest neiskorištenih »break« prilika. Tek je 11. bila uspješna, a ona je priskrbila vodstvo s 2-0 u nastavku. </p>
<p>Inicijativa Kostanić je kratko trajala, povela je sa 4-1 i stala. Ruskinja je tada pokazala zašto je 54 mjesta bolje plasirana od Kostanić, zašto je 12. nositeljica turnira. Zaredala je s pet gemova za plasman u osminu finala nakon 79 minuta. Pritom je za ukupno tri oduzeta servisa trebala pet prilika, Kostanić je ostala na jedan od 11.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dolazak Igora Tudora kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju </p>
<p>Nerijetko su i najbolji igrači znali napuštati Poljud, čak i uoči ključnih utakmica za nastavak natjecanja, poput Vejića prošle sezone uoči dvoboja s Debrecenom </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Rijetko je Hajdukov stručni stožer imao ovako jasnu sliku igračkoga kadra tijekom priprema za početak ili nastavak sezone. Gotovo se u pravilu na Poljudu do posljednjeg sata prijelaznog roka ne bi znalo tko odlazi niti tko bi mogao doći. Nerijetko su i najbolji igrači znali napuštati Poljud čak i uoči ključnih utakmica za nastavak natjecanja, poput Vejića prošle sezone uoči dvoboja s Debrecenom. </p>
<p>No, ovog je puta aktualni trener Zoran Vulić sa sportskim direktorom Tomislavom Ercegom očito uspio pronaći formulu na obostrano zadovoljstvo, i kluba i pojedinaca. U odnosu na jesenski dio sezone, odnosno prvu prozivku 8. siječnja, Hajdukovu svlačionicu napustilo je više od 15 igrača, ali čak dvije trećine na posudbu. S druge strane, pristigla su tek četvorica, a moguć je i te kako izgledni dolazak Igora Tudora. </p>
<p>Stručni stožer na Poljudu lako je i brzo uspio riješiti nagomilani igrački kadar, Vulićevu opasku da do priprema u Turskoj sve mora biti čisto svi su shvatili ozbiljno. Za razliku od prethodnih sezona, mnogi su reagirali na signal usmjeren onima na koje se uopće ili tek privremeno ne računa. Brzo su pronašli nove sredine, a u Hajduku su ih znali ravnomjerno rasporediti. Čak desetorica ovog će ih proljeća igrati u pet različitih klubova. Šibenik ih je dobio najviše - trojicu. </p>
<p>U zimskom prijelaznom roku Hajdukovi su igrači selili na grčko-rusko tržište. U Grčkoj već igraju Darko Miladin i Mario Budimir (Ergotelis), dok je za moskovski Himki potpisao Dragan Blatnjak. Igor Kralevski bio je na provjeri u Luč-Energiji, a samo je Luka Vučko odlučio ostati u Hrvatskoj (Rijeka). </p>
<p>Tijekom zime na Poljud su doselila četiri igrača, a moguć je još jedan. Goran Rubil (Rijeka) i Ante Rukavina (Šibenik) nisu daleko putovali. Boris Pandža stigao je iz BiH Premijer lige (Široki), Mladen Pelaić iz belgijske, a uspije li se ovog tjedna zaključiti i posljednji transfer (Tudor), najviše će odjeknuti pojačanje iz talijanske Serie A.</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Navijači ipak odlučuju </p>
<p>Huliganski pohod po Metkoviću i divljanje u Auxerreu veliko su upozorenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svakakvih smo se tumačenja i analiza naslušali posljednjih godina na temu divljanja huliganskih hordi na nogometnim stadionima i oko njih. Ili su ih isprovocirali pripadnici suparničke navijačke skupine, ili su ljutiti što im klub igra prijateljsku utakmicu protiv nepoželjnih suparnika, ili su im postupci plod nesređenog društva i problema u obitelji, ili su nezadovoljni naprosto zato što je, eto, srijeda... </p>
<p>Ipak, jedno je od zabavnijih tumačenja prije nekoliko godina predstavio upravo »regrut« s tribine. Iz njegove analize, kojom je evocirao uspjehe maksimirskoga kluba iz devedesetih, zapravo možemo zaključiti da su upravo navijači zaslužni što je 1997. godine tadašnja Croatia dogurala do osmine finala Kupa Uefe. A zaslužni su zato što ipak nisu htjeli previše divljati, uletjeti na teren, izazvati prekid i isprovocirati Uefu da izbaci »plave« iz natjecanja. Klub im, dakle, treba biti zahvalan. </p>
<p> U tome su, doduše, uspjeli tri godine ranije, kada su pomalo »preuredili« arhitektonsku strukturu francuskog mjestašca Auxerrea. Sve su svojim također nedoličnim ponašanjem pospješili i tadašnji klupski čelnici Zdravko Mamić i Miroslav Blažević. Kako su Francuzi na travnjaku ionako bili bolji, baš kao i ove sezone, pa preskočili Croatiju u 1. kolu Kupa pobjednika kupova, Uefa je »plave« na godinu dana izbacila iz europskih natjecanja.</p>
<p> To je tek jedan indikator koji otkriva da organizirane navijačke skupine ipak imaju svojevrsnu moć odlučivanja. Poznato je, naposljetku, da je maksimirska navijačka skupina bila protiv tadašnjih klupskih vlasti predvođenih predsjednikom Zlatkom Canjugom. A i sami njezini pripadnici su kasnije tvrdili da su u to vrijeme osjećali moć, da su držali klub »u šaci«, znajući da bi ozbiljnijim ispadom mogli jednostavno isprovocirati izgon tog istoga kluba iz Europe.</p>
<p> Bio bi to, dakle, obrazac kakvog su ove sezone predstavili drukeri nizozemskog Feyenoorda. Europska nogometna organizacija izbacila je momčad iz Rotterdama iz šesnaestine finala Kupa Uefe zbog divljanja huligana u dvoboju protiv Nancyja. To je zapravo prvi radikalni potez Uefinih čelnika, prvi slučaj u kojem su izbacili neku momčad usred natjecanja. Predstavnici Feyenoorda u međuvremenu su se žalili, a novi detalji vezani uz ovaj slučaj otkrivaju da su ispade, zapravo, činili pripadnici suparničke, Ajaxove navijačke skupine. </p>
<p> A to je alarmantno upozorenje upravo našim klubovima. Primjerice, maksimirski su »stadionski ratnici« i ove sezone priredili kraval već na startu utakmice protiv Auxerrea u gostima, uslijed čega je sudac morao prekinuti dvoboj na nekoliko minuta. Prisjetimo li se i huliganskog pohoda na prijateljskoj utakmici Neretve i Dinama u Metkoviću prošloga tjedna, jasno je da sve to predstavlja veliko upozorenje maksimirskom klubu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bjelorusija umjesto Saudijske Arabije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još je pod upitnikom suparnik hrvatske nogometne reprezentacije za 28. ožujka. Prva varijanta, umalo zgotovljena, bila je utakmica na domaćem terenu protiv Saudijske Arabije. No, Savez Saudijske Arabije tražio je potom utakmicu na svom terenu, na što izbornik Slaven Bilić nikako nije htio pristati. </p>
<p>Stoga su djelatnici HNS-a odmah počeli tražiti novog suparnika. U opciji je bilo gostovanje u Hrvatskoj jedne od susjednih reprezentacije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore. No, pojačani su pregovori s bjeloruskim savezom, tako da nije nemoguće da se 28. ožujka, najvjerojatnije u Osijeku, odigra utakmica Hrvatska - Bjelorusija. </p>
<p>Podsjetimo, 7. veljače Bilićevi će izabranici odigrati prijateljsku utakmicu protiv Norveške u Rijeci. Bit će to posljednja provjera prije bitne kvalifikacijske utakmice protiv Makedonije u Zagrebu 24. ožujka. Isto tako, još nema ni naznaka kakvog će sadržaja biti planirana turneja reprezentacije krajem lipnja. U opciji je bilo ne samo gostovanje u Aziji, već i putovanje u Brazil i Australiju u jednom navratu. No, konkretni dogovori još su daleko. Kako saznajemo, svim su reprezentativcima poslani upitnici s pitanjem slažu li se s takvom turnejom.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Srbija birala novi parlament </p>
<p>Izbore je pratilo 160 stranih promatrača. Šef promatračke misije OESS-a Goran Lenmarker izrazio je zadovoljstvo organizacijom i istaknuo da nisu primijećene veće nepravilnosti </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanski glasači birali su u nedjelju treći sastav parlamenta nakon pada režima Slobodana Miloševića. Pravo glasa imalo je 6.652.831 građana, među kojima i 31.334 u inozemstvu. U trci za 250 mjesta u parlamentu sudjelovalo je 20 lista stranaka i koalicija, od čega šest manjinskih, s ukupno 3795 kandidata. </p>
<p>Odziv 60 posto</p>
<p>Izbore je pratilo 160 stranih promatrača. Šef promatračke misije OESS-a Goran Lenmarker izrazio je zadovoljstvo organizacijom i istaknuo da nisu primijećene veće nepravilnosti.</p>
<p>U prijepodnevnim satima, odziv birača bio nešto veći nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Očekuje se da bi ukupan odziv mogao biti oko 60 posto, odnosno blizu četiri milijuna građana sa pravom glasa. To znatno umanjuje šanse bilo koje stranke da osvoji jasnu većinu zastupničkih mandata. Prema anketama, za pobjedu su se borile Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja koji u Haagu čeka nastavak suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, i Demokratska stranka srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Treće mjesto »rezervirano« je za narodnjačku koaliciju koju predvodi aktualni premijer Vojislav Koštunica. </p>
<p>Slabe šanse socijalista </p>
<p>Cenzus od pet posto još bi mogli prijeći Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića, G17plus ministra financija Mlađana Dinkića i Srpski pokret obnove ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića. Prema anketama uoči izbora, ispod praga prvi bi put mogla ostati Socijalistička partija Srbije čiji su glasači, poslije smrti Miloševića u ožujku 2006. godine, prišli radikalima i Koštunici. Izvan parlamenta po svoj prilici će ostati i Pokret snaga Srbije tajkuna Bogoljuba Karića za kojim je raspisana potjernica, te koalicija socijaldemokrata i umirovljenika na čijem je čelu Nebojša Čović. Kandidati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini nalaze se na listi Demokratske stranke i očekuje se da bi mogli ući u parlament.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hillary favorit demokrata </p>
<p>Hillary bi, uz pomoć supruga Billa Clintona, za predstojeći ulazak u Bijelu kuću mogla prikupiti više od pola milijarde dolara</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Konačno se i to dogodilo! Dugo najavljivani ulazak Hillary Rodham Clinton u utrku za Bijelu kuću objavljen je naizgled bez velike pompe, samo na njenoj web stranici, ali ne bez za politiku presudnog »tajminga«. </p>
<p>Riječima, »unutra sam« i »unutra sam da pobijedim«, bivša prva dama Amerike je tu povijesnu odluku objavila baš 20. siječnja, na dan koji svake četvrte ili osme godine američki predsjednici polažu prisegu na Capitol Hillu. Za točno dvije godine, dakle, sada 59-godišnja Hillary mogla bi se s tog mjesta obratiti svijetu kao prva žena u povijesti svoje zemlje na čelu najmoćnije svjetske sile. Mnogi tvrde kako je Amerika već spremna za to.</p>
<p>Datum »skromnog« objavljivanja početka službene kampanje bio je u subotu. A to je već samo po sebi osiguralo da glavna politička tema, u svim najgledanijim političkim talk-show TV programima bude ova vijest godine: Hillary je konačno u igri! Takva vijest, već dugo u američkim političkim okolnostima znači i službeno formiranje registrirane tvrtke za prikupljanje milijunskih iznosa koji iz godine u godinu probijaju rekorde, zastrašujući podjednako političke protivnike i birače. </p>
<p>Samo u borbi za drugi mandat u Senatu Hillary je »glatko« potrošila blizu 30 milijuna dolara. Da bi je uopće pokušali politički osujetiti, republikanci su u dva navrata protiv nje potrošili više nego dvostruko: 70 milijuna dolara. Računa se da bi Clintonovi, jer u tu sliku naravno treba odmah uključiti trenutačno najpopularnijeg političara Amerike, Hillarynog supruga i bivšeg predsjednika Billa Clintona, za predstojeći ulazak u Bijelu kuću mogu možda čak prikupiti i rekordnih više od pola milijarde dolara. </p>
<p>Barack Obama, je isto tako pokazao da je magnet za velike donatore poput Georgea Sorosa koji je ništa manje nerazdvojni politički prijatelj Clintonovih. Ali, prvi popratni komentar gotovo svih medija koji su proteklog tjedna analizirali otvoreni »dvoboj Titana«, senatorice Clinton i crnopute političke zvijezde Obame, bio je kako je »Obama i dalje magičan«, no, Hillary je »ipak bolje organizirana«. To, najvjerojatnije znači da može skupiti više novaca. </p>
<p>Predsjednik George Bush je uoči izbora 2004. raspolagao fondom većim od 250 milijuna dolara.</p>
<p>U demokratskom taboru Hillary Clinton se bez sumnje i dalje smatra izrazitim favoritom u ovoj utrci, u odnosu na sve ostale predsjedničke pretendente, uz primjedbu da bi bilo mnogo teže prognozirati ako bi se u ovu bespoštednu borbu uključio i Al Gore. Svi ostali, poput prema anketama vrlo dobro stojeći bivši dopredsjednički kandidat Johna Kerryja, senator John Edwards, imaju tek »ponešto«. Za Hillary se kaže da »ima sve«: cijelu izbornu logistiku iza sebe. </p>
<p>U nedjelju se u utrku uključio i guverner Novog Meksika Bill Richardson. I on je politički atraktivna figura jer iza sebe ima veliku populaciju Latinoamerikanaca, potencijalno odlučujuće etničke skupine na predstojećim izborima. No, ni Richardson nije favorit. Time je, rekli bi ovdašnji, prilično ironični komentatori, rezervoar za odabir dopredsjedničkih kandidata za Hillary Clinton još i povećan.</p>
<p>Najavljujući svoju kandidaturu Hillary je sa svoje web stranice pozvala Amerikance na »chat« - da razmjene poruke, otvore srce, i artikuliraju zajedničku politiku najavljujući populistički pristup u kampanji. »Znate što«, rekla je Hillary, »poslije šest godina Georgea Busha, vrijeme je da obnovimo obećanje Americi.« Potom je pozvala glasače da uđu u dijalog o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te na koncu i o ratu u Iraku. </p>
<p>Njeni politički prioriteti su očigledno prioriteti blizu 50 milijuna Amerikanaca koliko ih je bez zdravstvene zaštite. »Ja ne počinjem samo kampanju, znate! Ja počinjem razgovor sa tobom Ameriko«, rekla je Hillary Clinton. Svi su izgledi da će joj se mnogi i odazvati.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uhićeni tinejdžer priznao ubojstvo pisca </p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Turska policija uhitila je osumnjičenog za ubojstvo poznatog tursko-armenskog pisca Hranta Dinka koji je razbjesnio nacionaliste svojim tekstovima o turskom genocidu nad Armencima. Premijer Tayyip Erdogan izjavio je kako je zadovoljan što je osumnjičeni uhićen tako brzo.</p>
<p>Osumnjičeni tinejdžer Ogun Samast, u nedjelju je priznao da je počinitelj ubojstva. »Ogun Samast, osumnjičen za ubojstvo Hranta Dinka, uhićen je u Samsunu«, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima, zasad se ne može reći je li Samast povezan s nekom organizacijom. Gradonačelnik Istanbula Muammer Guler potvrdio je da je Samast, 17-godišnji nezaposleni mladić iz grada Trabzona na obali Crnog mora, uhićen zajedno s još šest osoba. Dink je bio urednik dvojezičnog tursko-armenskog tjednika Agos a ubijen je u petak dok je napuštao ured u Istanbulu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Brown planira prvi pisani ustav </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski ministar financija Gordon Brown planira, ako zamijeni Tonyja Blaira na dužnosti premijera, pokrenuti izradu »prvog pisanog ustava Velike Britanije«, objavio je u nedjelju list Sunday Times. </p>
<p>To bi, ocjenjuje list, bio povijesni preokret u britanskom uređenju, položaju Anglikanske crkve, monarhije i parlamenta, budući da je Velika Britanija jedina država na svijetu koja nema pisani ustav. Temeljni državotvorni dokument je »Magna charta libertatum« koji je Engleska usvojila u 12. stoljeću, a kasnije je, stvaranjem Velike Britanije, načela tog dokumenta prihvatila i Škotska. Osnovu britanskog uređenja čini i povijesno iskustvo nastalo na temelju niza zakona i odluka parlamenta i prijašnjih vladara. Suradnici ministra Browna nisu otkrili londonskom listu kako on namjerava stoljetna povijesna iskustva pretočiti u pisani oblik ustava ni kako u detaljima misli provesti takvu povijesnu promjenu. U Londonu se procjenjuje da bi premijer Blair tijekom ove godine mogao podnijeti ostavku, a kao najvjerojatniji nasljednik slovi ministar financija Gordon Brown. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izgredi mladih prosvjednika u Baskiji</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Dva dana nakon odluke španjolskog Vrhovnog suda da pripadnike nasilnih uličnih bandi povezanih sa separatističkom skupinom ETA proglasi »teroristima«, u nedjelju ujutro došlo do incidenata u baskijskim gradovima Munguiji i Zumarragi gdje su se mladi prosvjednici sukobili s policijom. Žrtava nije bilo, a policija je priopćila da je uhićen samo jedan 17-godišnjak. Vrhovni sud u petak je presudio da su tri zabranjene organizacije mladih Baska »terorističke«, što automatski donosi strože zatvorske kazne za osuđene pripadnike tih organizacija. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hollywood na popravnom</p>
<p>FBI smatra da se njihova agencija često prikazuje nerealnom, nekooperativnom i neprijateljskom prema drugim snagama reda</p>
<p>Nezadovoljni načinom na koji su prikazani njihovi agenti u hollywoodskim filmovima i televizijskim serijama, uprava FBI-ja organizirala je radionicu za scenariste kako bi ih prestali ismijavati i dalje im rušiti ugled.</p>
<p>Radionica je održana u federalnoj zgradi u Los Angelesu, a glavna je namjera FBI-ja bila upoznati prisutne s dužnostima i teškoćama s kojima se njihovi agenti svakodnevno susreću. </p>
<p>Očito je ljudima iz FBI-ja dozlogrdilo da ih se prikazuje kao nesposobnjakoviće lake na obaraču koji u filmovima često izazivaju smijeh publike. Odziv je bio popriličan. Više od 60 moćnih scenarista okupilo se na seminaru kako bi dobili uvid u povijest FBI-ja i njihovih operacija, te se upoznali s borbom protiv suvremenog terorizma i forenzičarskim poslom. </p>
<p>Veza Hollywooda i FBI-ja seže još od 1935. godine i filma »G’Men«s Jamesom Cagneyjem. Filmaši su naročito na piku imali bivšeg direktora J. Edgara Hoovera i njegovu legendarnu sklonost ženskom donjem rublju. Sam je Hoover često bio nezadovoljan načinom na koji su scenaristi prikazivali njegovo osoblje, a naročito je bio zabrinut zbog Disneyjeve produkcije iz 1965. »That Darn Cat!«, u kojem se zaplet filma vrti oko agenta alergičnog na mačke čiji je zadatak pratiti mačku. S godinama su FBI agenti bili pokretačka snaga brojnih parodija, ali bilo je i filmova kojima su bili izrazito zadovoljni. Tako je lik agentice Clarice Starling, koju je portretirala Jodie Foster u izvrsnom filmu Jonathana Demmea »Kad jaganjci utihnu«, ponukao dosta žena da se prijave u FBI, a Ernest Porter, šef jedinice biroa za odnose s javnošću, ponosno ističe kako je FBI na tom filmu bio stručni savjetnik. Ista je praksa ponovljena i na trenutačno popularnim serijama poput »Kostiju«, »Bez traga« ili u »Kriminalnim umovima«, te na još jednom filmu o doživljajima Hannibala Lectora »Crveni zmaj«.</p>
<p>Navodno su okupljeni bili oduševljeni organiziranim seminarom, pa je poznati scenarist Dave DiGilio izjavio kako je »zapanjen količinom strasti i inteligencije koju agenti unose u svoj posao«. Ipak, treba biti oprezan i pričekati prve rezultate FBI-jeva seminara, jer dovoljno se prisjetiti situacija u kojima je američka vojska dizala palac gore ili dolje za neki film. Tako su remek-djela poput »Apokalipse danas« ili »Full Metal Jacketa« nailazila na osudu vojnih glavešina, dok je »Top Gun«, koji je najlakše opisati kao najuspješniji propagandni spot za američko vojno zrakoplovstvo, bio slavljen zbog »realnog« prikaza.</p>
<p>Posljednji primjer filma koji nije odgovarao američkoj vojsci, pogotovo nakon 9/11 i nabujalog američkog patriotizma, jest »Buffalo Soldiers«. Zahvaljujući tome što je američke vojnike u jednoj njemačkoj vojnoj bazi prikazao kao muljatore sklone opijanju i drogiranju, film je neko vrijeme proveo u bunkeru, iako je po svom puštanju u distribuciju naišao na povoljne reakcije filmskih kritičara.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Muškarci žele uspješne žene</p>
<p>Prošlo je vrijeme kada su žene bile samo ljepša polovica bogatih i uspješnih muškaraca. Takve žene nisu radile i, iako su možda bile i visoko obrazovane, odricale su se svojih karijera kako bi bile podrška svojim muževima, te su vrijeme provodile brinući se o djeci i domaćinstvu.</p>
<p>No vrijeme takvih žena je prošlo. Današnji moćni i uspješni muškarci uz sebe žele imati podjednako uspješne žene. Primjeri takvih veza su gospodarski tajnik ministarstva financija Ed Balls i njegova supruga, ministrica zdravstva Yvette Cooper, zatim hollywoodski par Michael Douglas i Catherine Zeta Jones. </p>
<p>Paul Carlin s Purdue sveučilišta u Indijani do tog je otkrića došao uspoređujući koliko Britanci zarađuju sa zaradama njihovih partnerica. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, što je muškarčeva plaća bila viša, to je bila niža zarada njihovih supruga ili žene uopće nisu radile.</p>
<p>U prošla se dva desetljeća stanje promijenilo. Profesor Carlin kaže: »Ovo je istraživanje prva jasna evidencija odnosa zarada muškaraca i žena«. </p>
<p>Otkriveno je da je osamdesetih godina većina parova bila jednako obrazovana i podjednaka smisla za humor. No istraživanje pokazuje da žene i dalje zarađuju manje od muškaraca. </p>
<p>Naime, žene su se i dalje spremne odreći karijere kako bi podržale svoje uspješne muškarce. </p>
<p>No promjena stavova ipak je suzila platni rascjep između spolova. Tako je istraživanje pokazalo da 2002. godine muškarci su zarađivali 25 posto više od svojih žena što je velik napredak od 1970. kada je taj postotak iznosio čak 45 posto. Istraživanje je pokazalo i da je u ranim osamdesetima samo pola udanih majki radilo, dok danas rade dvije trećine takvih žena. Mogli bismo reći da danas partneri uz sebe žele imati ravnopravne partnerice, tako da se zarada i moć jednostavno udvostručuju. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zaštita neobičnih stvorova </p>
<p>Londonsko zoološko društvo napravilo je popis životinja koje treba zaštititi</p>
<p>Londonsko zoološko društvo (ZSL) pokrenulo je program zaštite neobičnih životinja. Zanimljiva stvorenja poput patuljasta nilskog konja, neodoljiva primata s velikim okicama Lorisa tardigradusa i šišmiša Craseonycteris thonglongyaia napokon su našla svoje zaštitnike. </p>
<p>Osnovni uvjeti za njihovu zaštitu bili su da im prijeti izumiranje i imaju jedinstvenu evolucijsku povijest. Osim toga, te su životinje dosad bile izuzete iz ostalih zaštitničkih programa. </p>
<p>Znanstvenici su našli 564 vrste koje se mogu podičiti evolucijskom posebnošću. No program Londonskog zoološkog društva pozabavit će se s njih 100. U prvoj etapi napravit će se detaljan plan za zaštitu desetak vrsta. </p>
<p>Za šišmiša Craseonycterisa thonglongyaija, koji živi na Tajlandu i Burmi, pretpostavlja se da je najmanji sisavac na svijetu. Smatra se da je on zadnji put »podijelio« pretke s drugom vrstom prije 43 milijuna godina. Prvi puta je spomenut 1974. godine i od tada su za njega golemi interes pokazali mnogi. Najveći problem je što se šume u kojima živi masovno uništavaju požarima. Fosil Lorisa tardigradusa, koji živi u Šri Lanki, potječe pak otprije 20 milijuna godina. I on živi u šumama kojima prijeti uništenje stoga treba stvoriti zaštićena područja na kojima bi mogao nesmetano obitavati. </p>
<p>Vodeći znanstvenik projekta doktor Jonathan Baillie nada se da će njihov projekt pridonijeti osvještavanju javnosti o vrstama koje izumiru. Prema njegovu mišljenju, izumiranje vrsta jednako je kao da izgubimo remek-djela poput Mona Lise. Prvi korak u projektu je slanje eksperata na teren. Oni bi se na licu mjesta trebali uvjeriti kakvo je stanje. Akciji bi se trebali priključiti i lokalni studenti. [S.Dolušić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Tražeći provalnike našli i dilere</p>
<p>Dok su policajci iz Sesveta provodili kriminalističku obradu nad provalnicima kafića i frizerskih salona, trag ih je odveo i do Gorana P. (22), u čijoj su kući pronašli 859 grama »speeda« spremnog za prodaju i elektronsku vagu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija dovršila je kriminalističku obradu nad četvoricom muškaraca, koje se tereti za više provala na području Sesveta, krađu bakra te ilegalno posjedovanje i prodaju »speeda«. Sva četvorica su policiji poznati po imovinskim kaznenim djelima, no nitko od njih još nije evidentiran za kaznena djela vezana uz posjedovanje i preprodaju opojnih droga. </p>
<p>Kako je na tiskovnoj konferenciji izvijestio načelnik sesvetske policije, Drago Vorščak, istraga policijskih službenika PP Sesvete inicijalno je bila usmjerena na počinitelje provala u kafiće i frizerske salone na području Sesveta, no obradom su otkriveni i dilera »speeda«. </p>
<p>Kriminalističkom obradom došlo se do saznanja da su Goran B. (27) i 23-godišnji muškarac odgovorni za dvije provale u ugostiteljske objekte iz kojih su odnijeli alkoholna pića i plazma televizor, ukupne vrijednosti oko 30.000 kuna. No 23-godišnjak je »radio« i sam, pa je tako utvrđeno da je on odgovoran za četiri provale u sesvetske frizerske salone, iz kojih je krao novac i mobitele. </p>
<p>Iz poduzeća s područja Sesveta, Goran B. i drugi 23-godišnjak, su 19. siječnja ukrali bakar, a tijekom istrage kod Gorana B. pronađeno je 3 grama marihuane i 21.10 grama »speeda«, koji bio pakiran u male paketiće. Zaplijenjena droga ubrzo je dovela i do Gorana P., čija je kuća pretražena po nalogu zagrebačkog Županijskog suda gdje je pronađeno 859 grama amfetamina, također spremnog za daljnju prodaju, a uz drogu pronađena je i elektronska vaga. Kako neslužbeno doznajemo, Goran P. je za kupnju droge od svog kuma posudio 40.000 kuna, a da ju je uspio preprodati, zaradio bi oko 80.000 kuna. </p>
<p>Tom kriminalističkom obradom policija je razriješila ukupno sedam kaznenih djela provala, veći dio ukradenih predmeta je pronađen kod osumnjičenih i vraćeni su vlasnicima. U istražni centar zagrebačkog Županijskog suda doveden je Goran P., dok će protiv ostalih osumnjičenika kaznene prijave biti podnesene redovitim putem.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mladić poginuo na dalekovodu</p>
<p>Srećko Marković je oca prevezao na radno mjesto u nedjelju ujutro i zatim otišao, a što se s njim dalje događalo nema službenih informacija. </p>
<p>PULA</p>
<p> - Državljanin BiH na privremenom radu u Puli, Srećko Marković (22) poginuo je u nedjelju oko 11 sati u predjelu Valelunga, kojeg je vojska napustila prije nekoliko godina u Puli, kada se iz nerazjašnjenih razloga u šumi penjao na 15 metarski stup dalekovoda kojom prilikom ga je pogodio strujni udar od 10 kilovolti. Nesretni se mladić nakon udara srušio na tlo. Kako smo doznali od oca Matije Markovića na mjestu događaja, njih dvojica došli su iz Tuzle raditi u Pulu, a Srećko je bio sin jedinac koji je iza sebe ostavio suprugu i devetomjesečno dijete. Srećko je oca prevezao na radno mjesto u nedjelju ujutro i zatim otišao, a što se s njim dalje događalo nema službenih informacija. </p>
<p>Došavši na mjesto nesreće vatrogasci, policija i mrtvozornik imali su poteškoća, budući da je još neko vrijeme okolno područje bilo pod naponom struje. Tek kada je Elektroistra uspjela isključiti napon oko 13 i 30 sati počeo je očevid kojeg su obavili djelatnici Policijske uprave istarske, a mrtvozornik je mogao samo konstatirati smrt, koja je po svemu sudeći bila trenutačna. Zbog nesreće dio naselja Štinjan te predio Valelunga bili su nekoliko sati bez struje. Ostaje nerazjašnjeno kako se uopće mladić popeo na 15 metarski stup dalekovoda.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Slatinjanin priveden zbog dječje pornografije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu akcije »Čistilište 7« suzbijanje distribuiranja dječje pornografije na Internetu, nakon privođenja 24 osumnjičene osobe za obavijesne razgovore, te privođenja 33-godišnjeg Vukovarca istražnom je sucu bjelovarskog Županijskog suda priveden 48-godišnji Slatinjanin I.Đ. Pretragom računala u obiteljskoj kući, te onoga kojeg koristi na radnom mjestu, policija je utvrdila kako je u proteklih sedam mjeseci, točnije od 13. lipnja prošle pa do 18. siječnja ove godine s Interneta preuzeo veći broj djece u seksualno eksplicitnim situacijama, zbog čega su računala i oduzeta. </p>
<p>Tridesettrogodišnji je Vukovarac sucu priznao da je presnimavao sporni sadržaj, pravdajući se da nije mislio materijal dalje distribuirati, te da nije znao da to podliježe kaznenoj odgovornosti.</p>
<p>Nakon petomjesečne akcije 11 policijskih uprava s područja Hrvatske, te suradnje s nizozemskim, njemačkim i austrijskim kolegama, 18. je siječnja provedena akcija u kojoj su na razgovore privedene 24 osobe, a zaplijenjena su 33 osobna i šest prijenosnih računala, te više od 3300 komada CD-a i DVD-a. Nakon vještačenja te pregledavanja zaplijenjenog sadržaja, policija će podnijeti odgovarajuće kaznene prijave. [M.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bili u stanu kada se Cvikov diler predozirao</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Dvije su osobe u nedjelju ujutro privedene na obavijesni razgovor zbog sumnje da su bile u stanu u Papandopulovoj ulici u Splitu u kojemu je u subotu pronađeno tijelo 35-godišnjaka za kojega se sumnja da je umro od predoziranja, izvijestio je načelnik Ureda načelnika PU splitsko-dalmatinske Ninoslav Ćurić. Neslužbeno se doznaje da je preminuo Slavko Vlačić iz Vele Luke, koji je dan ranije pušten iz pritvora u kojem je bio zbog sumnje da je jedan od pripadnika organizirane skupine korčulanskih preprodavača droge Jakše Cvitanovića Cvika.</p>
<p>Privedeni su 27-godišnjak i 30-godišnjak, a policija će o rezultatima istrage o smrti 35-godišnjaka izvijestiti nakon prikupljanja svih informacija.</p>
<p>Tijelo mrtvog muškarca prevezeno je na Odjel za patologiju splitske Kliničke bolnice, a točan uzrok smrti utvrdit će se obdukcijom.</p>
<p>Vlačić je u petak pušten iz dvomjesečnog pritvora na splitskim Bilicama, zajedno s još trojicom osumnjičenih Cvikovih pomagača, Cvikovim bratom Mirjanom Cvitanovićem, Ivanom Padovanom i Nikolom Petričevićem. Uskjok je najavio žalbu na odluku istražnog suca o ukidanju pritvora.</p>
<p>U pritvoru su još, osim prvoosumnjičenog Cvika, trojica od 20 navodnih pripadnika njegove skupine: Darko Cetinić, Luka Bulić i Milan Trifković.</p>
<p>Prema Uskokovoj prijavi, Cvitanovićeva je skupina tijekom tri godine, do sredine studenoga 2006. od prodanog heroina pribavila više od 10 milijuna kuna protupravne imovinske koristi.</p>
<p>Za Jakšom Cvitanovićem Cvikom bila je raspisana međunarodna tjeralica, a uhićen je prošle srijede u Splitu nakon polugodišnjeg bijega. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pijana mlada vozačica usmrtila pješaka</p>
<p>Viktorija F. »lagunom je upravljala bez položenog vozačkog ispita</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na križanju ulica Dobriše Cesarića i Šižgorićeve, u zagrebačkom naselju Špansko, u subotu je oko 18.10 sati, u pijanom stanju od 0,68 promila alkohola u krvi i bez položenog vozačkog ispita, 19-godišnja Viktorija F., »renault lagunom« velikom brzinom naletjela na sedamdesetpetogodišnjeg Milu Sokolića i oborila ga na tlo. Nesretni je pješak od siline udarca ubrzo preminuo.</p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja, osim vozačice, u »laguni« je bilo još nekoliko putnika, međutim, nitko od njih policiji nije mogao dati suvisli opis događaja. </p>
<p>Prema rezultatima policijskog očevida, pješak Mile Sokolović prelazio je Šižgorićevu ulici na obilježenom pješačkom prijelazu, no, Viktorija F. nije smanjila brzinu automobila kako bi propustila pješake, već je punom brzinom izašla iz raskrižja. U tom trenutku udarila je Milu Sokolovića prednjom desnom stranom automobila, te je od siline udara nesretnik prvo bio odbačena poklopac motora, zatim na vjetrobransko staklo, a potom i na krov auta, nakon čega je pao na kolnik. </p>
<p>Od težine zadobivenih ozljeda Mile Sokolić ubrzo je preminuo, a tijelo je nakon obavljenog očevida odvezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. Protiv 19-godišnje Viktorije F. bit će podnijeta kaznena prijava zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, a otegotne će joj okolnosti biti alkoholiziranost te vožnja bez položenog vozačkog ispita.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Jedan posto više izdvajanje, 300 kuna veća mirovina</p>
<p>Uz stopu doprinosa od osam posto i pretpostavljeni prosječni prinos od pet posto, osiguranik bi nakon 35 godina staža i članstva u obaveznom mirovinskom fondu imao oko 900 kuna višu mirovinu </p>
<p>Sazrelo je vrijeme da započnu razgovori o povećanju stope doprinosa za drugi mirovinski stup, smatraju menadžeri obaveznih mirovinskih fondova s kojima smo razgovarali ovih dana. Iako kažu da su se i prije zauzimali za tu izmjenu, čini se da su promjene na tržištu kapitala do kraja otopile oprez s kojim su o toj mogućnosti u obaveznim mirovinskim fondovima govorili prije približno godinu dana.</p>
<p>Kako se takva ideja ističe i u Strategiji razvoja Hrvatske do 2013. godine, koju je Vlada prihvatila lani, što znači da i država razmišlja o tome, osiguranicima bi mogle biti zanimljive projekcije mogućih razlika u visini mirovine iz drugoga stupa koje bi moglo donijeti povećanje doprinosa. Te projekcije pokazuju kako bi razgovor o promjenama u tom smjeru doista trebao započeti što prije, pogotovo s obzirom na činjenicu da takva promjena podrazumijeva povećanje tranzicijskog troška, odnosno manjak u blagajni iz koje se isplaćuju mirovine utemeljene na sustavu generacijske solidarnosti, dakle iz prvog stupa.</p>
<p> »Uz pretpostavku da je riječ o osiguraniku koji je cijeli život imao prosječnu plaću na državnoj razini, onaj kojem je mjesečna bruto plaća oko 6500 kuna za drugi stup izdvaja oko 328 kuna. Za pet godina od početka reforme uz prosječni realni prinos od pet posto na njegovu računu prikupilo bi se oko 21.100 kuna, a bez promjene stope doprinosa od daljnjih uplata i ukamaćivanja postojećih sredstava ostvario bi ukupno 375.900 kuna. Iz toga se može procijeniti doživotna mirovina iz drugog stupa od oko 1700 kuna. Povećanjem stope izdvajanja sa sadašnjih pet na šest posto osiguraniku bi svaki mjesec na račun stizalo 393 kune, što bi nakon 35 godina uz iste uvjete dalo 434.300 kuna, a mirovina bi mogla iznositi oko 1960 kuna«, kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda. Dodaje da bi, kako pokazuju te projekcije, povećanjem stope izdvajanja za drugi stup na sedam posto mjesečna uplata narasla bi na 460, a ukupna ušteđevina nakon 35 godina na 492.600 kuna. Mirovina iz drugog stupa u tom bi slučaju iznosila 2230 kuna. </p>
<p>»Trenutno povećanje stope izdvajanja za jedan posto povećava mirovinu korisnika za otprilike 300 kuna«, zaključuje Vlaić. </p>
<p>Vrlo slične podatke ističe i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen obaveznog mirovinskog fonda. Naime, uz iste pretpostavke vezane uz plaću, u tom su fondu izračunali kako bi uz stopu doprinosa od osam posto i pretpostavljeni prosječni prinos od pet posto osiguranik nakon 35 godina staža i članstva u obaveznom mirovinskom fondu imao oko 900 kuna višu mirovinu nego uz primjenu stope doprinosa od pet posto.</p>
<p>»Nakon provedene mirovinske reforme, i dalje 15 posto naših doprinosa odlazi za mirovine drugih ljudi a samo pet posto za nas same. Stopu treba povećavati kako bi se u budućnosti mirovine isplaćivale isključivo iz sredstava koje smo sami uštedjeli. Takvu sveobuhvatnu promjenu svakako treba pratiti i odgovarajuća socijalna skrb za one kojima ti izvori mirovina neće biti dostatni«, ističu i u AZ obaveznom mirovinskom fondu, a sličnog su mišljenja i u PBZ Croatia osiguranju.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Elektronska carina 'bez papira'</p>
<p>Carinska uprava pripremljena za uvođenje novog kompjuteriziranog provoznog sustava (NCTS) </p>
<p>Provedbom CARDS-ovog twinning projekta »Carinski postupci usklađeni s provoznim postupkom Zajednice i sustav međusobne informatičke povezanosti« hrvatska je Carinska uprava pripremljena za uvođenje novog kompjuteriziranog provoznog sustava (NCTS), koji će u roku od dvije godine omogućiti brži i sigurniji carinski promet »bez papira«</p>
<p>Pomoćnica ravnatelja Carinske uprave Vesna Kadić kaže da je projekt započet u svibnju 2005. godine i financirala ga je Europska unija u okviru CARDS programa s iznosom od 944.000 eura, a twinning partner bila je austrijska Carinska uprava.</p>
<p>Dodala je da je nakon 17 mjeseci ostvaren glavni cilj projekta, a to je priprema hrvatskih carinskih službi za uvođenje novog kompjuteriziranog provoznog sustava (NCTS), obveznog unutar Europske carinske unije.</p>
<p>To je posebni informatički sustav koji se koristi pri prijevozu i carinjenju roba, koje nisu na slobodnom tržištu, tj. roba za koje se ne ubire carinska pristojba, a prevoze se između ili unutar zemalja članica EU-a ili država članica EFTA-e.</p>
<p>U EU-u, taj sustav je na snazi od 2003. godine i predstavlja prototip za elektronsku carinu, odnosno 'carinu bez papira'. Potpuna funkcionalnost NCTS-a u Hrvatskoj se očekuje unutar roka od dvije godine.</p>
<p> Sljedeći koraci u uvođenje NCTS-a u hrvatsku Carinsku upravu su unaprijeđenje informatičke aplikacije i obrazovanje carinskih djelatnika, ali i gospodarstvenika. »Carina mora postati servis gospodarstva«, kaže Vesna Kadić.</p>
<p>Predstavnik austrijskih gospodarsvenika u Hrvatskoj Peter Hasslacher očekuje da će se implementacijom NCTS-a informatičkog sustava omogućiti lakši promet robe.</p>
<p>Dodao je da međusobna roba razmjena između Austrije i Hrvatske, iznosi dvije milijarde eura, od čega je austrijski izvoz iznosi 1,6 milijardi eura. No, primjer Slovenije, gdje je ta razmjena tri milijarde eura, pokazuje da možemo više i bolje trgovati, napominje Hasslacher.</p>
<p>Hrvatska je krajem prošle godine otvorila poglavlje o Carinskoj uniji, u sklopu pregovaračkog procesa s EU-om, te će se u prilagodbu hrvatskog carinskog sustava EU, nakon gotovo milijun eura, uložiti još tri milijuna eura.</p>
<p>Sve to trebalo bi pomoći Hrvatskoj da do kraja 2008. godine pristupi Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku EU-a.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Investicije Končara D ove godine 20 milijuna kuna</p>
<p>Investicije su usmjerene u proizvodne resurse, odnosno u proizvodnu opremu i prostor za proizvodnju </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Tvrtka Končar Distributivni i specijalni transformatori (D) u ovoj godini planira investicije u vrijednosti 20 milijuna kuna, navodi se iz te tvrtke.</p>
<p> Prema planu ovu će godinu, kao i prethodne dvije, obilježiti značajne investicije u proizvodne resurse, odnosno ulagat će se u proizvodnu opremu kao i prostor za proizvodnju. Od planova za kupnju nove proizvodne opreme u tvrtki ističu postrojenje za izradu jezgara distributivnih transformatora kao i postrojenje za sušenje namota strujama niske frekvencije. Usvojeni plan investicija za ovu godinu predviđa i izmještanje proizvodnje distributivnih transformatora specijalne izvedbe. Proizvodnja tih proizvoda koji su tehnički zahtjevniji organizirala bi se u dijelu prostora gdje se danas odvijaju manje značajni proizvodni procesi koji bi se ubuduće radili u kooperaciji. Financijska sredstva za investicije najvećim dijelom bi se osigurala iz redovnog poslovanja Društva, ističu u tvrtci.</p>
<p> Investicijskim planom, kako navode, nastavlja se proces podizanja tehnološke razine proizvodnje, povećanja kapaciteta, te proširivanja palete proizvoda, što bi trebalo osigurati daljnji rast tvrtki i konkurentnost na domaćem, a posebno stranim tržištima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rast industrijske proizvodnje 4,5 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj prošle je godine porasla za 4,5 posto u odnosu na 2005. godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. To je nešto niže nego 2005. godine, kad je rast industrijske proizvodnje iznosio 5,1 posto.</p>
<p>Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine prije najviše je, za 10,3 posto, porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, a najmanje u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 1,6 posto.</p>
<p>Proizvodnja u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji ima udio od oko 82 posto, u prošloj je godini porasla za 4,5 posto u odnosu na godinu prije.</p>
<p> U okviru prerađivačke industrije najveći rast, za čak 41,2 posto, bilježi proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme.</p>
<p> Značajniji rast industrijske proizvodnje u razdoblju od siječnja do prosinca prošle u odnosu na isto razdoblje godine prije bilježi se i u štavljenju i obradi kože, za 29,8 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja, za 26,9 posto. Iznadprosječni rast, za 10,4 posto, ostvaren je i u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira rast proizvodnje iznosio je 8 posto, a u proizvodnji hrane i pića 5 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jordan: Država mora osigurati zamjenska sredstva</p>
<p>»Prihvatljiva je svaka promjena zahvaljujući kojoj bi se povećao standard budućih umirovljenika i mogli bismo je podržati. No, samo pod uvjetom da eventualno povećanje izdvajanja doprinosa za drugi mirovinski stup ne izazove probleme u sustavu generacijske solidarnosti i da se omjeri te solidarnosti ne promijene. Dakle, ne možemo prihvatiti povećanje stope doprinosa ako država istodobno ne osigura zamjenska sredstva«, kaže Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Naglašava i da istodobno treba povesti računa o tome kako posluju mirovinski fondovi i mogu li naknade za upravljanje imovinom biti manje, što bi značilo da osiguranicima ostaje - više novca. »I to je jedan od načina kako se u konačnici mogu osigurati više mirovine budućih umirovljenika«, smatra Jordan.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dukat: predujam dividende 11 kuna po dionici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uprava Dukata, uz suglasnost Nadzornog odbora, donijela je odluku o isplati predujma dividende dioničarima u iznosu od 11 kuna po dionici, navodi se u priopćenju Dukata. Dividenda će se dioničarima isplatiti iz predvidivog dijela dobiti ostvarene u 2006. godini. Isplata predujma dividende bit će izvršena najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja odluke. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Do 2010. godine 25 posto više izvoznika </p>
<p>Da bi domaće tvrtke osvojile strana tržišta plasmanom robe i usluga te više zaradile, treba riješiti ključne probleme koji sprječavaju jači porast izvoza</p>
<p>U sklopu novog projekta, Hrvatske izvozne ofenzive, do 2010. godine u Hrvatskoj bi se trebao za 25 posto povećati broj tvrtki izvoznika, sa sadašnjih 11.000 na 13.800. Očekuje se i promjena strukture izvoza, povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode te osnivanje šest izvoznih klastera. </p>
<p>Riječ je o četiri glavna cilja prve domaće izvozne strategije koja će biti predstavljena u ponedjeljak na Drugoj konvenciji hrvatskih izvoznika.</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva strategiju je izradilo u suradnji s udrugom Hrvatski izvoznici, Hrvatskom gospodarskom komorom, Obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i HBOR-om.</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić upozorava da Slovenija s gotovo upola manje aktivnih tvrtki ima jednak broj izvoznika kao Hrvatska. Ističe i da nema izvoza bez proizvodnje te da Hrvatska već 16 godina čeka industrijsku i izvoznu strategiju. Moramo se, dakle, okrenuti proizvodnji da bismo u roku od tri do pet godina udvostručili robnu razmjenu koja sad iznosi osam milijardi dolara. </p>
<p>Pokriće uvoza izvozom lani je bilo oko 45 posto. Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih devet mjeseci 2006. ostvaren je u šest županija - Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Ličko-senjskoj. Ukupni hrvatski izvoz u tih devet mjeseci iznosio je 7,37 milijardi dolara, a uvoz 15,7 milijardi dolara. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da na Zagreb u tom razdoblju odlazi više od 37,6 posto hrvatskog izvoza te gotovo 58 posto uvoza. Većina ostalih županija u prvih je devet mjeseci 2006. zabilježila manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni.</p>
<p>Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, smatra da smo izgubili strukturu izvoza i da izvozna ofenziva to neće riješiti bez uključivanja fiskalne, monetarne i kreditne politike, ali i osvješćivanja da živimo iznad svojih mogućnosti. U Hrvatskoj je, napominje, industrijska proizvodnja povećana 80 posto u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata, a u Sloveniji 250 posto. Jedan od ciljeva hrvatske izvozne ofenzive je promjena strukture izvoza. Posebna važnost pridaje se osnivanju šest klastera za izvoz, koji bi se bavili vodom, malom brodogradnjom, tekstilom i odjećom, ICT-rješenjima, drvom i namještajem te marikulturom i ribom. </p>
<p>Da bi domaće tvrtke osvojile strana tržišta plasmanom robe i usluga i više zaradile, treba riješiti ključne probleme koji sprječavaju jači porast izvoza kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje i nedovoljna konkurentnost. A poznato je da bez izvoza nema gospodarskog rasta. Ankete pokazuju da većina tvrtki radije posluju na poznatom, domaćem terenu. Ako se okrenu izvozu, u pravilu odabiru manje zahtjevna tržišta u jugoistočnoj Europi. Hrvatski poduzetnici smatraju da za bolji izvoz treba povećati pravnu sigurnost izvoznika, reorganizirati poreznu i carinsku službu, ojačati izvozne programe HBOR-a, povećati financijske potpore za inovacije i istraživanja i pojačati rad gospodarske diplomacije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hladnoća prijeti srčanim bolesnicima</p>
<p>Kad se uskoro temperature spuste ispod nule, osobe s kardiovaskularnim problemima trebaju redovito uzimati lijekove</p>
<p>Oscilacije vremena ovih dana izazivale su zdravstvene tegobe kroničnim bolesnicima, ali i meteoropatima jer se njihov organizam sporije prilagođava skokovitim prijelazima dnevnih temperatura. Idućih dana, kad se temperature spuste ispod nule, kako prognoziraju meteorolozi, osobe s kardiovaskularnim problemima trebaju redovito uzimati lijekove. To je važno jer njima zima teže pada zbog toga što se krvne žile na hladnoći skupljaju. Ako je pritom loša cirkulacija, a žile načete aterosklerozom, tegobe su neizbježne. Posebice zato što su ateroskleroznim procesom najčešće prvo zahvaćene krvne žile mozga i srca. </p>
<p>Ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju »Srčana« Mirjana Jembrek-Gostović kaže da su im dosad u većem broju dolazili ljudi s poremećajima rada srčanog ritma, oscilacijama tlaka, a bilo je i više srčanih, ali i moždanih udara. </p>
<p>U nadolazećoj hladnoći važno je, kaže dr. Jembrek-Gostović, imati tlak pod kontrolom, a ako je visok, potreban je stalni liječnički nadzor. Ateroskleroza je normalan proces starenja, pa je važno ne ubrzavati je masnom i slanom prehranom, pušenjem i alkoholom. Naime, kod oscilacija vremena rizični su povišen ili visok tlak, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost.</p>
<p>Praksa je, napominje ravnateljica, pokazala da se kronični bolesnici bolje nose s toplijim vremenom ma koliko im ni ono ne ide na ruku. </p>
<p>Statistički je dokazano da je od ožujka do listopada smrtnost ljudi zbog koronarnih bolesti oko 40 posto, dok je od listopada do ožujka 60 posto. Hladnoća je opasnija za takve bolesnike jer su česta i virusna oboljenja pa je ljudima narušen i respiratorni sustav zbog infekcija. </p>
<p>Liječnica kaže da je sve veći broj radno aktivnog stanovništva s koronarnim bolestima, ali i neodgovarajućim tlakom. Da bi prevenirali ili ublažili te bolesti, trebaju se zdravo hraniti i često konzumirati kuhano povrće, voće, ribu i bijelo meso. Valja izbjegavati slanu hranu i svakodnevno se treba kretati. Šetnja je najbolja, ali bez forsiranja jer se organizam ne treba naprezati preko mjere, a dnevnih pola sata hodanja blagodat su za njegovo zdravlje.</p>
<p>Dr. Jembrek-Gostović savjetuje osobama s kardiovaskularnim problemima da se prekomjerno ne naprežu za vrijeme oscilacija temperatura, ne prejedaju se i ne piju alkohol. To ne isključuje uzimanje dovoljno tekućine ali i važnog temperiranja organizma kada se izlazi s toplog na hladno i obratno. </p>
<p>Starije se osobe posebice trebaju pridržavaju liječničkih naputaka, a ako ovih dana padne snijeg, ne trebaju ga sami čistiti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kosor zahtijeva istragu u »Rovinjskom suncu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor zatražit će utvrđivanje istinitosti navoda o nepravilnostima u radu skloništa za žene žrtve nasilja »Rovinjsko sunce« istaknute u novinskim napisima od nedjelje, priopćilo je u nedjelju Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Dodaje se da ministrica zahtijeva žurnu i učinkovitu istragu nadležnih službi te utvrđivanje odgovornosti. Navodi koji su izneseni uznemirujući su i dodatno stigmatizirajući za žene žrtve nasilja jer je samo po sebi nezamislivo da se prema ženama koje traže pomoć u slučajevima nasilja i svim drugim štićenicama skloništa neprimjereno postupa i vrše bilo kakve zloupotrebe, stoji u priopćenju. Kosor podsjeća i da se Vlada uključila u provedbu kampanje Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje u sklopu koje je i ova godina proglašena Godinom borbe protiv nasilja nad ženama. </p>
<p>Problem borbe protiv nasilja nad ženama i zaštita žena žrtava nasilja jedno je važnih obilježja svih demokratskih društava, stoga potpredsjednica Kosor još jednom poziva cjelokupnu javnost na dodatno senzibiliziranje prema ovom problemu, zaključuje se u priopćenju Ministarstva. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>14. obljetnica akcije »Maslenica«</p>
<p>Akcija »Maslenica« bila je prekretnica u Domovinskom ratu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska županija počela je u subotu trodnevno obilježavanje 14. obljetnice oslobodilačke akcije »Maslenica«. U samo tri dana, od 22. siječnja 1993. godine, kad je akcija počela, oslobođeno je područje na kojem je živjelo više od 200.000 stanovnika Zadarske županije. Veza između sjevera i juga Hrvatske bila je presječena, a u Dalmaciju se iz Zagreba putovalo preko otoka Paga. Srušen je i Maslenički most pa je odmah nakon akcije HV-a počela gradnja pontonskoga. </p>
<p>U »Maslenici« je oslobođen velik dio zadarskog zaleđa, Zračna luka u Zemuniku te strateški položaji na Velebitu i Novsko ždrilo.</p>
<p>U subotu su položeni vijenci na spomen-obilježjima u Kašiću i Islamu Latinskom. Počast poginulima odali su ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, predstavnici zadarske županijske i gradske vlasti, Splitsko-dalmatinske županije, majke poginulih branitelja iz Slavonskog Broda, zapovjednici i gardisti, policija, udruge specijalaca, predstavnici udruga iz Domovinskog rata, Hvidre i mještani. Služene su i svete mise, a u nedjelju je u Posedarju u Osnovnoj školi otvorena izložba fotografija »Maslenica '93«. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tijelo Željka Botha do utorka u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijelo hrvatskog državljanina Željka Bothe, poginulog u pobunjeničkom napadu u Iraku, prevezeno je iz Bagdada u Kuvajt, gdje će se obaviti sve što je potrebno da bi bilo prevezeno u Hrvatsku, priopćeno je u subotu iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Procjenjuje se da bi tijelo pokojnog Botha moglo stići u Hrvatsku do utorka, 23. siječnja. </p>
<p>Kako je priopćeno, predstavnik Ministarstva otputovao je u Kuvajt gdje će voditi proceduru prijevoza tijela. </p>
<p>Both je poginuo u srijedu u pobunjeničkom napadu na američki konvoj u Bagdadu. Radio je za tvrtku Unity Resources Group kao specijalist za sigurnost. Poginuo je na zadatku kao vođa ekipe štiteći konvoj nevladine organizacije National Democratic Institute (NDI) čiji je osnivač Demokratska stranka. NDI pruža usluge političke edukacije iračkim političkim strankama. Pogođen je dok je pokušavao zaštititi vozilo u kojem se nalazila štićena osoba. U napadu je poginula i ta osoba i još dvojica djelatnika sigurnosti, dok su dvojica ranjena.</p>
<p>Nadnarednik Both rođen je u Virovitici 1973. godine, a 1993. pristupio je Hrvatskoj vojsci. U HV-u je završio potrebne dočasničke tečajeve i izobrazbu, a odlikovan je s nekoliko odličja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Najavljena gradnja tunela »Sv. Ilija«</p>
<p>IMOTSKI</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader u subotu je na skupu u Imotskom, u povodu 17. obljetnice osnutka HDZ-a u tom kraju, najavio da će već ove godine početi gradnja dugoočekivanog tunela »Sv. Ilija« kroz Biokovo. </p>
<p>»Kao predsjednik stranke i kao premijer dao sam nalog ministru Božidaru Kalmeti i županu Anti Sanaderu da se što prije razriješe problemi koncesije za gradnju tog tunela«, rekao je Sanader, ističući kako daje riječ da će gradnja početi već ove godine, što je u prepunoj dvorani imotskoga kina dočekano burnim pljeskom.</p>
<p>Sanader je posebno pozdravio čelnike bosanskohercegovačkoga HDZ-a 1990. Božu Ljubića i Martina Raguža, pozvavši ih još jedanput na ujedinjenje s HDZ-om BiH Dragana Čovića.</p>
<p>Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, premijer je podsjetio i na svoj nedavni posjet papi Benediktu XVI. Pozvao je sve političke stranke u Hrvatskoj da se okane međusobnog lažnog optuživanja, jeftinog prikupljanja političkih bodova i da ne stavljaju svoje partikularne interese ispred interesa Hrvatske. Istaknuo je važnost mosta kopno-Pelješac, jer će se njime napokon povezati hrvatski teritorij i omogućiti oživljavanje tog područja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dođite i zaljubite se u Hrvatsku</p>
<p>Američki turistički magazin »Travel Girl« piše da je Hrvatska jedna od najboljih svjetskih destinacija za krstarenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U turističkom magazinu Travel Girl za siječanj i veljaču autorica Marybeth Bond na tri stranice opisuje kako je lani u lipnju jedrila Jadranom unajmljenim krstašem »Jenneau 42«, na kojem je bila sa suprugom i kćerima tinejdžericama. Među 10 razloga zašto američkim nautičarima preporučuje Hrvatsku navela je slobodu svakodnevnog jedrenja u duhu prirode, sidrenje u uvalama te uživanje u jednom od najboljih mogućih odmora - na palubi jedrilice. Kuhanje na brodu nije obvezno, piše objašnjavajući kako su uz obalu restorani na čijim se terasama servira svježa riba, ulovljena samo nekoliko sati ranije. Odlična je hrana u svakom selu i svako se jutro ide u najbližu pekarnicu po svježi kruh i peciva, a male tržnice nude regionalne sireve, vina, maslinovo ulje i pršut, kao i svježe voće i povrće iz organskog uzgoja. </p>
<p>Zbog sunčane sezone zahvaljujući blagoj hrvatskoj klimi od travnja do studenoga moguće je satima plivati i uživati u morskom povjetarcu, čistome moru i opuštenoj atmosferi. Autorica ističe uživanje u bogatoj povijesti i navodi da su mnogi od obalnih gradova okruženi zidinama.</p>
<p>Među arhitekturnim blistavilom ističe Dubrovnik poznat kao »biser Jadrana«. Dubrovnik je jedan od najspektakularnijih i najbolje očuvanih utvrđenih gradova na svijetu, navodi ona i opisuje doživljaj grada koji je u SAD-u sinonim za Hrvatsku. </p>
<p>U traganju za blagom kalifornijskoj se obitelji na Jadranu najviše svidio grad Hvar kao šarmantna luku puna ribarskih brodica i jahti. </p>
<p>Autorica navodi da su trajektnim linijama otoci dobro povezani s kopnom, što omogućava jednodnevne izlete, a jedriličari mogu unajmiti brodove u čarter-tvrtkama i jedriti sami ili unajmiti brod sa skiperom. Pobijedite strku, posjetite Hrvatsku dok je još pristupačna i prije nego Starbucks, McDonalds, Costco i drugi američki trgovački lanci stignu, preporučuje Marybeth Bond. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070122].
|
