NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130445 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nacionalni ispiti »teški« deset milijuna kuna!</p>
<p>Gradovi ili županije moći će i sami naručiti provođenje nacionalnih ispita u svojim školama, no sami će ih i plaćati</p>
<p>U srijedu u osam sati više od 13.000 učenika drugih razreda gimnazija u Hrvatskoj polaže nacionalne ispite kao pripremu za državnu maturu koja se uvodi za dvije godine. Za njih to nije novost - prvi put je nacionalne ispite ta generacija polagala lani, a bit će i prva koja će 2009. polagati državnu maturu. </p>
<p>No, umjesto iz tri predmeta, koliko su ih pisali u prvom razredu gimnazije, u srijedu će svaki učenik pisati ispit iz samo jednog od sedam ponuđenih predmeta. Učenici mogu polagati ispite iz hrvatskoga, matematike, biologije, kemije, fizike, informatike ili stranog jezika (engleskog, francuskog, njemačkog i talijanskog) te latinskoga i grčkoga.</p>
<p>»Svaki učenik polagat će jedan ispit zato što nema smisla opterećivati ih. Kada bi pisali više ispita, trebali bismo to organizirati u barem dva tjedna. Ovako je jednostavnije. Ne želimo da ovo bude testomanija«, kaže ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Goran Sirovatka. U Nacionalnom centru ističu da nije potrebno posebno se pripremati za ispit, koji ionako nije za ocjenu.</p>
<p>Kako doznajemo u Ministarstvu znanosti, država će u ovoj godini za organizaciju i provođenje nacionalnih ispita potrošiti dvostruko više novca nego lani - oko 10 milijuna kuna. U Ministarstvu to opravdavaju činjenicom da ispite polaže veći broj učenika. Naime, prvi put ispite će u svibnju polagati učenici prvih razreda strukovnih škola, a u travnju i učenici osmih razreda osnovnih škola. </p>
<p>Istraživanja provedena među nastavnicima pokazuju da su nacionalni ispiti dobro prihvaćeni. No, nastavnici se pitaju zašto se ti ispiti ne bi provodili i češće. Predlažu da im se da veća važnost te da se ocjenjuju kako bi ta ocjena na kraju školske godine stajala pokraj uspjeha u redovitom ocjenjivanju.</p>
<p>Manji dio nastavnika predložio je i da ocjena iz nacionalnog ispita bude jedan od kriterija upisa na fakultet, a bilo je i prijedloga da se ocjene u potpunosti ukinu i uzimaju u obzir jedino rezultati nacionalnih ispita. »Kad uspijemo razviti sustav vanjskog vrednovanja, onda ćemo moći nacionalne ispite organizirati češće u godini. Tada će biti moguće organizirati nacionalne ispite po narudžbi škole ili županije«, kaže državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Želi li provjeriti znanje svojih školaraca iz određene skupine predmeta, županija ili grad moći će to naručiti od Nacionalnog centra provođenje ispita, no to će morati, kaže Janjić, i sama platiti. </p>
<p>Što se tiče mogućnosti ukidanja ocjena i vrednovanja znanja isključivo prema rezultatima nacionalnih ispita, Janjić kaže da se nastavnici tome ne mogu nadati. »Ne namjeravamo podržati takve sugestije. Imamo dobar nastavni kadar čije ocjenjivanje, pokazuju prošlogodišnji rezultati, korespondira s rezultatima nacionalnih ispita«, tvrdi državni tajnik.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Australija može pomoći hrvatskom turizmu</p>
<p>Bogati turisti u vrijeme odmora žele najbolje i spremni su to dobro platiti. Očekuju najbolja vina, traže svježe jastoge i druge plodove mora, a to je područje u kojem Australija Hrvatskoj može biti od velike koristi</p>
<p>Ime Ljiljanne Ravlich poznato je gotovo u svjetskim razmjerima, no kod nas se o njemu manje zna. Ova je Hrvatica, čiji su roditelji iz malog sela Kozice u Dalmatskoj zagori 1963. godine otišli u Australiju, prije dvije godine postala prva Hrvatica imenovana ministricom vlade neke strane države. Razgovarali smo s njom u njezinu kabinetu u Perthu, gdje danas obnaša dužnost ministrice za poduzetništvo, multikulturu, državljanstvo i mlade u vladi Zapadne Australije. U ekskluzivnom intervjuu Vjesniku Ljiljanna Ravlich govori o dolasku njezine obitelji u Australiju, iznosi svoje viđenje prilika u Hrvatskoj, ali i u Australiji, zemlji u kojoj se upravo 2007. očekuje dosad najveći gospodarski boom. </p>
<p>• Ministrice Ravlich, prilično dobro govorite hrvatski jezik, sjećate li se odlaska iz Hrvatske i dolaska vaše obitelji u Australiju?</p>
<p>- Bilo je to početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Imala sam samo pet godina, ali sjećam se da je to bilo prilično teško vrijeme. Nije lako otići od kuće toliko daleko, no imigrantima su se tada ovdje nudile velike mogućnosti. </p>
<p>Upravo šezdesetih godina u Zapadnoj Australiji dogodio se posljednji veliki gospodarski boom. Bilo je to vrijeme u kojem je zapadno-australska vlada pozivala ljude iz cijelog svijeta da dođu, nudeći im dobre poslove, ali i potporu za obitelji s mnogo djece. Tada je i moj otac odlučio doći ovdje. Stigao je 1962., a mama i mi u Australiju smo došli godinu dana kasnije. </p>
<p>• Kakve su gospodarske prilike vladale u Australiji tada, a kakve su danas?</p>
<p>- Glavna se gospodarska ekspanzija šezdesetih događala na sjeverozapadu zemlje. Australija je vrlo velika, a samo Zapadna Australija obuhvaća trećinu ukupnog nacionalnog teritorija i kao takva se smatra liderom cijele zemlje. Ove godine očekujemo najveći gospodarski boom u njezinoj povijesti. Naše gospodarstvo bilježi kontinuirani rast. Samo u zadnja četiri mjeseca taj rast iznosi 13,5 posto. U usporedbi s nama, kineski je gospodarski rast iznosio deset posto u istom razdoblju pa s priličnom sigurnošću mogu reći da smo ostvarili vjerojatno najveći gospodarski rast u cijelom svijetu.</p>
<p>• Govorite o gospodarskom razvitku. Možete li nam otkriti kolika je nezaposlenost danas u Zapadnoj Australiji?</p>
<p>- Nezaposlenost ovdje iznosi tri posto, s tim da je u tom postotku između 2,5 do tri posto ljudi sa zdravstvenim tegobama i ograničenom radnom sposobnošću. Ako njih izuzmemo, slobodno se može reći da u Zapadnoj Australiju uopće nema nezaposlenih! </p>
<p>• Kako je to moguće?</p>
<p>- Jedan od razloga niske nezaposlenosti krije se u vrlo proaktivnoj vladinoj politici zapošljavanja. Ona uključuje različite projekte zbog kojih Zapadna Australija ne samo da nema nezaposlenih, nego i traži i poziva ljude iz cijelog svijeta da dođu i rade ovdje. Posebno se to odnosi na one struke koje spadaju u za nas deficitarna zanimanja, a takvih ima u gotovo svim područjima. Nedostaje inženjera, ali i frizera, rudara, vodoinstalatera, električara... Taj nedostatak kadrova ponajprije je posljedica vrlo snažnog razvoja koji imamo u području rudarstva.</p>
<p>• Koliko danas ljudi dolazi živjeti i raditi u Australiju?</p>
<p>- Ta brojka raste iz godine u godinu. Pogotovo sada, u vrijeme našega snažnoga gospodarskog razvitka. Najkraće, za nekoga tko želi doći u Australiju živjeti i raditi sada je pravi trenutak. </p>
<p>• Australija je i poznata turistička destinacija. Poznajete li hrvatske prilike u turizmu? </p>
<p>- Turističko tržište postalo je posljednjih nekoliko godina vrlo živo, pogotovo zahvaljujući ponajprije globalizaciji i novim tehnologijama. Kad je riječ o Hrvatskoj, znam da je ona u posljednjih nekoliko godina postala pravi turistički hit, destinacija kojom su turisti apsolutno fascinirani. S druge strane, mislim da će najveći izazov za Hrvatsku biti u donošenju prave i pravodobne odluke o tome što raditi kada završi ova početna ljubav turista koji su tek otkrili njezine ljepote. Jer, ljudi su se nedavno, rekla bih, zaljubili u hrvatsku obalu i more, a pravi izazov, čini mi se, bit će odgovoriti na pitanje kako zadržati i nastaviti trenutačni hrvatski turistički razvitak i nakon te početne »romanse«. Što i kako dalje kad ova izvrsna početna turistička romansa prema Hrvatskoj ne bude više toliko snažna, to mi se čini jako važnim pitanjem za Hrvatsku.</p>
<p>• Može li se, prema vašem mišljenju, već sada učiniti nešto više?</p>
<p>- Prije nekoliko godina, kada sam bila u Hrvatskoj, primijetila sam da je glavnina turističke ponude koncentrirana uz jadransku obalu. Mislim da tu ponudu treba proširiti. Zapravo, ojačati razvijanjem ponajprije seoskog, ekoturizma i općenito produljenjem turističke sezone s četiri mjeseca na šest do osam mjeseci. To je po mom sudu prava prilika za Hrvatsku. Proširenjem ponude na seoski turizam, turističku romansu o kojoj sam govorila možete još produljiti. Zagreb je, također, prekrasan grad s mnogim turističkim potencijalima, no za ukupan hrvatski turizam, vjerujem, bit će potrebna još jača medijska kampanja. Ona bi trebala biti, recimo to tako, svjetskih razmjera, da nije samo koncentrirana na susjedne zemlje. Ciljna skupina trebale bi biti bogate zemlje svijeta, zemlje iz kojih na odmor dolaze turisti koji troše više, kupuju najskuplje domaće proizvode i tako izravno i neizravno pomažu gospodarstvu. </p>
<p>• Što mislite kakva je budućnost pred nama?</p>
<p>- Sigurna sam da će ona za Hrvatsku biti vrlo pozitivna. Da se u hrvatsku budućnost šezdesetih godina prošlog stoljeća gledalo s toliko optimizma kao danas, sigurna sam da ni ja ni moja obitelj danas ne bismo bili u Australiji.</p>
<p>• Kontaktirate li često s australskim Hrvatima? </p>
<p>- Vrlo često. U Zapadnoj Australiji imamo vrlo snažnu hrvatsku zajednicu na koju smo vrlo ponosni. Djeluje šest, sedam hrvatskih klubova u kojima se ljudi druže i zabavljaju. Imamo veliki hrvatski centar »Sjeverni Fremntle« gdje je i katolička crkva Svete Ane, ali i druge klubove u Balcatti i Gwelupu te još nekoliko njih na Swan Valleyju i drugdje.</p>
<p>• Planirate li uskoro ponovo u Hrvatsku?</p>
<p>- Bilo bi to doista lijepo. Na žalost, uvijek nedostaje vremena, iako bi doista bilo lijepo ponovo doći. Učinit ću sve da dođem. Zapravo, pozvana sam da to učinim zajedno s izaslanstvom Zapadnoaustralsko-hrvatske trgovačke komore. Inače, ta je komora dobra prilika za zapadnoaustralske gospodarstvenike da učine nešto više u Hrvatskoj. Posebno se to odnosi na područje uvoza i izvoza, a jedna od stvari koju sam pokušala potaknuti kada sam posljednji put, prije nekoliko godina bila u Hrvatskoj, bila je vezana uz važnost vrhunskih proizvoda u turističkoj ponudi. </p>
<p>• Na što konkretno mislite?</p>
<p>- Prije svega, riječ je o tome da bogati turisti u vrijeme odmora žele najbolje i spremni su to dobro platiti. Očekuju najbolje od najboljega - traže najbolja vina, svježe jastoge ili kozice, sve plodove mora, a to je područje u kojem Australija Hrvatskoj može biti od koristi. Najjednostavnije, vjerujem da zahvaljujući australskim top-proizvodima i Hrvatska može ostvariti još veći turistički prihod.</p>
<p>• Kako se u Australiji gleda na put Hrvatske prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji? </p>
<p>- Moram reći da mi se čini kako je Hrvatska, otkako je postala neovisna, dosad ostvarila izniman napredak na brojnim područjima, počela je brojne reforme čiji su rezultati sve vidljiviji. Sve to posebno veseli i hrvatsku dijasporu ovdje. Vjerujte, Hrvati se ovdje itekako raduju približavanju Hrvatske Europskoj uniji, a nadaju se i njezinom skorom punopravnom članstvu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Pouke prošlosti</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Za manje od godinu dana Crnu Goru posjetili su predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Vladimir Šeks. To samo pokazuje da se svekoliki odnosi Hrvatske i Crne Gore razvijaju na obostrano zadovoljstvo i da dvije zemlje traže puteve u okviru euroatlantskih integracija. </p>
<p>U svim razgovorima najviših hrvatskih i crnogorskih predstavnika nije bilo riječi samo o budućnosti. Otvoreno i hrabro zborilo se i o prošlosti, poglavito o događajima od prije petnaestak godina kada je Hrvatska bila žrtva agresije u kojoj su sudjelovali i državljani Crne Gore. Prošlost nije zaboravljena, ona je kritički ocjenjivana da bi se iz nje izvukle pouke za budućnost. To pokazuje političku zrelost Zagreba i Podgorice bez obzira kako razgovori o nedavnoj prošlosti mogu biti bolni i traumatični.</p>
<p>U nekoliko navrata potvrđena spremnost Crne Gore da plati ratnu štetu pričinjenu Hrvatskoj na tragu je one politike za koju se zauzima međunarodna zajednica, poglavito Europska unija i NATO. Upravo u te dvije asocijacije žele što prije ući i Hrvatska i Crna Gora. </p>
<p>Naravno, svi detalji o plaćanju ratne štete pa i otvorena pitanja granice na moru, zahtijevat će mnogo razgovora, strpljenja i dobre volje, no važno je kako su i Zagreb i Podgorica pokazali iskrenu želju da se ta otvorena pitanja riješe. Hrvatska doista želi da njezini susjedi uhvate priključak za euroatlantske integracije i spremna je svoja iskustva podijeliti s njima. Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori i crnogorska u Hrvatskoj jesu most povezivanja dviju zemalja, a njihova nacionalna samobitnost jača multikulturalni standard dviju zemalja.</p>
<p>Razgovori o prošlosti i spremnost na rješavanje otvorenih pitanja izazivaju u određenim krugovima u Crnoj Gori i Hrvatskoj oprez, pa i otvoreno nezadovoljstvo i protivljenje. To je iskušenje s kojim se moraju suočiti parlamenti i vlade dviju država i svakako ih ublažiti žele li da se dobri odnosi nastave razvijati. Čini se da će Podgorica u tom smislu imati veće poteškoće jer prosrpska opcija na crnogorskoj političkoj sceni ima još uvijek znatan utjecaj. </p>
<p>Međutim, važno je da većina građana susjedne države shvaća kako su dramatični i tragični događaji iz nedavne prošlosti gorka činjenica, ali da su dobrosusjedski odnosi i suradnja ono što je stvarni interes dviju država i dvaju naroda. </p>
<p>Svojim odnosom prema crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj, prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i prema nastojanjima crnogorske vlade da uhvati priključak u procesu euroatlantskih integracija, Hrvatska pokazuje političku zrelost kojoj se nema što prigovoriti.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Novac, a ne sigurnost</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Hanfinim prijedlogom novi bi automobili trebali na prvi tehnički pregled tek nakon tri godine, na drugi nakon pet, a na treći nakon sedam godina starosti.</p>
<p>Riječ je o već ustaljenoj praksi u nekoliko zemalja Europske unije i Hanfa jednostavno želi da im se pridruži i Hrvatska. Bez ikakvih zlih primisli i na opće zadovoljstvo vozača. No, prijedlogu se protive oni kojima bi se time izbili milijuni kuna iz džepova, a pritom su svoje interese zamaskirali tezom o štetnom utjecanju na sigurnost prometa. </p>
<p>No, sve je ipak kristalno jasno. Kao što je točna tvrdnja da su nova vozila ispravna, tako je istinita tvrdnja da je ovdje jedino u pitanju novac, odnosno tko ga i koliko ovim prijedlogom gubi, a ne pitanje sigurnosti prometa.</p>
<p>Iako je prijedlog još lani MUP kategorički odbacio, sada je opet prisiljen razmotriti ga. Nadajmo se najboljemu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gorak okus šećera</p>
<p>Eksces sa šećerom - Hitlerovim likom i ismijavanjem Židova - za koji dan bit će prošlost i sve će završiti na mjestu gdje bi završilo i u Europi</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Koliko god je ispravna tvrdnja da je Hrvatska umorna od prošlosti, ona s vremena na vrijeme ponovo pokuca na naša vrata. Tada opet moramo ponavljati poznate činjenice, a to je da je Hrvatska bila i ostala antifašistička zemlja, da su hrvatski antifašisti dali veliki doprinos u borbi protiv fašizma i nacizma te da je Hrvatska bila na strani onih europskih zemalja koje su stvorile temelje za demokratsku Europu u kojoj i danas živimo.</p>
<p>I baš zbog te činjenice ponajviše nas same najviše zaboli kad se pojavi slučaj kao posljednji s paketićima šećera na kojima je Hitlerov lik i na kojima se ismijava Židove. Riječ je o nevjerojatnoj drskosti, gluposti i provokaciji koju treba što prije sankcionirati. Kada se završi istraga i kada se utvrde sve činjenice o tome kome je takvo što uopće palo na pamet, hrvatsko pravosuđe sigurno će pokazati spremnost da u što bržem roku riješi taj slučaj, koji samo pokazuje da i dalje ima onih koji Hrvatskoj ne žele dobro.</p>
<p>I time će Hrvatska dokazati da spada u red onih zemalja koje nikako neće tolerirati slične provokacije koje ugrožavaju demokratske slobode i standarde. Sadašnja vlast svim svojim dosadašnjim potezima, kada je riječ o sličnim ekscesima, dokazala je da nema nikakva popuštanja prema sličnim provokacijama, koje su uvreda, prije svega, za hrvatski narod. Slike ratnih zločinaca već su odavno nestale, kao i znakovlje koje podsjeća na prošle diktature. </p>
<p>Sigurno je da i ovi ispadi sa šećerom neće proći nekažnjeno. Hrvatska starija i nova povijest puna je događaja i likova kojima se možemo i moramo ponositi i nitko nema pravo provokacijama dovoditi u pitanje sve ono što smo postigli i čemu težimo. Hitler na vrećicama za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> ostavit će nam gorak okus i spoznaju da nerazumnih ljudi ima svugdje, pa i kod nas. </p>
<p>Prije dva mjeseca vraćao sam se iz jedne susjedne zemlje i u trgovini na benzinskoj crpki vidio boce piva i rakije na kojima je pisalo Hitlerovo i Mussolinijevo ime. Ostao je isto tako gorak okus.</p>
<p>Hrvatska je i u mnogim sličnim slučajevima dosad znala brzo i učinkovito reagirati, pa to čini i sada. Nikome ne možemo dopustiti da ugrozi naš europski put. Ekscesi poput ovoga bit će sankcionirani, jer ono prema čemu težimo europski su demokratski standardi. Život u modernoj Europi nije samo ugoda, nego i obveza. A Hrvatska je proteklih godina pokazala da je spremna za njihovo ispunjavanje.</p>
<p>Na putu smo na kojem moramo dokazati europsku zrelost. Taj put je sve kraći, jer idemo brzim korakom prema toj suvremenoj Europi, njezinim pravilima i obvezama zajedničkog života. Ne treba nikad imati iluzija da je u Europi sve idealno i da tamo također nema ekscesa i mnogo toga neželjenoga. Pravila postoje i uvijek ih netko prekrši, ali zato postoji procedura kada se to dogodi.</p>
<p>Demokracija u Europi vrlo jasno postavlja standarde i kada je riječ o prošlosti. O tome u Hrvatskoj više nema nikakve dileme ni rasprave. Sama Hrvatska još nedavno je dobro osjetila ludosti totalitarizma i imperijalizma iz susjedova dvorišta. I zbog toga moramo biti posebno osjetljivi na svaki pokušaj provokacije svakoga koji negira demokraciju i slobodni svijet.</p>
<p>Eksces sa šećerom za koji dan bit će prošlost i sve će završiti na mjestu gdje bi završilo i u Europi. A Hrvatska je okrenuta izazovima budućnosti, s vrlo jasnom vizijom što želi. Prije svega, demokratske standarde današnje Europe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Unatoč radikalnoj retorici, više šansi za racionalno rješenje</p>
<p>Hrvatska i Slovenija imaju razloga za strateško savezništvo, a racionalni su političari s obiju strana svjesni da su ti razlozi mnogo važniji od važnosti bilateralnog problema </p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Treba li nas zabrinjavati razvoj odnosa sa Slovenijom? Premijer Sanader je u pravu kad kaže kako, unatoč temeljnom razumijevanju između njegove i vlade Janeza Janše, otvoreni bilateralni problemi među dvjema državama, prije svega pitanje granica, postaju medijem izražavanja radikalizma nekih političkih krugova u Sloveniji. Pritom nikoga, naravno, ne zabrinjavaju podsmjeha vrijedni stavovi Zmage Jelinčiča i njegovih »nacional-boljševika«, već prije svega nacionalistički pritisci koji na slovenskoga premijera dolaze iz krugova vladajuće koalicije (nacionalističke SLS, za slovenskog premijera »najteže« koalicijske partnerice koja je dosad sudjelovala u gotovo svim koalicijskim vladama i uglavnom mandat nije završila u vladi u kojoj ga je započela), ali i nekih od zastupnika opozicijske Liberalno-demokratske stranke. </p>
<p>Štoviše, procjenjujući težinu izrečenoga ovih dana, može se ustvrditi da »provokacija« liberalnog zastupnika Marka Pavlihe, s pozivom sugrađanima da ne ljetuju u Hrvatskoj, predstavlja ozbiljniju radikalizaciju odnosa nego li nesuvisla retorika nekih članova SLS-a, pa tako i brata predsjednika stranke, Marjana Podobnika, o tome kako je zadnje međunarodno priznato razgraničenje Slovenije i Hrvatske na Mirni, a ne na Dragonji, pa da granica na Mirni treba biti slovensko pregovaračko ishodište. </p>
<p>Ipak, unatoč radikalnijim glasovima, čini se kako je političko raspoloženje u Sloveniji danas zapravo povoljnije za konačni dogovor o granici, prije svega onoj na moru. Naime, spominjanje izlaska pred međunarodno pravnu sudsku instancu u Sloveniji je još pred koji mjesec bilo doživljavano kao »izdaja nacionalnog interesa«, a političari koji su to zagovarali (na primjer, za dobre odnose s Hrvatskom uvijek zagrijani socijaldemokrat iz slovenske Istre Aurelio Juri) bili su izloženi oprezu javnosti i medija. Danas je, unatoč tome što se i od ponekog liberala čuje nacionalistička radikalska retorika, situacija bitno drukčija. </p>
<p>Umjereni političari zalažu se za pristanak na izlazak pred sudbeno tijelo o pitanju granice, argumentirajući tu promjenu stava tvrdnjom kako bi odbijanje takva legitimnog međunarodno-pravnog načina rješavanja bilateralnog problema bilo dokazom u korist suprotne strane (dakle, Hrvatske) da Slovenija za svoju poziciju nema međunarodno-pravnih argumenata. Danas, tako, argument protiv izlaska pred instituciju međunarodnoga prava više nije iracionalno odbacivanje takva rješenja kao puta »izdaje nacionalnih interesa«, već oni koji arbitražu odbacuju tvrde da je Hrvatska politički nevjerodostojna, sklona »vjerolomstvu« i kako nema garancija da bi poštivala pravorijek Međunarodnoga suda (opet »argument« zastupnika Pavlihe). Budući da istovremeno Slovenija podupire Hrvatsku na putu pristupanja Europskoj uniji, koja je utemeljena na trima stupovima od kojih je jedan načelo vladavine prava, jasno je da je ova argumentacija iracionalna i nevjerodostojna.</p>
<p>Hrvatskim proglašavanjem zaštićene ekološko-ribolovne zone, koja će stupiti na snagu upravo na dan početka slovenskog predsjedanja Europskom unijom, kompletna dosadašnja slovenska politika razgraničenja na moru, koja se zasnivala na nastojanju stjecanja pristupa međunarodnim vodama Jadrana, postaje bespredmetnom. Pitanje granice u Piranskom zaljevu tako u novim okolnostima postaje zapravo manje važno. Racionalnim političarima (a takvi su i slovenski premijer Janša i ključni opozicijski lider, vođa slovenskih socijaldemokrata, Pahor) jasno je da se mora naći načina kako objaviti odustajanje od dosad proklamiranoga nacionalnog cilja pri razgraničenju. Pomoć trećega nije potrebna zato što se političari ili pravni stručnjaci dviju zainteresiranih zemalja ne bi mogli dogovoriti, nego što ne mogu svojoj javnosti objaviti da odustaju od cilja na kome su dosad ustrajavali. </p>
<p>Također, racionalnim je političarima jasno da Slovenija, političkim sukobima s Hrvatskom, ekonomski gubi. Pahor primjećuje kako austrijska gospodarska ofenziva na jugoistoku Europe zatvara Sloveniji potencijalnu tržišnu nišu, koju, međutim, Slovenija ne može zauzeti bez čvrste suradnje s Hrvatskom s kojom je visoko gospodarski kompatibilna. Slovenska politika uglavnom je prešutjela nedavnu talijansko-hrvatsku političku čarku, ali racionalni slovenski policy-makeri dobro znaju da je povijesno-revizionistička politička retorika Italije čak u većoj mjeri okrenuta protiv slovenskih nego li protiv hrvatskih interesa. </p>
<p>Dvije države imaju razloga za strateško savezništvo, a racionalni su političari s obiju strana svjesni da su ti razlozi daleko važniji od važnosti bilateralnoga problema. Upravo zato, unatoč povremenim radikalskim ispadima, čak i s mjesta s kojih ih ne bi trebalo očekivati, racionalni politički scenarij - scenarij izlaska pred trećega, u ovom slučaju Međunarodni sud (kako bi se odustalo od nerealnih očekivanja), danas se čini izglednijim nego prije nekoliko mjeseci.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Po babi i stričevima </p>
<p>NENAD RAOS</p>
<p>Vidim da se u našem tisku počelo pisati o znanstvenim projektima. Konačno! Da vam kažem što se meni dogodilo? </p>
<p>Jednom mi je projekt odbijen bez da je i poslan na stručnu procjenu s obrazloženjem kako je N. R. izuzetno dobar znanstvenik, pa bi bila šteta da ima svoj projekt - jer onda bi manje surađivao sa svojim kolegama! Ili što reći na sličan slučaj iz naše sredine kad je član prosudbene komisije htio oboriti magistarski rad jer je kandidat mjerio na instrumentu koji nije primjeren njegovim istraživanjima, a dotični je član komisije sam kupio taj instrument baš za takva istraživanja! (Sve se riješilo tako što je kandidat morao ponoviti mjerenja na drugom instrumentu, koji ni po čemu nije bio bolji od prvoga). </p>
<p>Toliko toga ima, dragi moji čitatelji, da bi trebalo pokrenuti »reviju za društvene probleme znanosti« koja bi se zvala »Podmetanja«. No vratimo se našim znanstvenim projektima. </p>
<p>Da vam po istini kažem, kako je to funkcioniralo u bivšem političkom sustavu, samoupravnom socijalizmu. Znanstveni su projekti bili čista formalnost, a novca se dobivalo onoliko koliko je bilo istraživača. Naime, tada je vrijedio sustav »glavarine«, pa je uz fiksnu plaću svaki znanstvenik, ovisno o svome znanstvenom zvanju, dobivao i fiksnu sumu novca za pokriće materijalnih troškova. Taj je sistem financiranja bio daleko od idealnog, jer nisu sva istraživanja jednako skupa. No, funkcionirao je.</p>
<p>A onda je uveden američki, ili bolje rečeno pseudo-američki stil. Dakle, rečeno nam je, vrijednost će svakog projekta prosuditi povjerenstvo sastavljeno od vrhunskih domaćih i stranih znanstvenika. Kojih znanstvenika? Ne zna se. Da je riječ o uskom skupu ljudi koji kroje kapu svojim kolegama mogu suditi već po tome što mi nikad nije došao nijedan projekt na ocjenu, premda sam već sedam godina znanstvenik u najvišem znanstvenom zvanju. Dakle, sve to ide po sistemu ja - tebi - ti - meni i kovanju planova kako podvaliti kolegi koji ti nije po volji. </p>
<p>Tako, rekao bih, i mora biti, jer mala smo sredina u kojoj svatko svakog zna i poznaje, svatko svakom smeta, svatko svakom zavidi, svatko svakog hoće žednog preko vode prevesti ili ga u svoja kola upregnuti. Pa onda čovjeku ne preostaje drugo nego da glumi bedaka (poput Švejka) ili - ako je hrabriji - da piše ovakva pisma. </p>
<p>Autor je kemičar i publicist, </p>
<p>znanstveni savjetnik u zagrebačkom </p>
<p>Institutu za medicinska</p>
<p>istraživanja i medicinu rada</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rješenje spora</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA</p>
<p>»Sapunica« o granici na moru se nastavlja, kraja joj se ne vidi. Nije mi jasno zašto Hrvatska jednostavno ne zatraži intervenciju međunarodnog arbitražnog suda. Kad bih ja imao neki posjed, a neki susjed mi zauzeo jedan dio, ja bih ga upozorio da je prešao granicu. Ako on ne bi to priznao i povukao se, a ja imao sve izvatke zemljišnih knjiga u redu, ja bih ga tužio sudu. Ne vjerujem da bi mi sud odbio primiti tužbu i rekao da moj susjed mora pristati na suđenje. Sud bi prihvatio moju tužbu, pozvao susjeda da iznese svoje argumente, i onda na koncu donio presudu.</p>
<p>Tako bi trebalo postupiti i u slučaju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Mi bi trebali vrlo stručno i temeljito obrazložiti naša stajališta i to sve predati međunarodnom sudu u Haagu ili Hamburgu. Ne vjerujem da sud ne bi htio to primiti. On bi sve dobro proučio, i onda pozvao Sloveniju da iznese svoj stav o tom pitanju. I onda ima dvije mogućnosti.</p>
<p>1. Slovenija bi dala obrazloženje svog stava, i onda bi se cijela priča nastavila dalje na sudu, možda i na terenu, s argumentima i kontraargumentima, a na kocu bi sud izrekao svoj pravorijek. Predsjednici Mesić i Sanader su izjavili da će Hrvatska prihvatiti presudu suda.</p>
<p>2. Druga mogućnost je da Slovenija uopće ne bi htjela dati sudu svoja stajališta niti surađivati sa sudom. To bi ipak moglo biti u našu korist jer bi cijeli svijet osudio takvo ponašanje, a sud bi možda i u tom slučaju donio nekakvu presudu, koja bi sigurno bila prilično u našu korist.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Kriv si kaj je Janica otišla u penziju«</p>
<p>Sudec je oštrim optužbama osudio Princa Fašnika na spaljivanje</p>
<p>Spaljivanjem Princa Fašnika i veličanstvenim vatrometom završio je i 181. Samoborski fašnik. »Kriv si kaj se tvoji i dalje bogatiju, a nama je navek isto, kriv si kaj se dotepenci i domaći ne voliju, kriv si za to kaj nam je Janica otišla u penziju, kaj nas Slovenci gnjaviju za granicu, kaj mala deca ideju u kladionice, kaj nam se rasprodaje obala, kaj oni koji slušaju turbofolk ne znaju zapreti prozore«, glasila je Sučeva presuda Princu Fašniku, nakon koje je spaljen.</p>
<p>Osam tisuća posjetitelja uživalo je u završnom programu jedanaestodnevnog fašnika, tematski prožetog predstojećim izborima. Fašnička delegacija predvođena Srakom, Pricom Fašnikom, Sucem i Fiškalom vodila je zanimljivu priredbu na kojoj su se predstavili najbolji mjesni odbori, vrtići, grupne i pojedinačne maske, a najboljima su dodijeljene i nagrade. Za najbolji scenski nastup dječjeg fašnika nagrada je pripala Kinezima iz dječjeg vrtića »Izvor«. Za originalnu masku »Četiri godišnja doba« nagradu je dobio dječji vrtić »Grigor Vitez«, a njima je, kao »Urama« pripala i nagrada za sveukupan fašnički dojam. Osnovna škola »Bogumil Toni« iz Farkaševca, glumeći trubadure, osvojila je nagradu za najbolji scenski nastup, dok je za izvornu grupnu masku nagrada pripala Osnovnoj školi »Milan Lang« iz Bregane. </p>
<p>Mjesni odbor Pavučnjak drugu godinu zaredom osvojio je prvo mjesto glumeći izbore u starom Rimu. </p>
<p>»Ne dajte da vas političari na izborima preveslaju, svi oni zajedno jedeju i pijeju«, poručili su građanima sa scene dodajući da dobro promisle za koga glasuju. </p>
<p>Drugo mjesto pripalo je Mjesnom odboru Sveti Martin pod Okićem, koji su glumili izbornu džunglu. Treće mjesto osvojio je Mjesni odbor Celine. Oni su u svom zabavnom nastupu održali izbor za pjesmu Eurovizije: »Samo drpaj pošteno«, »Hajde slažimo složno«, »Hoću sad lagati sve«, »Hoćemo drpit zajedno«, samo su neke od pjesama koje su građane nasmijale do suza. Možda se neka od stranaka i posluži nekim od tih slogana u predizbornom nadmetanju! »Na fašniku je sve dopušteno reći, i nikom se ništa nesme zamerit« - poručila je Sraka na kraju službenoga dijela priče. Fešta se preselila u šator, gdje je građane do ranih jutarnjih sati zabavljala Colonia. </p>
<p>Martina Puaček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Most koji će dospjeti na razglednice grada</p>
<p>Čitav projekt, s pristupnim prometnicama, stajat će između 30 i 57 milijuna eura</p>
<p>Novi most »Jarun« plijenit će izgledom, smanjit će gužve na rotoru i prometni pritisak u gradu, jer će skratiti put koji vodi od autoputa u zapadni dio Zagreba. Gradnja mosta i pristupnih prometnica s obje obale Save počet će za godinu dana, a stajat će između 30 i 57 milijuna eura - najavio je u utorak gradonačelnik Milan Bandić predstavljajući projekt.</p>
<p>Na natječaju za izradu idejnog projekta od deset pristiglih projekata pobijedio je rad ekipe profesora Jure Radića s Građevinskog fakulteta i arhitekata iz Studija BF, koje predvodi arhitekt Zoran Boševski. Most će se graditi jugozapadno od jezera Jarun. S gradom će biti povezan preko produžetka Vrapčanske, koja će prolaziti stotinjak metara od jarunskog jezera i preko mosta će nastaviti do Jadranske avenije. </p>
<p>Prema viziji arhitekata most je dug 625 metara i ima pilon visok 80 metara, koji je prema Radićevim riječima jedan od najljepših u svijetu. Most ima tri traka u svakom smjeru, a po sredini je ostavljen prostor za laku gradsku željeznicu ili metro te pješačke staze. Posebnost mosta je »slomljeni« pilon, koji je šupljikav i kroz čije će proreze prolaziti sunčeva svjetlost.</p>
<p>»Za trideset dana bit će gotov natječaj za most 'Bundek'. Ta dva mosta uljepšat će grad i dio su projekta povratka Zagreba Savi«, kaže Milan Bandić. Pročelnik Ureda za strategijski razvoj Grada Slavko Dakić naglasio je kako je gradnja tog mosta strateški projekt, jer Zagrebu nedostaju spojnice preko Save te da će biti prepoznatljiv. »Jarunski most dospjet će na razglednice grada Zagreba!«, ponosno ističe Jure Radić, pročelnik Katedre za mostove Građevinskog fakulteta. Dodaje da će most izgraditi hrvatske tvrtke i stručnjaci. Radić je istaknuo da zbog visine pilona mostu neće smetati vjetrovi i prisjetio se Masleničkog mosta, kojega je projektirao: »Taj most odolijeva najjačim udarima vjetra u Europi i ne fali mu niti jedna cigla!«.</p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li zbog otkupa dijela zemljišta za gradnju pristupnih cesta one kasniti za gradnjom mosta, kao što je slučaj s Domovinskim mostom koji je dovršen, a spaja dvije »livade«. »Građevinsku dozvolu izdat ćemo onda kada i dozvolu za gradnju pristupnih prometnica. Most nećemo početi graditi prije nego riješimo imovinsko-pravne poslove!«, obećava Bandić. Kaže da će most i produžena Vrapčanska biti izgrađeni gotovi za manje od 18 mjeseci.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>I Baštijanova uskoro bez rupa i zakrpa!</p>
<p>Radovi počinju za mjesec dana, kad završi postupak javne nabave</p>
<p>Mukama stanara i vozača u iznimno prometnoj Baštijanovoj ulici ipak se nazire skori kraj. Obnovu oronule prometnice Grad je konačno uvrstio u Plan građenja i održavanja javnih cesta na području Zagreba, a radovi počinju najranije za mjesec dana, čim završi skraćeni postupak javne nabave, na kojem će se odabrati izvođač radova.</p>
<p>»Interes je Grada da se što prije krene s obnovom 1100 metara dugačke prometnice, zbog čega je postupak o nabavi određen u najmanjim mogućim zakonskim okvirima«, priča Mario Miljavac, šef Odsjeka za upravljanje i zaštitu javnih cesta i cestovnih objekata, dodajući kako su ponudbena dokumentacija, troškovnik i projekt već gotovi. </p>
<p>Uz cestarske radove, vrijedne četiri milijuna kuna, podružnice Holdinga izvodit će zahvate na komunalnoj infrastrukturi. Kod križanja s Ulicom Dragutina Golika bit će obnovljene vodovodne i plinske komore.</p>
<p>»Nema povećanja broja prometnih traka, ali interpolirat ćemo dodatna parkirališna mjesta gdje god je to moguće i urediti nogostupe uzduž cijele ulice«, priča Miljavac. Parkirališna mjesta, koja su problem u cijelom gradu, svoja će mjesta naći na, dosad, zelenim površinama između drvoreda, uz obiteljske kuće i privredne subjekte. »U odnosu na dinamiku radova i želju da što manje maltretiramo brojne stanovnike Voltinog, radovi bi trebali završiti u roku mjesec dana«, kaže Miljavac i ističe zadovoljstvo što je Baštijanova napokon uvrštena u Plan Odsjeka čiji godišnji budžet iznosi 212 milijuna kuna.</p>
<p>Hrvoje Ozmec, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka-sjever zadovoljan je što će prometno i sigurnosno problematična Baštijanova biti uređena. »Vijeće četvrti četiri je godine bezuspješno lobiralo u Poglavarstvu za obnovu ulice u čije održavanje nije bilo ozbiljnijih ulaganja čak 40 godina, već samo u najnužnija 'krpanja'«, priča Ozmec. Velike probleme u Baštijanovoj imaju i pješaci, jer na većem dijelu prometnice nogostup ne postoji. Zbog svega toga građani su Vijeću upućivali desetke poziva molećivo tražeći pomoć. </p>
<p>»U brojem stanovnika iznimno velikom naselju, obnova Baštijanove značit će rasterećenje iznimno gustog prometa obližnjom Selskom, Zagorskom i Krapinskom«, kaže Ozmec. No, krajnje rješenje, dodaje Ozmec, bit će tek 2012., kad će Baštijanova biti produžena i spojena sa Španskom, što i predviđa petnaestogodišnji Plan Grada.</p>
<p>Boris Marković, stanar Baštijanove, oduševljeno je primio vijest o obnovi njegove ulice, kojom je i sam izbjegavao prometovati kako ne bi oštetio automobil. »Baštijanova je predstavljala prvoklasnu hrvatsku inovaciju - na njoj nije bilo potrebno postavljati 'ležeće policajce' jer su njihovu ulogu odrađivale stotine rupa«, zaključuje Marković.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sve općine najradije bi uvele ZET</p>
<p>Iako se u posljednje vrijeme iz ZET-a moglo se čuti kako oni »ne mogu konkurirati privatnim prijevoznicima«, primjeri iz Zagrebačke županije govore suprotno. Općina Jakovlje već godinu dana traži ponovo uvođenje ZET-a, a u općini Luka nastala je sveopća panika kad su se nedavno pojavile glasine, srećom neutemeljene, da ZET odlazi! Zagrepčani koji su se za vikend zatekli u Samoboru, ostali su preneraženi time što se autobus privatnoga prijevoznika nije pojavio. Slično se dogodilo i krajem 2005., kad su u Zagrebu na autobus »Presečki busa« za Jakovlje ostali čekati radnici koji su se vraćali iz treće smjene. </p>
<p>Općinske vlasti tada su uputile pritužbu Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka zbog smanjenja linija bez prethodne najave, ali načelnica Jakovlja Snježana Bužinec napominje da do danas nisu dobili odgovor. »Dobili smo samo bezobrazno pismo od Presečkog u kojem kaže kako smo se uopće usudili tužiti ga, kad je on u pravu«, ističe Bužinec. Dodaje da ih od 1994., kad je prestao voziti ZET, nitko nije pitao za mišljenje o javnom prijevozu, niti se na bilo koji način konzultirao o željama i potrebama građana. U Brdovcu, Pušći, Dubravici - gdje je umjesto ZET-a uskočio »Meštrović prijevoz« - najviše su nezadovoljni cijenama koje su višestruko porasle. </p>
<p>»Nismo zadovoljni s cijenom karte, ali kao općina ne možemo planirati nikakve promjene, jer nemamo zakonske osnove. Sve vezano za javni prijevoz rješava Ministarstvo prometa«, ističe načelnica općine Pušća Anđela Cirkveni. Osim na cijene, stanovnici općine Brdovec žale se i na stare autobuse. Nema niti niskopodnih autobusa u koje bi mogle ući osobe koje se kreću uz pomoć kolica. </p>
<p>Mirko Meštrović, vlasnik »Meštrović prijevoza« kaže da je problem u tome što javni prijevoz donosi samo gubitke. »Krpamo se turističkim linijama! Financiramo se isključivo iz prodaje karata, za razliku od ZET-a i HŽ-a koji se finaciraju i iz proračuna, iako se i u našem slučaju radi o javnom prijevozu«, napominje Meštrović. Privatnici su i u međusobnom sukobu. </p>
<p>Tako Meštrović ponavlja da je zajedno s nizom malih zagorskih prijevoznika, upravo zbog načina stjecanja koncesija, podigao tužbu na Upravnom sudu protiv prijevoznika Presečkog. Lokalne vlasti, pak, s nestrpljenjem očekuju uvođenje jedinstvene tarifne unije i ulazak u EU, što će im donijeti jeftiniji i kvalitetniji javni prijevoz.</p>
<p>Pojedinačne karte kupljene izvan vozila</p>
<p>Zagreb - Brdovec - 23 kune (Meštrović + ZET)</p>
<p>Zagreb - Harmica - 26 kuna (Meštrović + ZET)</p>
<p>Zagreb - Pušća - 26 kuna (Meštrović + ZET)</p>
<p>Zagreb - Marija Gorica - 28 kuna (Meštrović + ZET)</p>
<p>Zagreb - Kraljev Vrh (Jakovlje) - 26 kuna (Presečki)</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HAK i autoškole traže poskupljenje </p>
<p>Više od osam tisuća kuna morat će izdvojiti oni koji žele naučiti voziti i postati ponosni vlasnici vozačke dozvole. </p>
<p>Naravno, ako Sabor prihvati taj prijedlog izmjene Zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji predlaže Hrvatski autoklub i Udruga autoškola. </p>
<p>Tako primjerice, sat vožnje više ne bi koštao 100 već 146 kuna, a konačna cijena osposobljavanja za vozača iznosila bi oko 7500 kuna. Ako se tome pribroje ispiti prometnih propisa i prve pomoći, ispit vožnje i dodatni satovi vožnje, konačna cijena bit će i još veća. </p>
<p>Taj prijedlog, kažu predstavnici autoškola, omogućio bi usklađivanje cijena, bolju opremljenost i veću kvalitetu i autoškola i vozača koji iz njih izlaze. Istovremeno, riječ je o pokrivanju osnovnih troškova. Isto tako, poskupljenje bi trebalo donijeti veće plaće instruktorima, koji su navodno prosječno plaćeni manje od dvije tisuće kuna za svoj rad. </p>
<p>»Riječ je o uvođenju reda u autoškole, odnosno o minimalnim standardima koje mora ispunjavati svaka autoškola«, rekao je u utorak na Okruglom stolu predsjednik HAK-a Sinan Alispahić. Potom je uslijedila burna rasprava, kojoj se pridružio Zlatko Margetić, predsjednik novog Strukovnog sindikata instruktora vožnje koji tvrdi da je riječ o privatnim interesima vlasnika autoškoli, koji žele staviti novac u svoje džepove. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Manjka vam suosjećanja«</p>
<p>Petnaestak članova udruge »Prijatelji životinja« prosvjedovalo je u utorak u podne pred kineskim veleposlanstvom u podsljemenskim Mlinovima. Relativno tiho, držeći transparente, fotografije i natpis na kineskom »Manjka vam suosjećanja«, prosvjedovali su protiv kineske industrije krzna - najjače u svijetu - koja se temelji na obradi krzna ubijenih pasa i mačaka. </p>
<p>Jednosatni prosvjed preko puta zgrade Veleposlanstva osiguravala su tri policijska automobila, a osim slučajnih prolaznika i nekoliko novinara prosvjedu se drugi nije priključio. </p>
<p>»Prijatelji životinja«, predvođeni Lukom Omanom, tako su nastavili akciju »Za Hrvatsku bez krzna«, kojom su se pridružili svjetskoj kampanji i Međunarodnom danu prosvjeda zbog kineskog izvora ne baš male zarade. </p>
<p>Kina, najveći svjetski izvoznik krzna, godišnje usmrti 17 milijuna životinja, pa njezino krzno po posebno povoljnim cijenama probija tržišta diljem svijeta. </p>
<p>»Prijatelji« su ovom prilikom zatražili uvođenje zakonske zabrane uvoza i prodaje krzna od pasa i mačaka, kako bi se - nakon zabrane uzgoja životinja za krzno te uvoza krzna i proizvoda od tuljana - učinio još jedan korak ka stvaranju »osviještene Hrvatske bez krzna«. </p>
<p>Prosvjed je okončan u 13 sati, a više podataka o akciji može se naći na www.prijatelji-životinja.hr. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U poplavama i odronima poginulo 35 Bolivijaca</p>
<p>LA PAZ</p>
<p> - Poplave koje su ovih dana zahvatile bolivijsku regiju Santa Cruz uzrokovale su odrone tla u kojima je život izgubilo pedesetak ljudi, čak 60.000 ljudi je ostalo bez domova, a uništeno je 80.000 hektara usjeva. U tijeku je dopremanje nužne pomoći Bolivijcima, koje je opkrenuo Crveni križ, a znanstvenici upozoravaju kako su poplave i odroni uzrokovani globalnim zatopljenjem. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Mirage« pao u more, pilot poginuo</p>
<p>AJACCIO</p>
<p> - Pilot lovca Mirage francuskog zrakoplovstva poginuo je u ponedjeljak kada se njegov zrakoplov srušio u more kod Bonifacia, na krajnjem jugu Korzike, doznaje se od žandarmerije. Žrtva je bila sama u zrakoplovu Mirage 2000 C jednosjedu, na zadatku uvježbavanja za borbu i gađanje u zračnoj bazi Solenzara u Gornjoj Korzici, odakle je poletio tijekom jutra, dodaje isti izvor. Uzroci nesreće zasad nisu poznati. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Šestmetarski morski pas kod Umaga</p>
<p>UMAG</p>
<p> - U moru kod Umaga kod plićine Zanestra primijećen morski pas, za sad još neutvrđene vrste, duljine oko 6 metara i sive boje. Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru poziva sve one koji izlaze na more na pojačani oprez. [S. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dan borbe protiv pušenja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedna od ubojitih ovisnosti koja čovjekov život skraćuje i za 10 godina svakako je pušenje. Podaci su zabrinjavajući jer u Hrvatskoj puši svaka treća odrasla osoba. Stoga je 21. veljače proglašen za Nacionalni dan borbe protiv pušenja. Dr. Verica Kralj, voditeljica Odjela za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ističe da pušenje povećava rizik od tridesetak bolesti - od raka bronha i pluća do krvožilnih i srčanih. Pušenje je posebno velik problem na radnom mjestu jer nepušači također postaju žrtve pobola od duhanskog dima. [S. Rajačić]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Napokon poznat dobitnik 100 milijuna eura</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Dobitnik 100 milijuna eura na Euromillionsu 9. veljače napokon je poznat, čime je prekinuta neizvjesnost koja je vladala u belgijskim glasilima. Riječ je o stanovniku flamanskog Brabanta koji ne želi otkriti identitet. Riječ je o drugom po veličini dobitku u povijesti europske lutrije Euromillions od njezina osnutka 13. veljače 2004., nakon dobitka od 115.436.126 eura koji je 29. srpnja 2005. osvojila Irkinja Dolores McNamara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Poznata pijanistkinja je možda plagijator</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska pijanistkinja Joyce Hatto koja je lani umrla u 77. godini možda je kriva za plagiranje, polazeći od sličnosti njezinih djela i djela drugih umjetnika koja je uočena zahvaljujući »iPodu«. Hatto koju smatraju jednim od najvećih britanskih pijanista svih vremena, proslavila se početkom izvedbama djela Chopina i Liszta. No kada je glazbeni kritičar mjesečnika Gramophone stavio njezin CD u svoje računalo, program iTunes koji upravlja glazbenom bibliotekom iPoda, odmah ga je prepoznao kao djelo jednog drugog pijanista. U ovom slučaju bila je riječ o Lisztovu djelu koje je izvodio mađarski pijanist Laszlo Simon. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izleglo se pače s četiri noge</p>
<p>NEW FOREST</p>
<p> - Pače s četiri noge izleglo se prije osam dana na jednoj farmi u Velikoj Britaniji. Pače s četiri gotovo sasvim razvijene noge novinarima je pokazao Nicky Janaway, peradar iz New Foresta u Hampshireu, oko 150 kilometara jugozapadno od Londona. »Apsolutno je bizarno. Učinilo mi se da ima previše nogu i stalno sam ih prebrojavao: jedna, dvije, tri, četiri«, kaže Janaway. Pače, nazvano Stumpy, vjerojatno ne bi preživjelo u divljini, ali Janaway kaže da se na farmi dobro drži. »Jede i zasad je dobro. Trčkara uokolo i dvije noge viška služe mu kao stabilizatori«. Riječ je o rijetkoj mutaciji, ali događa se. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kradu staforde radi pomaganja u pljački</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Londonski lopovi možda ciljano kradu stafordske bull terijere kako bi im ti psi s agresivnom reputacijom pomogli u budućim pljačkama. Broj ukradenih stafordskih bull terijera u velikom je porastu u britanskoj prijestolnici. U razdoblju od travnja 2005. do ožujka 2006. ukradeno je 239 takvih pasa, što je 74 posto više nego u prethodnom razdoblju. U istom razdoblju policija je riješila 18 pljački u kojima su psi bili »suučesnici« i utvrđeno je da se u 55 posto slučajeva radilo o stafordima. U većini slučajeva ih se koristilo za zastrašivanje žrtve pljačke. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Spomenik sedamdesetima </p>
<p>Eruptivna, »pravovjerna« i svirački maksimalno povijesno »korektna« glazba »off« postave Josha Hommea </p>
<p>Grupa Eagles Of Death Metal kao »off« projekt Josha Hommea iz famoznih Queens Of The Stone Age nesumnjivo je dio reputacije stekla zbog vođe postave, ali koncert u Zagrebu u ponedjeljak na večer jasno je pokazao da se radi o sviračkoj jedinici koju čak ni izostanak glavne zvijezde (na bubnjevima) ne može spriječiti u izvedbi odličnog koncerta.</p>
<p> Naravno, packe organizatorima (izvan Tvornice) jer su i plakatima najavljivali dolazak Hommea, zaposlenog snimanjem novog albuma QOTSA, koji 20. lipnja napokon dolaze na Šalatu, ali ako je njegovo spominjanje dovelo još par stotina ljudi u Tvornicu – neka. </p>
<p>Eagles Of Death Metal su pred oko 1000 posjetilaca u Tvornici održali jedan od najzabavnijih koncerata u Zagrebu nakon dolaska Tita & Tarantule, kao i jedan od najboljih, klasičnih gitarističkih nastupa, usporediv s energijom pionira iz MC5 i Waynea Kramera, gostiju iste pozornice pred dvije godine. Sarkazam u nazivu postave – kojim se predstavljaju kao »sirupasti« Eaglesi žestoke glazbe – vidljiv je u melodičnosti, motoričnosti i zaraznoj rifoidnosti pjesama odsviranih u sat i dvadeset minuta nastupa pred oduševljenom publikom.</p>
<p>Nezaustavljiv prednji čovjek Jesse Hughes nije krio oduševljenje prijemom zagrebačke publike, a eruptivni ambijent u Tvornici doista se ne susreće svugdje. </p>
<p>Nezaustavljivom mješavinom pjesama s dva albuma, simboličkim obradama »Beat On The Brat« Ramonesa i »Brown Sugar« Stonesa pred kraj nastupa, četveročlana postava s dva gitarista predstavila je furiozni rock na razmeđu campa, glam rocka sedamdesetih i pub rock izravnosti kao »spomenik« boljoj prošlosti. </p>
<p> Ako ste zaboravili da rock glazba može biti eruptivna, zabavna, »pravovjerna« i svirački maksimalno povijesno »korektna« istodobno – koncert Eagles Of Death Metal jedan je od boljih načina za podsjetiti se na to.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Žestoka navijačka slavlja </p>
<p>Ljuto opijeni tobom, rušimo sve pred sobom! Taj i drugi navijački pokliči odjeknuli su u ponedjeljak na večer u Dubravi. No ne zbog nogometne utakmice, već na izložbi akademske slikarice Ane Gezi (1980.) »Kult tijela u Hrvata 2« u Galeriji »Vladimir Filakovac« (Narodno sveučilište Dubrava).</p>
<p>Kako u tekstu kataloga ističe povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, Gezi se pojavila prošle godine na likovnoj sceni kao osvježenje od pretenciozne umjetničke svakodnevice, s malim opusom koji je već na prvi pogled otkrio slikarski talent ostvaren kroz motiv koji u novijem hrvatskom slikarstvu nije uopće iskorišten i prepoznat: nogometna utakmica, muški poluakt i akt.</p>
<p> Gezi je tematski novum na platna prenosi istom žestinom navijačke subkulture, jetko i s ironijom, vješto varirajući stil – ekspresivan, (hiper)realizam i fotorealizam.</p>
<p> Pojedine veće prizore duhovito pretočuje u prepoznatljiva kompozicijska rješenja Goye, Géricaulta i Ingresa. Neke će kompozicije repetirati, s malim odstupcima i promjenom boje. Jak kolorizam odlučujuća je karakteristika slika i pridonosi ekspresivnosti, koherentnosti i prepoznatljivosti ciklusa.</p>
<p>Navijači su prikazani u različitim situacijama, dokumentaristički, sa simpatijom, ali kad je potrebno, jasno se naglašava razornost uludo potrošene energije (raspojasani mladići razbijaju tramvaj broj 13).</p>
<p>Ulja na platnu Ane Gezi predstavljaju slikarstvo »ovdje i sada«. Odlično je usvojila temu i iskoristila izražajne i značenjske mogućnosti navijačkog cirkusa, izrazitoga muškoga područja.</p>
<p> U sklopu toga posebno je zanimljivo bavljenje muškim aktom (primjerice virilna verzija Ingresova remek djela - »Balkan Beauty«). Nabildana, napeta tijela, bez ikakva su emotivno-psihološkoga »nadslikana« tereta, kako primjećuje Körbler. </p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Statut HNK Ivana pl. Zajca na doradi </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Prijedlog Statuta riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca nije dobio prolaznu ocjenu Gradskog poglavarstva u Rijeci. Nakon uvodnog izlaganja intendantice Mani Gotovac, gradonačelnik mr. Vojko Obersnel tu je točku skinuo s dnevnog reda. »Možemo reći da nam se novi Kazališni zakon sviđa ili ne, ali ga moramo provoditi. Materijal za sjednicu Poglavarstva mora se dobro pripremiti, jer ovo tijelo nije debatni klub. Jedno piše u materijalu, a drugo se govori«, poručio je Obersnel izvjestiteljici, članu zaduženom za kulturu Boži Mimici, a posebice pročelnici gradskog Odjela za kulturu Ivanki Persić, koja je dvoranu napustila tijekom izlaganja Mani Gotovac, a pojavila se tek na kraju. Naime, Gotovac je podsjetila da novi Zakon o kazalištu predviđa kazališna vijeća, čija su djelatnosti određene člancima 31 i 32. HNK Ivana pl. Zajca u cijelosti je usvojio zahtjeve novoga Zakona o kazalištu, ali su prijedlogom ta dva članka razrađena na dodatnih 37-50 članaka. Po njima bi članovi kazališnih vijeća svakodnevno morali dolaziti u kazalište, kako bi intendantu dali suglasnost za potpisivanje bilo kojih dnevnih akata nužnih za nesmetano funkcioniranje teatra. </p>
<p>Druga primjedba o kojoj je Gotovac govorila odnosi se na činjenicu da Zajčevi dani i Riječke ljetne noći nisu uvrštene u Statut kazališta, kao što su Marulićevi dani i Splitsko ljeto, a što intendantica smatra nužnim. </p>
<p>Za razliku od HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, odnosno ravnateljica Zrinka Kolak-Fabijan dobila je suglasnost Poglavarstva za Prijedlog statuta. Kolak-Fabijan podsjetila je kako je GKL bilo u obvezi Statut donijeti u roku od dva mjeseca od donošenja Zakona, a to je učinjeno u roku od mjesec dana. </p>
<p>Kazališno vijeće imat će 3, 5 ili 7 članova iz redova uglednih Riječana neovisnih o Gradu ili Županiju, dok samo jednog člana biraju institucije kulture. GKL Rijeka trebalo bi imati svoje kazališno vijeće 1. travnja, čime će svoj rad u potpunosti uskladiti s važećim Zakonom. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Van Bommel udahnuo nadu Bayernu</p>
<p>Najljepše je bilo u Madridu gdje je Real postizao pogotke, a Bayern dominirao na travnjaku </p>
<p>MADRID</p>
<p> - Šarmantna utakmica u Madridu i tri šahovske partije (u Eindhovenu, Glasgowu i Lille) kratki su sukus zbivanja prve četiri utakmice osmine finala nogometne Lige prvaka. Činjenica je isto tako kako niti jedna od osam momčadi nije upotpunosti sebe rezervirala u četvrtfinalu, makar je tome nakon utorka najbliže - Manchester Utd.</p>
<p>No, utakmica u Lillu prilično je izrežirana od strane suca - prvo je početkom drugog dijela bespotrebno poništen pogodak domaćina (prekršaj u napadu), da bi u završnom dijelu bio priznat pogodak Giggsa iz slobodnog udarca dok je još domaći vratar Sylva namještao živi zid.</p>
<p>Najljepše je bilo u Madridu gdje je Real postizao pogotke, a Bayern dominirao na travnjaku Santiago Bernabeua. No, unatoč tome Bayern može zadovoljno napustiti Madrid jer 2-3 im otvara prilične mogućnosti prije uzvrata. Nadu je udahnuo Van Bommel pogotkom u 87. minuti, a prije toga su se mogla vidjeti četiri pogotka, dvije stative, odlične obrane Kahna i Casillasa, kreativnog Beckhama i najčudnije je kako su obje momčadi dosad bile u - dubokoj krizi. No, netko će nakon Munchena biti - razočarenje sezone.</p>
<p>Carlo Ancelotti i njegov Milan (bez Darija Šimića) odigrali su u Glasgowu svoju utakmicu. Umrtvili igru, onemogućili suparnika Celtica i gotovo ljubomorno čuvali 0-0 uoči dolaska na San Siro. U Eindhovenu je, pak, PSV prekrasnim pogotkom Mendeza sa dvadesetak metara pobijedio Arsenal i zamislio aktualnog doprvaka prije uzvrata…</p>
<p>• Rezultati osmine finala (prve utakmice)</p>
<p>Real - Bayern 3-2 (Raul 10., 28., Van Nistelrooy 34. / Lucio 24., Van Bommel 87.), Celtic - Milan 0-0, Lille - Manchester Utd. 0-1 (Giggs 83.), PSV Eindhoven - Arsenal 1-0 (Mendez 61.). (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blanka reprizirala prošlu godinu</p>
<p>Splićanka se očito ni ovaj put nije uspjela najbolje snaći na podlozi u Globe Areni koju je dugo izbjegavala</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Nastup Blanke Vlašić na mitingu u Stockholmu imao je potpuno isti epilog kao i lani. Splićanka je preskočila 1.95 metara, zauzevši drugo mjesto iza domaće junakinje Kajse Bergqvist. Blanka se očito ni ovaj put nije uspjela najbolje snaći na podlozi u Globe Areni koju je dugo izbjegavala. Prošle je zime jedino u Stockholmu ostala ispod dva metra, a ništa se nije promijenilo niti u utorak.</p>
<p>No, podloga je očito bila pretvrda i za ostale visašice jer gledatelji, unatoč iznimno uglednoj startnoj listi, nisu vidjeli niti jedan skok preko dva metra. Ipak, otišli su zadovoljni jer je njihova miljenica nakon dosta mučenja ove zime uspjela doći do pobjede. Štoviše, skok preko 1.98 m je Kajsin najbolji ove godine, koliko god to zvučalo čudno za djevojku koja je lani u dvorani srušila svjetski rekord. Treće je mjesto pripalo europskoj prvakinji na otvorenom Tiji Hellebaut koja je, kao i Blanka, preskočila 1.95 m, ali iz jednog pokušaja više. Olimpijska pobjednica Jelena Sljesarjenko ostala je, pak, na 1.92 m. </p>
<p>Tijek natjecanja sugerirao je da bi Stockholm za Blanku ipak mogao biti sretniji nego prijašnjih godina. Naša je rekorderka djelovala vrlo uvjerljivo, isprva je preskakala 1.84, 1.98, 1.92 i 1.95 metara, a onda je odlučila primijeniti iskušanu taktiku s propuštanjem posljednje visine prije dva metra. Tako odmarala na 1.98, a kad je Bergqvist u trećem pokušaju uspjela svladati tu visinu, postalo je jasno da će Blanki za pobjedu trebati treći ovogodišnji skok preko dva metra. No, od toga nije bilo ništa, Splićanka u utorak nije bila na dvometarskoj razini, tako da se morala zadovoljiti drugim mjestom. </p>
<p>Sigurni smo, međutim, da se neće dugo zamarati time jer je već u subotu očekuje prvi veliki nastup pred svojim sugrađanima koji je toliko dugo čekala. Na Gripama će ugostiti niz sjajnih imena, predvođenih Kajsom Bergqvist i Venelinom Venevom. </p>
<p>Dodajmo još kako je Tia Hellebaut koja je cijelu zimu najavljivala kako će na Europskom prvenstvu u Birminghamu nastupiti u petoboju, blizu promjene mišljenja. Naime, nedavna joj je bolest odnijela dosta snage, tako da bi joj nastup u pet disciplina mogao biti prenaporan, pa nije isključeno da će nastupiti samo u najjačoj. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić preko De Bakkera do Rochusa</p>
<p>ROTTERDAM</p>
<p> – Ivan Ljubičić je rutinirao stigao do 2. kola na turniru u Rotterdamu. U ponedjeljak se zagrijao u paru s De Bakkerom, a u utorak je pobijedio 18-godišnjeg Nizozemca s pozivnicom organizatora sa 7-5, 6-3. Iako se De Bakker dobro osjećao pred svojom publikom, iako je izgubio samo sedam poena nas svoj prvi servis, ipak nije bio blizu pobjede. Ljubičić je, naime, servirao 14 aseva, izgubio šest poena nakon prvog servisa, nijednom nije ugrozio svoj servis, dok je s druge strane, iskoristio dvije od pet prilika za break. Break u 11. gemu prvog i sedmom gemu drugog seta odveli su Ljubičića do dvoboja protiv Belgijanca Oliviera Rochusa, s kojim je igrao četiri puta, vodi s 3-1. (I. Mi.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Venus Williams u tri seta </p>
<p>MEMPHIS</p>
<p> – Rezultati teniskog WTA turnira u Memphisu: 1. kolo: Pratt (5) – Osterloh 6-3, 6-0, Mattek – Raymond 6-2, 7-5, Wozniacki – Foretz 2-6, 7-6 (5), 6-3, Craybas (8) – Liggan 6-4, 6-4, Raluca Olaru – Albanese 3-6, 6-4, 6-3, Spears – King 4-6, 6-2, 7-6 (0), Williams (7) – Morigami 6-1, 2-6, 6-4, Granville – Bartoli (3) 7-5, 4-6, 6-0. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Poraz Abramović u Bogoti</p>
<p>BOGOTA</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Ivana Abramović izgubila je dvoboj 1. kola na 175.000 dolara vrijednom WTA turniru u Bogoti. Bolja od nje bila je Francuskinja Pauline Parmentier sa 6-3, 7-6 (5). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivana ponovno s Ivančićem</p>
<p>Ivana će surađivati i s Mađarom Tiborom Gecsekom, nekadašnjim prvakom Europe, koji će biti suradnik za tehnički dio treninga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivana Brkljačić ponovno trenira s Ivanom Ivančićem. Najbolja hrvatska kladivašica još se jednom tako vratila treneru koji ju je doveo do dva svjetska juniorska naslova.</p>
<p>Ivana je, podsjetimo, prošle godine počela raditi s Mađarom Zsoltom Nemethom, nekadašnjim svjetskim doprvakom. Unatoč podbačaju na Europskom prvenstvu u Göteborgu, suradnja je donijela pomak našoj rekorderki koja je najviše puta u karijeri bacala preko 70 metara. Krenuli su Ivana i Nemeth s pripremama i za ovu sezonu, ali suradnja je ipak prekinuta i to voljom mađarskog stručnjaka, kojem je odvojenost od obitelji očito teško padala.</p>
<p>»Ovaj raskid suradnje nije došao u najboljem trenutku. Bila sam zadovoljna suradnjom, Zsolt je odličan trener i bila sam poprilično pod stresom zbog ove situacije«, poručila je Ivana putem svoje internetske stranice.</p>
<p>U dogovoru s Hrvatskim atletskim savezom i Ivaninim klubom Dinamo-Zrinjevcem, glavni trener naše kladivašice ponovno je postao sjajni stručnjak za bacačke discipline Ivan Ivančić. Osim njega, Ivana će surađivati s još jednim Mađarom, Tiborom Gecsekom, koji će biti stručni suradnik za tehnički dio treninga. Gecsek je, kao i Nemeth, bio sjajan kladivaš. Na Europskom prvenstvu u Budimpešti 1998. osvojio je zlato, a ima i dvije bronce sa svjetskih prvenstava, 1993. i 1995. godine. </p>
<p>»Razmišljala sam koja je najbolja opcija za mene, nisam ni vjerovala da bi Tibor Gecsek pristao na suradnju. On je moj veliki uzor, pa ću brzo svladati sve njegove tehničke upute«, navela je Ivana. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Situacija oko Svjetskog prvenstva alarmantna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza na svojoj je sjednici jednoglasno podržao izvješće izbornika Line Červara sa nastupa na Svjetskom prvenstvu rukometaša u Njemačkoj. Kao cilj naših rukometaša Upravni je odbor postavio plasman na Olimpijske igre 2008. i na jednom od sljedeća tri velika natjecanja (EP 08. u Norveškoj, OI 08. u Pekingu i SP 09. u Hrvatskoj) osvojiti barem jednu medalju.</p>
<p> Svjetsko prvenstvo 2007. u Francuskoj, dakle pobjeda protiv Nizozemki u kvalifikacijama. Situacija oko Svjetskog prvenstva rukometaša 2009. procijenjena je alarmantnom, posebice zbog kašnjenja radova na Rukometnom domu i još više Zagreb Areni. Međunarodni je rukometni savez (IHF) svoju inspekciju Hrvatskoj najavio za prvi tjedan srpnja i, kaže Željko Kavran, predsjednik HRS-a, ne vidi li inspekcija gradilište u Zagrebu, SP rukometaša će Hrvatskoj biti oduzet.</p>
<p>Lino Červar je, inače, dobio još veće ovlasti. Uz izbornički posao, koordinirat će rad rukometnih kampova, trenerske seminare i rad mlađih selekcija. U A selekciji njemu će, uz Slavka Golužu, prema potrebi pomagati i Ivo Duvnjak. Određeno je da će selekciju '86. godište voditi izbornik Smajlagić, a pomoćnik će mu biti određen naknadno. Selekciju '88. vodit će Smajlagić, a pomagat će mu Granater, generaciji '90. izbornik je Canjuga, a trener Štrlek, dok će s generacijom '92. raditi Ivandija i Glavica.</p>
<p>Nekadašnja rukometašica Podravke Vegete te bivša reprezentativka SCG, inače rođena Osječanka, Andrijana Budimir podnijela je zamolbu HRS-u za nastup u hrvatskoj reprezentaciji. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tan izbacio olimpijskog pobjednika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski Kinez Tan Ruiwu napravio je najveće iznenađenje prvog dana Otvorenog prvenstva Kuvajta u stolnom tenisu. Tan je nakon lake pobjede protiv domaćeg stolnotenisača Ibrahima Al-Hasana (4-0), u drugom kolu izbacio olimpijskog pobjednika Ryu Seung Mina. Kinez s hrvatskom putovnicom bio je bolji od Korejanca sa 4-2 i u trećem će kolu igrati protiv Tajvanca Chuana Chih-Yuana. Ryu Seung Min je, inače, u prvom kolu bio bolji od našeg Tomislava Zubčića s 4-0, dok je Roka Tošića sa 4-1 svladao Rumunj Adrian Crisan. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Bombe OVK-a pod vozila UN-a u Prištini</p>
<p>Eksplozije su odmazda za prosvjednike koji su poginuli 10. veljače</p>
<p>Eksplozija u kojoj su u ponedjeljak navečer uništena tri vozila UN-ove misije u Prištini je odmazda za pogibiju dvojice Albanaca koji su smrtno ranjeni u masovnim prosvjedima 10. veljače. </p>
<p>To stoji u priopćenju što ga je izdala Oslobodilačka vojska Kosova, oružana grupacija koja je sudjelovala u sukobima sa srbijanskom vojskom i policijom na Kosovu tijekom 1998. i 1999. godine. Nakon intervencije NATO-a i povlačenja srpskih postrojbi s Kosova, OVK je raspušten, a vojni zapovjednik ove organizacije Agim Çeku je danas kosovski premijer. </p>
<p>Sve to događa se dva dana prije nastavka pregovora Beograda i Prištine o konačnom statusu Kosova, odnosno o planu UN-ovog izaslanika Marttija Ahtisaarija. Dok Beograd odbacuje bilo kakvu mogućnost o kosovskoj neovisnosti i međunarodnom priznanju, kosovski Albanci zahtijevaju hitno proglašenje neovisnosti i prijem Kosova u Ujedinjene narode. </p>
<p>Sigurno je da eksplozija u kojoj su uništena vozila UN-a neće pridonijeti smirivanju napetosti u Prištini, a dat će prigodu srpskim pregovaračima da ustraju na tvrdnjama kako bi neovisnost Kosova bila pogubna ne samo za Srbe koji su ostali na Kosovu nego i za cijelu regiju. </p>
<p>Istovremeno sa bombaškim napadom na vozila UN-a oglasila se i albanska udruga »Samoodređenje« koje je najavilo da će pred početak nove runde pregovora Beograda i Prištine, koja treba početi 21. veljače u Beču, zakazati nove prosvjedne skupove.</p>
<p>Službeni Beograd još uvijek računa da će Rusija vetom u Vijeću sigurnosti UN-a spriječiti donošenje rezolucije kojom se priznaje kosovska neovisnost. </p>
<p>Međutim, dobro obaviješteni londonski The Economist upozorava da ruski veto neće pomoći Srbiji, već da bi mogao gurnuti cijelu regiju u nove oružane sukobe i politički kaos. Prema procjenama ovih britanskih novina, Kosovo će u svakom slučaju proglasiti neovisnost, a priznat će je mnoge zemlje, uključujući SAD i Veliku Britaniju. U tom slučaju neće biti dodatne zaštite za Srbe koji ostaju na Kosovu kako to predviđa plan Marttija Ahtisaarija niti će biti produžen mandat misije Ujedinjenih naroda. Takav razvoj događaja bio bi na štetu Srba i Albanaca podjednako pa stoga stoje ocjena Agima Çekua da akcije poput one u kojoj su uništena vozila UN-a idu na ruku samo protivnicima kosovske neovisnosti. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Neka to učini i Zapad</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad u utorak je rekao da je njegova zemlja spremna obustaviti svoj program obogaćivanja urana i vratiti se pregovorima ako i zapadne zemlje učine isto. On je pred tisućama okupljenih na sjeveru zemlje rekao kako Iranu nije problem prestati, ali da »pošteni pregovori« zahtijevaju istu gestu i od Zapada.</p>
<p> »Prekinut ćemo svoj program proizvodnje nuklearnoga goriva da bi pregovori mogli početi. Nema problema. Ali pravda traži da i oni koji žele s nama pregovarati prekinu svoju proizvodnju nuklearnoga goriva. Onda će to biti dijalog u poštenoj atmosferi«, rekao je Ahmadinejad. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odredilo je Iranu srijedu kao krajnji rok da prestane s obogaćivanjem urana ili će se suočiti s daljnjim sankcijama. Pomoćnik direktora Iranske agencije za nuklearnu energiju Mohammad Saidi odbacio je u utorak optužbe ruske tvrtke »Atomstrojeksport« koja gradi iransku nuklearnu centralu u Bushehru, prema kojima bi zbog navodnih problema s kašnjenjem u plaćanju s iranske strane moglo doći do kašnjenja u realizaciji cijelog projekta. »Isplata je obavljena u skladu s ugovorenim datumima između dviju strana«, rekao je novinarima Saidi. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Scenarij katastrofe plaši Amerikance</p>
<p>Ministarstvo Domovinske sigurnosti predviđa da bi se broj izostanaka s posla mogao povećati čak do 40 posto</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika razmišlja o posljedicama moguće epidemije ptičje gripe onako kako se to s američke strane Atlantika uobičajeno i radi: u velikim brojevima. Američko Ministarstvo zdravlja (US Department of Health and Human Services) predviđa da bi čak trećina stanovništva SAD-a, znači oko 100 milijuna ljudi, moglo biti zaraženo virusom H5N1. Ako on mutira u takav oblik da se može prenositi s čovjeka na čovjeka, moglo bi doći do istinske katastrofe. Medijski izvori koji tu alarmantnu vijest prenose ipak se ograđuju da se ne zna, hoće li do toga ikad doći. Jasno je i kako dosad nije zabilježen niti jedan slučaj oboljenja kod ljudi, koji su jeli termički ispravno pripremljeno meso peradi ili jaja.</p>
<p>No, ako se epidemija ipak dogodi, Ministarstvo Domovinske sigurnosti predviđa da bi se broj izostanaka s posla mogao povećati čak 40 posto u dužem razdoblju.</p>
<p>Zbog toga se već neke industrije označavaju kao posebno strateški važne. </p>
<p>Prehrambeni sektor bio bi naročito pogođen, jer bi navala na supermarkete porasla proporcionalno sa smanjenjem povjerenja u restorane u koje Amerikanci imaju naviku ići za sva tri obroka. Statistike pokazuju da se broj Amerikanaca koji jedu u restoranima, od 1974. kada je iznosio 34 posto, povećao na oko 50 posto 2004. Sad bi taj broj navodno drastično opao.</p>
<p>Prehrambena i poljoprivredna industrija spadaju u skupinu od 13 identificiranih grana koje bi prema odredbama Ministarstva domovinske sigurnosti, bez obzira na epidemiju, morale biti »dodatno funkcionalne«. Iako se pokazalo da je »priča« oko ptičje gripe u 2006, godini bila po ocjenama mnogih u medijima »najnapuhanija«, te da su ljudi »uglavnom bez razloga« zaplašivani. Izrazito hladna veljača u Americi, nakon rekordno toplog siječnja, natjerala je izgleda prvo liječnike da obnove upozorenja svojim pacijentima. </p>
<p>Poznati američki Institut za hranu (The Food Marketing Institute) Hammonds, bio je prvi koji je upozorio da će moguća epidemija otjerati Amerikance prvo iz restorana. Konzumenti će htjeti sami »termički potpuno ispravno« spremati svoju hranu. »Obiteljski lonac« će tako iznova postati važan u Americi. Poseban pad, mogao bi doživjeti lanac fast-food restorana, no, čini se da zbog toga mnogima neće biti žao. Iz medija je sve odmah doprlo do vlasnika lanaca supermarketa koji su odjednom počeli planirati dodatnu opskbu - ako dođe do neočekivane epidemije u proljeće. Tržište je najbolji barometar tih strahovanja. Moglo bi, dakle, doći do porasta nabave hrane i to za više od nekoliko dana. Naime, nitko još ne zna odgovoriti na pitanje: Hoće li u slučaju epidemije voda, mlijeko, kruh, povrće i druge namirnice redovno stizati u supermarkete? </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otkrivanje mreže Karadžićevih pomagača</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici NATO-a i Europskih vojnih snaga (EUFOR) u BiH obavili su u utorak pretres kuća i osobnih vozila Sonje Kardžić-Jovičević i Aleksandra Karadžića-Saše, kćeri i sina Radovana Karadžića, uz Ratka Mladića, najtraženijeg haaškoga bjegunca.</p>
<p>Iznenadna akcija u kojoj je sudjelovao veći broj vojnika i dvadesetak vozila započela je u tri sata ujutro, a okončana je nakon šest sati. Obavljeni su i razgovori s Karadžićevom kćeri i sinom koji su, po riječima glasnogovornika NATO-ovog stožera u Sarajevu Dereka Chapella, bili iznimno korisni. </p>
<p>Iz stanova su odnesene i kutije sa sadržajem o kojem službenici nisu željeli govoriti. Na licu mjesta primijećeni su i pripadnici državne Agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA), no nisu bili izravno uključeni u operaciju. </p>
<p>Pripadnici NATO-a su u stan Aleksandra Karadžića ušli bez primjene veće sile, međutim, u zgradi u kojoj živi Sonja Karadžić-Jovićević morali su prilikom ulaska provaliti metalna rešetkasta vrata ispred samog ulaza u stan. Cilj akcije je, kako se doznaje, bila potraga za informacijama o međusobnoj komunikaciji između članova mreže podrške Karadžićevom skrivanju. Najnovija akcija poduzeta je nekoliko dana nakon što je zamjenik visokog međunarodnog predstavnika u BiH Raffi Gregorian izjavio kako su supruga, sin i kći Radovana Karadžića dio mreže podrške skrivanju bivšeg lidera bosanskih Srba, koji je optužen za ratne zločine. </p>
<p>»Oni su na listi osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU i koje su pod financijskim sankcijama SAD-a. Oni su aktivni članovi mreže podrške Karadžiću, primali su novac od njega i vjerujemo da su još u kontaktu s njim kao i da su uključeni u aranžmane oko njegovog osiguranja, rekao je nedavno Gregorian. U međuvremenu traju špekulacije o mogućim mjestima njegovog skrivanja; navodno bi to moglo biti od Rusije, do pravoslavnih manastira u Grčkoj. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Djeca prema narudžbi</p>
<p>Danas se može kupiti što god se poželi, a zahvaljujući poduzetnoj Jennalee Ryan i zametak prema želji i bez genetske prtljage </p>
<p>Nema roditelja koji ne bi poželio dijete savršena izgleda i inteligentno. Poduzetna se Amerikanka Jennalee Ryan pobrinula da to učini ostvarivim svakome tko zaželi. U teksaškom San Antoniju osnovala je prvu banku ljudskih zametaka na svijetu i nazvala je Abraham Center of Life (Abrahamovim središtem života) u kojem se za 5000 dolara može kupiti dijete po želji. </p>
<p> »Dovoljno je da nam se internetom jave sterilni parovi ili žene koje žive same, opišu željena mališana. Zanimanje je veliko i u prva dva tjedna od objavljenih oglasa u novinama i na internetu javilo nam se 500 novih klijenata iz Sjedinjenih Američkih Država, Irske, Velike Britanije, Njemačke, Australije... Ključ je našeg uspjeha u tome što nudimo jedinstven ‘proizvod’ i zbog toga nemamo konkurenciju. Baš zato prodaju zametaka prema želji poistovjećujem s ‘običnim’ biznisom, poput onog kojim se bave agencije za usvojenje samo što se njima mora platiti do 40 tisuća dolara, a nama znatno manje. Zbog toga je kupnja embrija prema želji isplativija i mudrija odluka, dok je usvojenje znatno rizičnije. Usvojena djeca ne vrijede toliko ako potječu od roditelja koji imaju zdravstvenih problema, opijaju se ili drogiraju«, izjavila je Jennalee Ryan, direktorica centra, i zapanjila ih što o prodaji zametaka govori kao da na tržnici nudi krumpire.</p>
<p>No poduzetna bogatašica tvrdi i kako je program rada njezina središta znatno bolji i od »usvojenja« viška embrija u klinikama za in vitro oplodnju. </p>
<p>»Najčešće je riječ o ponudi embrija neplodnih parova, pa je zato vjerojatnost te trudnoće oko 30 posto. Naši davatelji sperme i jajnih stanica najprije moraju na stroge zdravstvene preglede, zahvaljujući čemu bilježimo 70 posto uspješnosti trudnoće. Trudimo se i da većina prodavatelja sperme ima titulu doktora znanosti, a prodavateljica jajnih stanica barem završen fakultet. Važna nam je i njihova dob i izgled. Zametak osmišljen prema željama naručitelja šalje se u kliniku za in vitro oplodnju, gdje ga liječnik usađuje u maternicu klijentice ili središte pronalazi dobru surogatnu majku«, ponosno će 49-godišnja Teksašanka.</p>
<p>Na ideju da osnuje takvu tvrtku došla je prije dva desetljeća kad se kao neudana žena borila s mnogim preprekama da usvoji dijete i postane samohranom majkom. </p>
<p>»Kao iskusna marketinška stručnjakinja osnovala sam agenciju za usvajanje. S vremenom je postala najvećom u SAD-u, jer sam godišnje pomogla da oko 400 klijenata postanu roditelji. Tako sam i sama postala majkom dječaka«, odala je Jennalee Ryan koja se opijena tim uspjesima prihvatila osnivanja banke zametaka.</p>
<p>No kad se pročulo za prodaju zametaka prema želji, dočekali su je na nož. Spočitavaju joj da komercijalizira ljudski život i da je djecu izjednačila s posebnom ponudom neke prodavaonice.</p>
<p>»U Americi se katkad jave neke vjerske zajednice koje se protive naručivanju embrija prema želji. Utihnu kad im odgovorim da ni Isus nije začet prirodnim putem. Mirno spavam, jer ne mislim da radim nešto pogrešno. Središte pomaže parovima da ostvare svoju životnu želju, a kreiranjem embrija samo ‘puštam’ dobre gene u svemir. Interes parova je sve veći i među onima koji su donedavno razmišljali samo o usvajanju. Kupnja kreirana embrija znatno im je privlačnija, jer mogu postati roditelji djeteta bez genetske ‘prtljage’, problematičnih roditelja, braće i sestara, i još mu izabrati kvocijent inteligencije, boju očiju...«, govori Jennalee Ryan. Nimalo se ne brine o tome što će joj o tom poslu reći djeca kad odrastu i hoće li biti razočarana što su začeta u Petrijevoj zdjelici.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Muškarci govore tri puta manje od žena</p>
<p>Kada se nedavno u medijima predstavljala poznata samoborska Sraka, jedan od glavnih likova u ove fašničke dane, »zadužena« da svakome kaže ono što mu pripada, gospođa pod Srakinom maskom rekla je da svrake »puno kreščiju« pa je nekako logično da u njezinoj ulozi bude žena. Jer žene, kao što se zna, mnogo brbljaju. Da su žene pričalice mnogo veće od muškaraca, poznat je stereotip, a ima li on kakvo ozbiljnije utemeljenje? Možda neki znanstveni dokaz koji bi potvrdio ili odbacio to rašireno uvjerenje? </p>
<p>Psihijatrica i, što je vrlo zanimljivo, feministkinja sa sveučilišta u San Franciscu Louann Brizendine napisala je knjigu »Ženski mozak« i u njoj tvrdi da žene uistinu više govore. Tome su sklone naročito u situacijama kada se osjećaju opušteno i prihvaćeno, a sklone su i tome da govore istodobno i da se pritom sasvim dobro razumiju. Autorica knjige smatra da su za to sposobne zbog toga što verbalno izražavanje percipiraju drukčije nego muškarci i do toga ju je zaključka dovelo istraživanje koje je provela na tisuću žena. Naime, u ženskom je mozgu, tvrdi Louann Brizendine, više stanica »posvećeno« onome što žele reći, naročito osjećajima i prakticiranju toga sadržaja. Psihijatrica Brizendine se poslužila usporedbom prema kojoj u ženskom mozgu postoji autocesta sa osam voznih traka koje služe procesuiranju osjećaja, dok se muškarci snalaze samo s malom seoskom cestom. Ta autocesta im omogućava ili ih »tjera« da razgovaraju o svojim osjećajima pa otud i veća količina izgovorenih riječi. Autorica knjige »Ženski mozak« izračunala je da žena u prosjeku izgovori oko 20 tisuća riječi svaki dan, a muškarci oko sedam tisuća. Dakle, gotovo tri puta manje. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prehrana u službi ljepote</p>
<p>Koža će postati sjajnijom i ljepše boje ako pazite što jedete i izbjegavate jako začinjena jela </p>
<p>Prehrana je vrlo važna za naše zdravstveno stanje, a o njoj ovisi i izgled kože. Iako kozmetičari i dermatolozi savjetuju da je treba pravilno njegovati preparatima namijenjenim određenom tipu kože, obvezno će podsjetiti i na to da će zablistati i postati ljepše boje ako pazite što jedete. Zato je nužno nekim namirnicama, ovisno o tipu kože, dati prednost na tanjuru, dok druge treba zanemariti.</p>
<p>Masna i osjetljiva koža </p>
<p>Izbjegavajte masnoće i šećer, ali ih nemojte posve zaboraviti. Tako, na primjer, čaj ili kavu zasladite samo žličicom šećera ili meda. Umjesto rafiniranog bijelog, obvezno koristite smeđi nerafinirani šećer. Problematičan ten postat će ljepši ako jedete krto pureće, pileće ili teleće meso. No preporučuje se i jesti više ribe, te dosta svježeg i lešo kuhanog povrća. Zanimljivo je da se od voća posebno preporučuju banane, a od sireva svježi kravlji, kozji i ovčji. Kolače i druge slastice trebalo bi zamijeniti jogurtom, a umjesto maslaca pri pripremanju jela koristiti biljno i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Bilo bi dobro i da salate umjesto papra, soli i octa začinite limunovim sokom, te katkad tim i drugim jelima okus »popravite« lukom i začinskim biljem. Voda i prirodna limunada neka budu zamjena za gazirane napitke i alkoholna pića.</p>
<p>Suha koža </p>
<p>Pijte dosta mlijeka, jedite piletinu, ribu, puretinu, a katkad si možete priuštiti i druge vrste mesa. Budući da vašoj koži nedostaje masnoće možete si priuštiti i masnije sireve, ali zbog nedostatka vlage obvezno svakodnevno popijte litru do dvije vode. Preporučljivi su i netom iscijeđeni voćni sokovi od grejpa, mandarina i drugog sezonskog voća. Pritom ne treba zanemariti ni kompote, ali pazite da ih previše ne zasladite. Povrće je i na vašem jelovniku više nego dobro došlo, pogotovo salata, špinat, peršin, kupus, blitva, mrkva, radič i druge vrste koje sadrže dosta vode. [M.Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zvijezda je rođena</p>
<p>Debitantica čarobna glasa Jennifer Hudson već je nagrađena Zlatnim globusom i nominirana za Oscara </p>
<p>Mlada pjevačica i glumica Jennifer Hudson ovih dana proživljava svoj američki san. Odbrojavaju se dani do dodjele Oscara za koji je mlada glumica nominirana za sporednu ulogu u filmu »Komadi iz snova«. U tom je mjuziklu Jennifer je utjelovila Effie White, jednu od tri uspješne pjevačice. Mlada je glumica svojim upečatljivim filmskim nastupom zasjenila i pjevačicu Beyonce Knowels. Hudson će pjevati na toj prestižnoj ceremoniji, unatoč tome što je »Listen«, u izvedbi Beyonce, službeni singl filmskog soundtracka. Nakon Oprah Winfrey i Halle Berry, Jennifer je treća Afroamerikanka koja će osvanuti na naslovnici američkog izdanja časopisa »Vogue« i prva tamnoputa pjevačica koja je dobila tu čast. Za svoj filmski debi glumica je već zaradila i Zlatni globus. </p>
<p>Prvi veći profesionalni nastup mlada je pjevačica imala na Disneyjevoj turneji 2002. godine kada je glumila grčku muzu Kaliopi. </p>
<p>»Morala sam nositi tešku haljinu, veliku periku i visoke potpetice. Tako odjevena morala sam mirno stajati, što nije bilo baš lagano na brodu koji se ljulja«, pripovijeda Jennifer. Nakon šest mjeseci nastupa na brodu mlada se pjevačica, kao i još 5000 kandidata, prijavila na Američki idol i došla do sama finala. Iako nije pobijedila, njezin je put zacrtan. A vjerni suputnik na njemu je i njezin dečko 27-godišnji James Payton, s kojim je od 1999. godine. </p>
<p>»Gledao me kako se borim, poticao i hrabrio me, a bilo je i trenutaka kada sam željela odustati. No on nikada nije odustao od mene«, opisuje svog dečka Jennifer. </p>
<p>Kako bi utjelovila Effie White mlada se glumica morala udebljati desetak kilograma. »Jela sam kolače, torte i pite po cijele noći. No problem je bio zadržati kilograme, jer smo mnogo plesali i radili«, govori Jennifer. Problem kako se udebljati, nakon snimanja pretvorio se u problem s viškom kilograma. U tome joj je mnogo pomogao osobni trener LaFonza Alston i lagani jelovnik. </p>
<p>No slatkih muka možda ne bi bilo da njezin talent na počecima karijere nisu prepoznali sir Elton John i Barry Manilow. Njihove riječi hvale bile su poticaj za dalje i potvrda da je na dobrom putu, baš kao i riječi potpore Jamieja Foxxa, partnera iz filma. »Obično bi me nazvao nedjeljom i hrabrio me. Pričao mi je da je i njemu bilo tako na počecima. Govorio mi je kako ću biti na Zlatnom globusu, Oscaru. Divno je imati nekoga na koga se možeš osloniti«, rekla je Jennifer. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Posljednje sekunde života</p>
<p>Nedavno otkrivena amaterska snimka koja prikazuje Johna F. Kennedyja u koloni vozila nekoliko minuta prije nego je ubijen objavljena je u ponedjeljak na web stranici Dallas muzeja. </p>
<p>»Snimka bez zvuka najbolja je snimka na kojoj se vidi Jackie u povorci«, izjavio je Gary Mack, kostos Sixth Floor muzeja, koji se bavi Kennedyjevim životom i djelom.</p>
<p>Film je snimljen nekoliko blokova od Dealey Plaze oko 90 sekundi prije ubojstva. Kennedy je ubijen 1963. godine dok je kolona vozila prolazila preko Dealey Plaze u središtu Dallasa. Na snimci se vidi i tajni agent Clint Hill, koji je, kada je započela pucnjava, skočio na automobil kako bi zaštitio predsjednika i njegovu suprugu. Amaterski fotograf George Jefferies snimio je film i čuvao ga više od 40 godina. U jednom je razgovoru tu snimku spomenuo zetu Wayneu Grahamu i njih su se dvojica dogovorila da je doniraju muzeju. Oko kolone vozila bilo je više od 150.000 ljudi i Mack vjeruje da sigurno postoji još mnogo fotografija i filmova koje ljudi čuvaju. [A.L.B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Napao je jer je prekinula u pola posla</p>
<p>Pod sumnjom da su opljačkali djevojku iz »Plavog oglasnika« privedena su dvojica mladića, Leopold J. (23) i Tadej T. (26), a prijavljen je 23-godišnjak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija počela je »otpetljavati« klupko subotnje zabave u Sesvetama gdje je u ranim jutarnjim satima, nakon pruženih seksualnih usluga, u Ulici ljiljana 23 opljačkana djevojka iz »Plavog oglasnika« Zvezdana F. (24). Policija je u ponedjeljak privela dva mlada Janjevca osumnjičena za razbojstvo, Leopolda J. (23) i Tadeja T. (26), na nakon dovršene kriminalističke obrade doznajemo, za razbojstvo će biti prijavljen samo 23-godišnjak. On se navodno sam, nakon što je za njim raspisana tjeralica, javio policiji koja pretragom njegove kuće u utorak, tamo nije pronašla pištolj kojim je prijetio djevojci.</p>
<p> Razlog zbog kojeg se mladiću »digao tlak«, te je odlučio dami koja ga je »opslužila« prisloniti na sljepoočnicu pištolj i oteti joj iz torbice nešto više od 3000 kuna, i više je nego banalan. Djevojka je naime »kiksala« kad se nakon polusatnog odnosa, za koliko joj je i plaćeno, »skočila« s mušterije i prekinula spolni odnos. Mladić je »planuo« kada se dama oglušila na njegove povike »nije gotovo, nisam svršio«, te mu predložila da za »nastavak« nadoplati još 400-tinjak kuna.</p>
<p> Toliko se naljutio da je nesretnoj djevojci i prijetio »vrati pare, ubit ću te«. Dvojac je djevojku umjetničkog imena Stela, nazvao na broj mobitela 099 kojeg su našli u »Plavom oglasniku«, i naručili je na kućnu adresu prvoosumnjičenog 23-godišnjaka. Kada je nesretnica oko 5.30 taksijem stigla na odredište, tamo je čekao jedan od muškaraca i uveo na kat obiteljske kuće. Leopold J. odmah joj je platio 400 kuna, koliko je tražila za polusatni seks, a problemi su nastali tek kada je shvatio da je »podcijenio« svoje ljubavničko umijeće. Nakon toga, djevojku je istjerao iz kuće, a prijatelja Tadeja nazvao da dođe po njega. Mladić iz navodno imućne janjevačke obitelji, od ranije je evidentiran zbog krivotvorenja novčanica, teške krađe i nanošenja tjelesnih ozlijeda.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Založio »passat« za oružje? </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tiho Vukušić (44), otac prvoosumnjičenog za dvostruko ubojstvo iz »kalašnjikova« na parkiralištu u Dubrovačkoj ulici, prijavio je policiji neobičan problem: njegov sin Mate Vukušić (20), ostavio je nekoliko sati prije noćnog obračuna obiteljski »VW passat«, vrijedan oko 150.000 kuna, na čuvanje braći Ahmeti, najvjerojatnije Ferdiju i Ediju, likovima također dobro poznatima policiji po brojnim ekscesima. Ahmeti sada odbija vratiti automobil vlasniku, dok inspektori pokušavaju utvrditi zašto je »passat završio« u rukama romske obitelji sa Stinica. Postoji mogućnost da je Mate Vukušić »založio« automobil kako bi došao do automatske puške s kojom je počinio zločin, ali nije isključena varijanta nekih prethodnih dugovanja Ahmetijima koja je podmirio na taj način.</p>
<p>Ferdi Ahmeti kojeg smo zatekli u njihovoj prizemnici u industrijskom dijelu grada kazao nam je kako je »passat« u njihovog rođaka Sadata Ahmetija, no ne zna gdje se ovaj nalazi. Niti policija nema taj podatak, iako su provjeravali na prijavljenoj adresi, za sada ne mogu doći do Sadata i otkriti misterij zaplijenjenog »passata«.</p>
<p> Sadat je nedavno izašao iz zatvora, gdje je odslužio šestogodišnju kaznu zbog dilanja heroina. Ostatak obitelji poznat je više po nasilničkom ponašanju, sitnim razbojništvima i krađama nego poslovima s drogom. Ferdi je prije nešto više od pola godine bio osumnjičen za ubojstvo Seada Mizića (39) zvanog Stoja, čije je tijelo pronađeno uz more kod ulaza u Sjevernu Luku. Kasnije se međutim ispostavilo da njihova tučnjava te noći nema veze sa konačnim ishodom, Mizić je nastradao nesretnim slučajem.</p>
<p>Marino Vukšić (21) i Lovel Matković (22) ubijeni su u četvrtak navečer oko 23,25 sati u crnom audiju 100, a Ivan Ljubić (29) teško je ranjen, kada je Mate Vukušić ispalio cijeli spremnik iz »kalašnjikova« u njihov automobil iz klasične »sačekuše«. Nije isključeno da su se Vukušić i njegov prijatelj Goran Stanković (31), u pritvoru zbog pomaganja u počinjenju dvostrukog ubojstva, pokušali povezati s Ahmetijima. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Otac i sin zarađivali na lihvarskim kamatama</p>
<p>Novi nastavak priče o pulskim kamatarima</p>
<p>PULA</p>
<p> - Otac i sin, Izidor i Ivan Sučić iz Zagreba, uhićeni su u ponedjeljak u Puli, zbog zlouporabe u poslovanju u Gospodarsko-kreditnoj banci. Time se nastavlja priča sa pulskim kamatarima, koja traje od listopada prošle godine. Tada je, zbog sklapanja lihvarskih ugovora, protupravnih naplata, prevara i deviznog poslovanja, započela kriminalistička obrada nad više osoba. Već se tada GKB povezivala sa čitavim slučajem, a temeljem naloga Županijskog suda u Puli, još su u rujnu prošle godine pretražene prostorije poslovnica GKB u Zagrebu i Puli, kada je, zbog daljnje obrade postupka, oduzeta određena radna dokumentacija. </p>
<p>Naime, 28-godišnji Ivan Sučić iz Zagreba u svojstvu voditelja poslovnice Gospodarsko-kreditne banke Staglišće d.d. u Zagrebu, u dogovoru sa ocem, 58-godišnjem Ivanom Sučićem iz Zagreba, predsjednikom uprave, a na poticaj 37-godišnjeg Roberta Buića iz Pule, 2003. godine, sklopio je lihvarski ugovor, koji je išao na štetu 68-godišnjeg Eduarda Kirca iz Pule. Iskoristivši svoj položaj, Ivan Sučić sklopio je ugovor na 720.000 kuna, odnosno, 100.000 kuna uz fiduciju obiteljske kuće te je na blagajni odobren kredit od 755 663 kuna. No, Ivan je novac uplaćivao Buiću na račun, iako su ista sredstva trebala biti uplaćivana kao kredit na račun nesretnom Kircu. A kako nije mogao plaćati kredit, potraživanja banke naplatila su se kućom te je sa Buićem 29. prosinca 2005. godine zaključen ugovor o kupoprodaji nekretnine. </p>
<p>Tako je Buić otkupio potraživanja banke u iznosu od 992.904 kuna. Iznos je, naime, u međuvremenu, zbog kamata, narastao. Robert Buić tako je postao vlasnik kuće Eduarda Kirca. Tim je ilegalnim radnjama trojac počinio kaznena djela; Ivan Sučić zlouporabio je položaj i ovlasti, dok mu je Izidor Sučić pomagao, a Robert Buić ih poticao. Na sličan su način Sučići »poslovali« s Buićem i u slučaju 54-godišnjeg Tomislava Andrića iz Pule.</p>
<p> I tada su, 2003. godine, na poticaj Buića, sklopili ugovor sa »žrtvom«, Andrićem, na 831.556 kuna, odnosno 110.000 eura, i ovoga puta uz fiduciju nekretnine. Blagajnica GKB u Puli, 90.000 eura uplatila je na račun Buića, koji je u ovom slučaju bio i jamac. U međuvremenu je Izidor Sučić postao predsjednik nadzornog odbora te donio odluku da se potraživanja banke naplate putem Andrićeve kuće, budući da se dug uz kamate popeo na 1,260.283 kuna. </p>
<p>Buić si je tako »pribavio« još jednu kuću. I u ovom je slučaju trojac počinio ista kaznena djela, a Dragutin Cestar, načelnik sektora kriminalističke policije PU istarske, izjavio je u utorak kako se sumnja da ima još, na sličan način oštećenih komintenata GKB, stoga se istraga nastavlja. Izidor i Ivica Sučić te Robert Buić, privedeni su u utorak oko 10.30 sati, u Istražni centar Županijskoga suda u Puli. </p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pijani mladići »za provjeru« dobili batine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ispred kluba »Jedinica«, na Novoj Vesi, u nedjelju, oko 4.30 sati, dvojica redara, Zoran S. (30) i Goran S. (27), istukli su Kristijana Š. (25) koji je, prema policijskim podacima, u alkoholiziranom stanju došao vidjeti može li sa svojim bratom i prijateljem ući u klub. </p>
<p>Kristijan Š., njegov 22-godišnji brat i 20-godišnji prijatelj, došli su automobilom »opel zaphira« do kluba, gdje je 22-godišnji mladić izašao i otišao vidjeti hoće li ih pustiti u klub, a Kristijan i prijatelj odvezli su automobil na parkiralište. Kada su se i oni pridružili Kristijanovu bratu našli su ga kako ispred »Jedinice« sjedi na stubištu. Rekao im je da su ga napala dvojica redara, da bi nakon toga, Kristijan prišao Goranu S. i opalio ga šakom u glavu, no napadnuti redar, braneći se udario je nekoliko puta Kristijana pištoljem po glavi. Kada je redaru, Goranu S., ispao pištolj iz ruke, 22-godišnji Kristijanov brat uspio ga je dograbiti i odnijeti u parkirani »opel« kojim su se dovezli do kluba. Ubrzo je izašao i drugi redar, Zoran S., pa su redari zajedničkim snagama Kristijan srušili na pod i nastavili ga tući. Policiju je o tučnjavi obavijestio Kristijanov brat. </p>
<p>S poprišta sukoba redar Goran S. je pokušao pobjeći svojim »volvom«, no u tome su ga spriječili policajci. Kod njega su pronašli pištolj »Amadeo rossi«, kalibra 357 magnum, sa šest metaka. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su Goran S. i Zoran S. neovlašteno obavljali redarske poslove, pa će protiv njih biti podnesene i prekršajne prijave, dok će protiv vlasnika kluba biti podnesena prekršajna prijava nadležnom inspektoratu. Doznali smo da su Goran S. i Zoran S. od ranije poznati policiji kao počinitelji nekoliko kaznenih djela. Nakon pružene liječničke pomoći, u policiju je odveden i Krisitijan Š., radi prekršajne i kriminalističke obrade. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Stanarka čistačici slomila ruku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neobična svađa , a zatim i tučnjava u kojoj je čistačici Frančiski G. (64) nakon što je dobila više udaraca šakama i metlom, stanarka Anđa B. (68) slomila desnu podlakticu, dogodila se u ponedjeljak, između 6 i 7 sati na stubištu zgrade u Katićevom prilazu na broju 9.</p>
<p>Dok je u ponedjeljak ujutro Frančiska G. čistila stube, prišla joj je Anđa B. i bez ikakvog povoda ju počela vrijeđati. Usred svađe, Anđa ju je uhvatila za kosu i počela čupati, a zatim joj je nekoliko puta glavom udarila u zid, nakon čega je čistačica pala na pod. No Anđi to nije bilo dovoljno, pa je uzela i metlu, i drškom ju još nekoliko puta udarila po glavi tijelu, nakon čega je otišla iz zgrade. Liječničku pomoć isprebijana 64-godišnjakinja potražila u Klinici za traumatologiju, gdje joj ustanovljen prijelom desne podlaktice. Policija je pronašla Anđu B., a kriminalistička obrada nad osumnjičenog je u tijeku. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rumunjima u striptiz-klubu oteli novac i dokumente</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojici Rumunja, B.C.A. (28) i T.I.O. (27), koji su u nedjelju, oko 3.30 sati, došli u striptiz klub »Princess« u Hebragovoj ulici, htjeli su naplatiti bocu šampanjaca i nekoliko pića, preko 10.000 kuna, a kada su se pobunili, uzeli su im sav novac, a jedan od njih ostao je iz rumunjske osobne iskaznice. </p>
<p>Dvojica Rumunja, koji su navodno samo prolazili kroz Zagreb, došli su u nedjelju u sitne sate, u striptiz klub »Princess«. Nakon samo nekoliko pića, prišle su im dvije plesačice, a odmah se stvorio i konobar sa bocom šampanjca, nudeći ga dvojici gostiju da njime počaste djevojke, na što su Rumunji pristali. Šampanjac se popio i nakon sat vremena zabavi sa djevojkama došao je kraj, pa su dvojica muškaraca zatražili račun. No tek tada su shvatili da nešto ipak nije uredu. Naime račun je bio veći od 10.000 kuna, na što su se oni pobunili.</p>
<p> Konobar im je rekao da neće napustit lokal dok ne podmire račun, a kako dvojici Rumunja nije palo na pamet platiti toliki račun, uzeli su im sav novac, a jedan od gostiju ostao je i bez rumunjske osobne iskaznice. Kada su konačno uspjeli izaći, događaj su prijavili policiji. </p>
<p>Kako smo doznali Rumunji su u međuvremenu otputovali iz Hrvatske, a policija je dosad na obavijesni razgovor privela dvije osobe, no niti jednu od njih nisu mogli povezati s nedjeljnim događajem, pa se kriminalistička obrada nastavlja. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatsko rješenje za male i srednje tvrtke</p>
<p>Nakon Njemačke, Hrvatska je jedina zemlja u svijetu koja ima ovaj proizvod certificiran i lokaliziran za vlastito tržište, na vlastitom jeziku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Predstavljanje All-in-One rješenja koje se temelji na SAP-ovoj platformi na hrvatskom je jeziku i u potpunosti lokalizirano, jedinstveni je način da svi koji za cilj imaju održivost i profitabilnost, stabilan rast i razvoj, upoznaju novo poslovno rješenje prilagođeno upravo potrebama i zahtjevima malih i srednjih tvrtki«, rekao je direktor SAP-a Igor Dropulić prilikom otvaranja SAP All-in-One Arene.</p>
<p>Na predstavljanju je sudjelovalo više od 500 predstavnika malih i srednjih tvrtki, što je jasan pokazatelj kako hrvatski poduzetnici sve više prepoznaju potrebu, ali i kvalitetu ovakvih rješenja koja su se svuda u svijetu pokazala kao vrlo učinkovita i profitabilna. Tomu u prilog ide i široka mreža certificiranih SAP-ovih partnera, kao i jednostavna nadogradivost osnovnog paketa, cjenovna dostupnost i kratak rok implementacije koji iznosi između jedanaest i četrnaest tjedana.</p>
<p>SAP All-in-One rješenje u potpunosti je lokalizirano za Hrvatsku, a prilagodio ga je tim hrvatskih stručnjaka na čelu s tvrtkom GBS-IT. Idejni začetnik ovog projekta Ivan Belić naglasio je kako je inicijativa hrvatskih stručnjaka ocijenjena kao uspjeh SAP-a na svjetskoj razini, a rezultat koji je projekt ostvario osigurao je Hrvatskoj status zemlje modela prema kojemu će se u zemljama zainteresiranim za All-in-One rješenje raditi postupak integracije i priprema projekta za nastup na tržištima.</p>
<p>Gregor Stoeckler, direktor SAP-ovog Solution centra za mala i srednja poduzeća, naglasio je kako su upravo male i srednje tvrtke najveći korisnici poslovnih rješenja, ima ih čak 65 posto, pa je ovakvo rješenje upravo ono što im je potrebno. Predstavljajući uspješne primjere iz prakse naveo je i usporedbu s dva različita modela Volkswagenovih vozila koji su u čak 69 posto napravljeni od jednakih dijelova.</p>
<p>»Jednako je i s ovim rješenjem koje u jedinstvenom paketu nudi i iskorištava pozitivne osobine prikupljene s raznih strana, i maksimalno ih iskorištava. To su prije svega sigurnost, brzina, snaga i kvaliteta«, rekao je Stoeckler.</p>
<p>Velik broj zainteresiranih predstavnika malih i srednjih poduzeća potvrda je sve veće informiranosti i shvaćanja ovakvih projekata, što je naglasio i Alan Žepec, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, priznavši kako je i sam prije nekoliko godina bio skeptičan prema uspjehu implementacije SAP-ovih rješenja. »Nakon predstavljanja All-in-One ponude jasno je kako se radi o programu koji bitno poboljšava rad i poslovanje malih i srednjih tvrtki kojima je i namijenjen«, rekao je Žepec.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ina u zaštitu zraka ulaže više od 100 milijuna eura</p>
<p>Svi gospodarski subjekti čija postrojenja onečišćuju zrak do kraja ove godine moraju Ministarstvu zaštite okoliša dostaviti svoj program smanjenja onečišćenja zraka, odnosno programe sanacije</p>
<p>Iako je Vlada najnovijom uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacioniranih izvora dodatno, u skladu s europskim standardima, ograničila najveće dopuštena ispuštanja štetnih plinova u zrak, u tvrtkama uglavnom ističu da im to, unatoč velikim troškovima, neće stvoriti veće probleme u poslovanju.</p>
<p>U potpunosti smo upoznati sa svim odredbama nove Uredbe koja ograničava ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih pogona i tehnoloških procesa i u zadanom roku ćemo Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dostaviti plan ulaganja u smanjenje onečišćenja iz naših postrojenja, kažu u Ini.</p>
<p>»Naime, svi gospodarski subjekti čija postrojenja onečišćuju zrak do kraja ove godine moraju Ministarstvu dostaviti svoj program smanjenja onečišćenja zraka, odnosno programe sanacije, a to se odnosi i na rafinerije nafte u Sisku i u Rijeci i slična postrojenja«, napominje ministrica Marina Matulović-Dropulić.</p>
<p>U Ini ima oko 250 malih i srednjih stacionarnih izvora emisija, te šest velikih uređaja za loženje (po tri u rafinerijama u Rijeci i Sisku). Da bi se smanjile emisije štetnih tvari i u isto vrijeme zadovoljili propisani kriteriji Ina već ulaže i dalje će puno ulagati u rekonstrukciju ložišta, nabavu novih plamenika te prelazak na drugu vrstu goriva (npr. plin), napominju u Ini.</p>
<p>Prema njihovim riječima, započeta modernizacija njihovih rafinerija omogućit će proizvodnju niskosumpornih goriva i smanjiti emisije sumpornih i dušikovih spojeva u zrak, dok će se prelaskom na upotrebu plinskog goriva, tamo gdje to proizvodni proces omogućava, smanjiti emisija krutih čestica u zrak.</p>
<p>Već su ugovorili projekte izgradnje dvije procesne jedinice za regeneraciju sumpora, u što će uložiti 58 milijuna eura te rekonstrukciju postrojenja za obradu teških finalnih ostataka nakon prerade nafte u Rafineriji Sisak vrijednu 30 milijuna eura. Uz to, u Ini procjenjuju da je vrijednost potrebnih ulaganja za zadovoljenje svih parametara nove uredbe usporediva s troškovima zadovoljavanja propisa koji se odnose na zaštitu tla i voda u rafinerijama, a prema procjeni konzultantske kuće Golder iznose 14 milijuna eura.</p>
<p>Prioritetno ulaganje zbog smanjivanja emisija iz sisačke rafinerije u sklopu njene sveobuhvatne modernizacije je započeta izgradnja novog postrojenja za odsumporavanje, takozvanog Claus postrojenja. Zahvaljujući intenzivnoj izgradnji bit će pušteno u rad u kolovozu ove godine čime će se spriječiti emisija sumporovodika.</p>
<p>Budući da tekst Uredbe još nije objavljen u Narodnim novinama, u HEP-u se nisu mogli službeno očitovati. Međutim, neslužbeno smo doznali da na temelju dosadašnjih saznanja i kontakata vjeruju da su njihovi temeljni zahtjevi vezani uz emisije koje određuje nova uredba u dobroj mjeri usvojeni. Njihove su se prijašnje primjedbe uglavnom odnosile na stare termoelektrane za koje su tražili duži rok prilagodbe do kraja njihovog radnog vijeka.</p>
<p>Naime, stroži europski kriteriji zaštite zraka će odmah vrijediti za sve objekte koji će se graditi nakon stupanja Uredbe na snagu, dok su za postojeće pogone utvrđeni rokovi za usklađivanje. Tako cementna industrija i krematoriji to moraju učiniti do kraja 2010., kemijska i metaloprerađivačka industrija, kao što su primjerice pogoni za proizvodnju gnojiva, rafinerije nafte, proizvodnja plina, željezare, čeličane, staklane, keramička industrija te postrojenja u kojima se koriste hlapivi organski spojevi do kraja 2015., a do kraja 2017. s Uredbom se moraju uskladiti i uređaji za loženje, plinske turbine te motori s unutarnjim izgaranjem. Tu spadaju termoelektrane, ložišta u naftnoj, kemijskoj i petrokemijskoj industriji i u javnim ustanovama i slično.</p>
<p>Iako su dobile najkraći rok za prilagodbu, do 2010., cementarama to uglavnom neće stvoriti veće probleme jer su većinom u stranom vlasništvu pa su zbog poslovanja na stranim tržištima morale poštivati tamošnje standarde zaštite okoliša.</p>
<p>Tako i Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu Hrvatska ističe da je njihova cementara u Koromačnom dio multinacionalne kompanije koja ima propisane strože standarde zaštite okoliša od dosadašnjih hrvatskih.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Ministarstvo je dalo korektan prijelazni period gospodarstvu za prilagodbu novim strožim standardima. Holcim je već postavljanjem visokoučinkovitog gorionika smanjio emisije većine štetnih plinova znatno ispod propisanih graničnih vrijednosti tako da jedino još moraju smanjiti emisije dušikovih oksida. I to ćemo promjenama u tehnološkom procesu uz ulaganje od oko 500.000 eura napraviti u zadanom roku, kaže Horvat.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Naftovod seli s Krčkog mosta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jadranski naftovod planira do kraja 2010. zatvoriti dionicu svog naftovoda preko Krčkog mosta i postaviti novi podmorski na najužem dijelu kanala između Krka i kopna, istaknuli su u utorak Janafovi stručnjaci na predstavljanju novog broja energetskog časopisa EGE koji izdaje tvrtka Energetika Marketing.</p>
<p>Novi dio Janafove trase bit će dug pet kilometara, od čega će 730 metara biti pod morem, a stari dio će se konzervirati i čuvati za rezervu. Time će se, uz druge koristi, povećati sigurnost naftovoda i mosta, istaknuli su Janafovi stručnjaci. Janaf planira ili već provodi i brojne druge razvojne projekte. Tako će omogućiti reverzibilni (suprotan od projektiranog) transport nafte na dionici od Siska do Omišlja što će omogućiti da ruska nafta Janafom stiže do Inine riječke rafinerije.</p>
<p>Reverzibilni transport pripremaju i na dionici Sisak - Novi Sad, čime će olakšati potencijalnu provedbu PEOP projekta gradnje velikog naftovoda od kaspijskog područja preko Hrvatske do Trsta kojim bi se velike količine nafte transportirale na Zapad. Sa Siemensom su sklopili 95 milijuna kuna vrijedan ugovor o modernizaciji sustava nadzora i upravljanja koja bi trebala završiti do rujna 2008. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Maraschino, Amarena, paška čipka i sir, benkovački kamen</p>
<p>U akciji »Be CROative« Hrvatska gospodarska komora promiče 31 kvalitetnu hrvatsku robnu marku</p>
<p>U akciji »Be CROative« kojom Hrvatska gospodarska komora promiče kvalitetne hrvatske robne marke našlo se nekoliko vrhunskih proizvoda iz Zadarske županije.</p>
<p>Riječ je o dvama proizvodima zadarske tvrtke Maraska: likeru Maraschino u kategoriji alkoholnih pića i Amarena sirupu od višnje maraške u kategoriji bezalkoholnih pića. S Paga su ušla dva europski i svjetski poznata proizvoda: paški sir i paška čipka. Iz tvrtke Tankercommerce uzet je izvorni dalmatinski pršut Pršutane iz Posedarja, a od tvrtke Kamen Benkovac benkovački kamen. Ti su zadarski proizvodi ušli među 31 vrhunski hrvatski proizvod s oznakom »Izvorno hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta« koje će predstavljati Hrvatsku na turističkim sajmovima u Njemačkoj i Portugalu, a koji započinju 22. veljače i završavaju u svibnju.</p>
<p>Akcija »Be CROative« nastavak je akcije »Kupujmo hrvatsko« koju Hrvatska gospodarska komora provodi već deset godina. »Be CROativom« na sajmovima se želi predstaviti naše brandove koji će promovirati kvalitetne proizvode koji su dio hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacija. Cilj je da Hrvatska u Europsku uniju uđe s prepoznatljivim kvalitetnim izvornim proizvodima te da se našu zemlju percipira ne samo po iznimnoj ljepoti nego i kao zemlju koja ima visokokvalitetne proizvode.</p>
<p>Zadarski liker Maraschino pronio je slavu Zadra po cijelome svijetu, bio je obvezatno piće na europskim dvorovima, a o njegovoj kvaliteti govori i činjenica da je lani uvršten u ponudu ekskluzivnih proizvoda iz cijeloga svijeta koji se nude u prodavaonici u Vatikanu.</p>
<p>Za Maraschinom nimalo ne zaostaje sirup Amarena, napravljen od višnje maraške koja uspijeva jedino na području od Zadra do Makarske. Sirup koji se nekoliko desetljeća proizvodi u Zadru odnedavno je obogaćen novim amarenama: Amarenom Premium i Amarenom Gold.</p>
<p>Ako je bruxelleska čipka poznata u Europi, onda je paška čipka i poznatija od nje jer je poznaju u cijelome svijetu od Amerike do Australije. O kvaliteti paškoga sira dovoljno govori podatak da je sve što se proizvede - unaprijed prodano.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Puris spreman za pozitivno razdoblje</p>
<p>Puris je u protekle dvije godine smanjio gubitke sa 60 na 10 milijuna kuna</p>
<p>Krajem 2004. u mesnoj industriji Puris s područja Pazina i okolice došlo je do prekretnice u razvoju. Vlasnik, nezadovoljan postignutim rezultatima tadašnje uprave, upravljanje poduzećem vraća domaćem menadžmentu na čelu s predsjednikom Uprave Ivanom Hreljom koji je u protekle dvije godine smanjio gubitke sa 60 na 10 milijuna kuna.</p>
<p>Istim trendom Puris nastavlja poslovanje i u kratkom razdoblju planira ući u pozitivno razdoblje. Puris je 2006., prvi put nakon dvanaest godina, uložio značajna sredstva u modernizaciju proizvodnih kapaciteta, istraživanje i razvoj proizvoda.</p>
<p>»Krajem 2004. godine, kada sam stupio na funkciju predsjednika Uprave, zatekao sam krajnje konfuznu i nesređenu situaciju. Tu smo godinu završili s 60 milijuna kuna gubitaka. Poslovanje je bilo nekonsolidirano - od financijskih tokova, preko organizacije primarne proizvodnje ili peradarstva do finalnog proizvoda u mesnoj industriji. Pripremili smo novu strategiju razvoja i krenuli u obnovu peradarskog, klaoničkog i preradbenog dijela proizvodnje«, izjavio je za Vjesnik Ivan Hrelja, predsjednik Uprave Purisa.</p>
<p>Najprije je izvršena reorganizacija poslovanja tvrtke, te su na čelo svih centara Purisa došli domaći ljudi koji su i ponikli iz Purisa, a paralelno su počeli i investicijski ciklusi. Dugoročnim kreditom dobiveno je dva milijuna eura koji su uloženi u peradarsku proizvodnju. Na šest Purisovih farmi u cijelosti je izmijenjena tehnologija ishrane i pojenja, uključujući i grijanje, a sustav je ujedno i kompjuteriziran, što olakšava praćenje proizvodnje, jer se prate i kontroliraju uvjeti u farmama kako bi bilo što manje vanjskih utjecaja na ostvarivanje proizvodnih rezultata, doznajemo od Hrelje.</p>
<p>U Purisu ističu i dva noviteta u koja su uložili 350.000 eura, a to je nova oprema za punjenje pašteta i postrojenje za trajni program koje je rezultiralo plasmanom programa Istriana koji čine zimska, čajna te domaća salama s tartufima.</p>
<p>Puris je jedini hrvatski proizvođač paniranog purećeg programa i pripremamo nove panirane i trajne proizvode, kaže nam direktor mesne industrije Purisa Mario Bratulić. »U sklopu novih investicija kupili smo i laboratorijsku opremu za provjeru kakvoće proizvoda i pilot postrojenje za razvoj novih proizvoda, koji je prvi u funkciji u Hrvatskoj«, kaže Bratulić.</p>
<p>Nove tehnologije dale su rezultata već u 2005. godini, što se odrazilo i na kvalitetu živih purana. Paralelno s investicijama u primarnoj proizvodnji započela je i rekonstrukcija klaoničkog i preradbenog pogona, koja je napravljena prema tehnološkom projektu domaćih, Purisovih stručnjaka u suradnji s projektantskom kućom Internam iz Zagreba.</p>
<p>Stara Purisova tehnološka linija u potpunosti se zamjenjuje novom, a rekonstrukcija je pri završetku. U nove linije koje su većim dijelom danas montirane i puštene u proizvodnju, dakle tehnološku opremu, hlađenje i ventilaciju, te električne instalacije uloženo je šest milijuna eura.</p>
<p>»Time je Puris napravio osnovu i za aplikaciju HASAP-a i temeljem toga dobio certifikat kvalitete ISO 9001«, kaže Hrelja. Hrelja ističe da su tijekom rekonstrukcije uspjeli organizirati kontinuitet proizvodnje unatoč otežanim uvjetima, a u posljednje je dvije godine kapacitet proizvodnje i prodaje porastao više od 10 posto. »Proizvodnja je u dvije godine povećana za 1400 tona unatoč procesima globalizacije i izloženosti konkurenciji na domaćem tržištu«, kaže Hrelja.</p>
<p>»Sučeljavamo se s proizvođačima iz Europe i svijeta koji su prisutni u domaćem uvozu, a ojačala je i ponuda uvoznog purećeg i pilećeg mesa iz Argentine i Brazila koje je u segmentu gastronomije vrlo konkurentno zbog povoljnijih cijena u odnosu na domaće proizvođače. Prošle smo godine zbog ptičje gripe pretrpjeli velike gubitke. Nagomilane zalihe mesa peradi kod domaćih a i stranih proizvođača zbog slabe potražnje i ograničenosti i zabrane izvoza rezultirale su padom prodajnih cijena«, govori Hrelja o teškoćama na tržištu. Tako je cijena piletine bila pala za čak 60 posto, a puretine za 40 posto, čime je značajno narušen očekivani financijski rezultat Purisa.</p>
<p>Puris je u međuvremenu prošao i reorganizaciju distributivne i prodajne mreže te je prešao na vlastite snage i kanale. »Uz sve promjene i novu opremu spremni smo kročiti u pozitivno razdoblje, jer su stvoreni preduvjeti za to«, uvjeren je Hrelja.</p>
<p>Širenje tržišta</p>
<p>Puris je najveći proizvođač puretine u zemlji i ima tradiciju 40 godina. Danas zapošljava 500 radnika i ima kompletno zatvoren ciklus proizvodnje od matičnog jata, inkubatorske stanice, tvornice stočne hrane, tovnih farmi, klaonice peradi i prerađivačkog pogona, dakle od jaja do finalnog proizvoda.</p>
<p>Puris danas izvozi 10 posto proizvodnje i to gotovo isključivo na tržišta bivše Jugoslavije. S novim proizvodima u posljednje vrijeme ulazi u Sloveniju i pokušava ući na austrijsko tržište.</p>
<p>»Kroz Ceftu se nadamo objedinjavanju tržišta i boljem plasmanu«, ustvrdio je Ivan Hrelja.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zagorske lignje za europsko tržište</p>
<p>Proizvodnja je proširena na pakiranje i preradu smrznutog povrća te proizvodnju smrznutih njoka</p>
<p>Da će samozatajni poduzetnički par Maja i Zoran Horvat, sa svojom tvrtkom ZMH u novoj industrijskoj zoni Konjščine, napraviti pravo »riblje carstvo«, malo je tko vjerovao početkom devedesetih u toj zagorskoj općini na sjevernoj međi sa Zagrebačkom županijom.</p>
<p>Horvati su posao pokrenuli 1993. godine, baveći se distribucijom gotovih smrznutih proizvoda. Četiri godine kasnije zapošljavaju dvije radnice u proizvodnji, kupuju osnovne strojeve i kreću s preradom smrznute ribe, što je ostala glavna djelatnost ovog danas vrlo uspješnog poduzeća. Proizvodnju proširuju na pakiranje i preradu smrznutog povrća te proizvodnju smrznutih njoka, a s devet specijaliziranih vozila za prijevoz smrznute robe distribuiraju svoje proizvode po cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Prije godinu i pol Horvati ulaze u program poduzetničkih kredita preko projekata za razvoj poduzetništva Krapinsko - zagorske županije. U Privrednoj banci im je odobreno nešto manje od 4 milijuna kredita iz lokalnog projekta razvoja - Poduzetnik, program Branitelji, za izgradnju pogona za doradu i pakiranje prehrambenih proizvoda. Osim države čija ministarstva kredit subvencioniraju s ukupno tri posto, Županija plaća 1 posto kamata, tako da na Horvate otpada dva posto kamate na kredit.</p>
<p>»Do realizacije kredita imali smo 28 radnika, a sada nas je 40 zaposlenih s godišnjim prometom od oko 2000 tona smrznutih proizvoda. Lanjski promet od 26,9 milijuna ove godine planiramo podići na razinu od 36 milijuna kuna, odnosno dobit s pola milijuna na 700.000 kuna«, optimistično najavljuje Zoran Horvat, čije poduzeće iz godine u godinu bilježi zavidan rast prometa od čak 50 posto.</p>
<p>Ribu, povrće i njoke prerađuju u suvremeno uređenim prostorima poduzeća koje, pored pogona za preradu, ima 3000 prostornih metara rashladnih komora za skladištenje smrznute ribe.</p>
<p>Horvati, uz svoju smrznute delicije, pakiraju i proizvode drugih robnih marki. U ZMH-u su pred potpisivanjem i velikog ugovora za jednu španjolsku tvrtku za koju bi trebali prerađivati lignju za pet zemalja iz Europske unije. Time bi se poduzeće Horvatovih, čija se vrijednost po procjeni iz same tvrtke penje na 5 milijuna eura, još više etabliralo na tržištu smrznutih proizvoda.</p>
<p>Uspjesima ZMH - a ne vesele se samo Horvati i obitelji njihovih zaposlenika, već i Krapinsko-zagorska županija. Potporu Horvatima svojim posjetom ZMH-u iskazala je i zagorska županica Vlasta Hubicki sa suradnicima. Da u Krapini ozbiljno promišljaju o prosperitetu domaćih poduzetnika poput Horvata, govori i podatak da je ove godine u ne baš prebogatome županijskome proračunu osigurano upola više novca (4,8 milijuna kuna) nego u 2006. za subvencioniranje kamata poduzetničkih kredita.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Otmičari traže više od 10 milijuna eura</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova radi na oslobađanju hrvatskih radnika koji su u nedjelju kasno navečer oteti u Nigeriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otmičari koji sami sebe zovu »militanti s delte Nigera« zatražili su otkupninu od 1,8 milijardi naira, odnosno 10,3 milijuna eura, za puštanje dvojice Hrvata i Crnogorca, objavio je dnevni list u Lagosu This Day.</p>
<p>»Ministarstvo vanjskih poslova radi na oslobađanju hrvatskih radnika koji su u nedjelju kasno navečer oteti u Nigeriji«, rekao je Vjesniku pomoćnik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić. »Kontakt je uspostavljen no zbog njihove sigurnosti ne možemo reći pojedinosti«, dodao je Ljubičić. </p>
<p>I Tvrtka HydroDive, koja zapošljava dvojicu Hrvata i također otetog Crnogorca, objavila je da surađuje s nigerijskim vlastima kako bi pomogla u njihovu sigurnom oslobađanju. Prema njihovu saznanju, nijedan od otetih nije bio ozlijeđen, a zasad nije poznato jesu li otmičari povezani s bilo kojom militantnom skupinom iz delte Nigera ili je otmica čin bandi.</p>
<p>U ponedjeljak poslijepodne otmičari su se prvi put javili tvrtki HydroDive od koje su zatražili posebnu telefonsku liniju putem koje bi predstavnici tvrtke mogli komunicirati s otetim radnicima. Nigerija je, inače, prvi proizvođač sirove nafte u Africi te šesti svjetski izvoznik s 2,4 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Port Harcourt, u kojem su Hrvati oteti, smatra se naftnom prijestolnicom Nigerije, no zbog čestih pobunjeničkih napada i otmica većina stranaca napustila je grad, a Nigerija je od početka godine smanjila proizvodnju za četvrtinu. </p>
<p>Od početka ove godine oružane skupine otele su 52 strana radnika, a toliko ih je bilo oteto u cijeloj 2006. [Hina/ R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uvode se zdravstveni e-kartoni za pacijente</p>
<p>Pacijenti više neće morati hodati od laboratorija do ambulante, nego će nalazi stizati u njegov elektronički karton</p>
<p>Integracijsko-informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite u utorak je i službeno pušten u rad. Riječ je o sustavu kojim je dosad obuhvaćeno oko 350 ordinacija primarne zaštite, a u koji bi se do kraja godine trebale uključiti i ordinacije pedijatrije, ginekologije, stomatologije te laboratoriji i ljekarne. Temeljni smisao jest u tome da pacijenti više neće morati hodati od laboratorija do ambulante, nego će, primjerice, nalazi stizati u njegov elektronički karton. Sve informacije o pacijentima su zaštićene, tajne, ali i trajne. </p>
<p>Sve bi to, osim financijske racionalizacije, trebalo omogućiti više vremena za razgovor pacijenta i liječnika, a smanjiti nepotrebno administriranje. Projektom bi se trebala omogućiti brzina, točnost i kontrola svih podataka, a pacijent više ne bi pratio svoju liječničku dokumentaciju, nego bi ona pratila njega. Naime, medicinske sestre će, umjesto traženja kartona, ubuduće samo kroz posebne čitače »provući« zdravstvene iskaznice, a na ekranu u liječničkoj sobi pojavit će se elektronički karton pacijenta.</p>
<p>Projekt E-zdravstvo zajednički je rad tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Središnjeg državnog ureda za E-Hrvatsku i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Puštajući u rad integrirani informacijski sustav primarne zaštite, premijer Ivo Sanader rekao je da su u proračunu za ovu godinu predviđena 50 posto veća izdvajanja za zdravstvo te da su ona u protekle tri godine porasla za 6,8 milijardi kuna. Sanader je, govoreći o lakšem i suvremenijem načinu rada, poručio i da se ovim projektom onemogućuje i korupcija. »Kad sve ide on line, a ne pješice, ukida se prostor i vrijeme za mito i korupciju«, kazao je premijer. Najavio je i da se uskoro očekuje projekt E-otoci, kojim bi se siromašne i male škole na hrvatskim otocima povezale sa školama na kopnu. Rekao je da će projekt Hitrorez, kojim se Hrvatska rješava nepotrebnih zakona i uredbi, biti dovršen i prije ljeta, odnosno, prije roka.</p>
<p>Informatizacija primarne zdravstvene zaštite prvi jer korak u informatizaciji cjelokupnog zdravstva, a riječ je o projektu koji, prema riječima Miroslava Kovačića, državnog tajnika za E-Hrvatsku, nije uspješno proveden u čak 40 posto pokušaja u svijetu. Kovačić je E-zdravstvo nazvao najsloženijim projektom do sada, te je najavio da će se u ožujku otvoriti još jedan važan servis za građane. Riječ je o sustavu kontrole sudova, koji će omogućiti praćenje sudskih predmeta. Kovačić je najavio i da će se prije ljeta otvoriti velik brom dodatnih servisa Hitro.hr. </p>
<p>»Uspostavom elektroničkoga kartona moći će se pratiti i pobol od nekih bolesti, zasebno za neka područja, što danas možemo činiti samo aproksimativno«, kazao je ministar zdravstva Neven Ljubičić. Istaknuo je važnost »nepotrebnog šetanja bolesnika«, te je naveo da će ubuduće liječnici primarne zdravstvene zaštite svoje pacijente moći naručivati na specijalističke preglede, što do sada nisu mogli. Ljubičić je E-zdravstvo nazvao hrvatskim know how projektom.</p>
<p>Mjerenje otkucaja srca mobilnim putem</p>
<p>Iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla u utorak je javnosti predstavljen još jedan tehnološki napredak. Riječ je o aplikaciji kojom se mobilnim putem može mjeriti broj srčanih otkucaja u minuti, ali i druge važne vrijednosti poput razine kisika u hemoglobinu. Taj patent već se prodaje u zemljama zapadne Europe, priprema se proboj i na domaće tržište, a riječ je o potpuno neinvazivnoj metodi kojom se pacijentu omogućuje potpuna mobilnost i pritom se štedi novac.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Članovi Vlade dopunili imovinske kartice</p>
<p>Imovinske kartice dopunili su i HDZ-ovi saborski zastupnici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader, većina članova Vlade i predstojnika Vladinih ureda te HDZ-ovih saborskih zastupnika zadnjih nekoliko dana su Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dostavili dopune svojih imovinskih kartica. Oni su u kartice dodali procjenu vrijednosti svoje pokretnine, kao i pokretne imovine članova svojih obitelji. </p>
<p>Najveći iznos vrijednosti svojih pokretnina i pokretnina svoje obitelji naveo je premijer Sanader - 1,5 milijuna kuna. Također je naveo i visinu plaće - 19.000 kuna. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec te ministri zdravstva Neven Ljubičić, obrane Berislav Rončević i kulture Božo Biškupić prijavili su svoje i obiteljske pokretnine od pola milijuna kuna. Iza njih je ministar financija Ivan Šuker s 450.000, dok su ministrica vanjskih i ministar unutarnjih poslova, Kolinda Grabar-Kitarović i Ivica Kirin, obiteljske pokretnine procijenili na 300.000 kuna. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić prijavila je 250.000 kuna, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor 200.000 kuna, ministrica pravosuđa Ana Lovrin 120.000 te 100.000 ministar gospodarstva Branko Vukelić.</p>
<p>Od predstojnika Vladinih ureda, najviši iznos vrijednosti pokretnina prijavio je glasnogovornik Ratko Maček - 700.000 kuna. Od saborskih zastupnika HDZ-a najveću je vrijednost svojih i obiteljskih pokretnina u iznosu od milijun kuna prijavio je Kruno Peronja.</p>
<p>Vlada je prije mjesec dana od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog nejasnoća zatražila dodatno tumačenje obrasca za imovinske kartice. Odnosno, tražili su odgovor na pitanje treba li u imovinsku karticu navesti vrijednost pokretnina, na primjer satova, tehnike, dizajnirane odjeće i krzna. Visoki HDZ- ovi dužnosnici su u dopunama imovinske kartice upravo naveli razlog zbog kojeg to čine. </p>
<p>Ratko Maček, glasnogovornik Vlade, Vjesniku je kazao kako je moguće da je to učinio dio dužnosnika ali da svakako nije riječ ni o kakvoj stranačkoj odluci. </p>
<p>»Još od 11. siječnja od Povjerenstva za sukob interesa zatražili smo da se razjasni što sve mora biti navedeno pod rubrikom pokretnine, odnosno da se ta rubrika specificira«, rekao je Maček. [Silvana Oruč Ivoš/ Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Spor s Italijom završen, Hrvatska dobila odgovore</p>
<p>Mi smo tijekom toga spora dobili očitovanje koje smo tražili, čime je rasprava završena</p>
<p>VILNIUS</p>
<p> - Spor s Italijom je završen diplomatskom komunikacijom između ureda dvojice predsjednika, a Hrvatska je tim putem dobila odgovore koje je tražila i s kojima je zadovoljna, rekao je u utorak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u Vilniusu odgovarajući na pitanje novinarke litavske televizije nakon sastanka s litavskim predsjednikom Valdasom Adamkusom. Bilo je to prvo Mesićevo izravno očitovanje o završetku spora s talijanskim kolegom Giorgiom Napolitanom, potaknutog Napolitanovom izjavom u povodu obilježavanja talijanskog Dana sjećanja i stradanja u fojbama.</p>
<p> »Mi smo tijekom toga spora dobili očitovanje koje smo tražili i iz kojega su posebno bitne tri stvari. Prvo, međudržavni sporazumi (Pariški, Rimski, Osimski) neće se dirati. Drugo, kako su Talijani rekli, izraz krvoločni Slaveni nije se odnosio na Hrvatsku i treće, Italija će i dalje podržavati put Hrvatske u EU«, rekao je Mesić i naglasio da je time hrvatsko-talijanska rasprava na tu temu završena. Naglasio da taj spor nikako neće utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji. Mesić je, inače, sastankom s litavskim predsjednikom Adamkusom počeo dvodnevni posjet Litvi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Novi umirovljenici mogu računati na bolji tretman </p>
<p>Premijer je ponovio da će nova radna skupina do srpnja predložiti zakon o prevladavanju razlika između starih i novih umirovljenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijeru Ivi Sanaderu predsjednik Matice umirovljenika Vladimir Lokmar uručio je u utorak zahvalnicu za doprinos poboljšanju materijalnog statusa umirovljenika. Rekao je da je za vrijeme ove vlade provedeno obeštećenje umirovljenika. Naglašavajući ulogu potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, kazao je da danas polovica županija ima riješen dnevni boravak za starije te da je počela dostava toplih obroka na otoke. </p>
<p>Sanader je, čestitajući Matici 60. obljetnicu, kazao kako priznanje prihvaća u ime cijele vlade koja je u 2006. isplatila prve dvije rate obeštećenja i koja će s isplatom duga nastaviti i u 2007.</p>
<p>»Drago mi je što smo uspjeli pronaći rješenje za još 43.000 umirovljenika korisnika obiteljskih i limitiranih mirovina«, rekao je Sanader. Dodao je i da će Vlada pokušati riješiti razliku između starih i novih umirovljenika te da »nije pitanje hoćemo li to učiniti, nego je pitanje kako«. Bitno je da to zajamči da novi umirovljenici mogu računati na bolji tretman, rekao je Sanader. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Lovrin: Dati prednost radu za opće dobro</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U organizaciji Vijeća Europe i Europske komisije, u utorak je u Zagrebu počela dvodnevna regionalna konferencija o unaprjeđenju zatvorskih sustava zemalja jugoistočne Europe. Skup je otvorila ministrica pravosuđa Ana Lovrin, koja je pritom naglasila da je Hrvatska uskladila zakonodavstvo koje se tiče penalnog sustava, a preostaje povećanje zatvorskih kapaciteta. Rekla je da pozornost treba obratiti na zaštitu tajnosti osobnih podataka i privatnosti zatvorenika, za što je odgovorna država. Uočeni su problemi pritvora koji je ponekad dulji od kazne izrečene pravomoćnom presudom, zbog čega je nužno ubrzanje sudskih postupaka. »Važno je unaprijediti sustav primjene alternativnih sankcija kao što je rad za opće dobro, u čemu sudovi dobro surađuju sa zatvorskim sustavom«, rekla je Ana Lovrin. Christos Giakoumopoulos, direktor II Direktorata Vijeća Europe za ljudska prava, istaknuo je da je Vijeće donijelo 20 dokumenta o zatvorskom sustavu, a posljednja o europskim zatvorskim pravilima naslanja se na presude Europskog suda u Strasbourgu. Među ostalim, preporučuje se izdržavanje kazne bez lišavanja slobode kroz društveno koristan rad. Giakoumopoulos je ukazao na problem prenapučenosti zatvora u europskim zemljama, zbog čega je važna visoka profesionalnost zatvorskog osoblja. Na konferenciji, osim predstavnika zemalja jugoistočne Europe, nazočni su i stručnjaci za zatvorski sustav iz Austrije, Češke, Velike Britanije, Italije, Švedske, Gruzije, Estonije. </p>
<p>Spajat će se općinski sudovi</p>
<p>Ministrica pravosuđa Ana Lovrin najavila je da se uskoro kreće s pilot-projektom spajanja sudova iste vrste do kraja godine, te je potvrdila odustanak od ujedinjavanja prekršajnih i općinskih sudova, jer to ne pridonosi većoj efikasnosti. Objasnila je da bi se za sada racionalizacija sudačke mreže provodila kroz spajanje općinskih sudova. [B. Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Hrvatskoj nema 'heavy metal' grickalica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U pakiranjima grickalica »Alnatura knuspermix« u Austriji su pronađeni komadi metala, pa je od ponedjeljka proizvod povučen iz prodaje. Proizvode Alnature distribuiraju prodavaonice DM, Drogerie Markt, te se prodaju i diljem Hrvatske. Kako doznajemo iz hrvatskog DM-a, grickalice »Alnatura knuspermix« nisu nikad bile na hrvatskom tržištu te nema potrebe uzbunjivati javnost. </p>
<p>»Zvala sam proizvođača, Alnaturu, u Njemačku i tamo su potpuno okupirani nastalom situacijom. Iako je metal pronađen u samo dva pakiranja, oni iz prodaje povlače cijelu spornu seriju proizvoda«, objasnila je Vjesniku Ana Fostač-Krilčić, menadžerica asortimana zdrave hrane u DM-u.</p>
<p>Austrijske medije preplavile su vijesti o, kako ih nazivaju, heavy metal keksima. Još su prošli tjedan kupci u tim keksima pronašli komade metala dugačke centimetar i pol, te su se požalili u trgovini DM-a. Zamoljeni su da donesu omot grickalica, te je ustanovljeno da je broj koda L648100 te da imaju rok trajanja do studenoga 2007. godine. </p>
<p>U Alnaturi kažu da je metal završio u grickalicama zbog greške na jednoj od mašina u pogonu. Ana Fostač-Krilčić kaže da je riječ o prvom slučaju u Alnaturi u četiri godine, koliko se ona bavi zdravom hranom, te da je iznenađena pogreškom. Ironično je da se Alnatura bavi proizvodnjom isključivo bio-proizvoda, odnosno hrane s kontroliranih ekoloških gospodarstava. Na pozadini svakog proizvoda stoji obećanje da je sadržaj prvoklasne kvalitete i siguran za zdravlje. U utorak je na Alnaturinoj internetskoj stranici stajalo upozorenje o opasnom proizvodu. [Vera Pfaff]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šeks razgovarao s Vujanovićem</p>
<p>CETINJE/ KOTOR (Od Vjenikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Crna Gora želi da joj Hrvatska bude strateški partner u privatizaciji i izgradnji infrastrukture, posebno prometne«, poručio je u utorak crnogorski predsjednik Filip Vujanović predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu kojeg je primio u rezidenciji u Cetinju. </p>
<p>Vujanović je zahvalio Hrvatskoj na priznanju neovisnosti Crne Gore kazavši da je njegovoj zemlji posebno bilo važno priznanje susjednih zemalja. Istaknuo je da je Crna Gora zainteresirana za hrvatska iskustva u području parlamentarnog nadzora sustava sigurnosti i obrane, a kazao je i da treba intenzivirati napore za gradnju jadransko-jonske autoceste. Zagreb može Hrvatima u Crnoj Gori pomoći financijski, ali i politički, rekao je Vladimir Šeksu u Kotoru predstavnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori. Prvo, da se kod donošenja novog crnogorskog ustava zauzme da zastupnik iz reda hrvatske manjine bude po sili Ustava izabran u crnogorsku skupštinu, a drugo, da se osigura financijska potpora udrugama hrvatskoga predznaka u Crnoj Gori.</p>
<p> Šeks je dodao je da bi pomoć mogle pružiti i hrvatske tvrtke, tako da u crnogorskim predstavništvima zaposle Hrvate, a Zagreb bi trebao pomoći i u realizaciji izgradnje Hrvatskog doma u Tivtu i Muzeja pomoraca u Kotoru. </p>
<p> Šeks je susretom s kotorskim biskupom Ilijom Janjićem završio dvodnevni službeni posjet Crnoj Gori. [Marijan Lipovac, Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070221].
|
