NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070511].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124029 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Saudijskoj Arabiji piju hrvatsku vodu</p>
<p>Rast proizvodnje pratio je i porast izvoza - 2002. godine izvezeno je mineralnih i izvorskih voda u vrijednosti 2,9 milijuna dolara, a 2006. taj je izvoz iznosio 6,6 milijuna dolara</p>
<p>Po obnovljivim zalihama pitke vode Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi i 30. mjesto u svijetu. Taj izuzetni potencijal u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave za vodno gospodarstvo, koja je za zahvaćanje pitkih i crpljenje mineralnih voda radi prodaje do sada izdala oko 30 koncesija.</p>
<p>U 2006. godini proizvedeno je oko 2,3 milijuna hektolitara mineralne vode, što je otprilike isto kao i godinu prije, dok je proizvodnja prirodnih izvorskih voda bila 838.000 hektolitara, što je četiri posto više u odnosu na 2005. godinu, što znači iz godine u godine stalni rast, od 2002. godine koja se može smatrati početkom intenzivnije proizvodnje odnosno punjenja izvorskih voda, kaže Božica Marković direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.</p>
<p>Rast proizvodnje pratio je i porast izvoza. Tako je 2002. godine izvezeno mineralnih i izvorskih voda za 2,9 milijuna dolara, a 2006. godine taj je izvoz iznosio 6,6 milijuna dolara. </p>
<p>Ako pratimo statističke pokazatelje, vidljivo je, kaže Božica Marković, da je potražnja za izvorskom vodom sve veća, te se idućih godina može očekivati njezin prevlast u izvozu. Najvažnije izvozno tržište je BiH s više od 70 posto ukupnog izvoza mineralnih i izvorskih voda, a slijede Slovenija (11,4 posto) i SAD (7,2 posto). Što se tiče dalekih tržišta, izvoz ostvaren u prošloj godini, primjerice, u Saudijsku Arabiju iznosio je 82.000 dolara, odnosno 1,2 posto ukupnog izvoza, a u Ujedinjene Arapske Emirate 45.000 dolara odnosno 0,7 posto ukupnog izvoza. Iz tih brojki vidljivo je da nam ozbiljniji proboj na daleka »žedna« tržišta tek predstoji. Jamnica je po proizvodnji mineralnih i izvorskih voda prva u Hrvatskoj s više od 80 posto udjela na tržištu, a u izvoznom udjelu u prvom tromjesečju ove godine drži više od 93 posto ukupnog izvoza. Najviše se izvozi u BiH, Mađarsku, SAD, Sloveniju i Saudijsku Arabiju. U proizvodnji mineralnih i izvorskih voda radi 1100 ljudi. Jamnica je lani izvezla 30 milijuna litara vode u više od 20 zemalja, a otvaraju se i nova tržišta. Za očekivati je da će s godinama koje dolaze tržišna potreba za pitkom vodom postajati sve veća. </p>
<p>Studena i Studenac prate trendove tržišta</p>
<p>Izvorska voda Studena bilježi neprestan rast na tržištu, ističu u Podravci. Tržišta Studene, odnosno Studenca ponajprije su susjedne zemlje ali i arapske države.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ukradeno 18 posto više vozila nego lani</p>
<p>U Varaždinskoj županiji ukradeno je čak 500 posto više automobila - 12 prema prošlogodišnja dva, u Požeško-slavonskoj 400 posto, a u Istarskoj 107,4 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući da se u posljednjih nekoliko godina bilježi porast krađa motornih vozila, odnosno osobnih automobila, naročito tijekom turističke sezone, policija upozorava građane da budu oprezniji, ali i najavljuje pojačane akcije u razbijanju organiziranih skupina kradljivaca automobila. Ovogodišnje praćenje statistike pokazuje da su već u prva četiri mjeseca u porastu krađe motornih vozila za 17,5 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, to jest ove godine je ukradeno 296 vozila, a u istom razdoblju lani 252. </p>
<p>U nekim policijskim upravama stanje je i zabrinjavajuće. Na području PU varaždinske ove je godine ukradeno čak 500 posto više automobila, točnije, 12 prema prošlogodišnja dva. Požeško-slavonska pak PU bilježi porast od 400 posto. Na neslavnom je trećem mjestu istarska u kojoj je evidentirano 107,4 posto više ukradenih automobila ove godine. </p>
<p>I dalje se najviše kradu Volkswagenova vozila, premda statistike pokazuju znatan pad krađe automobila toga njemačkoga koncerna. No, kradljivcima su zato sve draži Opelovi te talijanski i francuski automobili. </p>
<p>Unatoč prepoznatljivosti skupocjenog »porschea« te njegovoj otežanoj preprodaji, krađe tih brzih jurilica od 2000. godine porasle su za 800 posto. Najveći broj krađa događa se u noći na ponedjeljak. </p>
<p>U Odjelu organiziranoga kriminaliteta u Ravnateljstvu policije su naveli tri osnovna principa, odnosno načina provale i krađe automobila. </p>
<p>Prvi je »filmski« - razbijanje bočnog stakla, ulazak u automobil, čupanje žica te paljenje automobila. U drugome kradljivci iščupaju uložak brave, naprave kopiju ključa te potom ubrzo otključaju automobil i upale ga. Ta su dva načina, ističu u Odjelu, zastarjela i koriste se uglavnom kod automobila nižih klasa. </p>
<p>Treći i najsofisticiraniji način koji se koristi kod automobila srednje i više klase je lomljenje brave nakon čega se prikladnim elektroničkim alatom spoje na kontakt za paljenje, deblokiraju ili premošćuju kôd i time upale automobil. Taj je način zbog sve dostupnije sofisticirane i prikladne elektroničke opreme najučestaliji. Policajci tako ističu slučaj kolege koji je pri legitimiranju sumnjivca na podu iza suvozačeva mjesta u automobilu uočio elektronički procesor za upravljanje i kontrolu rada motora koji je bio namijenjen za krađu Volkswagenovih automobila više i visoke klase. Odmah nakon krađe automobile se odvozi preko granice ili u garažu gdje se prerađuju brojevi motora i šasije te izrađuju lažne registracijske pločice i dokumentacija.</p>
<p>»Golf« i »passat« lopovima najdraži</p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine ukradeno je 258 motornih vozila, od čega je pronađeno 89 vozila. Kao i prošle godine, najviše se kralo osobne automobile, njih 205. Prošle godine je na području PU zagrebačke zabilježeno 933 krađa motornih vozila, a u istoj godini policija je pronašla 337. Najviše krađa otpada na osobne automobile, ukradeno ih je 648. Pritom su lopovima bila najdraža Volkswagenova vozila, a od modela »golf« i »passat«. Zanimljivo je da se osobni automobili najviše kradu na otvorenim parkiralištima, a nekoliko ukradenih primjeraka poslužilo je i za počinjenje pljački i drugi kaznenih djela. </p>
<p>Mladen Bokulić/ Z. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Trajne vrijednosti antifašizma </p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Povijest jednog naroda i države može se negirati u cijelosti ili dijelovima. Može se zanemarivati, ali ne može se promijeniti. Na to su podsjetili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Vladimir Šeks na svečanosti u Topuskom, gdje je obilježena 63. godišnjica zasjedanje ZAVNOH-a. Podsjetili su na trajne vrijednosti antifašizma i antifašističkog pokreta u kojem je Hrvatska dala nemjerljiv doprinos. Upravo na temeljima antifašističke borbe u Hrvatskoj stvoreni su nekoliko desetljeća poslije uvjeti za suverenu i slobodnu Hrvatsku, a hrvatska državnost obnovljena je odlukama ZAVNOH-a. </p>
<p>Griješe oni koji antifašizam poistovjećuju s komunizmom i lijevim političkim opcijama. To je jedan univerzalni svjetonazor koji zagovara čovjeka i njegovu slobodu, pravo i dostojanstvo i svako sudjelovanje u tom pokretu dio je globalnih svjetskih kretanja. </p>
<p>Hrvatski antifašizam sastavni je dio europskog antifašističkog pokreta i pobjeda antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu pobjeda je slobode, dostojanstva i demokracije i u Hrvatskoj. </p>
<p>Činjenica da su dvojica istaknutih hrvatskih državnika otvoreno i nedvosmisleno ocijenili da je antifašizam jedan od temelja današnje Hrvatske, pokazuje da su napori nekih koji su htjeli antifašizam izbrisati iz hrvatske povijesti bili uzaludni i nemogući, jer povijest se može prešućivati, ali se ne može promijeniti.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lakši početak</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Dosta složena, stoga i dosta dugotrajna, procedura pribavljanja dokumentacije potrebne za gradnju olakšat će se novim zakonom o prostornom uređenju i gradnji, berem kada je riječ o izgradnji obiteljskih kuća (do 400 metara četvornih bruto razvijene površine) i građevina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (površine do 600 metara četvornih). Te će se građevine, prema novom zakonu, koji bi trebao stupiti na snagu početkom listopada, moći graditi na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, dakle bez lokacijske i građevinske dozvole. </p>
<p>Osim rješenja o uvjetima gradnje, početku gradnje prethodit će i izrada glavnog projekta i elaborata iskolčenja. </p>
<p>Ovim novostima olakšat će se muke (potencijalnih) investitora, ali i državne administracije koja, osobito u nekim gradovima i općinama uz more, muku muči s nedostatkom kadrova, što je sada, osim složenosti samog postupka, jedan od glavnih razloga dugih rokova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola.</p>
<p>No, manje papirologije ne znači da papirologije nema, a pogotovu da će se bitno - kako bi netko neupućen mogao zaključiti - smanjiti troškovi koji prate početak gradnje. Naime, i do sad se na pitanje koliko stoji građevinska dozvola, koje se često može čuti, moglo odgovoriti - ništa ili, preciznije, gotovo ništa. Investitor, međutim, prije početka i(li) tijekom gradnje mora platiti izradu idejnog i glavnog projekta, komunalnu i vodnu naknadu, priključke struje, vode, plina... Novim zakonom smanjit će se stavke vezane za projektnu dokumentaciju, a komunalna i vodna naknada regulirane su drugim propisima, pa donošenje novog zakona o prostornom uređenju i gradnji na te stavke nema nikakva utjecaja.</p>
<p>Nemaju, naravno, razloga za slavlje ni bespravni graditelji i oni koji to tek kane postati. Jer, neovisno o tome kako se zove li se dokument potreban za početak gradnje, je li to građevinska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja, graditi se ne može mimo zakona i urbanističkih planova.</p>
<p>Glavna novost je, dakle, da će novi zakon olakšati proceduru pribavljanje dokumentacije potrebne za početak gradnje, u nekoj je mjeri i pojeftiniti te smanjiti zagušenost državne administracije, a time i mogućnost da izdavanje dokumentacije bude popraćeno korupcijom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Naše Galipolje</p>
<p>Većina nacija ima svoja Galipolja, mjesta masovnog stradanja njihove vojske ili civila koje se duboko urezalo u narodno pamćenje i čini dio njihova identiteta</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Prije nešto manje od mjesec dana tisuće Australaca i Novozelanđana okupilo se na turskom poluotoku Galipolju kako bi odali počast i obilježili uspomenu na više od stotinu tisuća svojih vojnika koji su prije 92 godine poginuli u jednoj od najkrvavijih bitaka Prvoga svjetskog rata. </p>
<p>Na 90. obljetnicu te bitke, prije dvije godine, novozelandska premijerka Helen Clark podsjetila je na veliku ulogu koju je taj događaj imao u oblikovanju njihove nacije. »Ono što se dogodilo na Galipolju, unatoč činjenici kako je proteklo 90 godina, još uvijek ima snagu potresa«, kazala je Clark.</p>
<p>I većina drugih nacija ima svoja Galipolja, mjesta masovnog stradanja njihove vojske ili civila koje se duboko urezalo u narodno pamćenje i čini dio njihova identiteta. Za Hrvate jedan od najtežih takvih povijesnih potresa, uz Vukovar iz nedavnog Domovinskog rata, svakako je bleiburška tragedija. Nakon završetka Drugoga svjetska rata, u drugoj polovici svibnja, ubijeni su deseci tisuća zarobljenih hrvatskih vojnika i civila. </p>
<p>Savezničke snage, kojima su se predali u južnoj Austriji, izručili su ih Titovim partizanima, a oni su većinu likvidirali u »marševima smrti«. Komunističke vlasti u bivšoj Jugoslaviji zataškavali su istinu o tim masakrima tako da se tek s njihovim odlaskom s političke pozornice javno počelo o tome govoriti. Što se, zapravo, dogodilo, najvidljivije je iz njihovih izvora. Najbolje ih je ponoviti.</p>
<p>Tako je prema izvještaju Koste Nađa, zapovjednika jugoslavenske Treće armije, od 16. svibnja 1945. na bleiburškom području zarobljeno, kako je napisao, oko 175 tisuća vojnika, uglavnom Hrvata. Milan Basta, jedan od partizanskih zapovjednika na tom području, opisuje da je u zarobljeničkim kolonama bio »velik broj civila, i seljačkih kola...« te da je bila duga »gotovo 60 kilometara«. </p>
<p>O dolasku te zarobljeničke kolone u Maribor svjedočio je, među ostalima, Zdenko Zavadlav, slovenski »oznaš«, pripadnik zloglasne jugoslavenske tajne policije. »U Maribor su neki predani vojnici dolazili vlakom. To su bili Slovenci, nedićevci, ljotićevci i ostali, dok su Hrvati bili jedini koji su dolazili pješice. Samo su njih tjerali na marševe.« Po dolasku u Maribor počele su masovne egzekucije. Spomenuti Zavadlav o tome piše: »U Teznu su pancir grabe bile pune strijeljanih vojnika. To je bila prava klaonica Hrvata! Tamo su ih jako puno strijeljali pa smo morali poslati strojeve kako bi to dobro zatrpali.« Zavadlavove riječi potvrdile su se 1999. kada su Slovenci, gradeći cestovnu obilaznicu oko Maribora, naišli na posmrtne ostatke hrvatskih žrtava. Prekopavajući samo 70 metara nekadašnjeg protutenkovskog rova, eksuhumirali su 1179 posmrtnih ostataka. Taj rov je, prema jednima, dug kilometar i pol, a prema drugima čak pet kilometara, pa bi se u njemu moglo nalaziti i više desetaka tisuća žrtava. </p>
<p>To bi mogla biti najveća od oko 200 masovnih grobnica poratnih žrtava na području Slovenije. Deseci sličnih grobišta nalaze se i po Hrvatskoj. Okupljanjem u Bleiburgu 15. svibnja, odakle su krenuli »marševi smrti«, Hrvati će se i ove, kao i prijašnjih godina, prisjetiti desetaka tisuća svojih sunarodnjaka stradalih nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Uspomenu na njih valja obilježavati s pijetetom, bez mržnje i licitiranja brojem žrtava. </p>
<p>No, za razliku od Australaca i Novozelanđana, koji na Galipolju stoje pred nadgrobnim pločama svojih predaka, hrvatske žrtve još su većinom u neobilježenim grobištima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Znanost i društvo </p>
<p>Osnivanjem Europskog laboratorija za molekularnu biologiju u 2006. Hrvatska postala punopravnom članicom organizacije europskih laboratorija za molekularnu biologiju</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Poznato je da je Platon uoči tiranija gradio državu filozofa u obranu ljudskog uma, dostojanstva i humanizma. Možda me je zbog toga pomalo iznenadila emisija pod naslovom »Drag mi je Platon«, vrlo cijenjene urednice Branke Jergović na Prvom programu Hrvatskog radija emitirane 4. travnja ove godine. Sudionici su te emisije za neke propuste prosudbenih skupina za znanstvene projekte, koji su u međuvremenu razriješeni na kulturan i kvalitetan način, okrivili jednostrano Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Ipak, državni tajnik dr. Dražen Vikić-Topić smireno je objasnio procedure ocjenjivanja projekata, koje su bile neovisne o Ministarstvu, te argumentirao da je postignut napredak u sustavu znanstvenih projekata, ne samo smanjenjem prolaznosti, već i potpunom informatizacijom projekata te većim brojem recenzija, pogotovo stranih recenzenata.</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je donošenjem i provedbom dokumenta »Znanstvena i tehnologijska politika RH 2006. – 2010.«, koje je u travnju 2006. donijela ekspertna grupa znanstvenika i istraživača iz akademske zajednice i industrije, pod vodstvom državnog tajnika Dražena Vikić-Topića, polučilo niz pomaka u području razvoja znanosti i tehnologije u posljednju godinu dana.</p>
<p>Tako je RH u 2006. godini postigla velik uspjeh u europskom tehnološkom programu EUREKA u kojem je u konkurenciji 14 zemalja, postala dobitnicom obiju godišnjih nagrada: Lillehammer award za najbolji istraživačko-tehnološki projekt u području zaštite okoliša i Lynx award za najbrže rastuće malo i srednje poduzeće kojemu je EUREKA bitno utjecao.</p>
<p> Nadalje, Vlada je putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa osnovala Hrvatski institut za tehnologiju d.o.o. (HIT), koji pruža financijsku potporu tehnološki utemeljenom i inovativnom poduzetništvu. Osim toga, značajno je i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u projektima FP6 i FP7 te njihovo povezivanje sa znanstvenicima EU, o čemu je naša javnost bila u više navrata informirana.</p>
<p> Također je važno napomenuti da je osnivanjem Europskog laboratorija za molekularnu biologiju u 2006. Hrvatska postala punopravnom članicom organizacije europskih laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL), što je, nedvojbeno velik uspjeh za hrvatske znanstvenike, tim više što je Hrvatska 19. članica te elitne znanstvene organizacije i jedina tranzicijska zemlja u članstvu. Napomenula bih i veliku pomoć pri uključivanju prof. dr. sc. Krešimira Pavelića, potpredsjednika Europske organizacije za molekularnu biologiju.</p>
<p> Primanjem naše zemlje u EMBL hrvatskim je znanstvenicima omogućen pristup vrhunskoj istraživačkoj opremi u pet velikih istraživačkih laboratorija u Europi i sudjelovanje u programima i projektima EMBL-a. Velik je uspjeh hrvatske znanosti i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i gospodarstva u izgradnji i dovršetku prve faze detektora CMS i testiranje 4 tesla supravodljivoga solenoidnog magneta u Europskom centru za nuklearna istraživanja. To je najveći istraživački laboratorij na svijetu koji je 1954. osnovalo Europsko vijeće za nuklearna istraživanja.</p>
<p> Sudjelovanje Hrvatske u radu CERN-a izravnu korist u nas ima ne samo fizika i tehničke znanosti, nego i medicina i tehnologija. Na posljetku, tu je ukupna društvena korist, koja se ne može mjeriti samo brzim profitom preko noći, kako je to komentirao dr. sc. Josip Trampetić, znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković«. Korisno je navesti i to da je trenutačno na visokim učilištima i znanstvenim institucijama zaposleno više od 2750 znanstvenih novaka, koji provode znanstvena istraživanja na znanstvenim projektima i osiguravaju znanstveni pomladak u RH.</p>
<p>Istina je da znanost u Hrvatskoj još nije dovoljno stimulirana, kao i u mnogim drugim tranzicijskim zemljama, pa čak i u onima koje su već unutar EU. Važna je činjenica da se radom Ministarstva otvaraju nove mogućnosti unutar zemlje, ali i mogućnosti za sudjelovanje naših znanstvenika na projektima iz fondova EU.</p>
<p>I, na kraju, prisjetimo se našega istaknutog znanstvenika i humanista Ruđera Boškovića, koji je smatrao da društvo treba biti uređeno na znanstvenim i humanističkim načelima. U tom bih kontekstu spomenula i knjigu »Ruđer Bošković, vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva« (Školska knjiga, 2005.) – cijenjenog hrvatskog znanstvenika i književnika Ivana Supeka. U toj nam knjizi Supek poručuje: »Među ovim raketnim bazama i bodljikavim žicama više no ikad čeznemo za uskrsom humanizma i znanosti kakvim odiše djelo Ruđera Boškovića.«</p>
<p>Autorica je doktroica znanosti, znanstvena savjetnica u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Suditi svim ratnim zločincima</p>
<p>U Vašem cijenjenom listu gđa Silvana Oruč-Ivoš dana 28. i 29. travnja o. g. objavila je članak pod naslovom »Fumićeva dvostruka mjerila«. U tom se članku osvrće na moje izjave dane na TV Novoj povodom kaznene prijave PU karlovačke protiv Petra Zinaića za navodni ratni zločin učinjen nad grupom civila Hrvata početkom 1945. godine.</p>
<p>Meni poštovana novinarka pripisuje da sam se grčevito borio protiv suđenja borcima NOR za ratne zločine, što ne odgovara istini. Ja sam se uvijek i u svim prilikama godinama jasno zalagao za suđenje ratnim zločincima bez obzira na to u čije ime i zbog čega je zločin učinjen. To sam izjavio i u emisiji »Otvoreno«. Moju izjavu čulo je cijelo gledateljstvo osim gospođe novinarke.</p>
<p>Međutim, naglasio sam da ja ne vjerujem u objede iznijete na račun Zinaića. Da je Petar Zinaić doista pobio nevine civile, a među njima još i djecu, apsolutno sam siguran da bi bio suđen nakon takvog nedjela, jer se tako postupalo tijekom cijele Narodnooslobodilačke borbe.</p>
<p>U stvari, prema podacima iz tog perioda u veljači 1945. g. ustaše iz Slunja uz sudjelovanje i civilnih osoba napali su četu KNOJ-a i od 59 ubili 56 boraca. Preživjeli borci izjavili su da su civili motikama dotukli ranjene. Zbog poginulih boraca po odluci rukovodstva NOP Hrvatske poduzeta je akcija protiv ustaša i osoba koje su sudjelovale u tom zločinu. Oni koji su sudjelovali u borbi protiv NOV bili su osuđeni na kaznu smrti i strijeljani su. Među njima nije bilo djece. </p>
<p>Mr. Ivan Fumić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nisam osuđen pravomoćno</p>
<p>Dana 5. svibnja 2007. u Vjesniku objavljen je članak »Jelena Brajša pravomoćno oslobođena optužbe« autorice Branke Valentić, u kojemu, među ostalim, stoji i sljedeće: »s pravomoćnom zatvorskom kaznom za pokušaj silovanja, na koju je osuđen Penić...« te u daljnjem tekstu: »za što je onda Penić pravomoćno osuđen za kazneno djelo«.</p>
<p>Navedeno ne odgovara istini, stoga vas pozivam da sukladno čl. 16. i 40. Zakona o medijima, objavite sljedeće: »Ja, Mijo Penić nisam pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu, već nepravomoćno za pokušaj silovanja«. Sasvim je sigurno da je takva, netočna informacija u vašim novinama meni nanijela traume i duševne boli. </p>
<p>Mijo Penić, Krašić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Netočne tvrdnje</p>
<p>U regionalnom izdanju Vjesnika za Varaždinsku županiju od 23. travnja 2007. godine objavljen je članak pod nazivom »Isplatio si plaće 'na crno'«. Vjesnikova dopisnica Mihaela Zagorščak nekritički je prenijela niz netočnih i zlonamjernih tvrdnji iz anonimnoga pisma koje teško terete dopredsjednika Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Josipa Zidanića, a da pri tome nije dala mogućnost drugoj strani da iznese svoje mišljenje kako to nalaže novinarska etika.</p>
<p> Znamo da zbog ograničenog prostora u novinama nije moguće elaborirati stavku po stavku iz spomenute anonimne predstavke (očekujemo bez straha očitovanje nadležnih tijela o tomu), stoga pozivamo uredništvo našega rado čitanoga lista i novinarku Mihaelu Zagoršćak da dođu u prostorije Sindikata TOKG gdje ćemo vam predočiti sve relevantne dokumente koji pobijaju navode iz objavljenih članaka.</p>
<p>Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata TOKG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Fekalije štite Domovinski most od poledice?!</p>
<p>Automatski sustav za zaštitu od poledice bit će postavljen naknadno, što iziskuje dodatne troškove od desetak milijuna kuna</p>
<p>Prije šest dana otvoreni Domovinski most nema automatski sustav zaštite od stvaranja poledice, što je u današnje vrijeme uobičajeni segment svakoga mosta! Upravo ta činjenica bila je predmet velikih rasprava u četvrtak na seminaru »Upravljanje uvjetima na prometnim površinama«. Organizirala ju je osječka tvrtka Werkos, partner vodeće svjetske tvrtke za zaštitu prometnica Boschung Mecatronic iz Švicarske.</p>
<p>Jankomirski most, koji je otvoren prošle godine, prvi je most u Hrvatskoj koji je opremljen suvremenim sustavom koji sprječava stvaranje poledice.</p>
<p>Iako je Werkos ponudio suradnju i projektantima Domovinskog mosta, stručnjaci su zaključili kako je sustav zaštite nepotreban! »Projektanti su ustvrdili da će otpadne vode koje prolaze kroz most biti ujedno i zaštita od stvaranja poledice na mostu, te da dodatna zaštita nije potrebna«, kaže Niko Glamuzina iz Werkosa. Takvo mišljenje projektanata izazvalo je podsmijeh sudionika seminara, koji su redom ustvrdili kako je to nemoguće. </p>
<p>Voditelj zimske službe Zagrebačkih cesta Srećko Vučković zaključio je kako će Holding naknadno morati financirati uređenje dodatne zaštite od stvaranja poledice na tek otvorenom mostu. »Nisam izravno sudjelovao u pregovorima s projektantima, pa mi je teško to komentirati. Projektanti su naglašavali kako ugradnja tog suvremenog sustava nije potrebna«, rekao je Stipan Matoš, zamjenik pročelnika Gradskoga ureda za promet i najavio kako će osobno povesti inicijativu za naknadnim postavljanjem sustava za rano uočavanje i automatsko sprječavanje poledice na mostu na koji će se »slijevati« sav promet iz zračne luke i s autocesta.</p>
<p>Ukoliko se sustav postavlja u mostove koji su još u izgradnji, troškovi ugradnje sustava za zaštitu od poledice iznose oko pet posto ukupne investicije. »Njegova naknadna ugradnja iziskuje nova prekopavanja prometnica i povisuje troškove za 20 do 50 posto. U slučaju Domovinskog mosta ti bi troškovi iznosili desetak milijuna kuna«, kaže inženjer geotehničkih radova u Werkosu Dejan Mračkovski.</p>
<p>Godišnja ušteda od 130.000 eura</p>
<p>Sustav se sastoji od meteorološke stanice koja predviđa klimatske uvjete na kolniku. Ukoliko se pojave uvjeti za stvaranje poledice, na prometnici se aktiviraju raspršivači otopine koja onemogućuje poledicu. Istraživanja pokazuju da se uštede koje sustav ostvaruje s uloženim novcem izjednačuju nakon šest godina. Svaka sljedeća donosi uštedu od 130.000 eura u odnosu na dosad potrebne mjere za odrprometnicažavanje u hladnim mjesecima.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nije opasno za život, ali ga narušava</p>
<p>Sanacija će koštati tri milijuna kuna, a za njenu provedbu su zaduženi Čistoća i Zrinjevac</p>
<p>Budući da se stanovnici Jankomira duže vrijeme žale na smrad, čiji je izvor obližnja kompostana, inspekcija Ministarstva zaštite okoliša je izmjerila kakvoću, utvrdila stupanj kvalitete zraka 3. kategorije i upozorila na njegovu zagađenost. Odluku o hitnoj sanaciji, za koju je odobreno tri milijuna kuna, donijelo je u četvrtak zagrebačko Poglavarstvo.</p>
<p>»To zagađenje nije opasno za život, ali ga znatno narušava«, rekao je pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar. U sanaciju kompostane lani su utrošena dva milijuna kuna, a ove godine će u njoj sudjelovati holdingove podružnice Zrinjevac i Čistoća. </p>
<p>»To je prva faza sanacije, poslije koje slijedi preseljenje«, rekao je pročelnik za komunalne poslove Davor Jelavić. U sklopu sanacije smanjit će se dovoz biološkog otpada, češće čistiti javne prometnice uz kompostanu i prati gume vozila koja izlaze s te lokacije.</p>
<p>Poglavarstvo je također donijelo zaključak kojim daje bankarsku garanciju za preseljenje montažnog kazališta, tzv. Barake, iz Potsdama u Zagreb, za što će Grad platiti 85 tisuća eura. To je cijena, kako je objasnio pročelnik Ureda za kulturu Pavle Kalinić, za uređenje trga u Potsdamu kada se ukloni objekt. Demontaža, transport, ponovna montaža i uređenje površine u Novom Zagrebu, koštat će Grad dodatnih 18 milijuna kuna. Na pitanje je li to kazalište Potsdam »otpisao«, Kalinić je rekao da ono vrijedi šest milijuna eura, a Potsdam ga daruje Zagrebu jer je izgradio novo.</p>
<p>Uz to, Grad je Hrvatskom autoklubu na privremeno korištenje dao četiri uređena poligona - u Strojarskoj, na Borongaju, Prisavlju i Radgonjskoj. Naknadu po prijavljenom vozilu Poglavarstvo je povisilo s 50 na 60 kuna. Pročelnik Jelavić je rekao da novom naknadom Grad ne zarađuje, niti gubi. Na pitanje novinara zašto se tako jeftino iznajmljuju poligoni HAK-u, gradonačelnik Milan Bandić je odgovorio da bi tržišna cijena vjerojatno uvjetovala poskupljenje autoškola.</p>
<p>Grad ustrajao na uvjetima, investitori ih načelno prihvatili</p>
<p>Iako o dogovoru o gradnji rukometne arene, nakon sjednice Poglavarstva, nitko nije htio ništa otkriti, najavljujući konferenciju za petak u 13 sati, gradonačelnik Milan Bandić samo je naglasio da Grad nije pristao na promjenu uvjeta koje je prvotno tražio investitor, što su Ingra i Trigranit načelno prihvatili. Na pitanje kada će se arena početi graditi, s obzirom na činjenicu da komisija Svjetske rukometne federacije dolazi 15. srpnja, Bandić je kratko odgovorio: »Graditi se počinje prije nego oni dođu. Svima poručujem da ne brinu o sporazumu pola-pola s Vladom i sudbini rukometnog prvenstva«, dodao je gradonačelnik i naglasio kako »neće svijet propasti ako se u petak bude govorilo o alternativnim rješenjima«. </p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Uzaludna peticija u Sigetu protiv naplate parkiranja</p>
<p>Stanovnici Sigeta, naselja preko puta Zagrebačkog velesajma, protive se nedavnoj gradskoj odluci o uvođenju 3. zone naplate parkiranja u tom naselju od 1. lipnja. Stanari bi trebali plaćati 40 kuna mjesečno za parkiranje vozila i to bez osiguranog parkirnog mjesta. Građani od četvrtka potpisuju peticiju za ukidanje te, kažu, »besramne odluke«. Potpisivanje će trajati do 13. svibnja ispred nebodera na adresi Siget 7. </p>
<p>Nasuprot tome, u četvrtak je skupštinski Odbor za mjesnu samoupravu kao matični odbor jednoglasno prihvatio odluku o uvođenju 3. zone naplate u Sigetu. To bi značilo da će se, ako skupština u četvrtak potvrdi odluku Poglavarstva, tamo plaćati četiri kune za sat parkiranja, i to u maksimalnom trajanju od tri sata. Uz Siget, naplata parkinga po tarifi 3. zone uvest će se i u centru Sesveta.</p>
<p>»To je čak 1050 novih parkirnih mjesta, a stanari i oni koji tamo rade moći će kupiti povlaštenu kartu za 40 kuna mjesečno«, zaključio je Marijan Ključarić iz Odjela za promet. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otežan promet očekuje se u petak popodne</p>
<p>U Zagrebu je u četvrtak započeo summit SEECP-a, a iz sigurnosnih razloga zagrebačka policija provodila je posebnu regulaciju prometa od zračne luke Pleso do hotela Westin, u kojemu se odvija summit. »Zbog summita su predviđena kratkotrajna zaustavljanja prometa na križanjima kojima prolaze sudionici«, rekao nam je Dragan Tokić, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave zagrebačke.</p>
<p>Iz ZET-a poručuju kako tijekom dana nije bilo većih gužvi ili zaustavljanja - promet se odvijao normalnim ritmom. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija kao organizator sastanka , od Grada je dobilo suglasnost za privremeni prekid prometa u zoni hotela Westin u petak u prijepodnenim satima, kada će se zauzeti i parkirališna mjesta u Kršnjavijevoj ulici. </p>
<p>Otežan promet predviđa se za petak popodne - između 13 i 18 sati - kada većina uzvanika napušta grad. U PUZ-u vjeruju kako će posebna regulacija prometa smanjiti broj mogućih prometnih nezgoda te građane mole za razumijevanje i strpljenje.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vodocrpilište trpi posljedice suše</p>
<p>Iako je zbog manjka oborina, razina podzemnih voda pala 1,5 metar, vode u podzemlju ima dovoljno</p>
<p>Vodocrpilište Šibice, koje opskrbljuje zaprešićki kraj, dio Hrvatskog zagorja i zagrebačko naselje Jarek, u posljednje vrijeme izaziva nesuglasice. U lani aktualnim poskupljenjima, ispostavilo se da Zaprešićani plaćaju najskuplju vodu i odvodnju u Zagrebačkoj županiji, a ove godine su na redu zagađenja. No, komunalna tvrtka Zaprešić d.o.o. opravdava poskupljenja velikim ulaganjima. Voda je, kažu, izrazito kvalitetna, a u vodoprivredi i poljoprivredi, trenutno primjećuju jedino posljedice suše. </p>
<p>Podzemne vode nalaze se na najmanjoj županijskoj dubini, ali zbog manjka oborina, njihova je razina već sada pala za 1,5 metar. Ipak, nema mjesta panici.</p>
<p> Tijekom prijepodneva, za našeg posjeta vodocrpilištu, radile su samo dvije crpke. »Potrošnja raste popodne, kada se ljudi vrate s posla, a jedino noću uključujemo sve crpke zbog jeftinije struje«, objašnjava Božo Gulić, voditelj vodocrpilišta iz Zaprešića d.o.o. </p>
<p>Planira se proširiti crpilište sa sadašnjih pet na osam bunara, u njegovom centralnom dijelu graditi nova upravljačka zgrada s laboratorijem za analizu, rekonstruirati strojarnica i cjevovod koji vodi prema vodospremi u Križu. Upravo njihovi premali kapaciteti uzrokuju redukcije vode, koje se i ove godine očekuju u marijagoričkim brdima. Zbog male dubine crpljenja, 15 do 20 metara, opasnost je, međutim, i - susjedstvo.</p>
<p>Direktor Željko Majcen i Nevenka Capuder, voditeljica odjela kontole kvalitete voda, kao najveću prijetnju ističu prskanja kukuruza pesticidom atrazinom. No, oko vodocrpilišta smo vidjeli više zapuštenih livada, nego zasijanih polja. Poljoprivredu je, očito, zamijenilo unosnije ilegalno šljunjčarenje i deponiranje otpada u zaraslim poljima. »Otpad se odveze, ali tlo se nikada ne sanira«, upozorava Gulić dodajući da su svojednobno pronašli šljunčaru kraj bušotina za nove bunare. </p>
<p>U »Zaprešiću« su nam pokazali rezultate mjerenja uzoraka vode, koju jednom tjedno kontrolira Zavod za javno zdravstvo. Kao i zagrebačka, spada u tvrđe vode, ali je zdravstveno ispravna jer su sve mjerene koncentracije atrazina, teških metala, fenola, masnoća, ulja, nitrita i nitrata i drugih tvari, inače prisutnih u podzemlju, ispod dopuštenih vrijednosti. Tako se voda dodatno ne pročišćava, nego samo preventivno klorira.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>S ECDL diplomom do posla i samopouzdanja</p>
<p>Projekt financiraju Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i županijski Upravni odjel za gospodarstvo</p>
<p>Velikogoričanka Janja Barnjak, građevinska tehničarka, nezaposlena je šest godina. U četvrtak je, nakon dvomjesečna tečaja, primila ECDL (European Computer Driving Licence) start diplomu i osposobila se za rad na računalu što će joj, nada se, pomoći u traženju posla. Gospođa Janja jedna je od 12 žena u Zagrebačkoj županiji koje su, posredstvom udruge Mreža, sudjelovale u projektu »ECDL za žene Zagrebačke županije, starije od 40 godina«. </p>
<p>Projekt su financirali Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije. »To je dio sustavnog rješavanja problema nezaposlenosti u Županiji. Dosad smo informatički obrazovali više od 200 osoba, pretežno žena i mladih i zadovoljni smo što je 60 posto njih našlo posao«, kaže mr. Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za gospodarstvo. </p>
<p>Trenutno u Županiji, prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, ima 12.957 nezaposlenih, što je gotovo devet tisuća manje nego 2001. Marica Jelić, rukovoditeljica Odjela za posredovanje Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, kaže da je informatičko opismenjavanje važna pretpostavka bržeg nalaženja posla, osobito žena, starijih od 40 godina. Isto misli i Olga Šimunković, koja ne radi već godinu i pol dana. </p>
<p>»Nadam se da ću s diplomom naći nekakav posao. Radila sam na recepciji hotela i govorim strane jezike, ali pripadam generaciji koja se nije školovala za rad s računalima«, kaže gospođa Šimunković. Zaposlenju se nada se i Dubravka Lenard Fabijan iz Svete Nedelje. </p>
<p>»Nisam znala za informatički program, na koji me uputila burza. Drago mi je što sam naučila raditi na računalu, možda mi to pomogne«, kaže gospođa Lenard Fabijan. Informatičko obrazovanje žena starijih od 40 godina provodi Udruga za promicanje zapošljavanja Mreža. Predsjednica Udruge Ana Roglić Milovac kaže da je riječ o osjetljivoj skupini, koja i inače teže pronalazi posao. </p>
<p>»Cilj edukacije nije samo naučiti žene raditi na računalu, nego vratiti im samopouzdanje i optimizam«, kaže gospođa Roglić Milovac.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>I Hrvatska ima agregat s biodizelom </p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Na benzinskoj crpki Akord u vrbovečkoj Gredi, u četvrtak u podne natočena je prva količina biodizela u osobni automobil. S nekoliko desetaka litara biodizela, vlasnik Vlado Mihovec je počastio prvog kupca Milivoja Dobraša iz Vrbovca.</p>
<p>»To je prvi agregat za legalno točenje biodizela u Hrvatskoj«, rekao je vlasnik i direktor virovitičke tvornice biodizela Vitrex Marijan Keserica. Nakon traženja najboljega, kaže Mihovec, odlučio se za virovitičkog proizvođača goriva, koji udovoljava svim propisima proizvodnje i distribucije. </p>
<p>Biodizel je gorivo budućnosti, koje nam nameće i EU jer kraja 2010. Hrvatska mora doseći ukupan promet goriva s 5,7 posto biodizela. »Danas ga imamo tek 0,9 posto. Procjenjuje se da bi se u toj proizvodnji moglo zaposliti najmanje tri tisuće radnika, što Hrvatska mora iskoristiti«, kaže vlasnik crpke Mihovec, koji i sam razmišlja o pokretanju proizvodnje uljane repice. [F.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Minute bez svjetla protiv globalnog zagrijavanja </p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Tajlandska vlada pozvala je u srijedu stanovnike glavnog grada da u 19 sati na petnaest minuta ugase svjetla u svojim stanovima kao upozorenje na rastući problem globalnog zagrijavanja. Većina stanovnika Bangkoka, grada u kojem su se prošlog tjedna sastali vodeći svjetski znanstvenici raspravljajući o problemu globalnog zagrijavanja, odazvali su se pozivu pa je Bangkok barem na nekoliko minuta svojim primjerom odaslao poruku upozorenja cijelom svijetu o rastućem problemu. Akciji su se pridružile i podružnice svjetski poznatih tvrtki koje imaju urede u središtu Bangkoka, no ne i trgovci. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ništa od dupinarija!</p>
<p>Pri sklapanju prvog ugovora o pravu građenja za projekt »aqua parka« u studenome 2005., ulagač »Aqua Adora« nije nam spominjao moguću gradnju dupinarija, kaže gradonačelnik</p>
<p>VODNJAN</p>
<p> - Gradonačelnik Grada Vodnjana Klaudio Vitasović, u priopćenju poslanom medijima i udruzi »Prijatelji životinja«, u četvrtak je jasno zauzeo stav da gradnje dupinarija u Vodnjanu neće biti! Naime, mađarski ulagač »Aqua Adora« u studenom je 2005. potpisao ugovor s Gradom o pravu građenja u Galižani, gdje žele izgraditi vodeni zabavni park i stazu za go-cart, a u međuvremenu su u posljednje doba planirali u okviru projekta izgraditi i dupinarij. No, zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i Grada Vodnjana, to se sada ipak neće dogoditi. </p>
<p>Naime, Udruga »Prijatelji životinja« zatražila je potpunu zakonsku zabranu zatočavanja dupina u Hrvatskoj. U nas su predstave s dupinima te plivanje s morskim sisavcima zakonski zabranjeni, no uvoz i zatočavanje dupina, iako teško izvedivo, nije zabranjeno konkretnom zakonskom odredbom, ističu u Udruzi. Na patnje dupina u zatočeništvu upozoravao je i Amerikanac Richard O'Barry, najugledniji stručnjak za morske sisavce u svijetu, koji je trenirao i dupine u ulozi poznatog filmskog i tv-junaka Flipera te se pri posjetu Lijepoj Našoj argumentirano suprotstavio najavi otvaranja dupinarija u Vodnjanu.</p>
<p>»Predstavnici tvrtke 'Aqua Adora d.o.o.' u javnosti su u prosincu 2006. godine izrazili namjeru da na tom području sagrade i dupinarij. Želimo istaknuti da Grad u tom trenutku nije imao spoznaje o budućim namjerama investitora vezanih za gradnju dupinarija«, piše gradonačelnik Vitasović. »Uvažavajući ne samo Vaše zamolbe, već i zamolbe svih onih koji su se zalagali da do gradnje dupinarija ne dođe, kao i uvažavajući nova razmišljanja predstavnika 'Aqua Adore d.o.o.' prema kojima oni sadržaj 'aqua parka' vide na jedan sasvim drugi način, želimo priopćiti i Vama i široj javnosti da se gradnja dupinarija na području Grada Vodnjana neće ostvariti«, zaključuje Vitasović u svome priopćenju. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Cezanne prodan za 25 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Akvarel pod nazivom »Mrtva priroda sa zelenom dinjom« francuskog slikara Paula Cezannea, nastao u zadnjoj fazi slikareva života, prodana je nedavno na dražbi u njujorškom Sotheby'su za 25 milijuna dolara. To je rekordna cijena postignuta na umjetničkoj dražbi za djelo jednog impresionističkog slikara naslikano u akvarelskoj slikarskoj tehnici, stoji u priopćenju aukcijske kuće Sotheby's. »Protivnička« aukcijska kuća Christie's tim je povodom najavila skoru prodaju po jednog Cezannea i Picassa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bakar: Najveća veslačka regata na Sredozemlju</p>
<p>BAKAR</p>
<p> - U organizaciji Pomorske škole Bakar u subotu će se u Bakarskom zaljevu održati 13. međunarodna regata u mornaričkom veslanju na kojoj će sudjelovati 10 srednjih pomorskih škola i osam pomorskih fakulteta iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Crne Gore. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umro predzadnji živući veteran Prvog svjetskog rata</p>
<p>TORONTO</p>
<p> - Dwight Wilson, jedan od dvojice kanadskih veterana Prvog svjetskog rata, umro je nakon 106. godina života. Tako je u Kanadi John Babcock (106) ostao jedini živući sudionik Velikog rata. Wilson je rođen 26. veljače 1901. u Vienni u državi Ontario, a za rat se prijavio 1916. lažući da je stariji. Kad su otkrili njegove godine, otpustili su ga iz vojske. On se 1917. godine ponovno prijavio, ali su ga nakon četiri mjeseca opet otkrili. Wilson je bio jedan od 600.000 Kanađana koji su se borili u Prvom svjetskom ratu, a poginulo ih je 60.000. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Papuanci voze na kokosovo ulje</p>
<p>PORT MORESBY</p>
<p> - Stanovnici otoka Bougainvillea, dijela Papue Nove Gvineje, pronašli su rješenje za visoke cijene pogonskog goriva za njihova vozila: kokosovo ulje. Do sada su izgradili nekoliko mini-rafinerija koje proizvode kokosovo ulje, a koriste ga u zamjenu za dizel gorivo. Policijska vozila, vozila hitne pomoći, svećenici i lokalno stanovništvo već neko vrijeme se koriste tim novim gorivom. Stanovništvo Bougainvillea na zamisao o uporabi novog goriva za vozila došlo je nakon što već četiri godine njihov svakodnevni život neprestano ovisi o uvozu skupog dizela. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Stupovi hrvatske glazbe</p>
<p>Poželjeti je da nagrađena skladba privuče pozornost naše i europske kulturne javnosti na njena skladatelja, istaknula je Branka Džebić, urednica Vjesnikove kulturne rubrike</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Koncertom laureata Vjesnikove nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za 2006. godinu, u četvrtak na večer u čakovečkoj zgradi Scheier završio je ovogodišnji 34. majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski«. Manifestacija se održava u spomen na život i djelo istaknutog hrvatskog skladatelja Štolcera Slavenskog. Nagradu je dobio ugledni hrvatski skladatelj Josip Magdić za skladbu »Fantazija – Hommage a Boris« za dva roga i gudački kvartet op. 206.</p>
<p> Djelo je naručeno lani uz proslavu 100. obljetnice rođenja Borisa Papandopula. Skladatelju Josipu Magdiću čakovečki dio nagrade – Zlatnu plaketu – grb Grada Čakovca predao je Veselin Biševac, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca. Drugi dio Vjesnikove nagrade skladatelju Josipu Magdiću bit će predan 14. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu na zajedničkoj svečanosti Vjesnikovih laureata za umjetnička postignuća u protekloj godini. </p>
<p>Čestitajući umjetniku, Branka Džebić, urednica rubrike kulture Vjesnika, naglasila je kako »možda nikada ranije godišnja ugledna Vjesnikova nagrada za glazbu nije na tako duboko smislen način povezala ime njezina dobitnika sa samim stupovima hrvatske glazbe, kao što je to slučaj sada, kada skladatelj, dirigent i orguljaš Josip Magdić prima ovo priznanje i to za 'Fantaziju – Hommage a Boris'«. </p>
<p>»Poželjeti je da nagrađena skladba privuče pozornost naše i europske kulturne javnosti na njena skladatelja, čiji je svaki novi opus prilog suvremenom čuđenju nad bezgraničnosti i igrivosti ljudskoga duha«, dometnula je Branka Džebić.</p>
<p>Obrazloženje stručnog žirija za dodjelu nagrade pročitala je članica, glazbena kritičarka Višnja Požgaj. Nagrađenu skladbu »Fantazija – Hommage a Boris« te skladbe Emila Cossetta, Josipa Štolcera Slavenskog i Ive Josipovića na koncertu laureata izveo je Kvartet Rucner te hornisti Boštjan Lipovšek i Viktor Kiričenkov. Josip Magdić je 78. laureat kome se dodjeljuje spomenuta nagrada, inače ustanovljena 1970. godine. </p>
<p>Josip Štolcer Slavenski rođen je u Čakovcu 11. svibnja 1896. i iza sebe je ostavio 180 skladbi iz svih glazbenih područja. »Iako je prihvatio moderna skladateljsko-tehnička izražajna sredstva, Slavenski je ostao vjeran zemlji i narodu, nadahnjujući se ponajprije melodijama rodnog Međimurja«, navodi u »Sjećanjima na Josipa Slavenskog« Nikola Hercigonja. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatska baština po svjetskim mjerilima</p>
<p>Leksikon u dva sveska donosi 180 kronološki poredanih natuknica o ključnim hrvatskim osobama, mjestima i događajima u svjetskim okvirima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Marin Držić, Krešimir Ćosić, Franjo Tuđman, Dubrovačke ljetne igre, Maraskino, Tito, Zagrebačka škola crtanog filma, Brijuni, Risnjak, Vegeta, Marko Antun de Dominis… samo su neke od osoba, lokaliteta, manifestacija ili otkrića koja su našla svoje mjesto u »Croatici«, leksikonu hrvatske baštine sagledane svjetskim mjerilima. To bi značilo da je u tome dvosveščanom leksikonu sabrano sve ono što bi iz cjelokupne hrvatske baštine vrijedilo na globalnom planu. </p>
<p>Autor koncepcije leksikona i njegov urednik jest prof. dr. Neven Budak, koji je ideju za takvo sabiranje ključnih hrvatskih vrijednosti dobio još krajem devedesetih godina, potaknut poplavom šunda i kiča koji su se znali navoditi i kao naše prepoznatljivosti, makar u obliku suvenira, te istodobnim precjenjivanjem nacionalnih vrijednosti u svjetskom kontekstu. Tako su tadašnji niski kriteriji potaknuli knjigu o »pravim vrijednostima«. </p>
<p>Na početku su kriteriji bili još stroži ili, prema riječima Nevena Budaka, htio je uvrstiti hrvatske nobelovce i one koji bi to bili da se u njihovo vrijeme Nobelova nagrada dodjeljivala, ali u tom bi se slučaju cijeli projekt sveo na svega desetak natuknica. Poslije je Budak u suradnji sa stručnjacima pojedinih područja procijenio što i tko je ostavio traga u svjetskoj baštini te u konačnici leksikon u dva sveska donosi 180 kronološki poredanih natuknica, koje potpisuje šezdesetak znanstvenika. Croaticu je objavio Profil, a predstavljena je u srijedu na večer u Muzeju Mimara. Nije riječ o klasičnom leksikonu, već je svakoj natuknici posvećen esej, ograničen na otprilike četiri kartice teksta. To je luksuzno izdanje, ilustrirano sa 600 fotografija, a grafički ga je oblikovao Studio 2M. Takva su izdanja uvijek podložna preispitivanju mjerila i prebrojavanju tko je (i što) dobio svoje mjesto, a tko nije pa su i predstavljači po tome načelu nalazili neke propuste, iako su naglasili da se radi o izrazito visokoj razini stručnosti (Antun Vujić), spektakularnom projektu (Nedjeljko Fabrio), reprezentativnom djelu koje izoštrava našu objektivnost (Tonko Maroević).</p>
<p> Među brojnim autorima koji su napisali tekstove su Milan Pelc, Dean Duda, Marija Tonković, Ante Peterlić, Zvonko Maković, Toni Nikolić, Nikša Gligo, Zlatko Jurić…</p>
<p>U odabiru reprezentativnih pojmova nije se podilazilo našim kompleksima pa tako nema, primjerice, Marka Pola. Što se tiče osoba koje su zastupljene, smrt je, recimo to tako, bila ulaznica, jer nisu pisani tekstovi o ljudima koji su još živi, već ih se spominje samo u kontekstu neke pojave koja je još aktivna (manifestacije ili otkrića, primjerice). Isto tako, ni oni koji su bili samozatajniji, kako je to rekao Tonko Maroević, nisu našli svoje mjesto u leksikonu jer se vodilo računa o svjetskoj afirmaciji i »eksportnosti« pa su tako dobro prošli latinisti koji su u svoje vrijeme korespondirali sa svijetom i bili prepoznati u širemu europskom krugu. </p>
<p>U svakom slučaju, riječ je o izdanju koje vrijedi imati, ali šteta što se o našim vrijednosti onaj isti svijet koji je uvažavan pri njihovu odabiru neće moći upoznati jer nema prijevoda leksikona. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kako je luda zamislila</p>
<p>Bajke su danas možda jedino mjesto gdje se djeca mogu skloniti od agresivnosti života koji ih okružuje. Takva je bajka »Plava boja snijega« Grigora Viteza, koju je u režiji Zvonka Festinija 9. svibnja izvela Lutkarska scena »Ivana Brlić-Mažuranić« na pozornici Hrvatskog doma u Zapruđu u Zagrebu. </p>
<p>U »Plavoj boji snijega« sve je moguće jer je nestvarno, a poželjno: kralj Karaslav, kraljevna Krizantema, kraljev mudrac Kačkavalj, general Razbinos, Kaloper zaljubljen u Krizantemu, dvorska luda i svita. Kralj je malo lud pa želi da snijeg bude plave boje, general je grub pa bi razbijao nosove i na silu natjerao Krizantemu da ga voli, Kaloper kao svaki zaljubljenik spreman je na svaku žrtvu... Ali sve bi bilo tko zna kako da tu nema dvorske lude koja samo glumi ludost. Jer na kraju sve se zbude kako je luda zamislila, sve završi sretno i prirodno, Krizantemu ne dobije general Razbinos, već Kaloper.</p>
<p>Redatelj Zvonko Festini nije činio neke redateljske zahvate, svoju je koncepciju podredio piscu i prepustio glumcu Željku Šestiću, koji je uspješno glumio dvorsku ludu te glumio i animirao kralja Karaslava, mudraca Kačkavalja i generala Razbinosa. U tome su mu korektno pripomogli Ksenija Gregurić (Krizantema) i Danijel Ljuboja (Kaloper).</p>
<p>Karakterno profilirane lutke jako dobro je kreirala Luči Vidanović. Skladatelj je Davor Rocco, a koreografkinja je Zaga Živković. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Znanstveni skup o 400. obljetnici NSK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Međunarodni znanstveno-stručni skup u povodu 400. obljetnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice održava se od srijede do petka u predvorju Knjižnice. Skup je posvećen povijesnim oblicima nastanka i razvoja NSK s uvidom u perspektive njezina razvoja i uloge u budućnosti, a tijekom skupa 20 domaćih i inozemnih stručnjaka izlaže o povijesnim i suvremenim aspektima knjižničarstva. </p>
<p>»Djelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u 400. godišnjici njezina djelovanja primarno je određena organizacijom hrvatske nacionalne zbirke knjižnične građe Croatice te znanstvenim promišljanjima jedinstvenog hrvatskog knjižničnog sustava«, istaknuo je glavni ravnatelj NSK prof. dr. Tihomil Maštrović. </p>
<p>U Knjižnici se upravo digitalizira najvažnija nacionalna knjižna građa, a od ovoga je tjedna, nakon pokusnoga jednomjesečnog razdoblja, Knjižnica otvorena 24 sata, podsjetio je također novi ravnatelj. Maštrović je istaknuo i to da se nastavlja primjena knjižničnog softvera Voyager.</p>
<p>Uz ugledne goste iz inozemstva, na skupu sudjeluju i hrvatski znanstvenici akademik Radoslav Katičić, akademik Josip Bratulić i prof. dr. Aleksandar Stipčević. Bit će riječi i o arhitekturi knjižnica, a otvorena je i izložba strane stručne literature. [S.-V. Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Na okupu 2000 pjevača </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Hrvatskom himnom u izvedbi zbora »Zvončić« OŠ »Vladimir Nazor« iz Križevaca u srijedu su u dvorani varaždinskoga HNK počele 50. glazbene svečanosti hrvatske mladeži. Isti zbor nastupio je i prvi u natjecateljskom dijelu programa, izvevši pod ravnanjem dirigentice Sanje Petranović zadanu skladu Davora Bobića »Kauboj mjesec«. Na prvom koncertu nastupilo je još osam zborova u A kategoriji.</p>
<p> Program manifestacije koja okuplja oko 2 000 zbornih pjevača hrvatskih osnovnih i srednjih škola potrajat će do petka, a ulaz na sve programe je besplatan. </p>
<p> Osim natjecateljskog dijela koji se održava sva tri dana, treba izdvojiti svečani koncert devet najboljih zborova na kojem će se izvoditi djela Adalberta Markovića, a koji će se održati u četvrtak na večer. U natjecateljskom dijelu nastupiti će 32 zbora, a još njih desetak u revijalnom dijelu. Predviđeno je i održavanje okruglog stoga u Crvenom salonu kazališta. Priprema se i monografija Glazbenih svečanosti hrvatske mladeži. [K. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Rakitićeva odluka 20. lipnja</p>
<p>Mladi nogometaš Basela hrvatskom je izborniku Slavenu Biliću u telefonskom razgovoru javio da će konačnu odluku objaviti za više od mjesec dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Govori li istinu izbornik švicarske nogometne reprezentacije Jacob Kuhn kada tvrdi da mu je Ivan Rakitić obećao igranje za švicarsku nacionalnu vrstu. Ta tvrdnja, naime, baca posve novo svjetlo na cijeli slučaj, pa i na negodovanje i ljutnju njegove obitelji koju su pogodili neki novinski napisi u Hrvatskoj. </p>
<p>Kuhnove tvrdnje očito nisu istinite, jer je mladi nogometaš Basela hrvatskom izborniku Slavenu Biliću u telefonskom razgovoru u četvrtak navečer javio da će konačnu odluku objaviti 20. lipnja.</p>
<p>Pravo je hrvatske javnosti znati sve o trakavici koja se rastegnula oko Rakitića. Pravo je i Hrvatskog nogometnog saveza, odnosno stručnog stožera reprezentacije da odlučuje kada će reći - dosta. Kako bilo, sve će se saznati za nešto više od mjesec dana, a dotad ćemo se baviti novim momentima, čitati između redova i željno iščekivati svaku novu vijest iz zemlje »satova i čokolade«...</p>
<p>Ivan Rakitić nesumnjivo je velik nogometni potencijal, ali i da je proslavljena nogometna zvijezda, teško bi se našao Savez i izbornik strpljiviji od HNS-a i Slavena Bilića. Reprezentacija ipak nije klub pa vaganje na ovu ili onu stranu djeluje navijačima i javnosti iritantno. Iako se mogu shvatiti dvojbe obitelji Rakitić i samog Ivana u kojeg je švicarsko društvo nešto i uložilo, pa je svaka odluka teška. </p>
<p>Podsjetimo, nedavno su Slaven Bilić i Zorislav Srebrić razgovarali s Rakitićem i njegovom obitelji. Tada im je poručeno da bi Ivan pričekao još nekoliko mjeseci da u njemu sazrije odluka, iako ga je Bilić namjeravao pozvati već za utakmice protiv Estonije i Rusije početkom lipnja. </p>
<p>Zato je Kuhnova izjava odjeknula poput groma iz vedrog neba, što su mnogi protumačili kao još jedan podbačaj naše nogometne diplomacije, koja se nedavno hvastala s glasovima članova Izvršnog odbora u kandidaturi za EP 2012. godine, da bi naposljetku ostala bez ijednoga. </p>
<p>Srećom, tvrdnja švicarskog izbornika nije pokazala vjerodostojnom, Bilićev i Srebrićev izlet još se ne može okarakterizirati kao nepotreban. Ukoliko akcija ne završi prema željama Rusanove, ne treba zbog toga kriviti Savez, ali je jasno da Rakitića nije trebalo preklinjati za igranje u hrvatskom dresu... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mamić se ispričao, Novak ne zna zašto</p>
<p>Ne računamo li Arsenal i Auxerre, posljednja momčad koja je uspjela svladati Dinamo s dva gola razlike upravo je Slaven Belupo, i to u ožujku 2005. godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zdravko Mamić vjerojatno zaslužuje prijavu disciplinskoj komisiji Hrvatskoga nogometnog saveza, ali, tko je taj koji će ga prijaviti? To bi trebao učiniti četvrti sudac Ivan Novak, ali kako kad čovjek nije imao pojma da se Mamić spustio do njegove kabine. Tako, barem, tvrdi sam Novak. Maksimirski se dopredsjednik, dakle, u 73. minuti prve utakmice finala Kupa, između Dinama i Slavena Belupa u srijedu u Maksimiru, brzim hodom i pomalo teatralno spustio do terena, i to pored kabine u kojoj je sjedio četvrti sudac, u ovom slučaju Novak.</p>
<p>Mamić je, doduše, dan kasnije pojasnio da se do terena spustio isključivo zato da bi animirao svoju momčad. Na upit bi li se na takvu reakciju, pak, mogao ljutiti trener Ivanković, Dinamov je dopredsjednik samo dobacio da su njih dvojica, kao i sportski direktor Zoran Mamić, jedinstveni, da su »tri tijela, a jedna duša«. Mamić se kasnije, shvativši da je dolazak do kabine postao svojevrsna tema dana, ispričao Novaku. Ali, tu se javlja apsurd, jer ispada da Novak, prema vlastitom priznanju, ni ne zna zašto mu se itko ispričava. </p>
<p> Znakovito ili ne, četiri minute nakon što se Mamić spustio do travnjaka, glavni sudac utakmice, Osječanin Ante Vučemilović, svirao je 11-erac za Dinamo. I što sad? Mnogi će to protumačiti kao uspješan Mamićev pritisak kojim je »natjerao« suca da pokaže na »bijelu točku«. Međutim, može se Mamić i sto puta spustiti do kabine, ali jedino je bitno je li Vučemilović 11-erac dosudio opravdano ili ne. A dojam je da - jest. Kad se Eduardo u punom trku sjurio u kazneni prostor, Posavec mu je nadirao s leđa, uspio mu ući u putanju, ispružiti nogu i saplesti ga... Doduše, po tom je kriteriju vjerojatno trebao dosuditi još po jedan kazneni udarac za goste i domaće. Situaciju bismo mogli nazvati dvojbenom, no činjenica je da većina polemičara, koji zastupaju tezu da suci olako Dinamu sviraju jedanaesterce i da »plavi« tako nikad neće moći izgledati ozbiljno na europskoj sceni, potpuno drukčije kriterije imaju upravo kad je riječ o Europi. Ilustrativan je primjer iz završnice utakmice Lige Uefe između Dinama i nizozemskog Heerenveena, kad je sudac izbacio »plave« dosudivši 11-erac koji nitko nije vidio. A tada je u raspravama dominirala teza da je to europsko suđenje, da su to pravi, oštri kriteriji.</p>
<p> U svakom slučaju, u Dinamu bi se trebali baviti upravo »europskim temama«. Igra »plavih« još ne sugerira na zaključak da će sljedeći europski pokušaj biti imalo drukčiji od ovoga posljednjeg, kad su krahirali protiv francuskog Auxerrea.</p>
<p>Istina, Slaven Belupo bi u uzvratu, 26. svibnja, za pokal trebao pobijediti s dva gola razlike, ili barem s 1-0 kako bi izborio 11-erce. A Dinamo već više od dvije godine nije izgubio s dva ili više golova razlike! Tu ne računamo utakmice protiv Arsenala i Auxerrea. Znakovito je tek to što je posljednja momčad koja je svladala Dinamo s osjetnijom razlikom upravo - Slaven Belupo. U Koprivnici je 19. ožujka 2005. u posljednjem kolu prije doigravanja slavio s 3-1 i tako stropoštao Dinamo u Ligu za ostanak. No, u toj su utakmici, od sadašnjih maksimirskih igrača, nastupili tek Čale, Tomić i Drpić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mirjana Lučić vraća se u Hrvatsku</p>
<p>Lučić je spremna za veliki povratak, a osim povratka tenisu očito se događa i povratak - na Hvar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski tenis uplovio je, u posljednje vrijeme, u uzburkano more. Prethodni tjedni bili su protkani priličnim senzacionalizmom. Sukus svega je kako Hrvatska na jednu stranu gubi značajno ime, ali ga istodobno i dobiva. Ivo Karlović na putu je zatvaranja mnogih vrata (nakon učestalih svađa s Ljubičićem i izbornikom Prpićem). No, riječ povratak može se nadjenuti uz ime Mirjane Lučić, djevojke koja je obećavala kako će jednoga dana biti među deset najboljih na svijetu, koja je igrala polufinale Wimbledona i koju su mnogi uspoređivali sa Steffi Graf. </p>
<p>Od 2003. godine Lučić nije igrala tenis na europskom tlu do ovoga tjedna, kad je zaigrala na ITF turniru u Rimu i bila poražena u dva seta od prve nositeljice Karin Knapp s 4-6, 3-6 (premda je u prvom setu vodila s 2-0 i 3-1). Čak je devet godina prošlo od Mirjanina bijega iz Hrvatske zbog nasilja koje je proživljavala u okruženju tate Marinka. Teniski meč u Europi se dogodio, a izgleda kako se i druga negativna tradicija, ona od devet godina, prekida. </p>
<p>U korporaciji su Pjerino Bebić, hvarski gradonačelnik, poduzetnik Ilija Naletilić i još nekolicina ljudi potaknuli povratak za kojim, očito, žudi i Mirjana Lučić te ostatak njezine obitelji. </p>
<p>Dugom izbivanju iz domovine, kao i tenisu u kojem je, u svoje vrijeme, bila najveći talent, očito je došao kraj i bilo je pitanje vremena kada će Mirjana osjetiti tu potrebu. Jedna je vijest gurala drugu i u posljednjih nekoliko mjeseci dalo se osjetiti kako je Mirjana Lučić prepoznala trenutak.</p>
<p>Osim potpunog povratka u Hrvatsku, sve se češće spominjalo igranje Mirjane Lučić za Fed kup reprezentaciju, radila se akcija za njezino dovođenje na Zagreb Ladies Open početkom lipnja, a sve smo je češće imali prilike vidjeti i u emisijama na hrvatskim tv-postajama. </p>
<p>Godine još uvijek nisu problem za Mirjanu Lučić, budući da je navršila 27, ali će status, bodove i rejting biti teško vratiti. No, Mirjana je ponovno dobila volju za igrom, a povratak u Hrvatsku može biti samo najjači vjetar u leđa.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Poraz Saše Tuksara</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Marin Čilić ostao je jedini hrvatski predstavnik na ATP Challenger turniru koji se igra u Rijeci. U posljednjem meču osminefinala Saša Tuksar nije se uspio pridružiti Čiliću u četvrtfinalu, bolji od njega bio je Belgijanac Christophea Rochus s 3-6, 6-3, 6-3. U petak u četvrtfinalu Čilić igra protiv Australca Healeya. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U iščekivanju potpunog povratka Tamare Boroš</p>
<p>»Pravu mene moći ćete vidjeti za najmanje devet mjeseci«, realna je Tamara Boroš </p>
<p>POREČ</p>
<p> – Hrvatska ženska stolnoteniska reprezentacija na čelu s izbornikom Nevenom Cegnarom u Poreču odrađuje završne pripreme, koje će »glazuru« dobiti u Zagrebu, u kojem će se od 21. do 27. svibnja održati pojedinačno Svjetsko prvenstvo. </p>
<p>»Cure su još umorne, jer i dalje držimo visok ritam treninga i rada, po pet-šest sati dnevno. Tek će u Zagrebu na red doći finese. U tom dijelu programa, koji je počeo prije 14 mjeseci, taktičke varijante uvježbavat ćemo s reprezentacijama Rusije i Njemačke te uz pomoć nekoliko azijskih igračica«, pojasnio je Cegnar. </p>
<p>Na pripremama u Poreču nakon 15 godina vrlo dobre suradnje prvi puta gostuje i jaka reprezentacija Njemačke, koja je vrlo zadovoljna ponuđenim uvjetima za trening i smještaj. </p>
<p>U hrvatskoj se reprezentaciji s puno strpljenja čeka puni povratak Tamare Boroš, koja je nakon devetomjesečne stanke zbog bolesti u punom treningu tek devet tjedana. </p>
<p>»U Zagrebu ne očekujem ništa. Jedina mi je želja ponovno igrati. No, pravu mene moći ćete vidjeti tek nakon krvavoga rada, za najmanje devet mjeseci«, realna je Tamara Boroš. </p>
<p>Dok se to ne dogodi, protiv Kine i ostalih azijskih »zmajeva« borit će se Sandra Paović, 14. europska i 56. svjetska igračica. Uz nju će još biti Andrea Bakula, Cornelia Vaida, Sanja Pauković te Sunčica Vugrinec, koja je trenutačno ozlijeđena. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jeremenko ili Nabokov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Razigrani ruski hokejaši »otpuhali« su Češku s leda u četvrtfinalu (4-0), a nagradu za najboljeg igrača ruske reprezentacije nisu dobili napadači, već Aleksandar Jeremenko. S 27 obrana Jeremenko je sačuvao mrežu netaknutom, ali kako stvari stoje i završio nastup na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>U polufinalu pravo nastupa ima Jevgenij Nabokov, vratar koji je u Rusiju stigao čim su njegovi San Jose Sharksi ispali iz NHL doigravanja. Pred izbornikom Vječeslavom Bikovim zanimljiva je dvojba - na vratima ostaviti Jeremenka, koji je nakon prosječnih partija tek u četvrtfinalu zasjao, ili krenuti s nominalno kvalitetnijim vratarom koji dosad nije zaigrao ni minutu na SP-u. Kako bilo, Bikovu neće biti lako, odluka će biti teška, ali sigurno lakša od pitanja s kojima će se susresti u slučaju poraza do kraja turnira. </p>
<p>U drugom su četvrtfinalu Slovaci ponovno potvrdili jednu od brojnih hokejaških teza. »Napad zabija golove, a obrana donosi pobjede«, rečenica je koju često ponavljaju brojni treneri, a upravo se to odnosi na Slovake. Drugim riječima, Gaborik i društvo ne mogu toliko zabiti koliko obrana može upropastiti. Naravno, nije krivica samo na obrani, ali igra slovačkih braniča ispod svake je kritike. Tako je bilo i protiv Švedske, sa 7-4 »Tri krune« su otišle u polufinale. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Fisher donio preokret</p>
<p>SALT LAKE CITY</p>
<p> – Utah je i u drugoj utakmici polufinala Zapadne konferencije NBA lige svladala Golden State, čime je podigla omjer na 2-0. Važnije od pobjede sa 127-117 ostvarene nakon produžetka i učinka Gordana Giričeka (10 poena) za pobjedničku momčad jest način na koji je ona ostvarena. Unatoč svega pet koševa, junak utakmice zove se Derek Fisher, čiji je sami dolazak na utakmicu bio nadahnuće za njegov sastav. </p>
<p>Naime, jutro je Fisher proveo u New Yorku, gdje je njegova 10-mjesečna kćer Tatum bila podvrgnuta operaciji (karcinom). Unatoč svemu, trener Jerry Sloan stavio je Fishera na popis igrača za ovu utakmicu, veteran Utah Jazza sletio je za vrijeme utakmice na aerodrom, tijekom treće četvrtine ušetao kroz tunel do parketa i psihološki preokrenuo igru svojih suigrača. </p>
<p>Ovacije koje je doživio od publike i srdačan doček suigrača, sadašnjih i bivših (Fisher igrao za Golden State) bile su mu dovoljno zagrijavanje. U produžetku će uslijediti svih njegovih pet poena i tri asistencije, no pobjeda je upisana onoga trenutka kad je ušetao na parket. </p>
<p>• Rezultati, Zapad: Utah (Giriček za 26 minuta 10 koševa, skok, asistencija, izgubljena i osvojena lopta) – Golden State 127-117 (produžetak, Utah vodi 2-0). [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Massa kritizira stazu i najavljuje pohod na tron </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošlo je gotovo mjesec dana od posljednje utrke u formuli 1 i slavlja Ferrarijeva vozača Felipea Masse na Velikoj nagradi Bahreina. Motori se lagano zagrijavaju za nedjelju, kad će se u Španjolskoj na ponešto izmijenjenoj stazi odvoziti četvrta utrka sezone, a već su krenule kritike na izgled novoga kruga. </p>
<p>»Prvi puta kružit ćemo ovom stazom. Gledano iz kuta nas vozača, mogu odmah reći kako je nova verzija staze lošija od one prethodne, jer ima više sporih zavoja i šikana. Vozači to ne vole«, bio je oštar Massa, no odmah je ublažio izjavu: </p>
<p>»Mislim da će se time postići veća atraktivnost, jer sada ima više prostora za pretjecanje. To je bolje za šou na stazi.« </p>
<p>Inače, Massa i dalje najavljuje naslov svjetskog prvaka, temeljeći svoje nade na, kako kaže, dobrom bolidu i posljednjoj pobjedi. Sumnjamo da će se s time složiti vodeća trojka Raikkonen, Hamilton i Alonso. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Tadić opet s Koštunicom</p>
<p>Koštunica Tadiću nije donio prijedlog vlade koju bi sastavio uz podršku radikala i socijalista</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanski predsjednik Boris Tadić i odlazeći premijer Vojislav Koštunica sreli su se u četvrtak u jednom od posljednjih pokušaja da dogovore sastav nove vlade. </p>
<p>Dvojica lidera pod velikim su pritiskom poslije prijetnji međunarodne zajednice da će gurnuti zemlju u potpunu izolaciju zbog izbora zamjenika lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislava Nikolića za predsjednika parlamenta. Izvori iz Ureda predsjednika tvrde da je Koštunica Tadiću nije donio prijedlog koalicijske vlade koju bi on sastavio uz podršku radikala i socijalista, iako rok za imenovanje mandatara istječe u petak.</p>
<p>Detalji razgovora Tadića i Koštunice nisu poznati. No, Demokratska je stranka najavila da će u petak održati sjednicu predsjedništva stranke na kojoj bi se trebalo razgovarati o sastavu vlade i novonastalim okolnostima. Iz Demokratske stranke Srbije priopćeno je da će se u subotu održati sjednica središnjeg odbora. Oba ova signala nagovještavaju da je dogovor na pomolu, jer je u slučaju DS-a predsjedništvo, a u slučaju DSS-a središnji odbor nadležan za donošenje odluke o ulasku u koalicijsku vladu.</p>
<p>Ipak, postoje i razlozi za zabrinutost. Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, glavni tajnik radikala Aleksandar Vučić bio je jedan od putnika na JAT-ovom letu Beograd-Amsterdam u četvrtak ujutro. Vučić je vjerojatno otputovao na konzultacije sa stranačkim liderom Vojislavom Šešeljem kojemu se pred Haaškim tribunalom sudi za ratne zločine na teritoriji Hrvatske, BiH i Vojvodine. </p>
<p>Šešelj je poslije izbora odbacio mogućnost svake koalicije sa Koštuničinim DSS-om, zbog čega je SRS nije sudjelovao u pregovorima o novoj vladi. </p>
<p>Cilj Vučićevog puta je ili da uvjeri Šešelja da su se okolnosti promijenile u korist radikala, ili da zatraži njegovu intervenciju protiv struje na čijem je čelu Tomislav Nikolić, a koja ozbiljno razmatra ulazak u vladu. Nije isključeno da će Šešelj ponovno biti taj koji će odlučivati o budućnosti Srbije.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Blair napušta Downing Street 27. lipnja</p>
<p>Ministar financija Gordon Brown najvjerojatniji je novi premijer</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair objavio je u četvrtak da se 27. lipnja povlači s čelnog mjesta Laburističke stranke i predsjednika vlade. Time je oslobodio mjesto svom nasljedniku, najvjerojatnije ministru financija Gordonu Brownu. </p>
<p>U govoru nabijenom emocijama u svojoj vlastitoj izbornoj jedinici Sedgefield na sjeveroistoku Engleske, Blair je rekao kako je deset godina bio premijer, što je dovoljno dugo kako za njega tako i za zemlju. »Samo jedna vlada od 1945. godine može sve ovo reći: više radnih mjesta, niža stopa nezaposlenosti, bolje zdravstvo i obrazovanje, niža stopa kriminala te gospodarski rast u svakom kvartalu. Samo jedna vlada i to ova vlada«, istaknuo je Blair. </p>
<p>Napomenuo je kako je činio samo ono što je mislio da je ispravno i u interesu države. »Došao sam u ured s velikim nadama za britansku budućnost, a napuštam ga s još većim nadama«, izjavio je Blair.</p>
<p>Prije nego što je Blair službeno objavio svoj odlazak ministar financija Gordon Brown zahvalio je Blairu istaknuvši jedinstvena postignuća ostvarena u deset godina i njegovo jedinstveno vodstvo u stranci, Britaniji i svijetu. Tony Blair bio je čovjek reformi koji je oživio britansko gospodarstvo te temeljito preobrazio Laburističku stranku. Ipak, istrage o sumnjivom financiranju laburista te posebno rat u Iraku, koji Blair još uvijek smatra ispravnim potezom, bacili su sjenu na njegovu desetogodišnju vladavinu. </p>
<p>Blair bi na čelu stranke trebao ostati još sedam tjedana dok laburisti ne izaberu novog vođu koji automatski postaje predsjednik stranke i novi premijer. </p>
<p>Novi predsjednik stranke mora dobiti najmanje 50 posto glasova, a najviše šanse u toj izbornoj trci ima ministar financija Gordon Brown. </p>
<p>Stranka bi trebala izabrati i novog zamjenika predsjednika stranke obzirom da se uz Blaira povlači i John Prescott. Na njegovo mjesto bi pak mogao doći britanski tajnik za Sjevernu Irsku Peter Hain. </p>
<p>Konzervativni vođa David Cameron objavio je da Britaniji slijedi sedam tjedana »paralize«, sve dok laburisti ne izaberu novog vođu. Liberalni demokrati su pripremili parlamentarni zahtjev kraljici da raspusti parlament i raspiše opće izbore. </p>
<p>Blair razočarao skoro 60 posto Britanaca</p>
<p>Gotovo dvije trećine Britanaca (60 posto) drže da je Tony Blair bio snaga promjene, ne nužno u pozitivnom smislu, za veliku Britaniju otkako je ušao u Downing Street 10, pokazuje anketa objavljena u britanskom dnevniku »Guardian«. Njih 44 posto smatra da je njegov rad bio pozitivan za zemlju, unatoč ratu u Iraku. Međutim, 58 posto anketiranih drži da je Tony Blair razočarao ne ispunivši očekivanja Britanaca otkako je preuzeo dužnost u svibnju 1997. Britanci mu najviše zamjeraju zaokupljenost vanjskom politikom; 44 posto ga smatra »poštenim čovjekom« unatoč policijskoj istrazi o financiranju političkih stranaka u Velikoj Britaniji koja je još u tijeku i tiče se Blairovih laburista. </p>
<p>Relja Dušek/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Europski ustav što prije</p>
<p>Ustav treba biti pisan jednostavno i kratko te biti usvojen u parlamentu</p>
<p>Novi predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy završio je kratki odmor na Malti, uz kritike koje su došle s ljevice da je riječ o»ljetovanju milijardera«. Sve mu je nabrojano, od troškova zrakoplova do raznih troškova boravka na 60-metarskoj jahti.</p>
<p>Sarkozy je izjavio da će vrlo brzo predložiti ministre za novu vladu te da će to biti otvorena vlada u kojoj će biti i ljudi koji pripadaju lijevom političkom korpusu. </p>
<p>Istovremeno, Sarkozyjev savjetnik za europska pitanja Alain Lamassoure je izjavio da Francuska želi što prije donošenje europskog ustava.</p>
<p>Pariz će pokrenuti inicijativu da se ubrza postupak za donošenje ustava, koji treba biti pisan jednostavno i kratko, a koji bi bio usvojen u parlamentu, a referendum bi bio izbjegnut. </p>
<p>Tekst ustava treba pojednostaviti, kao i proceduru donošenja tog dokumenta. Predsjednikov savjetnik smatra da sve što se odnosi na zastavu i himnu treba jednostavno izbjeći.</p>
<p>Pretpostavlja se da će Lamassoure biti novi ministar za europske poslove, pa je očito da je njegov istup usklađen sa stavovima Sarkozyja, s kojima će upoznati svoje europske partnere, prije svega Angelu Merkel, koja sada vodi Europsku uniju.</p>
<p>Francuska će i dalje tvrdo inzistirati da Turska ne uđe u Europsku uniju. </p>
<p>Po mišljenju Lamassourea, treba odrediti europske granice, a Turskoj jasno treba reći da neće ući u Uniju. »Bit će bolje ako to Turskoj što prije kažemo«, tvrdi jedan od bliskih Sarkozyjevih suradnika. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prag ne odustaje od raketnog štita</p>
<p>Počeli pregovori o postavljanju američkog proturaketnog arsenala na češkom teritoriju </p>
<p>Hoće li američki proturaketni štit koji se sastoji od radarskih postaja i deset projektila biti instaliran u Češkoj i Poljskoj do kraja 2008. godine? U četvrtak su počeli pregovori o tom pitanju između američkih i čeških izaslanstava u Pragu i pretpostavlja se da će za dogovaranje svih detalja trajati do kraja ove godine.</p>
<p>SAD namjerava postaviti taj proturaketni sustav da bi, kako kaže službeni Washington, zaštitio srednju i sjevernu Europu od mogućeg raketnog napada koji bi došao iz Irana i Sjeverne Koreje. </p>
<p>Američkoj nakani oštro se suprotstavila Rusija smatrajući da proturaketni štit što ga žele postaviti SAD predstavlja prijetnju ruskoj sigurnosti. Vojni stručnjaci u Moskvi upozoravaju da bi radarske postaje koje bi bile sastavni dio proturaketnog štita nadzirale veliki dio teritorija Ruske federacije, što je, po njihovom mišljenju, narušavanje integriteta zemlje. Proturaketni štit uzrok je zahlađenja odnosa između Moskve i Washingtona, ali i dijela Europske unije i Moskve. </p>
<p>Mnogi predviđaju da bi, ustraje li SAD na postavljanju proturaketnog štita, to mogao biti povod da Rusija odgovori mjerama koje bi značile početak novog hladnog rat između zapadnih saveznika i Moskve. </p>
<p>Potporu Moskvi posve neočekivano dala je Slovačka čiji se premijer izrazito negativno izrazio o američkoj nakani za postavljanje proturaketnog štita. Slovački premijer Robert Fico je izjavio kako je SAD cijeli projekt pokrenuo na svoju ruku bez prethodnih konzultacija s ostalim članicama Sjevernoatlantskog saveza, Europske unije i Rusije. Taj potez je ishitren i neće pridonijeti političkoj stabilnosti, ocijenio je Fico. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Akcija protiv zastarjelih metoda rađanja</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija odbacila je mnoge postupke koji se rutinski primjenjuju u hrvatskim rodilištima kao nepotrebne i štetne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na internetskoj stranicu udruge Roda (Roditelji u akciji) upravo je završeno popunjavanje ankete koju su sastavile aktivistice udruga Rode, B.a.b.e. i Hrvatskom udrugom primalja radi poboljšanja uvjeta rađanja u Hrvatskoj. U anketi su rodilje odgovarale na pitanja o tretmanu u rodilištu, a dobiveni rezultati služit će za prezentaciju ove problematike na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova »Odnos prema primaljama i rodiljama« da bi se ukazalo na problem uvjeta rađanja i kršenja osnovnih ljudskih prava te potaknulo njegovo rješavanje, objašnjavaju Rode.</p>
<p>Roditelji u akciji pokreću akciju kojom žele upoznati javnost s lošim uvjetima u hrvatskim rodilištima, a još su prije pet godina organizirali peticiju »Moj porod, moje tijelo, moj izbor« da bi senzibilizirale javnost i apelirale na rodilišta da promijene zastarjele prakse.</p>
<p>»Kod normalnih poroda u hrvatskim se rodilištima ne poštuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koja je odbacila mnoge postupke koji se rutinski primjenjuju u našim rodilištima kao nepotrebne ili čak štetne. Nasuprot tome, postupci za koje su istraživanja pokazala da su korisni nedostupni su u većini hrvatskih rodilišta«, tvrde Rode. Na žalost, i pet godina nakon peticije, situacija je gotovo nepromijenjena. [Nataša Gajski Kovačić]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Salon Croata u Podgorici</p>
<p>PODGORICA</p>
<p> - Tvrtka Potomac, poznata po proizvodnji Croata kravata, u četvrtak je u središtu Podgorice otvorila Salon Croata. Ujedno su promovirane kravate i rupci Croata s crnogorskim motivima – grbom Crne Gore i motivom kazališta u Nikšiću iz 1884., koji predstavljaju politički i kulturni identitet Crnogoraca. Od osamostaljenja Crne Gore do danas Croata je za crnogorsku vladu i druge državne institucije dizajnirala oko 20 dezena na kravatama i rupcima. U povodu otvaranja salona održan je i Croata bal na kojem su izabrani najotmjeniji gospodin i gospođa večeri, a prikazana je i izložba Crnogorci u kravatama s desetak umjetničkih fotografija koje prikazuju kulturu nošenja kravate u Crnoj Gori potkraj 19. i na početku 20. stoljeća. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jagode na 100 načina</p>
<p>Dani vrgoračkih jagoda otkrili su neslućene mogućnosti kombinacija s tim voćem</p>
<p>Sto grama jagoda sadrži samo 25 kalorija i čak 22 miligrama kalcija i 160 kalija, te vrijedne količine fosfora, bakra, cinka i magnezija. Sadrže i vitamin C pa osnažuju imunitet i pridonose ljepoti. Jagode su pravi čistači organizma čije kiseline sprečavaju nastanak toksičnih spojeva. Mali crveni plodovi dobro uspijevaju u našem podneblju i izvrstan su zalogaj. Većinom se služe bez dodataka, kao ukusno osvježenje, a oni malo maštovitiji kombiniraju ih sa šlagom, čokoladom, medom i drugim voćem. No za sve hrabrije i željne novih okusa, šef kuhinje splitskog hotela »Le Meridien Lav«, Rafael Peterković, priredio je nekoliko specijaliteta s jagodama kao glavnim sastojkom. Naviknuti na strogo odvajanje voća od mesa, skeptični su odmah nakon kušanja neobičnih kulinarskih delicija odali priznanje vrhunskom majstoru i počeli se raspitivati za recepte. Peterković je svoj stol ukrasio brojnim specijalitetima među kojima je bio i Tinov odrezak, jelo koje se sastoji od govedine, jagoda, smeđeg šećera, maslaca, maslinova ulja, rikule i balzamična octa. Hasanaginičin konak Fajitas posebna je kulinarska priča satkana od mlada špinata, jagoda i piletine. Sastojci se slažu u tortilje, a kombinacija crnog papra u zrnu, svježih jagoda i vinaigrette od jagoda jelu daju slatkasto papren okus. Slastice su bile predvođene Dioklecijanovom košaricom od prhkog tijesta s kremom od vanilije i narezanim svježim vrgoračkim jagodama. </p>
<p>»Gosti su jako dobro reagirali na naša jela, jer su neobična, privlačna i obično ugodno iznenade nepce«, ističu Rafael Peterković, vrhunski slovenski kuhar s dugogodišnjim stažem u Njemačkoj, i njegov kolega Tomislav Nikšić koji je radio u SAD-u. »Miješanje voća s mesom zavladalo je i novom američkom kuhinjom, a korijene vuče iz azijske kulture«, kaže Nikšić i napominje kako je najveća odlika tako pripremljene hrane neodoljiv slatko-kiselkast okus. Vrgoračke jagode kuhari su miješali i sa sirom, čokoladom, piškotama i zelenim paprom. Pripremale su se i marinirane jagode, te juha od jagoda. Gurmanska fešta Dani vrgoračkih jagoda održana je u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i PZB »Jezero« iz Vrgorca i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore Splitsko-dalmatinske županije kako bi se promicali lokalni proizvodi, povezali poljoprivreda i turizam, te obrazovali proizvođači i ugostitelji.</p>
<p>Hladna juha od jagoda</p>
<p>0,5 l narančina soka • kg jagoda • 2 žlice šećera prema želji • limunov sok • 2 dl pjenušca • 6 listova mente </p>
<p>U posudi prokuhati sok od naranče, jagode, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, limunov sok i pjenušca. Kuhati desetak minuta i dodati mentu. Maknuti s vatre i ohladiti na sobnoj temperaturi. Ručnim blenderom dobro izmiješati i procijediti kroz gusto cijedilo. Hladiti u hladnjaku oko tri sata. Servirati u rashlađenim posudama i ukrasiti mentinim listićima.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Berba šparoga</p>
<p>Bjelovarčanka Kristina Brežac Legović po šumi propješači i do šest kilometara </p>
<p>Šparoge su jedna od najzdravijih biljaka kojom su se nekada hranili uglavnom siromašni. Rođena Bjelovarčanka Kristina Brežac Legović otkad se prije šest godina udala i otišla živjeti u Istru, u Žudetiće, sa suprugom Marijanom svakodnevno odlazi brati šparoge što smatra pustolovinom. Ta je odgojiteljica po struci dobro, kaže, naučila posao pa u šumu odlazi već u šest ujutro odjevena u staru odjeću i gumene čizme. One su, uz dugački štap, najvažniji dio opreme zbog zmija koje često naseljavaju kamenjare gdje su staništa šparožina, bodljikava grma šparoga. </p>
<p>U zapuštenoj šumi i gustišu može se naići na otrovna poskoka, crnicu a gdjekad se pojavi u narodu poznati kravosas – zmija koja napada stoku, ponajprije krave i koze, omatajući im se oko nogu i sišući mlijeko. »U šparoge se ide ujutro, jer su tada zmije najmanje aktivne«, kaže Kristina i dodaje da po brdima propješači i do šest kilometara na dan. Do 9 sati naberu nekoliko kilograma šparoga koje potom rasporede u stručke od kojih svaki teži oko 25 dekagrama. </p>
<p>Prije branja se štapom provjerava »sigurnost grma« kaže Kristina i napominje da se po sunčanu i toplu vremenu ne ide u branje, jer zmije na suncu živnu. Kristina se u nekoliko navrata susrela s tim gmizavcima i dobro uplašila, ali je to nije spriječilo u šparoganju. »Zmiju se ne smije udarati niti odguravati, što ljudi nerijetko čine, a pri bliskom se susretu ne smije ni uspaničiti«, govori Kristina. Šparoge nije lako brati i tek se nakon dugog hoda mogu ubrati po dva struka biljke. Ne treba ih brati kad se rascvjetaju jer više nisu dobre, poučava nas ta već iskusna beračica i dodaje da se sustavnim branjem potiče rast te biljke kojoj odgovara vlažno tlo, a beru se od ožujka do svibnja. Postoje zelene i crvene šparoge i obje vrste podjednako vole hlad borove šume i sunce. Zelene su iskoristivije od crvenih ali su obje dobre za reguliranje šećera u krvi, urogenitalnih i problema s bubrezima. </p>
<p>Za branje, govori nam Marijano Legović, treba brzina, dobro oko i spretnost. On dnevno može nabrati i 30 snopova te biljke. Ističe da se na području Grožnjana i Motovuna šparoge rado beru i pripremaju na različite načine. Od zelenih se pripravlja juha, od donjeg dijela biljke (tvrđeg), a mekši i elastičniji se može konzumirati i svjež. Istarske su šparoge za razliku od dalmatinskih deblje, kažu Legovići, dodajući da se, nakon blanširanja, mogu spremati i u zamrzivač. Ako ih želite pojesti svježe valja ih umotati u navlaženu krpu, jer najviše mogu stajati dva dana, a potom se osuše. Legovići tu sezonsku delikatesu beru za svoj gušt, jer u tom poslu uživaju. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U Zagrebu otvoren prvi Centar sportske medicine</p>
<p>U Poliklinici Osiguranje Zagreb u Nemetovoj 2 u četvrtak je otvoren Centar za sportsku medicinu, prvi takav u Hrvatskoj. Otvarajući Centar koji će voditi dr. Nataša Desnica, službena liječnica hrvatske skijaške reprezentacije, ravnatelj poliklinike dr. Damir Jurinović istaknuo je kako će sportaši - ali i građani rekreativci - kod njih dobiti potpunu zdravstvenu skrb. Naime, vrhunska je dijagnostička oprema upotpunjena specijalističkim obradama pacijenata.</p>
<p>Poliklinika u Nemetovoj postoji 30 godina, a danas broji miljun korisnika usluga - istaknuo je dr. Jurinović.</p>
<p> Na otvorenje su došli mnogi sportaši i liječnici. Pozornost su privukli Janica, Ivica i Ante Kostelić. Potonji je pohvalio ustroj centra takve vrste, rekavši da je entuzijazam dr. Desnice za svaku pohvalu, to više što nerijetko nije dovoljan ako nema pravovaljanih uređaja. Među prvima je dijagnostičku opremu »testirala« poznata parolimpijka Ana Sršen, a skijašica Nika Fleiss okupljenima je najavila skori povratak na snježne staze. Gordan Kožulj istaknuo je da je Centar pravi potez, jer samo je zdrav sportaš i uspješan. [Snježana Rajačić]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iznajmljivanje ljubavi</p>
<p>Američki ljubitelji pasa odnedavno mogu iznajmiti ljubimca</p>
<p>Svim ljubiteljima pasa koji nisu u mogućnosti zbog brojnih obveza imati četveronošca, agencija »FlexPetz« iz San Diega odnedavno pruža i tu mogućnost. Točnije, nudi mogućnost fleksibilnoga psećeg vlasništva i namijenjena je onima koji zbog određenih razloga ne mogu imati psa, a žele njihovo društvo. Vlasnica agencije Marlena Cervantes uočila je da sve više ljudi ne može preuzeti dužnost svakodnevnih obveza prema ljubimcu zbog posla, brojnih životnih obveza ili čestih putovanja. Kao odgovor na to ona je osnovala agenciju »FlexPetz«, u kojoj se mogu iznajmiti psi koji su došli iz raznih utočišta. Iznajmljivanje pasa posebno je popularno u Japanu, jer tamo stambena situacija mnogim stanovnicima ne dopušta držanje životinja, a, kako kaže Marlena, u većini je kultura izražena želja za psećim društvom. </p>
<p>»Većina žudi za bezuvjetnom ljubavlju. Tajna je u tim velikim toplim psećim očima koje, kada vas pogledaju, znate da vas vole i da samo žele s vama provesti vrijeme. Zašto si tako nešto uskratiti«, kaže Cervantes. No ta ljubav uistinu nije jeftina i u prosjeku stoji 1350 dolara na godinu. Tako članovi agencije »Flexpetz« s ljubimcem mogu provesti nekoliko sati na dan ili nekoliko dana na tjedan, a i najzahtjevniji mogu naći psa prema svojoj mjeri. Jedna korisnica ističe kako, s obzirom na to da u njezinoj zgradi nisu dopušteni kućni ljubimci, ovako kompenzira ljubav prema psima. »Kada imam vremena, uzmem psa iz agencije i odvedem ga na plažu gdje oboje uživamo«, priča ona. Drugi klijent ističe da jednom na tjedan uživa u psećem društvu jer zbog svojih poznijih godina ne bi mogao izdržati svakodnevne obveze koje donosi pas.</p>
<p>Riječ je o vrlo simpatičnoj ideji, ali ona krije mnoge zamke, osobito kako to utječe na pse koji ne znaju gdje im je dom i tko im je vlasnik. Predsjednik kanadskog »Humane Societyja« Michael O’Sullivan ističe još jednu nelogičnost. Naime, dok većina utočišta za pse traži mnogo volontera, uistinu je nepotrebno da ljudi plaćaju za pseće društvo, kad ga mogu ondje naći besplatno.</p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Motociklom jurio 222 kilometra na sat</p>
<p>Prvo je vozio 222 kilometra na sat, a nakon toga je malo usporio, te je na zadnjem kotaču motocikla, oko 100 metara, vozio brzinom između 120 i 180 kilometara na sat </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Dvadesetogodišnjak, koji vozačku dozvolu za upravljanje motociklima posjeduje tek sedam mjeseci, uhvaćen je u utorak kako na cesti između Vuke i Širokog Polja, na dionici na kojoj je maksimalna dozvoljena brzina ograničena 90 kilometara na sat, svojim motociklom marke »kawasaki ZX« vozi čak 222 kilometra na sat!</p>
<p>Kako je priopćila osječko-baranjska Policijska uprava, riječ je o mladiću iz Đakova koji je cestom divljao ne znajući da ga slijedi »presretač«. </p>
<p>Prvo je vozio 222 kilometra na sat, a nakon toga je malo usporio, te je na zadnjem kotaču motocikla, oko 100 metara, vozio brzinom između 120 i 180 kilometara na sat. </p>
<p>Nakon toga, policijski službenici u presretaču su ga prekinuli u njegovim akrobacijama koje će ga koštati najmanje 2000 kuna. Uz to će ostati i 3 mjeseca bez vozačke dozvole i »zaraditi« tri negativna boda. </p>
<p>Inače, ovaj je divlji vozač do sada počinio već 12 prometnih prekršaja, od čega su četiri zbog prebrze vožnje. [M.S.Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za pucanje po kafićima tri godine zatvora </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Darku Kosu (33) iz Svetog Križa Začretja Županijski je sud potvrdio trogodišnju zatvorsku kaznu izrečenu na zabočkome Općinskom sudu.</p>
<p> Kos je pravomoćno osuđen za kazneno djelo dovođenja u opasnosti imovine i života općeopasnom radnjom ili sredstvom, za narušavanje javnog reda i mira, nasilničko ponašanje i dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom koja uključuje iživljavanje, nasilje i dovođenje drugoga u ponižavajući položaj. Kažnjen je i za nezakonito posjedovanje oružja. Naime, Kos je 11. srpnja 2005. godine, oko 16.20 sati, krenuo u »kaubojski pohod« svetokriškim Trgom Hrvatske Jelene Križarice. Prvo je u kafiću »REM«, vlasnice Zlatice Veček, iz automatske puške pucao u zid. </p>
<p>Zatim je izašao iz kafića i pucajući u zrak zaustavio vozilo u kojemu su se nalazili Stjepan Pavleković i Petar Vugrek, obojica iz Mihovljana. Muškarce je istjerao iz auta, a potom pucao u suvozačevo sjedalo. Nakon toga je otišao u kafić »Vuglec« i pucao u ogledalo iznad šanka. Ponovno se vratio u »REM« i pucao u boce s pićem. Kosovu divljanju došao je kraj kada je zaustavio automobil Roberta Grozaja iz Pačetine. Kos je Grozaja puškom istjerao iz auta, ali je spretni legionar Grozaj uhvatio cijev puške, pri čemu je došlo do opaljenja još jednog hica, koji je završio u staklenim vratima Konzumove trgovine. </p>
<p>Grozaj je Kosa uspio »smiriti« udarcem kundakom puške u glavu. Kos se nalazi na odsluženju zatvorske kazne u lepoglavskoj kaznionici, a prema riječima njegova branitelja Josipa Gajskog, vrlo je vjerojatno da će već početkom ljeta bit uvjetno otpušten iz zatvora. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Da me 'oće Stipe« ili »Dalmatinka mala«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Suđenje Tonćiju Huljiću zbog plagiranja skladbe »Da me 'oće Stipe« koju je pjevala Minea, nastavljeno je žestokim ispitivanjem svjedoka, sudskih vještaka za glazbu i članova stručnog povjerenstva koje je proučavalo dvije melodije. Huljić se naime tereti da je plagirao skladbu »Dalmatinka mala« iz 1963. godine autora Ivana Bašića Baše.</p>
<p>Vlado Sunko (53) smatra da je »osam taktova refrena u obje pjesme čini zatvorenu smislenu cjelinu koja je toliko slična da se može kazati kako je plagirana u melodiji, ritmu, harmoniji i tempu«. Sunko je do kraja rasprave, unatoč brojnim pitanjima glazbenog maga Huljića i njegova žustrog odvjetnika Joška Čeha, ostao pri svom stajalištu da se radi o plagijatu. Drugi svjedok međutim, Nenad Šiško (42), bio je dobrohotniji prema optuženiku Huljiću pa nije želio izreći riječ »plagijat« već je ustvrdio da su pjesme »jako, jako slične, pogotovo refren«. Šiško je posebno bio zabrinut dugoročnim posljedicama ovog suđenja, jer se »potencijalno može dogoditi da Huljić i ja zamijenimo mjesta«, kazao je svjedok dodajući:</p>
<p>- Ako netko danas hoće napisati pjesmu dalmatinskog štiha, mogućnosti su mu sužene samom formom i lako je moguće napisati slične ili iste pjesme. Također, ovo pitanje otvara veliki problem hoće li ubuduće sudnice biti opremljene klavirom i postati glazbene slušaonice? - zapitao se Šiško.</p>
<p>Huljić je ostao pri svojim tvrdnjama kako su pjesme slične, ali nikako nisu identične niti je u pitanju plagijat tako da je, kako bi prisnažio svoju tvrdnju, u sudnici nakratko zapjevao nekoliko taktova obiju pjesama. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svjedočio bivši pomoćnik ministra Franjo Turek</p>
<p>Tomislav Madi i četvorica pripadnika HOS-a optuženi su da su u veljači 1992., u Cerni kod Vinkovaca, ubili bračni par Olujić i njihovo dvoje malodobne djece</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Svjedočenjem Franje Tureka, nekadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, u četvrtak je na Županijskom sudu u Vukovaru nastavljeno suđenje protiv Tomislava Madija i četvorice pripadnika HOS-a, koje optužnica tereti za ubojstvo bračnoga para Olujić i njihovo dvoje malodobne djece u veljači 1992., u Cerni kod Vinkovaca, te pokušaj miniranja obiteljske kuće Olujićevih radi prikrivanja tragova ubojstva. Turek je izjavio da je u vrijeme zločina radio u SZUP-u, te boravio u Varaždinu gdje je i radio na poslovima vezanim za Varaždin i Međimurje. Rekao je da je bio upoznat s činjenicom da se vodi kriminalistička istraga, no da mu »…nije poznata niti jedna okolnost važna za vođenje postupka«. Svjedočio je i pirotehničar Mato Bertić koji je deminirao kuću Olujićevih. On je ocijenio da bi razorna moć postavljena eksploziva sravnila kuću sa zemljom, no da je eksploziv pokušao aktivirati laik, pa nije došlo do eksplozije. U četvrtak je trebao svjedočiti i Anto Đapić, koji je u vrijeme zločina bio u vrhu zapovjednog lanca HOS-a, ali se ispričao spriječenošću. Suđenje se nastavlja u petak, 11. svibnja.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vojković od supruge traži 120 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon »medijske prašine«, koju su posljednjih mjeseci dizali međusobnim optužbama, »trakavica« donedavnog bračnog para, Hrvoja i Dijane Vojković, nastavlja se i na sudu.</p>
<p> Zbog pretrpljenih duševnih boli te povrijeđene časti i ugleda, uzrokovanih medijskim istupima donedavne supruge, predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković nedavno je zagrebačkom Općinskom sudu podnio tužbu u kojoj od bivše supruge traži 120.000 kuna odštete.</p>
<p> Pored parničnog postupka, Vojković je bivšu suprugu tužio i kazneno za klevetu. Povod tužbama izjave su koje je tijekom studenog 2006. Dijana Vojković dala za dnevne listove 24 sata i Jutarnji list, te za tjednike Nacional i Gloria. U »intimnim ispovijedima« objavljenima pod naslovima »Više ne mogu šutjeti«, »Pred djetetom me bacio niz stepenice« i »Kad sam zatražila razvod prijetio je da će me ubiti«, bivša gospođa Vojković supruga optužuje za fizičke nasrtaje na nju, ponižavanje i maltretiranje pred djetetom. »Vukao me po sobi, zavijao mi ruku, šamarao me i vukao za kosu«, samo je jedan od navoda tužene zbog kojih je, tvrdi njezin bivši suprug, »poljuljan « njegov ugled i čast u javnosti. Povod pokretanju kaznenog postupka za klevetu također su tekstovi objavljeni u navedenim medijima. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatski turizam ponovno najuspješniji</p>
<p>Najveće poboljšanje u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je ostvarila u području privlačenja stranih investicija, razini cijena, dostupnosti rizičnog kapitala, rezultatima u visokoškolskom obrazovanju, ali i povećanju broja pretplatnika na mobitele </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema rezultatima 'Svjetskog godišnjaka konkurentnosti 2007.' (World Competitiveness Yearbook 2007), koji objavljuje International Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je zauzela 53. mjesto od ukupno 55 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, priopćilo je u četvrtak Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).</p>
<p>Neposredno ispred Hrvatske nalazi se Poljska na 52., Rumunjska je na 44. mjestu, dok se iza Hrvatske nalaze Indonezija i Venezuela.</p>
<p>Obzirom na metodološke promjene, uvrštene su dvije nove zemlje. Ocjena i pozicija Hrvatske ostala je gotovo identična u odnosu na prošlu godinu s ukupnim rezultatom od 38,523 posto prvorangirane zemlje SAD-a, u usporedbi s prošlogodišnjih 38,957 posto. Glavni indeks IMD-a ocjenjuje konkurentnost kroz četiri faktora: efikasnost poslovnog sektora, efikasnost vlade, gospodarski rezultati i infrastruktura. Od navedena četiri faktora Hrvatska je najbolje rangirana prema infrastrukturi, gdje je zadržala prošlogodišnje 43. mjesto. Prema trima ostalim faktorima pala je za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p> Hrvatska je ponovno osvojila svoje jedino prvo mjesto među 55 najrazvijenijih zemalja svijeta, a zahvaljujući dobrim rezultatima u turističkoj industriji.</p>
<p>»Ovo istraživanje pokazuje kako Hrvatska mora, posebno u pojedinačnim područjima kao što su domaća ekonomija, zaposlenost, tržište rada, kompetentnosti menadžmenta te znanstveno-tehnološka infrastruktura, nastaviti s intenziviranjem neophodnih strukturnih reformi, što jedino može dovesti do apsolutne i relativne promjene konkurentske pozicije Hrvatske«, istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.</p>
<p>Najveće poboljšanje u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je ostvarila u području privlačenja stranih investicija, razini cijena, dostupnosti rizičnog kapitala, rezultatima u visokoškolskom obrazovanju, ali i povećanju broja pretplatnika na mobitele. </p>
<p>Na prvom mjestu ovogodišnjeg istraživanja je SAD, koji je zadržao prošlogodišnju lidersku poziciju. Već drugu godinu za redom među najkonkurentnijim zemljama svijeta, uz već očekivane zemlje poput Švedske, Danske i Švicarske, pozicionirane su i najdinamičnije tranzicijske ekonomije poput Rusije, Indije, Slovačke i Estonije. Za razliku od njih, bitku s titulom najkonkurentnijih zemalja počele su gubiti neke od najbogatijih zemalja EU-a poput Italije, Španjolske i Francuske. Duboke strukturne reforme koje se trebaju provesti u tim zemljama odražavaju se na njihove konkurentske pozicije.</p>
<p>Istraživanje navodi kako su novi izazovi s kojima će se u budućnosti susretati zemlje u svojoj borbi za tržišnu konkurentnost: korporativno upravljanje, zaštita okoliša, zaštita intelektualnog vlasništva i briga o socijalnim pravima.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pokriće ranijih gubitaka iz dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za Glavnu skupštinu Ine, koja će se održati u petak, prijavilo se 410 dioničara, a jedna od glavnih odluka koju bi skupština trebala donijeti je i ona da se prošlogodišnja neto dobit Ine d. d. od 669,48 milijuna kuna upotrijebi za pokriće gubitaka iz ranijih godina te obvezne zakonske i ostale rezerve. </p>
<p>Skupština će se održati u 12 sati u košarkaškom centru Dražen Petrović, a na njoj će se raspravljati i glasovati o desetak točaka dnevnog reda vezanih uz financijska izvješća, izvješće o stanju i nadzoru nad poslovanjem u prošloj godini te o davanju razrješnica Ininoj upravi i nadzornom odboru za prošlu godinu. </p>
<p>Očekuje se i prezentacija predsjednika Inine uprave Tomislava Dragičevića o osnovnim obilježjima Inina poslovanja u 2006. godini. Odlukom o upotrebi dobiti Inina uprava i nadzorni odbor predložili su da se 118,6 milijuna kuna upotrijebi za pokriće gubitaka, 27,54 milijuna u obvezne zakonske rezerve, a 523,33 milijuna kuna u ostale rezerve. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stranim ulagačima prespor povrat novca </p>
<p>Ivan Pukšar rekao je da agencije prolaze kroz najteže razdoblje u posljednjih petnaestak godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Strani investitori počinju odlaziti iz Hrvatske. Jučer sam razgovarao s predstavnicima španjolskog Iberostara koji su mi rekli da odustaju od gradnje hotela u Makarskoj jer su izračunali da bi više od 20 godina vraćali uloženi kapital. To je zabrinjavajuće. Ako se ne stvore bolji porezno -fiskalni uvjeti za ulaganja, stranci će zaobilaziti Hrvatsku«, rekao je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, tijekom skupštine Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), u četvrtak na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>Mičić je, uz ostalo, rekao kako su ozbiljni strani investitori vrlo zabrinuti kada otkriju razinu profitabilnosti, odnosno koliko će morati vraćati investiciju. Riječ je, dodao je, o jakim 'igračima', o onima što namjeravaju potrošiti od 50 milijuna do 100 milijuna eura.</p>
<p>»Neke su stvari drugdje normalne, a kod nas se uvijek izmišlja topla voda. Zato je, recimo, došlo i do velikog zastoja u izgradnji golf-terena«, zaključio je državni tajnik za turizam. </p>
<p>Ante Markov, predsjednik saborskog Odbora za turizam, pokušava riješiti problem oko plaćanja PDV-a na jednodnevne izlete u inozemstvo. Ministarstvu financija predlaže da agencije ne plaćaju PDV na cjelokupan iznos aranžmana, već samo na maržu. Dodao je kako je turizam jedna od najjačih gospodarskih grana u državi, da je u mnogim segmentima položio ispit, ali i kako turistički posrednici, dakle agencije, zaslužuju bolji odnos. </p>
<p>Predsjednik UHPA-e, Ivan Pukšar, naglasio je kako agencije prolaze kroz najteže razdoblje u posljednjih petnaestak godina. Dok su 2005. godine ture rasle po stopi od 32 posto, lani su pale za osam posto. </p>
<p>Tvrdi kako su državne mjere u pogledu ukidanja potpora za sniženje troškova organiziranog prijevoza i povećanja stope PDV-a na agencijske usluge s nula na 22 posto, a stope PDV-a za smještaj rezerviran putem agencija s nula na deset posto, dovele do povećanja cijena putovanja u Hrvatsku od dvadesetak posto. </p>
<p>U UHPA-i smatraju kako je Hrvatska sada preskupa za postojeću kvalitetu usluga. </p>
<p>Vlasnicima agencija smetaju previsoke cijene hotela, posao im ruše i predbilježbe posredstvom Interneta, ali i sve više 'low cost' kompanija. Zbog svega toga, istaknuo je Pukšar, agencije su lani imale manjak od 56 milijuna eura. Nadalje, male su plaće, pa agencijama nedostaje dobrih kadrova, kao i čarter letova prema Jadranu. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osobni savjetnik i pregled najkasnije u roku od 48 sati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Uz šest polica osiguranja koje smo nudili do sada, a koje sada postaju klasična ponuda, s obzirom na ekskluzivnu uslugu koju možemo ponuditi svojim klijentima, osmislili smo i dvije nove police: Silver i Gold. Uz jedan godišnji sistematski pregled i 16 specijalističkih, tim je policama osiguran personaliziran odnos prema klijentu i mogućnost da svaku potrebnu uslugu dobije u što kraćem roku«, istaknuo je Damir Zorić, direktor prodaje Sunce osiguranja na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati Sunce osiguranja za prošlu i prvi kvartal ove godine te najavljeno proširenje usluge u sklopu Poliklinike Sunce. </p>
<p>Naime, prema riječima Mladena Jukića, glavnog ravnatelja Poliklinike, do kraja godine u tome će kompleksu biti otvorena specijalna bolnica. Nova Sunce Silver polica osiguranja pokriva do 15.000 kuna troška, dok je Gold polica bez limita, a godišnja premija iznosi 5000, odnosno 7000 kuna. Pregledi po tim policama mogu se ugovoriti najkasnije u roku od 48 sati, po potrebi i odmah, a uključuju i uslugu osobnog savjetnika za zdravlje. Sunce osiguranje godinama je lider u ponudi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Lani je u tom segmentu zabilježen rast premije od 25 posto, dok je u prva četiri mjeseca ove godine rast iznosio 20 posto, istaknuo je Svemir Kalinić, predsjednik Uprave Sunce osiguranja, dodavši kako zdravstveno osiguranje čini čak 47 posto ukupne prodaje.</p>
<p>U osam poliklinika Sunce osiguranja (uz dvije zagrebačke, to su poliklinika u Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Osijeku i Slavonskom Brodu), očekuje se i otvaranje poliklinika u Varaždinu i Karlovcu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Koestlin na ruskom tržištu</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Bjelovarska tvornica keksa i vafla Koestlin pokrenula je znatan izvozni posao na tržište Rusije nakon priprema koje su trajale oko godinu dana, izvijestio je direktor te tvrtke Krešimir Pajić. Istaknuo je kako je to iznimno važan posao izvoza potpuno domaćeg konditorskog proizvoda. Potpisan je ugovor s tvrtkom Vladimirski hleb iz okolice Moskve, koja zapošljava oko tisuću radnika, a ovoga tjedna kreće prva pošiljka od 15 šlepera. Isporuke će slijediti idućih šest mjeseci nakon čega slijedi analiza. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Suradnjom do trajnog mira na jugoistoku Europe</p>
<p>Došlo je vrijeme za zatvaranje knjige od gotovo dva desetljeća nestabilnosti, nesigurnosti i neizvjesnosti na jugoistoku Europe i otvaranje novog poglavlja povijesti, rekao je na večeri u »Mimari« Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Šefovi država i vlada zemalja jugoistoka Europe nazočili su u četvrtak navečer, u raskošno osvijetljenom i svečano uređenom Muzeju Mimara u Zagrebu, večeri koju je uoči početka sastanka na vrhu asocijacije Proces suradnje u jugoistočnoj Europi priredio hrvatski premijer Ivo Sanader.</p>
<p>»Ovaj sastanak na vrhu dolazi u posebno važnom i povijesnom trenutku za naš dio Europe, ali i za Europu kao cjelinu«, kazao je Ivo Sanader, govoreći na večeri priređenoj za ugledne goste, među kojima su bili Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, Olli Rehn, europski povjerenik za proširenje, Nicolas Burns, podtajnik za politička pitanja SAD-a, te mnogi predsjednici i premijeri zemalja regije. U Zagreb će u petak doputovati i Angela Merkel, njemačka kancelarka koja predsjeda Unijom.</p>
<p>Sanader je kazao da u duhu i mudrosti pedeset uspješnih godina Europske unije, pola stoljeća mira, sigurnosti, suradnje i napretka, želimo izgraditi trajnu političku stabilnost u jugoistočnoj Europi. »Znamo što nam je činiti: moramo nastaviti s reformama, nastaviti s pripremom svojih institucija i društva za prihvaćanje i provedbu najviših standarda demokracije i vladavine prava«, konstatirao je hrvatski premijer, u nadi da će se nastaviti i suradnja među zemljama regije.</p>
<p>»Ukratko, došlo je vrijeme za zatvaranje knjige od gotovo dva desetljeća nestabilnosti, nesigurnosti i neizvjesnosti na jugoistoku Europe i otvaranje novog poglavlja povijesti«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader. »Znam da mi to možemo. Znam da su naši narodi i građani u potpunosti uz nas i znam da si moramo međusobno pomagati«.</p>
<p>Sanader je rekao kako na večeri vidi visoke predstavnike EU-a i NATO-a, »što dokazuje da su i oni uz nas«. Izrazio je uvjerenje da će Unija ostati otvorena za daljnja proširenja i da će postignuća svake zemlje biti procijenjena pojedinačno. A cilj je zajednički, tvrdi Sanader, a to je postati dio proširene nove Europske unije.</p>
<p>»To je, po mom mišljenju, jedini način okončanja procesa europskih integracija i uspješnog zaključenja najvećeg projekta u europskoj povijesti«, kazao je Sanader uz uvjerenje »da smo dorasli ovim povijesnim izazovima«, te da jugoistočna Europa stoji na pragu svoje nove zrelosti. Sanader je kazao i da neke teme, naslijeđene iz prošlosti, još uvijek utječu na politiku u mnogim zemljama jugoistočne Europe. Ohrabruju, međutim, brojni znakovi i rezultati koji ukazuju na napredak. </p>
<p>Skup u Zagrebu pripremljen je izuzetno dobro i u četvrtak su izbjegnute prometne gužve, usprkos tomu što je veliki broj državnika doputovao na skup. Prve reakcije ukazuju da je to novi poticaj za zemlje jugoistoka da se približe Europi, a nitko ovaj skup ne dovodi u vezu s pokušajima stvaranja neke nove asocijacije na jugoistoku Europe. Prije svega se očekuje da europski dužnosnici upute novi, snažan signal, zemljama regije da nastave s demokratskim reformama, koje jedino mogu osigurati svakoj državi jugoistoka europsku perspektivu.</p>
<p>Brojni gosti</p>
<p>U petak će na summitu SEECP-a uz hrvatskog premijera Sanadera govoriti i Angela Merkel, predsjednik Europskog parlamenta Hans Gert Poetering, Jose Manuel Barroso, grčki predsjednik Konstantin Karamanlis, predsjednik bugarske vlade Sergej Stanishev, predsjednik slovenske vlade Janez Janša i Nicolas Burns, podtajnik za politička pitanja SAD-a. Na kraju summita bit će usvojena Zagrebačka deklaracija.</p>
<p>Jurica Körbler/ Bruno Lopandić/ Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Barroso: Želimo da što što prije budete među nama</p>
<p>U Europskoj uniji smatramo vas važnim partnerom i važnim dijelom i želimo da što prije budete među nama, poruka je predsjednika Europske komisije građanima Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Želim ovdje poslati poruku građanima Hrvatske: imajte povjerenja, mi u Europskoj uniji smatramo vas važnim partnerom i važnim dijelom i želimo da što prije budete među nama. Da zajedno težimo ciljevima na kojima počiva Europska unija«, rekao je Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, nakon susreta s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u četvrtak navečer u Banskim dvorima.</p>
<p>Barroso je doputovao u Zagreb kako bi s hrvatskim premijerom razgovarao o tijeku pregovora Hrvatske i EU-a i nazočio summitu SEECP-a. »Hrvatska je napravila još jedan korak u približavanju Europskoj uniji«, konstatirao je Barroso.</p>
<p>»Naglasio sam premijeru Sanaderu kako su pregovori o pristupanju Hrvatske EU-u počeli jako dobro i sada imamo solidan temelj za daljni napredak«, kazao je Barroso. Predsjednik Europske komisije je kazao da je otvoreno šest poglavlja i da će nekoliko dodatnih još biti otvoreno za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom. »Naravno, postoje još neki napori koje treba poduzeti, na području pravosuđa i borbe protiv korupcije«.</p>
<p>Predsjednik Barroso je izrazio nadu da 2007. za Hrvatsku neće biti samo izborna godina, nego i godina reformi. »Primio sam na znanje i napredak u pravosuđu. Doista, smanjio se broj zaostalih predmeta. Dobio sam uvjeravanja premijera i vlade da će se s tim poslom nastaviti, kako bi na kraju dobili posve neovisno pravosuđe«, istaknuo je.</p>
<p>»Gledamo u budućnost i vidimo Hrvatsku koja dolazi kao budući član Europske unije«, zaključio je Jose Manuel Barroso.</p>
<p>Prvi čovjek Europske komisije je ocijenio vrlo pozitivnim rad asocijacije Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, jer se čuje glas regije. »Hrvatsko predsjedanje SEECP-om je bilo vrlo učinkovito«, kazao je Barroso.</p>
<p>»Sjećam se prvog našeg susreta u Bruxellesu kada je predsjednik Barroso rekao da bi mu želja bila da za njegovog mandata i Hrvatska postane članicom Europske unije. To je dakako i naša želja«, kazao je Ivo Sanader, izrazivši zadovoljstvo što je predsjednik Europske komisije doputovao u Zagreb.</p>
<p>»Nije nam važan datum, već nam je važan kvalitet pregovora. Ali, moramo imati neku sliku kada želimo i ući«, rekao je premijer.</p>
<p>Za Jose Manuel Barrosa Sanader je konstatirao da je jedan od onih europskih političara koji je u svom radu podržavao i politiku proširenja, te se zalagao da i Rumunjska i Bugarska uđu u EU.</p>
<p>Premijer je rekao da je s Barrosom razgovarao o cijelom aspektu pregovora Hrvatske i EU-a i izrazio zadovoljstvo dosadašnjim tijekom. »Još niz reformi Hrvatsku čeka na tom putu i mi smo spremni na te reforme. Želimo postići europske standarde, na dobrobit hrvatskih građana«.</p>
<p>Sanader je kazao da je nakon razgovora s predsjednikom Barrosom ohrabren. »Nema niti jedne zemlje koja je ušla u Uniju da želi izaći. Europska je unija veliki mirovni, ali i prosperitetni projekt i želimo biti dio tog projekta«.</p>
<p>Sanader je kazao da s Europskom unijom možemo osigurati sigurnu budućnost i zahvalio se Barrosu i Europskoj komisiji koji daju Hrvatskoj punu potporu. »Očekuje se da mi izvršimo svoju domaću zadaću i to Komisija neće napraviti u naše ime. Mi to moramo napraviti ovdje u Hrvatskoj«, smatra premijer.</p>
<p>Sanader je obavijestio predsjednika Barrosa da u Hrvatskoj postoji apsolutni konsenzus političkih stranaka oko ulaska u EU. »I nakon smrti Ivice Račana Nacionalni odbor za praćenje pregovora vodit će opet lider oporbe. Pokazujemo taj konsenzus vlasti i oporbe, </p>
<p>bez obzira što je izborna godina«, rekao je Ivo Sanader.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Europski dužnosnici zabrinuti stanjem u Srbiji</p>
<p>Jose Manuel Barroso i Olli Rehn u Zagrebu su istaknuli da od Srbije očekuju europski smjer</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zabrinuti smo zadnjim događajima u Srbiji. Međutim, većina srbijanskog naroda želi demokratsku, europski orijentiranu modernu Srbiju«, izjavio je na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. </p>
<p>Izrazio je nadu da će demokratske snage u Srbiji raditi u tom smjeru. »Ali, odluka je na Srbima. Jako je važno da se to razumije. Mi kažemo, ako žele ući u EU onda moraju imati modernu, demokratsku vladu i državu koja dijeli naše vrijednosti«, zaključio je Barroso koji je u Zagreb doputovao na summit SEECP-a.</p>
<p>S njime se, tijekom sastanka ministara vanjskih poslova zemalja SEECP-a u Zagrebu, složio i Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje. On je tijekom summita pohvalio napredak u regiji, ali je oštro govorio o prilikama u Srbiji, nazvavši ih »neugodnim vremeplovom«. </p>
<p>»Jako smo zabrinuti stanjem u Srbiji. Srbija se nalazi na istinskom raskrižju. Očekujemo da će nova vlada krenuti europskim smjerom«, kazao je Rehn. Ocijenio je da je za Srbiju »situacija uistinu pet do dvanaest«. </p>
<p>Istaknuo je da je pratio raspravu u srbijanskom parlamentu te kako je imao osjećaj da se nalazi u nekom nadrealnom - ali i opasnom - vremeplovu, posebice kada je riječ o retorici radikala Tomislava Nikolića. Rehn je kazao kako imaju dokaze da je Ratko Mladić u dosegu srbijanskih vlasti, pa je za uhićenje potrebna politička volja i sposobnost. </p>
<p>Inače, novoizabrani predsjednik Skupštine Srbije, radikal Tomislav Nikolić u četvrtak je u telefonskom intervjuu za hrvatski Media servis rekao da i dalje sanja veliku Srbiju, ali da danas »zapadna granica« te velike Srbije »Virovitica- Karlovac- Karlobag« nije važna jer će se Srbi vratiti i boriti za status autonomije u Hrvatskoj.</p>
<p> »Granica neće biti važna, Srbi će živjeti na svojoj imovini. Srbi će se boriti za status nekakve autonomije koju će sigurno imati, bar kao regionalnu. Srbi će intenzivno surađivati sa svojom Vladom u Zagrebu, ali i sa svojom maticom u Srbiji«, rekao je Nikolić i dodao da tako zamišlja i Republiku Srpsku (u BiH) i suradnju s njom. »Meni je to sasvim dovoljno«, rekao je Nikolić te dodao: »Niti imam djece za rat, niti imam vojske za rat, niti bih bilo čiju tuđu djecu poveo u rat niti bih ratovao protiv tuđe djece«. Na upit misli li i dalje da je granica Srbije »Virovitica-Karlovac-Karlobag« rekao je: »I dalje tako mislim i uvijek ću tako misliti« te dodao da je to sada nemoguće ostvariti.</p>
<p>Politika koju vodi Nikolićeva stranka nije europska</p>
<p>»Politika koju vodi Nikolićeva stranka nije europska«, rekao je premijer Sanader na konferenciji za novinare nakon susreta s crnogoskim premijerom, komentirajući izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije. Dodao je da se Hrvatska ne želi miješati u unutarnjopolitičke stvari susjedne države, te je izrazio uvjerenje da Srbija zaslužuje europski put. »Mislim da je to epizoda. Srbija je suočena s teškim izazovima i mi nećemo napraviti ništa da im ih otežamo«, kazao je Sanader. Crnogorski premijer Šturanović je dodao kako Crna Gora želi da se u Srbiji formira demokratska vlada.</p>
<p>Bruno LopandićJurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Otvorena pitanja riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa</p>
<p>Utvrđivanje državne granice trajnim sporazumom, kao i plaćanje ratne odštete za razaranje Dubrovnika i Konavala, bile su teme sastanka Sanader-Šturanović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska i Crna Gora sva će otvorena pitanja, ratnu odštetu i definiranje granice, riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa i europskih rješenja, složili su se hrvatski i crnogorski premijeri Ivo Sanader i Željko Šturanović u četvrtak u Zagrebu.</p>
<p>Utvrđivanje državne granice između dviju zemalja trajnim sporazumom te plaćanje ratne odštete za razaranje Dubrovnika i Konavala u Domovinskom ratu, bile su neke od glavnih tema sastanka Sanadera i Šturanovića, koji je u četvrtak stigao u službeni posjet Hrvatskoj. Stručnjaci obiju zemalja, najavio je hrvatski premijer, ubrzo će početi raditi na sporazumu o granicama, istaknuvši također da, što se ratne odštete tiče, pozdravlja korake koje je službena crnogorska vlast učinila na odmaku od prijašnje politike. </p>
<p>»To je dobar put koji može zaliječiti rane nastale tijekom 1991. i 1992.«, rekao je Sanader. Hrvatski premijer je istaknuo potporu Hrvatske crnogorskom putu otvaranja vrata prema euroatlantskim integracijama. Čestitavši Crnoj Gori prvu obljetnicu državne samostalnosti, ulazak u Vijeće Europe i pristupanje Procesu suradnje u jugoistočnoj Europi, Sanader je istaknuo važnost trajnog pridonošenja stabilizaciji u regiji. Izvijestio je da su razgovarali i o stanju u susjedstvu, te je najavio intenziviranje rada na zajedničkim sporazumima vezanima uz kulturu i turizam. Naglasio je i potporu budućem sporazumu o zaštiti prava nacionalnih manjina, rekavši da ih poštuju obje zemlje te izrazivši uvjerenje da će taj sporazum uskoro biti potpisan. </p>
<p>Crnogorski je premijer ocijenio da odnosi među dvjema državama kontinuirano napreduju zahvalivši Sanaderu i hrvatskoj vladi na pomoći koju pružaju. Naglasio je potrebu intenziviranja gospodarskih odnosa te rekao kako bi se izvozni debalans na štetu Crne Gore trebao ublažiti. Istaknuo je i potrebu intenziviranja rada na reciprocitetu hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori i obratno, te potrebu sklapanja sporazuma vezanog uz vodoopskrbu. Također, u četvrtak je otvoreno Veleposlanstvo Crne Gore u Zagrebu, a crnogorski veleposlanik u Hrvatskoj je Branko Lutovac.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Još jedno rješenje o pritvoru nepotrebno </p>
<p>Glavaš prebačen u zatvorsku bolnicu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je u četvrtak zahtjev za pritvaranjem Branimira Glavaša u tzv. slučaju garaža. »Zahtjev je odbijen kao neosnovan jer je okrivljenik već pritvoren u kaznenom postupku koji se protiv njega paralelno vodi u Osijeku, pa nema potrebe niti je dopušteno određivati novi pritvor jer je svrha pritvaranja već postignuta«, objasnio je glasnogovornik Suda Krešimir Devčić. </p>
<p> Tzv. slučaj garaža dodijeljen je sucu Željku Horvatoviću, zamjeniku predsjednika Kaznenog odjela zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Branimir Glavaš u četvrtak navečer prebačen je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja kolima Hitne pomoći iz osječkog zatvora, gdje se nalazi od 17. travnja, u zatvorsku bolnicu u Svetošimunskoj u Zagrebu, potvrdio je njegov odvjetnik Marko Dumančić. Zatvorski liječnik to je tražio još u srijedu , jer je Glavašu pogoršano zdravstveno stanje zbog štrajka glađu. Glavaš je to odbio, a u četvrtak je, prema riječima njegova odvjetnika Dražena Matijevića, u bolnicu prebačen protiv svoje volje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jednostavnija i jeftinija gradnja </p>
<p>Objedinit će se sve potrebno za gradnju, pripremu zemljišta i urbanu komasaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uskoro će se prvi put u Hrvatskoj jednim zakonom objediniti sve potrebno za gradnju te pripremu zemljišta i urbanu komasaciju, što će pojednostavniti i pojeftiniti gradnju i prikupljanje potrebne dokumentacije, istaknula je u četvrtak ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić predstavljajući Prijedlog zakona o prostornom uređenju i građenju.</p>
<p>To će, dodala je, znatno olakšati posao građanima i drugim investitorima, ali i projektantima te svima koji se bave prostornim planiranjem.</p>
<p>Većini je ipak najzanimljivija novost da više za gradnju kuće površine do 400 četvornih metara i poljoprivrednih objekata površine do 600 četvornih metara neće trebati lokacijske i građevinske dozvole nego samo rješenje o uvjetima gradnje. Za to će rješenje trebati idejni projekt, izvadak iz zemljišne knjige i kopija katastarskog plana, navela je ministrica.</p>
<p>Za veće objekte će trebati lokacijska dozvola. U njoj će se rješavati položaj objekta, način gradnje, uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturu i odnosi sa susjedima. Tek potom se radi glavni projekt, za što treba dobiti potvrdu da je u skladu s lokacijskom dozvolom. Mijenja se i dosadašnji propis da se za sve objekte do kraja 2007. moraju dobiti uporabne dozvole. Za kuće do 400, odnosno 600 »kvadrata« više nisu potrebne. Treba samo izvješće nadzornog tijela da je sve izvedeno prema projektu. Za objekte sagrađene do 20. lipnja 1991. nisu potrebne ako su napravljeni u skladu s građevinskom dozvolom, a za dovršene do kraja 2003. trebati dobiti uvjerenje o usklađenosti s građevinskom dozvolom.</p>
<p>Svi noviji objekti moraju dobiti uporabnu dozvolu. Takve dozvole i rješenja više neće izdavati uredi državne uprave nego bi gradovi s više od 35.000 stanovnika trebali osnovati odjele koji će to raditi, a za manje gradove i mjesta to će raditi županijski odjeli. U te odjele će prijeći 522 ljudi koji su to dosad radili u državnim uredima, a većina novca za njihove plaće osigurat će se iz državnog proračuna. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>1739 kaznenih prijava protiv ratnog zločina </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, djelatnici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznene prijave protiv Jovana Rebrače (52), Bože Vidakovića (59) i Milana Macakanje (60), bivših mještana osječkog prigradskog naselja Tenja, koji su danas nedostupni hrvatskom pravosuđu jer se nalaze na teritoriju Republike Srbije. Sumnjiči ih se da su od srpnja do studenog 1991. sudjelovali u zlostavljanjima te ubojstvima 18 civila i jednog pripadnika pričuvnog sastava MUP-a hrvatske nacionalnosti. </p>
<p>Načelnik PU osječko-baranjske, Vladimir Faber, na izvanrednoj je konferenciji za novinare istaknuo je kako su kaznene prijave protiv trojice osumnjičenih upućene Državnom odvjetništvu te da će »vrlo visoka razina i kvaliteta prikupljenih dokaza zasigurno biti dostatna za pokretanje istrage i raspisivanje tjeralice«.</p>
<p> Načelnik Osjeka za ratne zločine MUP-a RH, Branko Turić, naglasio je kako je policija u Hrvatskoj od 1991. do početka 2007. godine podnijela 1739 kaznenih prijava za kazneno djelo ratnog zločina i to protiv ukupno 9.020 osoba. Istaknuvši kako je teško istraživati zločine nakon sve većeg proteka vremena, Turić je naglasio da im je vrlo često od presudne važnosti suradnja s građanima, svjedocima ili preživjelim žrtvama. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Znanstvenu politiku odrediti kroz »druženje mozgova« </p>
<p>Izjava obvezuje na uključivanje znanstvenika iz inozemstva u sustav hrvatske znanosti</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Do 2010. godine ulaganja u znanost i obrazovanje će rasti, a sustavima koje Vlada proglašava prioritetnima osigurat će se novi kadrovi i omogućiti razvoj. Stoji to, među ostalim, u Izjavi koju su u četvrtak na završnici 2. kongresa znanstvenika u Splitu potpisali ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac, predsjednici nacionalnih vijeća i rektori sveučilišta u Hrvatskoj.</p>
<p>Izjava obvezuje na snažnije poticanje uključivanja hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u sustav znanosti Hrvatske te na ubrzano pomlađivanje sustava znanosti i visokog obrazovanja. Mladim znanstvenicima, poručio je pregovarač za poglavlje znanosti s EU-om, prodekan riječkog sveučilišta Pero Lučin, potrebno je osigurati samostalnost istraživačkog rada te im poboljšati status. Lučin je zaključio da bi se znanstvena politika države u idućem razdoblju trebala kretati u smjeru »druženja mozgova«. </p>
<p>Kako stoji u Izjavi potpisanoj na Kongresu, na kojem je u protekla tri dana sudjelovalo više od 500 znanstvenika iz zemlje i svijeta, do kraja ove godine potrebno je odrediti najviše pet znanstvenih prioriteta. </p>
<p>»Snaga 2. kongresa znanstvenika iz zemlje i inozemstva je zajedništvo«, poručio je ministar Primorac, dodajući kako slučajno ili sustavno zadnjih 50 godina nije bilo organiziranijeg povezivanja znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Dokaz uspješnosti Kongresa, izjavio je, jest što je, uz 43 znanstvenika koja su se vratila u Hrvatsku u zadnje tri godine, svoj dolazak najavilo još 29 uglavnom mladih znanstvenika.</p>
<p>»Od naših znanstvenika koji rade u inozemstvu očekujem konstruktivne kritike te da zajedno s nama rade na novim doktorskim studijima i slijedom uspješnog sudjelovanja znanstvenika iz Hrvatske u programima EU sudjeluju u novim istraživačkim izazovima Sedmog okvirnog programa EU«, rekao je Primorac.</p>
<p>Na Kongresu su se čule i kritike poput onih da konkretnije sustavne pomoći i dalje nedostaje. Poseban problem fizičar iz Švicarske Davor Pavuna vidi u još neintegriranim sveučilištima i samoupravljačkim modelima funkcioniranja fakulteta. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070511].
|
