NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070510].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 118627 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ipak nismo prezaduženi?</p>
<p>Povećava se broj stambenih kredita iz čega se može zaključiti da su klijenti oprezni u zaduživanju, jer povećanjem svojih obveza povećavaju i svoju imovinu, kažu u Zabi</p>
<p>Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krediti građana u bankama premašili su 100 milijardi kuna u prva tri mjeseca ove godine. Tako su krediti stanovništvu na kraju ožujka iznosili 100,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine, veći su za 4,9 milijardi kuna, dok su prema prošlogodišnjem ožujku veći za 19,2 milijarde kuna, što daje godišnju stopu rasta od 23,6 posto. </p>
<p>I dalje se najviše kreditiraju kupnje stambenog prostora, a interes raste i za »brzim«, nenamjenskim kreditima te za kreditima za automobile.</p>
<p>Posljednjih pet godina u Hrvatskoj se kontinuirano povećava broj stambenih kredita iz čega se može zaključiti, kažu u Zagrebačkoj banci, da su klijenti oprezni pri zaduživanju, jer povećanjem svojih obveza povećavaju i svoju imovinu. Stambeni krediti su, osim u Zabi, najpopularnijih i u ostalim velikim bankama poput Privredne, Reiffeisen i Hypo-Alpe-Adria banke. No suprotno uvriježenome mišljenju o prezaduženosti Hrvata, u Zabi smatraju da je stopa zaduženosti građana u Hrvatskoj još uvijek znatno niža od zaduženosti građana u zemljama eurozone. Nedavno pak je uvođenje kreditnog registra dodatno utjecalo na bolju procjenu kreditne sposobnosti tražitelja kredita, pa nema realne opasnosti od zaduživanja većeg od mogućnosti.</p>
<p>Ukupno stanje stambenih kredita u Zagrebačkoj banci iznosi gotovo 13 milijardi kuna, dok ukupan portfelj kredita građanima potkraj ožujka iznosi više od 23 milijarde kuna. </p>
<p>Zaba je u prva tri mjeseca 2007. godine, kao i ostale veće banke, isplatila najviše stambenih kredita i očekuje da će tako biti i nadalje.</p>
<p>Na nedavnoj konferenciji »Hrvatsko novčano tržište« Tomica Pustišek, član Uprave Zabe, napomenuo je da se u tri sljedeće godine u Hrvatskoj očekuje prosječan rast kredita stanovništva po stopi od 15 posto. Istaknuo je i da se pritom u novoj prodaji očekuje dominacija stambenih kredita s rastom od oko 21 posto, a kod potrošačkih i gotovinskih predviđa se stopa od 12 posto.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatski »priljev mozgova« </p>
<p>Povratkom Kristiana Vlahovičeka, Hrvatska dobiva znanstvenika kojeg je EMBO, između 70 najboljih mladih molekularnih biologa, stavio na četvrto mjesto svojih stipendista</p>
<p>Što Hrvatska može dobiti povratkom tridesetdvogodišnje Ive Tolić-Norrelykke i tridesetšestogodišnjeg Kristiana Vlahovičeka, koji su se lijepom znanošću, kako je nazivaju, odlučili proteklih godina baviti, Kristian u Italiji, a Iva u Americi, Danskoj, Italiji i Njemačkoj? Ili, što oni mogu dobiti od države koja im je ponudila povratak? S mladim znanstvenicima razgovarali smo tijekom Drugoga kongresa znanstvenika iz domovine i inozemstva u Splitu, za čiju je organizaciju iz državnog proračuna izdvojeno oko milijun kuna.</p>
<p>Iva Tolić-Norrelykke još nije odlučila u koju će se znanstvenu instituciju u Hrvatskoj vratiti, no kaže da povratak planira isključivo radi kvalitete života i ljudi. U Danskoj, gdje se udala, i Njemačkoj, gdje trenutačno radi na Max Planck Instituteu of Molecular Cell Biology and Genetics, ima vrhunske uvjete za posao, no u Hrvatskoj je, uvjerena je, vrhunska atmosfera koja joj je važnija od novca.</p>
<p>»Ljudi su važniji od novca. Ako se baviš znanošću, novac nije presudan«, kaže Iva Tolić-Norrelykke, koju kolege znanstvenici iz Hrvatske uvjeravaju da su uvjeti za bavljenje znanošću mnogo bolji nego prije desetak godina.</p>
<p>»Često sam u Hrvatskoj i svake godine vidim pomake«, zaključila je priželjkujući povratak na Institut »Ruđer Bošković« ili MediLs kako bi se bavila biofizikom stanice, odnosno projektom koji je nazvala »Prostorno uređenje stanice«. </p>
<p>Priča Kristiana Vlahovičeka o povratku u Hrvatsku završena je. »Vratio sam se nedavno iz Italije na zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet kao izvanredni profesor i bavim se primjenom računala u molekularnoj biologiji. U Hrvatskoj se time bavi jako malo ljudi, a zapravo je riječ o istraživanju života putem računala«, kaže Vlahoviček.</p>
<p>Računalna biologija danas je jedna od vodećih disciplina prirodnih znanosti u svijetu. Iako još nedovoljno razvijena u Hrvatskoj, u kratkom bi vremenu državu mogla dovesti u korak s ostalim zemljama koje su shvatile njezinu važnost. Ključno je u tom području, kaže Vlahoviček, imati kvalitetne ljude koji pišu pametne programe kroz koje se analizira velika količina podataka iz molekularne biologije. Na taj se način, pojednostavljuje mladi znanstvenik, iz sitnih podataka za kratko vrijeme i malo novca dobiva smisao.</p>
<p>Za njegov povratak ključno je bilo uključivanje Nacionalne zaklade za znanost u prestižnu Europsku organizaciju za molekularnu biologiju (EMBO), preko čije stipendije Vlahoviček na godinu dobiva 50.000 eura. Uz plaću sa sveučilišta te 90.000 kuna, koliko će u idućih pet godina dobivati od države, Vlahoviček kaže kako može raditi jednako dobre kao i vani. </p>
<p>Njegovim povratkom, na tri puta nižu plaću nego što je primao u Italiji, Hrvatska je dobila vrhunskog mladog znanstvenika kojega je EMBO prepoznao među 70 najboljih mladih molekularnih biologa iz cijelog svijeta, svrstavši ga na četvrto mjesto svojih stipendista. </p>
<p>Osiguran startni paket</p>
<p>U projektu povratka znanstvenika iz inozemstva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svakom povratniku osigurava startni paket kojim mu se omogućava radno mjesto na sveučilištu ili institutu, opremanje laboratorija i mogućnost aplikacija znanstvenih projekata. Povratnicima se omogućava i dolazak do povoljnih stambenih kredita. Pomoćnik ministra za međunarodne odnose u Ministarstvu znanosti Radovan Fuchs kaže kako je to dobra prilika za državu da dobije znanstveni kadar određenog profila koji joj nedostaje. Ministarstvo, tvrdi Fuchs, ne može raditi selekciju koje će znanstvenike dovesti nego smatra da bi se visokoškolske i znanstvene institucije trebale izjasniti za kojim profilom imaju potrebu. U zadnje tri godine u Hrvatsku su se vratila 43 znanstvenika, a kako se čulo na Kongresu, očekuje se povratak još dvadesetak ponajprije mlađih znanstvenika.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>S jedne web stranice do svih informacija</p>
<p>Podaci govore o više od 16.800 novoosnovanih tvrtki do kraja prošlog mjeseca, od čega je nešto više od 500 stranih ulagača</p>
<p>Središnji portal državne uprave jedna je od novosti koje se pripremaju u Vladinu uredu za e-Hrvatsku. Glavni tajnik Miroslav Kovačić najavljuje i druge planove, te govori o prednostima i posljedicama informatizacije državne uprave.</p>
<p>• Do kuda se, u odnosu na članice EU-a, u Hrvatskoj došlo u internetizaciji državne uprave?</p>
<p>- U protekloj godini Hrvatska je u razvoju elektroničke javne uprave nadmašila Slovačku i Letoniju i znatno smanjila zaostajanje za EU-om zahvaljujući prije svega uspješnoj provedbi programa e-Hrvatska. Želja nam je u bližoj budućnosti svrstati se uz bok najrazvijenijim zemljama poput Danske, Švedske i Austrije. </p>
<p>• Vlada je više puta isticala da se zahvaljujući uredima Hitro.hr otvorilo mnogo novih tvrtki. </p>
<p>- To je zaista tako. Vlada je pokretanjem programa Hitro.hr u velikoj mjeri uspjela ukloniti prepreke za poslovanje te pretvorila državnu administraciju u servis za poduzetnike i građane. Podaci govore o više od 16.800 novoosnovanih tvrtki do kraja prošlog mjeseca, od toga nešto više od 500 stranih ulagača.</p>
<p>• Koje su usluge dostupne građanima putem Interneta i je li vaš ured zadovoljan učestalošću njihova korištenja?</p>
<p>- Do kraja prošle godine u Hrvatskoj se građanima i poslovnim ljudima pružalo više od 50 posto javnih usluga na Internetu, što je golem pomak od 2004. godine, kada je na Internetu bilo dostupno nešto više od tri posto usluga za građane, a za poslovne subjekte oko šest posto. </p>
<p>Provodimo istraživanje za 20 osnovnih područja djelovanja administracije, poput prijava poreza, izdavanja osobnih dokumenata, registracije vozila, socijalnih usluga, usluga vezanih uz zapošljavanje i otvaranje poduzeća. U svakom od ovih područja korisnici mogu pronaći potrebne informacije ili obrasce za pokretanje postupka, a neke od njih mogu se obaviti elektroničkim putem, bez papira. Budući da oko 36 posto kućanstava i 95 posto tvrtki ima priključak na Internet, podaci pokazuju da smo, u prvom redu, objavljivanjem obrazaca na Internetu smanjili pritisak na tijela uprave jer građani i poduzetnici većinom dolaze s već pripremljenim obrascima.</p>
<p>• Koje nove usluge namjeravate ponuditi građanima do kraja godine?</p>
<p>- U sklopu projekta Hitro.hr od svibnja 2005. godine predstavili smo šest usluga (e-Katastar, e-Regos, e-PDV, e-HZMO, e-Obrt), a uskoro ćemo predstaviti još neke poput e-HZZO te pilot-projekt otvaranja trgovačkog društva u potpunosti elektroničkim putem. Tu je i projekt integriranog upravljanja sudskim predmetima - ICMS. Projekt ICMS omogućava dodjeljivanje predmeta sucima elektroničkim putem, što će na kraju osigurati veću transparentnost u sudskim postupcima. Projekt je već uspješno isproban na sudu u Puli i nastavit ćemo njegovo širenje na ostale sudove. </p>
<p>Tu je i vrlo zanimljiv projekt koji smo nazvali e-Otoci. Njime ćemo u jednom dijelu povezati 19 područnih škola na otocima s matičnim školama na području Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Učenicima na otocima bit će dostupna najmodernija informatička rješenja uz pomoć kojih će bez problema moći pratiti nastavu i bez učitelja. </p>
<p>• Kako u praksi funkcionira projekt e-Zdravstvo i koliko je liječničkih ordinacija dosad prešlo na informatizirani način rada?</p>
<p>- Za pacijenta e-Zdravstvo konkretno znači da će provlačenjem njegove zdravstvene iskaznice liječnik u računalu imati uvid u njegov cjelokupni dosadašnji karton, a pristup »elektroničkom kartonu« imat će i liječnici u svim drugim ordinacijama u Hrvatskoj ako pacijent kod njih zatraži pomoć. Pacijenti ubuduće neće morati sami ići po nalaze pretraga u laboratorije jer će oni elektroničkim putem stizati kod njihovih liječnika, moći će se na pregled naručiti putem Interneta, a pacijenta će na specijalistički pregled unutar ustanove primarne zaštite moći naručiti i njegov liječnik koji će pred sobom imati pregled slobodnih termina. Do kraja godine u informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite bit će povezano oko 2000 ordinacija.</p>
<p>• Vlada je nedavno donijela odluku o uvođenju središnjeg državnog portala. Što će takva stranica značiti građanima?</p>
<p>- Središnji državni portal bit će kompleksan sustav sastavljen od velikog broja internetskih stranica. Specifično je za taj portal da će svako ministarstvo u suradnji s uredništvom portala biti zaduženo za punjenje sadržaja na stranicama. Krajnji cilj je portal jednostavan za korištenje na kojem će na jednome mjestu biti popisane sve procedure i svi potrebni obrasci. To je velik pomak u odnosu na sadašnje stanje u kojem imamo velik broj internetskih stranica, teško pamtljive adrese i velike razlike u dizajnu, sadržaju i pojmovima na Internetu. </p>
<p>• Nerijetko se spominjalo da informatizacija pridonosi i smanjenju stope korupcije. Može li se govoriti o nekim postocima?</p>
<p>- Na temelju vlastitih iskustava u provedbi programa u sklopu e-Hrvatske mogu odgovorno tvrditi kako smo uvođenjem informacijske tehnologije te povećanjem dostupnosti informacija putem Interneta povećali odgovornost službenika i pomogli u izgradnji povjerenja u institucije, smanjujući mogućnost manipulacija i olakšavajući praćenje postupaka. Gledajući iz perspektive korisnika, građana i poduzetnika, uspjeli smo, nadam se, barem donekle promijeniti percepciju javnosti o upravi, a uz to i znatno smanjiti nepotrebne troškove, skratiti vrijeme potrebno za obavljanje usluga te maksimalno suziti prostor za korupciju koja je tu ranije postojala. Najviše me raduje što dobivamo pohvale od samih poduzetnika za koje su očekivanja za 88 posto ili premašena ili ispunjena. Korisnici nam daju visoke ocjene za gotovo sve aspekte, a najzadovoljniji su s transparentnošću postupka (bez mita i korupcije), ljubaznošću i stručnošću djelatnika i njihovoj pomoći u ispunjavanju obrazaca. </p>
<p>• Koliko je e-Hrvatska otvorila novih radnih mjesta i u kojoj je mjeri pokrenula tržište?</p>
<p>- Nedavni podaci koje je objavila istraživačka kuća IDC Adriatics govore kako se vrijednost IT-tržišta u 2006. godini popela na 4,9 milijardi kuna, odnosno 890 milijuna dolara. U odnosu na godinu prije, riječ je o povećanju IT-potrošnje za gotovo milijardu kuna. Posebno me raduje činjenica da su hrvatske tvrtke izrađivale rješenja koja su se pokazala vrlo konkurentnima i na tržištima izvan Hrvatske. Našim osobnim posredovanjem omogućili smo i neka strana ulaganja te pomogli u promociji hrvatskih ICT-proizvoda u Europi i svijetu. Dokazuje to i uspješan nastup na CeBIT-u ove godine koji smo inicirali i na kojem je omogućena prezentacija izvoznog potencijala hrvatskih tvrtki, a Hrvatska je prikazana kao poželjno odredište za izravna strana ulaganja u ICT-sektor. Hrvatska ima najbolje uvjete za razvoj ICT-sektora u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>• Smatra li se projekt e-Hrvatske vodećim u regiji i kakva je situacija u ostalim zemljama u regiji?</p>
<p>- Hrvatska je u nekoliko izvješća, u prvom redu UN-ovih, Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, svrstana u skupinu zemalja predvodnika reformi, i to ne samo na regionalnoj razini nego i na svjetskoj. Tako je pred kraj prošle godine među zemljama kandidatkinjama - što su tada bile i Rumunjska i Bugarska - Hrvatska ocijenjena i kao lider u razvoju informacijskog društva u regiji. Znatan smo napredak postigli i u primjeni informacijske tehnologije za postizanje napretka i sve bržega gospodarskog rasta u čemu se Hrvatska prošle godine našla na 46. mjestu, što je za 11 mjesta bolji plasman nego godinu ranije.</p>
<p>Sve na jednome mjestu</p>
<p>Središnji državni portal bit će kompleksan sustav sastavljen od velikog broja internetskih stranica. Specifično je za taj portal da će svako ministarstvo u suradnji s uredništvom portala biti zaduženo za punjenje sadržaja na stranicama. Krajnji je cilj portal jednostavan za korištenje na kojem će na jednome mjestu biti popisane sve procedure i svi potrebni obrasci. To je veliki pomak u odnosu na sadašnje stanje u kojem imamo velik broj internetskih stranica, teško pamtljive adrese i velike razlike u dizajnu, sadržaju i pojmovima na Internetu. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Blairov oproštajni poklon</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Nakon više desetljeća krvavih sukoba, terorističkih aktivnosti, poslije stotina izgubljenih nevinih života, protestantsko-katolička vlada napokon je preuzela vlast u Sjevernoj Irskoj. Riječ je o senzacionalnoj vijesti koja će, za nadati se, jednom zauvijek reći zbogom nasilju u srcu Europe. </p>
<p>Uspjeh uspostave zajedničke vlade treba svakako pripisati britanskom premijeru na odlasku Tonyju Blairu. »Ukidanje« sukoba i stvaranje zajedničke vlade koja će omogućiti normalan suživot katolika i protestanata spada u listu Blairovih opsesija od samoga početka njegove vladavine kada je 1997. godine prvi put dobio izbore. </p>
<p>Zbog tako teške zadaće, Blair je potrošio puno vremena i energije. Na kraju trud mu se isplatio. Posljednjih pet godina Sjeverna Irska je bila pod izravnom upravom Londona. Posljednji izabrani parlament iz 2003. godine nije se uspio ni jednom sastati, pa je logično da će sada svi gledati s najvećom pozornošću na ono što će učiniti ova nova zajednička vlada. </p>
<p>Nakon dugo vremena svi sudionici procesa puni su optimizma, prije svega jer je došlo do formiranja vlade. Dvojica čelnika, šef protestantske Demokratske unionističke stranke Ian Paisley i Martin McGuinness iz katoličkog Sein Feina, praktički do jučer nisu ni razgovarali. Danas moraju ne samo komunicirati, već i blisko surađivati. </p>
<p>Šef Unionista je već izjavio kako vjeruje da se Sjeverna Irska nalazi na početku puta koji će vratiti mir i blagostanje. McGuinness, jedan od zapovjednika IRA -e od 1970 do 1997. godine, kada je u akcijama te terorističke organizacije pobijeno oko 2 000 protestanata, također smatra kako je ovo jedan od većih skokova naprijed u posljednjih 15 godina. </p>
<p>Naravno da sada pravi posao tek počinje, nova vlada uskoro će morati pokazati je li vrijedna optimističkih najava o slanju starih sukoba u ropotarnicu povijesti. Sjeverna Irska, njezini građani zaslužili su bolje izglede za budućnost od straha od terorizma i pogibeljnog nasilja na ulicama. </p>
<p>Tony Blair sada može mirno otići s mjesta premijera riješenim sjevernoirskim pitanjem u džepu. Na popisu »opsesija« ostalo mu je i postizanje mirovnog sporazuma između Izraela i Palestine. Za to više uistinu nema vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kontrola troškova ili nova zaduženja</p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Nove kartične usluge koje se ovih dana promiču kroz sve oblike medijskog prostora jesu pokušaj pridobivanja što većeg broja klijenata u okrilje pojedinih banaka. Iako s jedne strane slušamo stalna upozorenja o prezaduženosti hrvatskih građana, ove se usluge tipa »sve u jednom« i kupovina debitnim karticama na rate mogu promatrati kao nastavak stalnog zaduživanja. Banke će, s druge strane, naglasiti kako je novim uslugama klijentima omogućen bolji nadzor troškova, samostalno određivanje mjesečnih obroka plaćanja, čime će se daljnje (ne)kontrolirano zaduživanje zaustaviti ili barem smanjiti, prave razloge treba ipak potražiti u namjerama da se uz tekuće račune pridobije što više novih klijenata koji će upravo u tim bankama primati plaću, zaduživati se, ostvarivati kredite i druge bankarske usluge. </p>
<p>Neka su predviđanja govorila i o tome kako se novim kartičnim inovacijama nastoji smanjiti udjel bazičnih kreditnih kartica, koje su donedavno bile djelomično neovisne o bankarskom sektoru, no nakon kupovine Dinersa od strane Erste banke za očekivati je kako će na kartičnom tržištu doći samo do preraspodjele kolača među bankovnim sektorima, a građani će kao i dosad morati donositi odluke o vlastitom zaduživanju ili boljem nadzoru troškova.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Šešelj u fraku«</p>
<p>Vojislav Koštunica sve nade usmjerava prema Moskvi, a čini to jer mu je doista zagustilo</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Stara ocjena izrečena u ovoj kolumni da je Vojislav Koštunica zapravo »Šešelj u fraku« i te kako drži vodu, pogotovo nakon što je uz podršku Koštuničine stranke Tomislav Nikolić-Grobar postao predsjednik srpskog parlamenta. Nakon toga sve su kombinacije moguće: novi izbori, ali i vlada sastavljena od Demokratske stranke Srbije (DSS), radikala i socijalista prestrojenih iz nekada moćne Miloševićeve partije. Boris Tadić i Vojislav Koštunica (čak i da se formalno dogovore u zadnji čas) ponovno su pokazali da ne mogu ni u čemu surađivati pa bi vijek njihove vlade bio vrlo kratak i neracionalan.</p>
<p>Srbija u tranziciji upravo pokazuje sve svoje ključne slabosti. Nakon siječanjskih izbora lideri tzv. demokratskog bloka tri i pol su se mjeseca utrkivali u verbalnom psihološkom ratovanju: nama pripadaju svi važni resori u vladi i ne odstupamo ni milimetra. Istrčavanja oko imena novog premijera samo su pojačale osobne netrpeljivosti između »tadićevaca« i »koštuniččevaca«. I onda se u minutu do dvanaest trebalo dogovoriti oko tri najvažnija resora nove vlade: obrane, policije i tajnih službi. </p>
<p>Njih Koštunica ne želi prepustiti ni pod koju cijenu: dopušta diobu utjecaja u tim resorima (na principu rotacije), ali »tadićevci« nemaju pravo sami čeprkati po milijunima dosjea i skupoj prislušnoj opremi, još manje dobiti položaj glavnog kadrovika. I Koštuničin i Šešeljev (Nikolićev) tabor zna što donosi nadziranje tih trijku ministarstava. Kontrola vojno-sigurnosnog aparata znači usporiti njegove nužne reforme prema zapadnim uzorima. Istodobno, na čelu vojske, kao i na vrhu sigurnosno-obavještajnih agencija i u policiji, treba imati svoje ljude koji su provjereni, koji ne soliraju i kojima su interesi Srbije važniji od tamo nekakvih »demokratskih procedura i protokola u skladu sa zakonom«.</p>
<p> Time se izbjegava izravna suradnja s Haagom, uhićivanje Ratka Mladića i potraga za Radovanom Karadžićem, te potpuno blokira pozadina atentata na Zorana Đinđića. Državne tajne službe i te kako su dobro znale (još u jesen 2002. i početkom 2003. godine) da Milorad Ulemek-Legija i njegova banda unutar JSO-a (postrojbe za specijalne operacije) pripremaju nešto »veliko«. Te je repove Boris Tadić namjeravao dobro potegnuti i otkriti i one koji su stajali u dubokoj sjeni atentata na glavnoga srpskog demokratskog reformatora. </p>
<p>Otuda i vrlo grčevita borba Koštunice za utjecaj u vojsci i policiji, a pogotovo sada kada se istina o gubitku Kosova više ne može prikrivati niti odgađati. Koštunica sve nade usmjerava prema Moskvi. On se Rusima obraća jer mu je doista zagustilo. Isto je radio i Slobodan Milošević. Uoči Daytona 1995. glatko je odbio ponudu Borisa Jeljcina da se na srpskom teritoriju na duže stacioniraju četiri ruske zrakoplovne pukovnije sa zadnjim modelima lovaca Suhoj i Mig (s ruskim pilotima).</p>
<p> U tom paketu Jeljcin je nudio i tri bitnice raketnog sustava S-300 strateškog dometa i sustav Tor s kraćim dometom s obučenim posadama i tehničarima. S njima bi stiglo i 2500 ruskih časnika i dočasnika kojima bi Srbija davala 30 posto veće plaće od najbolje plaćenih srpskih oficira. Iako bi to ojačalo srpsku poziciju u Daytonu, Milošević je odustao od toga u strahu da se Rusa više ne bi mogao tako lako riješiti. Kad se 1998. predomislio, bilo je prekasno. Ne mogu Rusi biti veći Srbi od Srba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Fenomenologija euroskepticizma </p>
<p>U odnosu moderna - protumoderna, euroskepticizam predstavlja obrambeni odgovor različitih pozicija unutar globaliziranog EU-a</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Ima fenomena za koje bi, po nekim strukturama moći, bilo najbolje da ne postoje. Među inima je i euroskepticizam. To što već postoji znak je reakcije na ovako strukturirani projekt EU. Ne mogu se redukcionističkim rukopisom ideologijskoga uma opisati uzroci nastanka ovog fenomena. Euroskepticizam je daleko složenija pojava od svih pokušaja redukcionističkog sagledavanja i tumačenja, jer su mu uzroci i korijeni različiti. Riječ je o složenom i heterogenom fenomenu! </p>
<p>Ne može ni prihvatiti tumačenje o euroskepticizmu kao reakciji na potkresivanje suverenosti. Ili pak da je njegov uzrok u nacionalizmu! Kad bi, primjerice, njegov uzrok bio u nacionalizmu kao političkoj ideologiji, kako bi to prihvatili protivnici nacionalizma na lijevom segmentu ideologijske crte, kao deklarirani euroskeptici, za koje se pripadnike može reći sve, ali ne i da su nositelji nacionalističkoga barjaka. To bi za njih zacijelo bila uvreda! Zatim, što bi rekli pripadnici centra u EU koji su udaljeni od nacionalizma i bliži liberalizmu, a ipak se deklariraju euroskepticima? Samo se populistička desnica u EU i izvan nje smatra nositeljem nacionalizma i tvrdog euroskepticizma.</p>
<p> Stoga začuđuju u nas pojednostavljena i ideologizirana tumačenja euroskepticizma kao fenomena čiji je uzrok »nacionalizam« kao politička ideologija. </p>
<p>Promatrajući euroskepticizam u kontekstu odnosa moderna - protumoderna, potonji je meki ili tvrdi odgovor na drugu radikalnu modernizaciju svijeta i globalno društvo rizika. U odnosu moderna - protumoderna euroskepticizam jest obrambeni odgovor različitih pozicija unutar globalizirane EU. Dakle, te i takove arhitekture i projektne avanture 20. i 21. stoljeća koja mobilizira različite društvene segmente protiv takvog modela EU.</p>
<p> Smještajući te društvene segmente u stranačko obiteljske grupacije i ideologijske formacije, teško bi bilo pojednostavljeno reći da ti društveni segmenti, što kritički i skeptički gledaju na veliki projekt, imaju iste razloge kritike, pobune, ustanka i distanciranja. Ti su razlozi u sociološkom smislu različiti, i u cijelosti interesno i ideologijski determinirani. Pogrešna je metoda potrage za zajedničkim nazivnikom!</p>
<p> Euroskepticizam gledan u odnosu moderna i protumoderna čini, dakle, skup diferenciranih odgovora na izazove globalizacije, koja globalizacija mijenja lica i naličja pojedinačnih društava, te tjera Europu da i ona prihvati ulogu globalnoga igrača. Tjera je na drugu modernizaciju! Ona kao takova nije jednoglasno spremna na veliku igru druge modernizacije svijeta, pa je posvema logično da postoje otpori i skepse, koji se različito definiraju, kao primjerice antiglobalizacijski pokreti, nacionalizam kao politička ideologija obrane interesa nacionalnih država, anti tržišni neoliberalni fundamentalizam i euroskepticizam. </p>
<p>Euroskepticizam nije, dakle, nikakova konzistentna ideologija, već prije skup stavova i mišljenja spram europskih integracija, o kojim europskim integracijama ne postoji unisono mišljenje unutar heterogenog ideologijskog spektra. To pak ne znači da smo u priči o euroskepticizmu lišeni svake jednoglasnosti. Unisonost postoji tamo i u onim birokratsko dogmatskim sredinama, koje se i dalje ne mogu odlijepiti od monizma i monističkog tumačenja pojava i svijeta, i gdje je projekt shvaćen kao dogma, koja ulazi u boks utakmicu sa skepsom. U tom svojevrsnom boksanju dogme i skepse dogma nastoji nametnuti monopol istine na tragu već opisanog sekularnog fundamentalizma. I tako taj sekularni fundamentalizam kao novi dogmatizam proizvodi euroskepticizam.</p>
<p> Protagonisti projekta EU, koji ovdje promatram sociološki i politološki, isto kao i euroskepticizam, dovode projekt do razine neupitnosti, produciraju zapravo plodno tlo euroskepticizma. A neupitnost je jedno od obilježja svakog fundamentalizma. Naravno, ovdje se radi o onome sekularnog podrijetla, kojemu je sumnja najveći protivnik, jerbo on traži nekritičko vjerovanje u temelje projekta, uz mantrično ponavljanje propagandnih floskula. </p>
<p>Dovođenje projekta do razine neupitnosti treba značiti otklanjanje svih sumnja u njega, kao da je riječ o savršenoj društvenoj kreaturi bez mana, koja isključuje pravo onih društvenih skupina koji u demokratskom i pluralnom društvu imaju pravo i slobodu sumnjati u sve, pa i u bit EU projekta kao takovoga. Tko im to može zabraniti? Nije EU novo »zlatno tele« koje treba klanjanje! Ili neki možda tako shvaćaju novi europski poredak, na tragu nove ortodoksije? </p>
<p> Sumnja nije isto što i neprijateljski stav spram projekta. Ne postoji znak jednakosti između sumnje i neprijateljstva. Ali ga neki krugovi žele staviti! Ona je samo početak razmišljanja o njemu, njegovim prednostima i nedostacima, i kao takova zahtijeva slobodu dijaloga, svih na koje se projekt odnosi. Kao da se ulaženje u projekt tiče samo moćne manjine, a ne cijeloga društva ili društava? </p>
<p>Rasprava i dijalog u pluralnom društvu bivaju ukinuti ako o jednom fenomenu, kao što je euroskepticizam, raspravljaju istomišljenici, tj. samo njegovi protivnici. Kakva je to rasprava gdje jedni govore, a drugi koji se ne slažu šute, ili im se u slobodnim i nezavisnim medijima prešućivanjem uskraćuje sloboda govora?</p>
<p> To unisono tamburanje i kađenje s vrećom apoteoza projektu među istomišljenicima velikog projekta ukida dijalog koji ne mogu nadomjestiti nikakve simulirane komunikacijske strategije, u koje su ugrađeni nesuvisli mehanizmi borbe protiv euroskepticizma. Nije projekt skrojen samo za istomišljenike, dakle, za jednu moćnu i dominantnu društvenu skupinu, već za društvo kao cjelinu. </p>
<p>A cjelinu tvore i oni sumnjajući! Što ćemo s njima? Pokokati ih? Isključiti ih iz komunikacije, stišati radio i televiziju, medije, a pojačati iste samo kad govori moćna glasna manjina istomišljenika? Takov model komuniciranja svakako neće doprinijeti »smanjivanju« euroskepticizma niti društvu tolerancije.</p>
<p> Pluralnom društvu treba pluralna komunikacija koja podrazumijeva tolerantan dijalog svih aktera društva, jer se projekt odnosi na sve aktere društva. Ako samo jedni imaju pravo govoriti i glorificirati projekt, onda i drugi imaju pravo govoriti i kritizirati projekt, smatrajući da je to njihovo zajamčeno demokratsko pravo.</p>
<p> Smisao je ovog malog intelektualnog napora u svraćanju pozornosti na znanstvene temelje i uzroke fenomena euroskepticizma te na učvršćivanje obrane prava društvenih skupina na nepopularno mišljenje, koje se na ideji slobode mišljenja sudara s nekritičkom i pomalo militantnom glavnom strujom mišljenja.</p>
<p>Autor je doktor znanosti i voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dizalo za put u svemir</p>
<p>U revijalnom izdanju Nedjeljnog Vjesnika od subote 28. i nedjelje 29. travnja ove godine, u rubrici »Sedam dana-Znanost«, objavljen je članak s naslovom »Kao u znanstveno-fantastičnom filmu«. U kratkom članku »Svemirski lift« koji se nalazi uz taj tekst na vrlo interesantan način se govori o dizalu, liftu za put u svemir. </p>
<p>Ovdje bih želio podsjetiti na roman Arthura Charlesa Clarkea »3001 završna odiseja«. U romanu se, među ostalim, govori i o upravo takvom svemirskom liftu. Citirao bih dio romana: »Toranj je iščezavao sve dok nije postao blistava nit u pozadini mrkog svemira, te se nastavlja do geo-stacionarne staze trideset šest tisuća kilometara iznad ekvatora«.</p>
<p>Uz tekst romana postoji i objašnjenje: »Zamisao o prstenu oko svijeta u geo-stacionarnoj stazi (GEO) vezanom na Zemlju tornjem na ekvatoru, može se doimati potpuno bajkovitom, no doista je znanstveno utemeljena. To je produženje svemirskog dizala...«. Još se osamdesetih godina postavljala mogućnost postavljanja kabela između Zemlje i nekakva satelita koji bi lebdio u istoj točki iznad ekvatora: »Električna struja je jeftina za slanje neke osobe (ili tereta) u stazu, bilo bi potrebno struje u vrijednosti stotinjak dolara«. </p>
<p>Iz toga bi se, stoji dalje u popratnom objašnjenju, mogao razviti svemirski lift i teret bi se do GEO mogao dizati samo električnom energijom. Raketni pogon bio bi potreban tek za daljnja putovanja. Ali... »Teorija je besprijekorna, no postoji li ikakav materijal koji bi posjedovao dovoljnu vučnu čvrstoću da izdrži opterećenje na putovanju od ekvatora na visini od trideset i šest tisuća kilometara, te ima li materijal dovoljnu čvrstoću za podizanje korisnog tereta.«</p>
<p>Branko Banjanin, Daruvar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Snimite psa, provjerite mu čip ili ga udomite sami!</p>
<p>Građanka, koja je htjela pomoći napuštenom psu na ulici, dobila je u Info centru za zaštitu životinja neobičan i neočekivan odgovor </p>
<p>Naša čitateljica, koja je u srijedu naišla na psa lutalicu u prilično lošem stanju, pokušala je odmah u Info centru pomoći životinji, odnosno pozvati odgovorne za njihovo zbrinjavanje. No, na info liniji Saveza udruga za zaštitu životinja Grada Zagreba (SUZA), dobila je neobičan odgovor: »Fotografirajte psa, provjerite je li čipiran ili ga udomite sami!« </p>
<p>Riječ je o Udruzi koja godišnje dobiva više od 800 tisuća kuna za projekte, ali i sredstva iz gradskog proračuna za vozila i prostore. Budući da je ta Udruga u dvije godine rada zbrinula oko dvije tisuće napuštenih i ozlijeđenih te 800 ranjenih i zlostavljanih pasa, čitateljicu je njezin odgovor uistinu začudio i nije znala kome bi se obratila. Na kraju se obratila Ani Horvat, predsjednici Udruge Druga prilika, koja godinama spašava pse iz šinteraja. Ana Horvat tvrdi da se, ako se slijedi trag novca, dolazi do zaključka da gradska vlast zapravo financira privid brige o životinjama, odnosno velik novac daje udrugama koje zapravo ne rade svoj posao. Pritom zanemaruje one koji se zaista brinu za lutalice, smatra Ana Horvat jer njezina Udruga prošlih godina za svoj rad nije dobila niti kune. Tek od ove godine Druga prilika za zbrinjavanje 350 do 400 pasa godišnje dobiva 35 tisuća kuna. </p>
<p>»O novcu odlučuje povjerenstvo, a naš Ured je jako zadovoljan radom udruge SUZA, kada je riječ o zaštiti i zbrinjavanju životinja«, rekao je Emil Tuk, zamjenik pročelnika Ureda za poljoprivredu i šumarstvo. »Taj novac ne pokriva ni troškove pokaza za naše volontere koji putuju do Dumovca! Da ne pričam o tome kako za stare, bolesne i skotne pse, koje nitko neće udomiti, plaćamo privatne hotele i liječenje!«, kaže Horvat koji smatra kako nije u redu trošiti novac za jednu udrugu, a psi ionako završe u Drugoj prilici ili u Dumovcu, gradskom azilu za napuštene životinje. </p>
<p>Građani udomili 63 psa u dva mjeseca </p>
<p>U Dumovcu trenutno živi 125 pasa. Mjesečno svoj pravi dom pronađe 30 pasa. Građani su u travnju udomili 28, a u ožujku 35 pasa, kaže Tatjana Zajec, voditeljica azila. Unatoč kaznama i do 15 tisuća kuna za napuštanje, problem napuštenih pasa sve je veći, a Gradski ured za poljoprivredu svake godine izdvaja sve više za zbrinjavanje životinja. Osim prepuštanja životinja ulici zbog odlazaka njihovih vlasnika na godišnji odmor, voditeljica azila upozorava na nesterilizirane kujice, zbog kojih, umjesto za jednog psa, treba pronaći dom za 10 štenaca«, kaže Tatjana Zajec. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Niže cijene i zabava mamac za goste</p>
<p>Ljetni program prvi uvodi hotel The Regent Esplanade </p>
<p>Zagrebački hoteli koji ljeto smatraju »niskom« sezonom, kada nemaju previše posla, osmislili su različite programe kako bi zadržali goste što duže u gradu. Naime, poznato je da turisti obično Zagreb posjećuju ljeti na proputovanju, samo na dan ili dva, a potom nastavljaju prema Jadranu. Zato ih ove godine gotovo svi zagrebački hoteli dočekuju nižim, ljetnim cijenama. Tako će Palace, primjerice, pojeftiniti usluge za 20 posto. I Saša Kaštelan, direktor prodaje u hotelu International, kaže da će sniziti cijene za ljetnu sezonu. Vikendom i inače imaju 15 posto niže cijene, a ljeti će ih zadržati tijekom cijelog tjedna. </p>
<p>»Budući da se turisti prije odlaska na more u Zagrebu susreću s našom gastronomijom, posluživat ćemo uglavnom tipična hrvatska jela i ponuditi im razgledavanje grada na Segwayu«, rekao je Kaštelan. Prvi hotel koji počinje s ljetnim programom je The Regent Esplanade. U srijedu je otvorena terasa Oleander, na kojoj će se sve do rujna organizirati različiti sadržaji. </p>
<p>»Nastojali smo i najpoznatiju zagrebačku hotelsku kuću i u najtoplijim mjesecima prilagoditi potrebama i zahtjevima naših gostiju, a u tom nastojanju najviše ćemo pružiti na legendarnoj Oleander terasi«, rekao nam je Roko Palmić, direktor marketinga i prodaje. </p>
<p>»Spravljanje koktela, timsko slikanje«, rješavanje »ubojstva«, »snimanje« filma, neke su od team builidng aktivnosti koje se mogu organizirati u prostorima hotela, a gostima žele otkriti drugačiji Zagreb nudimo foto i potragu za »blagom«, timsko kuhanje, eno-gastro izlete, jahanje, panoramski i let balonom«, kaže Ivona Tokić iz Odnosa s javnošću Westina, Sheratona i Four points Panorame. </p>
<p>U Westinu, od ponedjeljka do petka, od 18 do 20 sati, u Diana baru pripremaju različite mjesečne aktivnosti, među kojima gosti pripremaju jela zajedno s kuharima učeći male tajne velikih majstora. I u hotelu Antunović u Španskom za ljeto obećavaju poseban program.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako je izgledala škola prije stotinu godina</p>
<p>U Muzeju se uz stalni postav mogu izvoditi i pokusi </p>
<p>Listovi papira ispisani krasopisom, kažanjavanje šibom, ručni radovi od čipke i drveta, te velika pozornost posvećena marljivosti i ćudoređu bitna su obilježja školstva u 19. stoljeću. Kako je izgledala naobrazba prije stotinu godina može se vidjeti u stalnom postavu Hrvatskog školskog muzeja. Na površini od 450 metara četvornih izloženo je oko tisuću predmeta karakterisitčnih za to doba. Među njima su i soba Mate Lovraka, izvorna učionica iz 19. stoljeća, te izlošci vezani uz vjeronauk, matematiku, fiziku, pisanje, povijest i zemljopis. </p>
<p>»Muzej najviše posjećuju učenici osnovnih i srednjih škola kojima je zanimljivo vidjeti kako su učili njihovi vršnjaci«, kaže Ivana Dumbović, muzejski pedagog. Dodaje kako imaju organizirane i radionice na kojima djeca i mladež mogu naučiti ručni rad, pisanje krasopisom, te igre tipične za to doba. Osim stalnoga postava na rasporedu je i izložba naziva »Hokus pokus u školi 19. stoljeća«, koja je otvorena do 18. svibnja. »Cilj nam je bio osmisliti interaktivnu izložbu na kojoj će i posjetitelji moći sudjelovati«, objasnila je Ivana. U svijet fizikalnih i kemijskih pokusa iz 19. i 20. stoljeća zainteresirane uvode učenici Pete gimanzije i Tehničke škole Ruđera Boškovića.</p>
<p>Hokus pokus rezultat je muzejsko-edukativne igre »Iznenađenje« u kojoj Muzej sudjeluje u sklopu Međunarodnog dana muzeja. Ivana kaže kako najviše posla imaju baš u proljeće. Ističe kako se za posjet Muzeju potrebno prethodno najaviti, a zatim on organizira besplatno stručno vodstvo. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Divlja odlagališta niču između Mičevca i Mlake</p>
<p>Ilegalna, divlja odlagališta otpada nedavno su »niknula« i između Mičevca i velike Mlake. Ovo je naselje smješteno u neposrednoj blizini odlagališta u Jakuševcu, stoga je briga za okoliš i životni prostor za stanovnike Mičevca postala izuzetno važna. </p>
<p>Život uz odlagalište danas je dio svakodnevice, a rješavanje tog problema prioritet je svim mještanima. Ističu kako se na taj se način brinu za svoj životni prostor, ali i usavrašvaju rast i razvoj mjesta. Stoga je, smatraju, divlja odlagališta potrebno što prije sanirati, inače će svi kasniji koraci prouzročiti dodatne probleme.</p>
<p>»Ne smijemo dopustiti da od našega sela stvore jedno veliko smetlište«, upozoravaju mještani. Osim sanacije smetlišta, na nedavnom zboru građana postavljena su i pitanja proširenja građevinskog područja u Mičevcu te poboljšanja javnoga gradskog prijevoza i redovnih linija između Velike Gorice i Mičevca. </p>
<p>Među komunalnim problemima posebno je istaknut i problem javne rasvjete te mogućnost izgradnje novog kolnika na županijskoj cesti između Mlake i Mičevca. U Mičevcu su i dalje u tijeku radovi na crkvi Sv. Benedikta, koji bi trebali biti dovršeni do kraja godine. Radi se i na uređenju društvenog doma, izgradnji oborinske odvodnje te nogostupa s novim kolničkim trakom u Velikogoričkoj ulici. Proljetno čišćenje mjesta uključit će i izmjenu krovišta na sportskom i proširenje spremišta na vatrogasnom domu, kao i sanaciju nogometnog igrališta. Aktivno će se raditi i na sanaciji divljih deponija, a planirana je i izgradnja kružnoga toka na Trgu kardinala Alojzija Stepinca.</p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pao motorist iz Mesićeve pratnje </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U koloni vozila kojom je predsjednik Republike Stjepan Mesić išao danas iz Topuskog u Karlovac, prometni policajac na motoru koji je predvodio kolonu, prevrnuo se, sletio s ceste i pritom slomio ruku, izvijestila je PU karlovačka. Nikome od ostalih sudionika u prometu, pa tako ni predsjedniku Republike, nije u trenutku prevrtanja bila ugrožena sigurnost jer je policijski motorist bio prethodnica s velikim razmakom od kolone automobila iza sebe, rekla je glasnogovornica Policijske uprave karlovačke Tanja Petrić. Tridesetdvogodišnji policajac G.D. slomio je lijevu nadlakticu. Nesreća se dogodila u 12,45 sati u mjestu Vojišnica kod Vojnića. Test je pokazao da policajac nije imao alkohola u krvi, a policija će uzrok prevrtanja utvrditi nakon očevida i kontrole ispravnosti motora marke BMW. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sud naložio Rađenovo izručenje Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB/SOLUN</p>
<p> - Sud u Solunu donio je odluku da se Ernest Rađen, pomoćni trener solunskog košarkaškog kluba PAOK, izruči Hrvatskoj gdje mu se treba suditi zbog sumnje da je sudjelovao u ratnom zločinu nad hrvatskim civilima u Škabrnji 1991., rekli su u srijedu sudski dužnosnici. Ernest Rađen, 47-godišnji Srbin iz Benkovca, je uhićen i čeka proces izručenja, rekli su sudski dužnosnici. Optužen je za upletenost u ubojstvo 43 hrvatska civila Škabrnji 1991. On je u to vrijeme navodno bio zapovjednik vojne policije koja je sudjelovala u egzekucijama civila. Rađen optužbe odbacuje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zbog podmetnutog požara evakuiran ZOO vrt </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Požar, za kojeg policija i vatrogasci smatraju kako je u noći na srijedu izazvan namjerno, opasno se približio parku Griffith u Los Angelesu, pa su stoga evakuirane životinje iz svojih nastambi u tamošnjem zoološkom vrtu, ali i stanovnici obližnje četvrti smještene na brijegu. Vatrogasci još uvijek nemaju potpunu kontrolu nad požarom koji je dosad »progutao« već 1.200 hektara šuma i parkova. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Inteligentni« auti su ekonomični</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - »Inteligentni« automobili opremljeni senzorima za predviđanje prometa mogu biti jednako ekonomični kao hibridi. Hibridni automobili funkcioniraju na struju i na klasično gorivo, zavisno od uvjeta na cesti, što omogućuje uštedu energije. »Inteligentni« automobili su konvencionalna vozila sa senzorima koja daju informacije o stanju u prometu. Vozač tako može polagano i ujednačeno voziti umjesto da juri i koči. Kada se vozi na način kreni-stani troši se puno više goriva. Senzori mogu predvidjeti stanje u prometu od sedam do 60 sekundi unaprijed, ovisno o uvjetima na prometnicama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uskoro interaktivna enciklopedija života</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Brojne znanstvene institucije u svijetu surađuju na stvaranju interaktivne Enciklopedije života koja će opisivati ukupno 1,8 milijuna životinjskih i biljnih vrsta, te drugih oblika života do danas poznatih. Projekt će omogućiti pristup svom sadašnjem poznavanju zemaljske biološke različitosti, omogućujući njezino bolje očuvanje. Stranice te enciklopedije već se mogu pregledati na »http://www.bhl.si.edu«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Napao ih škorpion skriven u voću</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Dužnosnici u Hong Kongu zaduženi za sigurnost hrane pokušavaju pronaći pošiljku tropskog voća zbog koje su dvije žene završile u bolnici uslijed uboda škorpiona. Škorpioni su se nalazili u hrpi »langsata«, egzotičnog voća koji podsjeća na šljivu i raste u zemljama poput Filipina i Malezije. Žene su ubodene u srednji i mali prst nakon što su posegnule za sočnim voćem u svojim hladnjacima, da bi užasnuto otkrile da im po ruci plazi škorpion. Obje su završile u bolnici s natečenim i bolnim šakama, ali su, nakon noći provedene u bolnici zbog moguće opasne alergijske reakcije, puštene na kućnu njegu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ubio se plešući</p>
<p>NEW BRITAIN</p>
<p> - Robert Stitt htio je nadmašiti svog suparnika u plesu, ali je napravio krivi potez i ubio se, priopćila je policija u američkoj saveznoj državi Connecticut. Prema toj informaciji, nekoliko osoba bilo je okupljeno na parkiralištu, pili su i slušali radio te se natjecali u plesu. Stittov »suparnik« je na pjesmu Jamesa Browna izveo nekoliko plesnih koraka i zatim poskočio, a Stitt je pokušao načiniti salto naprijed, ali nije uspio i udario je glavom u beton. Umro je nedugo nakon što ga je Hitna pomoć dopremila u bolnicu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Oproštaj od velikana hrvatske glazbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu je na zagrebačkom Krematoriju ispraćen iznenada preminuli velikan hrvatske glazbe Đorđe Novković. Više od dvije tisuće njegovih kolega, prijatelja i štovatelja s područja cijele bivše države odalo mu je počast i izrazilo sućut njegovoj supruzi Ozani, mlađoj sesteri Zini, sinu Borisu i snahi Luciji.</p>
<p>Nakon pjesme Beatlesa »Yesterday«, od Novkovića se u ime Hrvatskog društva skladatelja oprostio dr. Ivo Josipović, a potom i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Posljednje zbogom i hvala uputio mu je u ime obitelji njegov sin Boris Novković.</p>
<p>Đorđe Novković ispraćen je njegovim međunarodnim hitom »Stari Pjer«, te prvom eurovizijskom pjesmom samostalne Hrvatske, »Don't ever cry«. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bez mjesta za pogreške</p>
<p>Umjetnici su svakoj interpretaciji pristupali vrlo istančano i do detalja izrađeno</p>
<p>Vokalna umjetnica svjetskoga glasa, slovenska mezzosopranistica Marjana Lipovšek dugogodišnja je sudionica raznovrsnih festivala u Hrvatskoj, pa tako i Festivala sv. Marka, u okviru kojega je nastupila u utorak u Muzeju Mimara. Koncert vokalne glazbe, i ovoga puta praćen klavirskim sudioništvom njena čestoga pratitelja Anthonyja Spirija, ostvarila je u suradnji sa salzburškim basom Alfredom Burgstallerom. </p>
<p>I ovim koncertom Festival sv. Marka potvrđuje visoku umjetničku i interpretativnu razinu koju već devet godina nastoji slijediti i izgrađivati dovođenjem u Zagreb vrhunskih svjetskih glazbenika. </p>
<p>Spomenuti su umjetnici večer oblikovali u znaku dueta, ali i solo-popjevaka, uz klavirsku pratnju, skladatelja čiji su opusi obilježeni značajnim dijelom i vokalnim stvaralaštvom. Iako je večer započela baroknim duetom »Sound the trumpet« Henryja Purcella i renesansnim duetom »Ardo e scoprir« Claudija Monteverdija, težište je bilo na razdoblju romantizma različitih europskih podrijetla. </p>
<p>Tako smo mogli čuti »Četiri dueta«, op. 28 Johannesa Brahmsa, »Dva dueta« Antona Rubinsteina, vrlo zanimljivu skladbu »O Meer im Abendstrahl« Franza Liszta i na završetku programa »Moravske dvopjeve« Antonina Dvoráka. A solističku čistoću i spretnost imali su priliku iskazati Marjana Lipovšek pri izvedbi nekoliko odabranih Brahmsovih pjesama te Alfred Burgstaller interpretiravši nekoliko popjevaka Petra Iljiča Čajkovskog.</p>
<p>Pristup svakoj interpretaciji bio je vrlo istančan i, svakako, do detalja izrađen. Kod ovakvih vrsnih umjetnika doista nema mjesta za trivijalne pogreške. Pri tome mislimo ne samo na čistu tehničku preciznost, nego i pomno fraziranje u skladu s disanjem glazbe i teksta, osjećaj za dramatski razvoj unutar cjeline svake minijature, ali i čvrst vanjski stav pjevača s pravom mjerom gestikulacije i mimike. </p>
<p>Posebice je lice Marjane Lipovšek odavalo onaj emocionalni protok koji se događa u glazbenom i tekstualnom slijedu. A vidjeti takav stupanj dubinske interpretacije, osobito izražen pri izvedbi Brahmsovih majstorskih vokalnih minijatura (i solistički i u mezzosopransko-basovskom duetu), iskustvo je na kojemu će posebno moći profitirati brojni pjevači prisutni te večeri u publici. </p>
<p>Potpuno je neosporno da su svojim osebujnim glasovima Marjana Lipovšek i Alfred Burgstaller privlačili potpunu pažnju prisutne publike u prilično ispunjenoj Mimarinoj dvorani. No, upravo spomenuta dvorana, koliko god pogodna koncertima komornoga tipa, nije se pokazala dovoljno prikladnom za takvu vrstu vokalno-instrumentalnoga muziciranja. Akustička svojstva prostora takva su da ne dopuštaju odgovarajuće širenje vokalne zvukovnosti, tako da se često događalo da su se glasovi solista i zvukovi s glasovira miješali u teško prepoznatljive zvukovne nakupine. </p>
<p>Čvrstim i snažnim glasovnim osebujnostima Marjane Lipovšek i Alfreda Burgstallera sigurno bi više odgovarala prostranija dvorana u kojoj bi se zvukovi mogli širiti bez međusobnoga sudaranja, a s ugodnijim i skladnijim suodnosom. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Apoksiomen« možda na Lošinju</p>
<p>Otvorenje Muzeja Narona i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Hrvatske i Europske zajednice veliki su rezultati Ministarstva kulture</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Lošinjskog »Apoksiomena«, svjetski vrijedan nalaz brončanog atlete, u Firenci je vidjelo više od 80. 000 posjetitelja uz izvanredan odjek u talijanskom tisku i stručnim publikcijama.</p>
<p> Gdje će ta senzacionalna skulptura biti trajno udomljena ovisit će o onome muzeju koji bude ponudio najbolje uvjete čuvanja, koje će 16. svibnja propisati Vijeće za kulturna dobra i Muzejsko vijeće, izvijestio je u srijedu na tradicionalnoj novinskoj konferenciji »Vrijeme za kulturu« ministar kulture mr. Božo Biškupić. </p>
<p>Ako Lošinjani ispune osjetljive uvjete smještaja skulpture in situ, može se vrlo lako dogoditi da grčki atlet svoj trajni dom nađe tamo gdje je i otkriven.</p>
<p>Ne manje senzacionalan i u svjetskim okvirima vrijedan je Muzej Narona u Vidu kraj Metkovića koji čuva kolosalne statue pronađene unutar Augusteuma. Te statue, koje je otkrio dr. Emilio Marin, nakon predstavljanja u Oxfordu, Barceloni i Vatikanu trajno su izložene in situ u muzeju koji se svečano otvara 18. svibnja. Tim će kulturnim žarištem u koje već sada skreću brojni turisti na putu za Međugorje Metković profitirati »ne samo turistički već i gospodarski«, naglasio je mr. Biškupić. </p>
<p>Velik uspjeh Hrvatska je ostvarila u Europskoj komisiji u Bruxellesu, gdje je netom potpisan Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju RH u programu »Kultura« (2007. – 2013.).</p>
<p> Tim činom Hrvatska je postala punopravna članica programa kojim Europska zajednica sufinancira projekte na području kulturne djelatnosti, što će omogućiti i institucijama i pojedincima izravno sudjelovanje u europskim kulturnim programima i dobivanje novčanih sredstava. Na posljetku, Hrvatsku čeka uređenje liste hrvatske nematerijalne baštine. </p>
<p>Između stotinjak prijedloga na 3. sjednici Povjerenstva za nematerijalnu baštinu za upis u Registar kulturnih dobara odabrani su Istarska tradicijska glazba, Zvončari, Kraljice, Bednjanski govor i govor Huma na Sutli. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Umro Ivan Pandžić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski prozni pisac, esejist i prevoditelj Ivan Pandžić umro je u ponedjeljak u 71. godini. Rođen je 1937. u Konjskom pokraj Splita. Diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu slavenske književnosti i hrvatski jezik te francuski jezik i književnost. Radio je u Splitu i Šibeniku, potom bio lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Lilleu (1969. – 1972.), urednik i lektor na Radio Zagrebu (1973. – 1975.), lektor u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža» (1976. – 1981.), a od 1982. tajnik književnog časopisa »Forum«. Ispraćaj preminulog Ivana Pandžića bit će u četvrtak, 10. svibnja, u 10 sati ispred obiteljske kuće u Brckovljanima, a pogreb istoga dana u Konjskom u 17 sati, priopćilo je Društvo hrvatskih književnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo jedva do prednosti</p>
<p>Dinamo je zadnji put s dva gola razlike izgubio prije dvije godine, i to baš protiv Slaven Belupa u Koprivnici. Pritom ne računamo dvoboje protiv Arsenala i Auxerrea</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da bi se domogli prvoga trofeja u klupskoj povijesti nogometaši Slaven Belupa će 26. svibnja u Koprivnici morati svladati Dinamo s najmanje dva gola razlike. »U igri« će, dakako, ostati i ako u 90 minuta uspiju dosegnuti vodstvo od 1-0, jer je Dinamo upravo s tim rezultatom svladao Koprivničane u srijedu u Maksimiru. Jedini je pogodak postigao Eduardo da Silva u 77. minuti iz 11-erca.</p>
<p> Upravo je maksimirski »carioca« furioznim prodorom i isprovocirao kazneni udarac. Kad se dočepao 16-erca, omeo ga je Srebrenko Posavec, koji mu je nadirao s leđa, ušao mu u putanju, ispružio nogu i sapleo... Eduardo je, dakle, zatresao mrežu s »bijele točke« te tako svojoj momčadi ipak osigurao prednost uoči uzvratnoga okršaja. A Zagrepčanima ondje ni u kojem slučaju neće biti lako, s obzirom da Koprivničanci pripremaju gromki ambijent. Kapacitet stadiona će proširiti montažnim tribinama, a na utakmici će ujedno promovirati i prve - reflektore.</p>
<p> Ipak, teško je očekivati da će Slaven Belupo moći »plave« svladati s dva pogotka razlike. Naposljetku, s takvom razlikom Dinamo u prvenstvu ili kupu nije izgubio već više od dvije godine. Pritom, dakako, ne računamo europske nastupe, gdje je »plave« pobijedio Arsenal s 3-0 u Maksimiru i Auxerre s 3-1 u Francuskoj.</p>
<p> Znakovito je, međutim, da je upravo Slaven Belupo autor tog posljednjeg Dinamovog poraza s dva gola razlike. Uspjelo mu je to u Koprivnici u posljednjem kolu prije doigravanja. Koprivničanci su slavili s 3-1 i tako »potjerali« Dinamo u Ligu za ostanak.</p>
<p> Ove su srijede u Maksimiru pokazali vrlo čvrstom i organiziranom momčadi. Međutim, na trenutke je bilo teško promatrati »kineski zid« kakav su gosti izgradili pred svojim vratima, a u takvom bi rasporedu i znatno bolje momčadi od Dinama uspjele lako prodirati do Nikoloskog. Kako god bilo, Koprivničanci su na taj način uspijevali odolijevati naletima maksimirske »družine«, koja ipak nije pronalazila prave koridore ka vratima.</p>
<p> Pritom im je uvelike smetao i raspoloženi koprivnički vratar Jane Nikoloski, koji je »bekendirao« nekoliko doista snažnih i teško obranjivih udaraca. U 14. je minuti prvo zaustavio Carlosovu »bombu«, u nastavku je akcije uspio obraniti Eduardov udarac glavom sa pet metara nakon čega je Sammir opalio loptu malo iznad prečke. I desetak minuta kasnije je zaustavio snažan Eduardov šut sa 18 metara, a na samom izmaku prvoga poluvremena odbio i dva Sammirova »projektila«.</p>
<p> A baš je 20-godišnji Sammir vještim driblinzima na trenutke mamio pljesak maksimirske publike. U sjećanju ostaju i Modrićeve »škarice« sa desetak metara iz 37. minute, kad je lopta prohujala malo pored vrata. Poldrugač je sedam minuta kasnije izbio loptu pred samom gol-crtom nakon što je Eduardo već uspio lobati Nikoloskog. Tadić je u 65. minuti pogodio prečku.</p>
<p> Sporne ostaju tek dvije sučeve odluke. U prvom je dijelu Vručina pao u Dinamovom kaznenom prostoru nakon »klinča« s Drpićem, dok je nešto kasnije Ćorluka završio »u sendviču« dvojice gostujućih igrača u njihovom 16-ercu.</p>
<p> Slavenov trener Elvis Scoria nakon utakmice je bio ogorčen suđenjem, pa čak i komentirao da ovakav djelitelj pravde, kao što je te večeri bio Osječanin Ante Vučemilović, ne bi trebao suditi u finalu Kupa. Doduše, još uvijek ostaje nejasno koji su to konkretni prim jeri rasrdili Scoriju. </p>
<p> Zanimljivo je, međutim, da se Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u 73. minuti, dakle koji trenutak prije pogotka, ljutito spustio do kabine u kojoj sjedi četvrti sudac. Ipak, nije se upuštao u ikakve rasprave.</p>
<p>DINAMO - SLAVEN BELUPO 1-0 (0-0)</p>
<p>DINAMO: Lončarić 6 - Ćorluka 6,5, Drpić 6,5, Schildenfeld 6,5, Carlos 6,5 - Vukojević 6, Pokrivač 6 (od 64. Tomić -); Mikić 6 (od 53. Tadić 6,5), Sammir 7 (od 86. Jertec -), Modrić 6,5 - Eduardo 7,5</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Nikoloski 7 - Poldrugač 6,5, Radeljić 6,5, Kristić 6, Bodrušić 6,5 (od 79. Radiček -) - Sopić 6,5; Bošnjak 6, Posavec 6, Mumlek 6 (od 82. Jambrušić -), Vručina 6,5, Zahora 6 (od 68. Poljak 6,5)</p>
<p>SUDAC: Vučemilović (Osijek) 6,5. GLEDATELJA: 5000 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Eduardo (77 - 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zahora, Posavec, Sopić, Nikoloski. CRVENI KARTON: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: EDUARDO da Silva</p>
<p>Mirolslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hajduku 34 milijuna kuna </p>
<p>Produljenjem ugovora s Croatia osiguranjem Hajduk će godišnje dobivati osam i pol milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hajduk i Croatia osiguranje produžili su u srijedu suradnju na još četiri godine, uz ljubav vrijednu 34 milijuna kuna. Predsjednik »bijelih« Branko Grgić kazao je da je tom financijskom injekcijom klub s Poljuda zatvorio financijsku konstrukciju za sezonu koja se bliži kraju. </p>
<p>»Konačno smo došli u situaciju da u budućnosti ne moramo nikoga prodavati kako bismo preživjeli. Imamo sredstva za pripremu iduće sezone. Bio je to i preduvjet za ostvarivanje svih zacrtanih planova novoga stručnog stožera«, istaknuo je Grgić. Nastavkom suradnje zadovoljan je i predsjednik uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković, koji je istaknuo kako od Hajduka u idućoj sezoni očekuje još bolje rezultate. Dakle, borbu na naslov... </p>
<p>»Najbolji ide s najboljim, tako i Splićani i naša osiguravajuća kuća. Hajduk je najtrofejniji hrvatski klub, a vjerujemo da je ovaj ugovor snažan zamašnjak da se očiti potencijal na Poljudu pretvori u vrhunski rezultat«, kazao je Vojković. </p>
<p>Hajduk će godišnje od Croatia osiguranja dobivati sedam milijuna kuna za potrebe prve momčadi te još po milijun i pol kuna koje će se usmjeravati u omladinski pogon. </p>
<p>Svečanost potpisivanja novog ugovora nije zasjenila ni informacija da Hajduk nije dobio licencu za nastupe u Europi i domaćoj ligi za iduću sezonu. Nije Splićanima prvi put da se to dogodilo, a razloge je pojasnio direktor Fredi Fiorentini: </p>
<p>»Hajduk je kao klub ispunio sve uvjete, no nije i poljudski stadion, na kojem smo samo podstanari. Grad Split i javna ustanova Sportski objekti bili su obaviješteni da moraju zadovoljiti određene uvjete, no njima je sedam dana prije ili kasnije, čini se, sasvim svejedno. Međutim, i to će već do četvrtka biti riješeno.« </p>
<p>Trenutačno se na poljudskom stadionu mijenjaju reflektori, koji su postavljeni kada je izgrađen i stadion 1979. godine. Do sredine lipnja i taj bi posao trebao biti završen, pa će hajdukovci novu sezonu gotovo sigurno započeti i pod novom rasvjetom. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Petrić pogodio, Baselu tek bod</p>
<p>SCHAFFHAUSEN</p>
<p> – Napadač naše nogometne reprezentacije Mladen Petrić postigao je pogodak za svoj Basel koji je u 32. kolu švicarskog prvenstva na gostovanju protiv predzadnjeg Schaffhausena odigrao 2-2. Mladen Petrić je odigrao svih 90 minuta za Basel, dok Ivan Rakitić nije nastupio.</p>
<p>Domaćin je vodio do 45. minute, kad je Petrić smanjio suparničku prednost. Basel je do kraja utakmice uspio izjednačiti, ali s obzirom na svoj bod te pobjedu vodećeg Züricha (65 bodova), četiri kola prije kraja Basel (62) zaostaje tri boda. </p>
<p>Dvije najbolje ukrajinske momčadi, Dinamo iz Kijeva i Šahtar iz Donjecka, igrat će u finalu ukrajinskog Kupa. Dinamo je u uzvratnom dvoboju polufinala na svom terenu svladao Metalist iz Harkiva 4-2, te se uz 1-0 iz prve utakmice u finale plasirao s ukupno 5-2. Goran Sablić nije igrao za Dinamo.</p>
<p>Šahtar je, pak, do finala stigao znatno teže. Nakon 0-0 u prvoj utakmici u Donjecku, u uzvratu je protiv Tavrije u Simferopolju odigrao 2-2, pa je prošao u finale zahvaljujući pogocima u gostima. Tavria je već u šestoj minuti vodila sa 2-0, ali je Šahtar još u prvom poluvremenu uspio izjednačiti. Darijo Srna odigrao je svih 90 minuta za Šahtar i asistirao je za prvi pogodak svoje momčadi, a dobio je i žuti karton.</p>
<p>Bivši vratar Šahtara, a sad moskovskog Spartaka, Stipe Pletikosa izgubio je 1-2 u uzvratu polufinala ruskog Kupa od gradskog rivala Lokomotiva. Kako je prva je utakmica završila sa 3-0 pobjedom Lokomotiva, Pletikosa neće vidjeti finale. </p>
<p>Nogometaši Besiktasa pobjednici su turskog Kupa. U finalu, koji se igrao u Izmiru, Besiktas je pobijedio Erciyesspor s 1-0 i to nakon produžetaka. Pogodak vrijedan Kupa postigao je Bobo (102). Hrvatski vratar Vedran Runje branio je svih 120 minuta za Besiktas.</p>
<p>U Austriji se igralo 33. kola nogometnog prvenstva. Salzburg je kod kuće izgubio od Paschinga 2-3. U momčadi Salzburga nije bilo kapetana naše reprezentacije Nike Kovača, a Jasmin Agić je za Pasching ušao u igru u 54. minuti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Roma - Inter 6-2</p>
<p>RIM</p>
<p> – U prvoj utakmici finala talijanskog nogometnog Kupa Roma je na svom terenu svladala Inter sa čak 6-2 (4-1). Pogotke za Romu postigli su Totti (1), De Rossi (5), Perrotta (16), Mancini (30) i Panucci (54, 89), a strijelac oba gola za Inter bio je Crespo (20, 56). Uzvrat je 17. svibnja u Milanu.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Čilić u četvrtfinalu Rijeke</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Hrvatski tenisač Marin Čilić plasirao se u četvrtfinale ATP Challengera u Rijeci svladavši u 2. kolu Rumunja Adriana Ungura sa 6-1, 6-1 za 40-ak minuta igre. Čilić će u četvrtfinalu igrati protiv Australca Nathana Healeya. Saša Tuksar će, pak, svoj dvoboj 2. kola igrati u četvrtak protiv Belgijanca Christophea Rochusa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Monfils i Mantilla pojačavaju konkurenciju na Mladosti</p>
<p>Teniski događaj na Mladosti pratio je glas da je organizacijski na razini ATP turnira. Sada i konkurencija tenisača ide usporedno s tim...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U svibnju će po dvanaesti put zaživjeti teniski challenger turnir na zagrebačkoj Mladosti. I dok se posljednjih godina stvorio imidž o challengeru na najvećoj mogućoj razini (u rangu ATP turnira), za ovu se godinu može govoriti kako i konkurencija ide usporedno s tim. Gael Monfils i Felix Mantilla jamstvo su toga, uz prijašnjeg »čovjeka br. 1« Ive Karlovića. </p>
<p>Monfils, prije dvije godine uvjerljivo najbolji junior svijeta, u utorak je nastupio u Rimu i izgubio od Blakea. No, samo će nekoliko dana kasnije biti na putu za Zagreb, jer je direktor challengera Branimir Horvat, logično, smjestio jednu pozivnicu u Francuzov džep. Monfils je trenutačno 49. na svijetu i bit će prvi nositelji na Savi.</p>
<p> Još su dvije pozivnice ostale slobodne, no vrlo će vjerojatno (da ne govorimo sigurno) jednu dobiti Španjolac Felix Mantilla, koji je baš u ovo vrijeme prije pet godina igrao najbolji tenis u životu i - osvojio rimski turnir. Bio je i u krugu deset najboljih na svijetu... No, skoro dvije godine Mantilla nije bio niti blizu teniskih terena (zbog raka kože). Sada je na putu povratka i zagrebački challenger je idealan za »njegov moment«. </p>
<p>Loša je vijest za organizatora ozljeda Roka Karanušića u Rijeci. Zbog bolova u ramenu predao je meč na riječkom challengeru i pod velikim je upitnikom njegov nastup u Zagrebu. </p>
<p>Premijerno će challenger tenisača imati dodatak u smislu turnira tenisačica na istoj razini. Direktorica Iva Majoli, poput Horvata, maše pozivnicama, ali u njezinu slučaju uglavnom završavaju u rukama hrvatskih tenisačica. Još je ranije jednu dobila Ivana Lisjak, a drugu 16-godišnja Petra Martić. Čekaju se sljedeće...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šibeničani poklekli u trećoj dionici</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Vaterpolisti Šibenika nisu u prvoj utakmici finala Kupa LEN-a uspjeli izboriti pobjedu. Dvoboj je završio slavljem Sintez Kazana 12-10. Šibenčani su započeli finalni dvoboj vrlo dobro. Bodreni gromoglasnom publikom, imali su vodstvo 3-0 i pokazali da se mogu ravnopravno nositi s jakim europskim ekipama. Napad je radio svoje, obrana je bila čvrsta. No, na žalost brojnih navijača, dvoboj je riješen u trećoj dionici. Šibenčani nisu uspijevali realizirati prilike u napadu, a kvalitetni su gosti u igri »jedan na jedan« znalački to koristili i okrenuli rezultat. Nisu se predavali šibenski vaterpolisti, ali je zakazala realizacija igrača više (6-13) i gosti su na kraju slavili.</p>
<p>ŠIBENIK - SINTEZ KAZAN 10-12 (5-2, 3-4, 1-4, 1-2)</p>
<p>ŠIBENIK: Petričević (9 obrana), Sabioni, Kratochvil 1, Letica 3, Petković 2 (2), Zeljak, Rončević, Lončar, Sukno 3, Burić 1, Paškvalin, Samodol, Vrebac.</p>
<p>SINTEZ KAZAN: Maksimov (8 obrana), Basik, Katrov, Ikodinović 4 (2), Savić 2, Bjelofastov 1, Fatunadinov, Šveritis 3, Gojković 1, Zakirov 1, Slizakov, Zinurov, Živčikov. [J. D.]</p>
<p>Vaterpolisti Jug CO su u prvoj utakmici četvrtfinala Lige prvaka u Budimpešti izgubili od mađarskog Vasasa s 10-11 (3-5, 2-3, 3-3, 2-0). Uzvrati se igraju 23. svibnja u Rusiji i Dubrovniku.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Zagrebu cilj prve etape utrke kroz Sloveniju </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Prva etapa ovogodišnjeg izdanja biciklističke utrke Kroz Sloveniju imat će cilj u Zagrebu, objavila je u utorak slovenska novinska agencija STA. Ovo će biti 14. izdanje utrke Kroz Sloveniju. Trajat će pet dana, od 12. do 16. lipnja, a ukupna dužina svih pet etapa je 835 kilometara. Prva etapa vozi se od Ljubljane do Zagreba i dugačka je 182 km. Utrka će prolaziti kroz Sloveniju, Hrvatsku, Austriju i Italiju. Nastupit će 15 momčadi, a među njima su i dvije ekipe iz ProToura (Lampre i Liquigas). Organizatori se nadaju da će na utrci sudjelovati i najbolji hrvatski biciklist Vladimir Miholjević, koji je član Liquigasa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Švedska i Rusija u polufinalu</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Branitelji naslova svjetskih prvaka u hokeju na ledu, Šveđani plasirali su se u polufinale SP-a, svladavši u četvrtfinalu Slovačku sa 7-4 (1-2, 3-0, 3-2). U polufinalu će Švedska igrati protiv boljega iz dvoboja Kanada - Švicarska, dok u drugom polufinalu Rusija, koja je svladala Češku sa 4-0 (1-0, 0-0, 3-0), čeka pobjednika ogleda SAD - Finska. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Neredi u Francuskoj se šire iz noći u noć </p>
<p>U srijedu je uhićeno 80 prosvjednika, a izgorjelo je 200 automobila</p>
<p>U srijedu navečer šest učenika srednje škole Paul Bert u Parizu pokušalo je blokirati prilaze školi, u znak protesta protiv izbora Nicolasa Sarkozyja za predsjednika. Ako učenici nastave s blokadom škole, zaprijetili su školski inspektori, odgovarat će njihovi roditelji, koje će sankcionirati policija.</p>
<p> Interventirao je i sam predsjednik, koji je s jahte na obalama Malte, koju je zahvatilo nevrijeme, poslao imenovanje Francoisa Baroina za novog ministra unutarnjih poslova, kako bi smirio sve veći val protesta koji se šire Francuskom. </p>
<p>Već treću noć se u Parizu i drugim francuskim gradovima okupljaju mladi ljudi koji pale automobile, razbijaju izloge prodavaonica i prosvjeduju zbog Sarkozyjeva izbora. Najčešća su okupljanja u Lyonu i Toulouseu. Prošle se noći na trgu Bastille okupilo oko 150 ljudi koji su sprječavali prolaznike da uđu u susjedne ulice, a nakon policijske su se intervencije razbježali. U pariškom predgrađu Grigny u sukobu s policijom ranjen je jedan policajac, a više je osoba uhićeno. Novi ministar unutarnjih poslova je izjavio da je u srijedu u Francuskoj uhićeno 80 ljudi i da je izgorjelo 200 automobila.</p>
<p>Sarkozy se u Pariz vraća u četvrtak i započet će s pripremama za preuzimanje dužnosti od Jacquesa Chiraca. Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je kako je on uzor Sarkozyju i da su njegove ideje identične onome što govori novi francuski predsjednik. Njih dvojica su, po riječima Berlusconija, dugogodišnji prijatelji i upravo je bivši talijanski premijer bio prvi koji je čestitao Sarkozyju.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Radikali otišli Šešelju na konzultacije</p>
<p>Boris Tadić pozvao stranke da predlože svoje kandidate za premijera</p>
<p>Duboka politička kriza u Srbiji koja je dostigla svoj vrhunac izborom potpredsjednika Radikalne stranke Tomislava Nikolića za predsjednika Narodne skupštine nastavlja se. </p>
<p>Tijekom dvodnevnog zasjedanja, zastupnici nisu uspjeli izabrati šest potpredsjednika i članove skupštinskih odbora, jer oporbene ne žele predložiti svoje predstavnike za te parlamentarne funkcije.</p>
<p>Predsjednik Srbije Boris Tadić pokušao je riješiti političku krizu pozivom Demokratskoj stranci Srbije, Radikalnoj stranci i Socijalističkoj stranci Srbije da do petka, 11. svibnja odrede svog mandatara za sastav vlade, vjerujući kako će ta novostvorena parlamentarna većina uspjeti u onome u čemu nisu uspjele druge stranke tijekom višemjesečnog pregovaranja. </p>
<p>Po ustavu, rok za formiranje nove vlade istječe 14. svibnja, a ako s vlada ne izabere slijede novi, prijevremeni parlamentarni izbori.</p>
<p>Premda su prije izbora Tomislava Nikolića za predsjednika parlamenta i Demokratska stranka Srbije i srpski radikali tvrdili da nije riječ o novom političkom savezu, čini se ipak da je na pomolu nova koalicija. Izaslanstvo Srpske radikalne stranke otputovalo je u utorak za Haag da bi se sastalo sa Vojislavom Šešeljem i u konzultaciji s njim odlučili hoće li formirati novu vladu zajedno sa socijalistima i Koštuničinim demokratima.</p>
<p>Tako je Srbija došla u paradoksalnu situaciju da ključ rješenja političke krize u rukama drži haaški optuženik Vojislav Šešelj. Dvojba ipak neće trajati dugo, jer krajnji rok za formiranje vlade ili raspisivanje novih izbora istječe za nekoliko dana. </p>
<p>Međutim, ono s čim je Srbija suočena u ovom trenutku su negativne reakcije iz svijeta. Međunarodna zajednica zabrinuta je dolaskom ultranacionalista i krajnjeg desničara Tomislava Nikolića na čelo parlamenta kao i mogućnošću stvaranja novog političkog saveza koji bi označio povratak nacionalističkih i nedemokratskih svjetonazora na čelno mjesto srbijanske politike. </p>
<p>Upozorenje je uputio Olli Rehn, povjerenik za proširenje EU pozivajući političke snage u Srbiji da izaberu europsko usmjerenje, a slično je reagirao i State Department. </p>
<p>Sve ovo događa se u vrijeme kad se međunarodna zajednica sprema donijeti odluku o statusu Kosova. Bez obzira na sadržaj rezolucije UN-a, politička kriza u Srbiji udaljava tu zemlju od euroatlantskih integracija. </p>
<p>Nikolić spominje izvanredno stanje</p>
<p>BEOGRAD - Novoizabrani predsjednik Skupštine Srbije, radikal Tomislav Nikolić izjavio je u srijedu da bi eventualni novi parlamentarni izbori u Srbiji mogli biti odgođeni, ako parlament proglasi izvanredno stanje. U tom slučaju, kazao je Nikolić državnoj Radio-televiziji Srbije, predsjednik Srbije Boris Tadić ne bi mogao raspustiti Skupštinu Srbije i raspisati izbore, čak i ako se do isteka ustavnog roka, do ponedjeljka 14. svibnja, ne formira nova vlada Srbije, kao što to nalaže Ustav Srbije. Izvanredno stanje bi se, prema Nikolićevim riječima, moglo proglasiti zbog »procjene« da je situacija u vezi s rješavanjem statusa Kosova »izuzetno teška«. </p>
<p>Aleksandar Milošević/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Džihad stigao do New Yerseya</p>
<p>Skupina je navodno planirala ubiti stotinu vojnika u Fort Dixu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Petorica navodnih islamskih radikala, među kojima su i tri brata kosovska Albanaca, optuženi su u utorak za kovanje zavjere za napad na američke vojnike u bazi Fort Dix u New Jerseyu, dok se šestog uhićenog tereti za pomaganje.</p>
<p>»Filozofija koja diljem svijeta podržava i ohrabruje 'džihad' protiv Amerikanaca, došla je živjeti u New Jersey i ugrozila živote naših građana kroz te optužene«, kazao je savezni tužitelj nadležan za New Jersey, Christopher Christie na konferenciji za novinare.</p>
<p>Skupina je uhićena u ponedjeljak navečer u Cherry Hillu u New Jerseyu, a u utorak su izvedeni pred savezni sud u Camdenu. Određen im je pritvor bez jamčevine.</p>
<p> Optužena tri brata s prezimenom Duka, kosovski Albanci s ilegalnim boravkom u SAD-u: Dritan (28), Shain (26) i Eljvir (23) koji su radili u krovopokrivačkoj tvrtki Qadr Inc., Colonial Roofing and National Roofing te Mohamad Ibrahim Shnewer (22), državljanin SAD-a rođen u Jordanu i Serdar Tatar (23) rođen u Turskoj, s legalnim useljeničkim statusom koji je dostavljao pizze u Fort Dix. Šesti optuženi je Agron Abdullahu (24).</p>
<p>Skupina je planirala poslati šest ili sedam ljudi u Fort Dix da »napadnu i ubiju najmanje stotinu vojnika uz korištenje minobacača i automatskog oružja«, rekao je tužitelj Christie. »Nema dokaza da je skupina primila upute od međunarodne terorističke organizacije«, ocijenio je glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow.</p>
<p> Sud u Camdenu objavio je 27 stranica izjava pod prisegom, transkripata razgovora i izjava optuženih. </p>
<p>»Moja namjera je udariti u veliku koncentraciju vojnika. Pogodite četiri ili pet Humveeja i zapalili ste cijelo mjesto, povlačite se kompletni i bez gubitaka«, navodi se izjava Shnewera. »Nije mi važno hoću li biti zatvoren, uhićen ili odveden. Ili ako umrem, nije važno. Činim to u Alahovo ime«, citiran je Serdar Tatar. Eljvir je snimljen je kako govori: »Na kraju, kad se radi o obrani tvoje vjere, kad netko napada tvoju vjeru, tvoj način života, tada ideš u džihad«.</p>
<p>Uhićeni su pri navodnom pokušaju da kupe automatske puške AK-47. Nabavku pušaka sugerirao im je ubačeni agent FBI-a. Do uhićenja je došlo kad se par optuženih pojavio na sastanku s trgovcem oružjem, doušnikom FBI-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cheney iznenada u Bagdadu</p>
<p>Pokušaj pridobivanja država u regiji za potporu iračkoj vladi</p>
<p>BAGDA/ERBIL</p>
<p> - Američki dopredsjednik Dick Cheney stigao je u srijedu ujutro u nenajavljeni posjet Bagdadu, gdje se sastao s iračkim premijerom Nourijem al Malikijem i predsjednikom Jalalom Talabanijem.</p>
<p>Dick Cheney je od iračkih čelnika zatražo da pojačaju svoje napore radi nacionalne pomirbe, a od iračkih zastupnika da radi donošenja važnih zakona skrate svoju dvomjesečnu ljetnu stanku, što je iznenadilo mnoge političare u Washingtonu.</p>
<p>Američki čelnici pokazuju sve veće nestrpljenje zbog sporosti u donošenju temeljnih zakona. Dick Cheney je započeo jednotjedni obilazak po Srednjem istoku kako bi države na tom području pozvao da pruže potporu iračkoj vladi. On će još posjetiti Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Egipat i Jordan. Najmanje je 14 osoba mrtvo, a oko 90 ih je ranjeno u eksploziji kamiona bombe ispred ministarstva unutarnjih poslova u srijedu u Erbilu, u pokrajini Kurdistan na sjeveru Iraka, području koje je inače pošteđeno od nasilja. Kamion bomba koji je bio parkiran ispred ministarstva unutarnjih poslova eksplodirao je rano ujutro, izvijestio je policijski izvor. Erbil je prijestolnica Kurdistana, pokrajine koja je 1991. postala autonomna i uglavnom je pošteđena od krvavih napada koji su svakodnevna pojava u Iraku. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Šećer opasan kao duhan</p>
<p>Ima ga sve više u kruhu, voću, juhama od rajčice</p>
<p>Proizvođači hrane u nju stavljaju mnogo više šećera nego prije 30 godina. To povećanje tiče se raznih namirnica, čak i voća. Stručnjaci upozoravaju da ono utječe na pojavu karijesa i dijabetesa. U nedavno objavljenom članku u časopisu »British Medical Journal« piše da je šećer jednako opasan kao i duhan. Čak bi ga, piše, trebalo klasificirati kao tešku drogu, jer stvara ovisnost i štetan je. </p>
<p>Istraživanje koje se bavilo sastojcima hrane od 1978. godine naovamo pokazalo je kako je najviše šećera dodano u zobene pahuljice i kruh od cjelovita zrna. Jedan takav kruh, na primjer, za trećinu je slađi nego ranije. Limenka juhe od rajčice prije je imala 2,6 grama šećera, dok ga danas ima dvostruko više. Između 1978. i 2002. razina šećera u banani od 100 grama porasla je sa 16,2 grama na 20, 9. U breskvi iste težine došlo je do porasta sa 7,6 grama na 10. Čak su i mrkve slađe. U odnosu prema ranije kada je u njima bilo 5,4 grama šećera sada ga ima 7,4. </p>
<p>U nekim su zapadnim zemljama provedene kampanje za smanjivanje soli u hrani, a sada se razmišlja da se isto napravi sa šećerom. Jack Winkler, profesor nutricionizma na londonskom sveučilištu Metropolitan, smatra da je problem u tome što se <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u Europi prodaje po preniskim cijenama. »Vrlo je neodgovorno smanjivati cijene šećera usred epidemije gojaznosti«, izjavio je Winkler za »Sunday Times«. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Život s pacemakerom</p>
<p>Nakon što je pao u nesvijest zbog nepravilna rada srca, te mu je ugrađen pacemaker, pomaže ljudima sa sličnim problemima</p>
<p>Britanski glumac Roger Moore, najviše poznat kao jedan od Jamesa Bondova, već četiri godine živi s pacemakerom. Kaže da će do kraja života zapamtiti sredinu svibnja 2003. kada je usred predstave »The Play What I Wrote« u kojoj je gostovao kolabirao na pozornici. U toj je predstavi svog kolege Kenetha Branagha tumačio tajanstvenog gosta. </p>
<p>»Otpjevao sam pjesmu i tada sam čuo udarac. To je bio udarac moje glave i tijela o pod«, prisjeća se sir Roger Moore, dodajući da je imao sreće jer mu je glava bila donekle zaštićena perikom. Deset minuta nakon što se srušio pred šokiranom publikom vratio se na pozornicu, odradio posao do kraja, a nakon toga je kazalište napustio u invalidskim kolicima. »Znao sam da moram odraditi posao do kraja. Kad sam došao svijesti smatrao sam da predstava mora ići dalje. Donijeli su mi stolac i vode, a nakon nekoliko minuta rekao sam: ‘idemo posao odraditi do kraja’«, prisjeća se Moore. »Pa zar jedan pad može omesti Jamesa Bonda«, našalio se tada. Nakon predstave Rogera su kolima hitne pomoći odvezli u bolnicu, gdje je nakon opsežnih pretraga utvrđeno da je doživio sinkopu koja je nastala kao rezultat nepravilnog rada srca, pa mu je zbog toga ugrađen pacemaker. Danas, četiri godine poslije, priznaje da je tek mjesecima nakon tog događaja postao svjestan ozbiljnosti situacije. No priznaje kako je bolje da je bilo tako, jer bi se u suprotnom dodatno uspaničio. »Znao sam da imam visok tlak, da sam star, ali nisam pazio na sebe. Većina nas misli da smo besmrtni, i da bolest napada nekog drugog. No kada sam vidio sebe okruženog zabrinutim liječnicima znao sam da je vrag odnio šalu«, priznaje i dodaje da otkako zna za sebe nije imao problema sa zdravljem.</p>
<p>»Tijekom djetinjstva sumnjali su da imam upalu slijepog crijeva, ali su mi postavili pogrešnu dijagnozu. Osim toga i osipa koji sam dobio tijekom snimanja filma ‘Špijun koji me volio’ nisam imao zdravstvenih problema. No od tada svijet gledam drugim očima. Svjestan sam da sam imao sreće te da mnogi drugi ne bi preživjeli«, kaže glumac, koji je ambasador Unicefa od 1991. </p>
<p>Zanimljivo je da svaki slobodan trenutak koristi kako bi pomogao toj organizaciji. Nakon što mu je ugrađen pacemaker bolnicu je napustio s čekom od 10.000 dolara koji mu je dao liječnik te bolnice za organizaciju. Nakon toga Moore je postao pokrovitelj britanske udruge »Stars« (Syncope Trust and Reflex Anoxic Seizures) koja pomaže osobama što pate od gubitaka svijesti. </p>
<p>»Gunđam kada sam bolestan, to najbolje zna moja supruga. No kada uđem u kazalište sve boli prestaju. Kada se počnem šminkati za predstavu sve nestaje i osjećam se odlično. A što se tiče pacemakera, on odlično radi i ja se dobro osjećam«, zaključuje Moore. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mali samotnjaci</p>
<p>Problemi u sklapanju prijateljstava među djecom sve su češći </p>
<p>Više od 70 posto od stotinu nastavnika ispitanih za potrebe istraživanja humanitarne udruge »Spasimo djecu« izjavilo je kako dugotrajan boravak djece uz računala smanjuje njihovu sposobnost socijaliziranja. Trećina ih je izjavila i kako usamljenost među učenicima i problemi u sklapanju prijateljstava postaju sve češće pojava, dok ih je samo pet posto reklo da suvremena tehnologija poboljšava međusobne odnose među djecom. Takvi rezultati upozoravaju na zabrinjavajuću pojavu da se time otvara prostor za različite oblike nasilja među vršnjacima. Tako je primjerice sve zamjetniji tzv. isključujući bullying, kojim se djeca zapravo ignoriraju i ne prihvaćaju u prijateljske grupe. Nastavnici također misle i da je verbalno nasilje među učenicima sve raširenije. »Ovo je istraživanje pokazalo da posjećivanje internetskih chat rooma, igrica na mobitelima i sličnih tehnologija djeci otežava međusobnu interakciju. Ono što djeca rade izvan škole jako je važno. Ako samo sjedite ispred računalnog zaslona kada dođete iz škole, to vam neće pomoći u uklapanju kada se vratite u školu. Socijalne vještine potencijalno nestaju i škole moraju jače poraditi na tome«, kazala je Lorna Redden, školska menadžerica. Nastavnici su primijetili i da je sve više određenih mjesta oko škola na kojima djeca sjede sama, zbog čega ih drugi zadirkuju. »Rezultati obeshrabruju, jer pokazuju da škole i nisu tako prijateljske sredine kakve bi mogle biti«, dodala je Redden. [Dž.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Opasni kalcij i vitamin D</p>
<p>Češća oštećenja mozga u starijih koji su se držali liječničkih preporuka</p>
<p>Visoke doze kalcija i vitamina D mogu oštetiti mozak starijih osoba i povećati rizik za demenciju, depresiju i moždani udar, tvrdi znanstvenica Martha Payne sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini. Dosad su pak liječnici preporučivali uzimanje kalcija i D vitamina osobama iznad 55 godina kako bi smanjili opasnost od osteporoze.</p>
<p>Istraživački tim Marthe Payne ustanovio je promjene na mozgu na nekoliko stotina ispitanika između 60 i 86 godina koji su redovito uzimali kalcij i vitamin D. Prije toga, već je zamijećeno da su neki od onih koji su izjavili da konzumiraju veće količine mlijeka i mliječnih proizvoda imali određene lezije na mozgu (a u Sjedinjenim se Državama često dodaje vitamin D u mlijeko). Trebalo je dosta vremena i istraživanja da bi se utvrdila »opasna veza« kalcija i vitamina D s oštećenjima na mozgu koja nisu samo rezultat starosti. </p>
<p>»Premda nismo posve sigurni da su oštećenja mozga izazvana većim unosom kalcija i vitamina D, činjenica je da naše istraživanje pokazuje zabrinjavajuću povezanost tog unosa s tim oštećenjima«, rekla je dr. Payne, upozorivši na agresivne reklamne poruke kojima se preporučuje konzumiranje vitamina D i kalcija. [G. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Britanac u stanu pretukao Amerikanca</p>
<p>67-godišnji Amerikanac prevezen je s teškim ozljedama glave u KBC Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U stanu na četvrtom katu, u Preobraženskoj ulici na broju 2, u srijedu, oko 2.30 sati, potukli su se američki državljanin James Francis O'B. (67) i James S. (18) državljanin Velike Britanije, a kako neslužbeno doznajemo povod je bio seksualno napastvovanje starijeg muškarca.</p>
<p>Stanar s drugog kata oko 2.30 sati čuo je lomljavu stakla, pa je pomislio da netko provaljuje u njegov ili susjedov stan. Kada je došao do staklenih ulaznih vrata svoga stana, vidio je 18-godišnjeg Jamesa kako tetura hodnikom, ruke su mu bile krvave gotovo do laktova, na vratu je imao modrice i bio je pijan. Stanar je odmah pozvao policiju, a dok je razgovarao s policajcima, iz stana na četvrtom katu gdje se dogodila tučnjava, začula se lomljava i zapomaganje. Na zaprepaštenje policajca, u stanu su pronašli Jamesa Francisa O'B. u lokvi krvi. </p>
<p>Vozilom Hitne pomoći 67-godišnji Amerikanac prevezen je s teškim ozljedama glave u KBC Zagreb, dok je 18-godišnjak prevezen u Kliniku za traumatologiju, a zatim u I. policijsku postaju na kriminalističku obradu. Doznali smo da je 18-godišnji Britanac pripadnik mirovnih snaga u BiH, a u Hrvatsku je stigao u utorak na kraći odmor. Gotovo cijeli dan obilazio je zagrebačke kafiće, a navečer je u jednom od njih upoznao 67-godišnjeg Amerikanca.</p>
<p> Mladić je bio toliko pijan da se nije znao vratiti u svoj hotel, pa mu je James Francis ponudio smještaj u stanu u Preobraženskoj ulici. Što se točno dešavalo još uvijek nije poznato, no prema izjavama jednog od stanara koji je čuo mladog Britanaca kako razgovara s policajcima, povod tučnjavi bilo je seksualno napastvovanje 67-godišnjaka na 18-godišnjeg Britanca.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Supružnici poginuli zbog »čipsa«!?</p>
<p>Na krilu vozača, ali i njegove suvozačice, pronađene su vrećice s »čipsom«, pa postoji vjerojatnost da je upravo posezanje za slanom grickalicom dovelo do gubitka nadzora nad vozilom</p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> - Goran (40) i Sunčica Vasić (37) iz Požarevca, najvjerojatnije bračni par, oboje srbijanski državljani, smrtno su stradali u stravičnoj prometnoj nesreći u srijedu, oko 8 sati, na 217 kilometru autoceste Zagreb - Lipovac kod Županje, potvrđeno je u PU vukovarsko-srijemskoj. </p>
<p>Na mjestu tragedije policija je obavila očevid u nazočnosti istražnoga suca Nikole Bešenskoga i županijskoga državnoga odvjetnika Božidara Piljića. »Do nesreće je došlo u trenutku kada je vozač osobnog automobila marke Ford Mondeo, talijanskih registracijskih oznaka, krečući se desnim prometnim trakom iz smjera Zagreba, zbog neoprezne vožnje zahvatio zelenu površinu uz autocestu, te izgubio nadzor nad automobilom i velikom brzinom udario u stražnji dio kamiona koji se kretao istim smjerom«, rekao je policijski glasnogovornik Miroslav Janić. Na krilu vozača, ali i njegove suvozačice, pronađene su vrećice s »čipsom«, pa postoji vjerojatnost da je upravo posezanje za slanom grickalicom dovelo do gubitka nadzora nad vozilom. Zbog teško smrskanoga vozila očevid nije bilo moguće započeti do dolaska vatrogasaca, koji su specijalnim alatom izrezali automobilsku olupinu. Tijela poginulih prevezena su na patologiju Opće bolnice Vukovar gdje će biti obavljena obdukcija. Tijekom dopodnevnih sati, zbog očevida na mjestu tragične prometne nesreće, promet se tim dijelom autoceste odvijao samo jednim trakom i jako usporeno.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Treće suđenje za ubojstvo dvoje staraca</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Pod predsjedanjem suca Slavka Teofilovića u srijedu je treći put počelo suđenje Vladimiru Duvnjaku (27) iz Vukovara zbog ubojstva bračnoga para Katarine (66) i Janoša Sić (72), počinjenog 20. veljače 2004. godine. Optužnica Duvnjaka tereti da je ubio bračni par u njihovoj kući u Šamačkoj ulici 8, u Vukovaru. Nožem je Katarini zadao 10 ubodnih rana, a njezinu suprugu 17 uboda. Prema optužnici, nakon počinjenja ubojstva pretraživao je kuću, ostavljajući krvave tragove, da bi potom pronašao i ponio iz kuće 350 eura i oko 3000 kuna. Ubijene je pronašao tek šest dana potom njihov sin, nakon što mu se nisu javljali na telefonske pozive. Na istom je sudu Duvnjak osuđen u studenom iste godine na 29 godina zatvora, ali je Vrhovni sud poništio presudu iz proceduralnih razloga, a na drugom suđenju dobio je maksimalnih 40 godina, no presuda je poništena zbog propusta u postupku. Optuženi je, inače, registrirani narkoman, više puta osuđivan, a u trenutku ubojstva bračnoga para nalazio se na zatvorskom dopustu. Početak trećega suđenja u srijedu obilježio je optuženi vrijeđanjem suca Teofilovića, te zatražio da ga se odvede iz sudnice jer »ovo nije sud nego cirkus«. Nastavak suđenja najavljen je za 12. lipnja. [G.Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Otkaz zbog ručka s pacijenticom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjedočenjem ravnatelja PB »Vrapče« dr. Vlade Jukića, te voditelja tamošnjeg Centra za forenzičnu psihijatriju dr. Miroslava Gorete, u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu počeo postupak u kojem Krešimir Štibohar bolnicu u kojoj je radio 18 godina, tuži zbog nezakonitog otkaza. Izvanredni otkaz zbog teške povrede u radu uručen mu je u lipnju 2006., nakon što su ga kolege u jednom samoborskom restoranu »snimile« na ručku s pacijenticom, koja je u Vrapče s dijagnozom »shizofrenija« smještena prisilno odlukom suda na kojem joj se sudilo za ubojstvo supruga. U pozadini spora, pak, dvije su strane priče - Štiboharova priča koja polazi od tvrdnje da je otkaz samo »dimna zavjesa« kojom se prikriva zlostavljanje pacijenata tužene bolnice, čemu se ranije usprotivio, te ona čelnih ljudi Vrapča koji tvrde da je riječ o prekršaju »visokog ranga«, protivno liječničkoj etici. Dr. Goreta koji je bio nedređen tužitelju, koji je u bolnici bio zaposlen kao tehničar, rekao je da ga je odmah nakon što je čuo za »druženje« s pacijenticom, pozvao u njegovu ordinaciju. »On, međutim, uopće nije imao ideju da je napravio nešto loše«, dodao je Goreta. Obavijestio je potom ravnatelja, koji je oformio Povjerenstvo koje je trebalo odlučivati o tehničerevoj sudbini. »Dobio je otkaz tek nakon što smo konzultirali etičko povjerenstvo i sindikat«, svjedočio je Jukić, no bivši ga je djelatnik počastio riječima: »Staljinov tužitelj zavidio bi Vam na odnosu prema meni«. Objasnio je, naime, kako je sjednica povjerenstva na kojoj je i sam bio, nalikovao »linču« kojeg je provodio ravnatelj. Jukić je pak rekao da ga je ranije pitao zašto na ručkove nije pozivao muške pacijente ili neku stariju gospođu.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pritvoren osumnjičeni za ubojstvo oca</p>
<p>MARČANA</p>
<p> - Miljenko Kolarević (41) priveden je zbog ubojstva svoga oca, Borivoja Kolarevića (72), u utorak u 19 sati u Istražni centar Županijskoga suda u Puli. Tragedija se večer prije zbila dvadesetak kilometara od Pule u mjestu Radeki Glavica. Tada su se u dvorištu obiteljske kuće najprije verbalno, a potom i fizički, sukobili Miljenko i Borivoje Kolarević. Sin je oca više puta probo kuhinjskim nožem dužine 14,5 centimetara u predio grudnoga koša, leđa i trbuha, i na mjestu ga usmrtio. Nakon dojave susjeda, Miljenko je zatečen u dvorištu te se mirno predao i priznao ubojstvo, a izmjereno mu je 0,94 promila. Imao je vidljive tragove fizičkog sukoba, krvave ruke i bio je raščupan. Miljenko je bio dugogodišnji ovisnik o drogama i alkoholu, a s ocem se, najvjerojatnije, posvađao zbog novca. [P.A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Za moderne tehnologije 2,5 milijarde eura</p>
<p>Ministarstva poziva sve da što prije pošalju prijedloge i primjedbe na prijedlog zakona objavljen na internetskoj stranici www.mzopu.hr. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlog novog zakona o zaštiti okoliša, popularno nazvanog 'mali ekološki ustav', po prvi puta je u srijedu predstavljen javnosti na sastanku Hrvatske udruge stručnjaka zaštite okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Riječ je o iznimno važnom 'krovnom' zakonu koji povezuje zaštitu svih dijelova okoliša, a posebno važnu ulogu daje stručnjacima za zaštitu okoliša, istaknula je Mira Medić, pomoćnica ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Načelnik u Ministarstvu Nenad Mikulić najavio je da zakon donosi brojne novosti. Među najvažnijima je uvođenje »utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenja«, što će se odnositi na 150 do 160 velikih postrojenja kao što su, primjerice, rafinerije ili elektrane. Njih će zakon, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, zbog smanjivanja utjecaja na okoliš, obvezivati na primjenu 'najbolje' dostupne tehnologije u što će, prema procjenama, uz prijelazne periode morati uložiti oko 2,5 milijardi eura, što znači da će najveći teret provedbe zakona pasti na leđa gospodarstva.</p>
<p>Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, koje sadrži uporabna dozvola za postrojenje, utvrđivali bi se na rok od pet godina od pravomoćnosti uporabne dozvole, a Ministarstvo zaštite okoliša bi svakih pet godina razmatralo, i ako je potrebno, dopunjavalo objedinjene uvjete.</p>
<p>Ta velika ulaganja u nove moderne tehnologije bit će samo dio troškova nužnih za usklađivanje hrvatskih propisa o zaštiti okoliša s europskim, koji se procjenjuju na deset do 11 milijardi eura. </p>
<p>Novim zakonom dosljedno će se provoditi europsko načelo da zagađivač plaća sve troškove nastale onečišćavanjem okoliša od procjene štete do sanacije, uvodi se obveza izrade strateške procjene utjecaja na okoliš i brojne druge novosti. </p>
<p>U predloženi zakon ugrađene su odredbe sedam direktiva EU-a s područja zaštite okoliša te niz načela i institucija iz međunarodnih ugovora. Novi zakon daje javnosti veći značaj u zaštiti okoliša. Time se osnažuje njen položaj u pristupu informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova i programa, kao i konkretnih odluka povezanih s okolišem te se ispunjavaju zahtjevi Arhuške konvencije koju je Hrvatska ratificirala u prosincu 2006. </p>
<p>Novim zakonom, čije se donošenje očekuje do kraja lipnja, te naknadnim donošenjem niza provedbenih propisa, u potpunosti ćemo se uskladiti s pravnom stečevinom EU-a. Taj bi proces trebao biti dovršen do sredine 2008., kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Kako je odlučeno da zakon zbog važnosti ne ide po hitnom, nego redovnom postupku iz Ministarstva pozivaju sve da što prije pošalju prijedloge i primjedbe na prijedlog zakona objavljen na njihovoj internetskoj stranici www.mzopu.hr. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slovenci žele konkurirati planiranom LNG terminalu u Omišlju </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Najkasnije do sredine lipnja slovenskoj vladi biti će ponuđen projekt gradnje terminala za tekući plin i plinske elektrane na području Kopra, ali još nije poznato koje su svjetske energetske multinacionalne tvrtke u to spremne uložiti kapital te tako konkurirati projektu u Omišlju na Krku i plinskim terminalima oko Trsta, piše u srijedu slovenski tisak. Tisak tvrdi da je riječ o epizodi iz »velike geostrateške igre multinacionalki za kontrolu i nabavu plina« u koju je već uključeno područje sjevernog Jadrana. Idejni začetnik projekta, ukupne vrijednosti milijardu eura, za koji bi se do kraja godine trebali odlučiti Janšina vlada i lokalne vlasti u Kopru, je Vadimir Puklavec, slovenski poduzetnik koji radi u Njemačkoj, a vlasnik je tvrtke TGE Gas Engineering. Prema njegovim riječima, planirana gradnja terminala za tekući plin, kapaciteta pet milijardi kubičnih metara tekućeg plina i 200-megavatne plinske elektrane u blizini Kopra stajali bi oko milijardu eura i u potpunosti energetski osigurali taj dio Slovenije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zaštititi domaću proizvodnju </p>
<p>KARLOVAC/OZALJ</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u pratnji ministra Ivice Kirina i suradnika posjetio je u srijedu karlovačku tvrtku »Kordun« i ozaljsku tvrtku »IM-Metal«. </p>
<p>»Moj današnji dolazak u 'Kordun' je poruka da institucije, prije svega javna poduzeća, moraju kupovati od domaćih poduzeća, jer samo na taj način sačuvat ćemo domaću proizvodnju i radna mjesta. Nema logike da naše institucije i Ministarstvo obrane kupuju pribor za jelo preko trgovačke firme koja prodaje ovu istu robu. Ako želimo održati proizvodnju, radna mjesta, onda u to moraju biti uključeni svi. Narudžbe javnih poduzeća, državnih institucija u nabavama moraju biti transparentni do kraja«, kazao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Ministar Kirin u Ozlju je od »IM-Metala« preuzeo 17 vatrogasnih vozila, proizvedenih u sklopu projekta MUP-a koji će se provoditi do 2009. »S ovim današnjim vozilima preuzeto je 126 od ukupno 210 vozila. Upravo naša spremnost da reagiramo i preventivno djelujemo naš je najveći adut u turističkoj sezoni. Protupožarna sezona u potpunosti je pripremljena«, rekao je Kirin. Vrijednost svih vozila iznosi oko 85 milijuna eura.[Z. Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Iskoristiti raznolikost vinogradarskih položaja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodne specijalizirane sajmove Vinovita i Turizam otvorio je u srijedu na Zagrebačkom velesajmu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Petar Čobanković. </p>
<p>»Donijeli smo vrlo ambiciozni program podizanja novih vinograda, sadnju potičemo izravnim sufinanciranjem i kreditiranjem nasada, pa je tako u zadnje tri godine podignuto 6000 hektara novih vinograda. Dobro je što smo došli u fazu kada se površine pod vinogradima više na smanjuju«, rekao je ministar dodajući da Hrvatska treba iskoristiti raznolikost vinogradarskih položaja i klimatskih uvjeta. Istaknuo je i nužnost povezivanja turizma s proizvodima koji su mu potrebni, poput vina. </p>
<p>»Uz podizanje vinograda, moramo poticati i kvalitetu. Nijedan vinar koji proizvodi kvalitetno vino nema problema s prodajom«, napomenuo je Čobanković ukazujući i na nužnost eliminiranja sive ekonomije. </p>
<p>Zdenko Mičić, državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, rekao je da je turistička sezona odlično krenula i da je u prvom kvartalu ove godine zabilježeno 13 posto više gostiju i noćenja. Na sajmovima će do 12. svibnja sudjelovati 223 izlagača iz 11 zemalja. [D. Kopač.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otvoren Osijek Expo</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Na originalan način, rezanjem grane motornom pilom, osječki dogradonačelnik Vladimir Šišljagić otvorio je 15. međunarodni sajam graditeljstva i opreme, 8. obrtnički sajam i 3. međunarodnu izložbu 'Budi uzor 2007.', pod zajedničkim nazivom Osijek Expo. </p>
<p>Sajam Osijek Expo, koji okuplja čak 360 izlagača na 7000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog prostora, održavat će se do subote. </p>
<p>Prema riječima direktorice tvrtke Osječki sajam d.o.o. Ines Teskera posjetiocima će se na jednom mjestu predstaviti izlagači iz područja graditeljstva, građevinskih strojeva, opreme i uređaja, kao i strojevi i alati za sve oblike obrtničkog stvaralaštva. Osim toga, posebnost ovoga sajma je i međunarodna izložba 'Budi uzor' na kojoj posjetioci mogu vidjeti 440 inovacija koje tržištu predstavljaju osječki Tehnologijsko-razvojni centar i Hrvatska udruga inovatora poduzetnika.</p>
<p> Leo Begović, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, istaknuo je kako se u razdoblju od prosinca 2003. do prosinca prošle godine u Hrvatskoj broj malih i srednjih tvrtki povećao za više od 3200, a broj zaposlenih za oko 50.000. </p>
<p>»Podaci financijskih izvješća govore o porastu malog gospodarstva, rastu broja zaposlenih, kao i povoljnim financijskim rezultatima poslovanja«, kazao je Begović. </p>
<p>Po njegovim riječima, na području Osječko-baranjske županije registrirano je više od 5000 obrtnika koji zapošljavaju oko 8000 ljudi. </p>
<p>»Programom poticanja malog i srednjeg poduzetništva Vlada će i dalje nastojati graditi još afirmativniji odnos prema poduzetništvu, a posebna pozornost bit će usmjerena na izvoz i razvoj novih proizvoda«, najavio je Begović. Podsjetio je kako je u razdoblju od 2004. do 2006. godine malom i srednjem poduzetništvu dodijeljeno oko 10.000 potpora u iznosu od 400 milijuna kuna. </p>
<p>Osim izlagača iz Hrvatske, na ovogodišnjem sajmu sudjeluju i predstavnici pet gradova prijatelja Osijeka - izlagači iz Subotice, Tuzle, Pečuha, Budimpešte i Phorzheima. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>ACI ulaže u marine 60 milijuna kuna</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - ACI je sa svojom 21 marinom prošle godine ostvario pozitivan rezultat od 9,3 milijuna kuna, s tim da je tijekom te godine u obnovu infrastrukture u marinama uložio 28 milijuna kuna. Na konferenciji za novinare u marini Ičići u srijedu direktor ACI-ja Ante Violić naglasio je da će u ovoj godini u obnovu marina uložiti 60 milijuna kuna vlastitih sredstava bez kreditnih zaduženja, s tim da je u prva tri mjeseca već uloženo 13 milijuna kuna. Od brojnih investicija koje su već u tijeku, Violić je izdvojio izmjenu svih pontona u marinama. Violić se novinarima »požalio« da je najveći problem s kojim se ACI susreće nerazumijevanje pojedinaca u nekim lokalnim zajednicama koji zbog svojih osobnih interesa pokušavaju zaustaviti plan razvoja te »narušiti ugled ACI-ja i umanjiti dobru viziju lokalne razvojne politike«. Do prošle godine u ACI-jeve marine cijelo desetljeće nije uložena kuna, a gosti su najviše primjedbi imali na loše stanje sanitarnih čvorova u marinama. ACI ih je u kratkom vremenu obnovio, a osjetno su podigli i kvalitetu ostalih usluga. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Fiksno telefoniranje putem kabelske televizije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski kabelski operater DCM predstavio je u srijedu glasovnu uslugu Xtel kojom je moguće fiksno telefonirati putem kabelske televizije.</p>
<p> Uslugu su na konferenciji za novinare predstavili čelni ljudi DCM-a naglasivši kako je takvo telefoniranje i do 40 posto jeftinije nego kod drugih hrvatskih operatera.</p>
<p> Nižu cijenu, po riječima glavnog direktora DCM-a Adriana Ježine, omogućuje njihova potpuno nezavisna odvojena telekomunikacijska infrastruktura i to što ne moraju poput drugih operatera plaćati troškove iznajmljivanja.</p>
<p> DCM je uslugu Xtel razradio u suradnji s tvrtkom Voljatel Hrvatska, na području Zagreba bit će dostupna od srijede, dok će od lipnja biti ponuđena i u Splitu, Osijeku, Zadru, Velikoj Gorici i Solinu. U tim gradovima DCM već pruža usluge kabelske televizije, koje, kako se čulo, koristi 130.000 domaćinstava.</p>
<p> Za rujan planiraju uslugu ponuditi i na području grada Rijeke u suradnji s tvrtkom Adriatic Kabel, koja je zajedno s DCM-om od proljeća ove godine u vlasništvu austrijskog elektroenergetskog koncerna iz Gradišća Bewag.</p>
<p> Slijedom toga DCM i Adriatic Kabel će se od rujna ove godine 'stopiti' u zajedničku tvrtku B.net Hrvatska, koja će nastupati kao telekom-kabelski operater nudeći 'triple play' usluge, odnosno širokopojasni Internet, telefoniranje i interaktivnu digitalnu televiziju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Glavaš optužen i u »slučaju garaža«</p>
<p>Branimira Glavaša se tereti da je 1991. u Osijeku naredio likvidaciju Đorđa Petkovića, da svoje podređene nije spriječio u lišavanju slobode, ubijanju civila, te da je i sam sudjelovao u nekim od tih radnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podignulo je u srijedu optužnicu protiv Branimira Glavaša za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Osijeku u »slučaju garaža«. </p>
<p>Glavaša se tereti da je od srpnja do rujna 1991. u Osijeku, kao tadašnji sekretar općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik 1. osječke bojne, naredio likvidaciju Đorđa Petkovića, da svoje podređene nije spriječio u lišavanju slobode, ubijanju civila, te da je i sam sudjelovao u nekim od tih protupravnih radnji. U optužnici se navodi da su pripadnici 1. osječke bojne priveli i zlostavljali četiri poznata i jednog nepoznatog civila, a Čedomira Vučkovića natjerali su da popije kiselinu iz akumulatora, od koje je umro. </p>
<p>Tužiteljstvo za Glavaša traži pritvor, u kojem se on već nalazi, nakon što je prošloga mjeseca Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku protiv njega podiglo optužnicu za ubojstvo 10 civila na Dravi, u »slučaju selotejp«. </p>
<p>Glavašev odvjetnik Ante Madunić izjavio je da će u roku od osam dana podnijeti prigovor na optužnicu zagrebačkog Tužiteljstva. </p>
<p>Već je najavljeno da bi se moglo tražiti spajanje dva postupka koji se protiv Glavaša vode u Osijeku i Zagrebu. Madunić kaže da Zakon o kaznenom postupku određuje da je za vođenje postupka mjerodavan sud na čijem se području kazneno djelo dogodilo. Smatra da bi to načelo trebalo primijeniti i u ovom slučaju, te objedinjeni postupak voditi u Osijeku, jer tvrdi da je dokaz nepristranosti i to što se postupak protiv još šestorice optuženika u »slučaju selotejp« neometano vodi u tom gradu. </p>
<p>Prema nepotvrđenim informacijama, zagrebačko Tužiteljstvo moglo bi zatražiti da se objedinjeni postupak protiv Glavaša vodi u Zagrebu. O eventualnom sukobu mjerodavnosti sudova, konačnu odluku donosi Vrhovni sud. [B. Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odzvonilo nepotrebnoj građevinskoj papirologiji</p>
<p>Više se neće donositi ni generalni urbanistički planovi nego će se planovi utvrđivati samo za neizgrađeno građevinsko zemljište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za gradnju kuće veličine do 400 četvornih metara i poljoprivrednih objekata veličine do 600 četvornih metara ubuduće će biti dovoljan samo idejni projekt a ne, kao dosad, cjelokupna projektna dokumentacija. Vlada, naime, predlaže zakon o prostornom uređenju i gradnji koji bi građane oslobodio obveze da troše novac za izradu dokumentacije nakon čega nerijetko dobiju odgovor kako gradnja nije dopuštena. Na temelju idejnog projekta dobili bi rješenje o uvjetima gradnje pa im više ne bi bila potrebna lokacijska i građevinska dozvola, odnosno prikupljanje brojnih suglasnosti. </p>
<p>Za veće građevine bit će potreban glavni projekt na koji će se izdavati potvrda da je u skladu s lokacijskom dozvolom, a građevinska dozvola bit će potrebna samo za autoceste, rafinerije i slične velike projekte kojima će se izdati trajna uporabna dozvola uz uvjet da se svakih pet godina provjerava razina onečišćenja okoliša.</p>
<p>Prema riječima ministrice zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja Marine Matulović Dropulić, riječ je o zakonu koji bi pojednostavnio i pojeftinio gradnju i prikupljanje dokumentacije. Više se neće donositi ni generalni urbanistički planovi nego će se urbanistički planovi utvrđivati samo za neizgrađeno građevinsko zemljište i obnovu gradskih središta.</p>
<p>Vlada je prvi put u Hrvatskoj predložila zakon o udomiteljstvu, kojim bi se trebao otvoriti put prema profesionalizaciji te djelatnosti. Iako Hrvatska ima stoljetnu tradiciju udomiteljstva, to je područje dosad bilo iznimno neregulirano. Prijedlogom zakona odvaja se djelatnost udomljavanja odraslih osoba i djece, te se na troje djece ili odraslih osoba ograničava broj koje može udomiti jedan udomitelj. </p>
<p>Uz postojeću naknadu za udomljene, država predlaže i dodatnih 920 kuna mjesečne naknade za udomitelje te planira osposobiti i uvesti posebne ekipe pri centrima za socijalnu skrb. One bi se bavili edukacijom udomitelja te pružanjem podrške ali i nadziranjem udomiteljskih obitelji. Zakonom se planira unaprijediti deinstitucionalizacija sustava socijalne skrbi. U proceduru je upućen i Prijedlog o izmjenama i dopuna zakona o socijalnoj skrbi, čija je osnovna novina uvođenje statusa roditelja-njegovatelja za roditelje mentalno ili tjelesno oštećene djece, za što će država isplaćivati plaću od 2000 kuna te doprinose. </p>
<p>Počeo raditi besplatni telefon</p>
<p>Vlada je prije redovite sjednice u srijedu u rad pustila besplatni telefon »Halo EU« - 088 622 622 - na koji će građani moći postavljati pitanja o svemu što ih zanima u vezi s Europskom unijom. Govoreći o potrebi dodatnog informiranja hrvatskih građana, premijer Ivo Sanader rekao je da će se građani pozivom na broj brzo, točno i jednostavno moći informirati o važnim pitanjima, od pregovora do budućeg statusa Hrvatske kao članice Unije. Sanader je kazao kako je servis i ranije bio spreman, ali se u rad pušta 9. svibnja, na Dan Europe. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Ja sam žena koja zna, hoće i može«</p>
<p>Ž. Antunović ističe kako je ponosna na svojih 13 godina političkog rada te da se pune tri godine priprema za vođenje SDP-a</p>
<p>TOPUSKO</p>
<p> - Željka Antunović, vršiteljica dužnosti predsjednika SDP-a, u srijedu je u Topuskom, gdje je obilježena 62. obljetnica pobjede nad fašizmom, Dan Europe, i 63. obljetnica zasjedanja ZAVNOH-a - potvrdila da će se kandidirati za predsjednicu SDP-a. Novinarima je rekla da uz Dan pobjede najavljuje i nove pobjede SDP-a. </p>
<p>»Silno želim da SDP pobijedi na sljedećim parlamentarnim izborima HDZ-ovu vlast i da osigura Hrvatskoj državu u kojoj će biti manje korupcije, više posla za sve, manje siromaštva i više blagostanja. Zbog toga nijednog trenutka nisam dvojila i bit ću kandidatkinja za predsjednicu SDP-a«, kazala je. Dodala je kako je ponosna na svojih 13 godina stranačkog i političkog rada te da se pune tri godine priprema za vođenje SDP-a. </p>
<p>Naglasila je kako nikad nije bila protiv razdvajanja funkcija predsjednika SDP-a i stranačkoga kandidata za premijera te kako je se pričama da se tome protivi pokušalo kompromitirati u javnosti. Odgovarajući na pitanje hoće li biti premijerka ako SDP pobijedi na izborima, odgovorila je kako je te funkcije moguće razdvojiti. Nije odgovorila na pitanje znači li to da će Ljubo Jurčić biti njihov premijerski kandidat. Nije komentirala ni spekulacije prema kojima se Milan Bandić odrekao svoje kandidature u njezinu korist, ali je istaknula da nikad nije pripadala nikakvim lobijima i klanovima.</p>
<p>»Kažu neki da mi je to objektivno slabost, ali prema onome koliko poznajem SDP, to mi je upravo snaga«, smatra Antunović. Uvjerena je u pobjedu na izbornoj konvenciji stranke, a svojim je protukandidatima i javnosti poručila: »Ja sam žena koja zna, hoće i može i osoba sam koja će ovoj generaciji SDP-a osigurati pobjedu na sljedećim parlamentarnim izborima«. </p>
<p>Govoreći o protekla četiri mjeseca u kojima je upravo ona vodila SDP, Željka Antunović je istaknula da je u tim teškim trenucima uspjela održati jedinstvo SDP-a. »U ta četiri mjeseca SDP je ostvario svoj povijesni rezultat - prvi put vodi pred HDZ-om, i to je nešto što svakako obvezuje i mene i SDP da nastavimo ono što smo počeli prije tri godine«, poručila je i dodala kako ju je Ivica Račan »na neki način« obvezao da završi posao koji su zajedno počeli. »To sam mu obećanje dala i ispunit ću ga«, rekla je. Na upit je li joj ikad Račan rekao da je želi kao svoju nasljednicu, odgovorila je: »Ono o čemu smo gospodin Račan i ja razgovarali je snaga i pobjeda SDP-a«. Ona se, rekla je, osjeća sposobnom povesti SDP prema pobjedi.</p>
<p>Gradski SDP predlaže Mršića</p>
<p>Gradska organizacija SDP-a predložila je Zvonimira Mršića, koprivničkog gradonačelnika i saborskog zastupnika, za predsjednika te stranke. Mršić kandidaturu nije ni prihvatio ni odbacio naglasivši da će se o njoj očitovati za nekoliko dana. Već ranije je Županijska organizacija SDP-a odlučila da će prihvatiti svakoga kandidata koji želi ući u izbornu utrku, ali da za nikoga neće posebno lobirati, tako da sada sve ovisi o Mršiću.</p>
<p>Miroslava Rožanković/ Ž. K.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Demokratska Hrvatska na antifašističkim temeljima</p>
<p>Borba za hrvatsku državnost i samostalnost nije bila jednostavna. Zbog toga su odluke ZAVNOH-a imale veliku važnost za obnovu hrvatske državnosti, rekao je Mesić</p>
<p>TOPUSKO</p>
<p> - Na stečevinama antifašizma zasnovana je današnja moderna demokratska europska Hrvatska. Ponosni smo što je antifašizam koji unosimo u Europu današnji politički temelj suvremene Europe. Poruka je to predstavnika državnih, županijskih i lokalnih vlasti izrečena u srijedu u Topuskom na svečanom obilježavanju 62. obljetnice pobjede nad fašizmom, Dana Europe i 63. obljetnice zasjedanja ZAVNOH-a. </p>
<p>Svečanosti su nazočili predsjednici države i Sabora, Stjepan Mesić i Vladimir Šeks. </p>
<p>Predsjednik Mesić je izrazio zadovoljstvo što je i ovaj put mogao zahvaliti svima koji su sudjelovali u antifašističkoj borbi i koji su, kako je rekao, u okviru ZAVNOH-a postavili temelje moderne Hrvatske. </p>
<p>»Borba za hrvatsku državnost i samostalnost nije bila ni laka ni jednostavna. Zbog toga su odluke ZAVNOH-a imale veliku i dalekosežnu važnost za obnovu hrvatske državnosti«, rekao je predsjednik Mesić. Govoreći o važnosti antifašističkog pokreta, istaknuo je važnu ulogu ZAVNOH-a, koji je kasnije pridonio hrvatskom osamostaljenju. </p>
<p>»Upravo su odlukama ZAVNOH-a postavljeni temeljni moderne hrvatske državnosti unutar jugoslavenske federacije«, kazao je predsjednik države. Osvrćući se na razdoblje NDH, ponovio je da se »NDH ne može smatrati državom koja bi označavala kontinuitet hrvatske državnosti«. Dodao je da ustaška vlast nije bila ni demokratska ni legitimna te da se iz otpora teroru na kojem je počivala rodila druga, slobodarska, antifašistička Hrvatska na čijim se tradicijama nastavlja današnja hrvatska država.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je da još nije vraćen dug prema pripadnicima NOB-a. Podsjetio je kako je Sabor Deklaracijom o antifašizmu iz 2005. obvezao sva državna tijela da trajno njeguju stečevine Narodno-oslobodilačkog rata i antifašizma. </p>
<p>»Taj dug prema stečevinama antifašizma još nije ispunjen i zbog toga je trajna obveza svih državnih tijela, i Sabora i Vlade, da ispune ono što su obećali«, rekao je Šeks, najavljujući da će to biti napravljeno u razumnom vremenskom roku. </p>
<p>Predstavnici lokalnih i županijskih vlasti od državnih su vlasti zatražili da obnove zgradu, spomen-dom u kojoj je održano 3. zasjedanje ZAVNOH-a.</p>
<p>Podržavam sve što unaprjeđuje Hrvatsku</p>
<p>Na upit hoće li podržati SDP na parlamentarnim izborima kao što je SDP podržao njega, predsjednik Mesić je istaknuo da će podržati ono što unaprjeđuje Hrvatsku. Na traženje da ocijeni Čačićev gospodarski program, odgovorio je: »Veliki dio tog programa podržavam kao što podržavam i velik dio SDP-ova programa«. »Očekujem i HDZ-ov program koji će biti na pravcu ovoga što HDZ radi na unutarnjem i vanjskom planu i u tom smislu ću se opredijeliti za sve ono što unaprjeđuje hrvatsko gospodarstvo i europsko usmjerenje«, istaknuo je. Na pitanje ugrožava li sigurnost Hrvatske izbor radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanske skupštine, Mesić je odgovorio da će to uvjeriti mnoge u Hrvatskoj da je dobro imati iznad sebe kišobran NATO-a. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Grad i investitori na pragu dogovora o Areni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grad Zagreb i investitori približili su se u srijedu popodne na sastanku u Banskim dvorima konačnom dogovoru oko gradnje zagrebačke rukometne Arene za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine.</p>
<p>Ivo Jelušić, zagrebački dogradonačelnik, nakon sastanka u zgradi Vlade novinarima je kazao kako između Vlade i Grada nije bilo nikakvih disonantnih tonova, te da je Grad ostao pri dosadašnjim uvjetima koji se isključivo odnose na zakup dvorane. Najavio je će se konačni dogovor postići u četvrtak, nakon što se finaliziraju odgovori na još neka »marginalna pitanja«. </p>
<p>U ime investitora - Ingre i Trigranita - Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre dodao je kako je konzorcij na sastanku s Vladom predložio rješenja koja mogu dati »zajednički rezultat na obostranu korist«, te najavio kako će do četvrtka ujutro pokušati iznaći rješenja koja nedostaju. </p>
<p>Rečeno je da neće biti promjene GUP-a niti će Grad snositi troškove izgradnje infrastrukture. Šoping centar, koji je bio predmet spora između Grada i investitora, doznaje se, gradit će se uz dvoranu, ali po zasebnom postupku. Zahtjev za lokacijskom dozvolom trebao bi biti predan idućega tjedna, dvorana bi se trebala početi graditi početkom srpnja, a Grad se, kazao je Jelušić, obvezao biti dobar servis investitorima.</p>
<p>Već 15. srpnja u Zagreb stiže inspekcija Svjetske rukometne federacije, a u slučaju da dotad ne počne gradnja Arene, Hrvatska bi mogla izgubiti organizaciju prvenstva. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Obiteljsko nasilje nije »privilegij« muškaraca</p>
<p>Muškarci se ne rađaju nasilni nego to postaju socijalizacijom, stoga se nasilje nad ženama ne smije tolerirati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Borba protiv obiteljskog nasilja neće biti učinkovita ako u nju ne budu aktivno uključeni i muškarci, poručili su u srijedu sudionici seminara Aktivno sudjelovanje muškaraca u borbi protiv obiteljskog nasilja, koji se održava do petka u sklopu kampanje Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama. </p>
<p>Uz predstavnike devet zemalja Vijeća Europe, nevladinih organizacija i stručnjaka, seminaru je nazočila i pomoćnica glavnog tajnika UN-a Rachel Mayanjo, koja je istaknula da je nasilje nad ženama najčešći uzrok smrti i povreda žena diljem svijeta. »Jedna od tri žene u svijetu je bila pretučena ili silovana, dok je u Europi to svaka peta žena. U Americi svakih devet sekundi jednu ženu pretuče njezin partner. Većina muškaraca su samo promatrači koji ne sprječavaju nasilje i stoga je važno u borbu protiv nasilja nad ženama uključiti i muške snage«, kazala je Rachel Mayanjo. Upozorila je da se muškarci ne rađaju nasilni nego da to postaju socijalizacijom, zbog čega je važno stvoriti okružje u kojem se nasilje nad ženama neće tolerirati. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor dodala je da treba prevladati stereotipe i predrasude te iskorijeniti kulturu šutnje. </p>
<p>»Nasilje u obitelji nije i ne smije biti privilegij muškaraca. Potrebno je razbiti stereotip da je nasilje nešto što treba ostati između četiri zida. Zbog toga trebamo osviještene javne radnike, političare, stručnjake, ali prije svega osviještenog roditelja i bračnog partnera muškarca koji će se boriti protiv stereotipa«, rekla je Jadranka Kosor. Podsjetila je da su u Hrvatskoj u kampanju uključeni svi najznačajniji političari i dužnosnici, te je istaknula kako je u saborsku proceduru poslan novi zakon o oružju koji će uskratiti dozvolu za oružje osobama koje su registrirane kao obiteljski nasilnici.</p>
<p>O naporima Vijeća Europe govorila je zamjenica glavnog tajnika Vijeća Maud de Boer-Buquicchio, koja je kazala da je cilj kampanje donijeti konvenciju protiv obiteljskog nasilja koja će propisati mjere za prevenciju, sprječavanje i kažnjavanje takvog ponašanja. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Od rujna vlak Vukovar-Zagreb</p>
<p>Razgovara se i o namjerama HŽ-a da prvi put dovede željezničku prugu do Iloka, najistočnijega hrvatskoga grada</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Od 4. će rujna grad Vukovar izravnom željezničkom vezom biti povezan sa Zagrebom, potvrdio je u srijedu vukovarski dogradonačelnik Vladimir Emedi. </p>
<p>»Nakon razgovora s čelnicima Hrvatskih željeznica, dogovoreno je da će prvi vlak iz Vukovara za Zagreb krenuti 4. rujna u 5.20 sati, a povratak je predviđen iz Zagreba u 15.07 sati«, istaknuo je Emedi dodajući da će povratna karta iznositi manje od 200 kuna. Do sada su Vukovarci u Zagreb putovali prevozeći se autobusima do Vinkovaca gdje bi »hvatali« vlak za Zagreb. </p>
<p>Kolodvor Vukovar novi još čeka zahtjevnu obnovu, pa će u idućem razdoblju na kolodvorskim skladišnim prostorima biti uređena manja čekaonica te prostor za prodaju voznih karata. Dogradonačelnik Emedi potvrdio je da se s HŽ-om razgovaralo i o mogućnosti uspostave prigradskog željezničkog prometa između kolodvora Vukovar novi i Vukovar stari u gradskoj četvrti Sajmište te o namjerama HŽ-a da prvi put dovede željezničku prugu do Iloka, najistočnijega hrvatskoga grada, koji bi time potpuno izašao iz prometne izolacije. Problem Iloka kao prometnog slijepog crijeva premostit će se i cestom od Iloka do autoputa Lipovac-Zagreb. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070510].
|
