NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140299 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bipolarizaciji treba ponuditi alternativu</p>
<p>Liberalima treba malo više stranačke discipline, ta naša razbarušenost je jedno vrijeme bila simpatična, no nisu više herojska vremena devedesetih</p>
<p>HSLS i HSS počeli su dogovore o zajedničkim izbornim listama, ali i pregovore o predizbornoj koaliciji s HSU-om. Potvrdio je to u razgovoru za Vjesnik Zlatko Kramarić, zamjenik predsjednice HSLS-a. Otkriva da je koalicija u pregovorima i za neka nova lica. »Vode se neki pregovori s IDF-om u kojemu ima nama zanimljivih ljudi. Šteta je izgubiti u politici ljude poput nekadašnjega pulskoga gradonačelnika Luciana Delbianca, Livija Bolkovića. Oni mogu dobro artikulirati interese onog prostora, lokalnih i regionalnih problema«, otkriva Kramarić. </p>
<p>• Kako će birači reagirati na poziciju HSLS-a koji je koalicijski partner ovoj vladi, a već sklapa koalicijski sporazum s opozicijskim HSS-om?</p>
<p>- U izbornoj godini takve kombinacije nisu neobične i imaju politički legitimitet. Nama je važno da ostanemo parlamentarna stranka, ali ne samo u tragovima, nego da budemo bitan politički faktor koji može preuzeti dio odgovornosti u budućoj vlasti. Dakle, ostajemo lojalni politički partner postojećoj vlasti, ali istodobno stranka se mora voditi svojim vlastitim interesima. Naša je procjena da Hrvatskoj treba jedna jaka liberalna stranka, bez liberalne komponente teško možemo govoriti o modernoj, europskoj Hrvatskoj. Bipolarizaciji hrvatske političke scene treba ponuditi alternativu i tu su HSLS i HSS našli zajednički jezik kao politička grupacija koja bi mogla kud i kamo odlučnije definirati buduće gospodarske, političke i ine odnose u društvu.</p>
<p>• Kako ćete biračima objasniti da imate srodne poglede baš s HSS-om?</p>
<p>- Imamo još godinu dana pred sobom za te nijanse. Ta koalicija nije nemoralna ni neuobičajena, to je nešto što se događa i u drugim demokratskim zemljama. Bitni su programi koje ćemo ponuditi nakon izbora. Naša je pozicija u vladajućoj koaliciji specifična, mi smo uvjetni koalicijski partner, zadržavamo svoje pravo da glasujemo sukladno svom liberalnom svjetonazoru. Naša koalicija s HDZ-om je zapravo iznuđena nakon izbora 2003. godine kada su liberali bili poraženi i kada smo samo priznali izbornog pobjednika. Račan je odustao od toga da pokuša okupiti parlamentarnu većinu i mislim da su kolege liberali dobro odlučili pristajući na koaliciju s HDZ-om. </p>
<p>• Činjenica je da liberali i »seljaci« nemaju puno zajedničkoga, zapravo je riječ o interesnoj koaliciji?</p>
<p>- Ni mi ni kolege iz HSS-a ne krijemo da je to pragmatična koalicija koja bi trebala omogućiti sinergiju glasova. Da, to jest interesna koalicija, kako u šali znam reći, hrvatskog moderniteta i hrvatske tradicije. Sad u objema strankama moramo uvjeriti svoje članstvo da je to i da je to upravo zbog toga kako bi se stvorila alternativa bipolarizaciji političke scene na HDZ i SDP. </p>
<p>• Htjeli ne htjeli, bipolarizaciju je teško izbjeći. Ipak će se birati tko će s HDZ-om ili SDP-om jer su najjači?</p>
<p>- Upravo tu optiku treba promijeniti, glasači ne smiju otići njima, nego moraju imati dojam da ova grupacija također bitno odlučuje o promjenama u društvu i hrvatskoj budućnosti. Ne smije se hrvatska izborna priča svoditi samo na kadrovske križaljke kao što se dogodilo s koalicijom 3. siječnja 2000. koja se pretvorila samo u kadroviranje, a dobili smo referendumsku potporu građana da nešto mijenjamo. Kadroviranje jest dio političkog posla, ali ne smije biti jedini dio posla. Možda će upravo koalicija HSLS-a i HSS-a to onemogućiti inzistirajući na autonomiji institucija.</p>
<p>• Kuloari kažu da je koalicija HSLS-HSS i nastala da bi se priklonila HDZ-u nakon izbora?</p>
<p>- Od takvih se spekulacija ne može pobjeći. I HNS je žestoki kritičar SDP-a pa se priča o koaliciji s njima. Ako se stvori kritična masa koja će podržati našu koaliciju s HSS-om, onda bi građani mogli doista biti ugodno iznenađeni načinom kako bi se kod nas konačno mogle stvarati postizborne koalicije. Bez obzira na to što imamo loše iskustvo s koalicijama, očito su koalicije naša budućnost.</p>
<p>• Pratite li rejting stranačkih čelnika?</p>
<p>- Pratimo, dakako. Imamo i stručne ljude koji nas prate i na vrijeme upozoravaju što bi trebalo mijenjati. I dalje najbolje stoji kolegica Đurđa Adlešić.</p>
<p>• No, ne prati je u tome i porast rejtinga stranke? </p>
<p>- Trebalo bi nam više konzistentnosti ubuduće u nastupima, manje disonantnih tonova. Liberalima treba malo više stranačke discipline, ta naša razbarušenost je jedno vrijeme bila simpatična, šalje poruku o skupu osebujnih ljudi, no sad više nisu herojska vremena devedesetih godina i mi bismo se tome morali prilagoditi. Često jedni drugima radimo probleme na lokalnim razinama, dok HNS, kao jedan od najžešćih kritičara HDZ-a na nacionalnoj razini, s njima koalira na 15 mjesta na lokalnoj razini i to se tretira kao njihova stvar, nitko to ne dovodi u pitanje. A mi liberali koji put pretjerujemo s primjedbama jednih drugima i u tom smislu nam treba malo više konzistentnosti i stranačke discipline. To je kolegica Adlešić primjerom pokazala - HSLS nije u sjajnom odnosu s HSS-om u Bjelovaru i Županiji, a koalicijom s njima na nacionalnoj razini pokazala je tu širinu koja nam svima treba biti obrazac. </p>
<p>• Predsjednik Mesić šalje signale o mogućnosti velike koalicije? </p>
<p>- I kolegica Adlešić i ja smo s njim odvojeno razgovarali, ali razgovor nije išao u tom smjeru. Ima naznaka o tome, na kraju krajeva i posljednji intervju predsjednika Mesića jednom tjedniku šalje takve signale. Možda bi to bilo politički pragmatično, no velika koalicija HDZ-a i SDP-a bio bi veliki udar na liberale. Liberala u toj priči ne bi bilo, no kad bismo mi imali kritičnu masu i relevantan broj zastupnika, ne bih imao ništa protiv toga jer bi tada sve maske pale i tranzicija bi bila gotova za Hrvatsku. Ako se takvo što dogodi, mi liberali moramo imati respektabilnu snagu u budućem parlamentu.</p>
<p>• Što mislite otkud sad opet signali o velikoj koaliciji i to baš od šefa države?</p>
<p>- Mislim da je to zbog straha od radikalizacije hrvatske političke scene i da je procjena kako bi se time oslabila desna politička opcija. Očito će europska priča biti malo prolongirana, pa se želi suzbiti jačanje desne opcije koja se opet pojavljuje na sceni, recikliraju se stare teme i mitovi, a pričama o velikoj koaliciji rješava se taj problem i umanjuje važnost desnice.</p>
<p>• Smatrate li da je cilj Predsjednikovih signala smirivanje situacije?</p>
<p>- Da, mislim da je to s ciljem eutanazije desnice koja je u ove četiri godine postala besmislena.</p>
<p>• Je li velika koalicija realna opcija?</p>
<p>- Poznavajući taštine lidera - nije! Ali u politici nikad ne reci nikad! Bilo bi zanimljivo čuti kako bi nam to bilo objašnjeno, osim ovoga moga ad hoc objašnjenja koje sam iznio. </p>
<p>Naš je cilj pokušaj stvaranja bloka koji će biti alternativa bipolarizaciji političke scene. Računamo na 25 do 30 zastupnika, to je vrlo optimistično, rezultat od 15, 16 posto to daje. Nije to nemoguć pothvat, mislim da je to realno ako suzbijemo vlastite egotripove. Pregovore vodimo na taj način, imamo neke scenarije o položaju poljoprivrede, turizma, Hrvatskoj kao zemlji znanja. Želimo naše programe i razlike percipirati, a ne zatvoriti oči kao da ih nema. Oni postoje, ali trebamo vidjeti kako ih staviti u realne okvire. Koliko god je Hrvatskoj važna poljoprivreda, važna su joj i ljudska prava.</p>
<p>• Biste li dali još jednu šansu Račanu?</p>
<p>- Socijalizam i liberalizam su dva antipoda. Mislim da je najveća pogreška ondašnje koalicije sa SDP-om što se to zapravo zaboravilo u funkciji dobivanja vlasti. Pa kad smo dobili vlast bilo je po onoj Hanibalovoj »ti znaš pobijediti, ali pobjedu ne znaš iskoristiti«. </p>
<p>• Račan i SDP se nisu promijenili. Znači li to da koalicija nije moguća?</p>
<p>- Ako je to ono kako ga ja vidim - kao dobrog sljednika ideja socijalizma 20. stoljeća - on je liberalima kao takav neprihvatljiv! Moguće je da u ovih godinu dana dođe do određenih promjena u SDP-u.</p>
<p>Reference za premijera ima Đurđa Adlešić, ali i Friščić i Čehok </p>
<p>• Imate li kandidata za premijera?</p>
<p>- Po referencama ŕ la Čačić ili ŕ la Đapić, kolege Adlešić, Friščić i Čehok imaju reference za premijera.</p>
<p>• A sebe vidite kao predsjednika parlamenta?</p>
<p>- Svoju ulogu vidim u Saboru, ali bitno drukčijem, ojačanom parlamentu u kojem će se poštivati procedura i drukčiji način mišljenja. A ne kao sada, da kolege iz Kluba SDP-a repliciraju jedni drugima.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Topla zima remeti san i ponašanje životinja </p>
<p>Promjene vremena i klime utječu i na životinjski svijet, pa dolazi do promjene vremena migracija, pomaka u razdoblju mriještenja te potrage za novim staništima</p>
<p>Razdoblje od 1991. do 2000. godine u Hrvatskoj je bilo najtoplije u prošlom stoljeću. U našoj je zemlji 2000. godina bila najtoplija, a među deset najsušnijih godina ističe se 2003. U tek objavljenoj knjizi »Kap preko ruba čaše« o klimatskim promjenama u svijetu i Hrvatskoj, u izdanju Hrvatskog centra »Znanje za okoliš«, navodi se scenarij klimatskih promjena za Hrvatsku, prema kojem će »od 2040. do 2050. doći do daljnjeg porasta temperature, pri čemu će zagrijavanje biti veće ljeti nego zimi, ponegdje u sezonskom srednjaku i više od 2,5 stupnjeva«. Scenarij predviđa smanjenje količine oborina ljeti, a porast temperature uzrokovat će smanjenje količine snijega.</p>
<p>Promjene vremena i klime utječu i na životinjski svijet, pa se mijenja vrijeme migracija ptica selica, pomiču se razdoblja mriještenja slatkovodnih riba, dolazi do promjena u reprodukciji, dolazaka mladunaca na svijet, potrage za novim staništima, do nestanka nekih životinjskih vrsta nestankom staništa u kojima žive. Naime, razne ljudske djelatnosti degradiraju ta staništa i uzrokuju klimatske promijene koje dovode do sušenja šuma, promjena vodnih režima i opadanja razine podzemnih voda. </p>
<p>Predviđa se da će bogata i endemična hrvatska flora i fauna južnih i srednjojadranskih otoka nestajati zbog male mogućnosti migracije. A vrstama prilagođenima životu na planinama povišenje temperature vjerojatno će poremetiti razvojne cikluse. Zagrijava se i Jadransko more, što pokazuje sve više ribljih vrsta iz toplijih mora, a ribe južnog Jadrana sve su prisutnije u sjevernome.</p>
<p>»Domar planinarskog doma i voditelj meteorološke postaje na Zavižanu Ante Vukušić, posljednjih nekoliko godina javlja nam da se na Zavižanu čuju cvrčci, što pokazuje da se mediteranske vrste zbog sve viših temperatura pomiču na viša područja«, kaže dr. Nikola Tvrtković, zoolog u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, napominjući da je u posljednjih desetak godina zbog viših temperatura došlo do smanjenja populacija sitnih sisavaca i općenito faune koja živi na površini tla, na području dinarskoga krša. </p>
<p>»Snijeg je za tu faunu dobrodošao zimi jer je štiti od hladnoće, no sve ga je manje ili sve kasnije pada pa se hladnoća i mrazovi produljuju na proljeće kada bi ta fauna trebala biti aktivna, stoga stradava«, objašnjava. Ova, zasad topla zima, loše utječe na populacije mnogih vrsta šišmiša. »Zbog toplog vremena šišmiši su aktivni, a nemaju što jesti, jer kukaca, bez obzira na visoke temperature, nema, pa troše zalihe hrane koje spremaju za zimsko mirovanje. Bojimo se da će njihove populacije ove godine dosta stradati«, ističe Tvrtković.</p>
<p>Strategija preživljavanja svih vrsta ptica prilagođena je, pak, višegodišnjim varijacijama vremenskih uvjeta. </p>
<p>»Svijet ptica je toliko raznolik da će, što god se dogodilo s klimom, pogodovati nekim pticama, a nekima neće«, kaže Dragan Radović, ravnatelj Zavoda za ornitologiju HAZU-a, napominjući da je u Hrvatskoj globalno zatopljenje još uvijek u granicama varijacija vremenskih prilika pojedinih godina. Tako su protekle dvije zime bile duge i oštre, pa su smanjene populacije nekih stanarica, poput sova i škanjaca. No, populacije selica su se povećale, jer su nakon povratka iz Afrike imale više životnog prostora i hrane. </p>
<p>»Ako ova zima ostane blaga, pogodovat će stanaricama, ali ne i selicama jer će nakon povratka zateći manje hrane i životnog prostora«, kaže Radović. U Centru za liječenje, oporavak i brigu o ozlijeđenim, ranjenim, iscrpljenim i zaplijenjenim životinjama, koji u Graju Gornjem kod Zaprešića ima Udruga za zaštitu divljih životinja (AWAP), zapažaju da do najvećih poremećaja u ponašanju zbog sve toplijeg vremena dolazi kod životinja koje hiberniraju, »spavaju zimski san«. </p>
<p>»Vjerojatno će to imati dalekosežne posljedice za njihovu reprodukciju, broj mladunaca ili pak na njihovo ponašanje prema mladuncima«, ističe veterinarka Ingeborg Bata, voditeljica Centra. Prošle je godine nakon zime brzo došlo toplo vrijeme i kod roda je zabilježeno da jedu svoje ptiće. Prve, prerano izležene mladunce su jele, ili su napuštale gnijezda s mladima i radile nova. </p>
<p>»Takvo je ponašanje kod roda iznimno rijetko«, napominje Ingeborg Bata, dodajući da je iste godine kod kornjača došlo do poremećaja u reprodukciji. Nosile su po jedno ili dva jaja u nekoliko odvojenih vremenskih razmaka, iz kojih se nisu lijegali mladunci. Inače odjednom snesu veću količinu jaja. </p>
<p>Ove zime u Centar stiže vrlo velik broj šišmiša i puhova. »Zbog neuobičajeno visokih temperatura te se životinje napola bude iz hibernacije, a s obzirom da nemaju hrane, ljudi ih pronalaze ošamućene, dehidrirane i bez snage, te ih donose nama«, kaže voditeljica Centra. Takvi događaji u životinjskom svijetu očito će se nastaviti. Naime, britanski meteorolozi ovu godinu najavljuju kao jednako toplu ili topliju od dosadašnje najtoplije - 1998. godine. </p>
<p> </p>
<p>U 21. st. prijeti nam porast temperatura od 2 do 6 stupnjeva</p>
<p>Znanstvenici kažu da će temperature u ovom stoljeću porasti između dva i šest stupnjeva, čemu je uzrok neobuzdana upotreba fosilnih goriva te intenzivna stočarska proizvodnja u kojoj se stvaraju emisije metana iz izmeta životinja. Kyotski protokol iz 1997. bio je prvi globalni odgovor na izazov klimatskih promjena, a osnovna mu je ideja smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 5,2 posto do 2010. od razine na kojoj su bile 1990. No, najveći zagađivači doskočili su i tome, pa je inicirana ideja trgovine emisijama kvota stakleničkih plinova među državama. Kyotski protokol je na snagu stupio tek 2005., s tim da ga SAD, najveći zagađivač atmosfere Zemlje stakleničkim plinovima, nije ratificirao.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prozor u svijet za 34.000 kuna </p>
<p>HZZO od nedavno slijepim osobama koje se redovno školuju omogućava besplatnu nabavu brailleve elektroničke bilježnice</p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od nedavno slijepim osobama koje se redovno školuju omogućava besplatnu nabavu brailleve elektroničke bilježnice i čitača ekrana s govornom jedinicom, sve u iznosu od 34.000 kuna. Ako je osoba starija od 16 godina, da bi ostvarila to pravo mora položiti bilo koja dva od sedam modula ECDL. U povodu Svjetskog dana Brailleova pisma u Hrvatskoj (poznatijeg kao 'brajica'), koji je obilježen 4., siječnja istražili smo koliko je pismo napredovalo te kakvo je stanje sa slijepim i slabovidnim osobama i upotrebom računala. </p>
<p>»Zahvaljujući brojnim radionicama i tečajevima koje je u sedam godina organizirao Hrvatski savez slijepih, od početnih petnaestak slijepih u Zagrebu, odnosno pedesetak u Hrvatskoj, danas imamo sigurno više od 300 slijepih koji se koriste računalom«, rekao je Vjesniku Danko Butorac iz Hrvatskog saveza slijepih. Dodamo li toj brojci i slabovidne osobe, ona se penje na 500. </p>
<p>Do naglog porasta prodaje računala za slijepe došlo je zbog brojnih prednosti koje moderna tehnologija omogućava slijepima. </p>
<p>»Slijepoj osobi računalo znači mnogo više nego videćoj jer su računala slijepima prozor u svijet«, kaže Butorac. »Ako ste slijepi, vaše pismo je 'brajica' i ograničeni ste na pisanu komunikaciju sa slijepim osobama. Ako želite komunicirati s videćim ljudima, treba na pisaćoj mašini napisati pismo. Da biste dobili povratnu informaciju, netko vam pismo koje ste dobili klasičnom poštom treba pročitati. S računalom slijepi to rade samostalno. Osim klasične komunikacije, slijepi koriste i razne zabavne servise poput news grupa, foruma, dok napredniji korisnici normalno 'chataju'«, objašnjava Butorac i dodaje kako računalo košta kao i svako drugo, od 4000 kuna na više. </p>
<p>No, dodaje, slijepoj je osobi nužan čitač ekrana i govorna jedinica koje zajedno stoje 9000 kuna. Laički rečeno, računalo koje govori košta minimalno 13.000 kuna. Ako se netko odluči za nabavu brailleova retka, čiji najjeftiniji model u Hrvatskoj stoji 27.000 kuna, cijeli će sustav stajati najmanje 40.000 kuna. Zato slijepi podržavaju potez HZZO-a jer je elektronička bilježnica vrlo slična PDA-uređaju, a s obzirom da na sebi ima 'brajev' redak i osnovne funkcije za upis teksta, editora, kalkulatora, sat i kalendar, znatno im olakšava svakodnevni život. Velika prednost bilježnice je što se pomoću kabla ili bluetootha jednostavno povezuje s drugim računalima tako da bilježnica odmah može služiti kao preskupi brailleov redak. Budući da država pomaže samo slijepim školarcima, ljudi se snalaze na razne načine, najčešće oslanjajući se na donacije.</p>
<p>Udruge aktivne u edukaciji</p>
<p>Uza skupu opremu, za uporabu računala za slijepe treba i mnogo znanja. Obični korisnici moraju naučiti upotrebljavati čitač ekrana, govornu jedinicu i brailleov redak, što je teško. Da bi im se to ipak omogućilo, Hrvatski savez slijepih organizira tečajeve po udrugama slijepih, a najaktivnije su one u Zagrebu, Rijeci, Čakovcu i Koprivnici.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Programi spolnog odgoja u školama posvađali udruge</p>
<p>Predsjednica Foruma za slobodu odgoja Vesna Puhovski ne smatra program Udruge Grozd znanstveno utemeljenim</p>
<p>Nekad je školsku monotoniju znala razbiti liječnica lokalnog doma zdravlja svojim predavanjem na satu razredne zajednice o ejakulaciji, penetraciji, menstruaciji, kontracepciji i ostalim riječima koje završavaju na »iji« i u nekim su kućama strogo zabranjene.</p>
<p>Stari pravilnik o zdravstvenoj zaštiti učenika - zahvaljujući kojem su se djeca u školi povremeno mogla smijuljiti na satu razredne zajednice, glasno izgovarati riječ »abortus« i 'poigrati' se kontracepcijskim spravicama - ukinut je. </p>
<p>Od rujna ga eksperimentalno mijenjaju novi programi zdravstvenog odgoja - jedan za osnovce od petog do osmog razreda i dva (na izbor) za srednjoškolce.</p>
<p>Programi su se pripremali više od dvije godine i izazvali su ozbiljnije polemike u posljednje vrijeme u školstvu, zdravstvu, ali i šire. Naposljetku, Povjerenstvo za zdravstveni odgoj pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja proglasilo je najboljima programe dviju udruga - Grozda (Glas roditelja za djecu) i Foruma za slobodu odgoja. Prvi će, koji je dobio potporu vjerskih zajednica, od rujna imati monopol u osnovnim školama, dok će se u srednjim školama u ponudi naći dva programa - Grozdov i Forumov. </p>
<p>Osnovna karakteristika programa jest što iste teme - o braku, masturbaciji, kontracepciji i spolnim odnosima - gledaju s različitih stajališta, što je očito i iz primjedbi koje im je uputilo Povjerenstvo. </p>
<p>Dio članova Povjerenstva zamjerio je, naime, Grozdovu programu na prekrutosti, a Forumovu na proliberalnom stavu o 'škakljivim' temama. </p>
<p>Povjerenstvo je tako došlo do zaključka da su programi Udruge Grozd i Foruma za slobodu odgoja »najcjelovitiji i u cjelini najbolji«, ali da »ni jedan od njih nije u potpunosti prihvatljiv te da su nužne dorade«. Prema zapisnicima Povjerenstva koje je dobio Vjesnik, Grozdu su prigovorene tri ključne stvari za njegov program zdravstvenog odgoja za osnovce, a najveća primjedba je - neznanstveni pristup. Povjerenstvo, naime, zamjera da Grozd sugerira djeci neznanstvene teze kao što su: spolni odnos ima smisao jedino u braku, abortivno djelovanje kontracepcije, spolni odnos je u funkciji pronatalitetne politike, izbjegavanje navike masturbacije.</p>
<p>Neznanstveni pristup u suprotnosti je s osnovnom tezom prosvjetnog ministra Dragana Primorca, koji je i u ovom slučaju poželio »kvalitetan program, u skladu s tradicijama hrvatskog društva i utemeljen na znanstvenim činjenicama«. </p>
<p>Predsjednica Foruma za slobodu odgoja Vesna Puhovski tvrdi da to Grozdov program ni u konačnoj verziji - nije. </p>
<p>»Na naš program dobili smo nekoliko minornih zahtjeva i poštivali smo ih jer nam to nije bio problem s obzirom na to da te izmjene nisu ulazile u filozofiju našeg projekta. Međutim, u Grozdu su sami striktno rekli da ako prihvate konceptualne primjedbe, njihov program gubi autentičnost i suštinu«, kaže Vesna Puhovski, ne shvaćajući kako je »neznanstveni program« na kraju ipak dobio zeleno svjetlo. </p>
<p>»Ako su njihovi stavovi o homoseksualizmu utemeljeni na znanstvenim činjenicama, onda ja uistinu ne znam gdje je kraj«, kaže ogorčeno aludirajući na nedavne izjave Ladislava Iličića iz Grozda Radiju 101. </p>
<p>Na optužbu o neznanstvenom programu, on odgovara suprotno.</p>
<p>»Naš je program apsolutno znanstveno utemeljen, što potvrđuju recenzije vrhunskih stručnjaka. Problem je što neki ljudi misle da su vrijednosti u suprotnosti sa znanošću. Mi tvrdimo da znanost i etika moraju biti povezani«, kaže Iličić, tvrdeći da je Grozd ispunio većinu zahtjeva, ili točnije, »sve one koji nisu zadirali u srž programa«.</p>
<p>Forum za slobodu odgoja dobio je pak packu Povjerenstva za prihvaćeni program za srednjoškolce da je sastavljen na temelju stranih programa namijenjenih djeci tranzicijskih zemalja. Povjerenstvo Forumu također zamjera da mu program nije prilagođen srednjoškolskom uzrastu, no u isto vrijeme spočitava mu se što je ostavio srednjoškolcima mogućnost vježbanja stavljanja kondoma (na mrkvu, primjerice). Daljnje primjedbe vezane su uz previše tema o nasilju, a ujedno izostavljenih tema o pozitivnim vrednotama braka i obitelji. Izostavljanje podataka o djelotvornosti kontracepcijskih sredstava također je zamjerka izabranom Forumovu programu za srednje škole. </p>
<p>»Naš je program utemeljen na znanstvenim činjenicama i ostavlja prostora djeci različitih svjetonazora da na temelju činjenica sami donose zaključke«, kaže Vesna Puhovski. </p>
<p>Dosta primjedbi dijela Povjerenstva dobio je i Grozdov program za srednje škole. Povjerenstvo mu zamjera što masturbaciju opisuje kao nešto loše, što izostavlja temu psihoseksualnog razvoja, što pojam »siguran seks« nije obrađen na primjeren način, što nisu razdvojene teme kontracepcije i spolno prenosivih bolesti, kao ni teme o smislu i značenju spolne aktivnosti. Grozdovu programu zamjera se što ne razvija vještinu uporabe prezervativa, što ne objašnjava kako se razvijaju stavovi uloga u braku, a Povjerenstvo ujedno traži da se tema o kontracepciji ili djelomično izostavi ili preradi, jednako kao i tema naslovljena »Što je brak«. </p>
<p>Prema informacijama iz Ministarstva, programi Udruge Grozd djelomično su izmijenjeni, odnosno uvažen je dio primjedbi Povjerenstva, a program Foruma za slobodu odgoja uz neke je izmjene dopunjen preslikama naznačenih dijelova tekstova iz priručnika. </p>
<p>Bez obzira na sve, programi će se provoditi eksperimentalno u desetak škola od rujna. S obzirom na sve, čini se dobrim što će djeca, odnosno njihovi roditelji sami birati koji program žele. Prepušteno im je na volju i da oba - odbace. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Razumljivo povlačenje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Varšavski nadbiskup Stanislaw Wielgus ipak je na kraju morao odstupiti. Sustigla ga je vlastita prošlost jer se pokazalo da je kao mlad svećenik surađivao s komunističkim tajnim službama. Njegovu odlasku pridonijelo je i mijenjanje vlastitih stavova o tim optužbama. Najprije je tvrdio kako su to sve insinuacije na njegov račun, da bi na kraju ipak priznao kako je špijunirao za bivši poljski komunistički režim. Branio se, međutim, da žrtve te njegove djelatnosti nisu bile njegove kolege. Navodno je bio doušnik ruskih tajnih službi. </p>
<p>Papa Benedikt XVI. prihvatio je njegovu ostavku nakon što je postalo očito da poljska javnost i nekadašnji bliski suradnici prethodnog pape Ivana Pavla II. ne mogu nadbiskupu oprostiti takvu suradnju. I većina Poljaka u anketama se izjasnila za njegov odlazak. Na kraju su Wielgusa branili samo rijetki poput njegova prethodnika kardinala Josefa Glempa koji je pokušao relativizirati njegov krimen. Bio je prisiljen na suradnju šikaniranjem, kazao je Glemp ustvrdivši da je presuda Wielgusu donesena na temelju »hrpe papira, kopiranih kopija«. </p>
<p>Ni u Vatikanu nisu krili svoje razočaranje razvojem događaja. Suočeni s dokazima o njegovoj suradnji, kazali su da je time »ozbiljno kompromitiran njegov autoritet«, čime su sugerirali i njegov odlazak. Međutim, ustvrdili su i da je Crkva u Poljskoj »žrtva osvete svojih starih komunističkih neprijatelja« te da je vjerojatno riječ o savezu između »progonitelja prošlosti i njihovih neprijatelja te osvete s njihove strane«. Iako izrijekom nisu uprli prstom ni u koga, mnogi se pitaju kako je Wielgus mogao bez problema proći inače rigorozan postupak koji prethodi imenovanju za nadbiskupa. </p>
<p>Tijekom tog procesa, koji obično ne traje kratko, konzultiraju se mnogi izvori, pa su tako svoje o Wielgusu vjerojatno bili pozvani reći i odgovorni u poljskom institutu koji čuva dosjee iz komunističkog doba. Netko u tim krugovima je očito, s namjerom ili zbog aljkavosti, propustio upozoriti nadležne na dokumente o nekadašnjoj Wielgusovoj suradnji, da bi ih poslije pustio u javnost. Na taj je način učinjena velika šteta Katoličkoj crkvi u Poljskoj, iako je glavni propust napravio sam Wielgus koji je morao svoje nadležne obavijestiti o tome da možda postoje određene zapreke za njegov izbor na tu visoku dužnost. </p>
<p>Da je to učinio, poštedio bi se blamaže, a Katoličku crkvu u Poljskoj nepotrebnog skandala. Njegovo povlačenje je, međutim, bez obzira na sve, posve razumljivo. S etiketom komunističkog špijuna teško bi mogao biti vjerodostojan varšavski nadbiskup posebice s obzirom na brojne poljske svećenike koji su radije birali stradanje i mučeništvo nego li suradnju s ozloglašenim komunističkih tajnim službama. No, i ovaj slučaj samo pokazuje da ćemo se još godinama suočavati s negativnim nasljeđem života u komunizmu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rebro nije Blato</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Umjesto prošle godine, kako je najavljivala prethodna uprava, bolnica Rebro, odnosno KBC »Zagreb«, bit će obnovljena i dograđena 2009. godine. Tek? Kako se uzme, jer, ima li objekta te vrste i važnosti koji se kod nas gradio onoliko koliko se i planiralo? Netko će postaviti pitanje odgovornosti za nerealne rokove iza kojih se kriju dvostruko veći troškovi od planiranih, dok će drugi pohvaliti hrabrost da se u ne baš sretna poslijeratna vremena počne tako organizacijski i financijski složen pothvat.</p>
<p>Bivša uprava KBC-a ostat će zapamćena po tome što je počela za Hrvatsku važnu zdravstvenu investiciju, dok će aktualna vjerojatno ostati u sjećanju po tome što će je dovršiti. Bit će to sjajno uređena i opremljena bolnica po svim propisima modernih institucija te vrste u razvijenom svijetu: brza trijaža, dovoljno operacijskih sala i intenzivnih njega, svi potrebni aparati, odjeli i moderna oprema. Ona to u najmanju ruku mora biti s obzirom na to da će se, kako stvari stoje, krediti vraćati iz državnog proračuna.</p>
<p>U izbornoj godini zacijelo će se mnogi koristiti i tim argumentima. No, pitanje je tko će biti toliko hrabar da nešto obeća za bolnicu u Novom Zagrebu. Stvarno, ali i metaforički, ona je u Blatu. Hoće li tako i ostati?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Lijeva gibanja</p>
<p>Ovogodišnji izbori svakako nisu prilika za uspjeh novonastalim strankama i vječnim marginalcima, kakvi su, primjerice, ASH ili SRP</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Što se to zbiva na hrvatskom tržištu lijevih političkih ideja? Sve je, naime, veća ponuda stranačkih opcija s lijevim predznakom. Nude se nove stranke radikalne ljevice, građanske ljevice i blago lijevo usmjerenog političkog centra, a tu su i stare, vodeće stranke na tom dijelu političke šahovnice, poput SDP-a i HNS-a. Manje se stranke ujedinjuju, poput lijevog bloka okupljenog oko tajkuna Zlatka Klarića, dok neki SDP-ovi bivši lideri, kakav je Ivan Ninić, pokušavaju pronaći drugu sreću u stvaranju novih stranaka. Kome su sve te političke ideje namijenjene?</p>
<p>Jasno je da među stotinjak političkih stranaka u Hrvatskoj nema mjesta za još nekoliko novih, bez obzira bile one lijeve ili desne, žele li ostvariti bilo kakav opipljiv izborni rezultat. Ujedinjena ljevica već spaja šest marginalnih lijevih stranaka, a u svoje redove pozivaju i druge političke patuljke s crvenom kapicom. Nove male stranke - bile lijeve ili desne - mogu imati uspjeha jedino na lokalnim izborima imaju li jake kandidate iz sredina u kojima se natječu. Ovogodišnji parlamentarni izbori, na kojima će se neke stare stranke, uključujući i one koje su nekad bile dio vladajuće koalicije, boriti za golo preživljavanje na nacionalnoj sceni, svakako nisu prilika za uspjeh novonastalim strankama ili pak vječnim marginalcima, kakvi su, primjerice, ASH ili SRP.</p>
<p>Njihovi lideri, međutim, bez obzira na iskustvo koje imaju, pokušavaju ostati na sceni i nadmašiti izravne konkurente, a to su uglavnom stranke iz kojih su otišli. Dio političkog establišmenta da na lijevoj sceni očito drži da ima još »prostora« za uspjeh, odnosno da je, uz SDP i HNS, moguće oživjeti još jednu lijevu opciju na nacionalnoj razini.</p>
<p>Razloge koji opravdaju tu tvrdnju njezini zagovornici nalaze, prije svega, u slabostima SDP-a. Glavni »adut« patuljastih lijevih stranaka (koje ujedinjeni nisu prerasli u diva) nedostatak je »brige za radnike« u SDP-u te napuštanje ideja radikalne ljevice. Dodatni »argument« je i zalaganje SDP-a za pristup EU, što male stranke sporadično zagovaraju. Jasno je da su to slabi motivi za njihov možebitni uspjeh.</p>
<p>Iz dosadašnjeg iskustva očito je, najprije, da u hrvatskoj politici slabo prolaze gubitnici, odnosno političari koji su napustili jake stranke. To nije samo odlika lijeve scene, jer takvih primjera imamo u svim strankama. Drugo iskustvo nas uči da parlamentarnim strankama postaju samo one koje su u koaliciji s jačim, saborskim strankama. Na taj način su u Sabor redovito ulazili regionalci i »patuljci«, što je počelo još stvaranjem Porečke skupine 1997. Nove ili probuđene male stranke ljevice - koje nas ovih dana obasipaju svojom demagogijom - stoga ne mogu ozbiljno ugroziti niti velike lijeve stranke, SDP i HNS, a još manje stranke centra.</p>
<p>To ne znači da SDP nije u problemu s političkom konkurencijom. Naravno, glavni konkurent Račanovoj stranci danas je HNS, koji mu je ujedno i potencijalni partner. Složenost odnosa SDP-a i HNS-a svakako zavrjeđuje posebnu analizu, no za nju je možda prerano jer obje strane nastoje umanjiti međusobne razlike i razmjenu teških riječi. No, već je jasno da bi nagli uspon HNS-a i Radimira Čačića mogao SDP definitivno udaljiti od Banskih dvora.</p>
<p>Na ljevici, dakle, vrije. Što je na drugoj polutki političke šahovnice? Desnica se također pokrenula potkraj 2006., ali ni njezini dosezi, izgleda, neće biti stelarni. O tome drugom prilikom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>2007. je počela s pozitivnim pomacima</p>
<p>Primjenom Zakona o zaštiti životinja nasilnike će se kažnjavati kaznom od pet do petnaest tisuća kuna. Trebalo bi donijeti i zakon o zaštiti radnika od pojedinih poslodavaca</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Od 2007. godine očekujemo više nego od njezinih prethodnica iako će godina nova već na samom početku pokazati zube mnogim potrošačima kad prosinački računi stignu na naplatu. U nedostatku drugog posla pojedinci se bave analiziranjem rastrošnosti nacije u predblagdansko i blagdansko vrijeme. Procjene su svakakve, razbacuju se brojkama o potrošenih dvije do jedanaest milijardi kuna. U prosjeku, svi smo rastrošni, bio to tajkun koji olako troši dobit dijelom stečenu na niskoj cijeni rada - iskorištavanjem radnika - ili bio to radnik koji jedva spaja kraj s krajem. Ipak, u prebrojavanju »sarmi« većina je jela zelje, a drugi samo meso. Oni od zelja ulazili su u debele minuse po računima i karticama da bi i njihova djeca i obitelj osjetila bar dašak prosinačke euforije. </p>
<p>Jesu li oni rastrošni ili neodgovorni? Nisu, jer i oni imaju pravo na život dostojan čovjeka. Zagrepčanima će se dodatno smračiti bez obzira na svu osvijetljenost metropole, jer će im standard pasti za 15 posto, koliko su prosječno poskupjeli troškovi života tj. povećane cijene komunalnih usluga. Kod mnogih sugrađana želje u prvim minutama ove godine zamijenile su redoslijed, umjesto zdravlja, neki su poželjeli posao, a neki krov nad glavom. </p>
<p>Ako se po jutru dan poznaje, tada je ova godina počela s pozitivnim pomacima.</p>
<p>Provedbom Nacionalne populacijske politike povećan je doplatak za djecu, naknade za rodiljni dopust, pronatalitetni dodatak od 500 kuna. Sve to radi većeg nataliteta iako je sve to skromno u odnosu na 25.000 eura koje za svako novorođeno dijete daje njemačka vlada ili 4000 australskih dolara, koliko daje australska. Naša djeca uče se skromnosti od rođenja.</p>
<p>Stimulira se otvaranje novih radnih mjesta i obrazovanje u tehnološko-razvojnoj i prirodno-prerađivačkoj djelatnost s 1500 do 3000 eura; najniža plaća porasla je za 29 kuna i iznosi 2298 kuna; korisnicima državnog proračuna osnovica za izračun plaće porasla je za 272,81 kunu i iznosi 4819,66 kuna; hrvatski bankovni sustav uvođenjem dva nova institucionalna oblika kreditne unije i štedne banke najavio je rat lihvarskom kamatarenju; primjenom Zakona o zaštiti životinja nasilnike će se kažnjavati kaznom od pet do petnaest tisuća kuna. Trebalo bi donijeti zakon o zaštiti radnika od pojedinih poslodavaca koji se na njima nekažnjeno iživljavaju.</p>
<p>Dobra je vijest da struje ima dovoljno i neće poskupjeti. Kako i ne bi bilo dovoljno struje kad je većina Hrvata naelektrizirana od predizbornih obećanja i političara.</p>
<p>Vrijedno je spomenuti pozitivan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji prvi put prelazi milijardu američkih dolara ili je na razini 65 posto uvoza. Samo tako možemo hraniti pola Europe našim prirodnim bogatstvima, a ne da uvozimo europski prehrambeni otpad.</p>
<p>Kad smo kod Europe, događaju se »rajski trenuci«, kako je bugarski predsjednik nazvao ulazak Bugarske u veliku europsku obitelj. Nova je godina Europskoj uniji, kojom će idućih šest mjeseci »dirigirati« Njemačka, pridružila još dvije nove članice. Samo 17 godina nakon pada komunizma u tim državama, Bugarska i Rumunjska postale su punopravni subjekti Unije. Neka im je sa srećom, pogotovo radnicima koji neće jednostavno naći posao u razvijenim članicama EU-a jer je većina njih ograničila ulazak radne snage iz novopridruženih zemalja na svoj teritorij, dok su druge spremne zaposliti bugarske i rumunjske radnike ali kao pomoćnu radnu snagu. </p>
<p>Hrvatska bi, prije kraja ovog desetljeća, trebala postati 28. članica Unije. No, ne zanosimo se Unijom, uzdajmo se u se i u svoje kljuse, jer uz naš geopolitički položaj, čiste prirodne resurse i prirodne blagodati, Europa treba nama doći na vrata kao ravnopravnom partneru, a ne da se ponizno klanjamo i jeftino prodajemo onima koji će i radnicima iz Hrvatske ograničavati ulazak u njihove države i u nama gledati vlastitu korist.</p>
<p>Slovenci su u povijest ispratili svoj nacionalni tolar i zamijenili ga eurom. Iako su se ozbiljno pripremali da ih taj prijelaz ne udari previše po džepu, nova im je valuta donijela i 25 posto višu cijenu kruha, 16,4 posto više cijene poštanskih usluga, a ni 20 posto viša cijena bureka nije zanemariva. Za usporedbu, cijene poštanskih usluga u Hrvatskoj zadnji su se put mijenjale prije sedam godina. </p>
<p>I <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju! Budući da je još u staroj godini krenulo bez milosti, ova će nam izborna godina biti ispolitizirana do krajnjih granica. Politika je u Hrvatskoj već nemoralna kategorija jer predstavlja uzimanje novca od bogatih i glasova od siromašnih, uz obećanje da će služiti jednima i drugima. </p>
<p>Stranke će se bespoštedno boriti za simpatije birača, uvjeravajući ih da su promijenile i ćud, a ne samo dlaku; radnike će, kao najvažniji dio biračkog tijela, uvjeravati da će im se dogoditi čudo ako glasuju baš za njih - bit će svega, pa i ptičjeg mlijeka. </p>
<p>No, politički izbori kod nas su tragikomedija u kojoj na neki način sudjelujemo svi. Glumci nam obećavaju brda i doline, a narod plješće dok predstava traje. Poslije izbora glumci si prisvajaju brda, a narod guraju u dolinu. Malo ih se smije - uglavnom svi plačemo.</p>
<p>O izborima ću još pisati, a do tada - još jednom zdrava i sretna Nova i pamet u glavu!</p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Oslobodimo središte Zagreba od nepotrebnih automobila</p>
<p>TOMISLAV I. RAVLIĆ</p>
<p>Koliko bi naš nekad opjevano bijeli i lijepi Zagreb bio još ljepši da u njegovom središtu nema toliko nepotrebne automobilske gužve. U cilju što bolje analize, razgovarao sam s brojnim stanovnicima Zagreba, kako onima koji imaju automobil tako i onim koji ga nemaju. Od sto upitanih (što je svakako mali uzorak, ali bolje ikakav nego nikakav), njih devedeset odgovorilo je da naš lijepi Zagreb treba osloboditi od automobila. I što je najinteresantnije, među onima koji su protiv jurcanja autima po gradu podjednak je broj vlasnika automobila i onih koji auto nemaju. I još nešto, ljudi koji istinski vole Zagreb ne voze automobil u grad makar ga i imali osim u hitnim slučajevima, a za to postoji taksi. Tu bi se naša taksi služba trebala ugledati na Rijeku. </p>
<p>Ljepota Zagreba je jednostavno nevidljiva i prigušena automobilima u kojima je najčešće jedna osoba, prepoznatljiva po tome što ljeti izbace ruku kroz prozor puštajući preglasnu glazbu. Brojni su razlozi koji upućuju na potrebu da se grad oslobodi nepotrebne automobilske gužve, od kojih ću istaknuti samo neke. Vozila javnoga gradskog prometa ne mogu normalno prometovati zato što je previše automobila. Primjerice, skoro sam autobusom u jutarnjim satima kad je špica putovao od Novog Zagreba do kolodvora ravno četrdeset pet minuta.</p>
<p>Vozila opskrbe i hitne pomoći mnogo bi bolje funkcionirala da nema nepotrebne gužve. Vjerojatno bi tako i neki ljudski životi bili spašeni. Zbog brojnosti automobila, stanari u središtu grada imaju golemih problema kad im treba hitno osloboditi prolaz u slučaju dolaska hitne pomoći, dostave ili nekoga trećeg razloga. </p>
<p>Nadalje, tu je ljepota grada, za koju brojni vlasnici svojih ljubimaca uopće ne mare. Njima je do izgleda Zagreba kao do lanjskog snijega. Glavno je da mogu otići u središte grada, da budu viđeni u beskonačnom ispijanju kava. O da, i to beskrajno ispijanje kava po ogromnim prostranstvima gdje su se do jučer kretali pješaci stjeralo je građanke i građane pred zid. </p>
<p>Sljedeći veoma važan razlog koji bi trebao upućivati gradske vlasti da oslobode središte grada od suvišnih automobila je ekološko-zdravstveni. Koliko samo stradavaju naša pluća, živci, a da ne govorimo o cjelokupnom zagađivanju prostora, o čemu bi svaka normalna gradska vlast morala voditi računa. </p>
<p>Zagreb bi trebao imati više uređenih biciklističkih staza.</p>
<p>Samo nekulturni pojedinci neizmjerno pate za automobilima po središtu grada. Ružno je to vidjeti, te zajapurene ljude i psovke, što nema nikakve veze s normalnim gradskim, da ne kažem zagrebačkim štihom i ponašanjem. Čisto sumnjamo da ćemo se na bilo koga ugledati u pozitivnom smislu, jer izgleda nismo na toj kulturnoj razini. No, moramo neprestano raditi na tome da vratimo Zagreb Zagrebu u svoj njegovoj čistoći i ljepoti. Automobil treba koristiti za duža putovanja, a gradom se krećimo pješice ili na biciklu, što je, priznajmo, zdravije u svakom pogledu. </p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije i povijesti</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Horvatinčićeva ideja šaka je u oko Zagreba!«</p>
<p>U Gradu kažu da namjeravaju uklonoti automobile s pločnika u središtu Zagreba</p>
<p>Ideja investitora Tomislava Horvatinčića da blok, omeđen Cvjetnim trgom, Preobraženskom, Ilicom, Gundulićevom i Varšavskom, za nekoliko godina pretvori u ekskluzivan kompleks s podzemnom garažom, nailazi na žestoko protivljenje stanara susjednih zgrada.</p>
<p>»Ostvari li se taj projekt, narušit će se identitet ovog dijela Zagreba. Ideja da se ruše zgrade kod Preobraženske, koje su kulturno dobro, šaka je u oko grada!«, smatra predstavnik suvlasnika zgrade u Ilici 13 Vojko Madirazza, umirovljeni predsjednik Županijskog suda. »Gradnjom kompleksa dvorišna strana zgrade ostala bi zimi bez svjetla«, kaže Madirazza. Ističe da u Gundulićevoj svakodnevno nastaju prometni čepovi, a kako će tek biti kada se naprave podzemne garaže. »Nastao bi kaos. Sve je to biznis, a za naše mišljenje nitko od odgovornih ne mari«, zabrinut je bivši sudac. Kaže da investitoru neće potpisati suglasnost za lokacijsku i građevinsku dozvolu.</p>
<p>»U Donjem gradu ne smiju se graditi podzemne garaže! Ionako je sve zakrčeno automobila, a sada bi tu htjeli graditi podzemnu garažu«, ljut je odvjetnik Željko Brkić. Njegov ured nalazi se u zgradi u koju se ulazi iz Varšavske 10. U slučaju realizacije projekta, zgrada bi se rušila. »Ne namjeravam se seliti i ne želim prodati svoj ured, ali ako na to pristanu svi stanari što mi onda preostaje«, pita se odvjetnik Željko Brkić. Kaže da nitko od njegovih susjeda nije zadovoljan Horvatinčićevom idejom, a čuo je da su investitorovi agenti nekim stanarima ponudili otkup stanova.</p>
<p>Slično razmišlja i Sanda Č. iz Gundulićeve 7. »Ne bih voljela gledati tu zgradurinu s balkona, a da ne pričam o buki i prašni koja bi mjesecima dopirala s gradilišta«, žali se stanarka. »Ako izgrade kompleks, nas će zatvoriti i izgubit ćemo na kvaliteti života«, smatra Sanda. Njena susjeda umirovljenica kaže da »nju ne zanimaju skupocijeni dućani, nego je brine što će biti s prometom«. Kaže da svoj potpis neće stavljati »ni na kakve papire.«</p>
<p>U Gradskom uredu za izgradnju i prostorno uređenje kažu da stanari prema Zakonu o gradnji moraju biti upoznati s planom gradnje i da moraju biti stranke u postupku, ali da njihova suglasnost nije presudna. Za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole investitoru je najvažnije da je projekt u skladu s GUP-om, koji zasada ne dozvoljava gradnju garaža u Donjem gradu. </p>
<p>»Taj projekt treba pažljivo ispitati s prometnog aspekta. Ilica je prezagušena vozilima, kao da živimo 20 godina u prošlosti. To je neprihvatljivo«, kaže pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek. O promjeni GUP-a nije želio govoriti, nego je napomenuo da će se »u bloku kina Zagreb primijeniti slična rješenja, koja su se koristila prilikom anketnog natječaja za gradnju Kongresnog centra kraj Westina«. Bitno je, smatra, da se izgrade sve planirane podzemne garaže na rubu Donjeg grada te da se iz središta Zagreba s pločnika maknu automobili.</p>
<p>Blok nema osobitih povijesno-arhitektonskih značajki</p>
<p>»Ulične zgrade u Gundulićevoj 5 i Trg P. Preradovića 4 i 5, dio su zaštićene urbane cjeline Donji grad, ali nisu na popisu pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara«, kaže Doris Kažimir, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Objašnjava da unutrašnjost bloka nema »osobito povijesno značenje u strukturi Donjeg grada, niti osobitu arhitektonsku vrijednost«. Ističe da je cilj anketnog natječaja ispitati mogućnosti uređenja tog donjogradskog bloka. »Do realizacije je dalek put i treba poštovati zakon«, kaže pročelnica Kažimir. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kapital mijenja centar grada</p>
<p>I Grad bi mogao sudjelovati u 100 milijuna eura vrijednoj investiciji</p>
<p>Kada građanske udruge Pravo na grad i Zelena akcija u svom protestu protiv devastacije Cvjetnoga trga pišu da je prostor još jedno važno javno dobro koje je na udaru »polutajne, divlje i krupne otimačine«, moglo bi se učiniti da se koriste teške riječi, jer je prošlo vrijeme kada se barbarski moglo javno preko noći pretvarati u privatno. Ipak, ono što se u posljednje vrijeme događa s prostorom na različitim zemljopisnim točkama Hrvatske potvrđuje da te građanske udruge imaju pravo ili bi u nekim slučajevima, koji su još otvoreni, mogle imati pravo. </p>
<p>Među tim »otvorenim slučajevima« jest i Cvjetni trg koji bi, prema najavama, mogao doživjeti velike promjene. Projekt, prema kojemu bi se mijenjao blok, omeđen Varšavskom i Gundulićevom, Ilicom, Preobraženskom i Cvjetnim trgom, predstavljen je potkraj prošlog tjedna u prostorijama Hoto grupe, koja je, zajedno s malo poznatom tvrtkom Immo Worldwide Zagreb, investitor tog velikog i skupog projekta. Točnije, riječ je o javno-privatnom partnerstvu s Gradom, što navješćuje da bi i Grad mogao sudjelovati u 100 milijuna eura vrijednoj investiciji, na koliko ju je procijenio Tomo Horvatinčić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Njegovo je rješenje ocjenjivački sud proglasio najboljim na pozivnom anketnom natječaju koji je raspisao investitor. Iako su u medijima citirane izjave investitora da bi sredinom ove godine trebalo početi s gradnjom, na konferenciji za novinare Tomo Horvatinčić je to demantirao i naglasio da je riječ samo o anketnom natječaju. Međutim, povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, koja je istupila iz ocjenjivačkog suda, upozorava na to da to nije anketni natječaj jer se njime do kraja određuje sadržaj, površina i količina dok bi anketni natječaj ispitivao mogućnosti i ne bi se trebao pridržavati važećih urbanističkih planova.</p>
<p>»Ovdje se zapravo tražilo arhitektonsko-urbanističko rješenje. No, takav natječaj treba se pridržavati Generalnog urbanističkog plana Zagreba i zbog toga je proglašen 'anketnim«, kaže Snješka Knežević i u tome prepoznaje dosadašnju praksu da se GUP revidira nakon takvih »anketnih« natječaja, »od parcele do parcele«, umjesto da se mijenja tek ako o nekim njegovim dijelovima postoji javna i stručna suglasnost. </p>
<p>Stav Snješke Knežević je jasan: trebalo bi urbanističko-arhitektonske projekte temeljiti na zakonskim dokumentima, a ne zakon prilagođavati pojedinim projektima. Zbog toga Snješka Knežević postavlja pitanje zašto je investitor utrošio novac i vrijeme kad zna da se njegov projekt prema važećem GUP ne može realizirati? I, čime bi se, u takvim okolnostima, imao baviti stručni sud? </p>
<p>»Čini mi se da je funkcija stručnog suda i njegova žiriranja davanje podstreka investitoru da, unatoč svemu, realizira svoj cilj«, odgovara na svoje upite Snješka Knežević. Krešimir Galović, kritičar arhitekture i povjesničar umjetnosti kaže da gradski centar zahtijeva hitan redizajn, ali ne »prema vizijama građevnih poduzetnika, nego isključivo na temelju stručno izrađene politike gospodarenja prostorom«. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nagrađeni zaslužni za Snježnu kraljicu</p>
<p>Zbog iznimno toplog vremena, na Sljemenu nema skijanja do daljnjega, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare, kada su dodijeljene i četiri medalje Grada Zagreba djelatnicima TD Sljeme Medvednica, zaslužnima za kvalitetnu pripremu Svjetskog kupa »Snow Queen Trophy«. Iako Crveni sljemenski spust i dalje nije otvoren za građanstvo, neće se mijenjati cijene dnevnih, poludnevnih i noćnih karata za djecu i odrasle. »Poskupjet će godišnje karte s dosadašnjih 680 kuna na 1500«, rekao je Dragutin Žiljak, direktor društva Sljeme. Dnevne karte, naime, protekle su godine koštale 70, a noćne 50 kuna. Žiljak je dodao da se škola skijanja održava na Bijelom i Zelenim spustu unatoč vremenu i manjku snijega. Napomenuo je da je, od lanjskog do ovogodišnjeg kupa, u stazu i cjelokupnu infrastrukturu uloženo 5,9 milijuna kuna. </p>
<p>Prema riječima Dragutina Žiljka, idućih dana će se potpisati ugovor Gorske službe spašavanja i Zagrebačkog holdinga o isplati 200 tisuća kuna. »Do sada je Grad Zagreb plaćao hladni pogon, a novim ugovorom će se regulirati i plaćanje dežurstava Gorske službe spašavanja«, rekao je Žiljak. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić je označio jednim od kapitalnih planova i gradnju nove žičare. »Rok trajanja žičare istekao je prije dvije godine i, nakon produženja toga roka, više ga ne možemo produžavati, stoga moramo izgraditi novu žičaru«, istakao je Bandić. Rečeno je i to da Zagrepčane na austrijskim skijalištima čeka, uz predočenje osobne iskaznice, popust od 20 posto za dnevne skijaške karte.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kolona protiv poskupljenja</p>
<p>Prosvjed podupiru udruge koje okupljaju više od 450 tisuća članova</p>
<p>Upravni odbor Automoto kluba »Maksimir« u ponedjeljak je na sjednici odlučio organizirati prosvjed protiv nedavnih podizanja cijena komunalnih usluga i parkiranja u Zagrebu. Posljednjega dana u siječnju u znak prosvjeda formirat će veliku kolonu vozila, koja će u uvjetima gradske vožnje prodefilirati ispred zgrade Gradskoga poglavarstva.</p>
<p>»Već dva tjedna organiziramo potpisivanje peticije protiv poskupljenja, a do ponedjeljka smo prikupili 2100 potpisa građana«, priča Milan Ratkajec iz AMK »Maksimir«, inicijatora akcije koju su istovremeno poduprli i autoklubovi »Miramare« i »Sveučilište«. Prosvjed protiv skupljeg života u Zagrebu građani su podržali u velikom broju, a do prosvjeda, uvjeren je Ratkajec, prikupit će više od tri tisuće potpisa ogorčenih građana. Drago Desančić, predsjednik AMK »Maksimir« kaže kako su prosvjed podržali i Hrvatski autoklub, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga za unaprjeđenje pravosuđa u Hrvatskoj, Sindikat hrvatskih željezničara te Udruga oboljelih od leukemije - čime tu akciju AKM-a podupiru udruge s više od 450 tisuća članova. »Probleme vezane za parkiranje i gradski promet valja rješavati sa stručnjacima, koje može okupiti AMK 'Maksimir', a o cijenama i životnom standardu pregovarati s najvećim sindikalnim središnjicama«, ističe Desančić.</p>
<p>Rasipničko ponašanje gradskih vlasti, megalomanski planovi koje moraju plaćati građani, pretjerano davanje novca NK Dinamu, najveći prirez i loše prometnice - tek su neke od zamjerki koje su građani u svojim porukama podrške prosvjedu uputili AMK-u elektroničkom poštom na adresu amk.maksimir@zg.t-com.hr.</p>
<p> »Vozači već imaju velike namete prema državi, ali sada im je 'voda došla do grla' i odlučili su tomu stati na kraj. Naknada za parkiranje je u zadnjih godinu dana narasla za 28 posto, a dodatni namet početkom godine od 30 posto graniči s ludošću«, smatra Ratkajec. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Građani često bacaju i antibiotike</p>
<p>Kako bi ekološki osvijestili Zagrepčane odnosno (u)vidjeli koje lijekove najviše troše i drže li se uputa o njihovu pravovaljanom skladištenju Gradski ured za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje od 15. prosinca do 15.veljače provodi akciju odlaganja starih lijekova. U tomu su mu se priključili Pliva i Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba.</p>
<p>Prema riječima dr. Josipa Čuliga, ravnatelja Zavoda, akcija je hvalevrijedna - jer će se građani educirati o tome da lijekove treba čuvati na za to odgovarajućim mjestima - zaštićenima od vlage, svjetla...Vidjet će se i pridržavaju li se uputa liječnika o pravovaljananom korištenju - liječnici će vidjeti kako pacijenti zaista troše lijekove. To više jer se pokazalo - ističe dr. Čulig - kako je među odbačenim starim lijekovima i zamjetan broj antibiotika. To su lijekovi koje valja popiti onako kako je liječnik propisao, jer inače ne daju učinke koji se očekuju. To pokazuje i da su antibiotici možda krivo propisani, ili se pacijenti ne pridržavaju uputa. Građani, pokazalo se, uvelike donose lijekove za gastrointestinalne tegobe, antibiotike, kardiovaskularne i respiratone bolesti, reumu, živce, ginekološke i kožne probleme i drugo. </p>
<p>Cilj je akcije očuvanje zdravlja naših sugrađana, kaže ravnatelj, i napominje kako Zagrepčani lijekove mogu pohraniti u za to predviđene kontejnere u ljekarnama, odnosno po domovima zdravlja. U 11 takvih domova u Gradu mogu se pronaći i letci s informacijama o akciji. Najčešće korišteni lijekovi su oni za kardiovaskularne odnosno kronične bolesti - poput dijabetesa, reume... Kao važnu stavku, kad je riječ o korištenju lijekova, dr. Čulig ističe tzv. shemu njihova konzumiranja: viškovi u ladicama česti su, jer ih ljudi uzimaju nedovoljno i ne pridržavaju se propisanih doza. Odbačeni lijekovi uklanjaju se jednom tjedno, a potom ih ovlaštena tvrtka odvozi u spalionicu u Beč. Akcija je važna i zato što su stari lijekovi potencijalno opasan otpad, kojega često bacamo u kućno smeće!</p>
<p>To nikako ne bi smjeli činiti, jer to smeće završava na komunalnom odlagalištu, što je prijetnja okolišu i onima koji s njim dolaze u doticaj. »Svaki stari lijek promijeni kemijski sastav i sigurno nije onakav kakvog ste donijeli doma iz ljekarne« - kaže dr. Čulig. Dodaje da takav otpad treba odnijeti u najbližu ljekarnu ili Dom zdravlja. Treba voditi računa i o zalihama lijekova koje ljudi nerijetko nepotrebno »slažu« kod kuće, a da se pritom ne pridržavaju terapije. Zato im je nužna ekološka edukacija, zaključuje dr. Čulig. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ukradena dva autobusa!</p>
<p>Brdovec, Marija Gorica i Pušća ostali bez novih autobusa</p>
<p>Na udaru lopova protekloga vikenda našli su se i autobusni prijevoznici zaprešićkog područja. Sa zaključanog parkirališta u petak su ukradena dva nova autobusa Meštrović prijevoza. Privatnik Meštrović, koji obavlja javni prijevoz na širemu zaprešićkom području, pretrpio je štetu od milijun kuna, a oštećeni su i stanovnici Brdovca, Marije Gorice i Pušće - koji će se zbog te krađe i dalje voziti u starim, žutim autobusima, osim ako Pušća ne izabere novoga prijevoznika, koji je nedavno poslao svoju ponudu. </p>
<p>»U šoku smo od subote, dali smo zadnji novac za nove autobuse, a ostao nam je samo kredit. Sada ćemo morati popravljati stare, a to vam je kao da stalno krpate stari kaput«, ogorčen je vlasnik tvrke Mirko Meštrović, koji je ostao i bez novca od osiguranja jer autobuse, koji su još nosili carinske oznake, nije uspio registrirati. Dva crvena autobusa marke MAN i 99-tog godišta u Austriji je kupio za 200 tisuća eura, radi obnove zastarjelog voznog parka. Za područje na kojemu ima koncesiju, Meštrović je planirao uvesti osam novih autobusa, nakon čega bi sve autobuse starije od deset godina povukao iz prometa, što sad nije moguće. Ali, Meštroviću ovo nije prvi put da je opljačkan. Prije nekoliko godina prvi mu je put ukraden autobus, koji je pronađen zapaljen u šumi u Bistri, a prije šest mjeseci ukraden je mini- bus. Počinitelji u oba slučaja nisu pronađeni, ali Meštrović se nada kako će ovaj put »policija pronaći i autobuse i počinitelje«.</p>
<p>Lopovi odlično radili</p>
<p>Vikend u Zaprešiću protekao je u znaku velikoga broja kaznenih djela i nesvakidašnjih krađa. Policija je zabilježila čak sedam kaznenih djela što je prilično veliki broj za to područje u kojemu vikendom, prema riječima načelnika PP-a Željka Prše, obično zabilježe dva do tri kaznena djela. Na širem zaprešićkom području lopovi su krali doista sve - čemprese i pipe na groblju, vrtne stolce, kosilice i šahte pa i dva autobusa! Osim provala u dva automobila i pekaru, provaljeno je i u dva postrojenja u radnoj zoni - u Karbon i tvrtku DBT, a u ulici Klake u toj je zoni ukraden je metali poklopac za odvodnju. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Slučaj 400 kg kokaina: Brod hrvatski, roba srpska, odredište Grčka </p>
<p>PODGORICA</p>
<p> – Više od 400 kilograma kokaina, vrijednog više od 40 milijuna eura, a zaplijenjenog na makedonskoj granici, dovezao je potkraj prosinca iz Italije u luku Bar hrvatski brod »Lošinj«, priopćila je u ponedjeljak Uprava policije Crne Gore, dodajući da crnogorska pogranična tijela ni u jednom trenutku nisu posumnjala u ispravnost putnih isprava posade i tereta tog broda. »Kontejneri s kokainom su 4. siječnja ujutro pretovareni u kamion, koji je oko 11 sati napustio barsku Luku, a istog dana i crnogorski teritorij preko graničnog prijelaza Kula prema Kosovu«, navodi se u policijskom priopćenju. Prema dokumentaciji, vlasnik robe u kontejnerima je poduzeće »Makfut« iz Beograda, a krajnje odredište je bila Grčka, odnosno »Searose Company« LTD, u industrijskoj zoni Sindos. Kontejneri su 14. studenoga ukrcani u luci u Venezueli, a do dolaska u Luku Bar bili su u nekoliko južnoameričkih, jednoj španjolskoj i jednoj talijanskoj luci, gdje su prošli carinske kontrole a u luku Bar su stigli 29. prosinca. </p>
<p> »Crnogorska policija nije imala operativna saznanja o krijumčarenju kokaina, pa samim tim ni zakonsku osnovu za kontrolu sadržaja kontejnera, koji su bili u tranzitu preko Crne Gore«, zaključeno je u policijskom priopćenju. Makedonska policija je priopćila da je 4. siječnja zaplijenila više od 400 kilograma kokaina, skrivenog u kamionu u blizini granice s Kosovom i uhitila makedonskog vozača osumnjičenog za krijumčarenje droge, te da je »roba« stigla iz crnogorske luke Bar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Helikopter se srušio na restoran i usmrtio troje ljudi</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Helikopter »Alouette 2« zabio se u nedjelju u vrt restorana u južnoj Francuskoj. Troje je ljudi poginulo, a jedna je žena teško ranjena. Helikopter se zabio u restoran Chez Bob (Kod Boba) na cesti između Salin-de-Girauda i Arlesa u pokrajini Camargue. Četvero, pak, ljudi koji su se nalazili u helikopteru prošli su bez ozljeda. Policijski izvori rekli su da je helikopter trebao prevesti goste koji su objedovali u restoranu. Dvoje poginulih bili su roditelji petogodišnje djevojčice koja je bila svjedok smrti svojih roditelja, ali je prošla neozlijeđena. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pronađeno 14 putnika s potonulog trajekta</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Četrnaest putnika s potonulog indonezijskog trajekta pokupio je brod u prolazu nakon što su devet dana na splavi plutali morem. Petnaesti putnik umro je ubrzo nakon spašavanja u nedjelju navečer. Trajekt Senopati Nusantara sa 628 putnika potonuo je 29. prosinca na putu od Bornea prema otoku Java uslijed velikog nevremena oko toga otoka. Dosad je pronađeno samo deset tijela, no u mornarici smatraju da su stotine mrtvih tijela zarobljene u donjim dijelovima potonulog broda. S broda je spašeno 230 putnika, a 400 ih se smatra mrtvima ili nestalima. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U nesreći u podzemnoj ozlijeđeno 16 osoba</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Najmanje 16 osoba je ozlijeđeno kada je u nedjelju nedaleko centra Washingtona vlak podzemne željeznice iskočio iz tračnica. Nesreća se dogodila oko 15,45 sati po lokalnom vremenu nedaleko stanice Mount Vernon Square, a u tom se trenutku u vlaku nalazilo oko 150 putnika. Jedna je osoba zadobila teške ozljede, no izvan je životne opasnosti, dok su ostali ozlijeđeni, među kojima i jedna trudnica, uglavnom prošli s modricama i natučenjima. Oko 60 osoba pritom je ostalo zarobljeno u posljednja dva vagona, a vatrogascima je trebalo oko 45 minuta da dopru do njih i izvedu ih iz tunela. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Obnavlja se Hemingwayeva kuća</p>
<p>SAN FRANCISCO DE PAULA</p>
<p> - La Vigie, kolonijalna vila nedaleko od Havane u kojoj je slavni američki pisac Ernest Hemingway živio 21 godinu, ubrzano se obnavlja pod nadzorom kubanskih stručnjaka i uz potporu američkih kolega. Stručnjaci su završili pročelje i nastoje vratiti nekadašnji sjaj toj kući-muzeju sakrivenoj u zelenilu nadomak sela San Francisco de Paula, 25 km od Havane, ne uklanjajući tragove koje je ostavio Hemingway dok je tu živio od 1939. do 1960. U vili koja je 1961. pretvorena u muzej po nalogu predsjednika Fidela Castra, bit će izložene piščeve knjige, ploče, pokućstvo i slike, kao i radio, gramofon i preparirane životinje. U obnovu će se utrošiti 1,2 milijuna dolara, a sve troškove snosi Kuba. Hemingway je u toj vili napisao više svojih romana, među kojima i najpoznatiji »Starac i more« za koji je 1954. dobio Nobelovu nagradu. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kupanje u »toplom« Sjevernom moru</p>
<p>OSTENDE</p>
<p> - Izuzetno toplo vrijeme izmamilo je tisuće Belgijanaca ovog vikenda na pješčane plaže u blizini lučkog grada Ostendea. Hrabriji su iskoristili toplo vrijeme tako što su se okupali u Sjevernom moru koje je za Belgijance bilo nezamislivo toplo, čak 4 stupnja iznad ništice. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Povezanost kontracepcijskih pilula i alergijskog rinitisa kod djece</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Majke koje su ranije koristile pilule za kontracepciju imaju veću vjerojatnost da će roditi dijete koje će patiti od alergijskog rinitisa. Dr. Leea Keski-Nisula s finskog sveučilišta i kolege napisali su u medicinskom časopisu Allergy da postoje naznake povezanosti između uzimanja kontracepcijskih pilula i alergijskih bolesti. Znanstvenici su proveli studiju među 618 astmatične djece u dobi od pet i šest godina i usporedili dobivene podatke sa skupinom od 564 djece koja nisu patila od alergija. Na temelju njih su zaključili da majke koje su koristile antibebi pilule godinu dana ili manje prije začeća imaju 67 posto veću vjerojatnost da će roditi dijete s alergijskim rinitisom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mladenka u šali rekla »ne« - vjenčanje odgođeno</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Jedan austrijski par morao je odgoditi svoje vjenčanje za 10 tjedana jer je mladenka u šali rekla »ne« odgovarajući na pitanje matičara uzima li tog čovjeka za svog supruga. Unatoč molbama mladenke, koja je odmah rekla da se samo šalila, matičar je prekinuo ceremoniju vjenčanja u gradu Steyru. Prema austrijskim zakonima, vjenčanje mora biti odgođeno za barem 10 tjedana ako jedna od strana odgovori negativno na pitanje pristaje li na sklapanje braka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Razvela se o supruga zbog dezodoransa</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Jedna je Egipćanka dobila razvod od supruga koji je neumjereno koristio dezodorans od aloe. Sud za rješavanje bračnih problema u Mahdiju, u predgrađu Kaira, odobrio je razvod Suadi koja je tvrdila da joj je taj dezodorans izazvao alergiju a to je potvrdila medicinskim nalazima. »Volim supruga i ne želim ga ostaviti, ali on nije prestao korstiti taj dezodorans za koji tvrdi da ga podsjeća na miris djetinjstva«, objasnila je Suada sucima. Sud je na kraju odlučio u njezinu korist jer se suprug, Sudanac Hasan, tri puta nije pojavio na saslušanju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sibiu – europska prijestolnica kulture u 2007.</p>
<p>Sibiu je jedan od kulturom najbogatijih gradova u Rumunjskoj, a za dobivanje statusa europske prijestolnice kulture potrošeno je sto milijuna eura </p>
<p>Da je itko u 2000. godini prošetao rumunjskim gradom Sibiuom, srednjovjekovnim gradom u egzotičnoj pokrajini Transilvaniji, koji danas broji 170.000 stanovnika, ne bi mogao pretpostaviti da će taj grad s otpalim fasadama i zapuštenim prometnicama postati u ovoj godini europskom prijestolnicom kulture, zajedno s gradom Luxembourgom. </p>
<p>Otpale žbuke na brojnim kućama, oronuli stari automobili (vidjeti polovni mercedes bio je doista doživljaj), najjeftiniji, gotovo kartonski omotni papiri u trgovinama, iznenađujuće nizak standard (plaća kirurga bila je tada oko 50 eura mjesečno), zapušteni interijeri (kazalište »Gong«, gdje je gostovao Teatar ITD, izgledalo je poput zapuštene jeftine dvorane) – sve je to davalo sliku tužna grada koji ponosno čuva svoju povijest »pod« slikom siromašne sadašnjosti. </p>
<p>No Sibiu je i tada, unatoč zapuštenoj vanjštini i nekim porušenim spomenicima (Ceausescu je dao srušiti čak i staru koncertnu baroknu zgradu koju je bila podignula Marija Terezija u čast tomu najistočnijem dijelu Austro-Ugarske), čuvao slojeve svoje povijesti, izražene u mješavini gotičke, renesansne i barokne arhitekture.</p>
<p> Grad Sibiu, koji je donedavno oslikavao zemlju s najtežim, diktatorskim naslijeđem socijalizma (Ceausescu je često rušio spomenike kulture u ime parkova i radničkih nebodera ili ih je dao nacionalizirati), sada se intenzivno obnavlja.</p>
<p> Politika Ceausescua ostavila je, dakako, na cijeloj Rumunjskoj veo tuge – čak i petina Bukurešta bila je porušena u ime socijalističke obnove, a u tom gradu do nedavno je »njuškalo« na stotine tisuća pasa (koje je nastojala zbrinuti čak i Briggite Bardot), a koji su mnogim turistima simbolizirali lutanje i neimaštinu nakon diktatorskih vremena. </p>
<p>Sada će Rumunjska obnovom povijesnoga grada Sibiua (drugoga najvažnijega grada Rumunjske i drugoga novčarskoga centra poslije Bukurešta) otvoriti svoju pravu razglednicu i obogatiti doživljaj te zemlje koja je puna povijesti, egzotičnih mitova (na čelu s Drakulom, odnosno Vladom Tepesom) i egzotičnih krajolika, koji su najslikovitiji na legendarnoj cesti što kreće od srednjovjekovnoga grada Curtea de Arges i presijeca transilvanijske Alpe, napajajući oči prekrasnim slikama šuma, pašnjaka, livada i voda. </p>
<p>Sibiu sada otpuhuje socijalnu paučinu sa zemlje i bistri sliku i njezine kulture, potiskivane u sjenama režima. Samo za status Sibiua (nekada Hermannstadta) kao europske prijestolnice kulture potrošeno je 100 milijuna eura i u njega sada gradske i državne vlasti, uz pomoć Europske unije, ulažu goleme svote novca (»goli« kulturni programi stajat će oko 12 milijuna eura, obnova zračne luke stajat će oko 60 milijuna eura, a milijuni odlaze i na obnove zapuštenih prometnica i bulevara). </p>
<p>Gradske vlasti očekuju da će u ovoj godini donedavno zapušteni grad primiti kao prijestolnica kulture oko 500.000 turista (dakle, ipak upola manje od Graza), no nisu sigurni hoće li, poslije zatvaranja projekta, grad ostvariti dobit kao Graz koji je zaradio oko 25 milijuna eura.</p>
<p> Svakako, o ovom projektu, koji je i proslava nedavnog ulaska Rumunjske u Europsku uniju, ovisit će buduća percepcija ove siromašne zemlje koja je, unatoč teškim posljedicama režima, i unatoč činjenici da je prihod njezinih stanovnika i sada deset puta manji od prosječnog primanja stanovnika Europske unije, ipak uspjela postići napredak – pala je stopa nezaposlenosti, a ipak se povećao gospodarski rast.</p>
<p> Dakako, novi izgled grada Sibiua, koji se »smjestio« na desnoj obali rijeke Cibin i koji ima daleku povijest (osnovali su ga 1190. godine Saksonci, na poziv Arpadovića, mađarskih plemića), koji se ima čime dičiti (na primjer, tu je 1380. godine osnovana prva škola na teritoriju Rumunjske, a 1544. tu je tiskana prva knjiga na rumunjskome jeziku), obranit će i kulturno dostojanstvo cijele Rumunjske.</p>
<p> Jer, Rumunjska, koja je pretrpjela brojne diktature, ipak je dosta svojih autora upisala u svjetsku povijest kulture, a među njima najslavniji su dadaist Tristan Tzara (koji je 1916. u Zürichu osnovao legendarni manifest »Dada«), pisac, povjesničar i mitolog Mircea Eliade, glasoviti književnik Eugene Ionesco i veliki esejist Emil Cioran.</p>
<p> O zanimljivosti rumunjske povijesti i kulture govori i roman »Rumunj« suvremenog pisca Brucea Bendersona, koji je za to djelo dobio i uglednu francusku nagradu »Prix de Flore«.</p>
<p>Sibiu, jedan od najrazvijenijih i kulturom najbogatijih gradova Rumunjske, ima lepezastu priču već na prvi pogled – grad ima vrlo sačuvane srednjovjekovne utvrde, ima mnogo spomenika u Gornjemu gradu, mnogo muzeja, a daje i bogatu sliku rustikalne arhitekture i tipičnih dvokatnih kuća s visokim krovovima i »unutarnjim« dvorištima (smještenih u Donjem gradu).</p>
<p> Turistu privlače pozornost i tzv. »oči grada«, odnosno neobični prozori na visokim krovovima iz kojih kao da grad »škilji« na prolaznike i tjera ih da zavire u sve ono što grad u sebi skriva. Gornji grad organiziran je oko tri glavna trga i niza ulica, a najveća atrakcija je Veliki trg, koji je središte grada još od 16. stoljeća, i na kojemu stoji atraktivna palača Brukenthal, jedan od najvažnijih rumunjskih baroknih spomenika. </p>
<p> Palača je podignuta između 1777. i 1787. godine kao glavna rezidencija Samuela von Brukenthala, upravitelja Transilvanije, inače velikoga rumunjskoga kolekcionara čija bogata zbirka knjiga, slika i ostalih radova stoji danas u Muzeju Brukenthal. </p>
<p>Na Gornjemu gradu još su i Mali trg (turistima privlačan i po Mostu lažaca, prvom rumunjskom željeznom mostu, izgrađenom 1859. godine, na kojemu se, po legendi, ne smije izreći laž, da se on ne bi srušio) i Trg Huet (s luteranskom katedralom i okolnim zgradama u gotičkom stilu). </p>
<p>Sibiu, nekada jedan od najutvrđenijih gradova u jugoistočnoj Europi (imao je oko sebe nekoliko prstenova utvrda), otvara svoja vrata turistima (ima danas 35 hotela).</p>
<p> Poznata su njegova kazališta »Gong« i »Radu Stanca«, poznati su njegovi brojni muzeji, od Povijesnog muzeja do Muzeja transilvanijske civilizacije, popularan je njegov etnopark, a od manifestacija tu su svjetski kazališni festival, najstariji rumunjski jazz festival, natjecanje mladih pijanista i drugo.</p>
<p> Kulturni programi (npr. kazališne predstave) danas se često izvode na rumunjskom i na njemačkom jeziku, iako je Nijemaca u Sibiu ostalo samo 2000. Među Nijemcima koji su danas tek spomen na negdašnji njemačku etničku skupinu u Sibiuu, najugledniji je, dakako, gradonačelnik grada, Johannis Klaus. </p>
<p> U novijoj povijesti grad je bio drugi centar u kojem je buknula rumunjska revolucija u kojoj su svrgnuti Nicolae i Elene Ceausescu, a u tom gradu živio je kao partijski šef njihov sin Nicu, koji je pošteđen smrtne kazne jer, prema pričama stanovnika, nije primjenjivao diktatorske metode kao njegov otac. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski kod u globalnom dizajnu </p>
<p>I prošle godine je hrvatski dizajn bio zapažen i nagrađivan u svijetu</p>
<p>Za razliku od drugih kreativnih disciplina hrvatski dizajn najbolje stoji na globalnom prostoru. Naime, književnost, likovna umjetnost, kazalište ili film imaju svu medijsku pozornost, zasebne rubrike, emisije u elektronskim medijima, kolumniste, kritičare, publiku u Hrvatskoj.</p>
<p> Zato su mediji posebno vrlo brzi kad je posrijedi i najmanja nagrada ili nastup nekoga hrvatskog filma ili barem glumca u stranim filmovima. Posebno je u »sukobu interesa« HRT, jer je mahom o filmovima u njihovoj koprodukciji.</p>
<p> Dizajn je sasvim isključen ili marginaliziran, neki kažu i samozatajan. Dizajn jednostavno nije toliko obljubljen u medijima, njega se smješta u prazan prostor likovnih dostignuća jer on nije zasebno klasificiran. </p>
<p>Činjenica da se svako malo objavi neka nova međunarodna nagrada samo prividno stvara dojam o medijskoj podršci dizajnu, a zapravo su nagrade »krive za sve«.</p>
<p> Upravo te međunarodne nagrade formiraju sliku o hrvatskom dizajnu i doma i u svijetu. Red dot, ADC NY, TDC, D, HOW DESIGN, CRESTA, IF te Annual izdanja Graphis-a (New York) jesu one najprestižnije.</p>
<p> Na svakoj od njih hrvatski grafički dizajn ili bolje reći advertysing je redovito prisutan ili nagrađen. Tako je bilo i prošle godine, i nije ih potrebno ovdje nabrajati.</p>
<p>Mora se reći da nagrade nisu novčane i da autorima i njihovim studijima znače prestiž ili referencu za nove poslove. Te nagrade možemo nazvati i određenim ulogom u posao jer se prijave po svakom radu plaćaju između 100 i 300 dolara. Radove treba profesionalno opremiti, opisati i dostaviti na udaljenu svjetsku adresu tako da navedeni iznos raste i do 1000 dolara po jednom radu.</p>
<p> Ukratko, uz kreativnost i invenciju u projektu autor mora imati i novac kojim želi plasirati rad. Plasirati rad znači ga ubaciti u natječaj na kojem je prijavljeno i više tisuća radova od Japana do SAD, i očekivati u tom natječaju nagradu za rad iz Hrvatske najčešće na hrvatskom jeziku je veliki san, koji se ostvaruje nekolicini autora i timova više puta za redom. To je nešto što se može samo pohvaliti.</p>
<p> Domaću produkciju je moguće vidjeti i na rijetkim izložbama dizajna, a ove smo godine imali dvije: Zagrebački salon i Izložbu hrvatskog dizajna »04/05/06« u Rovinju i na Zagrebačkom velesajmu. Na njima je trogodišnji pregled najboljih ostvarenja. Citat iz kataloga »04/05/06« dovoljno govori kakve su to izložbe:</p>
<p>»Izložba '040506' nije programskog karaktera, nema zadanu temu i nema intenciju sugerirati određeni trend ili usmjerenje na razini nacionalnog stila. Ova izložba ne bi trebala pokazati idealiziranu sliku hrvatskog dizajna, niti favorizirati dizajn za naručitelje koji tradicionalno pružaju veću slobodu kreativnog izražavanja, već dati priliku i svim onim radovima koji su nastali kao rezultat projektnih zadataka s velikim brojem ograničenja, a koji su često na izložbama zakinuti.</p>
<p> Stoga, u odabiru dizajnerskih projekata koji će biti predstavljeni na izložbi i u Godišnjaku hrvatskog dizajna Selekcijska komisija povodit će se prvenstveno kriterijem dobrog dizajna.«</p>
<p>Moja mala zamjerka je da dizajn koji nastaje u Hrvatskoj nije nacionalan kao što je to u drugim zemljama (Švicarska, Japan, Austrija etc). K tomu moram primijetiti da su autori klaustrofobično zatvoreni ili skriveni u nazivu studija i zapravo teško ćete dokučiti tko je autor kojeg rada. </p>
<p>Naravno da je sam rad najvažniji, ali bojim se da tako »novi klinci« neće dostići osobnost koju su na ovim prostorima imali Picelj, Arsovski ili Bućan. Navedene nagrade su veliki doprinos prezentaciji Hrvatske u svijetu, ali trajne publikacije o dizajnu njegovoj povijesti i razvoju su kud i kamo važniji. Naše glavne teme: vizualni identitet, ambalaža ili plakat još nisu dostigle potrebnu razinu, koju smo nekada imali. S druge strane, produkt dizajn je još u povojima, jer ga nema tko pokrenuti. Na izložbi »040506« čak nije bilo dovoljno radova da bi se dodijelila nagrada. </p>
<p>Uz entuzijazam dizajnera potrebno je da naša gospodarska i kulturna elita prihvate ovu kreativnu i profesionalnu struku kao relevantnu za razvoj naše zemlje i njeno uključenje u integracije koje slijede, jer dizajn je već globalan, samo mu moramo odrediti hrvatski kod.</p>
<p>Boris Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Orhan Pamuk – urednik na jedan dan</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Turski pisac, prošlogodišnji laureat Nobelove nagrade za književnost Orhan Pamuk dobio je u nedjelju priliku da, na jedan dan, uređuje list »Radikal«. Slavni književnik, koji je inače diplomirao novinarstvo, ali mu se do sada još nikada nije pružila mogućnost da radi u struci, nastavio je i na ovaj način kritizirati državu kojoj i sam pripada, zbog čega je lani bio optužen, pa oslobođen, i medije zbog gušenja slobode izražavanja u Turskoj. U Pamukovoj naslovnoj priči, naime, citira se članak iz 1951. godine o turskom pjesniku i komunistu Nazimu Hikmetu, koji je zbog ljevičarske orijentacije mnoge godine odležao u zatvoru, nakon čega je preminuo u Moskvi. Uz članak se nalazi i fotografija toga intelektualca, tada objavljena kako bi se turska javnost potaknula da ga prepozna i »pljune mu u lice«. Taj je izraz Pamuku poslužio kako bi još jedanput upozorio na »nepromijenjenu situaciju pisaca i umjetnika u očima države i medija«. [S. V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Nedostižna rastrošnost »Snježne kraljice« </p>
<p>Trosatno natjecanje 60 skijašica skuplje je od ukupno 24 dana natjecanja 1400 sportašica i sportaša koji sudjeluju na ostalih šest velikih sportskih priredbi u Hrvatskoj </p>
<p>U Hrvatskoj postoji desetak velikih tradicionalnih sportskih priredbi, dakle onih međunarodnih natjecanja koja se održavaju svake godine. Neka se, poput, atletskoga Hanžekovićeva memorijala održavaju već više od 50 godina, neka su tijekom 15 godina hrvatske samostalnosti postala nezaobilaznom adresom sportskih obožavatelja, poput teniskog ATP turnira u Umagu, dok ima i onih koji se već nakon dvije ili tri sezone održavanja proglašavaju velikom tradicijom i kultnom priredbom. Ove potonje, dakako, predstavlja skijaška Snježna kraljica. </p>
<p>Usporedbe pojedinih događaja u pravilu su vrlo nezahvalne. Nemoguće je (i nepotrebno) odrediti koja je od svih tih sportskih priredbi najveća i najznačajnija u svjetskim okvirima, o kojoj se najviše piše i govori u stranim medijima, koja će najviše pridonijeti promidžbi Hrvatske u svijetu (sic!), koja je najveći doprinos hrvatskom sportu... Moguće je, međutim, i apsolutno opravdano uspoređivati brojke i ta je usporedba u ovom slučaju više nego zanimljiva. </p>
<p>Manje zbog specifične pripreme sportskog borilišta, a više zbog brojnih drugih nepotrebnih troškova, uvjerljivo je najskuplja priredba u Hrvatskoj, naravno, Snježna kraljica. Organizacijski troškovi utrke slalomašica za Svjetski kup na Sljemenu (22 milijuna kuna, a spominje se čak i 40 milijuna) premašuju tako ukupne troškove svih ostalih šest priredbi koje smo uzeli u ovaj izračun. </p>
<p>To, konkretno, znači da trosatno natjecanje na kojem sudjeluje 60 skijašica i koje uživo gleda deset tisuća ljudi zagrebački gradski proračun i sponzore košta više negoli atletski Hanžekovićev memorijal, stolnoteniski Pro Tour, plivački Zlatni medvjed, jahački Kup nacija, Svjetska serija odbojke na pijesku i teniski ATP turnir u Umagu - zajedno! Drugim riječima, spomenuto je trosatno natjecanje 60 skijašica (od kojih, inače, Janica Kostelić samo jednu smatra pravom skijašicom, op. a.) skuplje od 24 dana natjecanja 1400 sportaša koji se bore za ukupni nagradni fond od milijun eura! </p>
<p>Svaki je trošak moguće pravdati i uvijek se može govoriti da nam je nešto jako potrebno i potrebnije nego nešto drugo ili treće. Opisani je nesrazmjer organizacijskih troškova Snježne kraljice nasuprot svim ostalim velikim i značajnim (značajnijim!) međunarodnim sportskim priredbama u Hrvatskoj, međutim, nemoguće zdravorazumski braniti. Preskup je to projekt za zemlju s pet pravih bazena, bez polivalentne sportske dvorane, bez pravog centra za pripremu najboljih domaćih sportaša i bez još koječega nužnog za razvoj vrhunskog sporta. </p>
<p>Voljeli bismo, stoga, kada bi i Snježna kraljica bila barem malo manje rastrošnija. Tim više što se za sljedeću godinu najavljuje 30 milijuna troškova... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ante Kostelić: Tako se ne smije skijati </p>
<p>Treći je pad u četiri utrke, kako god okrenuli, loša statistika i pokazatelj da nešto ne štima. Slučajnost je loš odgovor... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Magloviti je Adelboden za ovu sezonu završena priča, iako će tragovi ostati mjesecima ili godinama kasnije. Berthodova minuta u drugoj vožnji ostat će dugo, dugo godina nemoguća za ponoviti. Pomak s 27. na prvo mjesto nevjerojatna je priča. </p>
<p>Marc Berthod, nekadašnji juniorski slalomski prvak, pobijedio je sa startnim brojem 60, što je još uvijek slabije od aspenskog broja 64 koji je nosio Ivica Kostelić 2001. godine. Ali, pet sezona kasnije, dok je Berthod savršeno »progutao« teški adelbodenski slalom, Ivica Kostelić je analizirao svoj novi pad. </p>
<p>Treći je to pad u četiri slaloma u posljednja tri mjeseca. Kako god okrenuli, to je iznimno loša statistika i pokazatelj kako nešto ne štima sa skijanjem Ivice Kostelića. Jer, slučajnost je loš odgovor, a da je slalom rulet još lošiji. </p>
<p>»Tako se ne smije skijati. Naravno da je slalom takva disciplina, da su pogreške česte, ali neke stvarno treba izbjeći. Start u utrku bio je užasan, trebao bi biti oprezniji, pa tek kasnije odlučiti hoće li riskirati i koliko. Ovo je glupa pogreška«, govorio je Ante Kostelić. </p>
<p>Levi, Beaver Creek i Adelboden. To je niska Ivičinih slalomskih kikseva. No, uz to se mora dodati pobjeda u superkombinaciji i jedno treće slalomsko mjesto, pa kompletna slika ipak dobiva i svijetle tonove. Makar...</p>
<p>»Nema smisla padati u depresiju, makar je ovo što mi se događa sad potpuno nestvarno. U tri od četiri utrke sam izletio. Kako dalje? Nemam vremena razmišljati, pokušat ću završiti slalom u Wengenu za sedam dana«, komentirao je Ivica Kostelić brzi izlet u Adelbodenu - netipično, ali pogrešku na ravnom dijelu staze. </p>
<p>Ivica Kostelić definitivno ima profinjeni stil, za umjetnički dojam mogli bismo podignuti desetku, ali vjerujemo kako bi i sam potpisao vlastiti »rodeo« po slalomskim stazama, ali obrnuti ishod. </p>
<p>Berthod? Još uvijek je zapanjujuća njegova pobjeda. Skijaše poput Palandera ili Larssona u drugoj je vožnji osramotio s tri sekunde boljom vožnjom. Još ne vjerujemo u točnost švicarske štoperice... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prekriženi Nowotny, Agić i Cvitanović </p>
<p>Iako bi igrač Nowotnyjeve karizme Dinamu mogao biti višestruko iskoristiv, bilo marketinški ili kao posrednik u eventualnim pregovorima, struka ga se odriče </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov trener Branko Ivanković odrješito je zakoračio u novu godinu i veliko je pitanje kakve će rezultate dati njegov pomalo agresivan proljetni zalet. U ponedjeljak, prvog dana priprema, javno je obznanio kadar na koji će računati za proljetni dio sezone. Na tom popisu ne postoje Jens Nowotny, Jasmin Agić, Mario Cvitanović i Anderson Costa. </p>
<p>Ovakav, mogli bismo reći populistički pristup kreiranja momčadi, rezultate će dati na kraju sezone, a zasad je zanimljivo primijetiti nekoliko detalja. Ivanković je prekrižio njemačkog reprezentativca Nowotnyja s kojim su Dinamovi čelnici ljetos potpisali trogodišnji ugovor vrijedan tri milijuna eura. Iako bi igrač Nowotnyjeve karizme Dinamu mogao biti višestruko iskoristiv, bilo marketinški ili kao svojevrsni posrednik u eventualnim pregovorima sa zvučnijim europskim igračima, struka ga se odriče. U klubu tumače da se Nowotny sprema na novu operaciju koljena, ali ne na onoj nozi na kojoj je prošle jeseni već imao operativni zahvat meniska. </p>
<p>Zanimljivo je, međutim, što je sam Nowotny posljednjih dana najavljivao nove akcije s njemačkom reprezentacijom, ne spominjući pritom nove probleme s ozljedama. </p>
<p>»Za Andersona sam već ranije rekao da na njega ne računam i da nema kapaciteta za europski Dinamo. Kod Nowotnyja se pojavio novi problem s koljenom i slijedi mu još jedna operacija. U takvim okolnostima ne mogu računati na njega, jer je pitanje kakva će biti rehabilitacija, kakva mu je perspektiva i daljnje mogućnosti igranja vrhunskog nogometa«, rekao je Ivanković. </p>
<p>Iz sastava su iskliznuli i Mario Cvitanović i Jasmin Agić. </p>
<p>»Razgovarao sam s njima i složili smo se da nema smisla da budu rezervni igrači ili, pak, da sjede na tribini. Zajednički smo zaključili da je najbolje da vide gdje će nastaviti karijeru. Sa svima sam njima, uključujući naravno i Nowotnyja, imao korektne razgovore. Razumijem njihovu poziciju, ali i oni razumiju moju. Želim imati čistu situaciju i orijentirati se na momčad koja već sada može zadovoljiti Dinamove ambicije«, pojasnio je Ivanković. </p>
<p>Kako god bilo, veliko je pitanje je li ovo kadar s kojim je Dinamo kadar načiniti značajniji europski iskorak. Odgovor bi mogao biti pozitivan tek ako se poklope neki bitni segmenti. To ponajprije podrazumijeva da trener uspije tempirati formu za najvažnije utakmice sezone, zatim da ključni igrači Modrić, Eduardo i Ćorluka budu na razini predstava kakve pružaju u reprezentaciji te da Brazilac Sammir bude otkriće sezone. U protivnom je pod velikim upitnikom i naslov hrvatskog prvaka za ovu godinu. </p>
<p>»Doveli smo mlade i najperspektivnije igrače koji imaju kvalitetu potrebnu Dinamu. Pred njima je sad puno rada i dokazivanja. Vjerujem u njih. Što se tiče prijelaznog roka i mogućih novih dolazaka, još je sve otvoreno. Ali, objektivno je vrlo teško da se još netko može priključiti. Još uvijek bi nam dobro došao netko na poziciji klasičnog centarfora, ali moja je procjena da je prijelazni rok praktički završen«, naglasio je Dinamov trener, priznavši da bi velik broj mladih i neiskusnih igrača moglo predstavljati i određeni problem. </p>
<p>Tadić najbolji na trening-utakmici </p>
<p>Prvi Dinamov trening uoči nastavka sezone obilježio je osječki napadač Josip Tadić. U ogledu dviju Dinamovih momčadi Tadić je nastupio za »Crvene« i postigao dva gola. Njegova je momčad pobijedila s 3-2, a treći je gol djelo Marka Janjetovića. Pogotke za »Žute«, u utakmici koja je trajala dva puta 30 minuta, postigli su Sammir i Vugrinec. Na okupljanju u ponedjeljak nije bilo Eduarda da Silve, koji će se momčadi priključiti u utorak, neposredno nakon povratka s odmora u Brazilu. Izostao je i vratar Lončarić uslijed problema s prstom. U svakom slučaju, trener Branko Ivanković obznanio je popis igrača na koje računa na proljeće. To su vratari Turina, Lončarić, Vranjić, Kelava i Šarlija, braniči Buljat, Čale, Ćorluka, Carlos, Drpić, Schildenfeld, vezisti Etto, Tomić, Chago, Modrić, Sammir, Vukojević, Mamić, Pokrivač, Jertec, Janjetović i Grgurović te napadači Vugrinec, Eduardo, Tadić i Pandev. Na posudbu će vjerojatno Janjetović i Grgurović, dok je od ranije poznato da će Zahora ovu sezonu igrati na »kaljenju« u Slavenu Belupu, a Lovrin i Šarić u zaprešićkom Interu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Figu 4,5 milijuna eura</p>
<p>DUBAI</p>
<p> – Bivši najbolji nogometaš svijeta, Portugalac Luis Figo (34) potpisao je ugovor na 18 mjeseci za saudijski Al Ittihad. Figo će do kraja ove sezone ostati u Interu, a u srpnju će preseliti u klub iz Jeddaha. »Pregovori su trajali nekoliko mjeseci i uspješno su privedeni kraju. Pojačali smo redove jednim od najboljih svjetskih nogometaša«, kazao je direktor kluba Rafat Turki. Čelnici Al Ittihada nisu željeli objaviti financijske detalje ugovora, no, prema pisanju portugalskog tiska, Figo će zaraditi 4.5 milijuna eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivan Ljubičić poveo u utrci za prvaka</p>
<p>Prvi je puta u karijeri Ivan Ljubičić prvi tenisač svijeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi je puta u karijeri Ivan Ljubičić prvi tenisač svijeta. Istina, radi se o ATP utrci za prvaka, u kojoj na početku svake sezone svi tenisači kreću od nule, ali ni to nije za baciti. Trijumfom u Dohi Ljubičić je osvojio 50 bodova, 15 više od pobjednika Adelaidea i Chennaija, Novaka Đokovića i Xaviera Malissea. Stoga će barem tjedan dana njegovo ime biti ispred ostalih. </p>
<p>Sedmi je naslov u karijeri donio pomak i na ulaznoj ljestvici, gdje je Ljubičić prestigao Jamesa Blakea i zauzeo četvrto mjesto. Ovoga tjedna Ljubičić nastupa na ekshibiciji u Kooyongu, pa neće osvojiti nikakve bodove. </p>
<p>Plasmanom u četvrtfinale ATP turnira u Chennaiju Ivo Karlović osvojio je osam bodova, što je dovoljno za 17. mjesto. Div sa Šalate napredovao je na ulaznoj ljestvici za sedam mjesta, pa je sada 91. tenisač svijeta. </p>
<p>• Redoslijed, utrka za prvaka: 1. IVAN LJUBIČIĆ 50, 2. Xavier Malisse (Bel) 35, 2. Novak Đoković (Srb) 35, 2. Andy Murray (VBr) 35, 5. Stefan Koubek (Aut) 24, 5. Chris Guccione (Aus) 24, 7. Nikolaj Davidenko (Rus) 22, 7. Robin Soederling (Šve) 22, 9. Carlos Moya (Špa) 15, 9. Joachim Johansson (Šve) 15, 9. Rafael Nadal (Špa) 15, 9. Juan Martin Del Potro (Arg) 15... 17. IVO KARLOVIĆ 8; ulazna ljestvica: 1. (1) Roger Federer (Švi) 8120, 2. (2) Rafael Nadal (Špa) 4525, 3. (3) Nikolaj Davidenko (Rus) 2825, 4. (5) IVAN LJUBIČIĆ 2570, 5. (4) James Blake (SAD) 2530, 6. (6) Andy Roddick (SAD) 2415, 7. (7) Tommy Robredo (Špa) 2375, 8. (8) David Nalbandian (Arg) 2295, 9. (9) MARIO ANČIĆ 2060, 10. (10) Fernando Gonzalez (Čil) 2015... 91. (98) IVO KARLOVIĆ 456.... 166. (163) ROKO KARANUŠIĆ 251... 171. (170) MARIN ČILIĆ 240... 269. (269) SAŠA TUKSAR 147. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kostanić 51., Šprem 89. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jelena Kostanić napredovala je za dvije pozicije na prvoj ovogodišnjoj WTA ljestvici i 51. je tenisačica svijeta. Splićanka ipak neće biti ovako visoko sljedećeg tjedna, budući da je već ispala s turnira u Hobartu, gdje je prošle godine osvojila dosta bodova plasmanom u polufinale. Karolina Šprem godinu počinje kao 89., a u prvom ovosezonskom dvoboju poražena je u 1. kolu kvalifikacija Hobarta od Bjeloruskinje Puček s 1-6, 6-2, 6-1. U novoj sezoni Ivana Lisjak kreće sa 126. pozicije, Ivana Abramović sa 145., a Sanja Ančić sa 176. mjesta. Redoslijed: 1. Henin-Hardenne (Bel) 3998, Šarapova (Rus) 3532, Mauresmo (Fra) 3391, Kuznjecova (Rus) 2523, Clijsters (Bel) 2215... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kostanić još uvijek bez pobjede </p>
<p>HOBART</p>
<p> – I drugi turnir sezone nije bio sretan za Jelenu Kostanić. U prvom kolu 145.000 američkih dolara vrijednog WTA turnira u Hobartu Kostanić ni u četvrtom pokušaju nije uspjela upisati prvu pobjedu protiv domaće tenisačice Alicije Molik. Nekadašnja »top 10« tenisačica slavila je s 4-6, 6-1, 6-2 te tako rano prekinula »generalku« 25-godišnje Splićanke uoči Australian Opena. Pobjedom se nakon višemjesečne stanke vratila Serena Williams. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Molik – KOSTANIĆ 4-6, 6-1, 6-2, Safarova – Mueller (8) 7-6 (5), 6-2, Bammer – Harkleroad 7-6 (2), 6-1, Bremond – Krajicek 3-6, 6-1, 6-0, Mirza – Kirilenko (4) 6-4, 6-4, Santangelo (5) – Camerin 7-5, 2-6, 6-3, Castano – Vinci 6-3, 6-4, Oprandi – Lihovčeva 7-6 (3), 6-1, A. Bondarenko (6) – Moore 6-2, 7-6 (6), Medina (2) – Vesnina 6-1 6-3, S. Williams – Arvidsson 6-4, 6-0, Nakamura – Pennetta 7-5, 7-5, Bardina – Dulko 6-1, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jacksonu 900. pobjeda </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Los Angeles Lakersi pobjedom u svojoj dvorani (101-98) prekinuli su pobjedničku seriju Dallas Mavericksa koja je trajala čak 13 utakmica i zahvaljujući kojoj su Teksašani zasjeli na prvo mjesto lige. </p>
<p>O Mavsima je odlučio Kobe Bryant (26, osam skokova). Dirk Nowitzki je s 29 koševa i 13 skokova bio prvo ime Dallasa. Veliki je razlog za slavlje imao i trener Lakersa Phil Jackson, koji je došao do 900. pobjede u karijeri, za što mu je trebalo samo 1264.</p>
<p> utakmice a nijedan trener u povijesti NBA lige nije brže došao do te brojke. Jacksonu je to uspjelo u 1264 utakmice, a po broju pobjeda je deveti na listi svih vremena. Rezultati: Toronto – Washington 116-111, Phoenix – Golden State 128-105, Minnesota – Houston 103-99 (produžetak), LA Lakers – Dallas 101-98, Portland – Miami 90-93, Memphis – San Antonio 96-110. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Klüft ispred Isinbajeve i Gevaert</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Švedska višebojka Carolina Klüft proglašena je najboljom europskom atletičarkom u 2006. godini. Šveđanka je i prošle godine pobijedila na svim natjecanjima na kojima je nastupila, uključujući i EP pred domaćom publikom u Göteborgu. Zadnji je poraz doživjela još 2002., na EP-u u Münchenu. Otada traje njezina dominacija, koju će nastojati produžiti i na skorašnjem dvoranskom EP-u u Birminghamu. </p>
<p>»Radujem se EP-u u Birminghamu, gdje sam prije četiri godine osvojila svjetski naslov. Sad će mi glavna konkurentica biti Kelly Sotherton, koja će imati podršku publike, tako da je preda mnom veliki izazov«, kazala je Klüft. </p>
<p>Drugo mjesto u izboru u kojem su sudjelovale članice Europskog atletskog saveza (EAA), mediji i posjetitelji internetske stranice EAA-a, podijelile su europska prvakinja na 100 i 200 metara, Belgijanka Kim Gevaert te svjetska rekorderka u skoku s motkom Jelena Isinbajeva. Pobjednik u konkurenciji atletičara bit će poznat u utorak. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>De Villiersu treća etapa</p>
<p>ER RACHIDIA</p>
<p> – Francuz Giniel de Villiers (Volkswagen 2:46.12) pobjednik je treće etape relija Dakar u dužini od 648 kilometara (252 kilometara specijalnog ispita) vozila od Nadora do Er Rachidia u Maroku. Drugi je ciljem sa 25 sekundi zaostatka prošao Sainz (Volkswagen), dok je treće mjesto osvojio Peterhansel u Mitsubishiju sa više od tri minuta zaostatka. • Ukupni poredak, automobili: 1. Sainz (Špa) 5:09.19, 2. De Villiers (JA) 5:10.21, 3. Sousa (Por) 5:13.45... motociklisti: 1. Esteve (Špa) 5:42.12, 2. Coma (Špa) 5:42.38, 3. Casteu (Fra) 5:43.15... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bjelorusija zaustavila isporuku ruske nafte</p>
<p>Prekinut tranzit ruske nafte za Poljsku, Njemačku i Ukrajinu </p>
<p>MINSK</p>
<p> - Bjelorusija je potvrdila u ponedjeljak da je prekinula isporuku ruske nafte putem naftovoda Družba, nakon što je objavila da je samo došlo do redukcija u opskrbi Poljske i Njemačke. </p>
<p> »Prijenos nafte naftovodom Družba prekinut je. Tranzit ruske nafte preko Bjelorusije prema Poljskoj i Njemačkoj, kao i Ukrajini, trenutačno nije u funkciji«, objavio je prvi program bjeloruske televizije citirajući upravu tvrtke Gomel Transneft Družba koja upravlja naftovodom.</p>
<p>Sukob između Rusije i Bjelorusije oko cijene nafte nastavio se u ponedjeljak kada je Moskva optužila Minsk da ilegalno uzima rusku naftu namijenjenu zapadnoj Europi.</p>
<p>Čelnik Transnefta Semjon Vajnštok u Moskvi je rekao kako je unatoč mjerama koje je poduzeo Transneft, Bjelorusija od 6. siječnja ilegalno uzela više od 79.000 tona nafte, a u posljednja 24 sata 900 tona nafte. </p>
<p>Poljski dužnosnici potvrdili su u ponedjeljak da su tijekom noći obustavljene isporuke ruske nafte Poljskoj i Njemačkoj preko naftovoda Družba. </p>
<p> Rusko strateško partnerstvo s Bjelorusijom potresla je odluka Moskve da uvede carinu na prodaju nafte Minsku, udvostruči cijenu ruskog plina i zabrani uvoz bjeloruskog šećera. </p>
<p>Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko uzvratio je uvođenjem carinske pristojbe na rusku naftu koja prolazi njezinim teritorijem. Bjeloruske vlasti su odlučile da će na svaku tonu ruske nafte koja ide preko njezinih naftovoda od 1. siječnja naplaćivati 45 dolara poreza i izazvale nove napetosti u odnosima s Moskvom. Bjelorusko izaslanstvo trebalo bi doputovati u utorak na razgovore u Moskvu. </p>
<p> U međuvremenu, svjetska su tržišta nafte reagirala poskupljenjem. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kongres protiv novih izdvajanja za Irak</p>
<p>Republikanci u Kongresu sumnjaju da demokrati mogu omesti Busheve planove </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Demokrati koji sada vode američki Kongres neće dati predsjedniku Georgeu W. Bushu 'bjanko ček' za vođenje rata u Iraku, izjavila je u nedjelju predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, sugerirajući da bi Kongres mogao uskratiti financiranje slanja dodatnih postrojbi u Irak.</p>
<p>Pelosi je naglasila kako Demokratska stranka podržava ukupno povećanje oružanih snaga »da bi zaštitile američki narod od bilo kakve prijetnje nacionalnim interesima, bez obzira gdje se ona dogodila. No, to je različito od povećanja broja vojnika u Iraku«. Dodala je kako demokrati neće uskratiti financiranje snagama koje su već u Iraku.</p>
<p> No, sredstva za daljnja pojačanja u Iraku, a predviđa se da će Bush narediti slanje dodatnih 20.000 vojnika, proći će najstrožu kontrolu, kazala je Pelosi. »Kongres je spreman iskoristiti svoja ustavna prava kako bi postavio pitanje opravdanosti tih troškova i rezultata koje ćemo dobiti«, istakla je Pelosi. »Ne postoji 'carte blanche', 'bjanko ček' za njega da tamo čini što god želi«, dodala je kongresna čelnica. Na traženje da komentira izjave Pelosi, glasnogovornik Bijele kuće Alex Conant rekao je kako Bush pozdravlja svaku ideju o Iraku koja »vodi uspjehu«.</p>
<p> Predsjednik Bush bi, kako se najavljuje, u srijedu trebao predstaviti novu američku strategiju za Irak, koja uz povećanje broja američkih vojnika previđa i odobravanje više sredstava za zapošljavanje i obnovu u Iraku. Bijela kuća radi i na zahtjevu za odobravanjem dodatnih sredstava za financiranja ratova u Iraku i Afganistanu, od rekordnih 100 milijardi dolara, koji bi Bush trebao podnijeti Kongresu 5. veljače. Republikanci u Kongresu izrazili su sumnju da demokrati žele ili mogu omesti predsjednikove planove. Demokratski senator Joe Biden, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata rekao je da on ne vjeruje da Kongres ima ustavna prava preispitivati Bushovu vojnu strategiju. John McCain, republikanski senator iz Arizone ističe da je pojačanje za Irak nužno za osiguranje mira na Srednjem istoku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>HRW: Iračka vlada oglušuje se o ljudska prava i vladavinu zakona</p>
<p>Malikijeva potpora kaznama otvara pitanje poštuje li iračka vlada ljudska prava, ističe HRW</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Organizacija Human Rights Watch priopćila je u ponedjeljak da snažna potpora iračkog premijera Nourija al Malikija vješanju Saddama Husseina i planu pogubljenja Saddamovih bliskih suradnika pokazuje kako se iračka vlada »oglušuje o ljudska prava i vladavinu zakona«. </p>
<p>Ta međunarodna organizacija koja se bori za ljudska prava pozvala je iračku vladu da ne pogubi bliske Saddamove saradnike - njegova polubrata i bivšeg šefa obavještajne službe Barzana Ibrahima i bivšeg predsjednika iračkog Revolucionarnog suda Awada Hameda al Bandara. »Pogubljenje tirana nije politička odluka, kao što kažu neprijatelji iračkog naroda. Presuda je donesena nakon poštenog i transparentnog suđenja, kakvo diktator nije zaslužio«, rekao je Maliki. No, direktor međunarodnog programa za pravdu Human Rights Watcha Richard Dic smatra kako »sud uporno iskazuje nepoštivanje osnovnih prava u postupku protiv svih optuženih«. Po njegovim riječima, vješanje Saddama Husseina šokiralo je svijet i otvorilo pitanje poštuje li iračka vlada osnovna ljudska prava. »Pogubljenje druge dvojice, ma kako njihovi zločini bili grozni, okrutna je i nehumana kazna koja će samo izazvati još veće probleme«, dodao je Diker. Datum pogubljenja dvojice suradnika bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina, koji je obješen 30. prosinca, još nije utvrđen, izjavio je všijitski zastupnik Sami al Askari. On je izjavio da datum pogubljenja još nije određen, ali i dodao kako do 25. siječnja ima vremena. Tada, naime, istječe zakonski rok od 30 dana za izvršenje smrtne kazne nakon izricanja presude. [AP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Novi kancelar Alfred Gusenbauer</p>
<p>Nova austrijska vlada prisegnut će u četvrtak </p>
<p>Tri mjeseca nakon općih izbora u Austriji na kojima su socijaldemokrati (SPÖ) tijesno pobijedili konzervativne pučane, dvije najveće stranke postigle su u ponedjeljak dogovor o formiranju koalicijske vlade koju će kao kancelar voditi socijaldemokratski čelnik Alfred Gusenbauer. Gusenbauer će na tom mjestu zamijeniti Wolganga Schüssela, predsjednika Pučke stranke (ÖVP) koja je u koaliciji s desnim Savezom za budućnost Austrije zemlju vodila proteklih šest godina. »Usuglasili smo opsežan program za sljedeće četiri godine«, izjavio je Gusebauer na konferenciji za novinare na kojoj je prezentiran dogovor. </p>
<p>Prema sporazumu, u velikoj će koaliciji Schüsselovi pučani dobiti ministarstva financija, gospodarstva, vanjskih i unutarnjih poslova, dok će socijaldemokratima pripasti resori obrane, pravosuđa, obrazovanja, socijale i infrastrukture. </p>
<p>Dogovor o velikoj koaliciji finaliziran je tijekom vikenda, kada su dvije strane postigle kompromis o povećanju proračunskih izdataka za socijalne povlastice, infrastrukturne projekte i obrazovanje. Dodatni pritisak za postizanje dogovora bio je i rok od 11. siječnja koji su stranački čelnici, pod pritiskom javnosti nezadovoljne sporošću koalicijskih pregovora i međusobnim optužbama koje su pratile taj proces, prihvatili kao krajnji datum za inauguraciju nove vlade. </p>
<p>Vlada bi prisegu trebala položiti u četvrtak, a do tada bi trebala biti objavljena i imena ministara. »Velika koalicija« socijaldemokrata i pučana u Austriji predstavlja povratak tradiciji - takve su koalicije vladale zemljom dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata i ponovo tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prvi dogovor o ministarskim mjestima </p>
<p>Načelni dogovor postignut je i o stranačkoj i nacionalnoj raspodjeli mjesta unutar Vijeća ministara BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Više od dva mjeseca nakon objave službenih izbornih rezultata počinje se nazirati kako će izgledati nove bosanskohercegovačke vlasti.</p>
<p>Tako su predsjednici dvije najjače bošnjačke stranke, Haris Silajdžić, lider Stranke za BiH i Sulejman Tihić, čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) ne poluprivatnom sastanku održanom u nedjelju u jednom sarajevskom restoranu dogovorili raspodjelu četiri ministarska mjesta koliko Bošnjacima pripada u novom Vijeću ministara BiH. </p>
<p>Stranka za BiH trebala bi dobiti pravo kandidiranja ministra vanjskih poslova i ministra ljudskih prava i izbjeglica, a SDA će postaviti svoje ministre u ministarstvo obrane i ministarstvo sigurnosti. Dogovorena je i raspodjela zamjeničkih pozicija.</p>
<p>Podsjetimo, dogovor o formiranju središnje državne izvršne vlasti postignut je tek u srijedu 3. siječnja, tri mjeseca nakon provedbe izbora, a Predsjedništvo BiH je mandat za sastav Vijeća ministara povjerilo Nikoli Špiriću iz Dodikovog SNSD-a, pa će se tako prvi put nakon rata jedan predstavnik bosanskih Srba biti predsjedatelj bosanskohercegovačkog Vijeća ministara.</p>
<p>Novu parlamentarnu većinu činiti će Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, HDZ 1990, Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodna stranka Radom za boljitak.</p>
<p>»Nakon što smo prvi put samostalno organizirali izbore, samostalno smo i postigli dogovor o formiranju vlasti i o programskim ciljevima, što znači da je u BiH moguć kompromis«, rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Nikola Radmanović.</p>
<p>Doduše, neki komentatori ističu da je i ovaj dogovor postignut zahvaljujući »asistenciji« američkog veleposlanika u BiH Douglasa McElhaneya. Načelni dogovor postignut je i o stranačkoj i nacionalnoj raspodjeli mjesta unutar vijeća ministara, pa će tako Hrvatima pripasti tri ministarska mjesta, ministri pravde i financija bit će iz HDZ-a BiH, a ministra transporta i komunikacija predložit će HDZ 1990. Najvjerojatniji kandidati bit će Dragan Vrankić, odnosno Borjana Krišto iz HDZ-a, odnosno dr. Božo Ljubić iz HDZ-a 1990.</p>
<p>Srbima će, uz mjesto predsjedatelja Vijeća ministara, pripasti i ministarstva civilnih poslova i vanjske trgovine, odnosno vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a bit će raspodijeljena između SNSD-a i PDP-a.</p>
<p>Dogovor stranaka je uključio i podjelu mjesta na čelu parlamenta.</p>
<p>S obzirom da su praktično sve veće stranke u BiH, osim SDP-a, ušle u novu vlast, postavlja se pitanje, s obzirom na goleme razlike među njima, postoje li osim raspodjele fotelja i neki minimalni zajednički interes i ciljevi ovog bloka.</p>
<p>Načelno, stranke su se dogovorile o programskim ciljevima poput donošenja novih ustavnih rješenja, reforme uprave, napretka ekonomije, unaprjeđenja odnosa sa susjedima ili ispunjavanja uvjeta vezanih za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i daljnje euroatlantske integracije. No, tek treba vidjeti kako će doista u praksi funkcionirati nova vlast.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Profinjenost za sva vremena</p>
<p>Audrey Hepburn su istodobno posvećene čak tri knjige</p>
<p>Iako ne postoji neki pravi povod, i iako nije nikakva određena godišnjica, u svijetu su istodobno izašle čak tri knjige posvećene velikoj glumici, dobrotvorki i ikoni stila, Audrey Hepburn. I danas, četrnaest godina nakon njezine smrti, o Audrey se govori kao o nenadmašnoj, superšik i savršenoj. Ta kći engleskog bankara i nizozemske aristokratkinje, plesačica i manekenka koju je otkrila Colette i izabrala da nastupi u broadwayjskoj »Gigi«, umrla je 1993. u 64. godini života. Zbog uloga u filmovima »Sabrina« i »Doručak kod Tiffanyja«, ali i svojim humanitarnim radom kao Unicefova ambasadorica, zaslužila je da postane mit. </p>
<p>I zbog svega se toga djevojka koja je s Gregoryjem Peckom sjedila na vespi u »Prazniku u Rimu« (1953.), koja se godinu dana poslije zaljubila u Humphreyja Bogarta kao Sabrina, koja je učila život zagledajući se u izlog draguljarnice Tiffany (1961.), žena koja je bila muza modna dizajnera Givenchyja i zbog koje mnogi (pogrešno) misle da ona izmislila malu crnu haljinu, istodobno je junakinja triju bogato ilustriranih knjiga. </p>
<p>Ellen Erwin i Jessica Z. Diamond svoju su raskošnu monografiju naslovili jednostavno »Audrey Hepburn« i na 192 stranice detaljno opisali i fotografski dokumentirali njezino aristokratsko djetinjstvo, rad na filmu, otkrili njezina pisma i uspomene, drage sitnice, ljubavi. A na naslovnicu su, dakako, stavili njezinu fotografiju iz kultna »Doručka kod Tiffanyja«.</p>
<p>Donald Spoto, jedan od najpoznatijih hollywoodskih biografa, u knjizi sa 335 stranica istoga naziva bavio se i s brojnim indiskrecijama, zvijezdinom osjetljivošću i ljubavnim porazima, ali uvijek odajući svoje divljenje prema njoj. Najviše naklonosti prema Audrey Hepburn osjeća se u istoimenoj knjizi njezina sina Seana Hepburna Ferrera, koja nalikuje na obiteljski fotoalbum i otkriva Audrey osobu, a ne samo glumicu. [S. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kći Burta Bacharacha počinila samoubojstvo</p>
<p>Poznati autor pjesama Burt Bacharach otkazao je sve koncerte do srpnja zbog samoubojstva svoje kćeri Nikki. Ona je u dobi od četrdeset godina počinila samoubojstvo u četvrtak u svom domu u Kaliforniji. Prema nalazu mrtvozornika, umrla je od gušenja, koristeći plastičnu vrećicu i helij.</p>
<p>Nikki Bucharach bila je jedino dijete Bacharacha i glumice Angie Dickinson. Nakon što je rođena prijevremeno, prva tri mjeseca života provela je u inkubatoru. Ostatak svog života provela je u borbi s Aspergerovim sindromom, vrstom autizma. Ipak je uspjela upisati studij geologije, i čak završiti jedan semestar, ali zbog lošeg vida teško bi mogla ići na teren. Nije uspjela pobijediti bolest, te je odlučila skratiti si muke. »Tiho i mirno ubila se kako bi izbjegla kompletno razaranje mozga«, rekla je Linda Dozorets, glasnogovornica Nikkina oca.</p>
<p>Burt Bacharach napisao je brojne hitove poput »What The World Needs Now Is Love«, »Walk On By«, »Always Something There To Remind Me«, te brojne druge. Dobitnik je i dva Oscara za kompozicije »Raindrops Keep Fallin’ On My Head« i »Arthur’s Theme«. No njegova najdraža skladba je »Nikki«, koju je napisao još 1969. za svoju danas pokojnu kćer.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Opljačkao crpku i sedam kladionica </p>
<p>Brzo nakon pljačke u Strmcu Miroslav je dospio u ruke policiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Miroslav J. (41), kojega je u subotu oko 18,35 sati uhitila policija nakon pljačke benzinske postaje »Europetrola« u mjestu Strmec, osim za tu pljačku biti će prijavljen za još najmanje osam oružanih pljački na području Zagreba i okolice, neslužbeno smo doznali. </p>
<p>Naime, iako je policija izvijestila da se kriminalistička obrada provodi zbog pljačke »Europetrola«, u kojoj je otuđeno nekoliko tisuća kuna, Miroslav J. je tijekom opsežnog ispitivanja »pukao« i tijekom noći na ponedjeljak inspektorima Odjela općega kriminaliteta priznao da je on opljačkao »Europetrol«, no i da mu to nije bio prvi takav »pothvat«. </p>
<p>On je tako detaljno opisao da je zbog kockarskih dugova već neko vrijeme navlačio »fantomku« te uz prijetnju pištoljem, za kojega je rekao da je bio plastični, ulazio kladionice na području više zagrebačkih kvartova iz kojih bi u pravilu iznosio plijen od po nekoliko tisuća kuna. Između ostaloga spomenuo je kladionicu u »Oktogonu« u Dugavama.</p>
<p> No, osim sedam kladionica, Miroslav J. je priznao i pljačku poslovnice »Hrvatskih pošta« na Trešnjevci iz koje je odnio nekoliko desetaka tisuća kuna. </p>
<p>Sav novac je, rekao je istražiteljima, potrošio na kockanje. Miroslav J. bi do ponedjeljka navečer trebao biti prepraćen dežurnome istražnome sucu zagrebačkog Županijskoga suda.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prenosili ukradene robe vrijedne pola milijuna kuna</p>
<p>Državljanka BiH ponudila je službeniku Postaje pomorske policije 1500 eura mita</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska je policija u nedjelju je uhitila dvoje BiH državljana i oduzela im veću količinu tehničke robe čija ukupna vrijednost prelazi pola milijuna kuna, izvijestili su u ponedjeljak novinare načelnik Kriminalističkog odjela Policijske uprave zadarske Antun Novoselić i pročelnik zadarske carinarnice Ante Bajlo.</p>
<p> Kako je rečeno, prilikom graničnog nadzora na motornom brodu »Marko Polo« iz Ancone, kada je na red stiglo osobno vozilo »jetta« njemačkih oznaka kojim je upravljala 47-godišnja državljanka BiH, ona je službeniku Postaje pomorske policije ponudila 1500 eura mita, nakon čega je uhićena.</p>
<p> U nastavku pretrage otkriveno je 16 prijenosnih računala s pripadajućom opremom, 25 fotoaparata, 6 video kamera, 81 ručni sat, 10 mobitela, više komada različitog zlatnog nakita ukupne težine 1,8 kg, 33 sjemenke koje izgledom podsjećaju na marihuanu te 21.290 eura.</p>
<p> Vrijednost zaplijenjene robe procjenjuje se na oko pola milijuna kuna.</p>
<p> Pronađena je krivotvorena hrvatska vozačka dozvola i putovnica s umetnutom fotografijom 26-godišnjeg sina vozačice, a koje je on najvjerojatnije koristio u Italiji. </p>
<p> On je granični prijelaz prešao pješice s BiH putovnicom. Kod njega je pronađeno oko 3,3 grama hašiša te digitalna vaga, a uhićen je u Zadru.</p>
<p> Nad vozačicom i njezinim sinom traje kriminalistička obrada zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela davanje mita, izbjegavanja carinskog nadzora, krivotvorenja isprava i zlouporabe opojnih droga. Oduzeta roba potječe iz Njemačke gdje vozačica i živi. Mahom je riječ o rabljenoj i ukradenoj robi, u mnogim računalima su različiti radovi, podaci, bankovni računi i drugi dokumenti vlasnika računala. Uhićeni su podrijetlom iz Banje Luke, a roba je najvjerojatnije bila namijenjena tamošnjem crnom tržištu, rečeno je na konferenciji za novinare.</p>
<p> Zajedno s njih dvoje uhićene su još tri osobe, ali kako nije utvrđena njihova povezanost s ovim kaznenim djelima, puštene su. Na kraju je rečeno da će se uspostaviti suradnja s njemačkom policijom kako bi se ukradena roba vratila vlasnicima. Zadarska policija uhitila ih je u suradnji s djelatnicima zadarske carinarnice, a u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (Uskok) i Općinskim državnim odvjetništvom u Zadru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Iz »Ve-mila« ukradeno četrdeset laptopa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju, oko 8 sati, 55-godišnji tehnički direktor »Ve-mila«, Milan J., zagrebačkoj policiji prijavio je više nepoznatih počinitelja, optuživši ih za krađu oko 40 prijenosnih računala. Prema njegovoj izjavi lopovi su iz maloprodajne trgovine na prvom katu »Centra Vrbani« u Rudeškoj cesti na broju 1, u vremenu od 15. studenoga 2006. do 4. siječnja ove godine ukrali više prijenosnih računala.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je krađa otkrivena početkom godine prilikom godišnje inventure. Kada je utvrđen manjak od oko 40 prijenosnih računala, inventura je ponovljena, no ponovna provjera samo je potvrdila prvotno utvrđeni manjak. </p>
<p>Pregledom snimki nadzornih videokamera utvrđeno je da se radi o više počinitelja koji su sustavno pokradali »Ve-milovu« trgovinu. Nekoliko njih napravilo bi »gužvu« u prodajnom prostoru, tako da je kradljivac imao »čist zrak« za krađu. Računalo bi, ili ubacio u torbu, ili sakrio pod jaknu, a onda bi bez žurbe išetao iz trgovine.</p>
<p>U ponedjeljak, usprkos više upita i uvjeravanja, djelatnici Uprave »Ve-mila« ostali su pri prvotnoj odluci i nisu htjeli dati izjavu. Poslovođa pokradene prodavaonice, Stjepan C., svega je desetak dana na toj dužnosti, pa nije mogao komentirati taj slučaj. Voditeljica prodajnog centra »Ve-mil«, Marina L., samo je kratko dodala da više od policijskog priopćenja ne može reći, no još uvijek nije jasno kako nitko od zaposlenika u mjesec i pol dana koliko su trajale krađe, nije primijetio da iz trgovine nestaju prijenosna računala. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Profesor glazbe učenice »podučavao« seksu?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog sumnje da je bludničio nad 10-godišnjom i godinu dana starijom učenicom, djelatnici Odjela općeg kriminaliteta zaduženi za maloljetničku delikvenciju PU zagrebačke, nedavno su priveli profesora glazbenog odgoja u OŠ »Tituš Brezovački« u Španskom, te jednog od članova Upravnog odbora Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, Josipa Š. (64).</p>
<p> Profesor je, uz prijavu za spolni odnos s djetetom, te za bludne radnje, ispitan i kod istražnog sucu zagrebačkog Županijskog suda, nakon čega je pušten. Dugogodišnjeg profesora osnovne škole u Španskom kako doznajemo, sumnjiči se za bludničenje nad dvije djevojčice u dobi od 10 i 11 godina, u svibnju i studenom 2005. godine, što se prema sadržaju kaznenih prijava i događalo u prostorijama škole u kojoj radi. </p>
<p>Do Josipa Š. nismo nažalost uspjeli doći, no ravnatelj škole »Tituš Brezovački«, gospodin Željko Vidmar potvrdio je za Vjesnik da je postupak protiv njihova redovnog profesora i voditelja tamburaškog orkestra te škole doista i pokrenut. Radi zaštite djevojčica, nije htio iznositi detalje, no rekao je da se profesor nalazi na bolovanju, te da je na njegovo radno mjesto već primljen novi profesor na određeno vrijeme. </p>
<p>»Mogu ga komentirati kao profesora i reći da je stručnjak u svom poslu. Tamburaški orkestar kojeg je vodio dio je naše tradicije, i žao nam je što je ovako ispalo«, dodao je Vidmar. Osim toga, doznali smo kako osumničeni profesor, već 27. godinu vodi mješoviti zbor jedne zagrebačke župe. Ukoliko slučaj uglednog glazbenika dospije na sud, prijeti mu zatvorska kazna od jedne do osam godina za jedno, odnosno od šest mjeseci do pet godina za drugo djelo. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nasilnik policiju »doveo« do arsenala </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Na konferenciji za novinare PU Brodsko-posavske javnost je upoznata s četvrtom po redu zapljenom oružja i pirotehnike u posljednjih mjesec dana na području te PU. Riječ je o zapljeni cijelog arsenala oružja kod M.M. (53) iz Bodoljovaca nedaleko od Nove Gradiške. Kako je rečeno na tiskovnoj konferenciji, policija je zaprimila prijavu Lj.M. (50) da ju suprug tuče i maltretira nakon čega je temeljem naloga Županijskog suda obavljena i pretraga kuće supružnika i tom je prilikom pronađeno sedam lovačkih i malokalibarskih pušaka ručne izrade, dvije detonacijske kapsule kao i više bombi. To je oružje M.M. i prodavao. </p>
<p>Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je riječ o psihičkom bolesniku koji je odveden najprije u novogradišku Opću bolnicu a potom i u bolnicu u Popovaču. [Anita Benić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zdrava hrana iz Hrvatske hit u EU!</p>
<p>Pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj je još prije tri, četiri godine bilo tek 55 hektara, a sada je to 14.980 hektara, od čega je obradivo oko 3500</p>
<p>U Hrvatskoj su registrirana 343 poljoprivredna proizvođača koji se bave ekološkom poljoprivredom, a ta se proizvodnja obavlja na 14.980 hektara, od čega je obradivo oko 3500 hektara, dok ostatak čine pašnjaci za stoku i pčele. </p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da najrazvijenije poljoprivredne zemlje u Europskoj uniji imaju od pet do sedam posto obradivih površina pod ekološkom poljoprivredom. </p>
<p>Dodao je da je u Hrvatskoj još prije tri, četiri godine pod ekološkom poljoprivredom bilo tek 55 hektara.</p>
<p>Do unaprjeđenja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, uz osjetno povećanu potražnju zdrave hrane, došlo je ponajprije zbog povećanja poticaja za ekološku poljoprivredu koji iznose 3000 kuna po hektaru. Dakle, gotovo dvostruko su veći nego oni u konvencionalnoj poljoprivredi, a najavljeno je da će biti i veći. </p>
<p>Osim toga, država je putem zakonske i podzakonske regulative unaprijedila tu proizvodnju, odnosno uskladila je sa zakonskom legislativom u EU. Uz to, u suradnji sa strukom kvalitetno je educirala proizvođače na terenu te pomogla da se kvalitetnije organizira prerađivački dio ekološke proizvodnje.</p>
<p>Najveća ekološka proizvodnja hrane u Hrvatskoj nalazi se u požeškoj zlatnoj dolini na eko-imanju Željka Mavrovića. S 300 hektara eko-oranica dolazi sjemenje od kojih onda Klara pravi eko-kruh, peciva... </p>
<p>Svi, od proizvođača do potrošača eko-proizvoda - kojima nije žao da nešto skuplje plate hranu bez suvišnih poboljšivača - slažu se da Hrvatska treba iskoristiti svoje prirode potencijale za razvoj ekološke poljoprivrede.</p>
<p>Posebna pozornost se u takvoj proizvodnji mora usmjeriti na poljoprivredno zemljište koje mora zadovoljiti određene standarde. Naime, nije moguće preko noći prijeći s tradicionalne poljoprivredne proizvodnje na ekološku, nego je nužno prijelazno razdoblje u kojem se zemlja mora pročistiti od ranije korištenih kemijskih sredstava.</p>
<p> Za dobivanje statusa ekološkog proizvođača, odnosno markice za eko-proizvodnju, poljoprivredno gospodarstvo mora provesti dvije do tri godine u prijelaznom razdoblju.</p>
<p> Sreća u nesreći je što domaći poljoprivrednici inače troše malo umjetnih gnojiva, odnosno različitih pesticida i herbicida u zaštiti bilja, pa poljoprivrednom zemljištu ne treba pet do sedam godina da se prijeđe na zdravu proizvodnju hrane.</p>
<p>Treba još spomenuti da bi gotovo cjelokupna domaća proizvodnja meda, koja godišnje iznosi 5000 tona, odmah mogla postati eko-med zbog svoje kvalitete i raznolikosti u proizvodnji. Samo tržište EU-a godišnje potražuje oko 200.000 tona meda.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ugovor vrijedan 150 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Erste Bank der Österreichischen Sparkassen AG (Erste Bank) iz Beča potpisala je ugovor kojim kupuje 100 posto dionica Diners cluba Adriatica d.d. (DCA), najstarije i jedne od vodećih hrvatskih kartičnih kompanija. Krajnja kupoprodajna cijena temeljit će se na dobiti u 2006. godini, ali neće iznositi više od 153 milijuna eura. Cjelokupna transakcija trebala bi se finalizirati u prvom kvartalu 2007. godine, nakon što kupoprodaju odobre regulatorna tijela u Austriji i Hrvatskoj. Diners club Adriatic do sada je bio u vlasništvu triju fizičkih osoba, a zapošljava oko 190 djelatnika. Drugi je po veličini izdavatelj kartica na hrvatskom tržištu s udjelom od 28,9 posto i oko 450.000 kartica. Ukupan prihod, uglavnom od kartičnih naknada, iznosio je oko 50 milijun eura u 2005. godini, dok je neto dobit bila 8,5 milijuna eura.</p>
<p>Prema najavama čelnih ljudi obiju strana, preuzimanje bi trebalo imati sinergijski učinak, te će rezultirati znatnim porastom prihoda od naknada Erste Bank grupe na području srednje i istočne Europe. Kartično poslovanje Ersteärkische banke u Hrvatskoj (ESB) i Dinersa zajedno će imati više od milijun bankovnih kartica, a s novih 140.000 klijenata ukupna baza Ersteovih klijenata u Hrvatskoj povećat će se na oko 740.000 klijenata, što čini izuzetan potencijal za prodaju i drugih financijskih proizvoda. </p>
<p>Udruživanje s dobro poznatim brandom i know-howom Diners cluba Adriatica rezultirat će odličnom pozicijom za daljnje povećanje tržišnog udjela i profitabilnosti te dodatnih koristi i pogodnosti za klijente, poručili su iz Erste banke. [L. Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izvoz vrijedan 100 milijuna dolara</p>
<p>U prvih šest mjeseci prošle godine izvezeno je 3972 tone tune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unutar hrvatske marikulture u posljednjih 10 godina razvila se nova proizvodnja: uzgoj tune, namijenjen u prvom redu japanskom tržištu i to zaslugom nekolicine ribarskih entuzijasta.</p>
<p>Naime, 1996. godine proizvodnja je rezultirala sa skromnih 39 tona (Kali tuna). Sljedećih godina proizvodnja i izvoz tune raste, da bi proizvodnja u 2005. iznosila 3425 tona. Hrvatska je u 2005. izvezla 2517 tona, od čega za industrijsku proizvodnju 655 tona, a u prvih šest mjeseci 2006. 3972 tone, od čega 867 za industrijsku proizvodnju. Vrijednost izvoza tune u prvih devet mjeseci iznosila je 57 milijuna dolara, a procjenjuje se da bi izvoz tune ove godine mogao prvi put iznositi 100 milijuna dolara.</p>
<p>Uzgoj tune na Jadranu predstavlja jednu od aktivnosti marikulture s najbržim razvojem. Trenutačno se tom proizvodnjom bavi šest poduzeća. Granice razvoja ove djelatnosti određene su nacionalnom izlovnom kvotom, koju Hrvatska poštuje kao punopravna članica Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT).</p>
<p>Na taj se način postiže zaštita prirodnih resursa što je jedan od temelja razvojne strategije ribarstva Hrvatske.</p>
<p>Tuna se u Hrvatskoj uzgaja na temelju tehnologije razvijene u Australiji i Japanu, a prilagođene našim uvjetima. Tehnologija je specifična u odnosu na tehnologiju uzgoja lubina ili komarče gdje je čitav ciklus, od mrijesta, preko ikre i mlađi do konzumne ribe pod kontrolom i gdje se riba hrani industrijskom hranom postižući konzumnu veličinu kroz period od 18 do 24 mjeseci.</p>
<p>Kontrolirani mrijest i uzgoj mlađi tune još je u istraživačkoj fazi, tako da se tuna za uzgoj izlovljava iz prirode. Izlov se radi na način da se riba zaokružuje mrežom plivaricom »pretače« u transportni kavez. Zatim se riba prebacuje u usidreni uzgojni kavez. Uzgojni kavezi su plutajući, promjera većeg od 50 metara, s dubinom mrežne sake između 15 i 25 metara.</p>
<p>Tuna se hrani isključivo prirodnom hranom, srdelom, inćunom ili haringom, koja se raspodjeljuje ručno. Potrebna je bezuvjetno čista morska voda najviše kvalitete, visoke prozirnosti i visoke zasićenosti otopljenim kisikom. Dohranjivanje tuna traje oko šest mjeseci, a kroz taj se period postiže prirast od 30 do više od 100 posto u odnosu na početnu težinu. Riba lakša od 20 kilograma prebacuje se na dohranu u sljedeću godinu, čime se postiže i kontinuitet rada uzgajališta.</p>
<p>Prilikom izlova tuna sav se otpad pohranjuje se u posebne plastične kontejnere koji se predaju na zbrinjavanje komunalnim službama. Krv koja tom prilikom otječe u more predstavlja brzorazgradivi, visokokvalitetni biološki otpad koji ne utječe na biološku ravnotežu, kako se donedavno pretpostavljalo.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Barel nafte gotovo 57 dolara</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nakon obustave isporuka ruske sirove nafte kroz naftovod koji podmiruje petinu njemačkih potreba za tim energentom te objave konkretne visine smanjenja proizvodnje Saudijske Arabije najavljenog za veljaču, cijene nafte na svjetskim su se tržištima u ponedjeljak popele na gotovo 57 dolara za barel.</p>
<p>Nakon pada od gotovo osam posto u prošlome tjednu, cijena barela sirove nafte na američkom je tržištu u ponedjeljak porasla 60 centi, na 56,91 dolara. Na tržištu u Londonu istodobno je ojačala 79 centi, na 56,43 dolara.</p>
<p>Poljski su dužnosnici u ponedjeljak izvijestili da je došlo do obustave isporuka ruske sirove nafte preko naftovoda Družba, kapaciteta 1,8 milijuna barela nafte dnevno, koji povezuje Rusiju s Poljskom i Njemačkom. Rusija je drugi po veličini svjetski izvoznik nafte, čijih gotovo dvije petine isporuka prolazi upravo tim naftovodom.</p>
<p>»Koliko znamo, to je povezano sa sukobom između Rusije i Bjelorusije oko izvoznih carina s jedne te transportnih pristojbi s druge strane«, kazao je zamjenik poljskog ministra gospodarstva Piotr Naimski.</p>
<p>Naftovod Družba prolazi kroz Bjelorusiju, koja se sukobila s Rusijom zbog cijene energenata. Bjelorusija je prošli tjedan uvela carinu na tranzitni promet ruske sirove nafte putem toga naftovoda, u odgovoru na carine koje je Rusija prethodno nametnula svojim isporukama toj zemlji, pored dvostrukog povećanja cijene koju Minsk mora platiti za ruski plin. Sukob je eskalirao protekloga vikenda.</p>
<p>Istodobno, najveći svjetski izvoznik nafte Saudijska Arabija objavila je da će od 1. veljače smanjiti svoju proizvodnju za 158.000 barela dnevno u skladu s najavljenim smanjenjem proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), čiji je član. Tako će, zajedno s dosadašnjim smanjenjima, proizvodnja te zemlje biti ukupno umanjena za 538.000 barela, na 8,5 milijuna barela dnevno.</p>
<p>Od početka ove godine cijene nafte oslabile su više od četiri dolara zbog pada potražnje na američkom sjeveroistoku, najvećem svjetskom tržištu loživog ulja, izazvanog toplim vremenom te paralelnog rasta zaliha. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Odvjetnik ispostavio račun na 1,187.670 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slijedi li, nakon slučaja odvjetnika Marka Marinovića, koji je svojoj klijentici Ani Magaš naplatio prekomjernih 38.000 eura za zastupanje, još jedna slična afera? Medijima se putem udruge Juris Protecta javila Zagrepčanka Marija Dragun koja je priložila račun odvjetnika Darka Štirmera iz Zagreba iz kojeg je vidljivo da joj je za zastupanje na Trgovačkom sudu u Zagrebu predmetu P-6712/2000 ispostavio račun na 1,187.670 kuna, odnosno oko 163.000 eura. Iz računa koji nosi datum 28. prosinca 2006. godine vidi se da je odvjetnik za odlazak na ročište naplaćivao oko 100.000 kuna, kao i za izradu jednog podneska.</p>
<p>Marija Dragun zapravo ne zna o čemu je riječ jer ju je Štirmer zastupao samo u jednom kaznenom predmetu, i to na Županijskom sudu u Požegi, ali mu je ona otkazala punomoć jer je bila nezadovoljna njegovim uslugama. Boji se da je riječ o zloupotrebi jer zna da on u pravilu uzima bianco punomoći.</p>
<p> O svemu je obaviještena i policija jer Marija Dragun tvrdi da je Štirmer prijetio njezinu suprugu kako bi naplatio nepostojeći dug. Prijavila je Štirmera Hrvatskoj odvjetničkoj komori, od koje traži da mu oduzme licencu. </p>
<p>Leo Andreis, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, potvrdio je da je primio prijavu, koja je, kaže, poslana na očitovanje odvjetniku Štirmeru. Andreis kaže da je prerano govoriti o tome je li riječ o zloupotrebi jer je prijava stigla prije dva dana, a sve treba ispitati odvjetnička komisija za ispitivanje troškovnika. Brzina njihova rad ovisi o tome kad će članovi komisije raspolagati svim relevantnim dokumentima za odlučivanje, kaže Andreis. </p>
<p>U Štirmerovu odvjetničkom uredu kazali su da ga nema, a na mobitel nam se nije javljao. [B. Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Želimo da se vlasnička struktura ne promijeni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladina želja je da se vlasnička struktura Sunčanog Hvara u ovom trenutku bitno ne mijenja, te da se osiguraju dostatna sredstva za nastavak investicijskih projekata, izjavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanka s gradonačelnikom Hvara, predstavnicima Katoličke crkve i menadžmentom Sunčanog Hvara, održanog u Hrvatskom fondu za privatizaciju. </p>
<p>Na susretu s menadžmentom Sunčanog Hvara, razjašnjeni su elementi dokapitalizacije, odnosno kako joj pristupiti, tko će i na koji način sudjelovati u njoj, rekao je Polančec. Konačne odluke s tim u vezi bit će donesene nakon konzultacija u Vladi, kazao je. Kako je najavio, novinarima će detaljnije informacije o dokapitalizaciji i općenito o situaciji oko Sunčanog Hvara dati u utorak. Polančec je podsjetio da je jedna od obveza HFP-a nastojati pronaći rješenje za završetak imovinsko-pravnih sporova koje Sunčani Hvar ima s Crkvom i gradom Hvarom. Polančec je ocijenio da su se sudionici sastanka »prilično približili konačnom rješenju« vezano za te sporove, te istaknuo kako vjeruje da će unutar desetak-petnaest dana moći objaviti elemente nagodbe. U odvojenoj izjavi, zadovoljstvo sastankom izrazio je i gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić, koji vjeruje da će se u narednih petnaestak dana naći rješenje imovinsko-pravnih sporova koji opterećuju Sunčani Hvar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Predavanje će održati Drago Roksandić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osamnaest članova HAZU-a uputilo je u ponedjeljak izjavu u kojoj ističu kako je neprimjereno da u Vukovaru u srijedu predavanje održi Vasilije Krestić, jedan od tvoraca Memoranduma SANU-a i tvoraca sintagme o Hrvatima kao genocidnom narodu. Kako se navodi, prema Katalogu stručnog osposobljavanja nastavnika za 2007., koji je donijela Hrvatska agencija za odgoj i obrazovanje, s potpisom ravnatelja Agencije Vinka Filipovića, za srijedu je predviđeno je predavanje Vasilija Krestića »Historija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji« u Vukovaru. »Smatramo da je neprimjereno, što više i neuljudno, da u Vukovar dolazi predavati čovjek koji kao jedan od tvoraca Memoranduma SANU i tvorac sintagme o Hrvatima kao genocidnom narodu snosi velik dio krivnje za sve što se dogodilo u Domovinskom ratu, posebice u Vukovaru«, stoji u izjavi akademika. Ravnatelj Agencije za obrazovanje Vinko Filipović tvrdi da je reagirao još u petak navečer kada je od Ministarstva znanosti stiglo upozorenje da se planira Krestićevo predavanje. »Katalog je odmah skinut s naše web stranice i umjesto Vasilija Krestića, za predavača će biti angažiran Drago Roksandić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu«, kaže Filipović. Dodaje da se zasad zna da je Borislav Đekić, savjetnik za učitelje i nastavnike srpske nacionalne manjine isplanirao taj stručni skup. »Svjestan sam i svoje odgovornosti, pa kao ravnatelj Agencije izražavam žaljenje i spreman sam snositi odgovornost«, kazao je Filipović Vjesniku. [Hina, M. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sanader 17. siječnja kod Pape</p>
<p>Nakon poziva hrvatskih biskupa Papi da posjeti Hrvatsku, očekuje se da će i premijer Sanader pozvati Benedikta XVI. u posjet našoj zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. 17. siječnja primit će u audijenciju premijera Ivu Sanadera, što će biti prvi službeni susret Benedikta XVI. i hrvatskog premijera. </p>
<p>Papa i Sanader susreli su se i prošle godine, kada je u Rimu održan summit Europske pučke stranke, a hrvatski premijer je bio u izaslanstvu koje je posjetilo Svetog Oca. Nakon poziva hrvatskih biskupa da posjeti Hrvatsku, očekuje se da će i premijer Sanader pozvati Benedikta XVI. u posjet našoj zemlji.</p>
<p>Papa će primiti i potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor i predstavnike hrvatskih braniteljskih udruga.</p>
<p>Sanaderov posjet Papi potvrda je izrazito dobrih odnosa Vatikana i Hrvatske, a Sanader je bio i posljednji državnik kojeg je primio Ivan Pavao II. Vatikan je za vrijeme pape Wojtyle davao snažnu podršku hrvatskom približavanju Europskoj uniji, a to se nastavilo i s Josephom Ratzingerom u Apostolskoj palači. </p>
<p>Papa Benedikt XVI. je snažan zagovornik ujedinjene Europe, pa vatikanska diplomacija s mnogo simpatija i odobravanja gleda na hrvatski put prema Europi i sigurno je kako će Papa ponoviti da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u Europi. </p>
<p>Iako je Vatikan izvan europskih integracija, njegov glas se vrlo cijeni, pa je Sanaderov posjet Papi i u tom smislu važan.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U »Merkuru« zaraženo 50 zaposlenika i 30 bolesnika</p>
<p>Simptomi zaraze najčešće su obilno povraćanje, ali i malo povišena temeperatura i proljev, a traju uglavnom jedan dan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Kliničkoj bolnici Merkur izbila je prije desetak dana (kad se pojavio prvi oboljeli) epidemija gastroenterokolitisa izazvanog Norwalk virusom (Noro virus). Do ponedjeljka, kako je objavljeno, broj se zaraženih popeo na 50 među zaposlenicima i 30 među bolesnicima. Simptomi zaraze najčešće su obilno povraćanje, ali i malo povišena temeperatura i proljev, a traju uglavnom jedan dan, doznaje Vjesnik od dr. Vanje Tešić, zamjenice voditelja Epidemiološke službe u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. </p>
<p>Osim probavnih smetnji virus ne izaziva teže reakcije, ali su u Merkuru poduzete stroge mjere zaštite, posebno na neonatologiji i odjelima imunokompromitiranih bolesnika, gdje su prije tri dana strogo zabranjeni posjeti. Sve osoblje nosi maske i zaštitne rukavice, kako se taj inače tvrdokorni i otporni virus ne bi dalje širio, a to je prljavim rukama i dodirom inficiranih ploha, primjerice, s rukohvata i kvaka koje su zaraženi prije taknuli. Izvor zaraze, napominje Tešić, nije u kuhinji ili u namirnicama (inspekcijski provjereno uzimanjem briseva), već ga je netko donio na odjel interne medicine. Bolnica je ustanova otvorenog tipa (brojni posjeti osobito tijekom blagdana) i zarazu, koja nije neuobičajena i rijetka, gotovo je nemoguće spriječiti. Ipak sestre sada osim maski nose i maramice s dezinfekcijskim sredstvom i čiste sve kvake i predmete kojih se laćaju. </p>
<p>Norwalk virus se osim prljavim rukama, može prenijeti i kapljičnim putem. Dr. Tešić dodaje da će ubuduće taj virus biti glavni uzročnik gastroenterokolitisa, bolesti probavnog trakta čiji je poznatiji uzročnik bakterija salmonela. Inače, taj se virus može nalaziti u svakom čovjeku, a izlučuje se stolicom, pa se lako može širiti neopranim rukama. Prošloga ljeta izbila je manja epidemija u Međimurju, gdje su radi Norwalk virusa, zatvarali slastičarnice, a u Nedelišću je bilo preko 100 oboljelih. Također, 2003., španjolske su vlasti spriječile jedan cruiser da pristane u njihovu luku, jer je na brodu izbila epidemija uzrokovana Norwalk virusom. Tada je oboljelo 560 od 1900 turista. </p>
<p>Bolnica »Merkur« je i dalje otvorena za posjetitelje, ali uz stroge kontrole</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Putem net-portala zaposleno 25.000 ljudi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima internetskog portala Moj posao u protekloj 2006. godini, procjenjuje se da je 25.000 tražitelja posla posao i dobilo putem portala Moj posao, a najnoviji trendovi na tržištu rada pokazali su između ostalog, da 70,9 posto poslodavaca planira povećati broj zaposlenih u sljedećih 12 mjeseci, da u 25 posto natječaja stručna sprema nije bila bitna te da rad na računalu (u 69 posto natječaja) i engleski jezik (u 42 posto natječaja ) postaju standardni uvjeti pismenosti.</p>
<p>Analizom više od 30.000 oglasa i preko 35.000 životopisa iz protekle godine pokazalo se da je uvjerljivo najveća potražnja za radnicima u trgovini, prodaji i marketingu. Udio oglasa u ukupnom, za 2006. godinu, iznosio je čak 28,5 posto, dok je udio životopisa bio 17,6 posto. U odnosu na 2005. godinu ponuda i potražnja u kategoriji trgovine, prodaje i marketinga polako se stabilizira. </p>
<p>Suprotno tome, znatno je povećana ponuda poslova u kategorijama građevine i arhitekture te strojarstva i elektrotehnike. Neka od deficitarnih zanimanja koja su lakše pronalazila posao su inženjer građevine i arhitekture, statičar, konstruktor, pripravnik, zidar, tesar, komercijalist, voditelj odnosa s ključnim korisnicima, knjigovođa, voditelj prodaje, kuhar i konobar. U 2006. godini objavljeno je 61 posto oglasa za stalno zaposlenje, 26 posto oglasa za rad na određeno vrijeme, 13 posto oglasa za honorarni rad te 10 posto za studentske poslove.</p>
<p>Samo 36 oglasa za zapošljavanje invalida </p>
<p>Projekt »Podržavamo zapošljavanje osoba s invaliditetom« nije izazvao veći odziv poslodavaca. Od početka 2006. godine, kada je akcija krenula, tek 36 oglasa bilo je vezano za prepoznatljivu ikonu kojom su poslodavci isticali da se za određeno radno mjesto ravnopravno mogu natjecati i osobe s invaliditetom.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>J. Kosor uručila donaciju za zagrebačke Rome </p>
<p>Sredstva za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma, u 2007. iznose 14 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Donaciju od 42 tisuće kuna Plinarskom naselju u Zagrebu, nastanjenom pretežito romskim obiteljima, uručila je u ponedjeljak potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Također, Suani Bajrić, majci petero malodobne djece Jadranka Kosor je uručila peć na kruto gorivo te podijelila pakete hrane za sve 23 obitelji nastanjene u Plinarskom naselju. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade je tom prigodom podsjetila na nužnost rješavanja prostornog uređenja Plinarskog naselja, te je istaknula da će Vlada u 2007. intenzivirati aktivnosti u prostornom uređenju svih romskih naselja u Zagrebu i Hrvatskoj. Kazala je da je Vlada tijekom 2000. godine Gradu Zagrebu doznačila 300.000 kuna za rješavanje projektne dokumentacije, ali da Grad nije obavio taj posao, pa se taj iznos morao vratiti u državni proračun. </p>
<p>Napomenula je i da Vlada »sustavno skrbi o romskoj populaciji, kako kroz provedbu Nacionalnog programa za Rome, tako i temeljem Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma«, te dodala kako su u 2007. sredstva za provedbu tih aktivnosti u odnosu na 2005. godinu povećana za 430 posto, odnosno, iznose oko 14 milijuna kuna. </p>
<p>Svjetska organizacija Roma uručila je Jadranki Kosor zahvalnicu za pomoć i doprinos u skrbi za Rome u Hrvatskoj. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izvanparlamentarne stranke traže veću zastupljenost u medijima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koordinacijski odbor izvanparlamentarnih stranaka zatražio je u ponedjeljak u otvorenom pismu veću zastupljenost u hrvatskim medijima. Od Hrvatske televizije i Hrvatskog radija traže redovite tjedne jednosatne emisije u kojima bi imali mogućnost komentirati aktualne događaje, te iznosti svoja politička stajališta i programe. Kako je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekla predsjednica Koordinacijskog odbora Maja Marija Jelinčić, i svi ostali elektronički i pisani mediji u privatnom vlasništvu trebali bi osigurati takve emisije ili redovite tjedne priloge. Zatražila je da mediji u izbornoj godini značajno smanje nastupe parlamentarnih stranaka kako bi više vremena dobile izvanparlamentarne stranke. Hrvatsku radio televiziju i Hinu Koordinacijski odbor je pozvao da se o tim zahtjevima očituju u roku 15 dana, u protivnom je najavio pokretanje »svih drugih demokratskih mehanizama«, među kojima i prosvjed pred HRT-om. Koordinaciju izvanparlamentarnih stranaka, po tvrdnjama Maje Marije Jelinčić, podržavaju Abeceda demokracije, Alijansa za pravnu državu, Demokratski savez zelenih, Demokratska stranka žena, Demokratska prigorsko zagrebačka stranka, Hrvatska europska stranka, Hrvatska kršćansko demokratska stranka, Hrvatsko zvono, Hrvatski socijaldemokrati, Hrvatska stranka nezaposlenih, Hrvatska demokratska seljačka stranka, Istarski demokratskih forum, Jadranski sabor, Maslina, Socijalistička radnička partija, Socijaldemokratska unija, Stranka Roma, Treći hrvatski blok, Zagorska stranka, Zeleni Hrvatske i Zeleni za Zagreb. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070109].
|
