NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123638 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Platini za uvođenje sportske policije</p>
<p>Platini kaže da je nemoguće izbjeći kriminalne aktivnosti u sportu i zbog toga bi postojanje posebne policije olakšalo borbu protiv svih negativnosti</p>
<p>Sport je već prije nekoliko desetljeća izašao iz okvira puke zabave i jednostavnog amaterizma. Postao je ne samo oličenje velikih zarada, profesionalizma, već se u mnogim državama izdigao i iznad društva. Sport kao »država u državi« malo-pomalo postajao je izvrsna meta za zakulisne radnje, kriminal i brzo bogaćenje, a sve začinjeno brojnim incidentima. </p>
<p>Hrvatska nije iznimka - brojne afere, navijački ekscesi i sudski procesi polako postaju preveliko breme za sport, pa je zanimljivo vidjeti hoće li Platinijeva ideja i u našoj zemlji pasti na plodno tlo. Naime, predsjednik Uefe i bivši francuski reprezentativac Michel Platini, preporučuje »osnivanje posebne sportske policije koja bi se bavila izgredima navijača, korupcijom i ilegalnim klađenjem u sportu«.</p>
<p>Platini to obrazlaže: »Živimo u nasilnom svijetu, što se odražava i na sport. Nemoguće je izbjeći kriminal u sportu i zbog toga bi postojanje posebne policije olakšalo borbu protiv svih negativnosti. Velika opasnost je i nogometno huliganstvo. Moramo se jače pozabaviti tim problemom i ukloniti huligane s tribina i oko stadiona«..</p>
<p>Nije tajna ni da se u Hrvatskoj izbjegavaju porezna davanja, štošta se plaća »prljavim novcem«, navijači divljaju na sve strane... Zato inicijativu novoizabranog predsjednika Uefe (Europskog nogometnog saveza) Michela Platinija o »potrebi osnivanja sportske policije«, valja dočekati s dužnom pozornošću.</p>
<p>Ima li u Hrvatskoj potrebe za sportskom policijom?</p>
<p> Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), tako veli: </p>
<p>»Moj prijatelj Michel Platini ima pravo. S obzirom na situaciju koja prevladava u svjetskom sportu, s brojnim korupcijskim i kriminalnim aferama sportska, policija bi očito imala mnogo posla. Osobno mislim da Hrvatska ovdje može biti svijetao primjer. Mi smo u sportskom kriminalu daleko iza razvijenog svijeta, kod nas kriminalne stvari u sportu može obavljati temeljna policija. Kod nas je situacija stabilna, možda i zato što nismo tako financijski moćni.« Marković, eto, drži da je Platinijeva ideja dobra, ali da za »sportske policajce« nema mjesta u Hrvatskoj.</p>
<p>No, što kaže za divljanje navijača, što je i u Hrvatskoj evidentan problem?</p>
<p>»Tu postoji samo jedno rješenje. Treba prepisati Zakon protiv nogometnog huliganstva od idejnog tvorca tog zakona, bivše engleske premijerke Margaret Thatcher.« </p>
<p>Što o Platinijevoj inicijativi misli predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Zlatko Mateša?</p>
<p>»Ideja je sama po sebi zanimljiva, ali mislim da je i obična policija sposobna procesuirati svaki kriminal ili nasilje u sportu. Ne vidim posebnog razloga za osnivanje posebne policije koja bi se bavila nezakonitim stvarima vezanim uz sport. Zar bi to onda značilo i osnivanje posebnog, sportskog pravosuđa?«, pita se Mateša i nastavlja. » Kriminal je kriminal, bio on u sportu ili kulturi«, tvrdi Mateša. Na kraju zaključuje: »Platini bi se morao obratiti Europolu i Interpolu za te stvari, osnivati posebne policijske jedinice u ovome trenutku čini mi se kompliciranim zahvatom«. Kako bilo, Platini je pozvao sportsku Europu na razmišljanje. Za ili protiv sportske policije!</p>
<p>Već djeluje »sportska« policija</p>
<p>Načelnik kabineta ravnatelja Dubravko Novak navodi kako je u Hrvatskoj na snazi Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, koji je vrlo kvalitetan i u skladu s europskim zakonima, te pokazuje odlične rezultate u praksi. Stoga ono čime bi se bavila tzv. sportska policija su aktivnosti kojima se hrvatska policija već bavi u svom svakodnevnom djelovanju. »No, pratit ćemo sve nove i moderne inicijative i UEFE i europskih policija, te ukoliko se pokažu djelotvornim i potrebnim svakako ih usvojiti«, izjavio je Novak. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin/M.B.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Poslodavci kontroliraju privatni život žena</p>
<p>Vrlo su žilavi stereotipi i još uvijek vlada ona - »OK je žena kao stručnjak, ali mora li mi baš biti šef i odlučivati o cijeloj tvrtki?«</p>
<p>Međunarodni dan žena (i) ove godine je u znaku prosvjeda zbog položaja žena na tržištu rada</p>
<p> - rada na crno i sve češćih ugovora na određeno vrijeme koje poslodavci nude ženama. To nam je bio povod za razgovor s dekanicom Fakulteta političkih znanosti Smiljanom Leinert-Novosel, čije je područje proučavanja društveni položaj žena u Hrvatskoj.</p>
<p>• Koliko ste zadovoljni rezultatima politike ravnopravnosti spolova?</p>
<p>- Hrvatska ima politiku ravnopravnosti spolova i set mehanizama koje mora ispoštovati zbog europskih standarda. Danas imamo iste ciljeve kao razvijena Europa. Na formalnoj razini naša su rješenja, dakle, sukladna europskim. No jedno su formalna opredjeljenja, a drugo je provedba. Raskorak između jednog i drugog je evidentan. U Hrvatskoj su još uvijek prisutne tradicionalne vrijednosti u odnosu između spolova, koje teže možete prepoznati u javnoj komunikaciji. Rijetko će se tko javno zalagati za tradicionalnu ulogu žene, posebice kada je riječ o pojedincima iz urbanih sredina, obrazovanijim osobama. U privatnom životu stvari znaju biti dosta drukčije, posebice u manjim sredinama.</p>
<p>Primijetili ste da je zadnjih godina povećan omjer žena s diplomom u odnosu na muškarce. </p>
<p>• Koliko ženama pomaže diploma?</p>
<p>- Noviji statistički podaci govore o promjenama koje bi u perspektivi mogle biti dalekosežne za društveni položaj žena. Riječ je o naglom porastu žena među diplomiranima. Obrazovanje je jedan od glavnih kanala kojima mijenjate ljude i otvarate im drukčiju, modernu perspektivu. Posljednjih godina omjer je gotovo dvostruk u korist žena - diplomiralo je 65 posto žena i 35 posto muškaraca. Taj podatak o novom valu visokoobrazovanih žena i onih s magisterijem i doktoratom znanosti je iznimno zanimljiv, no što će on izazvati za 15 godina - to će biti tek prave promjene.</p>
<p>• Mislite li da slijedi trend u kojem žene počinju dominirati u upravljačkim strukturama?</p>
<p>- Ne vjerujem da će se ta bolja obrazovna struktura automatski odraziti i na promjenu razmišljanja o tome tko je podoban za visoke pozicije. Možemo pretpostaviti da će veći broj žena nego danas biti u visokom obrazovanju i znanstvenom radu. Prema posljednjem popisu, a brojevi su sada još i viši, bilo je 175 žena i 161 muškarac doktora znanosti, a među magistrima znanosti čak 801 žena i 683 muškarca. Sada možemo na to gledati kao svojevrstan spektakl i nagađati hoće li to postati trend, no ostaje pitanje gdje će završiti te žene. Ostaje otvoreno pitanje hoće li neke od njih dobiti priliku da dođu na istaknute pozicije.</p>
<p>• Ako imaju znanja i vještine, što im nedostaje? </p>
<p>- Za takva mjesta pored obrazovanja morate posjedovati i neke druge osobine, a socijalizacija ženske djece još uvijek ih primarno usmjerava na ženske uloge. Donošenje odluka i kompeticija na poslu mnogima teško pada te im stoga treba pomoći da u tome uspiju. Zato u razvijenom svijetu postoje tečajevi i studij o tome kako od žene napraviti »lidericu«.</p>
<p>• Razmišljaju li sveučilišta u Hrvatskoj o čemu sličnome?</p>
<p>- Pojedini fakulteti uočavaju potrebu da mlade obrazovane ljude poduče i o leadershipu. Hoće li se kroz to posebno posvetiti i ženama nisam upoznata, no prostor za to sigurno postoji.</p>
<p>• No, hoće li poslodavac znati cijeniti dodatno obrazovanje žene i njenu diplomu ili će opet radije izabrati muškarca?</p>
<p>- Ženama je diploma postala izrazito važna jer im to daje osjećaj sigurnosti i pretpostavku ravnopravnog tretmana u zapošljavanju, karijeri i općenito u životu. One diplomu vide kao logična vrata za svoj uspjeh. No, kad poslodavac bira koga će zaposliti ima diskrecijsko pravo da muškarcu istih sposobnosti i naobrazbe da prednost, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog stereotipa da će žena češće ići na bolovanje ili na rodiljni. Tih se stereotipova ljudi teško oslobađaju.</p>
<p>• Koliko je zabrinjavajuća češća pojava ugovora na određeno vrijeme, na što danas prosvjedom upozoravaju sindikati? </p>
<p>- Ne čudi da kod mlađih žena postoji poplava zapošljavanja na određeno vrijeme, što poslodavcima daje odriješene ruke da kontroliraju njihov poslovni i privatni život. Time ih guraju na manje važna mjesta, s kojih se teško napreduje. Istraživanja pokazuju da dok muški poslodavci smatraju da bi žene trebale biti brojnije u onim profesijama gdje ih ima mnogo i danas (odgajateljice, zaposlenice u uslužnim djelatnostima), poslodavke uočavaju potrebu uključenja žena na menadžerske pozicije, jer ih kao zaposlenice percipiraju kao uspješne u komunikaciji, sklone timskom radu. Iskreno, ne vjerujem da će se sve bolje obrazovanje žena preko noći pojaviti kao prednost pri odabiru na čelna mjesta u zaposleničkoj strukturi. Za to je potrebno vrijeme i nova iskustva kako bi se promijenilo razmišljanja tko je podoban za visoke pozicije. Vrlo su žilavi stereotipi i još uvijek vlada ona - »OK je žena kao stručnjak, ali mora li mi baš biti šef i odlučivati o cijeloj tvrtki?«</p>
<p>• U zapadnom svijetu ipak se mijenja odnos muškaraca prema poslu i obitelji. </p>
<p>- Moderni muškarci sve više osjećaju potrebu za sudjelovanjem u obiteljskom životu, bave se djecom, imaju slobodnog vremena i organiziraju se kako im odgovara, a ne kako im nametne poslodavac. To je nešto što je vani uzelo dosta maha, a kako u svemu kasnimo, još smo daleko od toga. </p>
<p>• Ali, imamo i mi muškarce na rodiljnom dopustu.</p>
<p>- Skroman postotak, iako ima pozitivne konotacije. Osim ako to, naravno, ne čine isključivo iz pragmatičnog razloga - novca. Naime, mi pristajemo uz politiku jednakih mogućnosti i govorimo da ženama i muškarcima treba dati jednaka prava no to treba značiti i jednake mogućnosti da se ta prava ostvare. Pokazalo se da ženama doista treba ponuditi nešto što bi im dalo jednake mogućnosti rada. U tu svrhu u svijetu postoje brojna rješenja, kao zapošljavanje dvije žene na jednom radnom mjestu, klizno radno mjere, poslovi koji se mogu obavljati kod kuće i druge varijante. No žena će odabir morati podrediti potrebama obiteljske organizacije, odnosno, dobi svoga djeteta i birat će kombinaciju najprikladniju za dijete.</p>
<p>• Igor Mandić smatra da će po pitanju ravnopravnosti stvari ići na bolje tek onda kada se promijenit cijeli koncept čovječanstva. Slažete li se?</p>
<p>- Slažem se, no činjenica je da ne možete promijeniti činjenicu da žene rađaju i izvjesno vrijeme moraju izbivati s posla. Biologija im nameće ciklički tip karijere, za razliku od linearnog koji je tipičan za muškarce. Žena, dakle, odlazi na posao, odlično napreduje i odluči se za dijete, no što je dulje izvan posla, to joj dulje treba da se ponovno u njega vrati i napreduje u karijeri. Za razliku od nje, muškarac ima linearni put napretka u karijeri. To dovodi kod žena do sporijeg napredovanja, manje plaće i niže mirovine. U privatnom životu je prisutan trend pomicanja dobne granice stupanja u brak i rađanja, te pad nataliteta. Mjera u kojoj će muškarci u obitelji postajati partneri u svim u obiteljskim ulogama omogućavat će da žena rodi i drugo dijete. Nužno je osvijestiti i zadaću poslodavaca koji sa svoje strane također treba pružiti pomoć. Najgore je kada žena rodi prvo dijete i kaže: »Nemam ničiju pomoć i nema šanse da rodim drugo dijete.«</p>
<p>• Čudi li vas što u izbornoj godini niti jedna stranka ne nudi program razvoja ženskog poduzetništva ili sličnih potpora ženama?</p>
<p>- Ženskim se temama ne osvaja vlast. Europa to traži, ali kad god se radi nešto što se od vas očekuje, a niste sami jako motivirani za to, tada takav posao ima usporen tok i lošu izvedbu u praksi. Brine me kako će stranke formirati liste. Sva politološka istraživanja pokazuju da je ključ uspjeha za žene u politici u tome kako se sastave izborne liste. Ako se u njih ne uključe žene, nemoguće je očekivati njihovu veću prisutnost u politici. Mi bilježimo rast žena u politici, no čini mi se da u idućem sastavu parlamenta ne možemo očekivati neka pozitivna iznenađenja. Koja je nova mlada političarka u posljednje vrijeme ušla u medije? Zanima me koja će stranka svojim postupcima i kreiranjem liste s više žena pokazati da postupa u skladu s onime što se od nje očekuje.</p>
<p>Otvoren prostor za žene</p>
<p>• U zadnje vrijeme pojavila se priča o ravnopravnijem upisivanju žena u fizički prostor grad(ov)a. Što se postiže time?</p>
<p>- Poznato je da su povijesni likovi u ovakvim društvima kao što je naše uvijek bili muškarci. Žena se nije mogla istaknuti jer nije sudjelovala u javnom životu, a ukoliko jest, odmah je bila obilježena. U našim sredinama bilo je žena koje su se krvavo borile protiv predrasuda, no sredina ih je smatrala čudakinjama, rijetko zaslužnima. Pogledajte tko su ti zaslužni ljudi kojima se dodjeljuju trgovi i ulice i koji su kriteriji? Sada je trend braniteljima davati imena ulica, protiv čega nemam ništa protiv, no to znači da se među zaslužnima i dalje mogu naći samo muškarci. Žena nije bilo mnogo u ratu, među vođama, baš kao ni u umjetnosti. Kada bi se promijenili kriteriji, tada bi se i ženama otvorio prostor. Po običaju, na tome opet rade same žene. Za sada, dok su kriteriji kakvi jesu, u »rezervoaru« iz kojega se crpe kandidati za zaslužnike - nema žena.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za misije su nadležne biskupije </p>
<p>Iz MVPEI-ja odgovaraju da od HBK dosad nije potekla nikakva inicijativa za eventualni dogovor o pomoći hrvatskim katoličkim misijama u svijetu</p>
<p>Nedavni prosvjed i primjedba pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Valentina Pozaića, da Vlada ne potpomaže kulturno i prosvjetno djelovanje hrvatskih katoličkih misija u Sloveniji te da ne pruža financijsku potporu hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu (među ostalima navodi Sloveniju, Francusku i Skandinaviju), dobio je svoj epilog. </p>
<p>Na Vjesnikov upit o opravdanosti prosvjeda stigao je odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), u kojem je naznačeno da je 2006. za Hrvate u Sloveniji bilo predviđeno 20.000 eura, od čega je Savezu hrvatskih društava u Sloveniji u prvoj doznaci uplaćeno 14.000, a u drugoj 6000 eura. Što se pak tiče hrvatskih katoličkih misija u Sloveniji, one su tražile financijsku potporu za održavanje dopunske nastave, međutim za to pitanje nadležno - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) nije potvrdno odgovorilo na taj zahtjev jer ne podupire objedinjavanje dopunske s vjeronaučnom nastavom. S tim u vezi, MVPEI je, u organizaciji Veleposlanstva RH u Ljubljani, 6. ožujka održalo sastanke pomoćnice ministrice Mirjane Bohanec-Vidović s predstavnicima Saveza hrvatskih društava u Sloveniji te susrete sa direktorom Ureda za nacionalne manjine slovenske vlade, i načelnicom Odjela za kulturna prava manjina u slovenskom ministarstvu kulture. </p>
<p>U kratkoj izjavi za »Vjesnik« Mirjana Bohanec-Vidović istaknula je da Vlada nikad nije preuzela obvezu financiranja misija kao takvih već samo njihovih programa, tim više što su misije u isključivoj nadležnosti svojih biskupija. »Da je sporazum o njihovu financiranju ikad postignut bilo bi to na razini Vlade i Hrvatske biskupske konferencije (HBK)«, zaključila je Bohanec-Vidović. K tome, iz MVPEI izričito napominju da od Hrvatske biskupske konferencije (HBK) dosad nije potekla nikakva inicijativa za eventualni dogovor o pomoći hrvatskim katoličkim misijama u svijetu. </p>
<p>Vlada financira isključivo projekte, a ne misije </p>
<p>Nakon sastanka u Ljubljani pomoćnica ministrice Mirjana Bohanec - Vidović je rekla: »Mi do sada nismo dobili nikakve projekte od hrvatskih katoličkih misija i mi nismo, niti imamo pravo, financirati nešto što potpada pod njihove biskupije. Pozivali smo fra Marka Prpu, voditelja misije u Ljubljani, na razgovor u više navrata za što on još nije našao vremena. Pa i poziv na sastanak u Ljubljani je odbio, obećavši da će doći u Zagreb. Htjeli smo mu objasniti da od ove godine financiramo isključivo projekte, i da nam o tome moraju biti podnesena izvješća, kao što to rade sve udruge. Htjeli smo mu predložiti da se udruži s nekom od udruga ili samostalno ponudi projekt te da za to zatraži od nas sredstva. To je način na koji im mi možemo pomoći.«</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Napokon perspektiva</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Riječko remontno brodogradilište Viktor Lenac više nije slučaj. Nakon tri i pol godine stečajne agonije Lenac od utorka ima nove vlasnike – pulsko Brodogradilište Uljanik i zadarsku Tankersku plovidbu. No, puno važnije od toga je činjenica da Lenac i njegovi zaposlenici, njih 650, imaju budućnost. Vlada je, naime, prošli tjedan, gotovo pet godina od početka afere u Lencu, svoja potraživanja od toga brodogradilišta, teška 326 milijuna kuna, prodala spomenutim tvrtkama za deset milijuna kuna.</p>
<p> Iako se na prvi pogled čini nelogičnim taj veliki »popust«, Vlada je imala jasan cilj. Naime, Uljanik i Tankerska dobili su obvezu u sljedećih pet godina uložiti još 58 milijuna kuna u tehnološku modernizaciju škvera. Uz to, u istom razdoblju dužni su zadržati svih 650 radnika, koji su sve ove godine, ni krivi ni dužni, zapravo najviše propatili. Ali i platili najveći ceh zbog igara oko Lenca. Stoga ne začuđuje što su radnici, kao i sindikati, zadovoljni predloženim i na kraju i ostvarenim modelom završetka stečaja. </p>
<p>To više što on obećava nove i sigurne poslove. Naime, jedan od suvlasnika, zadarska Tankerska plovidba, ima flotu trgovačkih brodova, što Lencu osigurava posao u sljedećih pet do deset godina. Ako se tomu dodaju i Vladine potpore Lencu, kao što su poticaji za snažniji izvoz i osigurano mjesto za gradnju platformi za eksploataciju podmorja namijenjenih nalazištima u sjevernom Jadranu, ne začuđuju optimistične najave i tvrdnje kako će Lenac vrlo brzo zapošljavati i daleko veći broj radnika nego što je to sada. </p>
<p>I zato je kraj stečajne priče toga riječkog brodogradilišta još slađi. Jer, još prije koju godinu bilo kakva budućnost, a kamo li svijetla, nije se nazirala. Naime, kada je 2003. godine Lenac završio u stečaju, od njega su vjerovnici potraživali ni manje ni više nego 1,080 milijardi kuna. Ali sam Lenac potonuo je i koju godinicu prije toga, dok je na njegovu čelu bio Damir Vrhovnik, većinski vlasnik, esdepeovac blizak tadašnjem premijeru Ivici Račanu.</p>
<p> Račan je Vrhovniku i Lencu višekratno davao državna jamstva za otplatu raznoraznih potraživanja i kredita, a to je Račanu donijelo naziv najvećega gospodarskog promašaja. Jer, jamstava su bila teška 320 milijuna kuna, a već tada svima je bilo jasno da za takvo što nema nikakva pokrića ili opravdanja. Odnosno, da su šanse za otplatu milijunskog kredita za koji je država jamčila – nikakve. To se na kraju i dogodilo. Lenac je, utopljen u milijunske dugove, ostao nigdje, a radnici su tih godina stečaja tek preživljavali. Završetkom stečajnog postupka takva je priča, srećom po Lenca, samo ružna prošlost.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Etažirane zgrade vrijede više</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Polovica zgrada u Hrvatskoj nije etažirana, a većina vlasnika ili, bolje rečeno, suvlasnika ne zna ili ne želi znati koji je njihov vlasnički udio u zgradi u kojoj stanuju.</p>
<p>Naime, vlasnici stanova u zgradi ujedno su i suvlasnici dijela zajedničkih prostorija i proporcionalnog dijela zemljišta na kojem je objekt sagrađen. Upravo se etažiranjem utvrđuju ti posebni i zajednički dijelovi nekretnine i njihova površina te vlasnici. </p>
<p>Možda u ovom trenutku takvo neregulirano stanje ne zabrinjava previše neke suvlasnike stanova u tim zgradama, no postat će im glavna preokupacija kada, primjerice, budu htjeli podignuti hipotekarni zajam. U većini slučajeva za banku vlasnik stana i nije vlasnik ako nema vlasnički list, odnosno dok banka »na papiru« ne vidi kvadraturu stana. Možda bi se suvlasnici zgrade mogli brže dogovoriti i potpisati suglasnost za etažiranje kada bi znali da nekretnina koja je upisana u zemljišne knjige, odnosno ima vlasnički list, na tržištu nekretnina može postići znatno višu cijenu.</p>
<p>Možda će nekima dovoljan razlog za financiranje elaborata za etažiranje biti izbjegavanje mogućih problema prilikom ostavinske rasprave ili, u krajnjoj liniji, pravednija raspodjela iznosa za pričuvu, odnosno popravke zgrade.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova taktika</p>
<p>Pobunjenici ostave auto-bombu na vidljivom mjestu, a kad irački ili američki pirotehničari uđu u vozilo, mobitelom aktiviraju sakriveni eksploziv</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Zadnjega, četrdesetog dana žalovanja za imamom Husseinom (kojeg šijiti štuju kao mučenika) iračke sigurnosne i vojne snage bile su u punoj pripravnosti širom zemlje. Policajci na svakom raskrižju, vojna vozila na cesti, uzduž ceste i na svim strateškim točkama. Svoju opremu (uključujući i maskirne odore različitih nijansi) i fizičku spremnost pokazivalo je 200.000 iračkih vojnika, gardista i policajaca. Izgledalo je da su blokade neprobojne. Iračka vlada zapovjedila je da se bombaški napadi moraju spriječiti pod svaku cijenu jer su mogući u okolnostima kada stotine tisuća vjernika pješice kreću u sveti šijitski grad Kerbalu kako bi ondje u milijunskom mnoštvu obavilo vjerski obred star 1327 godina.</p>
<p>Ono što su u kabinetu iračkog premijera Malikija s razlogom pretpostavljali i čega su se najviše bojali, sunitski pobunjenici odlučili su ostvariti upravo ovoga utorka, na vrhuncu šijitskog hodočašća. Dva sunitska operativca odjenula su tradicionalnu odjeću kakvu nose irački šijiti, prije toga se temeljito oprala i zadnji put pomolila, pozdravila se sa suborcima iz lokalne ćelije i otišla u smrt. Svaki je bio opasan s toliko eksploziva da su bili u stanju dignuti u zrak 55-tonski američki supertenk »abrams«.</p>
<p> A ono što ne može izdržati ni najtvrđi čelik, navodi na samo jedan zaključak: u jednoj mikrosekundi bit će pokošeno najmanje tristo ljudi koji su iz mjesta Al-Hille (120 km južno od Bagdada) sporo hodali prema Kerbali. U zaneseno mnoštvo tempirane samoubojice umiješale su se na uobičajen način: jedan sprijeda, drugi straga. Provoditi mjere totalne sigurnosti u takvim uvjetima bilo je nemoguće. Hodočasnike, koji su željeli što prije doći do svoga svetišta, bilo kakvo dodatno zaustavljanje, osobni pretresi i provjera isprava učinilo bi nervoznima i agresivnima. Iračke sigurnosne snage zato su brzo odustale od takvih mjera, ograničivši se samo na promatranje.</p>
<p>Daleko od Al-Hille bile su spremne i gerilske skupine predvođene iskusnim stručnjacima za postavljanje »mina iznenađenja« uzduž cesta koje su nadzirali Amerikanci. Taktika »dvostruke zasjede« uvježbana je do savršenstva. Prvo se postavi lažna mina koju američki vojnici odmah uočavaju. Njihov se konvoj zaustavlja, vojnici izlaze iz oklopa da bi rastavili napravu.</p>
<p> U tom trenutku civilno vozilo koje prevozi kokoši (kamionet nosi i do pola tone eksploziva) u kamikaza-stilu zalijeće se među Amerikance. Toga crnog utorka na taj način poginula je i teško ranjena polovica voda marinaca u dvije odvojene provincije. Nova pobunjenička taktika je i ostavljanje auto-bombe na vidljivom mjestu. Kada irački ili američki pirotehničari uđu u vozilo, mobitelom se daljinski aktivira sakriveni eksploziv. Vjernike u Al-Hilli dvije kružne eksplozije pogodile su u isti čas. Hodajući sunitski bombaši napravili su stravičan pokolj. </p>
<p> Kada se dim razišao, po preživjelima je počela padati »crvena kišica«. Svi iskusni pirotehničari znaju što je to. Nakon eksplozije ljudi na nultoj točki aktivirane bombe jednostavno nestaju. Pretvaraju se u tekućinu, postaju mješavina usitnjenog tkiva, kostiju i kapljica krvi, koje padaju po tlu i po preživjelima, izazivajući još veću paniku i strah. A na zgarišta nastala toga crnog utorka nakon eksplozije usred američkih vojnih konvoja još dugo je padalo i kokošje perje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Ideologije (druge) protumoderne</p>
<p>Koliko god se o konzervativizmu zborilo kao protupokretu okrenutom prošlosti, on je ipak čedo prve moderne</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Moderna i protumoderna kao filozofsko-kulturni projekti nisu ostali bez pokušaja političke projekcije. Te su projekcije dva koncepta društava i svijeta našle svoje mjesto u političkim ideologijama. Liberalizam kao izdanak prosvjetiteljstva i izravni odvjetnik prve moderne, po svim njezinim sastavnicama kao što su sloboda, individualizam, napredak i sekularizam, dobio je svojega protivnika u konzervativizmu. </p>
<p>Koliko god se o konzervativizmu zborilo kao protupokretu okrenutom prošlosti, tradiciji, naglašenom moralu, zajednici, religiji, naciji i nacionalno kulturnom identitetu, on je ipak čedo prve moderne. Njegovo je rađanje društveno uvjetovano. Društvenu uvjetovanost konzervativizam pronalazimo u Francuskoj revoluciji, koja je razorila ancien regime, prekinula s tradicijom i ukinula srednjovjekovni institucionalni sustav i kao takova izazvala radikalne konzervativne odgovore na tragu prve protumoderne. </p>
<p>Edmund Burke smatra se rodonačelnikom tradicionalnoga konzervativizma. Svoje misli izložio je u djelu »Razmišljanja o Francuskoj revoluciji« (Politička kultura, Zagreb, 1993. ) i tako postavio temelje političkoj ideologiji konzervativizma. Ta je knjiga navijestila polemiku s prosvjetiteljstvom i Francuskom revolucijom. Ona je za Burkea, kao skeptika, samo »kaos«, »tragikomičan prizor« ili »nešto najzačudnije što se dosad dogodilo u svijetu«. </p>
<p>Njegovi su naglasci na tradiciji, antirevoluciji, institucionalnom kontinuitetu, moralu, djelovanju oslonjenom na iskustvu i načelu reforme. U prispodobi francuskog i britanskog sustava opredjeljuje se za britanski protiv revolucionarnoga francuskoga.</p>
<p> S vremenom se tradicionalni konzervativizam kao politička ideologija prve protumoderne preobrazio u moderni konzervativizam s naglaskom na pitanja nacije, nacionalizma kao političke ideologije, religije, morala i zajednice versus društva. Riječ je o razdoblju građanskih revolucija u Europi (od 1848. do 1918. godine), kad se u tom razmaku oblikuje nova faza konzervativizma u vidu »konzervativne revolucije«, kao elitističkog intelektualnog pokreta okrenutog vraćanju stanja prije uspostave demokracije i Weimarske Republike u Njemačkoj. </p>
<p>Taj je heterogeni konzervativni, antidemokratski te antiliberalni pokret poslije dijelom uronuo u nacionalsocijalizam kao prekinutu modernizaciju. Populističko krilo stopilo se u nacizmu, a aristokratsko je nastojalo oko načela konzervativizma. Slomom nacionalsocijalizma 1945. uslijedila je obnova konzervativizma u literaturi poznata kao neokonzervativizam, kao politička ideologija prve i druge protumoderne. </p>
<p>Od neokonzervativizma valja razlikovati »novu desnicu« kao intelektualno radikalni heterogeni konzervativni pokret i njezinu političku ideologiju protumoderne, nastalu kao reakcija na novu ljevicu 1968., s intelektualnim uporištem u pokretu »konzervativne revolucije« 1918. Njezin program je radikalna »obnove nacije«. Smatra se intelektualnom tvornicom ideja za potrebe desnoradikalnog populizma.</p>
<p>Druga vrsta nove desnice je američka, koja se razlikuje od američkoga neokonzervativizma. Potonji se poziva na obitelj, naciju, zajednicu, domovinu, moral i religiju kao temeljne vrijednosti. Sustavno je predstavljen u knjizi »Neokonzervativizam« Irvinga Kristola, koji neokonzervativizam u Americi vidi u otporu liberalizmu, razočaranju u stare konzervativce i socijaliste. U ekonomskim pitanjima neokonzervativizam je zapravo neoliberalizam jer zagovora »ekonomiju ponude«. </p>
<p>Kao politička filozofija intelektualno je pokušao obraditi teme društvenoga života iz rakursa neotradicije i religije te njezina utjecaja na društvo, s naglaskom na zakonu društvene stabilnosti i sigurnost, što je u društvu rizika, kao produktu druge modernizacije svijeta, prema neokonzervativcima, jako dobro čuti. </p>
<p>U određenju neokonzervativizma na tragu antiliberalizma i »sekularnog humanizma«, Kristol zapravo piše: »Tri stupa modernoga konzervativizma su religija, nacionalizam i gospodarski rast.« Gospodarski rast moguć je samo na materijalizmu ekonomije ponude ili tržišnom fundamentalizmu kao glavnom neprijatelju socijalne države, kojemu je blizu i religijski fundamentalizam. </p>
<p>Jednostavno poradi toga što Kristol izdvaja religiju kao najvažniji i najpouzdaniji čimbenik integracije osobe u društvo, jer religija, kako veli, »dugoročno može oblikovati ljudski karakter i regulirati njihove motive«. Glede nacionalizma kao trećeg stupa neokonzervativizma, Kristol zagovara potvrdu američkog »nacionalnoga duha«. </p>
<p>Toj poglavito političkoj neokonzervativnoj galaksiji nije strana ideja »intervencionističkog unilateralizma« i nove »američke hegemonije«, s možebitnim podcjenjivanjem UN i globalnog upravljanja te pokušajem nametanja američkih vrijednosti kao univerzalnih, što je svjetlosnim godinama udaljeno od neke nove univerzalnosti, a daleko bliže pokušaju jednodimenzionalne unifikacije svijeta po američkoj neokonzervativnoj doktrini vanjske politike oslonjene, kako se to lijepo kod Kristola jasno vidi, na novi koncept američkoga nacionalizma. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mogu li ključne činjenice ujediniti Hrvate </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ </p>
<p>U dugoj povijesti bilo je kratkih ujedinjenja i dugih razjedinjenja nas Hrvata. Domovinski rat i pomirba Hrvata koju je inicirao Franjo Tuđman dali su rezultat: prvu slobodnu i neovisnu državu Hrvatsku. Snaga toga hrvatskog uzleta prizemljila je sve krtice i »duboka grla« kojima je bila zadaća rastakati jedinstvo Hrvata. Oni, međutim, nisu umrli, nego samo zamrli. Čim se ukazala prilika, svoju rabotu rade glasnije ili tiše, ali rade. Njihova mimikrija u današnjem vremenu mora postojati, ali malo po malo i plašt negdje pukne. Maska padne.</p>
<p>Nakon 13 godina, Međunarodni sud (ne)pravde u Den Haagu uspio je zaključiti da Srbija i Crna Gora (ja nju ne ekskulpiram) nisu uzročnici genocida u Bosni i Hercegovini, već su to bosanski Srbi. A njima je međunarodna zajednica dala pola Bosne kao državu u državi. </p>
<p>Najveća nebuloza je što u zajedničkoj državi trebaju živjeti bosanski Srbi (okrivljeni za genocid) i njihove žrtve, Bošnjaci i Hrvati. Znade li Međunarodni sud pravde koju je nepravdu počinio i kakve će posljedice iz te odluke proizaći. Za bojati se da, u pomanjkanju pravde, žrtve ne pokušaju uzeti pravdu u svoje ruke. Per analogiam i hrvatska će tužba doživjeti sličnu sudbinu, ako ne i goru. Svima je odvajkada jasno da Srbija ne može biti ni za što kriva i, kako je tek sada uvidjela Carla del Ponte, svi se brinu za »jadne Srbe«.</p>
<p>Srbi su Kosovo izgubili zbog gubitka utakmice u natalitetu. Naša kolijevka je bila u Bosni i Hercegovini, a spali smo na kiflu, jer su nam je oteli od Turaka, pa nadalje. Ako se ne razvlasti Republika Srpska, u dogledno vrijeme to će postati Srbija, a ova odluka Međunarodnog suda pravde to će bitno ubrzati.</p>
<p>Ako rezimiramo, Srbiji i Crnoj Gori oprošteno je vraćanje 75 posto duga bivše Jugoslavije (iako su oni s tim novcem ratovali protiv nas), Mladića i Karadžića kao najveće moguće ratne zločince neće izručiti niti bilo gdje suditi, obećat će im što brži ulazak u EU i NATO te će dobiti izdašnu pomoć (i već dobivaju iz EU). Renovirali su pet migova 29 u Rusiji bez ičijeg znanja, ali njihova vojna inspekcija mora kontrolirati naše oružane snage. Tko je tu lud? U njihovoj državi najjači je četnički pokret kojega ponašanje u antifašističkoj borbi znamo, znamo ga još bolje iz naše nedavne prošlosti, a znademo ga i sada kad još uvijek pretendira na pola naše samostalne države.</p>
<p>Što mi tu više imamo misliti? Moramo biti svjesni da unutar nas ima ljudi koji spominjanje riječi Hrvat doživljavaju kao riječ ustaša. Nas više košta jedna vrećica za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> koju je neki provokator ubacio u našu kavu s likom Hitlera, nego što u Francuskoj, Italiji itd. legalno postoje profašističke stranke. Ako iz toga nije svakom od nas jasno kakav su nam položaj namijenili, onda nam nema spasa.</p>
<p>Nama je potrebno jedinstvo isto kao i 1990. godine. Ako ni zbog bilo čeg drugog, opametimo se radi Domovine koju smo tako krvavo izborili. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Dinamu više od 30 milijuna </p>
<p>Grad odlučio da telekomunikacijski operateri plaćaju naknadu za DTK</p>
<p>U 2007. iz plana za sufinanciranje sporta, Dinamu će, od 190 pripasti gotovo 18 milijuna kuna, odlučilo je Poglavarstvo u srijedu. Ako pak Dinamo postane prvak Hrvatske, tom iznosu na kraju godine pribrojit će se još 5 do 10 milijuna kuna iz gradskog fonda, »teškog« 20 milijuna kuna, za podršku vrhunskom sportu. A ako modri najesen napokon ostvare europski rezultat - ta bi cifra mogla premašiti 10 milijuna.</p>
<p>U kasu Dinama »kapnut« će i 7,5 milijuna kuna iz Zagrebačkog holdinga, čije su tvrtke često pomagale klubu, popravljale semafor koji još žmirka, itd.</p>
<p>Novinar Vjesnika pitao je gradonačelnika Milana Bandića zašto se Dinamu prema tom planu daju dva i pola milijuna kuna više nego lani, kada su modri doživjeli debakl na europskoj nogometnoj sceni. »Pitajte Duška Ljuštinu! On odlučuje o tome«, odgovorio je Bandić misleći da ga se pita za novac namijenjen vrhunskom sportu i rezultatima. Ljuština je odgovorio da će se novac za podršku vrhunskom sportu dijeliti sukladno uspjesima sportskih klubova i sportaša u Zagrebu. Tako je Dinamo za osvajanje prvenstva Hrvatske 2006. »uzeo« 10 milijuna kuna.</p>
<p>NK Zagreb će, prema planu za sufinanciranje sporta, ove godine od Grada dobiti 6,5 milijuna kuna. Cibona, koja solidno igra već duže od desetljeća u Euroligi, dobit će pet milijuna kuna. Rukometni klub Zagreb, koji je ove sezone ušao u polufinale Kupa pobjednika kupova dobiva 1,5 milijuna kuna, a VK Mladost, koja spada u europski vrh toga sporta, dobit će 2,3 milijuna. Obzirom na renome i uspjeh u natjecanjima u Hrvatskoj i Europi, ti će klubovi s Dinamom podijeliti većinu fonda za vrhunski sport.</p>
<p>Poglavarstvo je donijelo odluku i o naknadi za korištenje distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK). Tako će telekomunikacijski operateri plaćati godišnje od 4,20 do 16 kuna (ovisno o vrsti kabela) po metru kabla, kojih u podzemlju Zagreba ima oko 2000 kilometara. Pitanje je kako će na tu odluku reagirati T-HT, koji se na državnoj razini spori zbog prava vlasništva DTK. »Nismo razgovarali s T-HT-om, ali smo ih obavijestili o našoj odluci. Što će oni učiniti, ne znamo«, kaže Zdravko Frleta, direktor Zagrebačkog digitalnog grada, tvrtke u sklopu Holdinga.</p>
<p>Gradonačelnik je najavio da će idući tjedan Poglavarstvo donijeti konačnu odluku o gradnji rukometne arene. »Još čekamo očitovanje Vlade, zatim ćemo Ingri i Trigranitu ponuditi obvezujuću ponudu za gradnju dvorane, koja će stajati od 170 do 200 milijuna eura«, kazao je Bandić.</p>
<p>Bandić brani pročelnicima razgovarati s novinarima</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić upozorio je pročelnike da ne razgovaraju s novinarima, nego da se više brinu o projektima. »Imamo službu za odnose s javnošću, zaduženu za novinare, koja je za to i dobro plaćena«, rekao je Bandić praktički zabranivši pročelnicima da razgovaraju s novinarima. Izgleda da je gradonačelnik smetnuo s uma činjenicu da »dobro plaćenoj službi za odnose s javnošću« često treba i po nekoliko dana da odgovore i na najjednostavnija pitanja. Budući da dnevnim novinama za odgovore treba nekoliko sati, a ne dana, pročelnici često pomažu novinarima. Zbog toga ih treba pohvaliti, a ne kuditi jer u 95 posto slučajeva daju točne odgovore i time pomažu Bandiću više, nego što on zna cijeniti. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bandić: Štetu će platiti Grad i ZOV</p>
<p>Troškove rekonstrukcije spojne ceste iz Radničke na Domovinski most, koja je zbog zbrke u projektu, na pojedinim mjestima 1,2 metra niža od mosta, platit će Grad i Zagrebačke otpadne vode, rekao je gradonačelnik Milan Bandić na konferenciji za tisak poslije sjednice Poglavarstva.</p>
<p>»Ispričavam se građanima zbog tog propusta i kašnjenja otvaranja Domovinskog mosta, koje je trebalo biti 15. ožujka. Žao mi je što se to dogodilo. Dok sam gradonačelnik imam ovlasti i neću dopustiti cirkus. Moje je pravo biti odgovoran, bez obzira o čemu se radilo, pa i o pogreškama, koje su također dio posla«, kazao je Bandić. Šteta, prouzročena promašajem, rekao je, ne iznosi deset milijuna kuna, kao što piše neki mediji, nego je mnogo manja. No, gradonačelnik nije naveo o kojem je iznosu riječ.</p>
<p>Do »visinske« razlike između mosta i pristupne ceste došlo je zbog neusklađenosti starog i novog projekta u koji je uključena modernizacija Radničke ceste.</p>
<p>»Nadam se da ćemo Most otvoriti do kraja ožujka, kada bi se trebala popraviti depresija od 1,2 metra u dužini 220 metara. U tom roku završit ćemo i rotor na mjestu buduće denivelacije Radničke ceste, Petruševca i Žitnjaka«, kaže gradonačelnik. Napomenuo je, da će iduće godine, budu li osigurana sredstva, proširenje Radničke biti nastavljeno od Kanalskog puta do Petruševca i Žitnjaka. Domovinski most postat će reprezentativni jugoistočni ulaz u grad tek nakon što se napravi istočna zaobilaznica Velike Gorice u sklopu autoceste Zagreb-Sisak. Njena gradnja počet će tek nakon što Zagrebačka županija donese prostorni plan. Do tada će iz tog smjera do Domovinskog mosta voditi lokalne ceste koje su u lošem stanju.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Istaknut ćemo važnost hrvatske modne marke«</p>
<p>Sajam će okupiti »Modnu mreža hrvatskih proizvođača - zajedno za veći izvoz«, a održat će se i modne revije</p>
<p>Katja Luka Kovačić, direktorica Zagrebačkog velesajma, u srijedu je, na konferenciji za novinare, predstavila Sajam Dani mode, ljepote i vjenčanja, koji počinje u petak i traje do nedjelje. Velesajam će biti u znaku ljepote, zdravlja i trendova u kozmetičkoj, modnoj i vjenčanoj industriji. Na 20 tisuća četvornih metara, predstavit će se 320 izlagača iz 18 zemalja. </p>
<p>Vesna Cvitanović, direktorica Sektora za sajmove, kaže da će Dani mode predstaviti značajne hrvatske proizvode i istaći važnost modne marke, koja je, kaže, u posljednje vrijeme prilično zapostavljena. Okupit će se mnogi proizvođači tekstila, kože, odjeće i obuće, održat će se i dvije velike modne revije »Modna mreža hrvatskih proizvođača - zajedno za veći izvoz«, u organizaciji Modne agencije Sandra Vranješ i to u petak, u 16 sati, i u subotu, u 19 sati, u paviljonu 9. </p>
<p>Agencija za strukovno obrazovanje održat će tribinu o zanimanjima u svijetu mode i ljepote, predstavit će se Udruga kninskih pletilja i prezentacije njege lica, tijela i noktiju te najnovijih metoda kozmetičke industrije. U paviljonu 10 posjetiteljice će se besplatno šminkati poznati hrvatski vizažisti. Zanimljivi će biti i look seminari za frizere, kada će svjetski frizeri i stilisti predstaviti najnovije trendove bojenja i šišanja kose. Udruženje obrtnika grada Zagreba-sekcija frizera i Obrtnička komora Zagreb-Ceh frizera organiziraju reviju frizura »Nova zagrebačka scena« i natjecanja u šminkanju i dizajnu noktiju.</p>
<p>Dani vjenčanja najinteresantniji će biti budućim mladencima, koji će kreirati svoj izgled na vjenčanju uz probno šminkanje i učenje pravilnog hoda i držanja. Posebnu atrakciju priredit će im fotografi probnim snimanjem. U paviljonu 8a priređivat će se modne revije vjenčanica.</p>
<p>Ulaznica na Sajam s katalogom stoji 30 kuna, a za đake, studente, ročnike i umirovljenike 20 kuna. Radno vrijeme je u petak i nedjelju od 10 do 19 sati, a u subotu od 10 do 20 i 30 sati. Sajam će u petak u 11 sati svečano otvoriti Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dva milijuna i natječaj za novi kolodvor</p>
<p>Kolodvor kod Gajeve i Wirgesove ulice imat će podzemnu garažu, 28 perona, autobusna i željeznička stajališta</p>
<p>Hrvatske željeznice najavljuju da će do Samobora, kao nekad, ponovo voziti »samoborček«. Zbog gradnje pruge od Podsuseda i dotrajalosti samoborskog autobusnog kolodvora, gradit će se novi autobusno-željeznički kolodvor. Riječ je o strateškom projektu, za koji ovogodišnji proračun predviđa dva milijuna kuna. </p>
<p>»Kolodvor je zajednički projekt HŽ-a i Grada Samobora, za koji bismo ove godine trebali pribaviti projektnu dokumentaciju do građevinske dozvole i raspisati međunarodni javni natječaj za izvođače radova«, kaže dogradonačelnica Samobora Marica Jelenić. </p>
<p>Kolodvor, koji će se nalaziti kod Gajeve i Wirgesove ulice, imat će podzemnu garažu i 28 perona, s tim da će se s jedne strane nalaziti autobusna, a s druge željeznička stajališta. Izlaz bi se riješio rotorom, ali će križanje spomenutih ulica regulirati semafor. Kako su ovoga tjedna, raspravljajući o projektu, obrazložili gradski poglavari, otkup zemljišta za gradnju rotora na tom križanju trenutno je preskup, a ima i drugih argumenata. »Na rotoru nisu zaštićeni pješaci pa smo zasad prihvatili rješenje sa semaforima«, kaže dogradonačelnica Jelenić. </p>
<p>U tijeku je izmjena detaljnog plana uređenja te lokacije, a također se neformalno raspravlja o namjeni starog kolodvora i gradnji nove zgrade uprave. </p>
<p>»To je samo ideja. Postojeći kolodvor je u popunom vlasništvu ZET-a i sve planove ćemo morati usuglasiti s vlasnikom. No, za Grad Samobor bilo bi dobro da se nađe rješenje za tu lokaciju«, ističe Jelenić. S druge strane, i zgrada nove uprave samo je ideja, a i druge mogućnosti su otvorene. Budući da se stapanjem dvaju kolodvora, oslobađa prostor uz Wirgesovu ulicu, nova upravna zgrada mogla bi se graditi na tom mjestu. Zasad je sigurno samo to da postojeća zgrada više ne zadovoljava potrebe grada. </p>
<p>Na Poglavarstvu je to potkrijepljeno i preuzimanjem ovlasti iz Zakona o velikim gradovima, donesenog sredinom ove godine, kojima Samobor preuzima i dio zaposlenika iz Ureda državne uprave Zagrebačke županije. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kamo je nestalo zaprešićkih 16,6 milijuna kuna?</p>
<p>Vijećnici tvrde da se u ovogodišnjem planu ponavlja popis radova iz lanjskog plana</p>
<p>Grad Zaprešić ove će godine u uređenje vodovoda i odvodnje, javnih površina, groblja, cesta, mostova, javne rasvjete, autobusnih i željezničkih stajališta, kao i DTK mreže, utrošiti 24 milijuna kuna. »Zahvaljujući lanjskom rastu cijena vode i odvodnje, posebice naknada za razvoj, Grad će ove godine priskrbjeti znatno više novca nego lani za uređenje komunalne infrastrukture«, ističe Vendel Koprivnjak, pročelnik upravnog odjela za graditeljstvo stambene i komunalne poslove Zaprešića. </p>
<p>Međutim, zaprešićki vijećnici su zbunjeni jer ne znaju na što je potrošeno lanjskih 16,6 milijuna kuna, namijenjenih uređenju grada. Kako kaže Dragutin Novina, izvješće o (ne)napravljenom nisu dobili, a usporedba lanjskog i ovogodišnjeg plana, pokazuje da se ponavlja više od pola popisa, koji je znači prepisan iz staroga plana. Po tome, ponovo bi trebalo ulagati u uređenje Skurjenijeve, Obrubića, Mokričke i Ulice maršala Tita, kanalizacije u Šibicama i društvenih domova u mjesnim odborima. </p>
<p>Vijećnik Dario Baće dodaje da u prijedlogu programa za ovu godinu stoji da je ta sjednica održana 2004. Osim toga, u programu zimske službe napisano da je »zima bila duga i s puno oborina«. </p>
<p>Pročelnik Koprivnjak pokušava smiriti situaciju i kaže da je procedura donošenja plana izrazito složena i duga. Program je prije glasanja morao proći mjesne i odbore vijeća, a i napisan je u studenom, kada se nije znalo kakva će biti zima. Osim toga, dodaje, ponekad se i radovi protegnu na tri godine. </p>
<p>Zbog toga što se plan nikada ne može izvršiti 100 posto, donosi se više programa kako se ne bi dogodilo da se za neku ulicu pribave dozvole nakon donošenja programa, a nje nema u programu. Problem planiranja predstavlja i to što grad ne izdaje lokacijske i građevinske dozvole, niti ima pravo nadzora pa gradnja ponekad - iznenadi. Što se tiče tri godine starog datuma, vlasti odgovaraju da je riječ o -»tipfeleru«. </p>
<p>Istodobno gradonačelnik Željko Turk obećava da će se ubuduće, uz programe za tekuću, podastirati i izvješća o učinjenom u prošloj godini. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>U padu zrakoplova najmanje 22 poginula</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Najmanje su 22 osobe izgubile život pri padu »boeinga 737« koji se zapalio u srijedu pri neuspjelom pokušaju slijetanja u indonezijskom gradu Yogyakarta. U zrakoplovu indonezijske državne tvrtke Garuda Indonesia bilo je, kako navodi tvrtka, 133 putnika i 7 članova posade. Letjelica se silovito udarila o sletnu stazu u zračnoj luci Yogyakarta, a zatim se zapalila kao da je eksplodirala, pričaju svjedoci. Neki putnici ostali su zarobljeni u zapaljenom zrakoplovu. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Air Adriaticu zabranjeno letjeti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Inspekcija sigurnosti zračnog prometa utvrdila je da riječki Air Adriatic d.o.o. više ne ispunjava uvjete Svjedodžbe o sposobnosti (AOC), te mu zabranila uporabu zrakoplova,izvijestilo je u srijedu Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Osobe odgovorne za sigurnost uporabe zrakoplova napuštaju ili su napustile tvrtku, zrakoplovi se ne održavaju, a odgovorni i djelatnici nemaju neometan pristup radnim prostorijama i sredstvima za rad na poslovnoj adresi u Rijeci, kaže se u izvješću. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dubrovnik dobiva »gradsku recepciju«</p>
<p>Prema viziji zagrebačkog arhitekta Igora Franića, s platoa Pila nestat će niz objekata, među kojima i kavana »Dubravka« koja sad priječi pogled na dio zidina</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Radovi koji su počeli na gradnji spomenika braniteljima Dubrovnika iz Domovinskog rata, tek su prva faza uređenja Pila koje bi u idućih nekoliko godina trebao dobiti posve novi izgled. Naime, nakon što je Poglavarstvo kao najpovoljniju prihvatilo ponudu tvrtke »Građevinar Quelina« za gradnju spomenika, krenuli su prvi radovi za koje će se iz gradskog proračuna u ovoj fazi izdvojiti više od 10 milijuna kuna.</p>
<p>Spomenik će biti smješten pred bivšom zgradom gradskog poduzeća »Vrtlar«, a oblikom ravnog morskog horizonta trebao bi simbolizirati slobodu kojoj je kroz svoju povijest, upravo morskim putevima, Dubrovnik oduvijek težio.</p>
<p>Čitav projekt uređenja Pila trebao bi se izvesti prema rješenju zagrebačkog arhitekta Igora Franića. Njegovom bi vizijom s platoa Pila trebao nestati niz objekata, među kojima je i kavana »Dubravka« koja sad priječi pogled na dio zidina. U njezinu suterenu, ispod razine trga, ali opet s pogledom na Grad, gradit će se nova kavana. Tako će u drugoj fazi »s lica zemlje« nestati i neki stambeni objekti od kojih je Grad neke, dosad izdvojivši 5,4 milijuna kuna, već otkupio, a uskoro se očekuje i uklanjanje. Sve se to radi kako bi se sadašnja prometnica koja prolazi platoom izmjestila iza tzv. Atlasove zgrade te kako bi Pile postale pješačka zona.</p>
<p>U izvješću o projektu na prošloj tematskoj sjednici Gradskog vijeća naglašeno je da se u prometnom rješenju toga dijela Grada predviđaju proširenje dvosmjerne ceste od Bononova prema Pilama i gradnja normalnog nogostupa, čime bi se osigurao dvosmjerni promet svim autobusima.</p>
<p>No, da bi se to napravilo valja, osim kuća na Pilama čijim bi se rušenjem dobio i prostor za okretište autobusa, otkupiti i poveći broj kuća između Grada i »Stare bolnice«, što s obzirom na iznimno visoke cijene nekretnina u Gradu, neće biti financijski lak posao.</p>
<p>Ipak, gradske vlasti optimistično predviđaju da bi najkasnije u listopadu 2008. počelo izmještanje prometnice iza »Atlasove«, zgrade a već početkom 2009. i radovi na širenju prometnice i nogostupa od Pila do Boninova. Želja da se Pile urede kao prava »recepcija Grada« očito ne nedostaje, no pitanje je, s obzirom na financijsku težinu, kada će se one doista i ispuniti.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najveća dražba kostima u Britaniji</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Kako je odjenuti trodijelno odijelo Jamesa Bonda? Kako je nestati pod grubim vunenim plaštem Obija Wan Kenobija? Ili da odjenete plavi triko Supergirl i crvene čizmice do koljena? Više od četiri stotine filmskih, televizijskih i kazališnih kostima u utorak je ponuđeno na dražbi londonskoga Bonhamsa. Na dražbi je bilo za svakoga ponešto: kilt Williama Wallacea kojega je glumio Mel Gibson, plašt Supergirl (Helen Slater) i kaciga Sir Bedeverea kojega je igrao Terry Jones u filmu Monty Python i sveti gral. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Presušuje najduža australska rijeka</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Najduža australska rijeka izgubila je pola svog prirodnog dotoka vode i predviđa se da će se do 2030. godine zbog klimatskih promjena njezin vodotok smanjiti za daljnih 20 posto. Rijeka Darling, duga 2.739 kilometara, izvor života za neke velike farme, kroz isparavanje gubi svake godine četvrtinu svoje vode, navodi se u novom izvješću o stanju te rijeke. Brane i projekti navodnjavanja uzduž rijeke Darling također su pridonijeli dramatičnom smanjenju količine vode. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jutarnja kava ne razbuđuje</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Protivno onome što misle milijuni ljudi u svijetu, jutarnja kava ne razbuđuje, a ni ne pokreće reflekse, tvrdi se u studiji sveučilišta u Bristolu. Po istraživačima kofein ublažava simptome apstinencije koji se stvaraju tijekom noći, no ljude ne čini budnijim nego što bi to bilo normalno. Studija ukazuje da samo osobe koje su kavu izbjegavale određeno razdoblje mogu zahvaljujući kofeinu dobiti stvaran »poticaj«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mobiteli će zamijeniti ključeve stana</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanska građevinska tvrtka Anabuki postavit će u Japanu u trideset novih zgrada s pet tisuća stanova elektronske brave koje se aktiviraju pomoću mobitela s čipom bez kontakta. Anabuki, koji upravlja s oko tisuću stanova u Japanu, potvrđuje tako novi trend koji je sve popularniji, a mnogi ga drže praktičnijim i sigurnijim od klasičnih ključeva i brava. Brava se zaključava očitavanjem beskontaktnog čipa, koji je već ugrađen u četvrtinu od sto milijuna mobitela u Japanu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dva nova francuska nacionalna parka</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuska je proglasila dva nova nacionalna parka, oba na njezinim prekomorskim posjedima, jedan u Gvajani, a drugi na otoku Reunion, kako bi zaštitila iznimno bogate gvajansku faunu i floru kao i bioraznolikost otoka Indijskog oceana. U posljednih 18 godina Francuska nije proglasila niti jedan nacionalni park. Park Gvajane s 3,39 milijuna hektara velik je poput Belgije i predstavlja daleko najveće franucusko zaštićeno područje. U šumi Gvajane žive zajednice koje preživljavaju koristeći bogatstva šume. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U zračnoj luci otkriveno 2.400 zmija</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Zaposlenici malezijske zračne luke pronašli su 2.400 zmija i to zaštićenih vrsta u sanducima koje su krijumčari s Tajlanda željeli poslati u Hong Kong. Neke od tih zmija su rijetke u Maleziji i zaštićene su u skladu s lokalnim zakonima kao i međunarodnim sporazumima o zaštiti divljih vrsta, a u nekim azijskim zemljama predstavljaju skupu poslasticu. radnici na cargu u zračnoj luci postali su sumnjičavi kada su čuli siktanje. Zmije su bile zavezane u plastičnim vrećama i upakirane u sanduke. Tržišna vrijednost tih zmija je oko 52.200 eura. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Jubilej baletne klasike</p>
<p>Obilježena 100. godišnjica rođenja koreografa Pina Mlakara i 70. obljetnica prve izvedbe »Đavla u selu« u Zagrebu </p>
<p>Svečanom izvedbom baleta »Đavo u selu« Frana Lhotke Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježilo je 100. godišnjicu rođenja koreografa Pina Mlakara i 70. obljetnicu prve izvedbe toga djela u Zagrebu. Praizvedeno je 1935. u Zürichu. Trajna prisutnost »Đavla« na pozornici HNK u Zagrebu i njegovo često izvođenje u ostalim nacionalnim kazalištima dovoljno govori o kvaliteti i popularnosti toga djela kod publike. </p>
<p>U sedamdeset godina izvođenja kroz predstavu je prošao impozantan niz baletnih umjetnika i nezaboravnih protagonista, od koreografa Pije i Pina Mlakara u ulogama Jele i Mirka, uz Olgu Orlovu i Oskara Harmoša u đavolskim ulogama na zagrebačkoj premijeri 1937. godine, do najdugovječnijega Đavla Damira Novaka kroz 23 sezone, Đavolice (ili Đavlove babe, kako se ta uloga prvobitno zvala) Vesne Butorac Blaće kroz 16 sezona, potom Milene Leben, Đurđice Ludvig i Sonje Kastl kao Jele, te Štefana Furjana i Miljenka Vikića kao Mirka, kroz više od deset sezona.</p>
<p> Prije predstave, o značenju Mlakarovih i njihova »Đavla« u kontekstu europskih kretanja u baletnoj umjetnosti govorio je Milko Šparemblek. »Đavlom« i drugim baletima Mlakarovi su ostavili trajan trag u povijesti hrvatskoga baleta. Svojedobno avangardno djelo postalo je klasikom zahvaljujući ukorijenjenosti u nacionalnom tlu iz kojega je poniklo, i njegovu odrazu u glazbi i sadržaju. Na najbolji mogući način predstavljalo je hrvatsku umjetnost na brojnim inozemnim gostovanjima u svakoj sredini gdje je prikazano. Zato ga je Sonja Kastl svojedobno okarakterizirala »našim najuspješnijim izvoznim proizvodom«.</p>
<p> Scenografija Aleksandra Augustinčića i antologijski kostimi Inge Kostinčer što ih je nadopunila Ika Škomrlj predstavi daju prepoznatljiv izgled narodnog ambijenta s blago stiliziranim vizurama seoske naive. </p>
<p>U izvođenju baleta »Đavo u selu« njeguje se specifičan izvorni koreografski stil u kojem su naročito važni glumački izraz i karakterizacija likova. Današnja izvedba u kojoj glavne uloge tumače George Stanciu kao Đavo, Milka Hribar-Bartolović kao Đavolica, Ilir Kerni kao Mirko i Mihaela Devald kao Jela, uspješno nastavlja tradiciju. Međutim, prebrz tempo što ga je nametnuo dirigent Miroslav Salopek sputavao je plesače u izigravanju svih koreografskih elemenata.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kritičar virtualnoga svijeta</p>
<p>Baudrillard je poznat po tezi o »savršenom zločinu« u kojemu su mediji ubili zbilju, a kapitalizam etiku </p>
<p>Umro je ugledni sociolog i filozof Jean Baudrillard, veliki teoretičar suvremene civilizacije kojega i šira javnost poznaje po tezi o »savršenom zločinu« u kojemu su mediji ubili zbilju, a kapitalizam etiku. Baudrillard je umro u Parizu u 77. godini života. Rođen je 20. srpnja 1929. u Reimsu, po obrazovanju je bio germanist, a karijeru je počeo kao prevoditelj, posebice Karla Marxa, Bertolda Brechta i Petera Weissa. U svojih je pedesetak djela iznio britku kritiku društva globalnoga kapitala i opake virtualne stvarnosti u kojoj sistematični slijed poruka izjednačuje povijest i vijest, događaj i prizor, oblikujući nam tako totalitarnu poruku potrošačkoga društva. </p>
<p>Baudrillard, dugogodišnji profesor na pariškom sveučilištu, doista je obilježio intelektualno 20. stoljeće - uz Barthesa, Foucaulta, Derridau, Lacana, Lyotarda, odnosno, unutar škole francuskih mislilaca učinio je povijesni zaokret od moderne prema postmodernoj. Označio je tako veliku krizu racionalnog poimanja svijeta i krizu subjekta te najavio vrijeme razaranja pojmovnosti, spoznaje, vrijeme odsutnosti lineranog razvoja, vrijeme kaotičnosti u kojemu novi mediji (osobito elektronski) mijenjaju percepciju i rastaču viziju svijeta. Moć suvremenih medija jest u tome što konzumiramo ne samo neki predmet ili prizor, nego virtualnost kao takvu. Ta represivna shema, u kojoj se stvarnost pretače u niz istovrsnih znakova, jest najveća iluzija medija koji imaju neuništivu moć jednim predmetom glorificirati sve predmete.</p>
<p> Baudrillard je uveo pojam simulacije u postmoderni rječnik, a opisao ga je kao »stvaranje zbilje po modelima bez podrijetla i bez stvarnosti: hiperzbilje«. Simulacija je hinjenje da imamo ono što nemamo. Televizija stvara metajezik odsutnoga svijeta. Stvara se velika zabuna - prevladava označitelj (jer slika je usmjerena na samu sebe), a nestaje označeno. S takvim postavkama Baudrillard nam vrtoglavo mijenja osjećaj vlastitog svijeta - stvara nam užas praznine u punini. </p>
<p>U 10. broju Europskoga glasnika objavljen je njegov esej »Iznad istinitoga i neistinitoga«, u kojemu autor daje mračnu sliku »svijetlećih« masovnih medija - oni neutraliziraju jedinstveni i proživljeni svijet i postavljaju »složeni univerzum medija koji su homogeni jedni drugima kao takvi, koji znače jedni druge i koji upućuju jedni na druge«. Kao što televizijske slike izjednačavanjem odlaze u svojevrsni totalitarizam, tako i društvo globalnoga kapitala stvara posvemašnju indiferentnost. </p>
<p>Baudrillard je ¸izazvao kontroverzu s člankom o »ništavnosti« suvremene umjetnosti. Potaknuo je prosvjede zbog članka »Do rata u Zaljevu nije došlo« i skandal sa studijom »Duh terorizma, o događajima od 11. rujna«, u kojoj tvrdi da je terorizam poštivao »logiku«. Po njemu je američki sustav sa svojim »totalnim ambicijama« stvorio uvjete za teroristički napad 11. rujna. Iako su mu zamijerali da propušta osuditi terorizam, Baudrillard je odgovorio da je globalizacija svojim širenjem stvorila uvjete za vlastito uništenje.</p>
<p>Baudrillard je osnivač časopisa »Utopija«, a svoju omiljenu temu potrošačkoga društva otvara djelom »Sustav predmeta«, objavljenim 1968. godine. Baudrillarda je i naša javnost mogla upoznati kroz prijevode djela »Inteligencija zla ili pakt lucidnosti« (u tom djelu analiziraju se nezapadnjačka kultura neuništvih simbola i zapadnjačka kultura neodoljivih znakova), »Duh terorizma«, »Simulacija i zbilja« i druge. </p>
<p>Baudrillardove teorije nestanka stvarnosti priskrbile su mu etikete nihilista i deziluzionista. No, iluzije je odbacivao oštro, iskazujući se ne samo kao teoretičar, nego i kao vrsni polemičar. On je analitičar koji je teorijom doista uzdrmao zbilju.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Profinjene lutke zasjenile pripovijest </p>
<p>Nova predstava »Kondor i princeza« Zagrebačkoga kazališta lutaka, nastala po predlošku Jasena Boke, u ključu umjetničke bajke bavi se propašću velikoga carstva Inka. Premijerno izvedena u utorak na večer, u korektnoj režiji Joška Juvančića, namijenjena je djeci od pet do 10 godina. </p>
<p>Moguće je pratiti dvije pripovijedne matrice, onu političku vezanu uz španjolska osvajanja, dolazak Francisca Pizzara i njegovih časnika u današnji Peru, te privatnu, ljubav časnika Diega i princeze Manupoci. Gomilanje govornih dionica nerijetko guši praćenje radnje i djeluje dekoncentrirajuće, dok je zaplet predvidljiv s poentom da ljubav uvijek pobjeđuje. No, estetski okvir predstave je vrlo dojmljiv i likovno dorađen. Vesna Balabanić osmislila je sjajne, profinjene lutke, jakog autorskog potpisa, koje sa scenografijom čine skladnu cjelinu. I glazba Mate Matišića obojana južnoameričkim ritmovima pripada uspjelijim dijelovima predstave, kao i znalačko oblikovanje svjetla Denija Šesnića. </p>
<p> Anasmbl je ponovno pokazao svoju staru boljeticu, animacija lutaka je površna (lutke ne hodaju nego lebde iznad poda). Gotovo svi glumci se koncentriraju na što atraktivnije glasovno artikuliranje uloge svojih lutaka, zanemarujući njihovo zahtjevno, i tehničko, pokretanje. Ipak, zapaženije kreacije ostvario je Žarko Savić (Atahualpa, vladar Inka), te Luka Peroš (Diego) koji se ponajviše u ansamblu trudi u scenskom oživljavanju lutke, a i Siniša Miletić (Pedro), Pero Juričić (Guanaco) dok je Đuro Roić bio duhoviti Glasnik Mauel. Lutke su animirali i: Branko Smiljanić (Pizzaro), Andrea Baković (Pachumama), Maja Nekić (Manupoci), Marina Kostelac (Manca), Mesud Dedović (Kondor i duh Manco Capac), a pripovjedače su solidno tumačili Željko Mavrović i Mira Bosanac. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Alex od tragičara do junaka u 25 minuta</p>
<p>Bayern se poigravao s madridskim Realom, no ipak je morao strepiti za četvrtfinale do samoga kraja utakmice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Milan, PSV, Manchester United i Bayer su europski nogometni velikani koji su se u srijedu pridružili Valenciji, Chelseaju, Liverpoolu i Romi u četvrtfinalu Lige prvaka. Posljednja četiri dvoboja osmine finala ponudila su više napetosti nego pogodaka. </p>
<p>Najviše u Münchenu gdje je Bayern svladao madridski Real sa 2-1 i ukupno golom viška (4-3) ispratio »kraljeve« iz Europe. Makaay i Lucio su kreirali 2-0 vodstvo, no realizirani 11-erac Van Nistelrooya dao je Capellovoj momčadi šansu za »popravni«. No, Real trenutačno nije momčad koju krasi sposobnost za preokret. </p>
<p>Najšokantnije je bilo u Londonu gdje se PSV domogao daljnjeg plasmana u gostima kod Arsenala. Završilo je 1-1, odnosno ukupnom 2-1 pobjedom nizozemske momčadi, a zanimljivo je da je samo jedno ime ostalo upisano na popisu strijelaca. Riječ je o Alexu, koji je u drugome dijelu dvoboja prvo zatresao svoju mrežu, no iskupio se sedam minuta prije kraja golom vrijednim ukupne pobjede. </p>
<p>Milan je što se igre tiče razočarao svoje navijače, koji su morali čekati 3. minutu produžetka za toliko očekivani pogodak. Ugled »crveno-crnih« spasio je Kaka nakon solo prodora. Najmirnije je bilo na Old Traffordu, Manchester je i drugi put svladao Lille sa 1-0.</p>
<p>• Rezultati, osmina finala: BAYERN - Real Madrid 2-1 (1-0 Makaay 1., 2-0 Lucio 66., 2-1 Van Nistelrooy 83. 11m), Milan - Celtic 1-0 (1-0 Kaka 93.), Arsenal - PSV 1-1 (1-0 Alex autogol 58., Alex 83.), MANCHESTER UNITED - Lille 1-0 (1-0 Larsson 72.). [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Optuženi Valencia, Inter i petorica igrača</p>
<p>NYON</p>
<p> - Disciplinska komisija Europske nogometne federacije (UEFA) pokrenula istragu o događajima nakon utakmice osmine finala Lige prvaka između Valencie i Intera. Ogled na Mestalli je završio bez pogodaka, a nakon završetka utakmice i plasmana Valencie u četvrtfinale došlo je do tučnjave između igrača. Sukob se s terena preselio u svlačionice stadiona i gužva je trajala još 30 minuta nakon posljednjeg sučeva zvižduka. Uefa je otvorila slučaj protiv Valencie i Intera, te petorice igrača - Navarra i Marchene iz domaćih redova, te Burdissa, Cordobe i Maicona iz redova Intera. Disciplinska komisija će o cijelom slučaju raspravljati 14. ožujka, a ne 22. ožujka kako je UEFA prvo obavila. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Talijanima pobjeda, Ladiću nove brige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mlada hrvatska nogometna reprezentacija, koju vodi izbornik Dražen Ladić doživjela je još jedan poraz. Naime, vršnjaci iz Italije nadigrali su Ladićeve »pulene« u utorak u dvoboju Alpe-Adria kupa sa 2-1. S Apeninskog poluotoka stižu zabrinjavajuće vijesti za stratega naše vrste jer je većina reprezentativaca odigrala daleko ispod očekivanog. Sigurno je, pak, da je Ladić samo povećao svoje nedoumice. Inače, Italije je povela u prvome dijelu, a izjednačio je mladi igrač Varteksa Ivan Begović u 60. minuti. Hrvatska je kapitulirala u smiraju dvoboja kada je obrana grubo pogriješila u vlastitom 16-ercu, bio je to poklon koji domaćin nije odbio. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zašto Blažević »muti vodu« </p>
<p>Blažević je izjavio da kandidatura Hrvatske i Mađarske nema izgleda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prezentirajući delegatima Skupštine HNS-a što je Hrvatska poduzela kako bi s Mađarskom dobila organizaciju EP-a 2012. godine, predsjednik Saveza Vlatko Marković uputio je svima svojevrstan apel: »Ne mutite vodu ako za to nema povoda.« No, za Miroslava Blaževića vrijede neki drugi običaji. Ljudima u Rusanovoj digla se kosa na glavi, sve zbog izjave da kandidatura Hrvatske i Mađarske nema izgleda. </p>
<p>»Europa ponajprije gleda svoj interes, koji je bliži Italiji. Doduše, talijanski se nogomet ogrezao o kriminal, ali naši susjedi se trude tome stati na kraj. Za razliku od nas koji guramo glavu u pijesak, ali u Europi znaju što se događa kod nas. Stoga tvrdim da Talijanima prvenstvo ne može izmaknuti«, ponavlja Blažević. </p>
<p>Ovom nam je prigodom bio zanimljiviji zbog povoda koji ga je nagnao da »muti vodu« i umanjuje hrvatsko-mađarske izglede, umjesto da, kao i svi, treperi od uvjerenja da će Europa prepoznati značenje Eura za razvoj ovog dijela kontinenta. Razlog nam je Blažević iznio povišenim glasom, očigledno »inficiran« sve otvorenijim nastojanjima Zagrebova predsjednika Dražena Medića da se suprotstavi okoštalom stanju u našem nogometu podređenom interesu favoriziranih Dinama i Hajduka, odnosno onima koji su spremni ući »u kombinaciju«. </p>
<p>»Dovoljno je samo pogledati ono što se dogodilo u subotu u Varaždinu, pa da svima sve bude jasno. A dogodilo se, kako se priča, jer je Mamić za svaki slučaj sve 'pokrio'«, dodao je Blažević. </p>
<p>Kad smo ga upozorili da zbog takvih objeda može biti pozvan na odgovornost zbog kršenja Kodeksa ponašanja djelatnika u nogometu, samo je pridodao: </p>
<p>»Da mi je znati tko će me pozvati na odgovornost!« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>English presudio Cedeviti u produžetku</p>
<p>Zadar je prednost Cedevite dostigao u 36. minuti, a da utakmica ode u produžetak pobrinuo se vrlo dobri razigravač domaće momčadi Milačić sretnom tricom sekundu prije kraja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zadar se provukao kroz Sutinjska vrela i ostvario važnu pobjedu na početku Lige za prvaka. U dvoboju 1. kola Zadrani su svladali Cedevitu nakon produžetka s 100-92.</p>
<p>Neizvjesne završnice još uvijek su problem za momčad iz Podsuseda, lani su mahom gubili dvoboje u kojim je odlučivala jedna lopta, tako je bilo i u srijedu. </p>
<p>Presudio im je Carl English. Kanadski je »španer«, nakon uspavanog prvog poluvremena, u kojem je postigao tek dva koša, u nastavku pokazao pravo lice i zaustavio se na 28 poena (16 u posljednjoj četvrtini, osam u produžetku). </p>
<p>Inače, start je pripao domaćinima. Na krilima odličnog šuta imali su i prednost od s 13 poena (28-15). Poluvrijeme je završilo »samo« 48-41 za Cedevitu, a igru gostiju sam je nosio nezaustavljivi Frano Čolak s 20 poena. </p>
<p>Nastavak je ponudio bolju obranu Zadra, Cedevitu više nije služio šut, a momčad iz Jazina u potpunosti je iskoristila slab dan Miliše i Pašalića. Gomilali su se prekršaji domaćih (33 prema 21 u korist Cedevite), ali gosti to nisu u potpunosti iskoristili (pogodili 29 od 43 slobodna bacanja).</p>
<p>Zadar je prednost Cedevite dostigao u 36. minuti, a da utakmica ode u produžetak pobrinuo se vrlo dobri razigravač Cedevite Milačić sretnom tricom sekundu prije kraja (84-84). Igrači trenera Jakše Vulića imali su plus 4 (92-88) i napad 90 sekundi do kraja, no stali su. Lalić, Johnson i English serijom 12-0 odnijeli su bodove u Zadar.</p>
<p>CEDEVITA - ZADAR 100-92</p>
<p>(30-18, 48-41, 61-54)</p>
<p>CEDEVITA: Novosel 0, PRIMORAC 11 (3-3), DUJMOVIĆ 17, Parezanović -, DUNDOVIĆ 18, Vučković 3, Milačić 19 (1-3), MILIŠA 5 (3-4), Filipović 0, Pašalić 6 (2-2), Guyton 0, Harrington 13 (2-3)</p>
<p>ZADAR: Anzulović 5 (0-2), STIPČEVIĆ 6 (6-6), Barać 4, Johnson 13 (3-6), Filipović -, GEČEVSKI 11 (4-4), ČOLAK 24 (7-12), Lalić 9 (1-2), Đugum -, Perinčić -, ENGLISH 28 (8-11), Oršulić -.</p>
<p>SUCI: Muhvić, Šarac, Vovk. GLEDATELJA: 800. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Carl ENGLISH (Zadar) </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lako do prve pobjede</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kvalitetno, rastrčano i s primjetnom dozom agresivnosti Zagreb se u prvoj utakmici Lige za prvaka obračunao sa Svjetlosti i slavio s visokih 115-73 (39-14, 62-27, 86-51). Već je u četrvtoj minuti dvoboja domaćin imao +20 (24-4) i do kraja je tu prednost samo povećavao. </p>
<p>Sjajnu je utakmicu odigrao Josip Sesar koji je za 19 minuta bez promašaja iz igre upisao 24 poena, odmah uz njegov bok bili su Ante Tomić (12, 11 skokova) i Denis Vrsaljko (17), a trener Zdravko Radulović dao je priliku svoj 12-orici košarkaša. Tek je Robert Rubin ostao bez poena...</p>
<p>Kod gostiju iz Slavonskog Broda vrlo je primjetan bio Igor Sumić. Postigao je 18 poena, podijelio osam lopti i sedam ih osvojio, no nitko od njegovih suigrača nije mogao pratiti tempo svojeg razigravača.</p>
<p>»Igrali smo mlako o čemu svjedoče tri osobne pogreške u prvih 20 minuta. Od samog početka utakmice sve je vodilo ovome«, priznao je trener poražene momčadi Mladen Vušković. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Železnik izbacio Hapoel </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkaši Železnika, Lietuvos Rytasa, Unicsa i Reala izborili su polufinale Ulebova kupa. I dok su Rusi i Španjolci već u prvim utakmicama prilično utabali put prema polufinalu, Železnik i Lietuvos Rytas u uzvratima su nadoknadili prilične minuse iz prvih utakmica. </p>
<p>Železnik je u Beogradu pobijedio Hapoel (88-70), nadoknadivši minus od devet poena. Ovo je prvi poraz Hapoela u ovoj kalendarskoj godini, a za goste je Hrvat Jurica Golemac postigao pet poena. Uspjeh Železnika dobrodošla je vijest ponajprije za Zadar, jer bi mogući plasman Železnika u finale Uleb kupa značio da će sljedeće sezone pravo nastupa u istom natjecanju imati šesti iz NLB lige, a Zadar je u borbi za tu poziciju. </p>
<p>Litavski Lietuvos Rytas imao je još viši zid ispred sebe, ali su i oni poništili zaostatak (minus 13 iz Francuske). Već do poluvremena Strasbourg je toliko zaostajao, a na kraju je završilo s +16 za Litavce. Madridski Real još je jednom pobijedio Crvenu zvezdu (Marko Tomas je postigao četiri poena te imao pet skokova i dvije asistencije za Madrižane), a ruski je Unics još jednom pokazao dominaciju nad Sienom, najboljim talijanski sastavom. </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale uzvrati: ŽELEZNIK - Hapoel 88-70 (prva utakmica 79-88), LIETUVOS RYTAS - Strasborug 72-56 (70-83), REAL MADRID - Crvena zvezda 79-78 (83-72), Montepaschi Siena - UNICS 96-97 (53-83). </p>
<p>Parovi, polufinale: Lietuvos Rytas - Železnik, Unics - Real Madrid. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tau Ceramica se poigrala i s Maccabijem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkaši Maccabija nova su momčad koja je osjetila snagu Tau Ceramice u Vitoriji. Naime, španjolska momčad je uvjerljivo pobijedila 94-73 u 4. kolu Eurolige. Zoran Planinić je postigao 9 poena (uz 4 asistencije i 3 skoka), dok je Nikola Vujčić kod gostiju bio slabiji nego inače (6 poena, 5 skokova i 3 asistencije). Olympiacos se dugo mučio protiv Partizana u Pireju, pa je do pobjede došao doslovno u posljednjim sekundama. Andrija Žižić je bio prilično neprimjetan (3 poena i 3 skoka), za razliku od Scoonie Penna (13 poena, 6 skokova i 4 asistencije). Rezultati, 4. kolo, skupina D: Pau Orthez - Lottomatica 74-69, Tau Ceramica - Maccabi 94-73, redoslijed: Tau Ceramica 4-0, Maccabi 2-2, Lottomatica i Pau Orthez 1-3; skupina E: Joventut - CSKA 65-73, Olympiacos - Partizan 79-75, redoslijed: CSKA 4-0, Olympiacos 2-2, Joventut i Partizan 1-3. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić vjerojatno protiv Beckera u drugom kolu</p>
<p>Ivo Karlović u prvom kolu kvalifikacija igra protiv Amerikanca Wittena </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Nakon tenisačica, u srijedu su i tenisači saznali svoje suparnike u prvom kolu Indian Wellsa. Jedini je hrvatski predstavnik u glavnom turniru Ivan Ljubičić, a Ivo Karlović pokušat će kroz kvalifikacije stići među odabrane. </p>
<p>Sukladno poziciji na ulaznoj ljestvici, Ivan Ljubičić je osmi nositelj Pacific Life Opena. Kao i ostali nositelji, i Ljubičić je slobodan u prvom kolu, a u drugom ga kolu vjerojatno čeka poznati suparnik Benjamin Becker. Nijemac u prvom kolu očekuje kvalifikanata. Inače, Ljubičić je u istom dijelu ždrijeba. </p>
<p>Ivo Karlović je deveti nositelj kvalifikacija, a za plasman u glavni turnir potrebne su mu dvije pobjede. U prvom kolu igra protiv 24-godišnjeg Amerikanca, 199. tenisača svijeta Jessea Wittena. Ako pobijedi, na posljednjoj prepreci očekuje pobjednika Amerikanca Zacka Fleishmana i Chrisa Guccionea. </p>
<p>Suparnicu u prvom kolu saznala je i Mirjana Lučić. Kroz kvalifikacije do glavnog turnira i dvoboja s Lučić stigla je domaća predstavnica Lindsey Nelson, 628. tenisačica svijeta. Njihov je dvoboj na rasporedu u 4 sata. [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Cheneyev suradnik proglašen krivim</p>
<p>Lewis »Scooter« Libby, davao lažne izjave kako bi zaštitio svog šefa</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi suradnik američkog potpredsjednika Richarda Cheneya, njegov šef kabineta Lewis »Scooter« Libby u utorak je izgubio pravnu bitku. Velika porota Suda u Washingtonu proglasila ga je krivim jer je davao lažne izjave isljednicima, u poznatoj aferi otkrivanja tajnog identiteta agentice CIA-e Valerie Plame. </p>
<p>No, bitku je izgubila i Bijela kuća. Libby je postao žrtveno janje pomoću kojeg se pokušava spriječiti da optužbe ne sustignu i samog Cheneya. U međuvremenu, Libbyju prijeti drakonska kazna zatvora do 30 godina, zato što je, kako to neki tumače, lagao da zaštiti svog šefa.</p>
<p>U iščekivanju izricanja presude, obruč se nastavlja stezati oko Cheneya. Oporbeni političari sad imaju potpredsjednika u džepu, te s njim mogu politički trgovati i čak pokušati »ukrotiti« ratobornog potpredsjednika. Bez obzira što je sud neovisno donio svoju odluku, značaj proglašenja Cheneyevog asistenta krivim zbog opstruiranja pravde, ima dalekosežne političke posljedice. Za Cheneya se i dalje sumnja da bi mogao imati presudni utjecaj na Busha da na kraju ipak napadne Iran. </p>
<p>Proces Libbyju mjesecima je privlačio pažnju političkih krugova i washingtonskih kuloara. »Mediji su se u nekim slučajevima pretvorili u stenografe administracije na vlasti«, tvrdi utjecajni blog (web-site) Slate.com. Pitanje je, kako to da mediji nisu u startu dublje analizirali, zašto je ova tužba pokrenuta. Treba se zato vratiti u nedavnu prošlost, u jesen 2002. i proljeće 2003, kad se »kamen po kamen« zidala medijska podrška za Bushev rat u Iraku. </p>
<p>Neki novinari su pali na ispitu pušući očito u ratne trube. Umjesto da preispituju odluku Washingtona da uđe u novi rat u Perzijskom zaljevu na temelju lažnih dokaza o postojanju iračkog oružja za masovno uništenje, oni su se solidarizirali s vlastima. Kritičari tvrde da tijekom priprema za rat glavni američki mediji, (»mainstream«) nisu bili profesionalno »dovoljno agresivni« da uhvate administraciju u laži. »Slučaj Libby« je upravo post-scriptum pokušaj da se posljedice tog fatalnog medijskog posrnuća ublaže te da se uspostave izrazito visoki kriteriji oko eventualnih razloga za počinjanje rata s Iranom. Neslavni završetak priče o Libbyju pokazao je da romantični, neformalni odnosi između medija i vlasti počesto završavaju dvostrukom štetom: javnost biva obmanuta dok se ne raskrinka »skrivena agenda«, a onda netko završi u zatvoru. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izbori za protestantsko-katoličku vlast</p>
<p>Posljednji izabrani parlament, iz 2003. godine, nije se nikad uspio sastati</p>
<p>Stanovnici Sjeverne Irske izašli su u srijedu na izbore koji bi trebali oživjeti vlast u kojoj bi sudjelovali predstavnici katolika i protestanata. Tome se barem nada Velika Britanija koja očekuje da novoizabrani parlament u zgradi Stormonta u Belfastu imenuje novu vladu do 26. ožujka. </p>
<p>Zakonodavna skupština koja sastavlja vladu ima 108 mjesta, a pobjednici izbora u svih 18 izbornih jedinica s po šest zastupničkih mjesta trebali bi biti poznati u petak. Važnost ovih izbora najbolje potvrđuje izjava britanskog premijera Tonyja Blaira koji je nedavno rekao da će ovi izbori biti »najteža odluka« koju će stanovnici Sjeverne Irske ikad morati donijeti. </p>
<p>Politički analitičari predviđaju da su najveći favoriti izbora dvije krajnje političke struje: protestantska Demokratska unionistička stranka (DUP) predvođena radikalnim protestantskim vođom Ianom Paisleyjem i katolička Republikanska stranka Sinn Fein, političko krilo IRA-e. Iako se čini da su obje stranke više nego ikad spremne za kompromis, zbog čega su se morale suočiti i s nezadovoljstvom u vlastitim redovima, mnogi su skeptični kad je u pitanju zajednička katoličko-protestantska uprava. </p>
<p>Sinn Fein je priznao početkom godine, u povijesnom glasovanju, legitimnost sjevernoirske policije, što su unionisti do tada smatrali ključnim uvjetom za sudjelovanje te stranke u vlasti. Kako su u prošlosti katolici uvijek smatrali da je policija bila pristrana u korist protestanata, koji uostalom čine 80 posto policije, tvrdolinijaši su optužili vodstvo stranke za izdaju. S druge strane, i mnogi članovi DUP-a kritizirali su Iana Paisleya jer je otvorio vrata zajedničkoj vladi i tako prekršio obećanje da »nikad neće dijeliti vlast s teroristima«. </p>
<p>»Nisam se promijenio. Ako IRA prestane biti IRA, odrekne se oružja, te surađuje s policijom i sudom, tada je sve moguće«, izjavio je nedavno Paisley. Upravo bi on, govore politički analitičari, trebao preuzeti vlast ako se sastavi zajednička vlada. Britanski premijer Tony Blair već je najavio da će raspustiti parlament ako ne postignu dogovor do 26. ožujka, i tako zapravo odustati od desetljeća nastojanja da se u Sjevernoj Irskoj ostvari podjela vlasti. Zakonodavna skupština i vlada u Belfastu uspostavljene su povijesnim sporazumom na Veliki petak 1998., no raspuštene su 2002. godine zbog neslaganja protestanata i katolika. Posljednji izabrani parlament 2003. godine nije se ni uspio sastati, nakon čega zapravo izabrana vlast u Sjevernoj Irskoj ne postoji. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Washington i Pyongyang prema normalizaciji odnosa</p>
<p>Postoji osjećaj optimizma na obje strane da ćemo postići sve naše ciljeve iz sporazuma od 13. veljače, rekao je Christopher Hill </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja imale su »vrlo dobre« razgovore usmjerene normalizaciji odnosa dviju zemalja, izjavio je nakon drugog dana pregovora u New Yorku glavni američki pregovarač, pomoćnik američke državne tajnice Christopher Hill. </p>
<p> »To su bile vrlo dobre rasprave. Rekao bih da postoji osjećaj optimizma na obje strane da ćemo doći do kraja u tom razdoblju od 60 dana i postići sve naše ciljeve postavljene u sporazumu od 13. veljače«, rekao je Hill nakon razgovora sa zamjenikom ministra vanjskih oslova Sjeverne Koreje Kim Kye Gwanom. Hill je aludirao na korake koje treba poduzeti u roku od 60 dana kako bi Pyongyang zatvorio svoj glavni nuklearni reaktor koji proizvodi plutonij u zamjenu za isporuku goriva i drugu pomoć. Pregovori u New Yorku, koji su počeli u ponedjeljak, trebaju dovesti do uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja, koje su bile na suprotnim stranama u Korejskom ratu 1950-53., završenom primirjem, a ne mirovnim sporazumom. Na dnevnom redu pregovora je brisanje Sjeverne Koreje s popisa država pokrovitelja terorizma kao i moguće ukidanje američkih sankcija. U međuvremenu je zamjenik državne tajnice John Negroponte, koji boravi u posjetu Seoulu, ponovio zahtjev Sjevernoj Koreji da mora u cijelosti otkriti svoje nuklearne aktivnosti, uključujući i program obogaćivanja urana. U sporazumu od 13. veljače na šestostranim pregovorima u Pekingu, bilo je zaustavljanje proizvodnje plutonija korištenog u izradi nuklearnog oružja, no američka strana posljednjih dana ističe i važnost otkrivanja i ukidanja paralelnog programa obogaćivanja urana, kao drugog glavnog goriva za nuklearno oružje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hollywoodski pogoci i promašaji</p>
<p>Unatoč nekim skupim promašajima, moćnici američke filmske industrije i dalje mogu mirno spavati i uživati u golemoj zaradi</p>
<p>Oscari su prošli, nagrade za umjetnički doprinos podijeljene, a struka je nagradila prema očekivanjima. Početak nove filmske godine ujedno je prigoda za osvrt na prošlu. Posebice u onom što Hollywood najviše zanima, a to je, dakako, novac.</p>
<p>Nemilosrdan kakav već jest, današnji je Hollywood okrenut sebi više nego ikad: ne mari previše za umjetnost, niti dopušta prodor nove generacije autora kao u vrijeme novog Hollywooda, nego se sve svelo na posao. </p>
<p>Lani je u široku distribuciju iz najmoćnije kinematografije svijeta pušten rekordan broj naslova, čak 177, koji su utržili 9,2 milijardi dolara, što je četiri posto više nego 2005. No 2006. imala je dvadeset naslova više, pa ispada da broj gledatelja i dalje pada. </p>
<p>Iako su posljednjih godina zarade na stranim kinoblagajnama gotovo premašile onu na domaćem tržištu, Amerikanci i dalje prije svega gledaju onu na vlastitim blagajnama.</p>
<p>Tako hollywoodski filmski analitičari najvećim iznenađenjem smatraju »Noć u muzeju«, nastao prema slikovnici našega Milana Trenca, koji se počeo prikazivati u prosincu. Očekivan kao klasični božićni, obiteljski film, film je ipak nadmašio očekivanja i samo u Sjevernoj Americi zaradio 240 milijuna dolara, a iste rezultate ostvaruje i u ostatku svijetu. Neočekivani uspjeh »Pirata s Kariba« doveo je do snimanja nastavka, a »Mrtvačeva škrinja« pokazala se još uspješnijom i zaradila 423 milijuna dolara, dok mu se total u ostatku svijeta popeo na nevjerojatnih milijardu dolara, čime se opasno približio »Titanicu«. Osim Scorsesea, koji je napokon osvojio Oscara, »Pokojnima« mogu biti zadovoljni i producenti. Fascinantna glumačka ekipa podigla je proračun filma na 90 milijuna dolara, ali je film u Sjevernoj Americi zaradio više od 130 milijuna dolara, a u ostatku svijeta još toliko, čime je postao najuspješniji film u Scorseseovoj karijeri. Nema sumnje da će mu osvojeni Oscari omogućiti da zaradi još pokoji dolar. </p>
<p>Politički nekorektan »Borat«, komotno može ponijeti titulu projekta godine. Na uloženih 18 milijuna dolara, film je u Americi zaradio 128 milijuna, a svjetsku je distribuciju završio sa 250 milijuna dolara. Sasha Baron Cohen pametno je iskoristio kulturne i vjerske razlike među ljudima, i, ne štedeći nikoga, napravio najzabavniji film godine. Cohen se pojavljuje i u »Talladega Nights: Priči o Rickyju Bobbyju«, iza kojeg stoji Will Ferrell. Možda Ferrell i neće nikada dobiti Oscara, kako se požalio na ovogodišnjoj dodjeli, ali je trenutačno najisplativiji američki komičar. Niz započet s »Elfom« nastavljen je i s »Pričom o Rickyju Bobbyju«, koji je u Americi zaradio 150 milijuna dolara i postao najpopularnijim filmom o utrkama automobila nakon »Utrke Cannonball«.</p>
<p>»Mala Miss Amerike« bio je alternativa ispraznim blockbusterima koji su vladali cijelo ljeto, ali skromno produciran projekt (osam milijuna dolara) pretvorio se u pravu senzaciju i zaradio 60 milijuna dolara na matičnom tržištu (100 milijuna u ostatku svijeta). Najvećim se razočarenjem za producente pokazao »Supermanov povratak«, koji u Sjevernoj Americi nije pokrio niti uložen novac (270 milijuna dolara), ali se uspio »izvaditi« u ostatku svijeta. Potonuo je i »Posejdon«, a niti nastavci »Kletve«, te »Teksaškog masakra motornom pilom« nisu prošli dobro, pa se možemo ponadati da dodatne nastavke tih grozota nećemo gledati neko vrijeme. Umjetnički ambiciozni filmovi poput »Babela«, »Bobbyja« i »Hollywoodlanda« harali su europskim festivalima, ali su zato krahirali na kinoblagajnama. </p>
<p>Stoga se ne treba čuditi da su hollywoodski moćnici nastavili s podilaženjem publici, pa je prvi ovogodišnji pravi hit »Ghost Rider« (već je gotovo dogurao do 100 milijuna dolara zarade), još jedna adaptacija stripa, uvjerljiva koliko i tupe Nicolasa Cagea koji nosi u filmu.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jackson Five opet na sceni</p>
<p>Posrnuli kralj popa Michael Jackson vraća se na scenu sa serijom nastupa koji bi mu trebali donijeti 250 milijuna funti. U svoj je povratak pjevač uključio i obitelj, pa će publika nakon 23 godine ponovno na pozornici moći vidjeti popularni sastav Jackson Five. Jackson se odlučio za prokušanu formulu, te će karijeru nastaviti pod svjetlima Las Vegasa, gdje je dogovorio 250 nastupa u sljedeće tri godine. Osim koncerata, ugovor uključuje i gradnju tematskog parka Michaela Jacksona, kockarnice, hotela i stadiona u Nevada Cityju. Tim će ugovorom pjevač riješiti nagomilane dugove nastale tijekom parnice zbog seksualnog uznemiravanja djece, koji su procijenjeni na 170 milijuna funti, zbog čega je izgubio svoj ranč Neverland. Koliko su pregovori ozbiljni, najbolje pokazuje ekipa s kojom Jacko radi. Tako su brigu oko revitalizacije pjevačeve karijere preuzeli Jack Vishna, producent zaslužan za ugovor Celine Dion u Caesar’s Palaceu, te bivši menadžer Spice Girlsa Simon Fuller, jedan od najzaslužnijih za rekordan prelazak Davida Beckhama iz Real Madrida u LA Galaxy. [M. Brala]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Novi život Jaggerove velike ljubavi</p>
<p>Oporavljena nakon operacije raka dojke, 60-godišnja Marianne nastavlja lani prekinutu glazbenu turneju</p>
<p>To što sam oboljela od raka za mene je bilo najstrašnije iskustvo u životu. No život se nastavlja, a na meni je da iz njega izvučem ono najbolje, riječi su Marianne Faithfull, pjevačice i glumice koja će, unatoč svojim brojnim uspjesima, ostati zapamćena po skandalu iz veljače 1967. godine. Tada je naime bila provedena velika i iznenadna racija na imanju Redlands gitarista Rolling Stonesa Keitha Richardsa, a naga i drogirana djevojka na fotografiji koja je obišla svijet bila je upravo Faithfull. </p>
<p>»Pet godina koje sam provela uz Micka za mene su bile prekrasne i nadala sam se da će to potrajati zauvijek. Znam da je to bilo razdoblje kada sam uz njega dotaknula dno u svakome smislu, ali unatoč svemu, ne žalim i uvijek bih to ponovila«, govori Marianne. »Kada žena izgubi dobru reputaciju, a tek joj je 19 godina, izgubila je sve. Zato se nikada ne namjeravam vratiti živjeti u London. Mnogo mi je ljepše u jednome od moja dva stana – onome u Dublinu, ili pak pariškome, na Chayseesu. U London dođem samo kako bih posjetila sina Nicholasa ili unuke«. </p>
<p>Lani je Marianne Faithfull bila na svjetskoj turneji kojom je promovirala svoj posljednji album. Nazvana »Songs of Innocence and Experience«, turneja koju su prekinule vijesti o bolesti i hitnoj operaciji, nastavit će se idući tjedan koncertom u Budimpešti. </p>
<p>»Osjećala sam se grozno kada sam doznala da bolujem od raka dojke. Rekli su mi da je rak dijagnosticiran u najboljem mogućem trenutku i da ću vjerojatno sve riješiti operacijom. Ipak užasnula sam se, jer u vrijeme kada sam ja rođena, toj bolesti nije bilo lijeka«, priča 60-godišnjakinja koja se izvrsno oporavila od operacije. »Život koji me nerijetko vukao do dna ostavio je traga. Danas više ne pijem i ne pada mi na pamet drogirati se, ali cigarete nikako ne mogu ostaviti«, pripovijeda Marianne. Gledajući na svoj život, Faithfull se osjeća sretnom. Uvjerena je da je od života – dosad – uzela njegov maksimum, a najsretnija je pri pomisli na prekrasne prijatelje. »Yoko Ono, John Galliano, Roger Waters iz Pink Floyda... Svi su me oni posjećivali dok sam bila u bolnici i stvarno je divno kada shvatiš da u životu imaš prijatelje«, priča Faithfull koja ne skriva oduševljenje upitom novinara čiji ju je poziv najviše razveselio dok je boravila u bolnici. »’Marian, kako si draga?’ To je bilo sve što je trebao reći kako bih znala tko je s druge strane telefona. Nitko me naime nikada nije zvao prema Marian iz ‘Sluškinja Marian’, samo Mick. Nismo se čuli čitavu vječnost... Potrudio se i preko mojih prijatelja došao do broja u bolnici. Kada jednom nekoga voliš, voliš ga zauvijek. Tako je valjda i sa nama, a to je dokazao i taj poziv«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>U 12 sati četvero poginulih na cestama</p>
<p>Dvije osobe poginule su u nesreći kod tunela Mala Kapela</p>
<p>BRINJE, GVOZD, SLAVONSKI BROD</p>
<p> - U razdoblju od samo 12 sati na hrvatskim je cestama poginulo četvero ljudi.</p>
<p> U noći sa utorka na srijedu, oko ponoći na auto-cesti Zagreb-Split na južnom portalu tunela Mala kapela dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale dvije osobe, a treća je zadobila teške tjelesne ozljede i prevezena je u ogulinsku bolnicu.</p>
<p> Prema prvim informacijama ličko-senjske Policijske uprave do nesreće je došlo kada se osobno vozilo zagrebačkih registarskih oznaka, koje se kretalo u smjeru Zagreba, sletjelo s ceste i zapalilo se.</p>
<p> Vozač vozila Hrvatskog autokluba koji je vidio nesreću uspio je iz zapaljenog vozila izvući jednog putnika, a za ostalu dvojicu nažalost nije bilo spasa.</p>
<p> Jedna je osoba poginula a dvije su ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 10 sati u mjestu Batinova Kosa kod Gvozda na državnoj cesti Sisak-Karlovac.</p>
<p> U sudaru osobnih automobila »BMW-a« i »fiata punto« zagrebačkih oznaka poginuo je vozač »BMW-a«, dok su vozač i suvozač u drugom automobilu zadobili teške i lakše ozljede, priopćila je Policijska uprava sisačko-moslavačka.</p>
<p> Vozač »BMW-a«, iz zasad neutvrđenih razloga, prešao je na drugi prometni trak i udario u nadolazeći »fiat punto«. Vozač »BMW-a« preminuo je na mjestu nesreće, dok su u »fiatu punto« vozač i suvozač ozlijeđeni.</p>
<p>U utorak oko 19 sati u mjestu Bicko Selo dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginula jedna osoba.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Z. H., upravljajući osobnim vozilom marke ford escort, zbog neprilagođene brzine sletio u odvodni kanal i udario u betonski most.</p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih ozljeda nesretni je vozač na mjestu preminuo. ¸</p>
<p>Ne zna kako je pokosila dvoje pješaka?!</p>
<p>ZAGREB - »Čuo sam udarac, vidio ljude kako lete zrakom, a zatim se yugo zabio u moj auto«, ispričao nam je vozač »renault megana«, nakon prometne nesreće u kojoj je u srijedu oko 14 sati na Zagrebačkoj aveniji teže ozlijeđeno dvoje pješaka, majka i sin. Oni su vozilom Hitne pomoći prevezeni u kliniku za traumatologiju i srećom nisu u životnoj opasnosti. Vozačica bijelog »yuga«, koja je skrivila nesreću, tvrdi da ni sama ne zna kako je pregazila dvoje ljudi. Vozila je Zagrebačkom u smjeru zapada i na križanju s Golikovom (bivše Drvinje) izgubila kontrolu nad autom te skrenula preko pješačkog prijelaza (između semafora i pješačkog otoka). Nesretni pješaci mirno su čekali zeleno svijetlo kada su završili na »haubi« automobila, a zatim i na cesti. [D.Grdić, Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Silovanjem konobarici naplatio dug</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon Sanele B. (21), i druga žrtva prostitucije, silovanja i prijetnji, Džemila D. (26), konobarica u »Romskim noćima« odlučila je progovoriti, a svojim je svjedočenjem otkrila prljave poslove Kemala (64), Omera (23) i Esme (40) Zahirović te Mehruda H. (45), Ane E. (42) i Daria B. (28).</p>
<p>Kemal, Omer i Esma Zahirović te Mehrud H., su u listopadu prošle godine, zbog duga od 5000 eura, Džemilu D. odveli u Španjolsku, u Loret de Mar, gdje su je prisiljavali na prostituiranje, a svu zaradu je morala predavati Kemalu Zahiroviću. Početkom studenog 2006. godine, 26-godišnja djevojka uspjela je pobjeći i slučaj je prijavila španjolskoj policiji, a tada je bila deportirana u Hrvatsku, no odbila je policijsku pomoć kao i pomoć drugih institucija. </p>
<p>Džemila D. ubrzo se ponovno zaposlila kod Kemala Zahirovića, kao konobarica u »Romski noćima. Od sredine siječnja pa do kraja veljače ove godine, Kemal Zahirović je dio duga od Džemile D. »naplatio« sa šest silovanja. Zahirović je i organizirao Džemilino prostituiranje. Od zarade je morala mjesečno na ime duga Kemalu predavati 500 eura, na što nije pristala. </p>
<p>Prostitutku vezao i na trbuh joj zalijepio bombu</p>
<p>Zvezdanu F. (24), »djevojku iz oglasa«, oteo je Florim K. (40), u mjestu Leprovica, srijedu, oko jedan sat iza ponoći. Ljepljivom trakom vezao joj je ruke i noge, začepio joj je usta, a oko pojasa zalijepio ručnu bombu M-75. Istu djevojku je 21. veljače ove godine, u Sesvetama, nakon pruženih seksualnih usluga, u Ulici Ljiljana na broju 23, uz prijetnju pištoljem opljačkao Leopold J. (23). Florim K. je, kako neslužbeno doznajemo, Zvezdanu htio zaplašiti kako bi mu rekla tko mu u zadnje vrijeme prijeti, no prema svemu sudeći htio ju je natjerati i da mu daje dio zarade od prostitucije. Zvezdana se nekako uspjela osloboditi, izašla je iz stan u Robićevoj ulici, u kojem ju je Florim zatočio, pa je od susjeda zatražila pomoć. Florima K., Brankicu D. (23) i Aleksandru P. (24), državljanku Crne Gore, policija je pronašla u »golfu« u Zagrebačkoj ulici, u Sesvetama, nakon čega su uhićeni i odvedeni na kriminalističku obradu. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Voditeljica »Shpitze« tvrdi da je siromašna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog duga od 2382 kune, koliko joj je ostala »dužna« za zastupanje u jednom parničnom sporu, zagrebačka odvjetnica Orhideja Martinović, na zagrebačkom je Općinskom sudu podnijela prijedlog za ovrhu protiv voditeljice HRT-ove emisije »Shpitza«, Nikoline Pišek. Rasprava još nije zakazana jer Pišek, tvrdi Martinović, u svojim podnescima sudu, vješto izbjegava navesti svoju adresu, navodeći tek da je »iz Zagreba«, pa je nedostupna sudu. Tužena voditeljica, pak, osporava dugovanje, tvrdeći da je palo u zastaru, te moli sud da je, zbog lošeg imovnog stanja oslobodi sudskih troškova koji, s obzirom na utuženi dug, iznose 100 kuna. Povod tužbi, parnični je postupak iz 2000. u kojem je Martinović Pišekicu, kako se na kraju ispostavilo, zastupala »besplatno«. Pišek joj je, tvrdi odvjetnica, ostala »kratka« usluge sastavljanja tužbe protiv »Globus Internationala«, zastupanja na dva ročišta i četiri dopisa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Prednost Hrvatske je najčišće more </p>
<p>Na nautičare otpada deset posto gostiju i na njima Hrvatska godišnje zarađuje 700 milijuna eura</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Španjolska, Dubai i Azija trenutno predvode listu receptivnih favorita na njemačkom tržištu. Turska se oporavlja nakon prošlogodišnje krize, Grčka stoji relativno loše. </p>
<p>Na hrvatskom štandu bilo je vrlo živo tijekom prvog dana ITB-a, berlinske turističke burze, najvećeg turističkog skupa na svijetu.</p>
<p>Njemačke novinare je na konferenciji za tisak, uz ostalo, zanimalo kako objasniti lanjski pad broja njemačkih turista u Hrvatskoj. Rečeno je da je jedan od razloga bio kišni kolovoz što je znatno smanjilo broj kampera. Iznesen je i podatak da je 15 posto njemačkih turista u Hrvatsku došlo autobusima. Novinari su pitali koristi li, u promidžbenom smislu, Hrvatska dovoljno činjenicu da ima najčišće more na Mediteranu. Odgovoreno je da na nautičare otpada deset posto svih gostiju i da od njih Hrvatska godišnje zarađuje 700 milijuna eura.</p>
<p>Na ovogodišnjem ITB-u ponovno su potučeni svi rekordi. Berlinska turistička burza koja privlači gotovo sve države svijeta ove je godine okupila 10.856 izlagača. Ogroman prostor od 160.000 četvornih metara u potpunosti je zakupljen. </p>
<p>Zemlja partner je Indija. Prema Svjetskom turističkom vijeću (WTTC), radi se o najbrže rastućoj turističkoj državi svijeta. Lani su imali 4,4 milijuna posjetitelja, od toga 130.000 Nijemaca. Indiju, koja ovdje ima spektakularan nastup, najviše posjećuju Britanci, Amerikanci, Kanađani i Francuzi. Ovogodišnji ITB koji traje do nedjelje bavit će se i aktualnim temama koje nisu strogo turističke, ali imaju veliki utjecaj na tu granu. Francesco Frangialli, generalni sekretar Svjetske turističke organizacije (UNWTO) rekao je na otvorenju burze kako turistička industrija mora smanjiti svoj utjecaj na okolinu. </p>
<p>Nije slučajno spomenuo tu temu - proteklih su se tjedana njemački tabloidi bavili potencijalnim štetnim utjecajem turističke industrije na globalno zagrijavanje.</p>
<p>S druge strane, ekološki i ini stručnjaci tijekom ITB-a razgovarat će i o tome kako će klimatske promjene utjecati na turizam. </p>
<p>Dvije velike promjene već su na vidiku: zbog globalnog zagrijavanja postoji mogućnost manjka snijega (i) u europskim ski resortima, dok bi zbog dizanja razine mora mogli nestati cijeli otoci indijskog i pacifičkog područja. Španjolska se vraća među europske receptivne favorite. Nekoliko proteklih godina, i na njemačkom tržištu omalovažavane destinacije poput Mallorce ili Ibize sada su ponovno popularne. Dubai, s druge strane, nazaustavljivo napreduje. Samo iz Njemačke, Dubai će ove godine imati 300.000 gostiju, dok ih je lani bilo pedesetak tisuća manje. </p>
<p>Wybcke Meier, direktor prodaje najvećeg turskog turoperatora u Njemačkoj Oger Toursa tvrdi kako im je prodaja ljeta 42 posto bolja nego lani. Slično tvrde i u moćnom TUI-ju; njima prodaja Turske raste 50-ak posto. Ne treba, doduše, zaboraviti da su Turci lani imali lošu sezonu. Grci zasad stoje relativno loše.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>DTK mreža ključno pitanje za liberalizaciju tržišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska agencija za telekomunikacije ne može čekati da se utvrdi pitanje vlasništva nad DTK mrežom, jer bi to značilo stagnaciju telekomunikacijskog tržišta odnosno njegovo zaustavljanje, kazao je Tonko Obuljan iz HAT-a na okruglom stolu pod nazivom »DTK-kako dalje« u okviru Telecom Arene. Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac kazala je da novi regulirani okvir Europske unije regulira pitanje DTK mreže kao komunalne infrastrukture, a ne telekomunikacijske infrastrukture. Ona je dodala da su se 22 grada udružila kako bi stekla vlasništvo nad DTK mrežom koja pripada lokalnoj samoupravi. </p>
<p>Prema njezinim riječima neriješeno pitanje oko DTK mreže postalo je ograničavajući faktor u razvoju tržišta, ali i prepreka u njegovoj liberalizaciji. S druge strane, Siniša Đuranović iz T-HT-a kazao je da se ne vodi ni jedan pravni spor oko DTK mreže koja se koristi bez dopuštenja i procedure. </p>
<p>Dodao je da je 700 ljudi zaposleno u HT-u na održavanju DTK mreže čija je jedna trećina izgrađena do 1997. godine, a ostatak poslije tog vremena. Odgovarajući na pitanje vlasništva DTK mreže, Đuranović je kazao da nije prodavana imovina T-HT-a prilikom privatizacije nacionalnog telekoma, nego dionice T-HT-a, a da se pitanje vlasništva ne dokazuje u zemljišnim knjigama, već na sudu. </p>
<p>Direktor Vodatela Sebastijan Popović naveo je primjer Grada Hvara gdje je ovaj alternativni operater iznajmio gradsku infrastrukturu. On je dodao da su za polaganje optičkih kablova bez relevantnih dozvola počeli tek prije godinu i pol dana, jer još uvijek nije riješeno pitanje vlasništva nad DTK mrežom. </p>
<p>Predstavnik udruženja za telekomunikacije pri HGK Boris Stipetić kazao je da se pitanja vlasništva mora što prije riješiti, jer nitko, a najmanje korisnici telekomunikacijskih usluga mogu čekati da se ovo pitanje konačno riješi. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poziv političarima da se ne miješaju u upravljanje </p>
<p>Airbus planira zatvaranje 10 tisuća radnih mjesta </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Izvršni direktor Airbusa Louis Gallois u srijedu je izjavio kako ne vidi potrebe za hitnim povećanjem kapitala u matičnoj kompaniji tog europskog proizvođača zrakoplova EADS-u, no da će u budućnosti tom zrakoplovnom konzorciju biti potrebni vanjski izvori financiranja.</p>
<p> Nadzorni odbor EADS-a dao je upravi zadatak da istraži sve načine na koje bi se mogla pribaviti potrebna financijska sredstva. O prijedlozima, kako je kazao, bilo da se odnose na povećanje kapitala ili izdavanje obveznica glasovat će se na glavnom sastanku dioničara zakazanom za svibanj.</p>
<p> Svako povećanje kapitala nadovezat će se na državnu pomoć koja je obećana za uvođenje nove serije prekooceanskih zrakoplova srednje veličine A350, a za koje Airbus drži da će biti ozbiljni konkurenti Boeingovom 777 i budućem 777 Dreamlineru. Francuska vlada kazala je da će kao EADS-ov dioničar podržati svaki prijedlog povećanja kapitala. U svojem razgovoru za RTL radio Gallois je pozvao političare da se ne upliću u Airbusove planove zatvaranja 10 tisuća radnih mjesta i izdvajanje ili prodaju svojih šest tvornica. »Premda je normalno da su političari za to zainteresirani, ne želim da se miješaju u upravljanje tvrtkom«, poručio je Gallois.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Privedeno petero direktora Pivovare </p>
<p>Nakon ispitivanja u PU Karlovačkoj, istražnoj sutkinji privedeno petero zaposlenika Karlovačke pivovare, među kojima je i tehnički direktor tvrtke Gabor Ligeti</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Slučaj trovanja Karlovčanina Zdravka Martinovića dobio je u srijedu navečer nastavak. Naime nakon ispitivanja u PU karlovačkoj u 18,32 sati u Istražni centar Županijskog suda u Karlovcu privedeno je pet osoba. Radi se o zaposlenicima Karlovačke pivovare, a među njima je i tehnički direktor tvrtke Gabor Ligeti. </p>
<p>Policija je, uz kaznenu prijavu, uputila i zahtjev za 48-satnim zadržavanjem osumnjičenih. No, hoće li taj zahtjev biti i ispunjen odlučit će istražna sutkinja Jasminka Jerinić Mušnjak, nakon što sasluša privedene. </p>
<p>Ako Državno odvjetništvo u roku od 48 sati podnese zahtjev za istragom, privedeni će biti optuženi za ugrožavanje opće sigurnosti i dovođenje života u opasnost.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je, osim o tehničkom direktoru riječ o rukovoditeljici Odjela sigurnosti na radu i zaštite okoliša Zrinki Odrčić, glavnom inženjeru Slavenu Siladiću, zamjeniku rukovoditelja proizvodnje Marinku Kovačeviću, te rukovoditeljici proizvodnje Mariji Tufeković. </p>
<p>Doznaje se i da je policija u PU karlovačkoj privedene ispitivala gotovo cijeli dan. Inače, Gabor Ligeti je Mađar, ostala četvorica privedenih su hrvatski državljani; jedan s prebivalištem u Zagrebu, trojica u Karlovcu.</p>
<p>Nakon što je utvrđeno da je 23. veljače kraj potoka Grabica Zdravko Martinović otrovan ugljičnim dioksidom koji je curio iz Pivovare, Eko-stožer Karlovačke županije je još 2. ožujka dao nalog Pivovari da u roku od tri dana fizički dovrši postrojenje za obradu ugljičnog dioksida.</p>
<p>U srijedu je iz Eko-stožera potvrđeno da je Pivovara dovršila postrojenje za obradu CO2 i spojila ga na postojeći sustav odvodnje ugljičnog dioksida iz fermentatora, a u probni rad će ga pustiti u četvrtak. Do puštanja u puni pogon sustava obavljat će se kontinuirana mjerenja razine CO2 u krugu Pivovare. U samoj pivovari su nam rekli kako podržavaju ubrzanje istrage kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za trovanje Martinovića, koji je i dalje u dubokoj komi. </p>
<p>Doznajemo da je policija podnijela kaznenu prijavu i protiv Karlovačke pivovare. </p>
<p>[Zdenko Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Umro Ivan Supek</p>
<p>Otišao je fizičar, humanist, filozof, književnik, mirotvorac, veliki predsjednik HAZU, te jedan od osnivača Instituta Ruđer Bošković</p>
<p>U tišini, u uskom krugu obitelji i najbližih prijatelja, u srijedu je na zagrebačkom groblju Mirogoj ispraćen akademik Ivan Supek. </p>
<p>Za smrt akademika Supeka znao je samo uži krug ljudi, a vijest je u javnost došla tek u srijedu, kada su za nju prvi puta čuli i neki njegovi bliski suradnici i dio prijatelja. Odlazak u tišini bila je njegova želja. </p>
<p>Fizičar, humanist, mirotvorac, filozof i književnik, najistaknutiji rektor Sveučilišta i veliki predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te jedan od osnivača Instituta Ruđer Bošković umro je 5. ožujka u 92. godini u svom domu u krugu obitelji, nakon što je 2. ožujka otpušten iz Klinike za traumatologiju u Zagrebu. Tamo se liječio od kraja prošle godine nakon loma kuka, a kako doznajemo od ravnatelja klinike dr. Ante Muljačića, na prvoj od dvije operacije kojima je bio podvrgnut ugrađen mu je umjetni kuk. Druga operacija poduzeta je zbog infekcije i drugih komplikacija koje se nerijetko javljaju u pacijenata visoke životne dobi kakve je bio i akademik Supek. Liječenje nije dalo željeni odgovor. Dr. Muljačić kaže da je pacijent otpušten na kućnu njegu na zahtjev obitelji. </p>
<p>Akademik Supek predsjedao je najvišom znanstvenom institucijom u zemlji u razdoblju od 1991. do 1997., dok su njegovim institucijama smatrani Institut Ruđer Bošković te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Rođen je 8. travnja 1915. u Zagrebu. Odlazi u Zürich na studij matematike, filozofije, fizike i biologije, a doktorat stječe pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga. Početkom 1960-ih bio je čelnik Institut za filozofiju znanosti i mir. Izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu (1969.), koje za njegova mandata provodi reformu po načelu jedinstva znanstvenog i nastavnog rada. Supek je jedan je od sazivača i predsjednika svjetske organizacije Svijet bez bombe. Autor je niza romana i drama s povijesnim, filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.</p>
<p>Moguš: Bio je veliki prijatelj </p>
<p>»HAZU je imao velikog predsjednika u osobi Ivana Supeka, prema kojemu mogu izraziti samo čast. Bio je veliki nastavnik, humanist i prijatelj ljudi. HAZU će žaliti za njim jer je imao golemu ulogu u njezinu djelovanju«, izjavio je predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, fizičar Aleksa Bjeliš kaže kako je bio student akademika Supeka. »Akademik Ivan Supek bio je moj uzor. Bio je jedan od najjačih rektora Sveučilišta u Zagrebu, a načela i smjernice koje je postavio Sveučilište još dan-danas nije uspjelo ispoštovati. Bio je čovjek ispred svoga vremena, jer danas, 35 godina nakon njegova rektorskog mandata, Sveučilite pokušava ugraditi njegove ideje«, rekao je Bjeliš. »Naglo je otišao veliki čovjek koji je obilježio znanost ne samo na ovim prostorima, a nego i šire. Njegova je uloga golema, ne samo kao osnivača Instituta Ruđer Bošković koji je za njegova mandata prerastao u multidisciplinarnu instituciju, već kao velikog borca protiv ideje da se radi na atomskoj bombi«, izjavio je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Mladen Žinić.</p>
<p>Mirela LilekBiserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Američki Kongres podržao naše primanje u NATO</p>
<p>Rezolucijom se utvrđuje kako Hrvatska i ostale zemlje ispunjavaju uvjete za primanje američke pomoći, prema Zakonu o sudjelovanju u NATO-u iz 1994.</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Predstavnički dom američkog Kongresa u utorak je prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo tog saveza triju zemalja članica Jadranske povelje, Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.</p>
<p>»Ovisno o njihovoj kontinuiranoj provedbi demokratskih, vojnih i gospodarskih reformi, i njihove volje i sposobnosti da ispune odgovornosti članstva u NATO-u i jasno izražene namjere naroda da to učine, Kongres poziva na pravodobno primanje Albanije, Hrvatske, Gruzije, Makedonije i Ukrajine u NATO u interesu promicanja sigurnosti i stabilnosti u Europi«, stoji u usvojenoj Rezoluciji o konsolidaciji slobode kroz NATO za 2007. Isti dokument u utorak je prihvatio i Odbor za vanjsku politiku Senata.</p>
<p>Prošli saziv Senata je 16. studenoga 2006., uoči summita NATO-a u Rigi, usvojio gotovo istovjetnu rezoluciju, u kojoj se pozivalo na primanje u NATO triju zemalja Jadranske povelje i Gruzije. Budući da nova rezolucija uključuje i Ukrajinu, Senat o njoj mora ponovo glasovati.</p>
<p>Rezolucijom se utvrđuje kako Hrvatska i ostale zemlje ispunjavaju uvjete za primanje američke pomoći, prema Zakonu o sudjelovanju u NATO-u iz 1994. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sanaderu potpora europskih socijalista za hrvatski put u EU</p>
<p>Predsjednik kluba zastupnika socijalista u Europskom parlamentu Martin Schultz smatra kako će Hrvatska svoj dio posla obaviti do kraja 2008. ili početka 2009.</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u srijedu poslije podne govorio je u Europskom parlamentu socijalističkim zastupnicima i rekao je da će ova godina biti godina otvaranja poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, a sljedeća će biti godina zatvaranja pregovora. Premijer vjeruje da će Hrvatska krajem sljedeće godine završiti proces pregovora.</p>
<p>Predsjednik kluba zastupnika socijalista Martin Schultz kazao je kako se nada da će Hrvatska u što skorijem roku postati članica Europske unije, a Sanader je citirao njegove riječi da, usprkos činjenici što je iz suprotnog političkog tabora, mora priznati da je Sanader učinio puno za Hrvatsku. Na konkretno pitanje o datumu Schultz je kazao da to nije na njemu, ali da smatra kako će Hrvatska svoj dio posla obaviti do kraja 2008. ili početka 2009. godine. »Osobno sam jako optimističan za Hrvatsku. Ne vidim daljnjih prepreka za završetak pregovora«.</p>
<p>Premijer se posebno zahvalio socijalistima što pružaju Hrvatskoj podršku i rekao je da izborna godina neće zaustaviti procese približavanja Hrvatske Uniji. »Što se nas tiče mogli bi i brže i izbori nas nikako neće usporiti«, rekao je Sanader u Bruxellesu.</p>
<p>Kako je ova godina presudna za proces pregovaranja i u Zagrebu postoji želja, što predlaže većina europskih dužnosnika, da se pristup Hrvatske EU ne politizira u sklopu izborne kampanje. Sanader je kazao kako je predložio da na čelu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora bude Ivica Račan, čelnik oporbe, i da se stranke u Saboru po pitanju pregovora s EU-om ne ponašaju kao rivali: »Na nama je da pregovore završimo sljedeće godine, a onda je na vama da učinite potrebne institucionalne promjene koje bi omogućile novo proširenje«, rekao je premijer Sanader . Premijer se zauzeo da se nastavi proširenje EU-a i nakon što Hrvatska postane punopravna članica.</p>
<p>Već krajem mjeseca se očekuje otvaranje još jednog poglavlja, ali i zatvaranje već otvorenog poglavlja. Do ljeta i kraja njemačkog predsjedanja očekuje se otvaranje više poglavlja. Sanader se u srijedu u Bruxellesu sastao i predsjednikom frakcije Zelenih Danielom Cohnom-Benditom. U četvrtak će premijer sudjelovati u radu summita Europske pučke stranke i susrest će se s Ollijem Rehnom, europskim povjerenikom za proširenje.</p>
<p>Odvjetnički timovi moraju surađivati</p>
<p>BRUXELLES/SPLIT - Svađu timova koji u Haagu brane optužene hrvatske generale Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka, te situaciju u kojoj se našao general Markač nakon što je Haag iz procesa isključio njegova branitelja Miroslava Šeparovića komentirali su predsjednici hrvatske vlade i države - Ivo Sanader i Stjepan Mesić.</p>
<p>»Nismo zadovoljni razvojem događaja među braniteljskim timovima, što sam već i rekao«, istaknuo je u Bruxellesu premijer Sanader i pozvao branitelje generala na međusobnu suradnju. »Donesena je odluka da zbog navodnog sukoba interesa Miroslav Šeparović ne može braniti gospodina Markača. To je autonomna odluka Suda, ali nije dobra za Markačevu obranu. Ono što kao premijer mogu učiniti je da odvjetnike pozovem na međusobnu suradnju, jer su to generali zaslužni za Hrvatsku i suočeni s jednom optužnicom i zato branitelji moraju surađivati«, rekao je Sanader, koji je i najavio mogućnost da se još jedan odvjetnik vrlo brzo priključi Markačevoj obrani.</p>
<p>Predsjednik Mesić u Splitu je, odgovarajući na novinarski upit o situaciji u kojoj se našao general Markač zbog isključenja njegova odvjetnika iz postupka, izjavio da su odvjetnici to trebali predvidjeti, kako general Markač ne bi imao komplikacije tijekom suđenja. </p>
<p>»Ne znam zašto je do toga došlo, jer su odvjetnici tu situaciju trebali predvidjeti, da ne bi došlo do komplikacija tijekom sudskog postupka. Meni je žao što je do toga došlo, ali se nadam da će odvjetnici uspjeti naći konsenzus, te da će general Markač dobiti sasvim dobre uvjete za obranu«, kazao je predsjednik koji je u Splitu otvorio 12. sajam »Gast«.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uništenje odjeće i obuće vrijedne 41 milijun kuna </p>
<p>Više od 130.000 tisuća komada lažne odjeće i obuće bit će uništeno u privatnoj rezaonici u blizini Sv. Ivana Zeline</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Više od 130.000 tisuća komada lažne odjeće i obuće vrijednosti od 41 milijun kuna, a zaplijenjenih tijekom prošle i pretprošle godine u riječkoj luci, u sljedećih bi desetak dana trebalo biti uništeno u privatnoj rezaonici u blizini Sv. Ivana Zeline, istaknuo je načelnik kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih poslova Darko Dundović, na konferenciji za novinare u policijskoj postaji Sv. Ivan Zelina.</p>
<p> Velike količine zaplijenjene kineske robe namijenjene europskom tržištu, rezultat su međusobne suradnje Državnog odvjetništva, Carinske uprave i policije, ali i nastojanja da se u Hrvatskoj krijumčarenje roba svede na najmanju moguću mjeru. Budući da je luka Rijeka jedna od vodećih luka na Sredozemlju, s konstantnim povećanjem prometa roba, spomenute su zapljene pokazatelj velikog uspjeha u nadzoru i kontroli prometa robe. Od zaplijenjene odjeće i obuće pronađene u 11 kontejnere, najviše je imitacija marki kao što su Nike, Adidas, Puma, Lacoste, koji će i snosit troškove uništavanja u iznosu od 33.000 eura. </p>
<p>Načelnik kabineta ravnatelja Dubravko Novak istaknuo je da po naputku Državnog odvjetništva, primorsko-goranska policija objavila oglas kojim je pozvala vlasnike robe u kontejnerima da se jave i dala im rok od 60 dana. Budući da se u tom roku nitko nije javio načelnik primorsko-goranske PU Oliver Grbić potpisao je rješenje o uništavanju zaplijenjene robe. Roba i odjeća uništit će se na dva načina. Kutije u kojima se roba nalazila ići će na reciklažu, dok će se roba usitniti i deponirati na smetlištu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odvjetništvo tereti Jelenu Brajšu za utaju poreza</p>
<p>Brajšu se tereti za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa, ali i za zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju</p>
<p>Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo u srijedu je Županijskom sudu podnijelo istražni zahtjev protiv smijenjene ravnateljice zagrebačkog Caritasa Jelene Brajše, koju se sumnjiči da je za vrijeme »stolovanja« tom institucijom počinila više kaznenih djela, uključujući utaju poreza i doprinosa u okvirnom iznosu od pet milijuna kuna, doznaje se u srijedu od izvora bliskih istrazi. Odvjetništvo, doznaje se, Brajšu tereti za četiri kaznena djela i to protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja iz članka 287. KZ-a, ali i kaznena djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju po članku 292. istog zakona.</p>
<p>Istražni zahtjev koji je u srijedu podnesen Županijskom sudu rezultat je dugotrajne istrage koju je zagrebačka policija provodila od prvih sumnji i medijskih napisa o navodnim financijskim malverzacijama u zagrebačkom Caritasu.</p>
<p>Sumnje o nelegalnom financijskom poslovanju te ustanove na čijem je čelu više godina bila Jelena Brajša pojavile su se tijekom istrage o seksualnim zlostavljanjima nad malodobnim i bolesnim štićenicima Caritasova doma u Brezovici.</p>
<p>Istraga seksualnih delikata, ali i drugih oblika zlostavljanja štićenika, rezultirala je utvrđivanjem nekolicine kaznenih djela za koja je, u međuvremenu, nastupila apsolutna zastara, te dvjema optužnicama - protiv Marija Barlovića, bivšeg brezovičkog domara koji je zbog silovanja jednog malodobnog štićenika pravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, i protiv Mije Penića, bivšeg kuhara ustanove kojem je Županijski sud, za pokušaj silovanja, nepravomoćnom presudom dosudio zatvorsku kaznu od godinu i pol dana. Zbog događaja koji nisu financijske prirode, kaznena je prijava bila podignuta i protiv same Jelene Brajše, koju se sumnjičilo za zataškavanje seksualnog zlostavljanja djece u Brezovici. Sud je lani odbacio postupak, zbog navodnih proceduralnih pogrešaka, no odvjetništvo se žalilo.</p>
<p>U istražnom zahtjevu koji je u srijedu iz Općinskog odvjetništva stigao u Županijski sud navodi se da Brajša kao mjerodavna osoba u upravljanju Caritasovim financijama tijekom 2001. nije vodila poslovne knjige i evidencije radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te je nalagala računovodstvu da obveze ne plaćaju u cijelosti. Time je, kaže se u zahtjevu, samo u toj godini protupravno ostvarila materijalnu korist u iznosu od više od 600.000 kuna.</p>
<p>Scenarij utaje poreza, prema tvrdnjama odvjetništva, ponovio se i u 2002., s tim da je tada iznos bio veći i iznosio više od milijun kuna, dok je tijekom 2003., na isti način utajeno 736.000 kuna, a u 2004. godini 232.000 kuna, što znači da je Brajša kad se na tu svotu uračunaju sudske kamate, državni proračun oštetila za oko pet milijuna kuna. </p>
<p>Prema mišljenju odvjetništva, Jelena Brajša očito je postupala s namjerom da protupravno pribavi imovinsku koristi, odnosno odvjetništvo odbacuje mogućnost da je do utaje poreza došlo zbog nemara. Očekuje se da će sud tijekom postupka osim same optužene saslušati i bivše zaposlenike Caritasa, a predlaže se i financijsko vještačenje poslovanja te ustanove.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Veliki sajmovi potiču razvoj</p>
<p>Ovogodišnji GAST okupio je gotovo tisuću izlagača iz devet europskih zemalja, a uz vodeće domaće i strane gospodarstvenike</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je u srijedu 12. međunarodni sajam GAST, koji će trajati do ponedjeljka, a koji je okupio gotovo tisuću izlagača iz devet europskih zemalja. Otvorenju su nazočili i ministri gospodarstva i poljoprivrede Branko Vukelić i Petar Čobanković. Istaknuvši kako je riječ o respektabilnoj međunarodnoj manifestaciji predsjednik Mesić je rekao kako sajam GAST ima važnu ulogu u poticanju gospodarskog razvitka Dalmacije, ali i cijele Hrvatske. </p>
<p>Nakon poslijepodnevnog sastanka s čelnicma Grada Splita i Županije,ministar gospodarstva Branko Vukelić je pak rekao da bi se plinifikacija splitske Kliničke bolnice mogla provesti do kraja godine. Vukelić je kazao da će uvođenje plina u bolnicu koštati oko 2,5 milijuna kuna, a do kraja 2009. plinovod bi došao do Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>Odgovarajući na sajmu na upit novinara također je kazao da će nova uprava splitskoga brodogradilišta biti izabrana putem javnog natječaja, ističući da će u postupak izbora novog čelništva škvera biti uključene i agencije, koje su se već dokazale u traženju dobrih i kvalitetnih kadrova. »Naš su cilj kvalitetni i stručni ljudi, koji na najbolji mogući način trebaju odgovoriti na zadaće odgovornog i složenog posla restrukturiranja i saniranja domaće brodogradnje«, kazao je. </p>
<p>»Agresija na RH i BiH financirana je iz Srbije«</p>
<p>Na upit slaže li se s ocjenom da je međunarodna zajednica, zbog budućeg statusa Kosova, učinila niz ustupaka Srbiji, što potvrđuje i presuda Međunarodnoga suda pravde, predsjednik je kazao kako je presuda bila iznenađujuća, posebno za one koji su bili žrtve brutalne agresije i koji su prošli kroz pakao nametnutog rata. Istaknuvši kako je agresija na Hrvatsku i BiH bila financirana iz Srbije, Mesić je ustvrdio kako se u slučaju Srbije ipak očekivalo da dogodi presedan i da bude osuđena. Što se tiče teze po kojoj bi Srbija već 2008. postati kandidat za članstvo u EU, Mesić je rekao kako je »teško očekivati takav slijed događaja«. Komentirajući situaciju u kojoj se pred početak suđenja našao general Markač, rekao je kako ne zna zašto je do toga došlo, to više što su njegovi odvjetnici trebali predvidjeti sve okolnosti kako bi uklonili moguće komplikacije pred Haškim sudom. Govoreći o gospodarskom programu SDP-a, kazao je da »smatra da je to ostvarivo, premda moramo vidjeti i programe drugih stranaka, odnosno što je ostvarivije«. »No, to će građani odlučiti«, poručio je.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Žene u Hrvatskoj još uvijek nisu ravnopravne</p>
<p>Na Dan žena treba se sjetiti »ledolomki«, poput Marije Jurić Zagorke, koje su bile ustrajne u ostvarenju svojih ciljeva, kaže Sanja Sarnavka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije točno 150 godina, 8. ožujka 1857., na ulicama New Yorka ubijeno je oko 140 tekstilnih radnica koje su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Dvije godine kasnije u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija na kojoj je 8. ožujka na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin proglašen Međunarodnim danom žena.</p>
<p>Istoga dana, ali 2007. godine, žene u Hrvatskoj još uvijek nisu ravnopravne. Unatoč trudu nevladina sektora, ali i zalaganju izvršne vlasti te nizu donesenih strategija, nacionalnih politika i uspostavljanju institucija kojima se štite ženska ljudska prava, žene u Hrvatskoj još uvijek čine većinu nezaposlenih, te na tržištu rada imaju neravnopravan položaj. Poseban problem pritom predstavlja izloženost žena seksualnom uznemiravanju i nasilju u obitelji i izvan nje.</p>
<p>U srijedu je, inače, u hotelu »International« održan okrugli stol na temu »Sustavno financiranje organizacija civilnog društva koje pružaju izravnu zaštitu žrtvama obiteljskog nasilja«.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor na skupu je istaknula da u financiranju rada postojećih i izradi prijedloga novih skloništa za žene žrtve nasilja uz Vladu i udruge civilnog društva moraju participirati i jedinice lokalne samouprave. Prigodom Međunarodnog dana žena, Kosor je prenijela opredijeljenost Vlade za unaprjeđenje ženskih prava te najavila svečano primanje koje će se tom prigodom u četvrtak održati u Banskim dvorima.</p>
<p>U organizaciji Vladinog ureda za ravnopravnost spolova, Saborskog odbora za ravnopravnost spolova i Grupe za ženska ljudska prava B.a.b.e, u srijedu je organiziran obilazak Zagreba, po »ženskoj karti«. Posjećeno je sedam lokacija vezanih uz žene koje su svojim radom ostavile značajan trag u povijesti Zagreba. Sanja Sarnavka, iz B.a.b.a, tom je prigodom istaknula, kako se na Međunarodni dan žena treba prisjetiti onih »ledolomki«, poput Marije Jurić Zagorke i ostalih žena koje su bile ustrajne u ostvarenju svojih ciljeva. [B.Valentić / A.Končar]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070308].
|
