NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070406].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 122043 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za nas je već svetac!</p>
<p>Osamdeset i sedmi dan poslije smrti Ivana Pavla II. počeo je postupak za proglašenje blaženim ovog velikog pape</p>
<p>Na Trgu svetog Petra, 8. travnja 2005. godine, svijet se oprostio od Ivana Pavla II. Bio je to najveličanstveniji i najveći pogreb u povijesti čovječanstva, dan tuge i boli, ali i ponosa i snage kršćanstva. U vatikanskim grotama, u blizini kostiju Svetog Petra, bilo je posljednje počivalište velikog Pape, Karola Wojtyle, sina Poljske, čovjeka svijeta. Sahranjen je po vlastitoj želji »u goloj zemlji«, u blizini grobnice Pavla VI. koji ga je imenovao nadbiskupom Krakowa i kardinalom.</p>
<p>Procjenjivalo se da se 400.000 vjernika okupilo na i oko Trga svetog Petra. </p>
<p>Točno u podne kardinali su okružili tijelo Ivana Pavla II., uz gromoglasno skandiranje »Svetac, svetac« i pljesak tisuća vjernika. »Santo, subito - Svetac, odmah«, pisalo je na velikom transparentu na Trgu svetog Petra, a ispod toga je bio transparent »Croatia, Šibenik«. Bio je to trenutak za povijest. Vjernici su tražili da Ivan Pavao II., papa kojega je svijet obožavao i poštovao, odmah bude proglašen svetim.</p>
<p>»L´anima mia magnifica il Signore«, Slavi duša moja, Gospodina - pjevali su kardinali. »Salve, Regina, madre di misericordia«, Zdravo, Kraljice, majko milosrđa - bile su posljednje riječi koje su kardinali izgovorili prije nego što je tijelo Ivana Pavla II. položeno u zemlju. Pljesak za posljednji pozdrav od velikog pape.</p>
<p>Osamdeset i sedmi dan poslije smrti Ivana Pavla II., što je posve neuobičajena brzina, počeo je postupak za proglašenje blaženim ovog velikog pape. U rimskoj crkvi Ivana Lateranskog okupili su se 28. lipnja 2005. godine brojni kardinali, svećenici, a među njima bio je i krakovski nadbiskup, bivši Wojtylin osobni tajnik, Stanislaw Dziwisz. Rimski vikar Camillo Ruini i svi koji su odgovorni za postupak proglašenja Ivana Pavla II. blaženim, položili su zakletvu, a na kraju ceremonije bazilikom je odjekivao pljesak i skandiranje »Giovanni Paolo«. Dziwisz nije uspio zaustaviti suze.</p>
<p>Postojala su već u to vrijeme svjedočenja o čudima Ivana Pavla II. Tako je Kolumbijka Celina Kammerer bolovala od teške bolesti kostiju, bila je nepokretna i stalno je molila i u mislima prizivala Ivana Pavla II. Ozdravila je, liječnici kažu posve neočekivano i neobjašnjivo.</p>
<p>Suci koji su potpisivali zakletvu obvezali su se proučiti taj i mnoge druge slučajeve koji su govorili o čudima Ivana Pavla II. Morat će zadržati u tajnosti sve što će čuti i čitati, a zakleli su se da neće primati nikakve darove koji bi mogli biti u vezi s predmetom. »Tako mi Bog pomogao«, uzrekli su na kraju zakletve.</p>
<p>Dopuštenje da se tako brzo započne s postupkom beatifikacije i kanonizacije dao je osobno novi papa, Benedikt XVI. Na dan Majke Božje Fatimske, 13. svibnja 2005., Papa je odobrio da se, suprotno običajima, odmah krene s postupkom, jer je crkveni običaj da treba proći pet godina od smrti »sluge Božjeg« do početka postupka beatifikacije. Bilo je slučajeva, poput Majke Tereze, da se Crkva nije toga držala, a kardinal Ruini je kazao da se svi mole Gospodinu da brzo dođe do okrunjenja Ivana Pavla II.</p>
<p>Točno na obljetnicu atentata na Ivana Pavla II., novi je Papa najavio početak procesa. Monsignor Slawomir Oder predvodio je postupak. »Bio je u prisnoj vezi s Bogom«, rekao je Ruini za Wojtylu, te nabrojao njegove silne zasluge, od četrnaest sjajnih enciklika, Katekizma katoličke crkve, sazivanja petnaest biskupskih sinoda.</p>
<p>»Sa Spasiteljem ga je povezivao još jedan detalj, odnos krvi. U kratkoj poemi Stanislaw, koju je napisao samo nekoliko dana prije konklave na kojoj je izabran za papu, zapisao je: Ako riječ nije obratila, obratit će krv«, kazao je rimski vikar. Ruini je rekao da je Ivan Pavao II. prolio vlastitu krv na Trgu svetog Petra, 13. svibnja 1981. godine, a kasnije i cijeli svoj život u dugim godinama bolesti.</p>
<p>»Njegova patnja i njegova smrt, njegov blagoslov s prozora na kraju ukršnje mise, za cijelo su čovječanstvo bile izvanredno djelotvorno svjedočanstvo Isusa Krista umrlog i uskrslog, kršćanskog značenja patnje i smrti, te snage spasenja«. Dvije godine kasnije zaključen je biskupijski dio procesa beatifikacije, točno nakon dvadeset i jedan mjesec.» Za nas je već svetac«, čulo se ponovo u Rimu. Ipak, do zaključenja postupka proći će još mjeseci, po nekima manje od dvije godine.</p>
<p>Biskupijski proces završen je svečanom misom, ponovo u crkvi svetog Ivana Lateranskog. Camillo Ruini je kazao kako je Ivan Pavao II. bio neugodna osoba za neke, što je rezultiralo i atentatom. Rimski vikar je kazao da je bio »čovjek izvanredne unutarnje slobode, čovjek koji nije odustajao od teških odluka«.</p>
<p>Ruini je već spomenuo »njegovu svetost«. Otišao je dakle već korak dalje, iako postupak nije do kraja završen. Pročelnik Kongregacije za pitanje svetaca, kardinal Jose Saraiva Martins će sa petnaest kardinala i petnaest biskupa nadgledati daljnji postupak za beatifikaciju Ivana Pavla II.</p>
<p>Da bi čudotvornost Ivana Pavla II. bila dokazana, u procesu će sudjelovati znanstvenici raznih vjeroispovijesti i sve će se raditi ubrzano, jer javno mnijenje očekuje završetak procesa što prije.</p>
<p>Kada kardinalska komisija da svoje mišljenje, cijeli predmet doći će do pape Ratzingera. Njegov sud bit će posljednji i presudni. Iako se Ratzinger čvrsto drži pravila i iako po mnogočemu pripada konzervativnom krugu kojem je stalo da sve ide po regulama i proceduri, čini se da će u slučaju Ivana Pavla II. biti učinjena iznimka. </p>
<p>Veliki prijatelj pape Wojtyle, Benedikt XVI., očito će biti taj koji će ga uvesti na put blaženih i svetih.</p>
<p>Čudotvorno ozdravljenje</p>
<p>Među čudima Ivana Pavla II., spominje se i čudotvorno ozdravljenje francuske časne sestre Marie Simon-Pierre koja je ozdravila od Parkinsonove bolesti 2005. godine, prema zagovoru pape Wojtyle. Bit će to jedan od krunskih dokaza za proglašenje Wojtyle blaženikom, a dotad se barata pojmom »navodno čudotvorstvo«, jer će sud o tome tek izreći komisija u kojoj će biti i liječnici. Konačan sud dat će papa Benedikt XVI.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tek svaki četvrti radnik dobit će uskrsnicu</p>
<p>Ukupni izdaci građana za ovogodišnji Uskrs mogli bi iznositi između 1,2 i 1,5 milijardi kuna </p>
<p>Za uskrsnu košaricu, koja bi osigurala bogatu trpezu bar za uskrsne blagdane, trebat će izdvojiti 479 kuna, a prema procjenama, ukupni izdaci građana za ovogodišnji Uskrs mogli bi iznositi između 1,2 i 1,5 milijardi kuna, istaknula je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević.</p>
<p>Sindikalna mjesečna košarica s minimalnim mjesečnim troškovima u ožujku je iznosila 5684 kune, a prosječna plaća pokrila je 79,59 posto troškova. S prosječnom plaćom može se živjeti 24 do 25 dana u mjesecu, a dodaju li se troškovi za Uskrs, može se preživjeti samo 22 dana.</p>
<p>Tek će svaki četvrti radnik dobiti od poslodavca uskrsnicu u gotovini ili na kartici, najčešće u obliku poklon-bona do 400 kuna u velikim trgovačkim centrima, napominje Ana Knežević. </p>
<p>Uskrsnicu će većinom dobiti zaposleni u velikim tvrtkama, a kratkih rukava, kao i dosad, ostat će radnici u malim poduzećima i dvjestotinjak tisuća državnih i javnih službenika. Među njima je 30.000 radnika koji prošli mjesec nisu dobili plaću te više od 40.000 radnika čija je plaća bila niža od 1700 kuna. Od oko 300.000 nezaposlenih samo njih 68.000 prima naknadu od 900 do 1000 kuna, a iznos socijalne pomoći od 500 kuna ravan je troškovima za uskrsni obiteljski jelovnik. </p>
<p>Oko 300.000 umirovljenika s prosječnom mirovinom nižom od 1687 kuna trebali bi za Uskrs potrošiti trećinu svoje mirovine. Građanima s povlaštenim mirovinama, koje su u prosjeku 8800 kuna, trebat će tek petina mirovine. I ovaj Uskrs, upozoravaju u SSSH-u, više od 12.000 građana, od kojih 4500 u Zagrebu, objedovat će u pučkim kuhinjama.</p>
<p>Svoju procjenu o dodatnoj potrošnji za uskrsne blagdane od 1,2 do 1,5 milijardi kuna SSSH temelji na podacima o prometu trgovačkog lanca Konzum, koji drži 25 posto tržišta. Konzum je lani za Uskrs ostvario 210 milijun kuna prometa, a ove godine očekuju promet od 226 milijuna kuna. </p>
<p>Uskrs skromniji od Božića </p>
<p> Sindikalist Krešimir Sever kazao nam je da se »za Božić, zbog karaktera darivanja, građani zadužuju mjesecima unaprijed i potroše do 30 posto više nego inače. Budući da se za Uskrs ne dariva, troši se tek neznatno više za bogatiju trpezu«. Istaknuo je da se građani i ne mogu previše zadužiti jer sa svojom prosječnom plaćom uspijevaju pokriti tek 70 do 75 posto potrošačke košarice. »Očekujemo stoga da će siromašniji potrošiti tek nekoliko desetaka kuna više nego inače«, istaknuo je Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković /K. D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sunčani Uskrs i dolazak više od 40.000 turista</p>
<p>Gužve se posebice očekuju tijekom Velikog petka, na prilazima graničnim prijelazima iz Slovenije</p>
<p>Hrvatske građane, ali i turiste koji će predstojećeg produljenog vikenda krenuti prema hrvatskim turističkim odredištima očekuje pretežito sunčan i topao Uskrs, ali i pune prometnice. </p>
<p>Prema prognozama dežurne sinoptičarke iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, u petak će biti pretežito sunčano i toplo s više oblaka u Slavoniji i Lici. Slično vrijeme očekuje se i u subotu, a u noći na nedjelju u unutrašnjosti te na sjevernom i srednjem Jadranu očekuje se kiša, ali samo ponegdje, i to kratkotrajna. Nastavak nedjeljnog dana i ponedjeljak u cijeloj će zemlji biti pretežito sunčani.</p>
<p>Nikša Bjelajac, voditelj Informativnog centra Hrvatskog autokluba, kazao nam je da će uskrsni blagdan i ove godine obilježiti gust promet i gužve na pojedinim graničnim prijelazima i dionicama glavnih cestovnih pravaca. </p>
<p>»Gužve se posebice očekuju tijekom Velikog petka, na prilazima graničnim prijelazima iz Slovenije. Uz to, prometni čepovi mogući su i na izlazu na graničnim prijelazima s BiH, Stara Gradiška, Slavonski Brod, Županja i Doljani«, tvrdi Bjelajac.</p>
<p>Prema najavama turističkih djelatnika, u hotelima na obali očekuje se oko 40.000 inozemnih gostiju, kao i prolazak auto-karavana s nekoliko tisuća tranzitnih (vikend) gostiju. To pak najavljuje i prometne čepove na prilazima većim gradovima i obilaznicama. Pojačan promet u HAK-u očekuju i u trajektnim pristaništima. </p>
<p>»Procesije, kako najavljuju iz MUP-a, neće stvarati poteškoće u prometu, ali vozače valja upozoriti da kod vjerskih objekata voze pozorno. </p>
<p> Valja naglasiti da će se prometna situacija na Veliki petak ponoviti i na Uskrsni ponedjeljak, kad se očekuje veliki povratak s blagdanskog vikenda«, tvrdi Bjelajac. [Bojan Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Birači su nam jedini koalicijski partner </p>
<p>Želimo pobijediti na izborima, ne samo osvojiti dvaput više mandata. U tome ćemo uspjeti pod uvjetom da tiha većina ne ostane kod kuća te da uspijemo probiti medijsku blokadu i razbiti nametnutu predodžbu da su građani osuđeni na HDZ i SDP</p>
<p>Član Predsjedništva HSP-a Pero Kovačević uvjerljivo je najaktivniji saborski zastupnik. U više od tri godine ovog mandata na 25 je parlamentarnih sjednica imao više od 1000 istupa, što znači da je po sjednici u prosjeku govorio čak 332 puta. </p>
<p>• Ima li opipljivog učinka od tolikoga govorenja u Saboru? Što smatrate najvećim uspjehom?</p>
<p>- Najvažnije je što je HSP istupima u Saboru uspio senzibilizirati javnost, pa je vladajućima propala namjera da neke prijedloge proguraju na mala vrata. Odnosi se to, recimo, na rad sigurnosnih službi, kad su htjeli da im prođe zakon bez odredbi o ikakvu nadzoru. </p>
<p>• Opipljiv bi rezultat tolike aktivnosti bio da HSP u drugoj jedinici na idućim izborima, uz vas, dobije još jednog zastupnika. Je li to realno?</p>
<p>- Jamčim vam da ćemo u mojoj jedinici dobiti više od sedam posto, koliko smo osvojili na izborima 2003. Siguran sam u odličan rezultat, tim prije što sam u toj jedinici jedan od rijetkih zastupnika koji stalno komunicira s građanima. </p>
<p>• U drugoj ćete se jedinici opet sučeliti sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, s kojim se često sukobljavate i kao gradski vijećnik. Što vam toliko smeta kod Bandića? </p>
<p>- Smeta me njegova bahatost, a najviše to što se okružio nesposobnim ljudima. Sebe i svoju svitu Bandić nastoji prikazati kao dar s neba, stalno govore da čine prava čuda, da se malo tko i izvan Hrvatske može uspoređivati s njima. A stvarnost je drukčija i ovaj će se saziv gradske skupštine pamtiti po tome što između svakog zasjedanja izbiju dvije, tri nove afere koje oni žele gurnuti pod tepih, ali im mi to ne dopuštamo. Uspjeli smo, primjerice, razobličiti zbivanja u Koncertnoj direkciji, ona vezana za Sveučilišnu bolnicu, gradnju nekih prometnica... Posebna su priča njihova nastojanja da »oplemene« Cvjetni trg. I u tome smo ih spriječili, jer su, arogantno kao i inače, na Skupštinu došli nepripremljeni, pa smo ih s pravne strane »dotukli«, a onda je i javnost žestoko reagirala. </p>
<p>• Ipak, ne možete osporiti da se u Zagrebu puno toga gradi. </p>
<p>- Bandić i suradnici stalno govore da je situacija bolja nego ikad, a samo se redaju skandali zbog načina trošenja novca Grada čiji je proračun gotovo sedam milijardi kuna. Očito je da i Zagrebom sve više upravljaju razni lobiji, građevinski, trgovinski, bankarski... Dokaz je to što svaki urbanistički plan koji se donosi za pojedini dio grada odgovara nekom lobiju, a što se vidi po gradnji poslovnih zgrada ili stambenih objekata. Lobiji se namire, a na kraju su zakinuti građani. </p>
<p>• HSP će sam na izbore u svih deset jedinica. Zašto se odustalo od koalicije s Glavaševim HDSSB-om u Slavoniji, o čemu je vaš šef Anto Đapić do jučer govorio kao o gotovoj stvari?</p>
<p>- Đapić je ranije o tome govorio kao o mogućnosti, ali je njegova i odluka Predsjedništva da na izbore trebamo ići sami, da građani znaju što je i kakav naš program i što ćemo raditi kad dođemo na vlast. Uostalom, HSP se zalaže za zabranu predizbornih koalicija kako bi se jasno vidjelo tko ima političku težinu, a tko se iza nekoga šlepa. U predizbornim koalicijama nema ni govora o programskim načelima, to su puste priče koje pokušavaju prodati biračima. </p>
<p>• Odnosi li se to i na predizbornu koaliciju HSS-HSLS?</p>
<p>- Vodstvima 'seljaka' i liberala puna su usta programske koalicije, a ono što sam dosad pročitao iz njihovih programa na razini je seminarske radnje ne baš perspektivnog studenta. Naši su programi jasni, pretočeni su u zakonske tekstove. U prošlom smo sazivu Sabora ponudili 70 zakona, u ovome 45 i točno se znaju naši potezi u prvih 100 dana nakon dolaska na vlast. Naš je program, dakle, već napisan, pa ne moramo, kao takozvane programske koalicije, pred građane s dvije, tri stranice nemušta teksta i puno praznih obećanja. </p>
<p>• Nakon izvanrednih izbora u Brodu, euforično ste poručili HDZ-u da je to ogledni primjer i za nacionalne izbore. Ali i sami znate da se lokalna razina ne može mehanički preslikati na državnu. </p>
<p>- Možda i ne može, ali je umjesnije izjednačiti te dvije razine nego minorizirati poraz u Brodu, a glorificirati pobjedu u Babinoj Gredi, kao što čini HDZ. Odlično smo prošli u Brodu zato što je tiha većina shvatila da treba izići na izbore. HSP uporno radi na tome da tiha većina napokon shvati kako je i izlazak na državne izbore u njezinu interesu, jer samo tako može promijeniti vlast kojom nije zadovoljna. </p>
<p>• Želite osvojiti najmanje 15 zastupnika, dvostruko više nego na prošlim izborima. Nije li prevelik zalogaj za HSP?</p>
<p>- Želimo pobijediti na izborima, ne samo osvojiti dvaput više mandata. U tome ćemo uspjeti pod uvjetom da tiha većina ne ostane kod kuća te da uspijemo probiti medijsku blokadu i razbiti nametnutu predodžbu da su građani osuđeni na HDZ i SDP. </p>
<p>• Problem je HSP-ov što na državnoj razini teško može naći partnera. Čak i saveznici iz Broda, HSS i HSLS, tvrdo izjavljuju da na vas ne računaju. Sputava li vas to?</p>
<p>- Ni najmanje, jer nam je jedino važno što kažu hrvatski birači. Ne oslanjamo se ni na nikoga, ne zanima nas vlast po svaku cijenu kao druge stranke koje će se radi dolaska na vlast udruživati bilo s kime, a onda raditi samo za svoju korist i svađati se s partnerima zbog podjele sinekura. </p>
<p>• Jeste li se pomirili s time da ćete, ne izgladite li odnose s HDZ-om, još jedan mandat ostati u oporbi?</p>
<p>- Ha, ha! Mnogi će se, poput vas, jako iznenaditi rezultatima izbora u studenome na kojima će HSP, siguran sam, biti pobjednik. </p>
<p>• I, što ćete s tom pobjedom? S kim ćete sastavljati vladu? </p>
<p>- Sve je u rukama hrvatskih birača. </p>
<p>Možda nam partner i neće biti potreban. Vrijeme do izbora HSP će iskoristiti i da na javnim tribinama ljude upozna s poraznim rezultatima dosadašnjih i sadašnje vlade.</p>
<p>• Je li problem HSP-a i u tome što vas neki u zemlji, a mnogi u svijetu, još ne prepoznaju kao reformiranu stranku moderne europske desnice? </p>
<p>- Nije to uopće naš problem, jer je današnjem naraštaju pravaša ishodište djelovanja učenje Oca Domovine dr. Ante Starčevića i Domovinski rat. A ti politički repovi što nam se stalno lijepe najviše su rezultat toga što su nas neke stranke, ponajprije HDZ i SDP, vani prikazivale kao babarogu, jer im nije odgovaralo jačanje HSP-a. Uostalom, gdje god smo bili u svijetu, kao stranačko ili dio saborskog izaslanstva, nigdje nikakva zazora od HSP-a nije bilo, naprotiv. </p>
<p>Građani suvereno odlučuju</p>
<p>• Ovih je dana izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel Meirom izjavio da bi HSP trebao donijeti deklaraciju kojom bi se odredio prema tamnim stranama svog povijesnog i političkog nasljeđa. Razmišlja li se u stranci o tome?</p>
<p>- Nema nikakve potrebe za takvom deklaracijom. Naš je program kristalno jasan i svima dostupan. Borimo se za bolju budućnost, a ne za bolju prošlost, za Hrvatsku u kojoj će ljudi moći dobro živjeti od svog rada i u kojoj će građani suvereno odlučivati kome dati povjerenje. Neće valjda o tome tko će i kako upravljati ovom zemljom odlučivati netko izvana umjesto hrvatskih birača?</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Dobri momci« iz Teherana</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Odluka iranskoga predsjednika Mahmuda Ahmadinejada da nakon dva tjedna neizvjesnosti iz zatočeništva pusti 15 britanskih mornara mogla bi se pokazati kao politički potez godine, ako ne i desetljeća. Događaj je bio tako neočekivan da je Britancima trebalo nekoliko sati da se saberu i reagiraju na priopćenje iranskoga predsjednika da u znak prijateljstva prema britanskom narodu i kao dar za nadolazeće vjerske blagdane pušta zatočene mornare. Dok je službeni London smišljao kako reagirati na potez Teherana, puno brže se snašlo svjetsko tržište nafte i cijena toga energenta je pala. </p>
<p>Iranski je predsjednik ovim potezom pokazao da zna povući pravi potez u pravo vrijeme. Njegova javna gesta pomilovanja zatočenih mornara u mnogim dijelovima svijeta izbrisala je sliku o Iranu i njegovu predsjedniku kao simbolima zla i opačine i pretvorila Ahmadinejada i njegovu vladu u dobre momke iz Teherana, koji samo štite svoje nacionalne interese razvijajući vlastiti nuklearni program, a pokazuju samilost i razumijevanje kada su u pitanju mali ljudi poput britanskih mornara. </p>
<p>Iranski predsjednik nije propustio priliku istaknuti kako su britanski mornari, zapravo, žrtve politike svoje vlade, da su mali ljudi uhvaćeni u koloplet opakih političkih igara i kako je upravo Iran ona strana koja vuče dobre poteze i nema skrivenih nakana spram Zapada. </p>
<p>Puštanje britanskih mornara u drugi plan je stavila i oštru rezoluciju Vijeća sigurnosti o sankcijama Iranu, prijetnju o mogućoj američkoj vojnoj intervenciji i sumnje nekih zapadnih zemalja da je Iran aktivno uključen u terorističke akcije na Bliskom istoku. </p>
<p>Analitičari će još dugo istraživati čija je zapravo bila ideja da se puste zarobljeni mornari, nakon što se javno prijetilo suđenjem za špijunažu koje bi donijelo dugogodišnje zatvorske kazne. Je li to odlučio sam Ahmadinejad, netko od vjerskih poglavara, ili stručnjaci za politički marketing koji sjede u iranskoj vladi? U svakom slučaju, ovaj događaj je smanjio napetosti na Bliskom istoku, prisilio dio zapadnih medija koji su sotonizirali Iran da o toj zemlji i njezinim čelnim ljudima počnu pisati nešto drugačije. U zaborav je pao i iranski potez da zarobljene vojnike-mornare dovede pred televizijske kamere gdje su oni tvrdili kako je njihovo zarobljavanje bilo legitiman potez iranske države. </p>
<p>U sučeljavanju sa slobodom, koja se još prije nekoliko dana činila tako dalekom i neizvjesnom, sve ostalo pada u vodu. A »dobri momci iz Teherana« u sučeljavanju i političkom nadmetanju s Velikom Britanijom i njezinim zapadnim saveznicima upisali su jedan veliki bod.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zatvor za huligane </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ- KARLIN</p>
<p>Dok europski stadioni i gradovi u posljednje vrijeme stenju pod navijačko-huliganskom čizmom, a ni Hrvatska godinama nije iznimka, zanimljive vijesti stižu iz Italije. Dakle, Talijani su dali zakonski prijedlog prema kojem se napad navijača-huligana na policajca može kazniti i sa - 16 godina zatvora. Štoviše, prije odluke o domaćinstvu Europskoga prvenstva 2012. godine (18. travnja u Cardiffu), za što još konkuriraju Hrvati zajedno s Mađarima te zajednički Ukrajinci i Poljaci, Talijani odlučno tvrde: »S takvom odlukom, jer smo spremni boriti se protiv nasilja, bitno povećavamo šansu da pobijedimo u utrci za europsku smotru.«</p>
<p>Doista, takav prijedlog zakona može potaknuti na razmišljanje, pogotovo u Hrvatskoj, koja ima silne probleme s navijačima. Evo, i posljednji dvoboj Dinama i Hajduka obilježen je neredima, uhićenjima, tučnjavama i napadima na policiju. Na desetke prekršajnih prijava sukladno Zakonu o navijačima neće biti rješenje za pomahnitali krug nasilja, jer koliko god uvećane kazne, one su još uvijek preblage, pa je nasilja sve više. No, neredi u Hrvatskoj ipak su intenzitetima i žrtvama daleko od talijanskih verzija navijačkih nereda.</p>
<p>Stoga talijansku namjeru da se navijački huliganizam kažnjava drastično treba gledati ipak kroz prizmu »spašavanja što se spasiti može«. Talijni se žele izvući iz kompromitirajuće situacije, jer nasilje na njihovim stadionima prešlo je sve granice, pa su im šanse za Euro 2012. bitno umanjene.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bolesnik s Balkana</p>
<p>Srbija ni nakon sedam godina od svrgavanja Miloševića s vlasti ne uspijeva iznjedriti nekoga političkog lidera koji bi zemlju izvukao iz okova prošlosti</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Politika koju vodi sadašnja vlast u Srbiji mogla bi se usporediti s onom koju je vodila Turska u vrijeme dok ju je tadašnja Europa nazivala bolesnikom s Bospora. Imperij se raspadao, gubili su se ratovi, raslo je unutarnje nezadovoljstvo, državni okvir bio je sve uži, a u Istanbulu, unatoč tomu, nikako nisu htjeli prihvatiti novu realnost.</p>
<p> Međutim, za razliku od današnje Srbije, Turskoj se tada dogodio reformator, Kemal paša Ataturk, koji je zemlju suočio sa stvarnosti, te je energiju nacije umjesto prema žalovanju za propalim imperijem usmjerio prema modernizaciji države. </p>
<p>Srbija, nažalost, ali ne isključivo vlastitom krivnjom, ni nakon sedam godina od svrgavanja Miloševića s vlasti ne uspijeva iznjedriti neku svoju inačicu toga turskog ili nekoga sličnog političkog lidera koji bi zemlju izvukao iz okova prošlosti. I danas se u toj državi sve više-manje vrti oko toga kako zadržati ili spasiti nešto od teritorija koji su u jednom trenutku bili dijelom srpskog imperija. </p>
<p>Nitko od tamošnjih vodećih političkih lidera nema hrabrosti naciju suočiti s realnosti, nego se politička energija usmjerava na pokušaj odgađanja gubitaka koji su i više nego izvjesni. </p>
<p>Tako sada Srbija uz pomoć Rusije nastoji osporiti neovisnost Kosova, koje bi u prvo vrijeme bilo pod nadzorom međunarodne zajednice, iako su s druge strane i SAD i EU, a na kraju će im se vjerojatno priključiti i Rusija. U tom je srazu prilično jasno tko će na kraju pobijediti, pogotovo nakon naznaka Moskve da ta zemlje nema nakanu zbog Srbije ući u sukob s ostalim velesilama.</p>
<p> Rusija je, uostalom, na sličan način postupila i sredinom prošle godine kada je Crna Gora na referendumu glasovala za neovisnost. U početku je bila protiv raspada državne zajednice SCG, ali se brzo, ranije nego su to u Beogradu očekivali, predomislila.</p>
<p>Nakon svakog od tih neuspjeha, zemlja upada u razdoblje frustracija i razočaranja, iz čega, u pravilu, političku korist izvlače jedino radikalne političke snage koje su već dugi niz godina najjača politička snaga u zemlji. Oni potom na svojim skupovima skupovima prijete drugima i govore o neispunjenim obećanjima saveznika ili urotama svjetskih moćnika. Slave Karadžića i Mladića, krvnike iz Srebrenice, kao heroje ili daju imena ulica onima koji su vodili te propale ratove, što se nedavno dogodilo u Novom Sadu. Time dakako ne postiži ništa drugo osim što produljuju političku tminu koja je nad Srbijom već više od desetljeća i pol. </p>
<p>Međutim, svoj dio odgovornosti za takvo stanje u toj zemlji ima i međunarodna zajednica. Umjesto prisiljavanja tamošnjih političkih lidera da sami provedu katarzu, pročišćenje, davanjem uvijek novih ustupaka samo se produžava postojeće, nezdravo, političko stanje. Nedavno je tako Beograd dobio pristupnicu za Partnerstvo za mir iako nije ispunio kriterije, sada navodno izručenje Ratka Mladića više nije uvjet za nastavak pregovora s EU-om, dok Rusija drži Beograd u uvjerenju da će sigurno ustrajati na svom pravu veta oko Kosova. </p>
<p>Na prvi pogled to su pogodnosti Srbiji, međutim, dugoročno, takva politika popuštanja oko načelnih pitanja zapravo šteti toj zemlji. Ako se takav pristup nastavi, Srbija će, umjesto da dobije nekog reformatora, koji bi to postao iz nužde jer nema drugog izlaza, sa sadašnjim vođama još dugo ostati bolesnikom s Balkana. To, pak, nije dobro, ponajviše za nju, ali također za njezine susjede.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Srbija nema razloga za likovanje</p>
<p>Problem je u tome što bi, osim Srbije, trebalo kazniti i UN-ove trupe koje su tu i bile zato da zaštite Srebrenicu, a nisu ni prstom maknule</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Međunarodni sud pravde u Haagu nikad nije, niti će, osuditi bilo koju državu za genocid, jer bi takvom presudom bili obuhvaćeni i svi građani te zemlje, što nikad nije slučaj. </p>
<p>Ali Srbija je dobila moralnu osudu što nije spriječila genocid u Srebrenici, koji je najeklatantniji od svih ostalih u BiH. Drugim riječima, Srbija od toga genocida nije amnestirana. Problem je u tome što bi, osim Srbije, trebalo kazniti i UN-ove trupe koje su tu i bile zato da zaštite Srebrenicu, a nisu ni prstom maknule. Zar nije ta ista međunarodna zajednica dopustila i genocid u Vukovaru, i što je zapravo najstrašnije, odvođenje ranjenika i bolesnika, zarobljenih u bolnici, na stratište na Ovčari. Na tom pitanju padaju sve konvencije, od Ženevske do one o pravu na čisti zrak i vodu. Nota bene, tom nezapamćenom primjeru nazočili su predstavnici međunarodne zajednice, pa i sam lord Carrington. Kako onda suditi samima sebi? To je jedini razlog zbog kojeg bi i tužba Hrvatske mogla doživjeti sudbinu bosanske, iako će to biti teže. Upletenost Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj je bila izravna, jer su podčinili vojsku federacije JNA i ona je djelovala s teritorija tih sada odvojenih država, a o izravnoj agresiji paravojnih jedinica (»Beli orlovi« i sl.) postoje brojni dokazi. Zar nisu u Beogradu tenkove koji su išli na Hrvatsku posipali »cvećem«? Povlačenjem tužbe Hrvatska bi pogriješila i ako doživi nepravdu. Najgore je nepravdu napraviti samom sebi. Ako se Srbija i Crna Gora kao države ne osude za genocid, onda bi svakako civilne i vojne vlasti koje su tada tamo djelovale trebalo kazniti.</p>
<p>Što se BiH tiče, u presudi Suda stoji da su bosanski Srbi dogovorni za počinjeni genocid u Srebrenici. Može li onda opstati Republika Srpska kao zasebni entitet u državi Bosni i Hercegovini ili je to osuda nalog međunarodnim patronima u toj državi da dokinu taj entitet. Barem to. I ono malo Bošnjaka želi se iseliti iz te tvorevine, ako drukčije iz nje ne izađu. Nije li to detonator za pravno postupanje međunarodne zajednice? Svakom razumnom Srbinu postaje jasno da Srbija nije pobijedila u ratu, ali ni na Međunarodnom sudu pravde. Oni se pitaju samo do kada će uživati određenu blagonaklonost međunarodne zajednice i strahuju da u svemu postoji granica. Naklapanja kako im je presuda blaža od očekivane zbog toga da pristanu na odcjepljenje Kosova ne drži vodu. Na Kosovu živi 90 posto Albanaca koji ne žele biti u Srbiji i to je pravi razlog za dobivanje vlastite samostalnosti. Prevelik je nacionalni nerazmjer Srba i Albanaca na Kosovu, a da bi se uz protivljenje albanskog stanovništva to moglo riješiti u prilog Srbiji. Srbija će naravno gubitak na istoku pokušati kompenzirati na zapadu, ali to su različite stvari. Republika Srpska nastala je na genocidu i nasilnoj homogenizaciji srpskog stanovništva, jer su sve druge potjerali i ometaju im povratak. Ako je Kosovo bilo nekad »kolijevka« Srbije, Bosna to nikad nije bila, a poglavito ne oni krajevi koji su sada u Republici Srpskoj. Riječ je o polovici BiH koja je po Daytonu sada nekakav entitet. To je bio ustupak Srbima da prestanu s razaranjima i ubijanjima ljudi, a ne odluka o trajnoj geografskoj činjenici. Predsjedniku Franji Tuđmanu su kosti prevrtali i još ih prevrću, a da se tobože s Miloševićem dogovarao o podjeli Bosne. Nitko za to nije imao dokaza, a i sam Milošević je to na Sudu u Haagu kategorički demantirao. On tada nije imao razloga nekomu činiti uslugu, a svoju sudbinu je znao. Zanimljivo je to kako taj eventualni razgovor o Bosni više smeta od onoga što se Bosni stvarno dogodilo. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ništa od Viskovićevih konstrukcija nije točno</p>
<p>Zbog čitatelja Vjesnika, s kojim surađujem, premda je to u hrvatskom medijskom prostoru kada je riječ o manipulatorima i karijeristima kakav je Velimir Visković uglavnom besmisleno činiti, dužnost mi je očitovati se na drske optužbe kojima sam izložen. Ništa od Viskovićevih konstrukcija i laži objavljenih u Vjesniku 5. travnja nije točno. Naprotiv, kada je riječ o meni osobno, izložen sam njegovom omalovažavanju i pritisku godinama, mnogo dulje nego što sam na sadašnjem poslu, a problem je kulminirao kada je u posljednje vrijeme, poistovjećivajući se s Krležom, zajedno s malim krugom naših zajedničkih suradnika počeo i prekrajati moje autorske tekstove. O kakvom je manipulatoru riječ, najbolje govori činjenica da Leksikografski zavod vodi sudski spor sa zaposlenicima kojima je Visković dao negativnu ocjenu i spriječio njihovo promaknuće u više zvanje. </p>
<p>Visković redovito sudjeluje i na izborima u Zavodu za Znanstveno vijeće i upravno vijeće koje se zove Ravnateljstvo i, naravno, redovito propada. Toliko o njegovoj uključenosti u zajednicu i njezino dobro. Visković nikad ni za što u Zavodu i nije morao biti biran jer je jednom davno zauvijek dekretiran ukazom, zato i namjerno propušta uočiti natječaje za ravnatelja koji se bira na natječaju. Već je glasovita priča kako je Visković prije šest godina danima klečao na kukuruzu u kabinetu premijera očekujući da se otvore vrata i još jednom bude obasjan svjetlošću ukaza o milosti kojom mu se povjerava skrb za Krležin zavod. A kad su se vrata napokon otvorila i pokazalo se da je soba prazna, nije se od šoka oporavio do danas i vjerojatno neće nikad. To je jedino dobro u strašnoj priči kojom je zagadio nešto važno i lijepo, jer je moglo biti još mnogo gore. Rad u takvu okruženju i s takvim karakterima je gotovo nemoguć, ali rad nije izbor nego obveza. Osim kada čovjek završi u bolnici, što se i meni nakon Viskovićevih verbalnih ispada već dogodilo prošle jeseni. Kaže se da se drugoga ne smije kriviti za svoje zdravlje i svoj život i to je točno, ali živjeti u svijetu gdje je Visković jednom davno i zauvijek oktroirana činjenica sigurno nije ugoda nego pokora, doduše mali, ali ipak Veliki petak. </p>
<p>Vlaho Bogišić,ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uvijek iznova traže radikalne promjene</p>
<p>Kao bivša poslijediplomantica profesorice dr. sc. Olge Carević, upoznala sam je kao iznimnu osobu, emotivnu, ali i racionalnu, što me potaknulo da javno podržim njezine tekstove »Stalni razvoj znanosti« (Vjesnik od 23. veljače) »Danas znanje postaje sve značajnije« (Vjesnik, 28. ožujka). U tim tekstovima Olga Carević jasno iznosi značajne iskorake u području znanosti koje je ostvarilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. To su činjenice koje se lako mogu naći na Internetu i u dnevnom tisku.</p>
<p>Olga Carević kaže: »Dakako, nikad u životu nije bilo sve samo bijelo ili samo crno. Postoje različite varijacije boja.« U nastavku teksta Olga Carević smatra da se sve eventualne pogreške nastale u radu prosudbenih komisija mogu ispraviti. Danas znamo, barem mi koji smo zainteresirani za znanost, da je i taj posao priveden kraju.</p>
<p>Ali postoji grupa znanstvenika udruženih i povezanih s jednom idejom: sve treba radikalno promijeniti! Zašto? Sada, kada se približavamo europskim integracijama trebamo rušiti i ono što je napravljeno dobro?! Zašto moramo neprestano započinjati ispočetka? Zar nismo od osnutka sadašnjeg ministarstva znanosti, obrazovanja i športa radikalno mijenjali ono što nije bilo dobro?</p>
<p>Na kraju se pitam, dokad ćemo svakih nekoliko godina »radikalno mijenjati program znanosti« kada za to nema nikakve potrebe? Zašto se ne bismo udruživali da pomognemo i podržimo sve ono što je dobro kao što nam to sugerira Olga Carević. Radikalno rušenje znači započeti od početka ponovo... i to tako »što češće«, pa u nedogled.</p>
<p>Dr. Vlasta Majstorović, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Platili kaznu i otvorili lokale</p>
<p>Građani koji ugostitelje često prijavljuju zbog prekoračenja radnoga vremena u prošloj su se godini tužili i zbog buke</p>
<p>Provedbom inspekcijskog nazora ugostiteljske djelatnosti tijekom 2006., inspektori Državnog inspektorata donijeli su, zbog nepoštivanja propisanog radnog vremena, 28 upravnih rješenja o privremenoj zabrani rada na 30 dana ugostiteljskim objektima. Ugostitelji prije stupanja na snagu novoga zakona nisu mogli u Državni proračun uplatiti 30 tisuća kuna i lokale otvoriti prije isteka tog roka.</p>
<p>No novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti stupio je na snagu 28. prosinca 2006. i ugostitelji koji uplate određeni iznos mogu otpečatiti objekt prije isteka roka od 30 dana. Ali otkako je Zakon stupio na snagu, svega dva ugostiteljska objekta uplatila su iznose od 30 tisuća kuna u korist Proračuna. </p>
<p>U Inspektoratu kažu kako je ugostiteljima dana mogućnost da - najkasnije u roku od dva dana od donošenja rješenja o zabrani pružanja ugostiteljskih usluga - dostave Gospodarskom inspektoratu dokaz o uplati 30 tisuća kuna. Ako ugostitelji uplate taj iznos, kažu, mjera pečaćenja neće se izvršiti, a rješenje će se poništiti. »U 2007. u Zagrebu su zapečaćena tri ugostiteljski objekta, a dva su izvršila uplatu«, kažu u Inspektoratu.</p>
<p>Građani koji zbog prekoračenja radnoga vremena često prijavljuju ugostitelje, u prošloj su se godini tužili i na ometanje bukom koja se stvara u ugostiteljskim radnjama u stambenim objektima. Prema podacima Sanitarne inspekcije, tijekom 2006. zaprimljene su 72 prijave građana kojima smeta buka iz lokala. U takvim slučajevima Sanitarna inspekcija može narediti provedbu potrebnih akustičnih mjerenja i onemogućiti rad uređaja koji proizvode buku, sve dok se ne poduzmu zaštitne mjere. »Mjerenje razine buke provode stručne pravne osobe registrirane za tu djelatnost«, kažu u Inspekciji. Ističu kako su način i uvjeti obavljanja akustičnih mjera propisani Pravilnikom o dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Do proljeća 2008. počinje gradnja nove žičare</p>
<p>Otvorene su dvije opcije, pa će nova žičara voziti od Dolja ili čak od Mihaljevca </p>
<p>Izgradnja nove žičare počet će najkasnije do idućeg proljeća, a otvorene su dvije opcije, ići će od Dolja ili čak od Mihaljevca, istaknuo je gradonačelnik Milan Bandić na sjednici Poglavarstva u četvrtak. Jedina su prepreka, dodao je, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, a taj bi problem trebao biti riješen do kraja ove godine.</p>
<p>Na sjednici je, naime, prihvaćen Konačni prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja (DPU) Gračani-Dolje, gdje je predviđena i donja stanica buduće žičare. Tamo će biti izgrađena i podzemna javna garaža, a uredit će se tramvajski i autobusni terminal.</p>
<p>Pročelnik Ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić tražio je da se u Detaljni plan uvrsti i mogućnost povezivanja žičare s Mihaljevcom, a ne samo Doljem, ali takva mogućnost ipak nije uvrštena. Pročelnik Zavoda za planiranje razvoja grada Ivica Fanjek naglasio je da za takvu mogućnost treba izraditi detaljno tehničko rješenje, što će se raditi naknadno. Izgradnja početne stanice žičare u Mihaljevcu nije »otpisana«, ali će tu mogućnost trebati još detaljno isplanirati.</p>
<p>Načelnik Policijske uprave zagrebačke Marijan Tomurad izvijestio je na sjednici o sigurnosnim pokazateljima i radu PUZ-a protekle godine. Istaknuo je da je bilo 100 razbojstava, 100 ukradenih vozila i 10 smrtno stradalih u vozilima manje nego u 2005. godini. Istaknuo je i da je policija razriješila dva najteža kaznena djela u novijoj hrvatskoj povijesti - dvostruko ubojstvo u Fini i ranjavanje Dragutina Golika »Zmije« u Drvinju, dok je sprječavao pljačku Zagrebačke banke.</p>
<p>Tomurad je naglasio i da je policija jače radila na gospodarskom kriminalu, što je u konačnim pokazateljima rezultiralo većim brojem utvrđenih takvih kaznenih djela. »Cilj nam je broj kriminalnih djela svesti ispod 20 tisuća godišnje«, dodao je Tomurad, čemu će pomoći i povećanje broja policijskih postaja u gradu. Bandić je pridodao kako se sigurnost u Zagrebu može pisati »velikim slovima«.</p>
<p>Bandić: Vandalizam nije samo stvar policije</p>
<p>Nakon izgreda pripadnika Bad Blue Boysa u Splitu, Marijan Tomurad iz PUZ-a istaknuo je da je riječ o vandalizmu koji ide na štetu Dinamovaca i Zagrepčana, a policija će prema prekršiteljima poduzeti sve mjere i dodatno ih provjeravati, kako se slični izgredi ne bi ponovili. Gradonačelnik Milan Bandić dodao je da policija nastupa tek na kraju, a pitanje je što se događa prije toga. »Vandalizam nije samo stvar policije, nego svih struktura društva« , rekao je Bandić.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vikendom besplatno na pregled vozila</p>
<p>Zagrebački vozači mogu svoje automobile provjeravati i popravljati i vikendom. Dani kad su autoserviseri petkom radili skraćeno, a subotom su vrata gotovo svih mehaničara bila zatvorena, očito su prošlost. U vikend akciji za automobiliste, koju je pokrenuo Automoto klub »Maksimir«, mehaničari već od ranih jutarnjih pa do 20 sati, kao i subotom od 8 do 12, besplatno pregledavaju vozila i popravljaju ih po cijenama, nižim 20 posto. </p>
<p>»Autoserviseri su neradne subote pretvorili u radne i u tome pronašli svoj interes«, priča član upravnog odbora AMK Maksimir Milan Ratkajec i dodaje da su na »meti« stručnjaka dijagnostičara automobili na sve vrste pogona, kombi vozila i kamioni. »U program je uključeno desetak autoservisnih radionica, koje utvrđuju stanje motora, kočnica, svjetala, akumulatora, donjeg postroja, sapnica i grijača, klimatskih uređaja, plinske instalacije, upravljačkog mehanizma, elektronike, guma i dr., a u otkrivanju kvarova i nedostataka koriste se najsuvremeniji elektronički uređaji i pomagala«, kaže Ratkajec.</p>
<p>Po povoljnijoj cijeni u tri se radionice može u vozilo ugraditi plin. Organizatori kažu da je njihov cilj povećanje sigurnosti vozila u prometu. Vikendi su postali jedino vrijeme kada građani mogu izdvojiti malo vremena za svoje vozilo, a akcijom, koja traje do 15. lipnja, veliku korist imat će i turisti na proputovanju kroz Zagreb. Popis radionica u kojima građani mogu obaviti besplatan pregled vozila i više informacija, dobit ćete pozivom na broj 2318442 ili na www.amk-maksimir.hr. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Udario mog psa, a mene napao metalnom šipkom</p>
<p>Ozren Jelenek, koji je prije tjedan dana zaradio prekršajnu prijavu jer je, navodno, izudarao vozača ZET-a, najavio je tužbu protiv Zagrebačkog električnog tramvaja, a Vjesniku je ispričao svoju verziju priče jer smatra da nisu sagledane obje strane. </p>
<p>Jelenek je, naime, u nedjelju, 25. ožujka, svojim psom ušao u »peticu« kojom je upravljao Stojan Bjelanić. Vozač je zaustavio tramvaj i tražio da izađe van jer pas nema brnjicu, što je Jelenek odbio učiniti. »Vozač je odjednom nasrnuo na mene, odgurnuo me, nasilno izbacio kroz vrata, udario nogom u gornju usnu, a zatim mog psa udario u trbuh«, priča Jelenek i kaže da je u tramvaju bila samojedna putnica. </p>
<p>Jeleneka je, priznaje, razljutila takva reakcija ZET-ovca pa ga je odlučio sačekati kod Zagrepčanke i izazvati na obračun. No, na iznenađenje nekoliko putnika, vozač je, umjesto da pozove policiju, uzeo šipku za ručno pomicanje skretnice i krenuo prema Jeleneku, ali ga je ovaj uspio zaustaviti. »Vikao je da će me ugušiti«, a dok je trajala borba i natezanje, stigla je i policija koju su pozvali putnici. »Dobroćudnog psa nedavno sam udomio iz šinteraja, a do incidenta ne bi ni došlo da ga vozač nije udario nogom«, objašnjava Jelenek koji je zbog tog događaja proveo noć na ponedjeljak u zatvoru jer nije bilo dežurnog suca za prekšaje. </p>
<p>Presudom je dobio 30 dana zatvora u slučaju da sljedećih godinu dana počini sličnu stvar. »Od ZET-a ću tražiti obeštećenje jer je dužan naučiti svoje ljude ponašanju na radnom mjestu«, kaže Jelenek. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Predsjednik Udruge 24 sata u kavezu</p>
<p>Da bi dočarali istinu o uzgoju i postupanju s kokošima i ubijanju pilića, Prijatelji životinja organizirali su akciju »24 sata u kavezu«. Predsjednik Udruge Luka Oman ušao je u kavez u četvrtak u podne, iz kojega će izaći tek idući dan. »Samo pola sata sam u kavezu i već mi je užasno. Kako li je tek kokošima, koje tako provedu cijeli svoj vijek!«, rekao je Oman.</p>
<p>On čitav dan, kaže, neće jesti, ne zna kada će piti vodu ni otići na zahod. Prijatelji životinja žele potaknuti javnost na razmišljanje o životu kokoši koje žive u kavezu veličine A4 papira te ih se poziva da se odreknu njihova mesa i jaja. »Nije mi ugodno u kavezu, ali izdržat ću ako je to potrebno da ostvarim naš cilj«, istakao je Oman. Udruga je dosad u svijetu prikupila 800 tisuća potpisa protiv okrutnog postupanja sa životinjama, a cilj im je skupiti 10 milijuna potpisa. [S.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>U željezničkoj nesreći pedesetak ozlijeđenih</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Oko 50 osoba pretrpjelo je lakše ozljede kada je lokalni vlak u četvrtak udario u odbojnik vagona na željezničkoj postaji u Parizu. Prema policijskom izvješću, od ukupno pedesetak ozlijeđenih u tom incidentu na postaji Gare de l'Est, njih 24 prebačeno je u bolnicu. No, spasilačke ekipe prenose da je samo 30 ljudi lakše ozlijeđeno, najvećim dijelom kada su zbog siline udarca popadali na tlo. Francuske željeznice objavile su da »nije riječ o nesreći, nego o incidentu kakvi se katkada događaju« i tvrde da su ozlijeđeni putnici zadobili samo ogrebotine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sedam lančanih sudara na zagrebačkoj obilaznici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sedam lančanih prometnih nesreća koje su se u četvrtak od 17,50 do 18,20 sati dogodile na zagrebačkoj obilaznici, između čvorova Buzin i Kosnica, dvije su osobe lakše ozlijeđene, a kolona vozila dosegnula je 15-ak kilometara. U većini nesreća radilo se samo o materijalnoj šteti, dok su dvije osobe s lakšim ozljedama prebačene u bolnicu, izvijestila je policija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Lavići na travi</p>
<p>Mjesec i pol dio ZOO vrta potpuno je rekonstruiran - obnovljen je ulaz, proširen i ostakljen majmunarnik, veliko jezero izmuljeno je i produbljeno za dva metra...</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Dva mala lavića iz osječkog ZOO vrta kojima su, sada je već sasvim sigurno, mediji spasili život, iz neuvjetnih su i premalih kaveza u kojima su proveli svojih godinu i pol života, nakon pritiska javnosti, premješteni u veliku nastambu!</p>
<p>Dva mladunca tako prvi puta imaju mjesta za normalno kretanje i boravak, prvi puta hodaju po travi te ih također prvi puta svi posjetitelji ZOO vrta mogu vidjeti. </p>
<p>To je samo jedna od mnogih promjena novoobnovljenog osječkog Zoološkog vrta, koji je u četvrtak posjetio i gradonačelnik Anto Đapić, na otvorenju nove sezone ovog zvjerinjaka koje je zasjalo u potpuno novom ruhu. </p>
<p>Naime, tijekom posljednjih mjesec i pol dio ZOO vrta potpuno je rekonstruiran - obnovljen je ulaz, posađena je trava, obojano 2200 četvornih metara ograde, potpuno je obnovljen, proširen i ostakljen majmunarnik, veliko jezero izmuljeno je i produbljeno za dva metra, obnovljene su fasade nastambi...</p>
<p>Osim toga, potpuno je obnovljena i kompa, koja već desetljećima prevozi posjetitelje ZOO vrta s jedne na drugu obalu Drave. Novost je i da će kompa, čija je vožnja bila pet kuna po osobi, od ove sezone za sve biti besplatna. </p>
<p>»Zoološki vrt izgleda preporođeno i sada sa sigurnošću možemo reći da je najljepši u ovom dijelu Europe«, istaknuo je gradonačelnik Đapić, ponosan učinjenim u samo šest tjedana. </p>
<p>Po riječima Miroslava Doležala, direktora gradskog komunalnog poduzeća »Unikom«, u sklopu kojega djeluje i ZOO vrt, obnova ZOO vrta koštala je 2,3 milijuna kuna. </p>
<p>Dodao je kako su u tijeku pregovori o nabavci žirafa i deva, za koje će biti napravljena posebna nastamba. Gradonačelnik Đapić je obećao da će Grad pomoći u nabavi životinja. </p>
<p>Inače, konačno su počela i spajanja životinja, ženki i mužjaka, u zajedničke nastambe, koje su bez posebnog obrazloženja upraviteljice Tatjane Šalike-Todorović, držane razdvojeno. Također, još se čekaju nalazi krvi malih lavića s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu nakon čega će se vjerojatno sankcionirati odgovorni za njihovo zapuštanje. </p>
<p>Novina u osječkom ZOO vrtu svakako je i niža cijena ulaznica - umjesto dosadašnjih deset kuna, odrasli će ulaz plaćati sedam kuna, dok je ulaz za djecu s pet snižen na tri kune. </p>
<p>Prvi veliki događaj u ZOO vrtu dogodit će se na uskrsni ponedjeljak, kada će se od deset sati djeci podijeliti više od 2500 kinder jaja, ulaz u ZOO vrt bit će besplatan, dok će najmlađi posjetitelji moći uživati i u raznim predstavama. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>KGB-ov zatvor pretvara se u spomenik</p>
<p>POTSDAM</p>
<p> - Nekadašnji zatvor, kojim je u istočnoj Njemačkoj rukovodila sovjetska obavještajna služba KGB, bit će obnovljen kao spomenik, objavila je u srijedu crkva koja je vlasnik te zgrade. Sovjetski su agenti mučili njemačke i ruske zatvorenike u zatvorskome podrumu u Potsdamu, jugozapadno od Berlina. Mnogi su zatvorenici završili u sibirskome Gulagu, a novim će se spomenikom obilježiti njihove muke. Izložba u derutnoj zgradi još je 2000.godine prikazala njezinu povijest. Vjeruje se da je to jedini KGB-ov zatvor u središnjoj i istočnoj Europi koji je još u izvornom stanju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Od sada joga i za pse</p>
<p>BELLEVUE</p>
<p> - Joga za pse novost je u saveznoj američkoj državi Washington, a udruga koja pruža tu uslugu, The Seattle/King County Humane Society, tvrdi da joga za ljude i njihove ljubimce djeluje izrazito umirujuće na pse. Brenda Bryan, koja podučava jogu za ljude, razvila je program asana i za njihove ljubimce. Iskustvo je stjecala na vlastitim psima, mješancima Gusu i Honey. »Kako odmičemo sa satom joge, psi su sve smireniji i opušteniji«, kazala je Bryan. Satovi »pseće joge« traju 40 minuta, a pri kraju sata, kada su na redu vježbe opuštanja i disanja, desi se da dvojac, vlasnik i pas, skupa zadrijemaju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bez auta ni u grob</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Indijski seljak toliko je volio svoj auto da bez njega nije želio ni u grob, pa je u oporuci i napisao da ga se pokopa zajedno s autom. Članovi obitelji Narayana Swamija, starješine sela Sivapuram na jugu Indije, pokopali su ga sukladno njegovoj posljednjoj želji zajedno s njegovim ljubljenim starim autom Morris Minorom. Narayan Swami prošlog je tjedna umro sa 64 godine. Ogromni grob iskopan je posebno za tu priliku iznajmljenim bagerom. Swami je položen u bogato okićen auto i potom su zajedno zakopani. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Vrhunski majstori iz Genta </p>
<p>Ugledni gosti pod vodstvom Philippea Herreweghea izveli Bachov oratorij »Muka po Ivanu« na visokoj razini </p>
<p>Oratorij »Muka po Ivanu« Johanna Sebastiana Bacha, uz nešto kasniju još impresivniju i opsežniju »Muku po Mateju«, nezaobilazna je skladba uz koju u ovo sveto korizmeno vrijeme s tugom proživljavamo patnje i smrt Isusa Krista. Obje te veličanstvene Bachove pasije vrhunci su u povijesti brojnih glazbenih djela stvorenih na tu temu. </p>
<p>Izbor te prigodne skladbe za Veliki tjedan (4. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u ciklusu Svijet glazbe KDZ) bio je pun pogodak, tim više jer smo to velebno djelo čuli u izvedbi jednoga od najuglednijih svjetskih ansambala posvećenih klasičnoj glazbi, posebice Bachovoj, uz mogućnost praćenja teksta u programskoj knjižici u njemačkom izvorniku i u prijevodu na hrvatski. </p>
<p>Collegium vocale Gent stigao je u Zagreb u sklopu velike turneje s 20 izvedbi tog djela. Osam članova komornog zbora i nekoliko vrsnih glazbenika koji sviraju na replikama povijesnih instrumenata (uključujući obou d'amore, obou da caccia, violu d'amore, violu da gamba i lutnju, danas rijetke instrumente koji u Bachovoj instrumentaciji daju posebnu arhaičnu boju) bili su uz vokalne soliste čvrsta okosnica izvedbe kojom je ravnao Philippe Herreweghe. </p>
<p>Taj daroviti glazbenik je godine 1970. prvo osnovao vokalni sastav s novim pristupom interpretaciji barokne glazbe, te je poslije osnovao i orkestar Collegium vocale Gent kako bi se osamostalio za potrebe svoga programa.</p>
<p> Znamenite su brojne snimke ansambla Collegium vocale Gent, dostupne ljubiteljima tzv. povijesnih interpretacija rane glazbe, no čuti te majstore »u živo« bio je uistinu nesvakidašnji doživljaj.</p>
<p> Bila je to vrlo profinjena stilska izvedba u kojoj je zbor već u uvodnom broju pokazao svoju sugestivnu moć znakovitim riječima koje izravno uvode u dramu: »Gospode, vladaru naš, kog slava u svim zemljama je veličajna. Svojom mukom nam pokaži da si ti, Sin Božji pravi, u sve vrijeme, i kad kušnja je najveća, vazda, uvijek slavljen!«</p>
<p> Potom je nastupio pripovjedač Evanđelist u izvrsnom tumačenju tenora Christopha Pregardiena. Njegova je uloga u tom djelu dominantna i taj veliki umjetnik ju je donio vrlo sugestivno, prekrasnim glasom i odličnom dikcijom.</p>
<p> Vrlo dobri su bili i bariton Konrad Jarnot kao Isus, bas Peter Kooij i altistica Ingeborg Danz, dok su se manje svidjeli sopranistica Camilla Tilling i pogotovo tenor Jan Kobow. </p>
<p>Dirigent je znalački vodio ansambl. Unatoč manjim oscilacijama izvedba je bila na visokoj razini, sugestivna, profinjena, bogata fino izbrušenim detaljima i cjelovita. Maestro Herreweghe nije dopustio da se pljeskom nakon završetka prvoga dijela naruši postignuto ozračje, tek se na kraju te dojmljive večeri prolomio pljesak zadovoljna slušateljstva.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lirika Velikog petka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svakoga dana osjećamo prolaznost i smrt, svakoga dana prolazimo pored šansi kao pored Samaritanca, svakoga dana propuštamo iskupljenja, ali zato nas Veliki petak podsjeća na jutro uskrsnuća, na mogućnost da u svijetu ljudskih sjena ipak budemo bogolikiji. </p>
<p>Otprilike tim riječima Božidar Petrač pozdravio je manifestaciju »Lirika Velikog petka« koja se održala u srijedu u Društvu hrvatskih književnika i koja je ovoga puta bila posvećena pjesnicima Mirku Sladi Šiloviću (1916. – 1992.) i Danici Bartulović. Proglašeni su i nagrađeni pjesnici na književnom natječaju Pasionske baštine i DHK za 2007. godinu – Drago Šaravanja i Nevenka Nekić.</p>
<p>Mladena Gavran i Joško Ševo svojim su čitanjima stvorili meditativni ugođaj kršćanske lirike koja prepliće tjeskobne i dramske tonove, ovozemaljski pesimizam i optimistički pogled u vječnost. Pjesme Mirka Slade Šilovića odjeknule su melankolijom, čežnjom za sjedinjenjem s Kristovom mukom koja ublažuje ljudsku muku, obećavajući poslije ovozemaljskog posrtanja iskupljenje. I poezija Danice Bartulović navijestila je uskrsne dane motivom dolaska Gospodnjeg, suptilnim proživljavanjem novozavjetnih tema u humanim tonovima. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U dodiru s onostranim</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba »Uskrs 2007.« koja je otvorena u ponedjeljak u Galeriji Vladimir Filakovac pri Narodnom sveučilištu Dubrava pokazuje u kojim se sve umjetničkim rasponima može zahvatiti sakralna tema. Dvadeset i dvoje umjetnika različitih naraštaja svojim je djelima, crtežima, slikama, grafikama, skulpturama i konceptualnim radovima pokazalo doista raznorodna shvaćanja.</p>
<p>Sami umjetnici birali su među prijašnjim radovima ili su pak (oni mlađi) upravo za ovu izložbu načinili nova. Sloboda koja im je dana (autor izložbenoga projekta je voditelj Galerije, Svebor Vidmar) otvorila je zanimljivu situaciju u kojoj ćemo naći raznorodna djela od onih koja se izričito sadržajem i nazivljem odnose na uskrsnu temu (slike Tomislava Buntaka – »Uskrsli Krist«, »Uskrsnuće«) i na biblijsko religijski sadržaj (Igor Rončević »Dva proroka«, Nikolina Ivezić »Isus«) do posve apstraktnih i kontemplativnih (crteži Ane Kadoić, grafika Nevenke Arbanas i Ante Kuduza te radovi Marcele Munger). </p>
<p>U ovom kontekstu naglašena je meditativna značajka skulptura Nevena Bilića, čiju smo samostalnu izložbu »Osluškivanja« do nedavna mogli pogledati u Gliptoteci HAZU. Zlatko Bourek je slikom »Maškare na Dravi« podsjetio na drevne običaje slavlja koje prethode korizmi i uopće na buđenje prirode i osjetila.</p>
<p> Prepoznatljivi muško-ženski par Zlatana Vehabovića (»Br. 5«) možemo ovaj put identificirati kao Adama i Evu čije grijehe otkupljuje Krist. Dojmljiva je i reakcija Ivana Skvrce, djelo odterećeno nazivom, no koje donosi verbalizaciju teme smrti: u akvarelu ispisan tekst »Smrt nikada ne priznaje...«. </p>
<p>Povjesničarka umjetnosti i autorica teksta u katalogu Iva Körbler na otvorenju je napomenula ozbiljnost i samokritičnost autora. Izložba je polučila intrigantna rješenja, te je pokazala kako određena djela mogu odlično funkcionirati u različitim sklopovima, čime će zasigurno navesti na preispitivanje granica pojedinih tematika, u prvome redu sakralne. [Barbara Vujanović]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Supekova intelektualna autobiografija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Tragom duha kroz divljinu« autobiografska je knjiga, točnije intelektualna autobiografija nedavno preminulog Ivana Supeka, koju je Profil objavio još krajem prošle godine. Nada izdavača da se knjiga predstavi u Supekovoj prisutnosti, na žalost, nije se obistinila i predstavljena je nakon njegove smrti, u srijedu na večer u punoj dvorani Novinarskoga doma. </p>
<p>Akademik Ivan Supek u predgovoru knjige napisao je da je započeo raditi na rukopisu još 1971. godine, nakon Karađorđeva, iz, kako piše, duboke potrebe da se esejistički suprotstavi povijesnoj patvorini, kao što je to radio i u svojim dramama i romanima.</p>
<p> »Kad me i najviše zaokupilo ovo naše vrijeme, više puta uzimah povijesni okvir, ne samo zbog cenzure niti ponajprije zato, nego zbog toga što mi je to omogućavalo slobodniji, poetičniji izraz«, piše akademik Supek.</p>
<p>Okosnicu knjige, kako je rekao Velimir Visković, čini već objavljena (1980. u inozemstvu) Supekova knjiga »Krivovjernik na ljevici«, koju je »osudila crvena inkvizicija«, a historiografi su to djelo prešućivali.</p>
<p> Supek njim razlaže hrvatsku povijest, njezine protagoniste i ideje, počevši od prvih hrvatskih humanista, preko Kraljevine SHS, Banovine Hrvatske, Drugoga svjetskog rata i komunističkog razdoblja do najnovije hrvatske političke povijesti.</p>
<p> O knjizi i Supeku kao jednom od ključnih intelektualaca 20. stoljeća govorili su akademici Vlatko Silobrčić i Ivo Šlaus, književni kritičari Zdravko Zima i Velimir Visković te Profilov urednik Drago Glamuzina. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Gradu Zagrebu nedostaje barem deset bazena! </p>
<p>Prema europskim normama, grad veličine Zagreba trebao bi imati 11 natkrivenih 25-metarskih plivališta samo za škole, obuku neplivača i rekreaciju </p>
<p>Svjetsko zlato hrvatskih vaterpolista ponovno je aktualiziralo pitanje kroničnog nedostatka plivališta u Hrvatskoj. Plivači i vaterpolisti su, naime, u posljednjih desetak godina postigli niz vrhunskih rezultata, iako se broj bazena primjerenih treningu i održavanju vrhunskih natjecanja u našoj zemlji može nabrojati na prste jedne ruke. Situacija je tim dramatičnija kad se zna da u takvoj situaciji malobrojna plivališta paralelno koriste škole, rekreativci, početnici i vrhunski sportaši. </p>
<p>Situacija s plivalištima u hrvatskoj najbolje se može oslikati na primjeru Zagreba, metropole s gotovo milijun stanovnika i četiri tisuće sportaša koji se bave plivanjem, vaterpolom, skokovima u vodu... </p>
<p>»Prema europskim normama, grad veličine Zagreba trebao bi imati 11 natkrivenih 25-metarskih plivališta samo za škole, obuku neplivača i rekreaciju. U tom bi slučaju dva postojeća bazena olimpijskih dimenzija, onaj na Savi i u Utrinama, mogli zadovoljiti potrebe vrhunskog sporta. Naročito kad bi se natkrio i onaj drugi veliki bazen u sportskom centru Mladost na Savi«, smatra predsjednik Komisije za sportsko graditeljstvo i okoliš pri Hrvatskom olimpijskom odboru Krešimir Ivaniš. </p>
<p>»To su, dakle, stvarne potrebe, a trenutačno stanje je sasvim drukčije. Uz spomenute, imamo još bazen dimenzija 25x12,5 metara u Daničićevoj te onaj 16x8 metara u Dubravi«, dodaje Ivaniš. Usporedba, pak, s glavnim gradovima susjednih država sasvim nam je poražavajuća. </p>
<p>»Beograd još od vremena Svjetskoga plivačkog prvenstva 1973. godine ima čak sedam bazena olimpijskih dimenzija, Budimpešta samo na Margitszigetu ima više plivališta od nas, a Beč je svoja uistinu brojna plivališta počeo graditi još na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Marija Terezija je, naime, tražila da svaki Austrijanac mora znati plivati«, kaže Ivaniš. </p>
<p>Ni situacija u ostatku Hrvatske nije puno bolja, iako se u posljednje vrijeme ipak ponešto gradi. </p>
<p>»U Koprivnici je napravljen bazen dimenzija 25x16 metara, u Varaždinu 33x25, kao i u Šibeniku. Trenutačno se gradi 50-metarski bazen u Rijeci te onaj dimenzija 33x25 metara u Zadru. Otprije postoji odlično plivalište u Sisku te ono u Čakovcu, uz neke nedostatke dobar su bazen dobili i Dubrovčani... Nema, međutim, nikakve posebne strategije gradnje bazena u Hrvatskoj, pa čak ni pravilnika o izgradnji plivališta.« </p>
<p>Plivališta su, poznato je, najskuplji sportski objekti, prije svega zbog zagrijavanja i održavanja. Cijena izgradnje je, pak, u nas vrlo šarolika. </p>
<p>»Bazen u Šibeniku, bez prateće infrastrukture, pa čak i bez bazena za rasplivavanje, koštao je 24 milijuna kuna bez PDV-a. Predračunski su troškovi za novo plivalište u Karlovcu, sa svim pratećim sadržajima i garažom, pak, oko 100 milijuna kuna. Sve ovisi o ambicijama i građevinskim aranžmanima lokalnih čelnika«, zaključuje Ivaniš. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Osasuna najbliža polufinalu </p>
<p>LEVERKUSEN</p>
<p> – Nogometaši Osasune napravili su najveći posao u četvrtfinalu Kupa Uefe, svladavši u Leverkusenu domaći Bayer 3-0. Hrvatski reprezentativac Marko Babić odigrao je svih 90 minuta za poraženu momčad i svjedočio propusnosti obrane svoje momčadi već u 1. minuti kada je Javier Cuellar načeo domaću momčad. Praktički osigurano polufinale prije uzvrata u Pamploni za sedam dana osigurali su Lopez (71) i Webo (73). Cijelu je utakmicu za Werder odigrao i Jurica Vranješ, no njegova momčad može se pohvaliti podatkom da nije primila gol. Doduše, gostujući teren AZ Alkmaara nisu iskoristili niti da si olakšaju uzvrat, budući da je utakmica okončana 0-0. Benfica se s gostovanja kod Espanyola unatoč porazu 2-3 vraća donekle zadovoljno, jer su Gomes i Simao smanjili prednost domaćina 3-0. Sevilla je svladala Tottenham 2-1. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jedanaest navijača Man. Uniteda u bolnici</p>
<p>RIM</p>
<p> - Jedanaest navijača Manchester Uniteda završilo je u bolnici nakon sukoba s navijačima Rome i talijanskim policajcima prije, za vrijeme i nakon prve četvrtfinalne utakmice Lige prvaka između ovih dviju momčadi igranih u srijedu, izvjestilo je britansko veleposlanstvo u Italiji.</p>
<p> »Od 11 osoba koje su primljene u bolnicu, samo dvije su zadržane u bolnici tijekom noći, a jedna od njih je također puštena kući već tijekom jutra. Također, navijača koji je ostao u bolnici nije u životnoj pasnosti«, izvjestilo je veleposlanstvo.</p>
<p> Sukobi su započeli nakon Rominog pogotka za 1-0 malo prije završetka prvog poluvremena što je bio povod za međusobno vrijeđanje navijača i bacanje predmeta iz jednog sektora na drugi.</p>
<p> Također, umiješala se policija koja je udarala Manchesterove navijače palicama po glavi time raskrvarivši nekolicinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Maradona se uspješno oporavlja </p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> - »Zdravstveno stanje Diega Maradone je sve bolje, njegov oporavak ide u pozitivnom smjeru«, istaknuo je Hector Pezzella, ravnatelj klinike Guemas u Buenos Airesu, u kojoj se već sedam dana nalazi argentinski nogometni velikan. </p>
<p>Maradona se liječi od depresije i akutnog hepatitisa, izazvanog neumjerenim uživanjem u alkoholu. </p>
<p>»Maradonino je stanje manje ozbiljno od problema koje je imao 2000. i 2004. godine«, dodao je Pezzella. </p>
<p>Ravnatelj klinike je demantirao pisanje pojedinih listova koji su objavili da je Maradona pokušao izvršiti samoubojstvo. </p>
<p> »Maradona nije pokušao izvršiti samoubojstvo. Dobro se oporavlja, sluša liječnike i život mu nije u opasnosti«, zaključio je ravnatelj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Panathinaikos i Tau Ceramica osigurali završnicu u Ateni</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Košarkaši Panathinaikosa i Tau Ceramice prvi su sudionici završnice košarkaške Eurolige. Nakon što su slavili 80-58 u Ateni protiv Dinama, košarkaši Panathinaikosa bili su bolji i u uzvratu u Moskvi, ovaj puta 73-65. Španjolska Tau Ceramica (Planinić 6), također je u dvije utakmice pokazala da je jača momčad od Olympiacosa (Žižić 11, sedam skokova). Nakon pobjede u Vitoriji, bili su bolji od grčkog predstavnka i u Pireju (95-89). Maccabi je nošen Nikolom Vujčićem (15, devet skokova) nakon pobjede 68-56 izjednačio ogled s ruskim CSKA na 1-1, pa će se o polufinalistu Eurolige odlučiti nakon utakmice 12. travnja u Moskvi. Jednak je slučaj i s parom Barcelona - Unicaja, nakon što je Ukićeva (pet poena, dvije asistencije) momčad svladala kolektiv iz Malage 80-58. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Poraz Karoline Šprem</p>
<p>AMELIA ISLAND</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Karolina Šprem poražena je u 3. kolu WTA turnira u američkom gradu Amelia Islandu od 29. igračice svijeta, Austrijanke Sybille Bammer 6-2, 6-3. Šprem nije našla načina kako zastaviti 26-godišnju Austrijanku, koju je svladala u dosadašnja dva ogleda, doduše »daleke« 2002. i 2003. godine. Varaždinka je u Amelia Islandu po prvi puta nakon 2005. na jednom WTA turniru upisala dvije pobjede zaredom - svladavši Amerikanku Shaughnessy i Kineskinju Na, a u glavni turnir je ušla zahvaljujući i dvjema pobjedama u kvalifikacijama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jedriličarski spektakl u Splitu</p>
<p>Nastupit će sedam vrhunskih međunarodnih posada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ponajbolji svjetski jedriličari, među kojima i trostruki osvajač America's Cupa Russell Coutts, nastupit će na regati RC 44 Croatia Boat Show Cup, koja će od 18. do 22. travnja održati u Splitu. U organizaciji J. K. Zenta i Cro-a-sail tima, na najnaprednijim monotipskim jedrilicama nastupit će sedam vrhunskih međunarodnih posada: Cro-a-sail (Hrv), Team Omega (Nzl), Beecom (Jap), Mascalzone Latino (Ita), Magia Alike (Ita), Ekipa 44 (Slo) i Team Aqua (UAE). </p>
<p>Favorit regate je domaća posada, koju čine kormilar Miroslav Reljanović te Tomislav Bašić, Mitja Kosmina, Darko Hajdinjak, Stjepan Vitaljić, Iztok Knafelc, Pave Pleslić i Antonio Arapović. bit će za kormilom Omega Teama, koji je sastavljen od prekaljenih America's Cup jedriličara. Momčad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata čine vrhunski novozelandski jedriličari predvođeni Cameron Appeltonom, za kormilom japanskog Beecoma je iskusni danski internacionalac Morten Henriksen, dok je momčad Mascalzone Latina službeni izazivač na America's Cupu, predvođen skiperom Matteom Savelliem. Ekipu 44 predvode slovenski olimpijci, jedriličar iz klase finn Gašper Vinčec te Mitja Margon. Klasa RC 44 slovi za jedriličarsku formulu 1, a atraktivni brodovi, koji su nešto manja inačica jedrilica s America's Cupa, izrađeni su tehnologijom koja se koristi i za proizvodnju šasija bolida formule. Brzina, dizajn i performanse RC 44 jedrilica su spektakularne, pa su regate te klase brzo stekle brojne poklonike u svijetu jedrenja. Brodovi imaju velika ubrzanja, pogotovo kada jedre niz vjetar s genakerom, a mogu jedriti po svim uvjetima, što garantira uzbudljivo i izjednačeno natjecanje u kojemu je presudna vještina posade i kormilara. </p>
<p>U Splitu će se jedriti »match race«, odnosno dvobojsko jedrenje po sustavu svatko protiv svakoga te 12 flotnih regata, u kojima će istodobno jedriti svih sedam timova. Kada jedrilice ne budu na regatnom polju, zahvaljujući partnerstvu sa splitskom tvrtkom Profectus, biti će smještene na sajmu Croatia Boat Show, pa će ih posjetitelji moći vidjeti i izbliza. Vrijedi napomenuti da će partner i pokrovitelj natjecanja Stella Artois tijekom regate organizirati partyje u renomiranim splitskim klubovima, na kojima će biti prisutni i sudionici RC 44 Croatia Boat Show Cupa. Pokrovitelji regate su Grad Split, Stella Artois i hotel Le Meridien Lav u kojem će sudionici regate biti smješteni. U sklopu regate bit će upriličena i humanitarna regata u splitskoj luci, za pomoć djeci s dijabetesom za koju skrbi Udruga Mirno More. Regata će se, ovisno o vremenskim uvjetima, održati 19. ili 20. travnja, a nastupit će poznati sportaši, glazbenici te druge osobe iz javnog života. Također, splitski će klubovi osigurati besplatnu školu jedrenja za djecu iz splitske županije, kojoj će jedriličarsku opremu osigurati tvrtke Profectus, Lukasan i Cro-a-sail. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sjajna igra naših velemajstora </p>
<p>Hrvatski su predstavnici u 13 mečeva samo jednom pali u zamku </p>
<p>DRESDEN</p>
<p> – U 3. kolu Europskog prvenstva naši su predstavnici zabilježili čak 6 pobjeda i 5 remija uz samo jedan poraz. Aktualni europski prvak Zdenko Kožul nadigrao je Belgijca Luca Winantsa i dostigao olimpijce Mladena Palca i Roberta Zelčića, koji su osvojili po pola boda. </p>
<p>Palac je bio vrlo blizu pobjede protiv ruskog velemajstora Sergeja Volkova, ali je u završnici previdio jedan taktički udar, a Zelčić je sigurnom igrom održao ravnotežu protiv ruskog velemajstora Konstantina Lande. Veliki korak prema vrhu pobjedama su napravili i Ante Brkić i Zoran Jovanović. Brkić je relativno lako svladao Mađara Krisztiana Szaboa, a Jovanović je u teškoj taktičkoj borbi dočekao grešku ruskog velemajstora Pavela Smirnova. Bez ikakvih problema Alojzije Janković remizirao je s Ukrajincem Alexanderom Areščenkom, a Goran Dizdar s naturaliziranim Slovencem Aleksandrom Beljavskim. Ognjen Cvitan je previdio mat protiv Alexandera Motileva, a prve pobjede postigli su Ivan Šarić i Saša Martinović. Krenula je i Mirjana Medić svladavši Galinu Shmirinu, dok je Borka Frančišković remizirala s vrlo dobrom Poljakinjom Jolantom Zawadskom. </p>
<p>Poslije trećeg kola od 385 sudionika samo petorica imaju maksimalan učinak, a od Hrvata 2.5 boda imaju . Po 3 boda osvojili su Ukrajinci Volokitin, Mojsejenko i Berelovič, Rus Galkin i Rumunj Jianu, a onda slijedi velika skupina igrača s po 2,5 boda u kojoj su i naši velemajstori Zdenko Kožul, Mladen Palac, Ante Brkić, Robert Zelčić i Zoran Jovanović. Naši predstavnici s dva boda su: slijede Od naših predstavnika Dizdar i Janković, Cvitan, Martinović, Medić i Frančišković imaju po 1,5, a Šarić 1 bod. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mišura drugi sa bodom zaostatka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Marin Mišura drži drugo mjesto u klasi Finn na prestižnom Trofeju princeze Sofije u Palma de Mallorci. Mišura je izgubio vodstvo, jer je u osmom plovu bio je deveti, dok je Danac Christensen ušao drugi u cilj i s bodom prednosti preuzeo prvo mjesto ukupno. Od hrvatskih jedriličara prestižni plov za odličja izborio je još Milan Vujasinović, deseti u klasi Laser. Za ostale Hrvate Trofej princeze Sofije je završio, s obzirom da nisu jedrili ostali su na istim pozicijama kao i u srijedu. Fantela i Marenić (Sv. Krševan, Zadar) su natjecanje završili 18. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Britanci se vratili kući</p>
<p>Tony Blair tvrdi da nije bilo nagodbe s Irancima</p>
<p>Petnaestoro britanskih vojnika koje je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad u srijedu neočekivano pomilovao stigli su u četvrtak redovnom zrakoplovnom linijom iz Teherana u London. </p>
<p>Helikopterima su odmah prebačeni u vojnu zrakoplovnu bazu u Devonu gdje su ih dočekale obitelji. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair istaknuo je da nije bilo nikakve nagodbe s Irancima kako bi se osiguralo njihovo oslobađanje. Rekao je da je sretan što su se vratili živi i zdravi, no da je i tužan zbog posljednjih događaja u Iraku gdje su četiri britanska vojnika ubijena u bombaškom napadu. </p>
<p>Blair je osudio »krugove u iranskom režimu« koji »financiraju, naoružavaju i podržavaju teroriste u Iraku«. Istaknuo je da mornari i marinci vjerojatno ne bi bili oslobođeni bez međunarodne podrške i pritiska.</p>
<p>Njemačka koja predsjeda Europskom unijom izdala je priopćenje u kojem stoji kako »se nada da će Iran iskoristiti ovu priliku i naći rješenje za ostala pitanja surađujući s međunarodnom zajednicom i Europskom unijom«. </p>
<p>»To se posebno odnosi na zahtjev ministara vanjskih poslova Kine, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Sjedinjenih Država da se pitanje iranskog nuklearnog programa riješi kroz pregovore«, stoji u njemačkom priopćenju. Britanski vojnici uhićeni su 23. ožujka u Perzijskom zaljevu pod optužbom da su nezakonito ušli u iranske teritorijalne vode. </p>
<p>Nakon dvotjedne diplomatske krize koja je u nekim trenucima prijetila i eskalacijom novog rata, Ahmadinejad je sazvao novinarsku konferenciju na kojoj je skoro dva sata držao cijeli svijet u neizvjesnosti da bi napokon bez ikakva objašnjenja, objavio da pušta uhićene mornare kao poklon britanskom narodu. </p>
<p>Ta odluka je iznenadila i britanski vrh koji je očekivao dobre vijesti iz Teherana ali ne i tako nagli završetak krize. Politički analitičari nagađaju da je prste u tome imao i vrhovni iranski duhovni vođa Ali Khamenei koji je smatrao da daljnjim držanjem uhićenih Britanaca Iran može puno više izgubiti nego dobiti.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Klimatske promjene prijetnja sigurnosti</p>
<p>Vijeće sigurnosti upozorilo da globalno zagrijavanje može postati katalizator novih sukoba diljem svijeta</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prvi je put stavilo klimatske promjene na dnevni red i upozorilo da globalno zagrijavanje može postati katalizator novih sukoba diljem svijeta.</p>
<p>Vijeće je priopćilo da će krajem mjeseca održati sastanak na visokoj razini o tome kako klimatske promjene mogu zaprijetiti međunarodnoj sigurnosti. </p>
<p>»Tradicionalni povodi sukoba vjerojatno će biti pojačani utjecajem klimatskih promjena«, rekao je u četvrtak britanski veleposlanik pri UN-u Emyr Jones Parry, predsjednik Vijeća sigurnosti. On očekuje da se dogodine, vjerojatno u rujnu, održi i summit o klimatskim promjenama.</p>
<p>Britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett predsjedat će sjednicom 17. travnja, a pozvala je i 14 drugih zemalja članica Vijeća da pošalju ministre. Prošlog je mjeseca jedno međunarodno znanstveno tijelo predstavilo Ujedinjenim narodima detaljan plan borbe protiv klimatskih promjena. </p>
<p>Pritom je upozorilo da bi nedjelovanje moglo stvoriti turbulentno 21. stoljeće prepuno vremenskih ekstrema, širenja suše i bolesti, povećanja oceana i migracija obalnog stanovništva. Diplomati će se ovog tjedna u Bruxellesu sastati sa znanstvenicima i prihvatiti tu studiju koja će pružiti smjernice političarima u idućim desetljećima. </p>
<p>Rast temperature prijeti prirodi</p>
<p>BRUXELLES - Klimatske promjene prijete uništenjem Velikog koraljnog grebena i ostalog svjetskog prirodnog nasljeđa, ako države ne smanje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, objavila je u četvrtak organizacija za zaštitu prirode WWF.</p>
<p> »Od kornjača do tigrova, od pustinje Chihuahua do Amazone, sva ta čuda prirode izložena su riziku zbog rasta temperature na Zemlji«, rekla je Lara Hansen, vodeći znanstvenik programa WWF-a o globalnim klimatskim promjenama. »Jedino drastična akcija u smanjenju emisije plinova može spriječiti njihovo potpuno uništenje«, dodala je Hansen. Njezino upozorenje izneseno je na sastanku vodećih stručnjaka za klimu u Bruxellesu na kojem će se usvojiti izvješće o regionalnim posljedicama globalnog zatopljenja, kao što su porast gladi u Africi, podizanje razine svjetskih mora i otapanje glečera na Himalaji. Stručnjaci također tvrde da će kinesku rijeku Jangce, najdužu u Aziji, pogoditi nestašica vode jer se glečeri povlače i postupno nestaju. Posljedice će pretrpjeti i pustinja Chihuahuan u Sjevernoj Americi, jer se prazni rijeka Rio Grande. Stabla Alerce (Fitzroya cupressoides) u Čileu i Argentini, koja mogu doživjeti i do 3000 godina, također bi mogla nestati. WWF stoga apelira na vlade da poduzmu konkretne i odlučne korake kako bi se spriječilo daljnje globalno zatopljenje. [AP/Ruters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cheney kritizirao posjet Nancy Pelosi Siriji</p>
<p>Cheney je posjet Nancy Pelosi Damasku nazvao »nesretnim«</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki potpredsjednik Dick Cheney nastavio je u srijedu s kritikama Bijele kuće na račun posjeta predsjednice Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi Siriji i razgovora s predsjednikom Basharom al Assadom. </p>
<p>Cheney je izlet Nancy Pelosi u diplomaciju nazvao »nesretnim«, objašnjavajući kako je »važna činjenica da je Assad bio loš igrač«, te opisujući Siriju kao »kanal za iransku pomoć Hezbollahu i za ulazak islamskih militanata u Irak«. »Assad je bio izoliran i odsječen zbog svog lošeg ponašanja. Nesretna stvar s posjetom Pelosi jest što je ona na neki način srušila te barijere«, rekao je Cheney. »Njegovo loše ponašenje je na određeni način nagrađeno«, dodao je. Na općenitije pitanje o njegovim odnosima s novom predsjednicom Predstavničkog doma, Cheney se nasmijao i rekao »takvi su kakvi su«. Nakon komplimenata na račun njezinog »povijesnog« statusa kao prve žene predsjednice parlamenta u SAD, rekao je kako »postoje temeljne razlike«, navodeći kako je Pelosi demokrat iz San Francisca, odnosno liberal i da su njih dvoje predisponirani za neslaganja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bivši pobunjenički vođa novi predsjednik Čečenije</p>
<p>GUDERMES</p>
<p> - Čečenija je u četvrtak dobila novog predsjednika, 30-godišnjeg amaterskog boksača kojega pristaše hvale zbog uvođenja reda u toj zemlji, a udruge za zaštitu ljudskih prava optužuju zbog ubojstava i otmica civila.</p>
<p>Ramzan Kadirov, bivši pobunjenički vođa i saveznik Moskve koji ima svoje vlastite snage, prisegnuo je na poštivanje čečenskih zakona tijekom svečanosti u gradu Gudermesu. »Moj otac često mi je govorio kako vlast nije sama sebi svrha, nego oruđe da bi se postigli neki drugi ciljevi«, rekao je Ramzan, aludirajući na svoga oca Ahmada Kadirova, bivšeg čečenskog predsjednika kojeg je postavila Moskva i koji je ubijen u atentatu u Groznom 2004. godine.</p>
<p>»Cilj mi je mirna Čečenija unutar Ruske Federacije«, istaknuo je Kadirov na ceremoniji održanoj u staklenom paviljonu njegove vile u Gudermesu u nazočnosti stotina uzvanika. Kadirov, kojega je na tu dužnost prošloga mjeseca imenovao ruski predsjednik Vladimir Putin, bio je važan čimbenik u provedbi ruske strategije izolacije preostalih separatističkih gerilaca i obnove Čečenije, uništene u dvjema ruskim vojnim operacijama od 1994. godine. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kolači za dijabetičare </p>
<p>Dijabetički se kolači pripremaju s isomaltom, prirodnom zamjenom za šećer dobivenom iz šećerne trske, i s inulinom iz vlakana cikorije</p>
<p>Dobar slastičar mora imati veliko srce i ne štedjeti na materijalu, zapamtio je riječi svojih učitelja još za školskih dana Stjepan Vincek, glasovit zagrebački slastičar koji ove godine obilježava trideset godina rada. Da se toga drži, uvjerili smo se u proizvodnom pogonu njegove slastičarnice u Ilici. Okruženi kalupima za pečenje kolača, slastičari su vješto izrađivali mirisne kremaste i suhe dijabetičke kolače. Upravo su nas ti njihovi proizvodi potaknuli na posjet, jer je oboljelima od šećerne bolesti izbor sužen, što se posebno osjeti pred blagdane. Da i oni koji ne smiju jesti slatko ipak mogu uživati u okusima koji »podižu«, uvjerili su nas tamošnji slastičari.</p>
<p>Stjepanova kći Mišela Vincek Copić, inženjerka prehrambene tehnologije, kolačima je okružena odmalena pa je i odabir njezina zvanja bio logičan. Ljubiteljica je slatkoga, najviše Vincekove torte i dijetalnih proizvoda koje proizvode već desetak godina. </p>
<p>Potonje im, kaže, najčešće traže dijabetičari i ljudi koji paze na liniju. Iako ne zahtijevaju posebnu umješnost izrade, dijabetički se kolači pripremaju od posebnih, skupljih sirovina, poput dijetalne marmelade i čokolade, fruktoze i isomalta, prirodne zamjene za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> dobivene iz šećerne repe. Tu je i inulin, zamjena za masnoće koja se dobiva iz biljnih vlakana cikorije i ne povećava koncentraciju šećera u krvi poput onih rafiniranih, a poboljšava crijevnu floru i apsorpciju kalcija u organizmu. Sirovine dobavljaju iz Njemačke, jer ih za sad u nas nema što poskupljuje nešto te kolače pa stoje desetak kuna po komadu. Za dijabetičare u toj slastičarnici pripremaju i suho pecivo bez šećera (vanilin i kiflice s marmeladom), parfe tortu, voćne košarice i kolače s biljnom kremom. Imaju i četiri vrste dijetalna sladoleda (vanilija i čokolada, jabuka, naranča s cimetom i malina). Ovisno o vrsti, kuglica sladoleda, kaže tehnologinja, ima od 71 do 117 kalorija, a 100 grama suhih kolačića 430. Uskoro će ponuditi voćne i kolače od oraha.</p>
<p>Mišela Vincek Copić kaže da sami smišljaju recepte i još se ne savjetuju sa zdravstvenim djelatnicima o sastavu slastica, jer imaju stručnjake koji su zaduženi za pravovaljan omjer za dijabetičare. Poznaju više od dvjestotinjak recepata kolača, a dijetalni im je program dosta tražen, posebno suhi kolačići koje proizvode nešto više od godine. Za izradu dijabetičkih kolača koriste biljne masti zbog nezasićenih masnih kiselina. Pri pripremi slastica valja paziti na dobar omjer sastojaka koji se ne smiju premiješati. Oni za dijabetičare ne mogu se raditi s umjetnim sladilima nego samo s onima na biljnoj bazi po koje također valja potegnuti do Slovenije, Austrije i Njemačke. Za razliku od prijašnjih godina, dijabetičari danas imaju više izbora kada je riječ o ponudi kolača i drugih slatkih proizvoda, ističe Vincek Copić.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pripremite se, pjevamo!</p>
<p>Od ove će se subote HTV-ovim Studijem 10 te u domovima milijunskog gledateljstva zaoriti glasovi osoba iz javnog života</p>
<p>Nakon iznimna uspjeha televizijskog projekta »Ples sa zvijezdama«, Hrvatska se televizija odlučila otkupiti još jednu vrlo sličnu licenciju: »Zvijezde pjevaju«. Već od ove subote HTV-ovim će se Studijem 10 te domovima milijunskog gledateljstva zaoriti nadareni i manje nadareni glasovi osoba iz javnog života koje su tom prigodom nakratko estradnjacima preuzele status zvijezda. Baš kao i u prethodnom projektu, emisija je osam, isto toliko i parova. </p>
<p>Od druge emisije opraštamo se s po jednim od njih, sve do finala 2. lipnja kada ćemo doznati koji je glazbenik svome paru glas dotjerao do takva savršenstva da postane najdarovitijim pjevačem iz neglazbenih voda.</p>
<p>Parovi su, podsjetimo, glumica Iva Visković i Boris Novković, glumica Bojana Gregorić i Petar Grašo, glumac Igor Mešin i Jelena Radan, novinar Robert Zuber i Maja Blagdan, voditeljica i urednica Vijesti na Drugom Lamija Alečković i Jacques Houdek, stilistica Marija Cvitanović i Goran Karan. Sudjelovat će i komičar Luka Bulić i Ivana Husar Mlinac te boksač Stjepan Božić i Ivana Banfić. U voditeljskoj ulozi ponovno je provjereni par, baš kao i u »Plesu sa zvijezdama« - Barbara Kolar i Duško Ćurlić. Glazbeni žanrovi u kojima će se zvijezde okušati vrlo su raznoliki - od popa i rocka, do balada, mjuzikla, swinga ili countryja. Pratit će ih bend Nikše Bratoša i Big Band HRT-a. Svi će biti smješteni na spektakularnoj pozornici sastavljenoj od mnoštva malih ekrana, kakvu zahtijeva vlasnik licencije, a do sada još nikada viđena u našem televizijskom eteru. Pozornica je novinarima trebala biti pokazana u utorak, ali kako zbog dijela osoblja i tehnike koji su bili angažirani na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na dočeku zlatne vaterpolske reprezentacija nije stigla biti dovršena do dogovorena vremena, svima će biti iznenađenje u subotu. Na istoj je konferenciji ipak otkriveno da četveročlani žiri čine Martina Tomčić, Ksenija Erker, Husein Hasanefendić Hus i Rajko Dujmić.</p>
<p>»U žiri imamo potpuno povjerenje, izabrani su prema profesionalnom kriteriju i siguran sam da će raditi pošteno i pravedno«, kazao je urednik Mario Sedmak. S obzirom na iskustvo s »Plesom sa zvijezdama«, kao jednom od rijetkih televizijskih emisija koju smo gledali s užitkom, nema razloga da ne vjerujemo i da nas u subotu na Prvom programu HTV-a u 21 sat očekuje dobra, nepretenciozna i ugodna zabava.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pile robot</p>
<p>Proizvođač igračaka Sega nastavlja s proizvodnjom robota kućnih ljubimaca, pa su nakon ponija i pasa na red došli i pernati ljubimci. Na tokijskom je sajmu Sega predstavila pile-robota. Yume Hiyoka, odnosno pile iz snova, glasa se poput pravog, te može micati krilima na dodir ljudske ruke. Cijena igračke iznosi oko 110 kuna, a na japansko tržište dolazi potkraj ovoga mjeseca. [M. Br.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Godinu dana za 1800 kuna mita</p>
<p>Osim kazne zatvora, dr. Ilin je dužan vratiti protpupravno stečenu imnovinsku korist od 1800 kuna, te platiti troškove sudskog postupka u iznosu od 1100 kuna</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku, kirurg dr. Vladislav Ilin (62) proglašen je krivim za dva kaznena djela primanja mita od pacijenata, te mu je određena kazna zatvora u trajanju od godinu dana. </p>
<p>S obzirom da se brani sa slobode, dr. Ilin nije došao na izricanje presude, a na odsluženje kazne biti će upućen tek kada presuda postane pravomoćna. Vrijeme provedeno u pritvoru od 20. rujna do 2. listopada prošle godine uračunat će mu se u kaznu zatvora. </p>
<p>Osim kazne zatvora, dr. Ilin je dužan vratiti protupravno stečenu imovinsku korist od 1800 kuna, te platiti troškove sudskog postupka u iznosu od 1100 kuna. </p>
<p>Sudac Zvonko Vekić u obrazloženju presude istaknuo je da su tijekom dokaznog postupka nedvojbeno dokazani navodi iz Uskokove optužnice koja ga tereti da je u rujnu prošle godine od jednog pacijenta primio mito za dva manja zahvata, koja je bio dužan napraviti u okviru svoga posla, bez ikakve naknade. </p>
<p>Naime, nakon što je pacijentu punktirao gležanj lijeve noge, zatražio je od njega da mu za taj zahvat, kao i za predstojeći zahvat odstranjenja madeža na desnoj strani čela, preda iznos od 200 do 300 eura. Pacijent mu je tada dao 800 kuna, koliko je u tom trenutku imao. </p>
<p>Nekoliko dana kasnije, Ilin je u jednom ugostiteljskom objektu u Osijeku od pacijenta primio preostalih 1000 kuna nakon čega je bio uhićen, jer je muškarac prije primopredaje o svemu obavijestio policiju. </p>
<p>Nakon što je doktor uhićen, policiji ga je prijavio i jedan bračni par, od kojih je također zatražio mito i to još 2002. godine. </p>
<p>On je kćeri pacijentice koja se liječila na Odjelu za plućne bolesti KB Osijek i njezinog supruga, zatražio 3000 eura kako bi odmah obavio operaciju pacijentice koja je bolovala od malignoma želuca.</p>
<p>Rekao im je da će, ako mu predaju zatraženi iznos, pacijentica istoga dana biti premještena na odjel kirurgije i pripremljena za operaciju, iako je znao da niti toga dana, a niti sljedećih on nije raspoređen kao liječnik operater, te da zahtjev nadležnog bolničkog odjela za operaciju spomenute pacijentice nije podnesen.</p>
<p>Bračni par od kojega je zatražen novac, odlučio se posavjetovati s još nekim liječnicima te dobiti dodatna stručna mišljenja. Na Klinici za tumore u Zagrebu sve im je objašnjeno, te potvrđeno mišljenje ostalih osječkih liječnika, koji su tvrdili da bolesnoj pacijentici, nažalost, nema spasa. </p>
<p>Iako u ovome slučaju nije primio novac, Uskok smatra da je kazneno djelo primanja mita dovršeno samim traženjem novca za obavljanje radnje koja se nije smjela obaviti.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Tijela dvojice ribara pronašli ronioci</p>
<p>Unatoč buri, otišli u ribolov na Vransko jezero u čamcu na vesla</p>
<p>VRANSKO JEZERO</p>
<p> - Ronioci Interventne jedinice zadarske Policijske uprave pronašli su u četvrtak, oko 13.15 sati, tijela dvojice ribara iz Vrane kod Biograda, čiji je nestanak policiji prijavljen u noći na četvrtak. </p>
<p> Tijela Darka Čirjaka (40) i Marka Kneževića (28), koji su u srijedu oko 20 sati, unatoč buri, otišli u ribolov na Vransko jezero u čamcu na vesla, pronađena su na dubini od oko tri metra, u blizini njihova polupotopljena čamca. Njihov nestanak prijavila je, 45 minuta nakon ponoći, Čirjakova supruga.</p>
<p>Prvo je policija pronašla napola potopljen čamac nasred jezera i mušku vjetrovku, odnosno, još prije toga nađen je na obali jezera osobni automobil »ford siera« zadarskih registracijskih oznaka, koji je u vlasništvu starijeg ribara. </p>
<p> U potragu se, osim policije, uključilo i četrdesetak mještana, te helikopter HV-a, no ključna je bila uloga ronilaca Interventne jedinice PU-a. [Mia Veršić, H]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Veterinar pretučen u ambulanti u Karlovcu</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Karlovački veterinar Mladen Bulat pronađen je u četvrtak u svojoj veterinarskoj ambulanti s teškim ozljedama, nakon čega je zbrinut na Jedinici intenzivnog liječenja karlovačke Opće bolnice, doznaje se od načelnika Operativno-komunikacijskog centra PU karlovačke Tomislava Kotića. Da u veterinarskoj ordinaciji bez svijesti leži veterinar Bulat policiju je obavijestio njegov brat. Prema policijskim informacijama, Bulat je zadobio potres mozga, natučeni su mu glava, prsište i trbuh. Očevid je obavljen, a za počiniteljem se traga. U veterinarskoj ambulanti u Slavonskom Brodu prošloga je tjedna pretučena veterinarka Gordana Princip Ravlić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Suđenje za nesreću sa dvoje mrtvih</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Na Općinskome sudu u Zlataru u četvrtak je ponovno odgođeno suđenje Ivani Skozrit (27) iz Poznanovca, kćeri poznatog zagorskog poduzetnika Ivana Skozrita, vlasnika poduzeća PGM, za prometnu nesreću u kojoj su poginule dvije osobe. </p>
<p>Naime, njezin odvjetnik Ranko Pelicarić nije mogao doći na raspravu jer je kao član morao prisustvovati sjednici Državnog sudbenog vijeća. Skozrit se tereti da je prebrzo vozeći, na mjestu gdje je dozvoljeno voziti 50 kilometara na sat vozila je 89.2 kilometara na sat, 20. kolovoza 2000. godine svojim BMW-om nehajno skrivila prometnu nesreću s kobnim posljedicama u Zlataru. Skozrit je sa svojim automobilom prešla u suprotni trak i zabila se u automobil kojim je upravljao policajac Darko Brlečić iz Hraščine. Policajčevo je vozilo odbačeno s ceste, a teško ozlijeđeni Brlečić preminuo je na putu do bolnice. Dva dana kasnije u bolnici je preminula njegova supruga Štefica, dok je njihovo dvoje, tada male djece, teško ozlijeđeno, kao i susjeda vršnjakinja koja se tog poslijepodneva vraćala s Brlečićima s obližnjeg bazena. Suđenje se zahuktalo 2003., kad su ispitani svjedoci, provedena dva vještačenja i rekonstrukcija na mjestu događaja. </p>
<p>No, onda je došlo do velike stanke u suđenju, od lipnja 2004. do veljače ove godine. Raspravna je sutkinja otišla na porodiljni dopust, a novi sudac u međuvremenu nije zakazao nijednu raspravu sve dok se sutkinja Tanja Pavelin - Borzić opet nije vratila. Kako Vjesnik doznaje, Općisko državno odvjetništvo u Zlataru uputilo je deset (!) požurnica Sudu, ali bez uspjeha. Kako je pošlo skoro sedam godina od događaja, vodeći se dosadašnjim tempom, postoji realna opasnost od apsolutne zastare koja nastupa 20. kolovoza 2010. godine. Suđenje će biti zapamćeno i po čestim odgodama zbog bolesti optužene, koja se tijekom suđenja udala i rodila dijete, kao i po ljutnji branitelja Pelicarića što su na raspravama često bili novinari. Općinsko državno odvjetništvo je za Ivanu Skozrit zatražilo bezuvjetnu zatvorsku kaznu od 4 godine.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Štimac oslobođen optužbe za tučnjavu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši reprezentativac Igor Štimac u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je u listopadu 2005. godine, u narodnjačkom klubu Ludnica, teško pretukao gosta Ivana Lalića. </p>
<p>Sutkinja Dubravka Čošić pregledavanjem dokumentacije medicinskog vještačenja utvrdila je, naime, kako u »sudskom medicinskom vještačenju«, nije bilo ozljeda. Iz tog razloga nisu ispitani svjedoci koji su trebali iskazivati u četvrtak, a među kojima je i najavljen pjevač narodnjačkog kluba, stanoviti Igor. Vještačenje je na prethodnoj raspravi, tvrdeći da »nema mjesta niti lakšim ozljedama« zatražio Štimčev branitelj. </p>
<p>Štimac i oštećeni Lalić su u sudnici sutkinje Čošić »demonstrirali« događaje iz Ludnice, i dok je Štimac opisivao kako je Lalić plesao te ga provocirao pokazujući srednji prst prema njemu, oštećeni je tvrdio suprotno. </p>
<p>»Vatreni« je prema navodima Lalića preskočio ogradu u klubu Ludnica i tri puta ga udario šakom u glavu, a zatim još jednom u zatiljak. Štimac je rekao da do sukoba nije ni došlo, jer je on pozvao redare koji su Lalića zbog narušavanja reda izbacili van. Dok je Lalić opisivao događaje kritičnog dana, Štimac je njegovo svjedočenje pratio sa smiješkom. Oslobođen je tako šestomjesečnog zatvora koje je Lalić predložio tužbom za njega. </p>
<p>Još nije poznato hoće li se Lalić i njegov odvjetnik Roman Bihar žaliti na izrečenu presudu. Događaj se, podsjetimo, zbio u studenom 2005. godine, a Štimac je tada u Ludnici s igračima slavio pobjedu hrvatske reprezentacije nad Švedskom. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tri godine za ubod nožem</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Đuro Đurđek (60) nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda u četvrtak osuđen na tri godine zatvora zbog pokušaja ubojstva. Proglašen je krivim jer je 7. svibnja 2005. godine u ugostiteljskom objektu »Kaj« u Lužanu Biškupečkom, nožem u trbuh ubo Darka Lukača. Nanio mu je tešku tjelesnu ozljedu opasnu po život, a Lukaču je život spašen liječničkom intervencijom. </p>
<p> Iako ga je optužnica teretila da je imao izravnu namjeru ubiti Lukača, sud je, zbog Lukačeve rane od tri centimetra, Đurđekovog slabijeg uboda i okolnosti u kojima je događaj nastao, utvrdio da je ipak bila riječ o neizravnoj namjeri. Nije sporno, obrazložio je sudac, da je Lukač Đurđeka prvi ošamario, a to su potvrdili i svjedoci. Đurđek je nakon toga otišao u WC, gdje je odlučio da se obračuna s Lukačem, no ovaj put ne goloruk, nego s nožem koji je imao u čarapi. Nakon izlaska iz WC-a Lukaču je rekao: »Hodi sad«, na što je Lukač krenuo na njega, počeli su se hrvati, a Đurđek je tada izvadio nož i Lukača ubo u trbuh. Ta je rana mogla biti i smrtonosna, da nije bilo liječnika. »Pristali ste na sukob, pa se ne možete pozivati na nužnu obranu«, rekao je sudac Đurđeku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dukat zbog kvota centar mljekarske industrije </p>
<p>Lactalis neće sniziti otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj, koja je među najvišima u Europi / U Hrvatskoj se proizvodi milijardu litara mlijeka godišnje, a domaće potrebe su 1,2 milijarde litara, što znači da ima prostora za povećanje proizvodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatski proizvođači mlijeka nemaju kvotu za proizvodnju mlijeka, koja je postala 'težak kamen' za proizvođače mlijeka u Europskoj uniji«, kazao je Daniel Jaouen, član uprave Lactalisa na predstavljanju tvrtke i njezinih planova za Dukat. Predstavnici Lactalisa izjavili su da planiraju daljnji razvoj Dukata kao središta mljekarske industrije u Hrvatskoj i regiji.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstava, Hrvatska je dosegnula proizvodnju od milijardu litara mlijeka godišnje, a domaće potrebe su 1,2 milijarde litara. Postoji, dakle, prostor za povećanje proizvodnje, ali i potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Primjerice, samo sira je lani u Hrvatsku uvezeno za više od 40 milijuna dolara, a izvezeno za 5,3 milijuna dolara. Lactalisa planira da s ulaganjima u Dukat počne upravo u proizvode bjelovarske Sirele, najvećeg domaćeg proizvođača sira, čije su zastarjele pogone predstavnici Lactalisa već obišli.</p>
<p>»Cilj je integracija novih sireva, pod lokalnom ili međunarodnom markom, što će pridonijeti boljem industrijskom položaju i omogućiti brzo prihvaćanje europskih normi«, kazao je Jaouen. Lactalis u posljednjih nekoliko godina bilježi rast poslovanja izvan Francuske.</p>
<p>Mato Zadro, predsjednik Uprave Dukata, kaže kako je sporazumu s Lactalisom o preuzimanju 91,5 posto dionica Dukata prethodio dugotrajan proces dubinskog snimanja poslovanja i dogovori o budućnosti razvoja kompanije te su vlasnik i Uprava Dukata, ali i sindikat, »prepoznali Lactalis kao pouzdanog i poželjnog investitora«.</p>
<p>»Naš je zajednički cilj«, kaže Zadro, »stvaranje snažne mljekarske grupacije u Hrvatskoj i regiji«. Osim toga, Lactalis je obećao kako neće sniziti otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj, koja je među najvišima u Europi.</p>
<p>U Dukatu drže da je sporazum s Lactalisom pozitivan za njih jer se Lactalis obvezao na očuvanje proizvodnje Dukata, zadržavanje svih 1600 zaposlenika, kao i očuvanje i razvoj lokalne mliječne proizvodnje te očuvanje menadžmenta i centra koji donosi odluke u Hrvatskoj. Zadro je ponovio da su zadovoljni odabirom strateškog partnera te kako je Lactalis najbolji partner za daljnji razvoj Dukata, posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u EU. Lactalis se predstavio kao industrijska grupacija koja velika sredstva ulaže u industrijske pogone. Kažu da su višestruko povećali proizvodnju mlijeka u drugim zemljama. Lactalis je druga grupa za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu te prvi proizvođač sireva u Europi.</p>
<p>Mesić primio izaslanstva Lactalisa i Dukata</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić primio je u četvrtak izaslanstvo grupacije Lactalis i tvrtke Dukat koje ga je izvijestilo o planovima s Dukatom. Lactalis će zadržati hrvatski menadžment te zaposlenike, kao i lokalne proizvodnje, a Dukat će biti temelj širenja Lactalisa u regiji, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Predsjednik Mesić istaknuo je da je važno nastaviti proizvodnju u Dukatu te daljnje širenje u regiji, naglasivši kako je važno da se ostvarena dobit reinvestira u Hrvatsku, posebno u proizvodnju i otvaranje radnih mjesta. </p>
<p>Marinko Petković /M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zastava pregovara s General Motorsom</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srpski proizvođač automobila Zastava pregovara s američkim General Motorsom o proizvodnji modela Opel, izvijestili su beogradski mediji. Beogradski ured GM-a potvrdio je da razgovara sa Zastavom, ali detalji pregovora nisu navedeni. Novinska agencija Fonet izvijestila je da su GM i Zastava već potpisali ugovor koji je oblikovan po uzoru na onaj koji su Zastava i talijanski automobilski koncern Fiat potpisali o proizvodnji modela Punto u srpskoj tvornici. Zastava je prije dvije godine dogovorila godišnju proizvodnju deset tisuća automobila tipa Punto koji se u Srbiji prodaju pod nazivom »Zastava 10«. [APA/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U prvom stupu 16,9 milijardi kuna</p>
<p>U 2006. u odnosu na 2005. naplaćeno 7,7 posto doprinosa više</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prihodi od naplaćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, odnosno za prvi stup, u 2006. godini iznosili su 16,9 milijardi kuna. Pritom se bilježi trend rasta u odnosu na prethodne godine, pa je tako, u 2006. u odnosu na 2005. naplaćeno 7,7 posto doprinosa više, doznajemo u Uredu za informiranje HZMO-a.</p>
<p>Dobar je podatak i to da je u 2006. godini ukupno naplaćeno oko 98 posto od obveza osiguranika. To ukratko znači da je učinkovitost naplate doprinosa u prvome stupu značajno povećana u odnosu na razdoblje s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća te da su nastavljeni dobri trendovi s početka mirovinske reforme. </p>
<p> Naime, za razliku od dotadašnjih godišnjih prijava i kontrola naplaćenih doprinosa, početkom 2002. godine Regos je uveo mjesečno prijavljivanje isplate plaća i uplaćenih poreza i doprinosa, čime su i kontrole naplate doprinosa postale brže i učinkovitije. S time se slažu i u HZMO-u, napominjući kako je upravo uvođenje RS obrasca pridonijelo povećanju učinkovitosti u naplati doprinosa.</p>
<p>Ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja su u 2006. godini iznosili 28,3 milijarde kuna, ali su mirovine, bez dodataka i povećanja, te bez mirovina koje se ostvaruju po posebnim propisima, u cijelosti bile »pokrivene« naplaćenim doprinosima. Naime, za isplatu samih radničkih mirovina HZMO je u 2006. godini morao osigurati 16,6 milijardi kuna, dok ostatak do ukupno isplaćenog iznosa otpada na obveze koje su nastale po posebnim propisima i financiraju se iz proračuna. </p>
<p>Riječ je o sredstvima potrebnim za isplatu beneficiranih mirovina, mirovina hrvatskih branitelja, za podmirenje troškova za nekadašnji dodatak od 100 kuna i šest posto, za povećanje mirovina prema Zakonu o povećanju mirovina. </p>
<p>Država je, naime, dužna pokriti tranzicijski trošak mirovinske reforme. Ukupno, za te stavke iz proračuna se izdvaja oko 11,7 milijardi. Od toga, oko 5,5 milijardi otpada na mirovine po posebnim propisima, a ostatak na isplatu dodataka i povećanja redovnih mirovina.</p>
<p>U prosjeku, najviše su, među mirovinama po posebnim propisima, mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru i članova Vlade. Prosječna mirovina tih umirovljenika u ožujku je iznosila 9190,63 kuna, dok su najniže mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine. Te mirovine u prosjeku iznose 1992,47 kuna. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kina do 2010. postaje najveći azijsko-pacifički proizvođač automobila </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina će prestići Japan i postati najveći proizvođač automobila azijsko-pacifičke regije do 2010. godine, s godišnjom proizvodnjom od 11 milijuna laganih vozila, stoji u izvješću jedne tvrtke za međunarodna istraživanja, objavljenom u četvrtak. »Japanska proizvodnja uvelike pada zbog toga što dolazi do prebacivanja proizvodnje na kinesko tržište«, kazao je Benjamin Asher, menadžer JD Power-Automotive Resources Asia, sa sjedištem u Pekingu.</p>
<p> Japan je u 2006. proizveo 10,8 milijuna laganih vozila, no u 2007. očekuje se pad proizvodnje na 10,6 milijuna, te na deset milijuna do 2010., stoji u tromjesečnom izvješću koje je ta tvrtka objavila ovoga tjedna.</p>
<p> Naziv lagana vozila odnosi se na sva motorna vozila, osim autobusa, prikolica ili motocikala, bruto težine 4500 kilograma ili manje.</p>
<p> U ovoj se godini očekuje rast kineske proizvodnje za 14,3 posto, na 7,6 milijuna jedinica. Nakon toga će rast teći sporije dok ne dosegne 11 milijuna jedinica u 2010. Do 2010. ukupna proizvodnja Kine i Japana bit će zaslužna za 76 posto od očekivanih 31,4 milijuna laganih vozila proizvedenih u azijsko-pacifičkoj regiji. Indija, Južna Koreja i Tajland jedine su zemlje u toj regiji koje proizvode više od milijun vozila godišnje. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ove godine od turizma oko 7 milijardi eura!</p>
<p>Ove godine planirano je povećanje prihoda za 315 milijuna eura, a očekuje se i oko 200.000 novih gostiju</p>
<p>Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o lanjskih 6,3 milijarde eura turističkog prihoda potvrđuju da je turizam bez ikakve konkurencije daleko najjača gospodarska grana države. </p>
<p>»Turizam je toliko jak da može progutati sve što gospodarstvo proizvede«, kaže Ante Markov, predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog sabora. </p>
<p>Ove će se godine, bude li sve išlo prema planu, prihod povećati za 315 milijuna eura i približiti se rekordnom iznosu od sedam milijardi eura, a očekuje se i oko 200.000 novih gostiju. Riječ je, dakle, o sektoru bez premca koji, također prema HNB-u, sudjeluje s 19 posto u ukupnom BDP-u. S obzirom na to da zauzima petinu BDP-a, nepotrebno je navoditi važnost turizma za državnu blagajnu. Stručnjaci će, međutim, drukčije analizirati brojku. </p>
<p>»Tih 19 posto udjela u BDP-u izuzetna je pohvala sektoru, ali i podatak da nešto nije u redu s ukupnim gospodarstvom. Krajnje je vrijeme da se ostatak gospodarstva aktivnije involvira u turizam. Očito je da se vrlo jako tržište premalo koristi. Turizam je daleko ispred ostatka gospodarstva« tvrdi Ante Markov. U ekonomski razvijenijim državama udio turizma u BDP-u ne prelazi 10 do 11 posto. Tamo su stvari drukčije raspoređene. Jedan od boljih primjera je Španjolska gdje je cjelokupno gospodarstvo u funkciji turizma. S mnogim proizvodima, koje je lansirao i proslavio sektor, poput poznate crne šunke, izašli su na međunarodno tržište. I u Turskoj je sve podređeno tom sektoru. Turci vode računa o turizmu, pa su tako donijeli zakon prema kojem se hoteli mogu graditi samo od domaćeg materijala. Dopušta se tek 20 posto materijala i opreme iz uvoza.</p>
<p> </p>
<p>Zaštititi domaću proizvodnju</p>
<p>»Činjenica je da je država mnogo uložila u ceste, infrastrukturu, trudi se dovesti goste. S druge strane, otvara se pitanje želimo li biti tržište za strane proizvode ili ćemo štititi domaću proizvodnju i, zahvaljujući turizmu, potaknuti rast cjelokupnoga gospodarstva«, ističe Markov. On predlaže da se subvencioniraju domaći proizvođači usko vezani uz turistički sektor. Popis strateških grana je podulji, jer u turizmu mogu sudjelovati gotovo sve djelatnosti, od proizvođača hrane do tekstilne i drvne industrije. Ako se stvari dobro poslože, udio turističkog sektora u BDP-u padao bi prema željenih desetak posto. Ne treba zaboraviti da će sektor i dalje jačati i da će za nekoliko godina prihod vjerojatno dosegnuti 10 milijardi eura.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prodanović i Sloković isključeni iz obrane generala Čermaka</p>
<p>ZAGREB/DEN HAAG</p>
<p> - Odluku o isključenju odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković iz haaške obrane generala Ivana Čermaka zbog sukoba interesa Sudsko vijeće ICTY-ja u četvrtak je obrazložilo činjenicom da bi njihovim ostankom u predmetu Čermaku bila uskraćena mogućnost da svoju obranu gradi na prebacivanju odgovornosti na dvojicu sebi nadređenih generala, Antu Gotovinu i njegova zamjenika generala Rahima Ademija, zbog obveze odanosti koju Prodanović i Sloković imaju prema Ademiju kojega zastupaju u procesu u Hrvatskoj. »Ovdje je pravo pitanje - pitanje odanosti«, zaključili su suci u odluci u kojoj su istaknuli da bi izvršenje pravde moglo biti dovedeno u pitanje ukoliko Čermaku »ne ostanu na raspolaganju sve moguće obrane, neugrožene obvezom odanosti njegovih branitelja prema Ademiju«.</p>
<p>Vijeće je podsjetilo da je potencijalni sukob interesa dvoje odvjetnika pokrenula Gotovinina obrana prošle godine. Tada je otvorena mogućnost da ona pozove generala Ademija za svjedoka pa se postavilo pitanje mogu li Prodanović i Sloković protuispitivati generala Ademija dovoljno agresivno kako bi istodobno zadovoljili interes Čermakove obrane uz očuvanje obveze odanosti prema Ademiju kao klijentu. Raspravno vijeće ocijenilo je da postoji mogućnost pozivanja Ademija za svjedoka s obzirom na tvrdnju Gotovinine obrane da je Ademi mijenjao Gotovinu na zapovjednom mjestu tijekom vremena koje obuhvaća optužnica. </p>
<p>Vijeće je odbacilo prijedlog da se za potrebe protuispitivanja Ademija, u slučaju njegova eventualnog svjedočenja, angažira treći odvjetnik u Čermakovu braniteljskom timu, jer treći odvjetnik ne bi bio samostalan nego bi djelovao kao integralni dio tima. Vijeće nije bilo zadovoljno ni izjavama koje su dali generali Čermak i Ademi, koji žele da ih dvoje odvjetnika i dalje zastupa jer je zaključilo da nisu u dovoljnoj mjeri bili upoznati sa svim aspektima sukoba interesa te da njihovi interesi nisu zaštićeni. Raspravno vijeće naredilo je da se »Prodanović i Sloković povuku kao Čermakovi branitelji iz predmeta, ali moraju ostati sve do trenutka kada nova obrana može potvrditi da je spremna preuzeti Čermakovu obranu«. Prodanović i Sloković najavili su žalbu na ovu odluku. </p>
<p>Obrane odbacile tvrdnje tužiteljstva</p>
<p>Čermakova i Markačeva obrana u četvrtak su odbacile odbacile sve tvrdnje o odgovornosti generala za zločine počinjene u vrijeme Oluje, kao i tužiteljski prikaz povijesnog konteksta Oluje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sanader: Do Uskrsa sve mirovine</p>
<p>Na tekuće račune umirovljenika uplaćeno je 1,79 milijardi kuna te još oko 440 milijuna kuna umirovljenicima koji mirovinu primaju poštom, naglasio je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve mirovine bit će isplaćene do Uskrsa, kazao je na početku Vladine sjednice premijer Ivo Sanader. Objasnio je kako je država osigurala novac da se mirovine, ali i naknade za nezaposlene građane isplate do kraja ovog tjedna. Rekao je da je oko 440 milijuna kuna uplaćeno onim umirovljenicima koji mirovinu primaju poštom, a na tekuće račune umirovljenika uplaćeno je 1,79 milijarde kuna. </p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog izmjenama Zakona o umirovljeničkom fondu, čime se omogućava da se prava obeštećenja prošire na još oko 43.000 umirovljenika, odnosno na obiteljske i limitirane umirovljenike. Oni bi, najavio je premijer, prvu ratu obeštećenja (odluče li se za brži model isplate) trebali dobiti već u lipnju, kada bi »stari umirovljenici« po bržem modelu trebali primiti treću ratu obeštećenja.</p>
<p>U drugo saborsko čitanje iz Banskih dvora su upućene Izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Prema riječima državnog tajnika za središnju državnu upravu Antuna Palarića, riječ je o zakonu koji će »pomaknuti demokratske standarde«. U slučaju konflikta između gradonačelnika (odnosno načelnika općine) i vijeća, omogućit će se raspisivanje referenduma, a odluku o referendumu donosit će vijeće natpolovičnom većinom, ali će ga moći inicirati i građani. Za uspjeh referenduma bit će dovoljan odziv 33 posto birača, referendum se neće moći raspisivati u prvih šest mjeseci »gradonačelnikovanja«, a nakon jednog referenduma idući će se moći raspisati tek godinu dana kasnije. </p>
<p>Premijer je najavio da će se na idućoj sjednici Vlade raspisati izbori za Vijeće i predstavnike nacionalnih manjina. Ti bi se izbori trebali održati posljednje nedjelje u svibnju, kazao je Palarić. U treće je saborsko čitanje upućen Prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kojim se ukida mogućnost »bjanko« ostavki vijećnika. Vijećničke ostavke predstavničko će tijelo morati zaprimiti najmanje tri dana ranije, a osam dana ranije morat će biti ovjerene kod javnog bilježnika. Time se, kazao je Palarić, ukida mogućnost manipuliranja vijećničkim mandatima. </p>
<p>Saboru je upućen i zakonski prijedlog o elektroničkim medijima. Njime se predviđaju bitne sankcije za one koji emitiraju govor mržnje ili program koji na bilo koji način može ugroziti djecu. Ograničavaju se oglašavanje i teletrgovina, predlaže udio vlastite proizvodnje i osnivanje posebne Agencije za elektroničke medije.</p>
<p>Zlatnim vaterpolistima 1,4 milijuna kuna </p>
<p>Vlada je na sjednici donijela odluku kojom se svakom »zlatnom« vaterpolskom reprezentativcu iz proračunskih sredstva dodjeljuje po 100.000 kuna. Jednaki iznos za posebne zasluge Vlada će dodijeliti i njihovu treneru Ratku Rudiću, a još 100.000 razdijelit će se ostalim stručnim sportskim radnicima reprezentacije koja je prošli tjedan u Melbourneu osvojila zlatno odličje i naslov svjetskih prvaka. Premijer Sanader ponovno je čestitao vaterpolistima ističući da su »i ovaj put pokazali cijelom svijetu da je Hrvatska sportska nacija i da ponovno ima sjajnu generaciju sportaša, Savez i trenera«. Ministar sporta Dragan Primorac naglasio je da su hrvatski reprezentativci uzor najmlađima, jer su pokazali da se upornim i predanim radom može doći do svjetskog vrha.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Benko: Faber nije prekršio pravila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ravnatelj policije Marijan Benko ustvrdio je da je istup odvjetnika Branimira Glavaša, u kojem je načelnika osječke policije Vladimira Fabera optužio da utječe na svjedoke, neargumentiran napad na policiju i načelnika Fabera, »koji uživa puno povjerenje Ravnateljstva jer svoju dužnost obavlja stručno, savjesno i profesionalno«.</p>
<p>»Ističemo nezadovoljstvo činjenicom što se javnim istupima u medijima te pokušajima diskreditiranja pojedinih policijskih službenika nastoji utjecati na tijek kaznenog postupka koji je u fazi istrage i više nije u ingerenciji policije«, istaknuo je ravnatelj policije u priopćenju poslanom u četvrtak.</p>
<p>Osječki odvjetnik Dražen Matijević u srijedu je naime novinarima razdijelio snimke susreta Fabera s Radoslavom Arambašićem, bivšim odvjetnikom Gordane Getoš-Magdić, koja se u medijima spominjala kao navodna svjedokinje protiv Glavaša u »slučaju selotejp«.</p>
<p>»Sastavši se s odvjetnikom Arambašićem, načelnik PU osječko-baranjske Vladimir Faber nije prekršio pravila policijske struke niti bilo koji pozitivni propis Republike Hrvatske«, ističe Benko.</p>
<p>Dodaje da je prethodna kriminalistička obrada provedena na zakonit način, da su svi dokazi prikupljeni u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku te da se prema svim uhićenim osobama postupalo zakonito.</p>
<p>»Osim toga, valjanost dokaza ocijenit će se tijekom kaznenog postupka na koji policija više ne može utjecati«, zaključio je Benko. </p>
<p>Prijedlog za razrješenje Vladimira Fabera </p>
<p>OSIJEK - Vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije iz redova vladajućega HSP-a i HDSSB-a uputili su zahtjev za sazivanje sjednice s prijedlogom za pokretanje postupka za razrješenje Vladimira Fabera s dužnosti načelnika PU osječko-baranjske. U obrazloženju zahtjeva stoji da je Faber iskazao pristrano djelovanje i utjecanje na svjedoke tijekom istražnog postupka koji se vodi protiv Branimira Glavaša zbog ratnog zločina. </p>
<p>[Hina / M. S. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Odvjetništvo će utvrditi je li bilo malverzacija</p>
<p>Nakon izvida Odvjetništvo će se očitovati i, ako bude trebalo, poduzeti istražne radnje</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Nakon žestokih medijskih obračuna i optužbi za malverzacije oko Gaženičke ceste SDP-ovog zastupnika Ivice Pančića i ministra prometa Božidara Kalmete, na scenu stupa Državno odvjetništvo. Županijski državni odvjetnik u Zadru Ivan Galović u četvrtak ja najavio da će odvjetništvo utvrditi sve bitne činjenice u slučaju gradnje spojne ceste Gaženica - čvor Zadar 2 na autocesti Zagreb - Split.</p>
<p>»Tema je snažno prisutna u javnosti, kao i optužbe za malverzacije iz određenih političkih krugova te želimo utvrditi o čemu je u tom slučaju riječ«, rekao je Galović. »Nakon izvida Županijsko državno odvjetništvo će se očitovati je li što ili nije sumnjivo, a ako bude, poduzet će istražne radnje«, kaže Galović i najavljuje da će od mjerodavnih tijela vjerojatno zatražiti i pregledati dokumentaciju o gradnji te 18 kilometara duge ceste.</p>
<p>Podsjetimo, SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić je 30. ožujka u Hrvatskom saboru od ministra Kalmete zatražio da »kuvertira ostavku« tvrdeći da ga je uhvatio u laži i prikrivanju korupcije i malverzacija u gradnji državne ceste Gaženica - čvor Zadar 2. Ustvrdio je da je cijena gradnje te ceste prvotno planirana na 273 milijuna kuna, a da je do danas »neobjašnjivo porasla« na 446 milijuna.</p>
<p>Ministar Kalmeta je odbacio Pančićeve optužbe nazvavši ih neistinitima i najavio da će tražiti političku odgovornost SDP-ova zastupnika. »Na natječaj zaključen u travnju 2005. prispjelo je šest ponuda, a kao najjeftinija, od 446 milijuna kuna, izabrana je ponuda zagrebačkog Viadukta«, rekao je Kalmeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za Rome 500 posto više novca</p>
<p>Od 2005. do danas financijska potpora programima za Rome porasla je s 2,7 milijuna na 13,8 milijuna kuna, rekla je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor i u organizaciji Vladina ureda za manjine, u četvrtak je u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano obilježen 8. travnja, Svjetski dan Roma. Podsjećajući na to da su Romi najveća europska manjina s deset milijuna pripadnika koji čine više od pet posto stanovnika Europe, Jadranka Kosor je istaknula da su Romi, unatoč svim stradanjima, uspjeli održati svoj identitet, kulturu, jezik i običaje. Spomenula je da Vlada za rješavanje problema romske populacije poduzima niz mjera, poput donošenja Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015 te Nacionalnog programa za Rome. </p>
<p>»Sredstva su od 2005. do sada porasla za gotovo 500 posto, s 2,7 milijuna na 13,8 milijuna kuna. Putem Savjeta za nacionalne manjine izdvojeno je 1,5 milijuna kuna za različite programe izdavaštva, informiranja i kulturnog stvaralaštva romskih udruga«, kazala je potpredsjednica Vlade. Dodala je da je Hrvatska od Europske unije iz programa PHARE dobila 4,3 milijuna eura za obrazovanje i uređenje infrastrukture u četiri romska naselja. Iz Fonda za obrazovanje osnovanom pri Desetljeću za Rome odobrena je donacija od 551.000 eura. Cilj tih izdvajanja je uključivanje Roma u obrazovni sustav, poticanje zapošljavanja i osiguranje boljih uvjeta stanovanja iz Fonda za obrazovanje. </p>
<p>Jadranka Kosor je navela pozitivne rezultate u rješavanju problema koji su Rome mučili desetljećima. U nekim županijama izrađeni su planovi za legalizaciju romskih naselja, što je preduvjet za financiranje njihove obnove. Riješen je i problem naselja u Donjoj Dubrani u Međimurju gdje je svim Romima osiguran smještaj u kućama, što je primjer stambene integracije Roma. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade je izrazila nadu da će Grad Zagreb ove godine poduzeti mjere za početak gradnje Romskoga kulturnog centra Hrvatske za koji je Vlada još 2002. osigurala milijun kuna. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bozanić u subotu predvodi Vazmeno bdijenje </p>
<p>Nadbiskup Bozanić na Veliki petak u katedrali predvodi obrede Muke Gospodnje, a na Uskrs misno slavlje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić predvodio je na Veliki četvrtak u zagrebačkoj katedrali misu posvete ulja.</p>
<p>Svećenicima Zagrebačke nadbiskupije kardinal je poručio da njeguju zahvalnost Gospodinu za ljubav koju im iskazuje.</p>
<p>»Za ljubav koju ne zaslužujemo, koja je posve besplatna i koja ne prestaje ni zbog naših neopravdanih proturječnosti. U ovom svetom tjednu razmatrajmo Gospodinovu ljubav, koju je potvrdio svojom mukom i smrću na križu«, rekao je Bozanić.</p>
<p>»Ljubav Isusova daje nam snagu za kršćansko svjedočenje u svijetu na koje smo pozvani i pod cijenu života, po uzoru na Isusa i brojne mučenike kršćanske«, rekao je.</p>
<p>Kardinal Bozanić u zagrebačkoj će katedrali na Veliki petak u 18 sati predvoditi obrede Muke Gospodnje, a na Veliku subotu u 21 sat kardinal će predvoditi tradicionalno Vazmeno bdijenje. Misno slavlje u nedjelju na Uskrs kardinal će predvoditi u 10 sati u katedrali.</p>
<p>Misom posvete ulja počelo je u Crkvi Veliko trodnevlje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska u listopadu domaćin vojne vježbe NATO-a</p>
<p>Naglasivši kako je NATO jamac sigurnosti i kontinuiranom očuvanju mira, američki je admiral poručio da je Hrvatska dobrodošla u taj vojnopolitički savez</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Američki admiral Michael R. Groothousen, zapovjednik borbene skupine brodova NATO-a, koji borave u petodnevnom posjetu Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici, rekao je u petak na konferenciji za novinare da će Hrvatska, iako nečlanica Saveza, biti domaćin velikoj vojnoj vježbi koja će se u okviru programa Partnerstva za mir održati u listopadu. Istaknuvši kako i ta činjenica potvrđuje da Hrvati žele pridonijeti očuvanju mira i stabilnosti u svijetu, Groothousen je ocijenio kako je suradnja Hrvatske i NATO-a izvanredna, u što se uvjerio i u razgovoru s novim zapovjednikom HRM-a komodorom Antom Urlićem. Američki je časnik naglasio da borbena skupina brodova Saveza, kao dio interventne komponente NATO-a, boravi u Hrvatskoj u sklopu međunarodne vojne suradnje, poručivši kako je oduševljen prijamom u zapovjedništvu HRM-a, kao i visokim stupnjem suradnje Hrvatske i Saveza.</p>
<p>Upitan kako kao vojnik komentira slabu potporu hrvatskih građana skorom pristupanju NATO-u, Groothousen je rekao da je Savez značajno pridonio uspostavi svjetskog mira, pomirivši i one zemlje koje su nekada bile neprijatelji, a danas se zajedno, kao članice NATO-a, bore protiv svih ugroza i prijetnji stabilnosti u svijetu. Naglasivši kako je NATO jamac sigurnosti i kontinuiranom očuvanju mira, američki je admiral poručio da je Hrvatska dobrodošla u taj vojnopolitički savez.</p>
<p>»Hrvatska ratna mornarica pružila nam je srdačnu dobrodošlicu i apsolutno uživamo u boravku i svim aktivnostima s hrvatskim kolegama«, kazao je Groothousen koji je dužnost zapovjednika borbene skupine brodova NATO-a preuzeo prošle godine od španjolskog admirala, a predat će je u srpnju kolegi iz Turske.</p>
<p>Američki razarač USS Roosevelt, te četiri ratne fragate iz Velike Britanije, Italije, Španjolske i Turske, koje su u sastavu flote NATO saveza, doplovile su u srijedu u petodnevni posjet Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici. Dolazak pet brodova NATO saveza u vojnopomorsku bazu Lora, gdje su uplovile četiri ratne fregate, te u splitsku Sjevernu luku, gdje je na vezu američki razarač USS Roosevelt, organiziralo je Veleposlanstvo SAD-a u RH.</p>
<p>Skupina borbenih brodova, u kojoj se još nalaze i grčka te njemačka fregata, spadaju u komponentu SNMG2, čija je zadaća sudjelovanje u operaciji »Aktivni napor« koja se provodi kao odgovor na međunarodni terorizam, odnosno osiguranje mirne i sigurne plovidbe Sredozemljem, sprječavanje nezakonitog prometa oružja i ljudi, te pomaganje u elementarnim nepogodama. U sklopu posjeta skupine brodova NATO-a u srijedu je na USS Rooseveltu časniku HRM-a kapetanu fregate Milanu Žuniću dodijeljena medalja SAD-a za doprinos suradnji između hrvatske i američke mornarice, a to prestižno vojno odličje predsjednik SAD-a dodjeljuje samo za iznimne zasluge u suradnji.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070406].
|
