NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070306].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139606 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ove godine u luke 105 milijuna kuna</p>
<p>Izgradnja luke Stinica, trajektnog pristaništa na otoku Kapriju, Zverincu, Maloj Ravi te dogradnja luka Supetar i Rogač pomoći će boljem povezivanju otoka i kopna</p>
<p>Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ove će godine u gradnju i sanaciju dvadesetak luka na jadranskim otocima uložiti 55 milijuna kuna, a sredstva će se realizirati kao pomoć županijskim lučkim upravama. Tako procijenjena ukupna vrijednost investicija u sve luke na obali i otocima u 2007. iznosi oko 105 milijuna kuna. </p>
<p>U gradnji i sanaciji luka sudjeluju Ministarstvo mora i županijske lučke uprave, a Ministarstvo samostalno sudjeluje u investicijama na dogradnji i gradnji luka Zverinac i Mala Rava u uvali Lokvina. </p>
<p>Jedinice lokalne samouprave i lučke uprave upravo pripremaju dokumentaciju za buduća nova trajektna pristaništa, ali i nove ribarske luke. </p>
<p>Prema riječima Josipa Borića, pomoćnika ministra mora u Upravi za otoke, ove će se godine sanirati lukobran na budućoj ribarskoj luci u Postirama, nakon čega bi se prostor i dokumentacija prilagodio budućoj ribarskoj luci. Gradu Komiži Ministarstvo financira izradu projektne dokumentacije za ribarsku luku Komiža koja bi se, nakon što dobije građevinsku dozvolu, gradila tijekom 2008. godine.</p>
<p>Ovogodišnji najznačajniji projekt sigurno je, ističe Borić, gradnja luke Stinica, za koju se priprema građevinska dozvola, a luka bi trebala poboljšati povezanost otoka Raba s kopnom. Osim toga, važan je i projekt gradnje nove luke na otoku Kapriju, kojom će se prvi put omogućiti trajektima da pristaju na otok, dodaje Borić. </p>
<p>Osigurano je i 15 milijuna kuna za luku Rogač, za koju vrijednost investicije iznosi 24 milijuna kuna. Ta bi luka otoku Šolti osigurala sigurna pristajanja brodova i po lošim vremenskim uvjetima, što dosad nije bilo moguće.</p>
<p>»Ove godine polako se privodi kraju ambiciozni program Ministarstva mora, a tiče se uređenja i prilagodbe luka koje imaju županijsku važnost za uplovljavanje trajekata, brodova i katamarana«, ističe Borić, koji dodaje kako je država lani u otoke uložila 1,25 milijardi kuna, a svi pokazatelji govore da će to i ove godine biti toliko. Gledajući četiri posljednje godine, za sanacije, dogradnju i izgradnju luka na otocima Ministarstvo je osiguralo 146 milijuna kuna sredstava, kojima još treba pribrojiti sredstva županijskih lučkih uprava. </p>
<p>Uključujući i ovu godinu, radilo se i gradilo na više od 50 luka diljem Jadrana, kako na otocima, tako i na obali.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Želimo na vrijeme otkriti »kandidate« za moždani udar </p>
<p>Ako za moždani udar postoji značajna genetska predispozicija, pacijenta treba uputiti na dijagnostiku</p>
<p>Moždani udar drugi je po redu uzročnik smrtnosti u Hrvatskoj. Na obilježavanju 33. godišnjice rada Cerebrovaskularnog laboratorija Klinike za neurologiju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice«, gdje su predstavljena nova saznanja u dijagnostici i liječenju moždanog udara, mnoge pohvale primila je prof. dr. Vida Demarin, predstojnica Klinike, koja je i Referalni centar za neurološke poremećaje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. U zapadnim zemljama, zahvaljujući prevenciji, uvelike se snižava i pobol i umiranje od te bolesti. Uoči Tjedna mozga, pitamo prof. dr. Demarin kakvo je sada stanje u Hrvatskoj.</p>
<p>- Svjedoci smo da se dobna granica bolesnika koji obolijevaju od moždanog udara pomiče prema mlađima. Preventivnim programima - gdje je vrlo važna i neurosonološka dopler-dijagnostika kakvu imamo na Klinici, jer otkriva promjene u žilama još u početnoj fazi dok nije došlo do većih oštećenja - želimo na vrijeme otkriti »kandidate« za moždani udar i spriječiti ga. Na preventivni pregled trebale bi doći osobe koje imaju određene čimbenike rizika za nastanak aterosklerotskih promjena: visokotlakaši, dijabetičari, srčani bolesnici, oni koji imaju povišene masnoće u krvi, pušači, alkoholičari i ljudi izloženi velikom stresu. Jako je važno i nasljeđe.</p>
<p>• Ne bi li trebalo otići na pregled i zbog urođenih suženja ili proširenja u mozgu?</p>
<p>- Dio prevencije su u suštini upravo suženja u vratnim žilama važnima za opskrbu mozga krvlju, gdje se operacijom nešto može popraviti. Ako otkrijemo suženje na karotidnim arterijama prije nego dođe do potpunog začepljenja, bolesnika možemo operirati, ukloniti suženje ili čak postaviti u žilu stent, »cjevčicu« koja će je držati prohodnom.</p>
<p>• Koliko su preventivne operacije česte?</p>
<p>- Rade se kod svih bolesnika kod kojih se utvrdi suženje, a u Americi su to najčešće operacije. </p>
<p>• Je li prekasno nakon što se pojave simptomi?</p>
<p>- Ne mora biti. Često su to samo »najavni« simptomi, tranzitorne ishemijske atake, kao prolazne smetnje govora, gutanja, ispada u vidnom polju kao točkice, siva mjesta, prolazna oduzetost jedne strane tijela, lica, vrtoglavica... U svakom slučaju pregled je nužan.</p>
<p>• Je li potreban pregled ako simptoma nema, ali je slučajeva moždanog udara bilo u obitelji? </p>
<p>- Svakako. Danas se puno govori o prevenciji pa treba očekivati da će liječnik opće prakse, zaključi li da postoji značajna genetska predispozicija za moždani udar, nastojati svog pacijenta uputiti na potrebnu dijagnostiku. Postoji i poseban upitnik kojim se procjenjuje potencijalna opasnost čimbenika rizika, simptoma i genetskih preduvjeta. Zbroj bodova daje ocjenu ugroženosti i savjetuje se što raditi. Kod preventabilnih faktora rizika preporučuje se promjena stila života, primjerice, uvođenje mediteranske prehrane, tjelesna aktivnost, regulacija tjelesne težine, izbjegavanje stresa...</p>
<p>• Britanci su uspjeli smanjiti incidenciju moždanog udara za 40 posto zahvaljujući preventivnim pregledima. Kakvo je stanje kod nas?</p>
<p>- Zasad nema znakova smanjenja moždanog udara, ali sve više ljudi podvrgava se preventivnoj dijagnostici. Očito raste svijest o toj bolesti i čuvanju zdravlja mozga. Prije se rijetko tko osvrtao na naša upozorenja na faktore rizika, o potrebi nabavke ultrazvučne dopler-dijagnostike.</p>
<p>Mreža za brze intervencije</p>
<p>• U kojoj fazi su pripreme za osnivanje centara intervencijske neurologije?</p>
<p>- Treba osnovati jedinice za liječenje moždanog udara, u čijem sastavu su posebno educirani liječnici, sestre, inženjeri i tehničari s opremom za dijagnostiku, praćenje stanja bolesnika... Bitno je što prije ustanoviti je li bolesnik kandidat za trombolizu, primjenu lijeka za otapanje tromba.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska vojska bogatija za 152 nova vozila </p>
<p>Za 76 terenska, teretna, ali i osobna vozila sklopljen je Ugovor o dugoročnom najmu</p>
<p>Ministarstvo obrane lani je utrošilo više od 43 milijuna kuna, preciznije 43 milijuna i 301 tisuću proračunskih kuna za obnovu voznog parka, računajući kupovinu novih, ali i najam, odnosno leasing bojnih i nebojnih vozila.</p>
<p>Prema pisanju jedinog domaćeg vojnog glasila, »Hrvatskog vojnika«, MORH je u 2006. nabavio 152 vozila - bojna i nebojna, terenska, teretna, ali i osobna. Za 76 vozila sklopljen je Ugovor o dugoročnom najmu, a ostatak je kupljen.</p>
<p> Iako u podacima koje donosi »Hrvatski vojnik« nisu precizirani modeli, novi je vozni park MORH-a, odnosno HV-a, od 2006. bogatiji za vozila sljedećih proizvođača: Mercedes-Benz (32 vozila), VW (16 vozila), Jugenheinric (10 vozila), te još 10 marke Audi, 50 Škoda, 10 Nissan, 14 Toyota i 10 Opel. Tijekom 2007. očekuje se isporuka pet lakih oklopnih vozila marke Iveco, te još osam Toyota.</p>
<p>Kupovina se objašnjava time što u MORH-u i OSRH-u trenutno koriste veliki broj motornih vozila, različitih marki i tipova, koja - kako se tvrdi - po godinama starosti ne odgovaraju budućim potrebama. Osim toga, napominje se da je dugoročni plan razvoja Oružanih snaga do 2015. godine definirao i potrebu za vojnom opremom, koja uključuje i nebojna motorna vozila.</p>
<p>»Hrvatski vojnik« također donosi podatak prema kojem je prosječna starost svih vojnih vozila HV-a 11 godina. </p>
<p>Hrvatski časnik otišao u Zapadnu Saharu</p>
<p>ZAGREB - Hrvatski časnik, bojnik Mario Šebetovsky otputovao je u mirovnu misiju MINURSO u Zapadnu Saharu, priopćilo je Ministarstvo obrane. Misija MINURSO uspostavljena je 29. travnja 1991., a riječ je o području u sjeverozapadnoj Africi koje graniči s Marokom, Alžirom i Mauritanijom. MINURSO ima mandat za nadzor provedbe mirovnog sporazuma, nadziranje smanjenja marokanskih snaga, oslobađanje političkih zatvorenika, organizaciju i osiguranje slobodnog i poštenog referenduma te proglašenje rezultata. Pripadnici hrvatskih oružanih snaga u ovoj misiji sudjeluju u svojstvu vojnih promatrača od prosinca 2002. godine, stoji u priopćenju. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ako na sandučiću nema naljepnice, oglašivač na sud </p>
<p>Zadarski projekt je izvorna hrvatska ideja i kao takav patentiran. Podupiru ga sve hrvatske udruge za zaštitu potrošača </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Prema Zakonu o zaštiti potrošača, hrvatski građani imaju pravo zaštititi svoj privatni posjed, među ostalim i poštanske sandučiće. Zadnjih godina sandučići su doslovce zatrpani, a nerijetko i oštećeni zbog uguravanja velikih količina reklamnih letaka uglavnom trgovačkih lanaca. Stanari često automatski bacaju reklame u smeće, no problem je što pritom bace i važno pismo ili pristigli račun.</p>
<p>Nedavno je pak u Zadru predstavljen projekt Business Box. Ideja da građani mogu sami odabrati koje reklame žele primati, a ako u sandučiću nađu neželjeni materijal, tvrtka Business Box tužit će oglašivače, naišla je na odobravanje Zadrana.</p>
<p> Prema Zakonu o zaštiti potrošača, zabranjeno je odlaganje promidžbenog materijala u poštanskim sandučićima, na ulaznim vratima zgrada ili dvorišta ako je na tim mjestima istaknuta zabrana. Kazne za nedisciplinirane oglašivače iznose između 10.000 i 15.000 kuna.</p>
<p>Građani koji sklope besplatni ugovor s Business Boxom moći će sami odabrati koje materijale žele te će dobiti naljepnicu za sandučić, a zaraditi dvije kune po reklamnom materijalu. Ne budu li oglašivači poštivali propise, Business Box ima ih pravo, u ime stanara, tužiti.</p>
<p>Projekt Business Box izvorna je hrvatska ideja patentirana u Zavodu za intelektualno vlasništvo i u Hrvatskoj autorskoj agenciji. Podupiru ga sve hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a tvrtka želi s tim projektom izići i na svjetsko tržište na kojem je situacija s pretrpanim poštanskim sandučićima još gora. [Ljubica Ivićev Balen]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Iz radionice u fotelju i natrag </p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Nedavni primjer hrvatskog menadžera koji se, nakon uspješne prodaje kompjutorske opreme, odlučio baviti prodajom parketa zauzeo je velik medijski prostor i postavio pitanje zašto iz sigurnog posla otići u nesigurnost novog izazova. Upravo radi novog izazova, bio je odgovor, i takav je odgovor nešto što je na zapadu sasvim normalno.</p>
<p>Promjena čak nekoliko zanimanja tijekom života u svijetu je normalna pojava, a najbolji pokazatelj za to je podatak da građani SAD-a i razvijenih europskih zemalja prosječno triput tijekom života promijene zanimanje. Ono što se u Hrvatskoj smatra stresom i gotovo nepremostivom situacijom - gubitak posla - u zemljama razvijenih gospodarstava prihvaća se kao dodatni motiv i poticaj za pronalazak novog, još boljeg zanimanja. </p>
<p>Od europskih država prednjače skandinavske zemlje, gdje se promjena posla smatra sasvim normalnom pojavom, no ipak nije primjereno uspoređivati Hrvatsku i države najvišeg životnog standarda. Ipak treba reći da će, ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska postati dio globalnog tržišta, tržišta koje migracije radne snage, kao i promjene poslova i zanimanja smatra sasvim uobičajenom stvari. Moramo se također suočiti s činjenicom da pojedina zanimanja u budućnosti više neće postojati, niti će biti potrebna. Neka nisu potrebna već danas, iako u tu skupinu ne treba ubrajati tradicijske obrte koji su sastavni dio kulturne baštine i svugdje su u svijetu zaštićeni i sačuvani, pa makar kao turistička atrakcija. </p>
<p>Odgovornost ne leži samo na radnicima, naprotiv, poslodavci su ti koji u SAD-u i EU nude radnicima prekvalifikacije, pa čak ih i prisiljavaju na to plaćajući im dodatnu naobrazbu kako bi u trenutku kada njihovo radno mjesto bude ukinuto imali školovanog i spremnog radnika za nove izazove i poslove. Takva situacija hrvatskom gospodarstvu izgleda možda kao daleka budućnost, ali nemojmo se zavaravati. To je ono što nas čeka vrlo brzo, pa je bolje na takve korake biti spreman sada, nego učiti na vlastitu primjeru, što je puno bolnije.</p>
<p>Ne treba ići daleko, upitajmo samo susjede Slovence ili Mađare.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bez dosjea</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Zamislite sljedeću situaciju: otvarate još pospani vrata, a na ulazu policija koja vas zamoli da se u najkraćem roku odjenete i pođete s njima u policijsku postaju. Razlog: neodazivanje na sudsko ročište. Ili, uzimate telefonsku slušalicu, a linija »mrtva«. Razlog: davno neplaćeni telefonski račun koji je napravio bivši stanar.</p>
<p>Uzalud pokušavate objasniti policiji da obavijest o ročištu nikad niste primili, a davatelju telefonske usluge da o opomeni za telefonski račun nemate pojma. Naime, umjesto vas, potpis da je poziv za ročište isporučen stavio je poštar, a opomenu pred isključenje dostavljač je bacio u najbliži jarak.</p>
<p>Građani se sada s pravom pitaju koliko su sigurne njihove poštanske pošiljke. Da bi podigli razinu sigurnosti, kurirske tvrtke od djelatnika traže i potvrdu o nekažnjavanju, odnosno da se protiv njih ne vodi sudski postupak. Istodobno, kontrolori su svakodnevno na terenu, pa ne gine i opomena pred otkaz kada se besplatne novine ostave na stubištu, a ne u poštanskom sandučiću.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tarot-koalicije </p>
<p>Kad SDP-ovcima ponestane afera, uvijek se mogu okrenuti političkoj budućnosti iz tarot karata</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Baš kad se slegla medijska priča o Račanovoj bolesti, koja je dobrano zasjenila njegovu stranku, SDP se opet porinuo u javnost. Ovaj put ozbiljnom najavom ozbiljne izborne strategije gospodarskog rasta za bolji život hrvatskih građana. Iste one, za podsjetnik građanima-biračima, koju je prije koju godinicu ponudio gospodarski im strateg Ljubo Jurčić. </p>
<p>Činjenica da ga dosad nisu ozbiljno shvaćali, dapače ignorirali - i sam je javno govorio kako strategija u SDP-u nikog ne zanima i da je nitko nije ni pogledao, a pogotovo ne o njoj raspravljao na kakvim stranačkim tijelima - otvara pitanje tajminga predstavljanja dosad »nezanimljive« gospodarske strategije. </p>
<p>Prema najavama, šef stranke vraća se ovaj tjedan u Zagreb i možda nije zgorega vrijeme gospodarske promocije tražiti u tom kontekstu. Možda trebaju pokazati šefu da su sveprisutni u medijima i dok njega nema. Dosad su, doduše, uglavnom bili tema analiza o budućnosti s Račanom i bez njega, tajnih sastanaka sa šeficom narodnjaka, javnih ponuda Čačića za zajedničkog premijera, prijeizbornih i poslijeizbornih koalicija u koje ih se uporno gura s lijevoga HNS-ova centra. Pa možda sada procjenjuju da bi se ozbiljnijom temom mogli ozbiljnije nametnuti medijima. I opravdati se samom Račanu.</p>
<p>Evo samo nekih (ne)bitnih detalja dosad ignorirane Jurčićeve strategije. Socijaldemokrati u predizbornoj utrci kane ući u rat s kapitalizmom i okrenuti se radnicima. Istim onima koje su, dok su bili na vlasti, izigrali Zakonom o radu, smanjenim otpremninama, kraćim otkaznim rokovima... No sad će im, čini se, ponuditi novi demagoški trik: porez na imovinu i dionice! A građani će valjda na vrijeme shvatiti da bi i njima i drugim konkurentskim strankama najbolje bilo predložiti uvođenje poreza na budale. To bi im svima bio neiscrpan izvor popunjavanja stranačkih budžeta.</p>
<p>Zbilja se teško možemo oteti dojmu da će naše stranke i političari sve svoje adute ispucati još za koji mjesec. Prva će im polovica godine biti olako potrošena i pravo je pitanje što će na kraju stvarno ponuditi biračima? Javljaju se samo od afere do afere ili sporadično graknu na neku aktualnu slovensku, piransku ili ekološku temu.</p>
<p>Stvarajući atmosferu u kojoj su im afere najbolji predizborni saveznici, ostavljaju prostora biračima da zaključe, deset mjeseci prije izbora, kako nemaju za koga glasovati. Umjesto da se već sukobljavaju temama i programima, međusobno samo pljušte poruke tipa »sad si ti na redu jer smo svi mi već bili na tapeti«. Ponekad im kao maskota posluži i predsjednik države, koji nije pošteđen pokušaja da ga se uvuče u ovaj ili onaj tabor ne bi li njegovim populizmom pridobili koji glas više. No što se Predsjednika tiče, njegova je pozicija prilično komotna. Vidi se već sada da je spreman s brda udijeliti pokoju packu svojima u bivšoj stranci, pa je HNS-u poručio da se sa SDP-om usuglasi prije nego što grakne u javnosti, no u načelu dosad nije ozbiljnije zaigrao ni na čijoj strani. </p>
<p>A kad im ponestane i afera, uvijek se mogu okrenuti političkoj budućnosti iz tarot karata. Tu bi SDP-ovcima možda mogle pomoći kolege iz HSLS-a. Ako već nisu partneri po programima, mogu biti u tarot-koalicijama! Karte se možda i mogu posložiti tako da (ne)budu zadovoljni. Trećim mjestom na ovim izborima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tko je dobio Cvjetni trg - tajno ili javno</p>
<p>Građanskoj radoznalosti birokratska domišljatost doskočila na vrlo jednostavan način </p>
<p>BORIS KUNST </p>
<p>Tko je dobio Cvjetni trg, koliko je potrošeno za stadione, koliko predsjednik uprave društva u državnom vlasništvu troši na reprezentaciju, pitanja su na koja još neko vrijeme možemo dobiti odgovore. To nam jamči 2003. godine usvojeni Zakon o pravu na pristup informacijama koji je ocijenjen kao jedan od najotvorenijih zakona iz tog područja, kao što to pitanje kao jedno od temeljnih ljudskih prava uređuju sve demokratske zemlje. </p>
<p>Međutim, izgleda da su građani dobili krila, pa počeli postavljati svakakva pitanja tijelima javne vlasti, kako državnim tako i lokalnim. Stoga je građanskoj radoznalosti birokratska domišljatost doskočila na vrlo jednostavan način. Kako svi navedeni mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako je informacija proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, novim Zakonom o tajnosti podataka, koji je upravo prošao prvo saborsko čitanje, svi ti koji po jednom zakonu imaju obvezu dati podatke, sada ih mogu proglasiti tajnim i na taj način uskratiti. Kako ćemo onda kad se zakon usvoji osigurati pravo na pristup podacima? Čini se nikako, jer se kod nas za razliku od drugih demokratskih zemalja, ne predviđa tijelo ili osoba koja bi imala pravo procjenjivati je li javni interes jači od birokratskog, ili možda stranačkog. </p>
<p>Kad se donese Zakon laknut će mnogima, pa tako i našoj ministrici pravosuđa od koje smo još prije pola godine zatražili podatak o broju radnih sporova. Dugo nam traju sporovi, pa tako dugo putuje i odgovor. Kad se donese Zakon, vjerojatno će i taj podatak proglasiti tajnim, pa ćemo i nadalje samo nagađati koliko je radnika zatražilo sudsku zaštitu svojih prava i koliko dugo čekaju na svoju pravicu.</p>
<p>Nećemo tako moći računati niti na dostupnost informacije koliko će radnika dobiti otkaz zbog odavanja neke poslovne tajne upravo zbog činjenice da se novim Zakonom o tajnosti podataka ta vrsta tajne više ne uređuje. Budući da poslodavci često sve podatke proglašavaju poslovnom tajnom, to radnike može dovesti u položaj da ih se može sankcionirati za odavanja bilo kojega podatka, pa i onoga čijim priopćavanjem ne mogu za poslodavca nastupiti nikakve štetne posljedice za njegove gospodarske interese.</p>
<p> Do sada smo se mogli pozivati na zakonske odredbe koji su poslodavce ograničavali i dodatnom obvezom da moraju unaprijed utvrditi što je to poslovna tajna, kako se njome rukuje i odrediti osobe ovlaštene za to. Temeljem takvih zakonskih ograničenja mogli smo pomoći i jednoj djevojci, kojoj je poslodavac ponudio ugovor o radu s »klauzulom o povjerljivosti« i ugovornom kaznom od 1.500.000 eura za odavanje poslovne tajne, a da nikome nije poznato koji su sve to podaci za njega poslovna tajna. Da joj se posreći raditi 40 godina, za povredu te obveze morala bi mjesečno izdvajati 3125 eura. </p>
<p>Ako se ne uredi pitanje određivanja poslovne tajne, takve klauzule o povjerljivosti biti će sve češće. Bez Zakona ih nećemo moći osporavati, a radnicima će biti teško dokazivati da nisu povrijedili nikakvu poslovnu tajnu. To bi svakako onemogućilo i provedbu odredbi Zakona o radu glede obveze informiranja radničkih predstavnika o stanju i rezultatima poslovanja i drugim pitanjima važnim za položaj zaposlenih, jer bi se morali obvezati da će sve podatke čuvati kao tajnu, na koji način bi bili onemogućeni u obvezi izvješćivanja zaposlenih o bilo kojem od tih podataka.</p>
<p>Zato je od iznimne važnosti da se do drugog čitanja predloženi Zakon izmijeni, što je URSH i GLAS HR zatražio od Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelja, jer će nam u protivnom građani, radnici i nihovi izabrani predstavnici ostati gladni informacija. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i GLAS-a HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zakon o oprostu i Sud pravde u Haagu</p>
<p>DINKO PENSA</p>
<p>Biti nepravedan, događa se i to, ali nepravedno presuditi u tako velikoj tragediji koja se dogodila narodu BiH znači pogaziti pravdu i pravo. Tako prokleto stati na stranu totalne laži, na stranu pljačkaša, progonitelja cijelog naroda, bešćutnih ubojica (isprika Srbima koji nisu podržavali ni pridonijeli tragediji BiH) treba imati vražju moralnu snagu. Ali iz čega je izvučena ta smjelost za nanesenu sramotu sudu i spremnost da se cijelom svijetu kaže da je sve ono što su vidjeli, učili i pročitali samo laž?</p>
<p>Presuda da se Srbija kažnjava ukorom jer nije učinila ništa da se spriječi genocid u Srebrenici te da je genocid počinila Republika Srpska, pa izjava njihova predstavnika da s tim nemaju baš nikakvu vezu, onda govor srbijanskog predsjednika da ih je taj ukor pogodio i da se srbijanska skupština mora odmah od toga ograditi, onda poruka Amerike da takva presuda pridonosi smirivanju stanja na tim prostorima, svježa je žalost za narod koji će umirati i umire u ranama tog zločina. To je oprost najbrutalnijem zlostavljanju i teroru jednog naroda nad drugim, unatoč deklaracijama o pravu čovjeka koje su donijeli UN. Carla del Ponte je optužila Miloševića za genocid u Bosni, ali je na zahtjev nekih sudaca iz Suda pravde to izbacila iz tužbe. Magla preko La Manchea možda pomognuta valovima Biskaja otpuhala je pravdu. No, svakome je jasno da oprost zločina rađa novi. Stara teza američkih konzervativaca govori o miru kao rezultatu ravnoteže straha.</p>
<p>I Hrvatska ima pravo na sreću i slobodu, ali je Srbija počinila agresiju, a kada je bilo jasno da će izgubiti rat, njezini simpatizeri su iskoristili međunarodnu zajednicu za pritisak na Hrvatsku da donese Zakon o oprostu. Tako je donošenje zakona pravdao pokojni predsjednik, jer je trebalo opravdati donošenje tog zakona nakon paleži ubijanja i progona Hrvata. Ljudska priroda je prihvatila da se ponekad oprosti dug, gruba riječ, sitna krađa i bezazlena laž, ali kada se izvuče iz bolnice 200 ranjenika, pa polako ubija jedan po jedan, kada se masakrira 50 ljudi da ih nitko ne može prepoznati, kada se hrpe ubijenih gura bagerom u masovne grobnice, a i nakon deset godina Hrvatska ne zna za 1300 svojih građana, je li to za oprost? Kada se otkrije povratnik za kojeg se zna da je počinio zločin, njihov zastupnik objavljuje da to spada u Zakon o oprostu. Taj zakon je ohrabrio zastupnika da usred Sabora traži priznavanje staža svim Srbima koji su se borili na strani vojske »krajine«. Radi tog zakona, tamo gdje Srbi čine većinu miču se imena ulica s hrvatskim predznakom, gazi se hrvatska zastava, neće se učiti hrvatska povijest ni govoriti hrvatskim jezikom, zbog čega se u drugim zemljama gubi državljanstvo. </p>
<p>Autor je umirovljeni inženjer iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dokad otpad?</p>
<p>Kao dugogodišnji Vjesnikov glazbeni kritičar, zahvaljujem vam se u osobno ime starosjedioca Mesićeve ulice od rođenja 1933. godine i u ime mnogih stanovnika okolnih ulica na objavljivanju članaka iz ekologije u Vjesniku od petka i subote/nedjelje, 23. i 24./25. veljače 2007., vezanih uz sramotno dugo razdoblje zapuštenosti, dotrajalosti i unutarmedicinskih ustanova stručno neshvatljivo po zdravlje zagađujućih kotlovnica na Klinikama za ortopediju, pedijatriju, otorinolaringologiju te kožne i spolne bolesti.</p>
<p>Na žalost, govorim to s iskrenom tragikom tona u glasu, to nije sve! Na (vjerojatno ničijem) prostoru između klinike i ustanova Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sudske medicine, nabacana je velika količina golemog otpada. I dok su s jedne (kliničke) i s druge (fakultetske) strane uređena parkirališta za automobile odgovarajućeg osoblja, prema starom hrvatskom sindromu nesloge, za međuprostor dogovora nema. Štoviše, on je leglo miševa, štakora, komaraca i neudomaćenih mačaka, sramota »elitnog« dijela Zagreba, gdje ujedno nekontrolirano raste guštara u kojoj dominiraju neobuzdanim rastom nepodrezivana dva jablana, koji prijete obrušavanjem pri žestini sjeveroistočnog vjetra. Sve se to smjestilo nasuprot sredine prvog, neparnog dijela Mesićeve ulice. </p>
<p>Zato vas molim za sugrađansku javnu potporu za sustavno rješenje ekoloških problema na Šalati. </p>
<p>Zlatko StahuljakAutor je profesor, veleposlanik u mirovini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>I globalno zatopljenje uzrokuje alergije</p>
<p>Ugljični dioksid dokazano pospješuje povećanje peludi ambrozije </p>
<p>Alergijske bolesti sve su češće, upozoravaju liječnici, a kod 80 posto alergičara razvijaju se bolesti dišnog sustava, poput astme i bronhitisa. Proljeće je teško razdoblje za alergičare jer cvatu biljke i šire alergene - pelud drveća, trava i korova. O alergijama smo razgovarali s dr. Josipom Čuligom, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo grada. </p>
<p>• Što su alergije i zašto se javljaju?</p>
<p>- Alergijske bolesti su imunološke upale, koje uzrokuje veza alergena i antitijela u ponovljenom kontaktu. Alergen može biti svaka tvar, koja potiče imunološku reakciju na mjestu kontakta i putu ulaska u organizam. Razlikujemo inhalacijske, kožne, ingestivne (lijekovi), hrana, odnosno injekcijske (lijekovi), infuzije i slične alergene. Alergije su pretjerani imunološki odgovor na alergene iz okoliša. Raznovrsne tvari mogu pokrenuti takvu reakciju, od grinja iz kućne prašine i životinjskih dlaka, do perja, peluda trava, stabala i korova, plijesni i slično. Potonje najčešće uzrokuju bolesti poput alergijskog rinitisa (upale nosne sluznice) i astme. Alergeni iz hrane povezuju se s problemima probavnog sustava, ali i kožnim reakcijama. Ubodi insekata, lijekovi i cjepiva izazivaju stalne ili samo kožne reakcije. </p>
<p>• Koji dio populacije je osjetljiviji na alergije?</p>
<p>- Sklonost alergijama je nasljedna. Kod djeteta, čiji je roditelj alergičar, rizik obolijevanja je 30 posto i zato ga treba pratiti već od dojenačke dobi. Potrebno je uočavati reakcije na hranu, lijekove, cjepiva i učestale bronhitise, praćene otežanim disanjem.</p>
<p>• Koje su alergije najčešće među građanima?</p>
<p>- Najčešće su alergije dišnog sustava, koje uzrokuju i klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Povećana emisija ugljičnog dioksida, primjerice, dokazano pospješuje povećanje peluda ambrozije. Peludne alergije ponavljaju se periodički, a vrste i koncentracija peluda u zraku ovisi o zemljopisno-klimatskom području, vegetaciji i meteorološkim prilikama. </p>
<p>• Očituju li se hunjavicom ili...</p>
<p>- Teško je razlikovati simptome sezonske alergije od obične prehlade ili viroze. Sezonski rinitis najčešće se javlja u vrijeme polenacije biljaka, što traje gotovo cijelu godinu. Lijeska cvjeta već u siječnju, a ambrozija prestaje u studenom. Alergije, među ostalim, uzrokuju kihanje, začepljenost i curenje iz nosa, svrbež očiju, ušiju, bolno grlo, a na prehladu najčešće upućuje povišena temperatura i(li) kašalj.</p>
<p>• Gdje se građani mogu testirati?</p>
<p>- U bolnicama i(li) poliklinikama za plućne bolesti. Testira se aplikacijom iglom alergena u kožu, ubodnom metodom tzv. prick ili scrach testom, odnosno aplikacijom alergena grebanjem kože i dr. </p>
<p>• Koliko uspješno se liječe alergije?</p>
<p>- Znanost ulaže velike napore u traženje lijeka protiv alergija, koje su sve učestalije. U liječenju je ključna edukacija, izbjegavanje alergena, terapija lijekovima, ali i imunoterapija. </p>
<p>• Mogu li alergije biti smrtonosne?</p>
<p>- Da, i to od alergena koji se unose injekcijama i lijekovima, hranom (bjelančevine) ili ubodima insekata. Tada se javlja anafilaktička reakcija, kad pada tlaka, dolazi do gušenja, otjecanja sluznice dišnih putova i plućnog edema. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagrepčani prednjače u trovanju lijekovima</p>
<p>Prevladava trovanje antiepilepticima i sedativima-hipnoticima</p>
<p>Analize posljednjih podataka Hrvatskog zavoda za toksikologiju pokazuju da grad Zagreb po apsolutnom broju otrovanih lijekovima prednjači u Hrvatskoj s 31 posto od svih primljenih u bolnice. Franjo Plavšić iz Zavoda za toksikologiju ističe da je trovanja lijekovima bilo znatno više nego prethodnih godina, dok je trovanja kemikalijama bilo manje.</p>
<p>Kao i prethodnih godina, apsolutno prevladava otrovanje antiepilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima, dok se na drugom mjestu zadržao alkohol, a visoko treće mjesto zauzimaju otrovanja u kontaktu sa životinjama. Zanimljivo je da je učestalost otrovanja opijatima pala na šesto mjesto. »Smatramo da je broj otrovanih narkoticima veći, ali se takvi slučajevi ne bilježe kao otrovanja kod prijama u bolnicu, nego kao ovisnosti«, rekao je Franjo Plavšić. </p>
<p>Podatci pokazuju da se kemikalijama češće truju muškarci nego žene - 66 prema 34 posto. Žene, pak, češće se truju lijekovima. </p>
<p>Plavšić upozorava i na učestalo trovanje alkoholom mladića u dobi od 12 do 16 godina, zbog čega treba hitno poduzeti preventivne mjere. »Ono što nas posebno raduje je činjenica da je došlo do smanjenja trovanja pesticidima i kućnim kemikalijama«, kaže Plavšić. Upozorava i na još uvijek visoku učestalost trovanja maloljetnika, te da se stanje godinama ne mijenja na bolje. »Iako je trovanje ugljičnim monoksidom i dalje na prvom mjestu kao uzrok smrti - 28 posto - znatno je bolja situacija nego prijašnjih godina«, zaključuje Plavšić. Lijekovi su pak izazvali smrt u 17 posto osoba umrlih trovanjem, a ostalo čine kemikalije.</p>
<p>Što se tiče smrtonosnih otrovanja prema dobnim skupinama, od pete do 19. godine najčešći uzrok smrti je trovanje lijekovima, od 20. do 34. to su opijati, dok je u dobi od 35 do 59 godine najveći uzrok smrtnosti trovanje ugljičnim monoksidom.</p>
<p>Plavšić ističe kako zbog takvih podataka što prije treba pokrenuti akciju kojom bi se građane upoznalo s opasnostima od neispravnih peći, odnosno ložišta, te na činjenicu da zbog toga umire preveliki broj ljudi. »Moramo obavezno upozoravati i dalje na pogubnost uživanja opojnih droga i alkohola te na na opasnosti kućnih kemikalija, pogotovo koroziva te pesticida, kod kojih smrtno stradavaju najstariji i djeca«, zaključuje Plavšić.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Životinjski raj blizu maksimirskog stadiona</p>
<p>Utvrđeno je čak 112 ptičjih vrsta i 15 tisuća žaba, a od većih sisavaca u parku žive puhovi, kune i crvene vjeverice </p>
<p>Jedan od gradskih »azila« za biljne i životinjske vrste koje nemaju izbora drugog staništa (jer grad se stalno širi i gradi), park Maksimir, prostire se na 316 hektara, koji iznenađuje i same znanstvenike brojem pojedinih životinjskih vrsta. </p>
<p>Tijekom lanjskih ornitoloških istraživanja, zabilježeno 112 vrsta ptica, od čega 55 gnjezdarica. »To je zavidan broj vrsta ptica, kojih je podjednako kao na Medvednici i u Žumberku«, ističe Biljana Janev Hutinec, stručna voditeljica Javne ustanove Maksimir. Lanjsko istraživanje vodozemaca pokazuje da je najviše smeđe krastače, čije jedinke su se lovile, označavale i vraćale u okoliš oko Trećeg jezera. Njihov broj procijenjen je na 15 tisuća, što je vrlo dobar rezultat jer je tih žaba prije deset godina bilo samo 900 jedinki. Osamdesetih godina je njihov broj porastao na 12 tisuća. </p>
<p>Od gmazova u Maksimiru bjelouška, smukulja, bjelica, sljepić, livadna i zidna gušterica, barska i crvenouha kornjača, koja međutim nije autohtona vrsta. U jezera su je naselili građani koji više nisu mogli brinuti o tim, isprva, kućnim ljubimcima. »Vrsta dobro prilagodila, ali sada istiskuje autohtonu barsku kornjaču«, ističe Biljana Janev Hutinec. Crvenouhih kornjača na Trećem jezeru lani je bilo 78, a barskih samo 11. Populacija crvenouhe kornjače na Petom jezeru broji 30 jedinki, a barskih je 20. Istraživanja vodozemaca i gmazova se nastavljaju. </p>
<p>Od siječnja se istražuju mali sisavci - miševi, voluharice i rovke, a od većih sisavaca u parku žive puhovi, kune i crvene vjeverice. Lani je utvrđeno 29 vrsta danjih leptira, kojih bi moglo biti i više. Zbog toga se planira smanjiti intenzitet, a u nekim dijelovima i posve obustaviti košnju livada u vrijeme cvatnje. Zabilježeno je i 230 vrsta prizemne flore, od kojih su četiri ugrožene i nalaze se u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Od flore uz jezera zabilježene su 204 vrste, od kojih su četiri ugrožene. </p>
<p>Javna ustanova je lani izdala popularnu knjižicu s oko 30 vrsta najčešćih vrsta drveća. U ožujku bi trebala izaći popularna knjižica o 30-ak vrsta proljetnica koje rastu u parku ne bi li se potaklo građane više pažnje obraćati na svijet oko sebe. Tome će pomoći i otvaranje edukativnog centra nakon obnove Vratareve kućice na ulazu u park. </p>
<p>»Nakon inventarizacije flore i faune, čeka nas najteži dio posla - sačuvati i obogatiti biljne i životinjske vrste«, napominje Biljana Janev Hutinec. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Svijet mašte u malom izdanju velikih majstora</p>
<p>Minijaturne makete dvoraca i tvrđava, figurice patuljaka, goblina, orka i ostalih stanovnika svijeta mašte, izložene su u ponedjeljak na otvorenju izložbe maketa i minijatura Udruge »Agram«, Galerija Zagrebačke zajednice tehničke kulture. Udruga koja tom izložbom slavi 4. rođendan, bavi se bojanjem i obradom minijatura, izradom ambijentalnih maketa povezujući sve one koji žele svoje slobodno vrijeme koristiti kreativno.</p>
<p>»Ovaj hobi je idealan za smirivanje živaca i nudi mogućnost druženja ljudi sličnih interesa. Neke makete mogu se završiti u jedno popodne, a druge se izrađuju mjesecima«, rekao je Dejan Pavlović, tajnik Udruge i dodao kako Agram sudjeluje i u turnirima stolnih strateških igara u Hrvatskoj i inozemstvu. </p>
<p>Uz puno volje i truda, za izradu maketa potrebni su i materijali poput stiropora, gline i kartona, a najveći trošak predstavlja uloženo vrijeme koje brojni zaljubljenici provode u izradi minijaturnih bojnih polja na kojima se odvijaju borbe nalik onima u romanu »Gospodar prstenova«. Trenutno u udruzi djeluje pedesetak aktivnih članova koji organiziraju radionice i škole izrade prostornih maketa. </p>
<p>Izložba se do 7. ožujka može razgledati u Galeriji Zagrebačke zajednice tehničke kulture, Trg žrtava fašizma 14 , a ulaz je besplatan.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Garaže potiču dolazak automobila u centar grada</p>
<p>Nakon što su u medijima krenule priče oko gradnje podzemnih garaža ispod Arheološkog muzeja i u Cesarčevoj ulici, Zelena akcija i Inicijativa Pravo na grad uskoro će pokrenuti prosvjede protiv njihove gradnje. U Zelenoj akciji smatraju da gradnja podzemnih garaža u užem središtu grada potiče dolazak automobila na štetu pješaka. Prema njihovim procjenama izgradnjom podzemnih garaža promet bi se povećao za dvadeset do trideset posto. Upozoravaju da se gradnjom podzemnih garaža pridonosi uništavanju gradske jezgre. Iz tog razloga Zelena akcija protivi se i uređenju Cvjetnog prolaza, jer Tomislav Horvatinčić ondje želi graditi podzemnu garažu kapaciteta više od 500 automobila. Inače, do kraja ove godine završava se gradnja podzemne garaže na Tuškancu koja će, prema mišljenju Zelena akcije, još više doprinijeti prometnom kaosu u gradu. [T.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tone cijanida zakopane u Susedgradu?</p>
<p>Najviše poziva građana Zelenom telefonu (062 123 456) u veljači, odnosilo se na otpad, baš kao i prethodnih mjeseci. Od 122 prijave građana, čak 32 su se odnosile na divlje deponije građevinskog i opasnog otpada. Isto tako, građani se žale da ne znaju kamo odložiti opasni otpad koji ne primaju reciklažna dvorišta .</p>
<p>Zeleni telefon je registrirao i anonimnu prijavu o opasnom otpadu u Susedskom polju (područje bivše tvornice Rapid). Građanin tvrdi da je riječ o bačvama cijadnidne soli, zakopanih »na jugoistočnoj strani, blizu Save, koje poslije 10 godina pod zemljom, izložena koroziji, prijeti vodnim zalihama«. Odmah iza otpada nalazi se zelenilo jer građane prilično uzrujava rušenje stabala radi gradnje. </p>
<p>Na Zeleni telefon javljali su se i građani koji smatraju da ih Grad Zagreb oštećuje ponudom za njihova zemljišta, cijenama koje su daleko ispod tržišnih. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Entuzijazmom i protiv zagrebačkih gromova</p>
<p>Inovativni građani uče susjede modernoj tehnologiji</p>
<p>Za razliku od SAD-a, gdje bi ih smatrali genijalcima i uvrstili na Forbesovu listu najbogatijih, u Zagrebu ih, unatoč sve većem broju članova, smatraju klincima koji se »igraju« modernim tehnologijama. Oni su wirelees (Wi-Fi) entuzijasti koji svojim sugrađanima žele pomoći iskoristiti sve mogućnosti modernih tehnologija.</p>
<p>»Bežična mreža građanima pruža mnogo jer je slobodan i nezavisan medij«, rekao je Kristijan Fabina, predsjednik Udruge Dugave Wireless. Građani najčešće koriste besplatnu tekstualnu i glasovnu komunikaciju i razmjenu baza podataka. Mreža služi i za pristup internetu te radio stanicama koje se »streamaju« na internet i intranet portalima, koji služe kao informativne baze s mnogo tekstova, slika i slično. U Zagrebu, gdje je situacija zadovoljavajuća, kaže Fabina, postoji nekoliko mreža, dvije u vlasništvu udruga ZGWireless i WiFiHR, a jedna ZNET-a. Vlastite mreže imaju i naselja Dugave, Sloboština, Savica i Špansko. »Iako je veći dio grada pokriven signalom, situacija se razlikuje od naselja do naselja, ali i broja umreženih korisnika«, kaže Fabina uz napomenu da je zapadni dio grada najlošije pokriven. </p>
<p>Problema uvijek ima, a najčešći su oni s hardverom jer se za pristupne točke i usmjerivače prometa koriste »stare kante« (kompjuteri), koje zbog starosti odlaze u »zasluženu mirovinu«, a događa se i da grom spali dio opreme. »Iskustvo nas uči da je u umrežavanju bolje koristiti skuplju i kvalitetniju opremu. Zbog toga je većina mreža izrađena profesionalno - s uzemljenjem, osiguračima, profesionalnim antenama i pravim usmjerivačima prometa, iako se još uvijek na mnogim mjestima nalaze improvizirane mrežne točke«, kaže Fabina. Budući da svaka mora biti zaštićena, pa tako i wi-fi, pitanje je koliko je takva mreža sigurna? Mreže su uglavnom zatvorenog tipa, što znači da je moguć pristup samo članovima. Svaki član ima svoj korisnički račun za autorizaciju preko servera, a osim toga, provjeravaju se adrese mrežnih kartica, prema kojima se zatim dodjeljuje mrežna intranet (IP) adresa. Promet pojedinih mrežnih točaka kriptiran da se onemogući »čitanje« uz pomoć alata za hackiranje. Korisnike savjetuje da na računalima koriste antivirusne programe ili firewallove. </p>
<p>Od 100 do tisuću kuna</p>
<p> Troškovi se razlikuju od udruge do udruge. Članovi Dugave Wirelessa imaju dvije mogućnosti. Korisnici koji se žele spojiti mrežnim kabelom na već postojeću žičnu mrežu u zgradi morat će izdvojiti oko 100 do 150 kuna za kabel, mrežni preklopnik i mrežnu karticu. Ako u njegovoj zgradi ili kući nema žične ili bežične mreže, korisnik mora financirati kompletnu opremu, odnosno antenu, bežičnu karticu, uređaj i kabel koji povezuje antenu i karticu, a troškovi tada iznose od 400 do tisuću kuna. Međutim, Fabina naglašava da oni nisu internet provider, kako neki misle, nego građani financiraju gradnju mreže na kojoj su, za razliku od providera, svi ostali servisi besplatni. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nedonošenje Prostornog plana usporava razvoj</p>
<p>Oporba smatra da će kasniti gradnja autoceste Zagreb-Sisak</p>
<p>Aktualni sat 11. sjednice skupštine Zagrebačke županije u ponedjeljak je završio prosvjednim odlaskom HDZ-ovih zastupnika, jer nisu prihvaćeni njihovi prijedlozi. HDZ-ovci su na početku aktualnog sata predložili da se s dnevnog reda skinu četiri točke, one kojima se imenuju članovi upravnih vijeća Specijalne bolnice Gornja Bistra i Naftalana, Ljekarni te Doma zdravlja Zagrebačke županije. </p>
<p>Zastupnici Kluba HDZ-a u vijećima su željeli vidjeti i svoje predstavnike, ali vladajuća koalicija nije pristala na mijenjanje najavljenoga dnevnog reda. Na njihov zahtjev dodana je i informacija o izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana, ali niti tu točku, iako su izričito tražili da se uvrsti, predlagatelji nisu dočekali. HDZ-ovci ističu kako nedonošenje Prostornog plana zbog sporne spalionice i otpada usporava izgradnju autoceste Zagreb-Sisak kao i poduzetničkih zona Županije. </p>
<p>Ali i nakon odlaska 15 oporbenjaka na sjednici je ostalo dovoljno zastupnika za nastavak rada. »Procedura je u tijeku, ideja je da Grad Zagreb i Županija zajedno grade spalionicu na području Grada, a da se otpad nastao spaljivanjem zbrine u Županiji«, kazao je Župan Stjepan Kožić. S time su se, istaknuo je župan, složile i 34 općine, sve osim Vrbovca i Zaprešića. Prvotne izmjene i dopune Prostornoga plana nije prihvatilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jer u njemu nije bila predviđena lokacija za odlagalište otpada nastalog spaljivanjem. Župan Kožić, uz postojeće rješenje, kao mogućnost je spomenuo i prijedlog Općine Gvozd, koja bi dala lokaciju za odlaganje otpada, ali uz uvjet da spalionicu zajedno izgrade Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija.</p>
<p>Na sjednici je donesena Odluka o kriterijima i načinu financiranja zdravstvenih ustanova Županije u ovoj godini. Ustanove su, sukladno potrebama, same izradile plan raspodjele novca. Tako će primjerice od 17 milijuna kuna iz proračuna županijski Dom zdravlja dobiti 11,6 milijuna. Od tog iznosa za nabavu sanitetskih vozila utrošit će oko tri milijuna kuna. </p>
<p> </p>
<p>Policija ispitivala zastupnicu HSS-a </p>
<p>Željka Šabarić, zastupnica HSS, tvrdi kako ju je policija maltretirala, odnosno bezrazložno ju ispitivala i provjeravala. Naime, zastupnica Šabarić radi kao suradnica na jednom portalu te je pokušala dogovoriti intervju s Dubravkom Teurom, načelnikom Policijske postaje Samobor. Ali umjesto odgovora, kako ona kaže, na vrata joj je stigao policajac i odveo ju na obavijesni razgovor. Zastupnica HSS-a na aktualnom satu upitala je što će u vezi s tim poduzeti, na što je župan Kožić odgovorio kako će na sljedećoj sjednici načelnik PU zagrebačke, Marijan Tomurad, podnijeti izvješće o radu. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Kupili papige i dobili upalu pluća </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije izvjestila je u ponedjeljak uvečer kako su, nakon što su u trgovinama kućnim ljubimcima »Butiga o' beštij« i »Vaši ljubimci 4« kupile papige za koje je utvrđeno da su zaražene klamidijazom, četiri osobe hospitalizirane u splitskoj Kliničkoj bolnici s upalom pluća. Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Zorana Klišmanić rekla je da postoji osnovana sumnja da su zaražene ptice u tim trgovinama prodavali od početka siječnja do kraja veljače. Protiv vlasnika »Butige o'beštij« Tihomira Doline u prosincu prošle godine splitsko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu zbog teškoh kaznenog djela protiv zdravlja ljudi koje je počinio početkom 2002. godine prodajom papigice nimfe zaražene papagajskom groznicom, čime prozročio smrt 63-godišnjega I. K. i zarazu 24 osobe koje stanuju u istoj zgradi u Splitu. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Osmero mrtvih u sudaru helikoptera i zrakoplova u Alpama</p>
<p>BEČ</p>
<p> - U sudaru helikoptera i malog zrakoplova u ponedjeljak u regiji Zell am See u središnjoj Austriji poginulo je osam osoba, rekao je direktor lokalnog Crvenog križa Gerhard Huber. Crveni križ je primio hitan poziv oko 11 sati o zrakoplovnoj nesreći blizu skijaških staza u pokrajini Salzburg, rekao je Huber agenciji APA. Sedam osoba u helikopteru švicarske tvrtke poginulo je u nesreći. Pilot privatnog zrakoplova, koji je bio sam, također je smrtno stradao u sudaru čiji su uzroci i dalje nepoznati, dodao je Huber. Ostaci dviju letjelica, od kojih se jedna zapalila, raspršeni su u krugu većem od 20 metara u teško dostupnom šumovitom predjelu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Raste broj mrtvih u odronima tla </p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - U odronima tla što su ih prouzročile višednevne neprekidne padaline u istočnoj Indoneziji smrtno stradale najmanje 50 osoba, a spasitelji strahuju da bi ispod muljevitih naslaga moglo biti još desetine nastradalih. Ceste prema nekim mjestima nakon trodnevnih neprekidnih padalina potpuno su neprohodne. Službenik ministarstva za socijalnu skrb izjavio je kako je primio izvješća radio amatera da je 65 ljudi poginulo na otoku Flores. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Autom u moldavske vinske podrume</p>
<p>KIŠINJEV</p>
<p> - Jedna od moldavskih turističkih atrakcija su podzemni vinski gradovi. Prave ulice između vinskih polica ugrađenih u zidove protežu se u vinskom podrumu Cricova u dužini od 100 kilometara. Na nekim mjestima moguće je provesti se i automobilom. U Milestii Mici unutar 50 km podzemnih hodnika čuva se više od milijun boca, a moguće je naći primjerke iz 1902. U Moldaviji je 29 poznatijih vinarija, a grožđe se uzgaja na 142 tisuće hektara. Brežuljkast krajolik, bogato tlo, topla klima, brojne rijeke i blizina Crnog mora doprinose izvrsnoj kvaliteti vina, koja su na glasu još od vremena stare Grčke. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Nepoznati provalnik« u pravoslavnu crkvu - kuna bjelica</p>
<p>SLATINSKI DRENOVAC</p>
<p> – Policija je otkrila provalnika u pravoslavnu crkvu u Slatinskom Drenovcu koji je oštetio oltar i sakralne predmete, nepoznati počinitelj je kuna bjelica, koja je ostala zatvorena u crkvi i nije mogla izići. Virovitičko-podravska policija priopćila je nakon očevida da je krivac kuna te da je isključena mogućnost da su kažnjivo djelo počinili nepoznati počinitelji, protiv kojih je već podnijela i kaznenu prijavu. Kuna je oštetila ne samo oltar nego i nekoliko ikona, četiri svijećnjaka i druge predmete, nanijevši štetu od 2000 kuna. Policija je u ponedjeljak ujutro priopćila da je u pravoslavnu crkvu u Slatinskom Drenovcu, koja je zaštićeni spomenik kulture, provaljeno između 5. veljače i 4. ožujka. Bogoslužja se u toj crkvi obavljaju povremeno pa je prota Jovan Šaulić štetu primijetio tek u nedjelju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U veljači Hrvati kupili 5806 novih automobila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je tijekom veljače prodano 5806 novih automobila, što je za 200 više nego u prošlogodišnjoj veljači, ali i 1468 manje nego u siječnju, pokazuje analiza agencije Promocija Plus rađena na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova. Vodeći po prodaji novih automobila u veljači je Opel s 841 prodanim automobilom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Troje poginulih u lavini u Alpama</p>
<p>GRENOBLE</p>
<p> - Dvoje skijaša poginulo je u lavini, a jedan alpinist pri padu s grebena u odvojenim nesrećama u nedjelju poslijepodne u Francuskim Alpama, priopćila je spasilačka služba nakon neuspješne akcije spašavanja. Dvojica skijaša izvan staza poginula su nakon što ih je pomela lavina kod poznatog skijaškog odmarališta Valloire u oblasti Savoie. U drugom incidentu, alpinist je pao s 15 metara visokog grebena u obližnjoj oblasti Isere. Francuske vlasti nisu izvijestile o identitetu te o nacionalnosti žrtava. Više pojedinosti znat će se nakon istrage. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Fan RHCP-a pregažen u redu za kartu</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> - Jedan 18-godišnji obožavatelj Red Hot Chilli Peppersa umro je u ponedjeljak u bolnici nakon što ga je, dok je spavao u redu za kartu za koncert tog američkog banda, pregazio automobil. Stradao je oko 3.30 ujutro dok je čekao da u 9 sati počne prodaja karata u Aucklandu. Policija još traži auto pod kojim je poginuo. Karte za dva koncerta u Aucklandu 21. i 22. travnja prodane su u roku od 20 minuta, objavili su mediji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tablete protiv glavobolje ne izazivaju san</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Uzimanje tableta za glavobolju da biste zaspali nema smisla jer one ne izazivaju san, rekla je Ursula Sellerberg iz berlinske Savezne ljekarničke udruge. Nema ni znanstvenog temelja za opće vjerovanje da se uzimanjem tableta za bolove nakon pijanstva može ublažiti mamurnost, dodala je. Postoje neka temeljna pravila za uzimanje lijekova poput aspirina. Ne treba ih uzeti previše, najviše deset puta na mjesec i nikad više od tri dana zaredom, kaže Sellerberg. Uzimanje tableta za glavobolju može čak i pogoršati bol, a dugogodišnje uzimanje vodi i do oštećenja bubrega. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Paraglider tri dana visio na stablu</p>
<p>FIRENCA</p>
<p> - Paraglider u Toskani u nedjelju je spašen sa stabla s kojega je tri dana bespomoćno visio. Antonio Montagno (47) visio je naglavce kad ga je vatrogasna spasilačka ekipa napokon pronašla. Iskusni paraglider uzletio je u četvrtak s jednoga brežuljka u Firenci. Nakon nekoliko stotina metara leta snažan vjetar odbacio ga je u granje gdje se zapleo. Iako ga je prijatelj vidio kako uzlijeće pa počinje padati, vatrogasci i dobrovoljci danima su ga tražili. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ratna sjećanja oslobođena mržnje</p>
<p>Polićeva ratna iskustva nalikuju na romanesknu pustolovinu života u kojoj se duboka trauma preokreće u korisnu kušnju</p>
<p>Zašto u ispovijestima Branka Polića, koje objavljuje Durieux, ima mnogo povijesnoga nasilja (od gestapovskoga tjeranja iz zagrebačkog doma, preko iskustva u talijanskim logorima do partizanskih bjegova pred okupatorom), a nema osobne mržnje? Mogli bismo postaviti pitanje: Zašto većina autora koji opisuju logoraške živote radije pišu stoički negoli buntovno i zašto im je draža krhka ispovijest negoli dramatična društveno-povijesna panorama? Zašto logoraši ne upiru prstom u povijest, nego u svjedočenju lagano i strpljivo skidaju s nje velove tajni, pazeći da naglim potezom još više ne uznemire njezine skrivene unutarnje struje? Valjda stoga što onaj tko je iskusio ulogu žrtve nema potrebu da bude junakom, nego samo čovjekom koji je izdržao kušnju.</p>
<p> Tome nas uče Polićevi memoari, a i mnoge druge slične knjige u kojima ljudska duša preživljava povijesni potres. Pročitamo li roman Imrea Kertesza »Čovjek bez sudbine«, u kojemu taj nobelovac opisuje svoja logoraška iskustva holokausta, ostat ćemo iznenađeni snagom ljudskoga prihvaćanja sudbine, snagom koja gotovo metafizički nadvisuje užase promjenjive povijesti. Krvnik ne štedi žrtvu, ali ona podnosi krvnika. Nemoć se pobjeđuje još jedino voljom za preživljavanjem, koju ne može zabraniti nitko. Tako i Gunther Grass u svojim memoarima »Dok ljuštim luk«, u kojima opisuje svoja iskustva u nacističkoj postrojbi i svoja poslijeratna lutanja, stvara ravnotežu sukobljavanjem ratne stvarnosti i svojih duhovnih težnji. Zanimljivo je čitati ispovijesti žrtava, jer samo se tako možemo upitati odakle toliko bijesa u političkih i medijskih propagandista, odakle taj pusti javni teatar, dok prave žrtve svoje drame pretaču vremenom u poeziju tihe patnje i općeljudske prolaznosti, ne tražeći u toj samorefleksiji ni široku publiku niti scenska uprizorenja. </p>
<p>Ispovijesti žrtava djeluju uvijek poput apaurina koji smiruje društveno ludilo. S tim apaurinom čini se kako zlo nije slučaj, nego nužna epizoda vjetrovitoga vremena koje će zapuhati sad na jednu, sad na drugu stranu i koje treba preživjeti, kao svaku drugu nepogodu što dolazi negdje »odozgo«.</p>
<p>Upravo je u tom tonu pisana i knjiga Branka Polića »Imao sam sreće« (nastavak knjige »Vjetrenjasta klepsidra«) koja obuhvaća autorova ratna iskustva u talijanskim logorima i partizanskim četama, od listopada 1942. godine (kada je dopremljen u kraljevački talijanski logor) do 1945. godine (kada se, poslije partizanske odiseje, vraća u Zagreb, prenapućen poslijeratnim pridošlicama i duhom obnove). Na dugačkom putu, koji mu je nametnula povijest, obuzimaju ga strahovi (npr. od izručenja Židova ustašama ili esesovcima u talijanskim logorima u Kraljevici i na Rabu), ali i pršte zanosi (npr. od harmonika, pantomima, skečeva po logorima i kasnije partizanskim bolnicama, od kojih je najdojmljivija ona na Petrovoj gori).</p>
<p> U osobnom filmu nižu se ružni kadrovi (od obješene depresivne logorašice do vijesti da su odveli baku u nepoznato), pa do komičnih (zanimljivo je tu spomenuti glomazni radio na baterije na Petrovoj gori koji je trebalo naprtiti na leđa i odnijeti na punjenje u Glinu, ili sliku ambiciozne partizanke koja, dolaskom u Karlovac nakon oslobođenja, ne zna kako poslije šumske slobode koristiti WC školjku).</p>
<p> Poslije partizanskih avantura (a koje se nižu po raznim selima nakon bijega iz Otočca, tadašnjega sjedišta ZAVNOH-a, pred njemačkim trupama koje su zauzele strateške položaje nakon kapitulacije Italije), Polić nas smiruje slikama zagrebačke metropole na kraju rata, na čijem se središnjem trgu (»Jelačić placu«) pleše na večer Kozaračko kolo, dok se milostive dame ograđuju rupčićima i rukavicama od toga naglo pridošloga plebsa.Unatoč vjeri u partizansku etiku, Polić katkad profinjeno izruguje i stereotipe, kao što je prikazivanje dvaju jednih te istih ruskih filmova u Zagrebu 1945. - »Lenjina u 1918. godini« (u kinu »Istra«) i »Duge« (u kinu »Balkan«). </p>
<p> U knjizi »Imao sam sreće« (što je pošteni naslov i humano priznanje i gorih ratnih sudbina) spominje se oko 800 ljudi (među njima je i logoraški prijatelj Alfred Pal) i vlastita neizvjesna sudbina stalno se dijeli s drugima. Kako to obično biva u ratnim i poratnim ispovijedima (pa i u knjizi »Dok ljuštim luk« Gunthera Grassa), povijesna previranja prikazana su kao linearno putovanje, od postaje do postaje, od slučaja do slučaja, a ono što povezuje sve životne epizode junaka koji je bačen u ratni kaos jest intimna vjera u svršetak, spas, u svojevrsno iskupljenje. Polićeva pobjeda bila je glazba (organiziranje koncerata i zabavljanje bolesnika) koja je potisnula disharmoniju rata. Dakako, priča je za današnje čitatelje odviše crno-bijela (plješće se saveznicima kao spasiteljima, a naspram okrutnosti ustaša i četnika, uživa se u navještenju Crvene armije koja dolazi do Europe poput mesijanske čete). No, klasična priča o narodnooslobodilačkoj borbi ozračena je stvarnim svjedočanstvom, ljudskim ciljem u neljudskim ratnim situacijama, pa sve Polićeve epizode, od kraljevačkog i rapskog logora do partizanskih lutanja ličkim i kordunskim krajevima, nalikuju na romanesknu pustolovinu života u kojoj se duboka trauma preokreće u korisnu kušnju, izgon u druženje, siromaštvo u solidarnost, a stradavanja u osjećaj za ljudsku sudbinu. Zanimljiva je to poezija mira u dugotrajnoj drami rata. Knjigu ne valja čitati politički, kao izblijedjelu parolu, nego samo ljudski, kao ponosno proživljavanje napete priče što ju je ispisala povijest.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bjelovaru za kulturu dvostruko više nego lani</p>
<p>Vlada je prepoznala ovu županiju po spomenicima kulture, pogotovo baštini koja je stajala godinama bez obnavljanja, rekao je ministar </p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Ministar Božo Biškupić bio je u ponedjeljak u radnom posjetu Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je s ravnateljima knjižnica i muzeja te predstavnicima crkava razgovarao o potrebama financiranja iz državnog proračuna. Ministar je istaknuo kako je dosad obišao 12 županija, a namjera mu je što kvalitetnije odgovoriti na što više pitanja na terenu.</p>
<p>»Vlada je prepoznala ovu županiju posebno po brojnim spomenicima kulture, pogotovo kulturnoj baštini koja je stajala godinama bez obnavljanja«, rekao je ministar.</p>
<p> S 2,6 milijuna iz proračuna ovog ministarstva, davanja za ovu županiju porasla su na 5,54 milijuna. </p>
<p>Puno novca dobit će brojni sakralni objekti koji su to zaslužili svojom važnošću.</p>
<p>Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs izjavio je kako se njegova županija može pohvaliti činjenicom da svake godine sagradi jednu knjižnicu, te je jedina u Hrvatskoj koja ima i aktivan bibliobus koji obilazi ruralne dijelove županije u kojima knjižnica nema. </p>
<p>Tradicionalni festivali kao što su Lovrakovi dani kulture u Velikom Grđevcu, BOK fest Bjelovarski odjeci kazališta i Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu i ove su godine dobili državnu potporu. Sufinancirat će se izložbe, kazališna djelatnost, kinoprikazivačka djelatnost te brojni sakralni objekti. [Senka Budimir]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zaluđeni, ali ne od ljubavi </p>
<p>Novo privatno kazalište-Umjetnička organizacija Geber u suradnji s KNAP-om lansiralo je u petak svoju inauguracijsku predstavu. Riječ je o naslovu »Ludi od ljubavi«, rađenome po predlošku Sama Sheparda, u prijevodu i adaptaciji Radovana Grahovca i režiji Lea Katunarića. </p>
<p>Naslov je odabrala suvlasnica teatra i umjetnička ravnateljica glumica Natali Geber, ocjenjujući taj komad, koji je radila na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti prije mnogo godina, intrigantnim i danas. To je svakako poticajan dramski materijal, no oni koji moraju živjeti od utrška na blagajnama, u cjelokupnoj produkciji, trebaju se izlagati manjim rizicima.</p>
<p>Naime, snažna drama o strastvenoj incestuoznoj vezi koja unatoč grijehu predaka i godinama stalnih prekida i razdvojenosti ne prestaje, traži u prvom redu pogođenu glumačku podjelu. Iskustva privatnih kazališta pokazala su dobru formulu uspjeha, koja počiva na izboru komercijalno primamljivoga komada, popularnih i glumački jakih osobnosti, korektnog redatelja i, naravno, mnogo dobre promidžbe. Većina od navedenoga nije se dogodila u predstavi »Ludi od ljubavi« u kojoj se od primamljivosti naslova ne može iščitati niti trag. Glumica Natali Geber nije bila u stanju predočiti glavnu junakinju Maju, što je bilo očito već u analizi njezina savladavanja glumačke abecede - od kretanja po pozornici, neuvjerljiva scenskoga pokreta (zastrašujuće mahanje rukama) do nemogućnosti iskazivanja unutarnjih previranja i izgovorenoj rečenici bez uporišta. Zlatko Ožbolt, inače redoviti glumac sapunica, tumačio je njezina polubrata Edija hinjenom grubošću i forsiranjem ljubavnih stanja, dok su zajedničke »erotske scene« zadobivale okvir peep showa.</p>
<p> U Katunarićevoj linearnoj režiji ponajbolja su bila rubna rješenja - video dijelovi u kojem zajednički otac, a glumi ga Božidar Orešković, objašnjava praznine dramske naracije.</p>
<p>Nadalje, u takovoj sumornoj i na trenutke diletantskoj predstavi veliko osvježenje pružila je točna i odmjerena interpretacija Mladena Vulića kao pomalo ograničenoga, agresijom nabijenoga Martina. Scenu i oblikovanje svjetla potpisuju Kadele, a kostime je osmislila Anina Milin Velsaky. Teško je vjerovati da bi Katunarićevi »Ludi od ljubavi« mogli privući publiku. Ili, pak, uradak UO Geber treba shvatiti kao zagrijavanje, poslije kojega će morati učiti na vlastitim pogreškama. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Knjiga o kardinalu Kuhariću </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kršćanska sadašnjost objavila je posljednju knjigu petoknjižja o kardinalu Franji Kuhariću u hrvatskome iseljeništvu, koju je priredio msgr. Vladimir Stanković, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve. Knjiga »Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu - Zapadna Europa« (745 str.) donosi mnoge kardinalove susrete popraćene fotografijama s našim iseljenicima u Zapadnoj Europi. Osim izvješća o susretima, donosi stavove i brigu hrvatskoga episkopata i Biskupske konferencije za naše iseljeništvo, važne dokumente koji prate tu tematiku, zatim prikaz o Hrvatima u Zapadnoj Europi i izvješća o godišnjim studijskim susretima naših inozemnih pastoralnih i socijalnih radnika.</p>
<p> Msgr. Vladimir Stanković s kardinalom Kuharićem proputovao je cijeli svijet. Kardinal Franjo Kuharić (1919. – 2002.) objavio je, uz ine, knjige »Hodajmo u istini« (1974.) »Korizmene poslanice i poruke« (1985.) i »Poruke sa Stepinčeva groba« (1990.). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Uskoro odluka o koncesionaru </p>
<p>»Grad daje Dinamu godišnje devet milijuna kuna i ni lipe više niti manje! Sve ostalo su naklapanja«, tvrdi Milan Bandić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za nekoliko bismo dana napokon mogli doznati i koncesionara koji će dovršiti maksimirski stadion. Tako barem tvrdi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>»Raspisan je međunarodni natječaj i rezultate očekujemo svaki dan. Strpite se još malo, za nekoliko dana ćemo imati koncesionara«, podsjetio je Bandić. </p>
<p> Na sve češće prozivke o financiranju maksimirskoga kluba iz gradskoga proračuna, Bandić energično odgovara: </p>
<p>»Grad daje Dinamu godišnje devet milijuna kuna i ni lipe više niti manje! Sve ostalo su naklapanja. Nema 'fige u džepu' i nema novca ispod stola. Zagreb je ponosan da može pomoći Dinamu. Napadaju me samo oni koji ne razumiju, i to čine na bazi paušalnih informacija. Dinamo je ikona Zagreba i klub će i dalje biti financiran ovisno o rezultatima. Budu li ove godine bolji nego prošle, dobit će više, budu li slabiji, dobit će manje«, istaknuo je Bandić.</p>
<p> Prema riječima zagrebačkoga gradonačelnika, Dinamov cilj nije samo prezimiti u Europi, već ondje ostaviti i primjetan trag. </p>
<p>»Dinamo je konačno posložio kućice kako treba i vrlo je blizu ispisivanju potpisa europskog rezultata«, dodao je Bandić. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I Dinamo za »Kvadrat mira« </p>
<p>Po deset kuna od svake ulaznice za dvoboj Dinama i Hajduka organizator će proslijediti Hrvatskom centru za razminiranje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sljedeći maksimirski derbi Dinama i Hajduka, predviđen za 14. ožujka u 20.15 sati, bit će dio humanitarne akcije »Kvadrat mira«. NK Dinamo je na taj način nastavio aktivno sudjelovati u akciji prikupljanja sredstava za razminiranje okućnica u Hrvatskoj, a maksimirskom je klubu ovo ujedno treća takva humanitarna akcija. </p>
<p>Po deset kuna od svake kupljenje ulaznice za prvi dvoboj polufinala Kupa između Dinama i Hajduka organizator će proslijediti Hrvatskom centru za razminiranje. Tih je 10 kuna dostatno za jedan kvadratni metar razminiranja. Cijene ulaznica su po 40, 70 i 100 kuna. </p>
<p> S obzirom na to da je kapacitet maksimirskog stadiona 38.000 mjesta, organizatori se nadaju da će uspjeti prikupiti sredstva za 38.000 četvornih metara razminiranja. U akciji »Kvadrat mira« od studenoga prošle godine do danas je prikupljeno oko 11 milijuna kuna. Od 1998. godine potrošeno je 280 milijuna eura za 240 četvornih kilometara razminiranja. </p>
<p>»Svaka zemlja koja ne može vladati svojim resursima nije slobodna u civilizacijskom smislu. Zbog toga ne treba žaliti truda da bismo dali doprinos ovako plemenitim akcijama. Mine su zlo koje treba što prije eliminirati«, dodao je Dinamov predsjednik Mirko Barišić. </p>
<p> U Hrvatskoj je trenutačno više od 200.000 mina na više od milijun četvornih metara, što znači da je u doglednoj budućnosti potrebno prikupiti oko 20 milijuna kuna.</p>
<p> Ravnatelj HRT-a, Mirko Galić, ima i zanimljiv prijedlog za organizirane navijačke skupine.</p>
<p> »Bolje bi bilo da investiraju novac u ovu akciju umjesto što ulažu u bezvrijedna sredstva - bengalke i petarde.«</p>
<p> Prema riječima Dinamova kapetana Zorana Mamića, u akciju će se kupnjom ulaznica za derbi protiv Hajduka uključiti i sami igrači. Štoviše, Dinamovi će se nogometaši, kao i brojne druge poznate osobe, u nedjelju na Cvjetnom trgu u središtu Zagreba družiti s građanima i pritom prodavati ulaznice za dvoboj protiv Hajduka. </p>
<p> Svi se sudionici akcije nadaju da će se ovom humanitarnom projektu priključiti i Hajduk kao organizator uzvratne utakmice polufinala.</p>
<p> Akciju »Kvadrat mira« pokrenuli su Grad Zagreb, HRT, EPH, T-HT i Digitel komunikacije. </p>
<p>U ponedjeljak su na svečanosti predstavljanja akcije u »Plavom salonu« maksimirskoga stadiona prisustvovali Oto Jungwirth, ravnatelj hrvatskog centra za razminiranje, zatim gradonačelnik Milan Bandić, ravnatelj HRT-a Mirko Galić, predsjednik Uprave EPH Nino Pavić, direktor korporativnih komunikacija T-HT-a Alemka Lisinski te predsjednik Uprave Digitel komunikacija Aljoša Roksandić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rukavina je još uvijek »as u rukavu« </p>
<p>Nesnalaženje darovitog Šibenčanina u velikom klubu potvrđuje Bilićevu rezerviranost glede poziva za reprezentaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo uvjerljiv na čelu ljestvice, Hajduk kaska, a pogledi se polako usmjeravaju prema reprezentaciji. To je aktualni trenutak hrvatskog nogometa. Izbornik Slaven Bilić i njegov pomoćnik Aljoša Asanović vraćaju se iz Njemačke gdje su bili s Klasnićem, Vranješom, Babićem, Olićem i Šimunićem, očekuje se sljedeći tjedan i popis reprezentativaca za kvalifikacijsku utakmicu protiv Makedonije 24. ožujka u Zagrebu. </p>
<p>Već je sada očito da na Bilićevu popisu reprezentativaca neće biti iznenađenja. Uostalom, on se od samog početka svog mandata postavio načelom »u reprezentaciju se teško ulazi i još teže iz nje ispada«. I tu dolazimo do poente ove kratke priče o Anti Rukavini. </p>
<p>Taj mladić koji je lani pružao sjajne partije za Šibenik, za kojeg se pričalo kako za njega već štede i Lyon i tko zna koji sve klubovi, pa je prešao u Hajduk, u očima prenaivne javnosti već je bio predodređen za reprezentaciju. Međutim, Bilić je rekao - stop! Iako je bio izložen kritici, posve je jasno koliko je bio u pravu. </p>
<p> Zacijelo, kada pričamo o Rukavini, ne možemo izbjeći zaključak kako je riječ o sjajnom nogometašu velikog talenta i iznimne perspektive. No, sve to nije dosta za ulazak u reprezentaciju koja tako dobro igra, koja ima svu potrebnu harmoniju i zadovoljno vodstvo. </p>
<p>Rukavina je neprijeporno u bližoj budućnosti reprezentativni kandidat, u to nema sumnje. No, svježe Rukavinine partije i njegovo nesnalaženje u velikom klubu potvrđuju Bilićevo strpljenje glede poziva za reprezentaciju. Unatoč brojnim »preporukama«, pa i laganom pritisku javnosti. Sada je posve jasno koliko je Slaven Bilić sa svojim članovima stožera bio u pravu. </p>
<p>Za vjerovati je da će Rukavina, jednom kad uđe u reprezentaciju na osnovi zasluga u klubu gdje igra, ući u reprezentaciju. I neće tako skoro iz nje izaći. </p>
<p>Kako taj trenutak nije došao, tako je napravljena najveća usluga samom Rukavini. Jer, pitanje je kako bi reagirao da je i u reprezentaciji, primjerice u prijateljskoj utakmici protiv Makedonije, morao podnositi kritike, koje ga već sustižu u Hajduku. </p>
<p>Mlad igrač zahtijeva i strpljenje i trenerovu podršku, a Bilić je Rukavini podršku dao upravo nepozivanjem u reprezentaciju. Kao što će mu najveću podršku dati pravodobnim pozivanjem u reprezentaciju. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Varteks se žali na suđenje</p>
<p>»Sudac je svojim odlukama korektnu utakmicu u posljednjih pola sata doveo u pitanje, a pritom je oštećen Varteks«, kaže direktor kluba </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Ni dva dana nakon poraza od Dinama Varteks se nije pomirio s činjenicom da su bodovi otišli u Zagreb. Zlatko Dalić nije želio komentirati suđenje, no za to se pobrinuo direktor Branko Janžek: </p>
<p>»Što se subotnjeg susreta tiče, mogu reći da je sudac svojim odlukama korektnu utakmicu u posljednjih pola sata doveo u pitanje, a tom je prilikom Varteks oštećen. U službenom je izvješću delegat utakmice Ivan Jurina konstatirao da je sudac Bruno Marić iz Daruvara sudio zadovoljavajuće, što, pak, znači vrlo loše ili ispod razine kvalitete. Također je pod primjedbama u zapisniku ubilježeno da je domaćin najavio primjedbe na suđenje.« </p>
<p>Direktor Janžek je nakon susreta nazvao povjerenika dvoboja i iskazao mu svoje i klupsko nezadovoljstvo odlukama suca Marića. </p>
<p>Pomoćni trener Varteksa Samir Toplak rekao je kako je Dinamo zasluženo pobijedio, no da su dva momenta u susretu bila ključna: kad je pred kraj prvog dijela Mujanovića srušio Lončarić, a Marić ostao nijem umjesto da isključi Lončarića i pokaže na bijelu točku, te kad nije sankcionirao prekršaj nad Šimićem već je zbog prigovora isključio Prahića. </p>
<p>Uz to, Udruga Varteksovih navijača White Stones najavila je gašenje te proglasila stanje mirovanja, zbog čega je direktor Janžek izrazio žaljenje, kazavši kako bi svaki klub morao imati navijače. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>U Lenzerheideu nova skijaška drama </p>
<p>Dva mala globusa (spust i superveleslalom) već su u rukama Götschl. Slalomski je uzela Schild, no što će biti s najvećim globusom... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Anja Pärson i Janica Kostelić prije dvije su godine u Lenzerheideu bile u glavnim ulogama skijaškog spektakla koji je kulminirao posljednjeg dana. Tada je prva nagrada Svjetskoga kupa (veliki Kristalni globus) pripala Šveđanki, koja je bila bolja tri boda. Bila je brža manje od stotinke, jedan milimetar na stazi... </p>
<p>Ove sezone skijašice na završnicu ponovno dolaze u Lenzerheide, a to kao da je znak za novu skijašku dramu, gdje će pobjednicu i ostale odvajati stotinka, milimetar, treptaj... Šest utrka prije kraja duge sezone najbolje četiri skijašice su unutar 29 bodova. Tri Austrijanke (Götschl, Hosp i Schild) te jedna Amerkanka Mancuso ovog su puta zamijenile Pärson i Janicu. </p>
<p>Prije Lenzerheidea i sve četiri discipline, skijašice će do Zwiesela na tehničke discipline, što bi moglo najviše unazaditi »kraljicu brzine« Renate Götschl, skijašicu koja je u svoju arhivu uspjeha već pospremila dva mala ovogodišnja globusa (spust i superveleslalom). Ostale tri konkurentice za ukupni naslov nemaju ništa protiv takvog scenarija (slaloma i veleslaloma u Zwieselu), jer se mogu nadati dobrom ulovu. Pogotovo Schild, koja je 100 slalomskih bodova osvojila sedam puta - od osam slalomskih utrka. </p>
<p>Četiri skijašice unutar samo 29 bodova jamče spektakularnu završnicu. Iako, dakle, kroz cijelu sezonu nije bilo Janice Kostelić, iako se druga najbolja Anja Pärson uglavnom odmarala, ipak je Svjetski kup donio i kvalitetne i dramatične mjesece. Zapravo, Lenzerheide prije dvije godine i Lenzerheide ove... Dvije najbolje sezone skijašica u posljednje vrijeme... </p>
<p>• Ukupni redoslijed: 1. Mancuso (SAD) i Götschl (Aut) 1199, 3. Hosp (Aut) 1183, 4. Schild (Aut) 1170...</p>
<p>spust: 1. Götschl (Aut) 605, 2. Mancuso (SAD) 491, 3. Kildow (SAD) 390...</p>
<p>superveleslalom: 1. Götschl (Aut) 540, 2. Kildow (SAD) 310, 3. Hosp (Aut) 307... </p>
<p>veleslalom: 1. Hosp (Aut) 310, 2. Poutiainen (Fin) 274, 3. Kirchgasser (Aut) 237...</p>
<p>slalom: 1. Schild (Aut) 660, 2. Jelušić (Hrv) 328, 3. Borssen (Šve) 324...</p>
<p>kombinacija: 1. Schild (Aut) 220, 2. Mancuso (SAD) 195, 3. Hosp (Aut) 190...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kostanić-Tošić i Šprem i dalje vrlo nisko </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolje hrvatske tenisačice Jelena Kostanić-Tošić i Karolina Šprem neznatno su napredovale na najnovijoj WTA ljestvici. Kostanić-Tošić je na 97. mjestu, a Šprem je 109. igračica svijeta. Jelena Kostanić-Tošić prošlu je godinu završila na 47. poziciji, a u posljednja dva mjeseca pala je 50 mjesta. Ne računajući kvalifikacije, ove je godine dobila samo četiri meča. Šprem, pak, ove godine nije dobila niti jedan meč u glavnom ždrijebu nekog WTA turnira. Zaustavljena je u kvalifikacijama Hobarta, Pariza i Antwerpena te je izgubila u 1. kolu Australian Opena. Redoslijed:1. (1) Šarapova (Rus) 3824, 2. (2) Henin (Bel) 3791, 3. (3) Mauresmo (Fra) 2933, 4. (5) Kuznjecova (Rus) 2710, 5. (4) Clijsters (Bel) 2630... 97. (99) KOSTANIĆ-TOŠIĆ 294... 109. (110) ŠPREM 271... 135. (135) LISJAK 221... 170. (168) ANČIĆ 167... 184. (185) ABRAMOVIĆ 156. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljubičić i Ančić zadržali svoje pozicije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić ostao je na osmom mjestu najnovije ATP ulazne ljestvice. Mario Ančić zadržao je 11. poziciju. No, budući da ima mononukleozu, morat će pauzirati barem dva mjeseca i zbog toga će u idućim tjednima nazadovati na ljestvici. Ivo Karlović u posljednjih tjedan dana nazadovao je 26 mjesta. Redoslijed: 1. (1) Federer (Švi) 8210,2. (2) Nadal (Špa) 4480, 3. (3) Roddick (SAD) 2830, 4. (4) Davidenko (Rus) 2825, 5. (5) Gonzalez (Čile) 2685... 8. (8) LJUBIČIĆ 2395... 11. ANČIĆ 1975... 101. KARLOVIĆ 431... 156. KARANUŠIĆ 280... 180. ČILIĆ 226. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hewittu Las Vegas</p>
<p>LAS VEGAS</p>
<p> – Nakon osam mjeseci čekanja, australski tenisač Lleyton Hewitt osvojio je ATP turnir. U Las Vegasu, gdje je prošle godine poražen u finalu od Jamesa Blakea, ove je godine pobijedio Austrijanca Jürgena Melzera sa 6-4, 7-6 (10). U drugom je setu Australac nadoknadio minus od 1-4 i u »tie-breaku« priveo finale kraju. U igri parova, na istom turniru, slavila su braća Bryan, koji su u dva seta bili bolji od Erlicha i Rama. Rezultat, finale: Hewitt – Melzer 6-4, 7-6 (10). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvoje Miholjević peti u Trstu </p>
<p>TRST</p>
<p> – Hrvatski biciklist Hrvoje Miholjević, član momčadi Loborika, nastavlja s odličnim rezultatima na početku ove sezone. U nedjelju je na utrci za Trofej ZSŠDI u Trstu zauzeo peto mjesto, prošavši ciljem u vremenu pobjednika, Talijana Simonea Ponzija. Emanuel Kišelovski bio je 26. s 1.19 minuta zaostatka, Dejan Vračić 36. s 2 minute zaostatka, a Ivan Sever 50. sa 2.23 minute zaostatka za pobjednikom. Rezultati: 1. Ponzi (Ita/Zalf Desiree Fior) 3:21:03, 2. Iannetti (Ita/ACS Gruppo Lupi), 3. Kocjan (Slo/Radenska Powerbar), 4. Stare (Slo/OPerutnina Ptuj), 5. HRVOJE MIHOLJEVIĆ (HRV/Loborika) svi isto vrijeme... 26. KIŠERLOVSKI (HRV/Loborika) +1.19... 36. VRAČIĆ (HRV/Loborika) +2.00, 50. SEVER (HRV/Loborika) +2.23. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slab dan hrvatskih šahistica</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U riječkom šahovskom domu odigrano je drugo kolo velemajstorskog turnira šahistica »Cvijet Mediterana« u kojem su naše predstavnice zabilježile slab učinak. Poražene su Mirjana Medić i Ana Berke, a jedino je Borka Frančišković osvojila pola boda poslije velike borbe s Estonkom Valentinom Golubenko. Mirjana Medić je poražena od Rumunjke Iulije Ionice, a Ana Berke je izgubila od odlične ekvadorske velemajstorice Marte Fierro Baqero. Veliki korak prema vrhu napravila je Irina Sudakova pobjedom nad prvakinjom BIH Elenom Borić, a Rumunjka Carmen Voicu nanijela je drugi uzastopni poraz Austrijanki Tini Kopinits. Poslije 2. kola vode Marta Fierro Baqero i Iulia Ionica s maksimalnim učinkom 2(2), a prati ih Irina Sudakova s bola boda zaostatka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Večer statistike </p>
<p>OKLAHOMA CITY</p>
<p> – Samo utakmicu nakon što je ubacio u ovoj sezoni rekordnih 20 koševa, Gordan Giriček nastavio je s dobrim partijama. U pobjedi Utah Jazza sa 108-94 ostvarenoj kod New Orleansa, hrvatski je košarkaš postigao 13 poena te imao dva skoka. Do pobjede je momčad iz Salt Lake Cityja dovukao Mehmet Okur, koji je svoje 33 minute iskoristio za 28 poena i devet uhvaćenih lopti. Tyson Chandler bio je najbolji kod poražene momčadi s 20 koševa i impresivnih 19 skokova. </p>
<p>Ben Gordon i Michael Redd, odnosno Chicago i Milwaukee odigrali su sjajnu utakmicu, a nakon što su uhvatili manjak od 18 poena u posljednjoj četvrtini do pobjede je došao Chicago. Nakon dodatnog vremena bilo je 126-121, a svi su pričali o obračunu Gordona i Redda. Ovaj je dvojac na suprotnim stranama utakmicu okončao sa 100 koševa, a raspodijelili su ih na sljedeći način: Gordon je ubacio 48, dok je Redd za poraženu momčad pridodao 52... </p>
<p>Inače, u ponedjeljak su dosegnuta i dva »triple-doublea«, no ni Garnettov (33 poena, 13 skokova, 10 asistencija), ni Kiddov (11 poena, po 14 skokova i asistencija) nisu pomogli njihovim momčadima. </p>
<p>• Rezultati: Milwaukee – Chicago 121-126 (produžetak), Philadelphia – New Jersey 99-86, Boston – Minnesota 124-117 (dva produžetka), Washington – Golden State 107-106, Phoenix – LA Lakers 99-94, Seattle – Charlotte 96-89, New Orleans – Utah (Giriček - 13 koševa, 2 skoka) 94-108. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Peking prijeti Tajvanu vojnom intervencijom</p>
<p>Kineski ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing je izjavio da će svatko tko zagovara odcjepljenje Tajvana postati »zločinac pred licem povijesti« </p>
<p>Kina je u ponedjeljak oštro reagirala na izjavu tajvanskog predsjednika Chena Shui-biana, koji je u dramatičnom obratu od svoje dosadašnje politike zatražio neovisnost Tajvana. »Tajvan mora težiti neovisnosti i daljnjem razvoju, promijeniti ime i dobiti novi ustav«, istaknuo je Chen Shui-bian u nedjelju navečer. Time je tajvanski predsjednik povukao obećanje koje je dao preuzimajući dužnost 2000. godine: da iz obzira prema Kini i SAD-u neće tražiti neovisnost otoka i promjenu sadašnjeg imena »Republika Kina«, pod uvjetom da se Peking suzdrži od vojnih prijetnji. </p>
<p>Obrat u Taipeiju zasigurno će stoga izazvati nove napetosti između Kine koja otok smatra svojom provincijom i Amerike koja je uspostavljajući diplomatske odnose s Pekingom 1979. prihvatila politiku »jedne Kine«, ali se i obvezala da će Tajvanu pomoći u obrani i od tada zagovara nastavak statusa quo. </p>
<p>Službeni Peking je u ponedjeljak osudio Chenovu izjavu o neovisnosti i neizravno zaprijetio vojnom intervencijom. Ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing je pred novinarima izjavio da će svatko tko zagovara odcjepljenje postati »zločinac pred licem povijesti«. </p>
<p>Pritom je ukazao i na takozvani antisecesijski zakon što ga je prije dvije godine donio Svekineski narodni kongres a kojim se ovlašćuje vojsku na intervenciju u slučaju odcjepljenja Tajvana. Predstavnik vojske na zasjedanju Kongresa koje je počelo u ponedjeljak Chang Guixiang potvrdio je da će vojska i dalje »jamčiti jedinstvo zemlje«.</p>
<p>Chen, kojemu je preostala još jedna godina mandata, ne raspolaže dvotrećinskom većinom u parlamentu potrebnom za sazivanje referenduma o ustavu. Glavna oporbena stranka nije poduprla njegov istup nego ga je osudila kao »katastrofalan za Tajvan«. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Karzai traži istragu o pogibiji civila kod Jalalabada</p>
<p>Pogibija civila dodatno potkopava potporu stanovništva koalicijskim snagama u Afganistanu</p>
<p>KABUL</p>
<p> - Devet afganistanskih civila ubijeno je u bombardiranju NATO-a na sjeveroistoku zemlje u sukobima s talibanima. Među ubijenim civilima je pet žena i dvoje djece, a ubijeni su u bombardiranju njihove kuće, kad je NATO odgovarao na noćni napad u okrugu Nijrab pokrajine Kapisa.</p>
<p>Istodobno afganistanski predsjednik Hamid Karzai osudio je u ponedjeljak pogibiju civila koje su dan ranije, nakon napada na vojni konvoj, ubile američke snage. Prema objašnjenju američke vojske, američki vojni konvoj upao je »složenu« talibansku zasjedu koja je podrazumijevala samoubilački napad i napad strojnicama u naseljenom području kod grada Jalalabada na istoku zemlje. Vojnici su, kako tvrdi američka vojska, uzvratili vatrom u samoobrani a 20 civila je poginulo uslijed samoubilačkog napada i okršaja koji je uslijedio.</p>
<p>Karzai je naredio provedbu istrage, no prethodne istrage NATO-a i afganistanske vlade samo su potvrdile izjave svjedoka da su poginuli bili civili. U nedjelju je afganistansko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da su civili stradali od vatre američkih vojnika koji su zapucali na okupljeno mnoštvo u strahu od drugog samoubilačkog napada. Osim poginulih, u odgovoru američke strane na napad na konvoj ranjeno je 25 civila. Analitičari tvrde da pogibija civila u akcijama NATO-a i američkih trupa samo dodatno potkopava potporu stanovništva stranoj misiji u njihovoj zemlji. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Barack Obama sustiže Hillary Clinton</p>
<p>Bill Clinton prvi put nastupio na izbornom mitingu svoje supruge</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvoje vodećih demokratskih kandidata za predsjedničku nominaciju 2008. Barack Obama i Hillary Clinton u nedjelju su se našli skoro »rame uz rame« na maršu obilježavanja »Krvave nedjelje«. </p>
<p>Bilo je nemoguće izbjeći zajedničko pojavljivanje na najvažnijem događaju obilježavanja dana kada su 1965. godine u gradiću Selma u američkoj državi Alabami izbili rasistički nemiri protiv crnaca, nakon što su oni tražili jednaka prava. </p>
<p>Barack Obama i Hillary Clinton prethodno su održali vatrene političke govore u crkvama, udaljenim samo tri bloka zgrada. </p>
<p>No, redovi ispred crkve u kojoj je govorio Obama bili su nešto duži nego ispred one u kojoj je govorila bivša prva dama Amerike. Hillary je obazrivo pohvalila svog suparnika: »Upravo je odlično imati kandidata poput Obame, jer on simbolizira sve ono što se ovdje dogodilo prije 42, godine«. Tu je prvi put Bill Clinton nastupio na izbornom mitingu svoje supruge otkako se Hillary kandidirala za predsjednika. Njegov nastup bio je dokaz da su u pravu oni, koji tvrde da je on »tajno oružje« svoje supruge. Bill Clinton pobrao je najviše ovacija u Alabami dokazujući da je vjerojatno najpopularniji živi američki političar. </p>
<p>Bivši predsjednik je tom prilikom rekao, kako demokrati za 2008. imaju spremnu »duginu (rainbow) koaliciju za predsjednika«. Podsjetio je, da se nisu dogodili prosvjedi u Selmi, ne bi bilo niti prava glasa za sve Amerikance »i Jug se nikad ne bi oporavio, pa jedan Jimmy Carter i Bill Clinton nikad ne bi mogli biti izabrani za predsjednika«.</p>
<p>Službeno, i Obama i Hillary na komemoraciji u Selmi nisu sudjelovali radi kampanje. Zvučali su prilično slično kada su govorili o »nejednakostima među ljudima u Americi; u obrazovanju, zdravstvu i gospodarstvu«. Oštro su kritizirali predsjednika Georgea Busha, zbog neispunjenih obećanja žrtvama uragana Katrina. No, Obama je bio žešći: Pozivao je Afroamerikance da uzmu kormilo svoje sudbine u svoje ruke. »Nemojte se samo žaliti na vladu što vam ne omogućuje napredak na raznim poljima. Ne dopustite sebi da budete oni koji će čistiti otpatke … Izađite i glasujte«, rekao je Obama. Naglasio je da su se neki od njegove crne braće već žrtvovali za njegovu slobodu. »Zato danas stojim ovdje rame uz rame s tim divovima«, rekao je ulazeći u povorku boraca veterana za ljudska prava »Crne Amerike« koji su se okupili u Alabami. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za obnovu zrakoplovstva 4,5 milijarde eura</p>
<p>Rumunjska će odlučiti između američkih zrakoplova F-16, švedskih »grippena« i »eurofightera«</p>
<p>Za kupovinu 48 novih borbenih zrakoplova Rumunjska će potrošiti 4,5 milijarde eura do 2013. godine. U tom vremenu, iz sastava rumunjskog ratnog zrakoplovstva bit će isključeni svi avioni MiG 21 što ih je Rumunjska svojevremeno kupila ili dobila od tadašnjeg Sovjetskog Saveza. </p>
<p>Vojni stručnjaci, međutim, još nisu odlučili koji tip zrakoplova će Rumunjska nabaviti. U igri su američki avioni F-16, švedski zrakoplovi »grippen« i borbeni zrakoplovi »eurofighter« što ih zajedno proizvodi nekoliko zemalja članica Europske unije. </p>
<p>Promatrači vjeruju da će u tom nadmetanju ipak pobijediti Amerikanci. Između Rumunjske i Sjedinjenih Američkih Država uspostavljeno je strateško partnerstvo, a Rumunjska je sklopila ugovor s SAD-om o tome da američki vojnici iz sastava NATO-a u Europi koriste vojne baze u Rumunjskoj. Ugovor o tome potpisali su još 2005. godine rumunjski predsjednik Trajan Basescu i ondašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Stephen Hadley. </p>
<p>Po tom ugovoru, do 2015. godine oko 40.000 američkih vojnika bit će raspoređeno u nekoliko vojnih baza u Rumunjskoj. Riječ je o vojnim objektima izgrađenim još u vrijeme dok je Rumunjska bila članica Varšavskog ugovora, a dio tih baza gradili su vojni stručnjaci tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Riječ je o nekoliko vojnih baza na crnomorskoj obali, ali i o bazi Galat na Dunavu kao i o nekoliko vojnih kampova smještenih na Karpatima. </p>
<p>Za korištenje ovih baza, Sjedinjene Američke Države platit će određenu cijenu, ali koliko će novca u Rumunjsku doći nije objavljeno uz obrazloženje da je riječ o vojnoj i državnoj tajni. </p>
<p>Poslije Grčke i Bugarske, Rumunjska je treća zemlja jugoistočne Europe koja kreće u korjenitu modernizaciju svoga ratnog zrakoplovstva. Gospodarski stručnjaci predviđaju da će, bez obzira za koje se zrakoplove odluči, Rumunjska imati znatne koristi od modernizacije tog dijela svoje vojske. </p>
<p>Proizvođači aviona obavezni su određeni postotak novca koji dobiju za prodaju zrakoplova reinvestirati u rumunjsko gospodarstvo, pa se pretpostavlja da će nakon kupovine zrakoplova Rumunjska povećati broj radnih mjesta te da će njena industrija doći u priliku da se koristi najsuvremenijom visokom tehnologijom. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Skandalozne snimke antialbanskog ispada</p>
<p>Grčka osudila takvo ponašanje svojih vojnika, ako se zaista dogodilo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog »skandalozne« videosnimke na kojoj grčki vojnici pjevaju protualbanske pjesme, Albanija je poslala prosvjednu notu Grčkoj od koje traži da zaustavi takvo ponašanje svojih vojnika, prenosi Reuters. Na videosnimci koja se nalazi na internetu i čija autentičnost još uvijek nije potvrđena grčki vojnici pjevaju o tome kako se »od crijeva Albanaca prave vezice za cipele«. </p>
<p>Albanski ministar obrane Petrit Karabina rekao je u nedjelju da su takve pjesme »skandalozne, neprihvatljive i za svaku osudu«. »Tražimo grčko ministarstvo obrane da poduzme sve mjere kako bi iskorijenili agresivne nacionalističke izjave grčke vojske«, rekao je Karabina. </p>
<p>Grčko ministarstvo obrane priopćilo je u ponedjeljak da osuđuje takvu snimku čija autentičnost ipak još uvijek nije potvrđena. »Jasno je da takvo ponašanje, ako se zaista dogodilo, ne odražava grčke osjećaje prema susjednoj prijateljskoj zemlji«, stoji u priopćenju glasnogovornika Stefanosa Gikasa. Zbog objavljene snimke, ogorčeni Albanci palili su grčke zastave na jugu i sjeveru zemlje, javljaju albanski mediji. [Relja Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>SAS-ovci pripravni osloboditi taoce</p>
<p>Etiopija optužila Eritreju da je umiješana u otmicu</p>
<p>Britanske specijalne postrojbe SAS-a spremne su intervenirati kako bi oslobodile pet Britanaca otetih u Etiopiji, prenose britanski mediji. Kako piše Guardian, specijalne postrojbe čekaju zeleno svijetlo u Londonu, dok se neki vojnici već nalaze na terenu, u zabačenom dijelu Etiopije gdje je u četvrtak oteto petero Britanaca. </p>
<p>Britansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u nedjelju da istraga napreduje no da se još uvijek ne zna tko su otmičari. Britanci su oteti kad su u četvrtak krenuli na izlet u pustinjsku regiju Afar na sjeveru zemlje. Svi su radili za britansko veleposlanstvo u Addis Abebi, a zajedno s njima oteta su još trinaestorica Etiopljana koji su ih čuvali na putu. </p>
<p>Etiopska novinska agencija objavila je u nedjelju da su u blizini granice nađena petorica otetih Etiopljana, no još uvijek se ne zna jesu li oni pušteni ili su pak pobjegli. Nakon toga čelni je čovjek regije Afar Ismael Ali Sero optužio susjednu državu Eritreju da je odgovorna za otmicu, što je Eritreja energično odbacila. »To je već običaj Etiopije da za sve krivi Eritreju. Ne bih se čudio da je riječ o namještenoj priči koju je smislio režim u Addis Abebi«, izjavio je Ali Abdul, eritrejski ministar informiranja, i naglasio da nitko iz Eritreje nije sudjelovao u otmici. Odnosi između tih dviju zemalja napeti su već duže vrijeme zbog graničnog sukoba, a njihove vojske nalaze se u tampon zoni koju čuvaju Ujedinjeni narodi. </p>
<p>Iako turističke zajednice u Etiopiji tvrde da su inače takvi izleti sigurni i vrlo popularni među turistima iz Europe, Etiopija je nestabilna zemlja i njezina vlada obično preporučuje vojnu pratnju turistima. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Parkiralište iz snova</p>
<p>U newyorškoj ulici Baxter nedavno je otvorena potpuno automatizirana garaža</p>
<p>Jedan od načina rješavanja problema parkiranja sve su brojnije podzemne garaže. Iako ih je i u Hrvatskoj sve više, u svijetu raste broj potpuno automatiziranih garaža. Jedna je takva upravo otvorena u newyorškoj ulici Baxter. Riječ je o prvoj posve automatiziranoj garaži u tom velegradu (u Americi postoji samo jedna takva garaža u Washingtonu, a planiraju se još tri takva projekta u New Yorku). Za gradnju i opremu bila je zadužena američka podružnica njemačke tvrtke Stolzer Parkhause koja je od 1996. godine do danas sagradila 28 takvih objekata u 11 zemalja.</p>
<p>Garaža je smještena ispod luksuznih apartmana te umjesto dosadašnjih 100 mjesta u običnoj podzemnoj garaži nudi 74 u potpuno automatiziranoj. Garaže su velike poput običnih kućnih garaža. Detektori kretnji provjeravaju niste li slučajno u automobilu zaboravili dijete ili kućnog ljubimca, ili upozoravaju da je automobil prevelik. Nakon potvrde da je sve u redu garažni računalni sustav dalje sam odrađuje posao. Sustav je vrlo sličan onome koji se koristi u velikim skladištima, te iz malene garaže povlači vozilo u svoju utrobu, na jednu od dvije podzemne etaže. </p>
<p>Osim »bezbolna« parkiranja, omogućeno je i jednako bezbolno izlaženje. Šef parkirališta tvrdi da je za cijeli postupak dovoljno tri minute. </p>
<p>Osim činjenice da će vozače veseliti to što netko drugi parkira njihov automobil, taj sustav pruža jamstvo da ćete svog metalnog ljubimca dobiti u onakvu stanju u kakvom ste ga ostavili u garaži. Dio parkirnih mjesta rezerviran je za stanovnike zgrade ispod koje je smješten parking, a ostala se mjesta mogu unajmiti. </p>
<p>Ako se kojim slučajem takva parkirališta nekome učine pretjeranim, nije loše znati da »parkirališna industrija« u svijetu vrijedi 26 milijardi dolara (prema podacima što ih je dao International Parking Institute iz Fredericksburga) te da diljem svijeta postoji 40 tisuća garaža sa pet milijuna parkirnih mjesta. </p>
<p>Dobro znamo koliko neki vozači pretjeruju u ljubavi prema automobilima pa nije nimalo čudna najava njemačke kompanije CarLoft koja u Berlinu gradi stambeni toranj da će tamo stanari svoje metalne ljubimce moći parkirati na balkone. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Majkama veća prava</p>
<p>Objavljena studija pokazuje da se majke čija djeca imaju manje od 11 godina suočavaju s nevjerojatnom diskriminacijom</p>
<p>Dok odbrojavamo dane do 8. ožujka, međunarodnog Dana žena, mnoge se žene i dalje suočavaju s problemom diskriminacije na poslu. Nerijetko se događa da žene odgađaju majčinstvo kako bi zadržale radno mjesto, a neke od njih odustanu od ideje da postanu majke baš zbog toga kako bi imale osiguranu poslovnu, odnosno financijsku budućnost. Naravno da i u nas postoji pregršt takvih primjera, a poznato je da i žene odbijaju poći na bolje radno mjesto, gdje im se nudi i veća zarada, strahujući da će im novi poslodavac uvjetovati da ne smiju zatrudnjeti. Ne čudi stoga da je jedno od pitanja pri razgovorima za posao jeste li u braku, odnosno imate li djece i planirate li ih (još) imati. </p>
<p>No nismo mi jedini koji imamo problem nezaposlenih mladih žena, trudnica ili mladih majki. Tony Blair je ovih dana u Velikoj Britaniji objavio nekoliko mjeseci provođenu studiju koja je pokazala da se majke čija djeca imaju manje od 11 godina suočavaju s nevjerojatnom diskriminacijom, i to mnogo više negoli bilo koja skupina ljudi (čak i one etničke ili ljudi s problemima u razvoju). Novi britanski borac za ravnopravnost Trevor Phillips, koji je provodio tu studiju, rekao je da je naišao na zastrašujuće rezultate, otkrivši da mlade majke nailaze na goleme prepreke pri pronalasku posla, pa je apelirao na vlasnike velikih tvrtki da promijene svoj stav. Naime, velike kompanije odbijaju zaposliti visoko obrazovane, iskusne i možda čak najbolje moguće radnice samo zato što je njihov uvjet pri zapošljavanju da ne rade punih pet dana u tjednu. Zbog toga gospodarstvo, prema proračunima britanskog ministarstva, gubi čak 23 milijarde funti. </p>
<p>Stoga Britanija u listopadu ove godine osniva novo povjerenstvo – za jednakost i ljudska prava, a predvodit će ga upravo Phillips. Jedan od prioriteta tog povjerenstva bit će pomoć školovanim majkama pri zapošljavanju, koje bi ubuduće čak morale imati prednost pred muškarcima ili ženama bez obitelji. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je, u usporedbi s očevima, čak 45 posto žena s malom djecom dobivalo niječan odgovor poslodavca, ali i 25 posto onih čija su djeca starija od 11 godina. </p>
<p>Jedan od ciljeva Phillipsova Povjerenstva bit će izjednačavanje prava očeva i majki. Britanci su, naime, uvjereni da bi majke trebale imati manju radnu satnicu, ali će istu takvu satnicu ponuditi i očevima. Bilo bi lijepo da se i naši poslodavci ugledaju na Britance, pa da napokon odgovori tipa »imam malo dijete« naiđu na osmijeh, a ne mrštenje. [P. Boić Petrač]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Atraktivno nije i lijepo</p>
<p>Žene koje mnogo pažnje posvećuju fizičkom izgledu teže osvajaju simpatije suprotnog spola i češće obolijevaju od jednostavnijih ljepotica</p>
<p>Zadovoljiti se njegovanim odrazom u zrcalu ili predano »raditi« na atraktivnosti dvojba je mnogih žena kojoj je američki sociolog Oliver James posvetio istraživanje. Za razliku od mnogih koji poistovjećuju te dvije osobine, James je uočio drastične razlike na svojim putovanjima po Americi, Velikoj Britaniji, Australiji, Novom Zelandu, u Singapur, New York, Moskvu i Dansku. Razgovarajući s mnogim ženama i djevojkama, došao je do nevjerojatnih otkrića koji govore o njihovim prioritetima i psihofizičkom stanju na koje uvelike utječe podložnost trendovima i život u (ne)potrošačkom društvu.</p>
<p>Postoji naime znatna razlika između poimanja lijepoga i atraktivnoga. Dok atraktivne žene veliku pozornost posvećuju kupnji moderne, izazovne obuće i odjeće s dizajnerskim potpisom, te redovito odlaze na kozmetičke tretmane kako bi bile zapažene kod suprotnog spola, ljepotice imaju posve drukčiji stav o vlastitu izgledu. Njima je važno da budu njegovane, uredne i da se u udobnoj odjeći osjećaju dobro (makar to podrazumijevalo niske pete i jeans). Također im je važno šarmirati pogledom, držanjem i osebujnim neupadljivim stilom na čije osmišljavanje neće trošiti mnogo vremena. Drugim riječima one imaju svoju taktiku kojom će plijeniti simpatije, a to nisu uske majice, štikle i mnogo šminke. </p>
<p>Različito poimanje fizičkog izgleda, pokazalo je istraživanje, rezultat je vremena u kojem živimo i u kome veliku ulogu igraju prestiž, novac, ugled, status i slava. Ti su faktori naime posebno izraženi u Americi i Australiji, kontinentima gdje je od toga što stvarno jesi važnije kako izgledaš. U Moskvi i Kopenhagenu, međutim, to nije slučaj. U te se žene, kaže sociolog, čovjek može zaljubiti već na prvi pogled iako ne nose mnogo nakita, svjetlucave topiće, hlače niskog struka koje otkrivaju trbušnjake i slojeve upadljiva make upa. One ostavljaju dojam prirodnim, nježnim izgledom »djevojke iz susjedstva« kojoj nije neugodno izići u šetnju ili na kavu s prijateljicom u ružičastoj trenirci i kose vezane u rep. Također, nisu opsjednute savršenom figurom za koju su Amerikanke spremne konstantno se podvrgavati dijetama i znojiti se satima u teretani. Život kakav u svojim knjigama živi Bridget Jones Ruskinje i Dankinje ne poznaju i ne zanima ih, što je svojim komentarom potkrijepila i mlada stanovnica Moskve. »Savršeno se zabavljamo kombinirajući ležernu odjeću kupljenu u jeftinim dućanima i pritom se ne zamaramo je li boja remena usklađena s torbicom i cipelama. Želimo uživati u životu a ne trošiti ga na tričarije koje ne govore apsolutno ništa o našem karakteru«, stav je dvadesetčetverogodišnje ženstvene studentice. Da stvar bude zanimljivija, žene koje mnogo pozornosti posvećuju svojoj vanjštini muškarcima su manje privlačne nego tzv. obične djevojke kojima su na listi prioriteta na prvom mjestu obrazovanje, opća kultura i zabava. Atraktivne će žene vjerojatno prolazeći kraj osobe suprotnog spola privući njihovu pozornost, ali kada je riječ o prijateljstvu i vezama muškarci žele nešto posve drugo. Lijepe žene koje ne odlikuje atraktivnost, u njihovim očima pršte poželjnim samopouzdanjem i seksepilom što im je mnogo važnije od skupe odjeće i pomodne frizure. </p>
<p>Pristup vlastitom izgledu u različitim kulturama, otkrio je sociolog, znatno utječe i na zdravstveno stanje žena. Amerikanke i Australke koje opsesivno kupuju skupe kozmetičke proizvode i odlaze na plastične operacije sklonije su poremećajima metabolizma, a u svom kupaoničkom ormariću nerijetko drže mnoštvo lijekova protiv depresije koje im propisuje osobni psihijatar. Takvih je žena, ako je suditi prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, čak dva puta više nego u zapadnoj Europi što nikako nije dobro za njih kao i za obitelj koju će jednog dana zasnovati. </p>
<p>Atraktivnost ili ljepota</p>
<p>One koje smatramo ljepoticama imaju jasnu viziju svog izgleda i kako ga postići bez pretjerana trošenja vremena i novca na odjeću i kozmetičke tretmane. Umjesto skupim krpicama, lijepe žene šarmiraju jednostavnošću i osobnošću koju razvijaju tijekom čitava odrastanja. Prirodnije su, opuštenije i neopterećene te znaju izgledati lijepo čak i u trenucima kad nisu dotjerane. Atraktivne žene pak mnogo novca i truda ulažu u svoj izgled kako bi impresionirale sve u svojoj blizini. Upadljivom odjećom i trendovskim frizurama prikrivaju nedostatak samopouzdanja a od unutarnje im je ljepote važnije što drugi misle o njihovoj vanjštini. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Djevojčice kao seksi lutke</p>
<p>»Seksualizacija« djevojčica ima negativne efekte na različitim područjima, uključujući kognitivne sposobnosti, psihičko i mentalno zdravlje i zdrav stav o seksualnosti</p>
<p>Industrija je igračaka uvijek imala velik utjecaj na konzumente. Lutka Barbie s mogućnošću preodijevanja i sa svojim različitim stilskim izdanjima bila je uzor mnogim generacijama djevojčica u izgradnji odjevnoga ukusa. Ni danas nije drukčije. Međutim, ako je netko u nekadašnjim barbikama i vidio nešto izazovno, one današnje ostavit će ga posve bez riječi. Jedan od vodećih proizvođača, Bratz, koji godišnje zarađuje 1,6 milijardi funta na svojim proizvodima, te drži 40 posto od ukupno 100 milijuna funta godišnje vrijednoga britanskoga tržišta igračaka, godine 2001. lansirao je gotovo nevjerojatne modele lutaka – djevojčurke velikih glava, golemih zavodljivo našminkanih očiju i upadljivo napućenih usnica! Uza sve to, one su odjevene u tijesne majice izazovnih poruka, imaju gole trbuhe, nose visoke pete i izazovno donje rublje. I sve se to, u prirodnoj veličini stvarnih petogodišnjakinja i šestogodišnjakinja, može nabaviti i u velikim trgovačkim središtima i popularnim prodavaonicama kao što su H, Marks & Spencer i slični.</p>
<p>I kada ulicama šeću napadno našminkane djevojčice s odjećom koja više podsjeća na seks bombe nego na njihove dječje godine, teško je ne upitati se što misle njihove majke kada ih tako odijevaju? Gotovo je nevjerojatno da, kupujući im takve šarene krpice, misle da odijevaju – svoje dijete! Ipak ima i onih koji primjećuju i javno progovaraju da se otišlo predaleko. Tako su 2005. godine trgovački lanac koji distribuira Bratzove lutke osudile dječje udruge zbog toga što se na njihovim policama pojavljuju lutke namijenjene devetogodišnjakinjama u izazovnom crnom svilenom donjem rublju. Dvije je godine ranije jedna robna kuća pak nakon kampanje za bojkot njihovih prodavaonioca bila prisiljena iz prodaje povući lutkice iz linije »zločesta«, koje su u dodatnoj opremi imale bič i utegnuti kožnati grudnjak! Nedavno su pravu pošast izazvale pernice za prvoškolke u obliku zečića. Omiljenih animiranih likova? Ne, nego Playboyevih! S istim su se uzorkom prodavali i satovi. </p>
<p>Tko su zapravo ti dizajneri koji tako hladnokrvno, samo zbog zarade, kreiraju takve, seksualnim porukama nabijene, lutke? I kako da potrošači, izloženi takvoj ponudi, popraćenoj uz to vrlo agresivnim marketingom, odole?</p>
<p>Teško, ali se čini da je vrijeme da pokušaju. Jer prije nekoliko je dana Američka psihološka udruga, osvrćući se upravo na medijske kampanje koje promoviraju takve proizvode, objavila »da je zabrinjavajuće kada lutke namijenjene dobnoj skupini djevojčica između četiri i osam godina asociraju na seksepilne odrasle žene«. Psihološki to na njih djeluje vrlo loše i iskvaruje im djetinjstvo. »’Seksualizacija’ djevojčica u medijima prijeti sve više negativnim utjecajem na njihovo zdravstveno stanje. Imamo brojne dokaze za zaključak da ta pojava ima negativne efekte na različitim područjima, uključujući kognitivne sposobnosti, psihičko i mentalno zdravlje i zdrav stav o seksualnosti«, kazala je predsjednica udruge Eileen Zurbriggen. Roditelji se u tome mogu postaviti dvojako – nastaviti podržavati takve tendencije ili preuzeti zaštitničku i edukativnu ulogu i svojim djevojčicama omogućiti pravo, sretno i primjereno djetinjstvo. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kafić za pse</p>
<p>Ljubitelji pasa u Ciudad de Méxicu, koji se ponekad osjećaju krivima zato što predugo ostavljaju svoje ljubimce same, napokon će moći s njima izlaziti. U tom je gradu, jednom od rijetkih na svijetu, otvoren kafić za pse zvučnog imena »Bow Wow Deli« gdje se vlasnici i njihovi psi druže međusobno i s ostalim gostima. »Imam dvoje djece, a to su moji psi. Tražila sam mjesto gdje bih mogla izići zajedno s njima, ali ga nisam našla. Znam da ima mnogo ljudi poput mene pa sam odlučila otvoriti ovaj kafić«, objašnjava vlasnica Miki Nakai, podrijetlom Japanka. U kafiću vlada živa i vesela atmosfera, a neznanci lako započinju razgovor o svojim ljubimcima, kaže Miki koja već dulje priprema kekse i kolačiće za svoje pse, ali i za ljubimce svojih prijatelja. Tako je i došla na ideju da u vlastitu restorančiću priprema hranu za pse. Gosti su vrlo zadovoljni, a neki, poput Adriane Álvarez, dolaze najmanje jedanput na tjedan. Njezinu haskiju Hisachiju sviđa se hrana koju priprema Miki, osobito povrće, kaže Adriana. A na jelovniku ima svega: sendvič s piletinom, tjestenina s povrćem, rižoto s piletinom ili govedinom... I premda jela stoje između tri i pet dolara, vlasnici ne štede na svojim ljubimcima. </p>
<p>Osim hrane, Miki u svom kafiću prodaje i luksuzne ogrlice za pse koje stoje između 25 i 100 dolara, te torbe za nošenje pasa uvezene iz Sjedinjenih Država po oko 370 dolara. Nije jeftino, ali mnogi se vlasnici odreknu vlastitih želja da bi ugodili svojim četveronožnim prijateljima. [G. Tintor]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Trojica Britanaca lažnim karticama izvukla stotine tisuća kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u ponedjeljak ujutro u hotelu »Palace« na Zrinjevcu uhitila trojicu državljana Ujedinjenog Kraljevstva zbog sumnje da već duže vrijeme na području Hrvatske, uz pomoć krivotvorenih kreditnih kartica, podižu novac s bankomata. </p>
<p>Policija je tijekom pretrage njihovih hotelskih soba u ponedjeljak prije podne pronašla pedesetak kreditnih kartica raznih novčarskih istitucija, a premda policija još uvijek nije utvrdila točnan iznos koji su trojica osumnjičenih »stručnjaka« podigla, neslužbeno saznajemo kako je riječ o najmanje nekoliko stotina tisuća kuna - a iznos se penje i do šesteroznamenkastih iznosa. </p>
<p>Čitava akcija je počela u nedjelju navečer, a kakvi su joj policijski izvidi prethodili nismo uspjeli doznati. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama engleski državljani, svi pakistanskog porijekla, u Hrvatsku su došli upravo radi ove ilegalne aktivnosti, a novac su podizali s bankomata gotovo svih hrvatskih banaka. </p>
<p>Samo porijeklo nekih od pronađenih kartica još uvijek se utvrđuje. Naime, uz sumnje kako je riječ o krivotvorenim karticama, policija razmatra i varijantu da su neke od kartica ukradene u inozemstvu. Policija je odmah nakon uhićenja i zapljena kartica počela niz međunarodnih provjera, kako kartica tako i indentiteta samih uhićenika, a automatski će se provjeravati jesu li uhićenici i u drugim zemljama činili indentična djela. Kako smo, pak, neslužbeno doznali iz policije, trebat će nekoliko mjeseci da se sve takve provjere provedu. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Talijan poginuo od mine</p>
<p>BILJANE DONJE</p>
<p> - Talijanski državljanin (34) smrtno je stradao u nedjelju u Biljanima Donjim, priopćila je PU zadarska u ponedjeljak. Pretpostavlja se da je Talijan stradao od eksplozije mine. S još trojicom poznanika otišao je dresirati pse. Nakon što su se razišli, Talijan se izgubio, a njegovo tijelo pronađeno je desetak metara dalje od puta. Na mjesto događaja su izišli djelatnici Hrvatskog centra za razminiranje i pirotehničari PU zadarske, a očevid je u tijeku. Obdukcija će se obaviti na Odjelu patologije bolnice Zadar. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Staricu ubio hicem iz vatrenog oružja</p>
<p>GVOZD</p>
<p> - U naselju Crevarska Strana, u općini Gvozd, nepoznata je osoba hicem iz vatrenog oružja usmrtila 84-godišnju ženu, priopćila je policija. Zbog sumnje da nije prijavila ubojstvo uhićena je 62-godišnja žena s prebivalištem u Zagrebu, dok je za muškarcem, kojega se dovodi u vezu s ubojstvom, raspisana tjeralica. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Djevojčicu ozlijedio, a sada joj prijeti pismima</p>
<p>Kako osoba koja se nalazi u pritvoru može svojoj žrtvi slati prijeteća pisma?</p>
<p>PULA</p>
<p> - Kako osoba koja se nalazi u pritvoru, iz zatvora može svojoj žrtvi slati prijeteća pisma, pitaju se zabrinuti roditelji 14-godišnje Eni, Zoran i Danijela Đorđević. Radi se, naime, o 49-godišnjem, Branku Jurkoviću iz Pule, koji je ljetos, točnije 25. lipnja, napao i teško ozlijedio nesretnu Eni.</p>
<p> Incident se dogodio kada se grupica djece vraćala sa proslave rođendana na pulskoj plaži Mornar u Puli. Jedna od djevojčica tada je primijetila kako muškarac nedaleko plaže mazi djevojčicu staru oko sedam godina te viknula »vidi ga pedofil«! Ne znajući da je on to čuo, djeca su nastavila put kući, no Jurković je krenuo za njima, uhvatio malu Eni, koja je bila na začelju te je zgrabio za ruku, svinuo je iza leđa, bacio u kameni stup pa udario šakom u potiljak! Ni na tome nije stao, bacio ju je grmlje! Nesretna Eni je tada, zbog prijeloma ruke i ključne kosti, provela tjedan dana u bolnici. No, već punih osam mjeseci, zbog proživljenih trauma, pije tablete za smirenje i ide na psihoterapije, ističu njeni roditelji. Ali, očito bolestan, Jurković, nastavio ju je maltretirati, pratiti je i prijetiti joj. Iz toga razloga, zabrinut otac svuda prati svoje dijete i bori se sa Jurkovićem koji se o Eni raspituje čak i kod prijatelja i rodbine! </p>
<p>A svega petnaestak dana nakon incidenta, manijak je zatečen pred kućom Đorđevićevih kako uhodi Eni. </p>
<p>No, iako je od protekloga mjeseca u pritvoru nije ostavio obitelj na miru, nego je njihovoj, već dovoljno istraumatiziranoj kćeri, prošlog petka poslao pismo! Iako je ono prilično nesuvislo, naime iz njega se ne može zaključiti »što je pisac htio reći«, očito je da se radi o, za društvo opasnom, čovjeku. Inače, Branko Jurković nezaposleni je profesor zemljopisa, a nekada je radio u pulskoj ekonomskoj školi. Poznato je da već duži niz godina, Jurković dira i mazi, djevojčice na pulskim plažama, no, zbog prijetnji, pa čak i pištoljem, roditelji žrtava iz straha ga nikada nisu prijavili. Upravo su zbog toga Đorđevići skupili hrabrosti i u ponedjeljak izašli u javnost sa cijelom pričom kako bi mu napokon stali na kraj. A na samom kraju, ipak, ostaje pitanje, zašto i kako je pismo takvoga sadržaja, upućeno žrtvi, uspjelo izaći iz zatvora. S obzirom da je sutkinja Vera Glasnović Gjoni bila na suđenju, nismo uspjeli dobiti odgovor. No, Damir Krpan, glasnogovornik Županijskoga suda u Puli, ističe da je upravo sudac zadužen za kontrolu pisama te ih može zadržati ukoliko smatra da ona nisu primjerena.</p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Diler iz Bobote drogu prevozio iz Srbije</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo zloupotrebe opojnih droga, u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku privedeni su dvadesetpetogodišnjak iz Bobote i tridesetogodišnjak iz Laslova, dok policijski službenici Odsjeka kriminaliteta droga osječko-baranjske Policijske uprave nastavljaju kriminalističku obradu na utvrđivanju identiteta drugih osoba uključenih u to kazneno djelo. </p>
<p>Naime, sve je započelo u petak 2. ožujka kada je osobnim automobilom 'golf', vukovarskih registracijskih oznaka, na međunarodni granični prijelaz Erdut, kao ulazni putnik u Hrvatsku iz Srbije doputovao dvadesetpetogodišnjak iz Bobote. </p>
<p>Budući da se carinicima i policiji učinio sumnjiv, zatražen je nalog istražnog suca da se obavi pretraga njegovog automobila i tom je prilikom u predjelu ventilacijskog otvora i u unutrašnjosti vrata pronađeno ukupno 8 paketa u kojima se nalazilo ukupno 4055,2 grama marihuane. </p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da se mladi krijumčar udružio sa tridesetogodišnjakom iz Laslova i još jednom zasad nepoznatom osobom iz Srbije, te da su i prije desetak dana iz Srbije u Hrvatsku prokrijumčarili 2 kilograma marihuane. </p>
<p>Policija nastavlja sa obradom u cilju utvrđivanja identiteta nepoznate osobe sa područja Srbije i drugih osoba koje su uključene u ovo kazneno djelo, zbog čega će biti zatražene provjere putem Interpola. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jatak Ice Matekovića iznuđivao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tridesetdevetogodišnji Fran Ljekaj, prijatelj Josipa Antića Zefe, koji je petak ujutro »za dlaku« izbjegao pokušaj atentata bombom, te jedan od dvojice muškaraca osumnjičenih da je tijekom bijega pomagao Ivanu Ici Matekoviću, organizatoru otmice Zagorčevoga sina, uhićen je u petak te je prepraćen dežurnome istražnome sucu zbog sumnje da je od 58-godišnje žene pokušao protupravno naplatiti 5000 eura. Kako je policija priopćila ne navodeći identitet osumnjičenika, Ljekaj je uhićen u pomno isplaniranoj policijskoj akciji, a nakon što je u jednome lokalu u Sevetama preuzeo omotnicu sa označenim novcem. Osim Ljekaja, policija za protupravnu naplatu sumnjiči i 30-godišnjeg Marina J. , te 49-godišnjega Marijana B. koji su trenutno u bijegu i za kojima policija traga. Prema policijskom priopćenju Marin J. je sredinom prošle godine oštećenoj posudio 37.000 kuna, a ona mu u dogovorenom roku nije u potpunosti vratila novac. Nakon niza prijetnji koje su joj uputili Marin J. i Ljekaj, ona je vratila oko 4000 eura, no, Marin J. je čitav dug prepustio Ljekaju, koji je oštećenici nastavio prijetiti, tražeći 5000 eura, a ne samo ostatak duga, te je ona sve prijavila policiji. Podsjetimo Ljekaj je nakon uhićenja Ice Matekovića 2005. bio kazneno prijavljen jer je Matekovića, znajući da je u bijegu pred policijom, automobilom »prošvercao« kroz granični prijelaz u Vinjanima Donjima. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Optuženi za šverc, drogu, krivotvorenje i mito</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uskok je podigao optužnicu protiv majke i sina, (stari 48 i 27 godina) državljani BiH, koji su 7. siječnja ove godine uhvaćeni pri pokušaju šverca kada su doputovali u Zadar trajektom iz Ancone. </p>
<p>Kako smo već pisali majka i sin nisu na graničnom prijelazu prijavili veće količine zlatnog prstenja, lančića, narukvica i drugog zlatnog nakita (ukupno oko 1887 grama) na koji se plaća poseban porez na promet. U tijeku kriminalističke obrade koju su provodili policijski službenici PU Zadarske, Postaje pomorske policije, žena je policijskom službeniku, koji je s njom obavljao razgovor, ponudila 1500 eura mita. Stavljajući novčanice na stol rekla mu je da uzme novac i podijeli ga s ostalim policijskim službenicima, a zauzvrat da je pusti.</p>
<p>Nadalje, kod majke su u ruksaku pronađeni krivotvorene vozačka dozvola Republike Hrvatske i putovnica Republike Hrvatske sa slikama njezina sina, a koje je ona na njegovo traženje sakrila. Drugookrivljenik je u krivotvorene dokumente, koji su izdani na ime druge osobe, stavio svoje slike. Tu je putovnicu i upotrijebio 6. siječnja 2007. u Anconi, prilikom ukrcaja na trajekt za Zadar. Kod drugoookrivljenika je u putnoj torbi pronađeno i 3,29 grama hašiša u grumenu.</p>
<p>Za okrivljenike, koji se nalaze u pritvoru, predloženo je produljenje pritvora. [D.G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Povećani prihodi od prodaje</p>
<p>Kompanija Ericsson Nikola Tesla je u 2006. ostvarila neto dobit od 233,77 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Poslovna 2006. godina bila je zahtjevna, dinamična i vrlo teška, ali istodobno uspješna kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu«, kaže predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević predstavljajući poslovne rezultate kompanije u protekloj godini.</p>
<p>Kompanija Ericsson Nikola Tesla je u 2006. godini ostvarila neto dobit od 233,77 milijuna kuna, što je smanjenje od 0,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok su istodobno prihodi od prodaje povećani za jedan posto, na 1,63 milijarde kuna. Prema riječima Gordane Kovačević, poslovalo se u okvirima planiranih kretanja - stabilno i s tendencijom umjerenog rasta. Dobit prije oporezivanja lani je iznosila 264,5 milijuna kuna i niža je 1,4 posto od one u godini ranije, dok su knjižene narudžbe povećane 0,97 posto, na 1,62 milijarde kuna. Zarada po dionici iznosi 177,06 kuna i nešto je manja u odnosu na 2005., kada je iznosila 178,82 kune.</p>
<p>Kompanija je uspjela napraviti zaokret u poslovanju, te povećati udio usluga mobilne i fiksne telefonije u ukupnoj prodaji s 42 posto, na 48 posto. </p>
<p>U strukturi ukupne prodaje Ericsson Nikole Tesle udio domaćeg tržišta iznosi 30 posto, izvoz na interno Ericssonovo tržište 22 posto, a izvoz u ostale zemlje 48 posto.</p>
<p>Najznačajnija tržišta bila su Hrvatska, Švedska, Bjelorusija, BiH, Kazahstan, Rusija i Crna Gora. Vrijednost izvoza lani je iznosila 793,7 milijuna kuna i nešto je manja nego 2005. Prodaja je na domaćem tržištu porasla 1,4 posto, na 482,6 milijuna kuna, dok je izvoz na Ericssonovo interno tržište porastao za 20,7 posto, odnosno na 357,8 milijuna kuna.</p>
<p>Govoreći o planovima za 2007. godinu, Gordana Kovačević posebno je izdvojila jačanje pozicije na domaćem i inozemnim tržištima, sa snažnim fokusom na praćenje svjetskih tehnoloških trendova i inventivnost svojih stručnjaka u cilju postizanja daljnjeg poslovnog rasta.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vipnet predstavio najbrži mobilni pristup internetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Operater Vipnet predstavio je mobilni širokopojasni pristup internetu preko HSDP mreže brzinom od 7,2 Mbit/s u downloadu.</p>
<p>Predsjednica Uprave Vipneta Marie-Helene Magenschab kazala je da je riječ o pristupu internetu bržem od, sad već klasičnog, fiksnog pristupa putem ADSL-a. Dodala je da je Vipnet prvi u Hrvatskoj uveo HSDPA tehnologiju prije manje od godinu dana. »Naše ulaganje u mobilni broadband premostit će nastali jaz između Hrvatske, gdje je penetracija broadbanda niskih četiri posto, i razvijene Europe, gdje je prosječna penetracija broadbanda veća od 20 posto«, kazala je Magenschab.</p>
<p>Brzine koje omogućuje nova tehnologija su do 7,2 megabita u sekundi. Te brzine moći će koristiti Vipnetovi korisnici u Zagrebu, Rijeci i Splitu, dok će za drugih 60 gradova zasad biti omogućene brzine od 3,6 megabita u sekundi.</p>
<p>Tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković kazao je da će korisnici tako skidati podatke do četiri puta brže u odnosu na prvu generaciju HSDPA tehnologije. Ujedno, to je čak 80 puta brže u odnosu na GPRS prijenos podataka. Magenschab je naglasila da alternativne tehnologije sve više pridonose uspjehu širokopojasnog Interneta u Europi te već sada čine 19 posto svih broadband linija. Prema očekivanjima, do 2010. godine broj mobilnih korisnika širokopojasnog pristupa internetu u svijetu prerast će broj fiksnih korisnika, a slični trendovi očekuju se i u Hrvatskoj.[M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vinogradarima izostala »ledena« berba</p>
<p>Ako ne dođe do naglog zahlađenja i pomanjkanja kiše, ratarske kulture bi mogle dobro podnijeti ovu toplu zimu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine, a veljača je bila najtoplija u posljednjih 100 godina, više su pogodovale ratarskim usjevima posijanim ujesen, nego li voćnjacima i vinogradima. Prof. Milan Mesić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje agroklimatologiju, kaže da su ratarske kulture prezimile jako dobro, jer je ovogodišnja zima, prema zabilježenim temperaturama, bila puno blaža od uobičajnih. Dodao je da bi i dalje moglo biti sve u redu, ali uz dva uvjeta. Prvi je da ne dođe do nagloga zahlađenja, a drugi je pomanjkanje kiše, jer su sad usijevi najosjetljiviji na sušu. Inače, kolanje sokova u prirodi, uzrokovano toplim vremenom, prvo ide kod divljih biljaka, cvijeća i grmlja, a relativno niske jutarnje temperature držale su voćke da ne cvjetaju, odnosno ne bubre. Na biljke, osim topline i vlage, utječe i duljina dana, koji je sve duži što će se odraziti i na vegetaciju. S druge strane, s obzirom da je ove godine izostao snježni pokrivač, u slučaju jačeg zahlađenja prijeti opasnost od mraza. Utjecajem klimatskih ekstrema, posebice visokih temperature, bave se i stručnjaci Poljoprivrednog instituta u Osijeku, koji obavljaju istraživanja vezana za stres biljaka u uvjetima globalnog zatopljenja. Dosad su ta istraživanja obavljali u umjetno stvorenim uvjetima, kako bi se pomno pratile sve promjene koje se događaju u prirodi. Prof. Bernard Kozina sa Zavoda za vinogradarstvo Agronomskog fakulteta kaže da bi, ako dođu jači mrazovi, što se može očekivati sve do sredine svibnja u konitentalnim dijelovima Hrvatske, moglo biti većih šteta na voćnjacima i vinogradima. Tako je ove godine u većini vinogradarskih krajeva izostala tzv. ledena berba, koja se obavlja kad je temperatura niža od minus sedam stupnjeva Celzijevih. »Za lednu berbu ove smo godine imali samo jedan dan, odnosno bolje rečeno noć, i to je bilo 27. siječnja, najkasnije u više posljednjih desetljeća«, zaključuje prof. Kozina. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Piletina ugrožava svinjetinu</p>
<p>Hrvatskim proizvođačima svinjskog mesa mogao bi pogodovati porast potrošnje svinjskog mesa unutar EU-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska komisija objavila je nedavno izvještaj o projekcijama razvoja tržišta stoke i mesa Europske unije u razdoblju do 2013. godine. Projekcije su rađene za skupinu tzv. osjetljivih proizvoda, kao što su žitarice, uljarice, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, meso i mliječne proizvodi i to uz nekoliko pretpostavki.</p>
<p>Prije svega, polazi se od toga da će postupno doći do oporavka ekonomskog rasta u zemljama Unije. Pretpostavlja se da će na svjetskom poljoprivrednom tržištu doći do jačanja potražnje i trgovine.</p>
<p>Na tržištu peradi, svinjetine i mliječnih proizvoda očekuje se rast, dok se predviđa pad proizvodnje govedine u razdoblju do 2013. godine. To može biti dobra vijest za hrvatske proizvođače svinjetine, jer nakon što se dvije godine ne provodi cijepljenje protiv svinjske kuge, može se očekivati otvaranje EU tržišta za domaće proizvođače svinja.</p>
<p>Naime, proizvodnji i potrošnji svinjskog mesa se prognozira porast, ali sporijim tempom nego dosad, zbog konkurencije s proizvodima peradarske industrije te višim cijenama stočne hrane. Također, izvoz iz zemalja EU-a vjerojatno će biti suočen s povećanjem konkurencije iz država s nižim troškovima proizvodnje svinjskog mesa, ali se očekuje porast trgovine svinjetinom unutar EU-a.</p>
<p>U EU je trenutačno u padu otkupna cijena svinjetine. Tako je od 2004. najviša otkupna cijena svinjskog mesa evidentirana u prošlogodišnjem rujnu, a iznosila je 164 eura za 100 kilograma, što je 26 posto više u odnosu na sadašnje cijene. Cijene ispod 120 eura zabilježene su u Poljskoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Danskoj, a prosječna cijena iznosila je 130,15 eura za 100 kilograma. </p>
<p>Ukupnoj potrošnji mesa po stanovniku predviđa se rast od 1,5 posto u idućih šest godina. Svinjsko meso je, s udjelom od 50 posto u ukupnoj potrošnji mesa po stanovniku, europskim potrošačima nadaleko najdraže meso, a slijedi meso peradi s udjelom od 27 posto.</p>
<p>Očekuje se da će proizvodnja goveđeg mesa do 2013. godine pasti na oko 7,7 milijuna tona uslijed smanjenja broja mliječnih krava, a da će potrošnja ostati na istoj razini. No, kako bi se popunila praznina na tržištu, očekuje se da bi uvoz mogao dosegnuti 735.000 tona.</p>
<p>Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa u EU će se, prema ovoj procjeni, postupno smanjiti i to uslijed smanjenja premija na rasplodne ovce u državama s najvišom proizvodnjom. U skladu s tim očekuje se i porast uvoza ovčjeg i kozjeg mesa na bi li se zadovoljila domaća potražnja, a kojoj se također, uz reduciranu ponudu na tržištu, predviđa lagan pad. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Končar na CEBIT-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končar će izlagati na ovogodišnjem CEBIT-u, jednom od najvećih informatičkih sajmova u svijetu, koji se od 15. do 21. ožujka održava u Hannoveru. U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja svoje proizvode izložit će desetak hrvatskih informatičkih tvrtki, a zajednički moto nastupa je »Connect to Croatia«. Končar će se predstaviti aplikacijskim rješenjima za poslovne sustave, sustavima upravljanja na području vuče i integriranim informacijskim sustavom hrvatskog operatora prijenosnog sustava. Naime, kroz razvoj i primjenu vlastitih i svjetskih tehničkih dostignuća Končar je bio među prvim proizvođačima na ovim područjima koji su u proizvodnji i poslovnim procesima počeli primjenjivati informatičke tehnologije još 1965. Na sajmu će također biti izložena i njihova prijenosna računala. [Ž. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>BiH nudimo najpovlašteniji status u luci Ploče</p>
<p>Uskoro ćemo pripremiti prijedlog sporazuma i prijateljski i partnerski ga ponuditi BiH, najavio je premijer</p>
<p>Hrvatska će Bosni i Hercegovini ponuditi status najpovlaštenije nacije u Luci Ploče, jer su tvrtke iz BiH najveći klijenti te luke, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu premijer Ivo Sanader na pitanje novinara, a nakon potpisivanja Memoranduma o socijalnom uključivanju između Hrvatske i Europske unije. Dodao je da su svi oni koji su koristili tu luku pridonijeli njezinoj izgradnji, jer je tako zarađivala novac.</p>
<p>»Međutim, sporazum o Luci Ploče i nesmetanom prolazu kroz Neum bio je dio paketa sporazuma između Hrvatske i Federacije BiH iz 1998. Kad je 2001. taj sporazum dokinut, ti ugovori su prestali biti aktualni«, rekao je Sanader dodavši da je povlašteni status poznat slučaj u međunarodnoj ekonomiji i odnosima.</p>
<p>»Uskoro ćemo pripremiti taj prijedlog sporazuma, on u radnoj verziji već postoji u Ministarstvu mora, turizma prometa i razvitka, i prijateljski i partnerski ćemo ga ponuditi BiH«, kazao je. </p>
<p>Rekao je kako je jako dobro da je u Zagrebu proteklog tjedna došlo do sastanka Međudržavnog vijeća i predsjednika Stjepana Mesića s trojicom članova Predsjedništva BiH. Dodao je da je izaslanstvo bilo i kod njega na radnom ručku, »pa smo imali dovoljno vremena razmotriti sve važne teme«.</p>
<p>Govoreći o prijeporima zbog mosta Komarna-Pelješac, rekao je da taj most rješava nekoliko pitanja: teritorijalno povezuje Hrvatsku, rješava problem prometne izolacije hrvatskog juga te revitalizira Pelješac i otoke koji mu gravitiraju. Sanader je dodao i da je, tijekom svog boravka proteklog vikenda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, razgovarao s mnogim ljudima te nitko nije bio protiv toga da Vlada ustraje na gradnji mosta. </p>
<p>»Stanovništvo hrvatskog juga inzistira na gradnji tog mosta, bez obzira na naše prijateljske odnose s BiH«, poručio je Sanader, dodavši da ljudi koji putuju, primjerice, od Metkovića do Dubrovnika jednostavno ne žele četiri puta pokazivati isprave. Ponovio je da će Hrvatska pritom poštivati dva načela - pravo Hrvatske da poveže svoj teritorij, ali i pravo BiH na nesmetan prolaz. Suradnju u tome s prošlom vladom premijera Adnana Terzića Sanader je ocijenio vrlo dobrom, te je kazao da o svemu postoji usuglašeni zapisnik.</p>
<p>»Ne vidim zašto bi sada nova vlada, novo predsjedništvo to dovodilo u pitanje«, rekao je Sanader. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o dva otočića i vrhu poluotoka Kleka, Sanader je kazao kako postoji sporazum Tuđman-Izetbegović koji nikad nije ratificiran, ali i novi dokumenti i dokazi kojima se dokazuje da su ta dva 'škoja' hrvatska. </p>
<p>»Mi smo to prenijeli bivšoj vladi BiH, nakon toga su se dvije radne skupine našle i razgovori su počeli, a na sastanku sa mnom je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović iznio i da oni na rijeci Uni imaju nešto što je s njihove točke gledišta upitno. Prema tome, ako postoje te dvije sporne točke, onda treba nastaviti rad koji je počeo za vrijeme bivše vlade, sastajanje dviju međudržavnih komisija da jedni drugima izložimo svoje argumente i da ta pitanja riješimo«, rekao je Sanader. Zaključio je da u svakom slučaju sve to ne može zatrti dobre i prijateljske odnose s BiH, te je napomenuo kako službeni Zagreb i Sarajevo dobro surađuju, Hrvatska daje punu potporu BiH na putu prema euroatlantskim integracijama i inzistira na takvim ustavnim promjenama koje će sačuvati ravnopravnost, konstitutivnost i suverenost hrvatskog naroda u BiH. Dodao je kako se nada da će se dijalog nastaviti, rekavši da će prva prilika za to biti njegov skori, već dogovoreni službeni posjet Sarajevu. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>J. Kosor: Obveza na život bez diskriminacije</p>
<p>Memorandum predviđa povećanje zapošljavanja, poboljšanje zdravstvenog sustava, jednakosti spolova te socijalnog partnerstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska i Europska unija potpisale su u ponedjeljak Memorandum o socijalnoj uključenosti u kojem se navode mjere koje će pomoći Hrvatskoj u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenost. </p>
<p>Europski povjerenik za zapošljavanje i socijalnu politiku Vladimir Špidla to je ocijenio važnim korakom Hrvatske na putu prema EU. U ime Vlade Sporazum je potpisao ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. </p>
<p>Špidla je kazao da se ove godine obilježava 50. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora i 50 godina od osnutka Europskog socijalnog fonda, što pokazuje da je socijalna politika prisutna u EU od samog početka.</p>
<p>»U zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju definiraju se jake i slabe strane u socijalnoj politici te izazovi i prioriteti socijalne politike u budućnosti«, kazao je Špidla.</p>
<p>Europski povjerenik je rekao kako je priprema dokumenta bila učinkovita i da je tijekom nje održano niz razgovora sa socijalnim partnerima i predstavnicima udruga civilnog društva, što pokazuje koliku važnost EU pridaje socijalnom partnerstvu. Dodao je da sam potpis ovog memoranduma ne smije biti završetak intenzivne suradnje nego bi on trebao biti samo izjava o volji između Vlade i Europske komisije o tome da će se koraci koje Memorandum predviđa zaista i ostvariti. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je kako je zadovoljna potpisivanjem Memoranduma jer on predviđa brojne mjere koje Hrvatska treba poduzeti, ali i donosi pregled svega što je na području socijalnog uključivanja do sada učinjeno.</p>
<p>»Glavni smjer u Memorandumu koji nas sve obvezuje je život bez diskriminacije. Postoji suglasje da su socijalna pitanja najvažnija, od pitanja zapošljavanja do ravnopravnosti spolova«, rekla je Jadranka Kosor.</p>
<p>Objasnila je kako se Memorandumom predviđa povećanje zapošljavanja, poboljšanje zdravstvenog sustava i obrazovanja, snaženje jednakosti spolova te jačanje socijalnog partnerstva, za što se Vlada u posljednje tri godine jako zauzimala i ostvarila znatan napredak.</p>
<p>»Potpisani memorandum govori o poslu koji je još pred nama, o zadacima koje smo odlučni izvršiti. Najvažnije je to što znamo kako ih obaviti i doći do konačnog cilja, što je sve u službi ulaska Hrvatske u EU«, poručila je Kosor. Vladimir Špidla posjetio je i Hrvatski sabor gdje je razgovarao s članovima Nacionalnog odbora za praćenje pregovora te s predsjednicima odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Markom Turićem te za europske integracije Nevenom Mimicom. U razgovorima je istaknuo važnost Sabora u pretpristupnom procesu, te je poručio da je Hrvatska na području socijalne politike postigla mnogo. Istaknuo je i da tempo usklađivanja zakonodavstva ne smije biti prekinut ni u izbornoj godini. [M. Lipovac/ B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>V. Škare Ožbolt prijavila »zaboravljenu« kuću</p>
<p>Josip Leko kaže da je čelnica DC-a svoju kuću, iako je u ruševna, morala prijaviti i ranije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su je neki mediji prozvali da u imovinskoj kartici nije spomenula svoju kuću u Samoboru, nego samo zemljište, predsjednica DC-a i saborska zastupnica Vesna Škare Ožbolt u ponedjeljak je dopunila imovinsku karticu. Uz ranije prijavljenu imovinu, navela je da posjeduje i ruševnu neuseljivu kuću površine 150 četvornih metara, kao i zemljište od 1073 četvorna metra, kupljene kreditom. </p>
<p>»Dopunila sam karticu s neuseljivom ruševnom kućom koju namjeravam srušiti«, kazala je Vesna Škare Ožbolt Vjesniku. U obrazloženju dopune svoje kartice napisala je kako je kupila zemljište na kojem je ruševna kuća s namjerom da je sruši. </p>
<p>»Iako kuća mora biti uklonjena, prijavljujem je Povjerenstvu kako bih otklonila bilo kakve nedoumice ili spekulacije«, napisala je šefica DC-a. </p>
<p>Primitak dopisa potvrdio je i predsjednik Povjerenstva Josip Leko ustvrdivši da je čelnica DC-a svoju kuću, iako je u ruševnom stanju, morala prijaviti i ranije. </p>
<p>Član Povjerenstva Pejo Trgovčević (HSP) smatra da nije bilo korektno od Vesne Škare Ožbolt prozivati druge dužnosnike zbog neprijavljivanja dijelova imovine ako i sama nije dala potpune podatke. </p>
<p>»Ona, dakle, nije bila pozvana prozivati druge. Neozbiljno je ovo što ona kaže da kuću nije prijavila jer nije useljiva. Imovinu ili imate ili nemate, nitko ne opisuje u kakvom je ona stanju. To je kao da ja imam 'porsche' koji nije u voznom stanju, pa ga ne prijavim«, kazao nam je Trgovčević. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Potvrđena osuđujuća presuda za Loru</p>
<p>Presuda Vrhovnog suda je pravomoćna i na nju više nema pravo žalbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud je potvrdio osuđujuću presudu osmorici okrivljenika za ratni zločin u Lori. Presudom Županijskog suda u Splitu optuženi Tomislav Duić, Tonči Vrkić, Miljenko Bajić, Josip Bikić, Davor Banić, Emilio Bungur, Antun Gudić i Anđelko Botić proglašeni su krivima i izrečene su im kazne zatvora, i to Tomislavu Duiću i Tončiju Vrkiću od osam godina, Davoru Baniću sedam godina, a Miljenku Bajiću, Josipu Bikiću, Emiliju Bunguru, Anti Gudiću i Anđelku Botiću po šest godina. </p>
<p>Na presudu su se žalili i okrivljenici i Državno odvjetništvo. Vrhovni sud je žalbe odbio kao neosnovane. Presuda Vrhovnog suda je pravomoćna i na nju više nema pravo žalbe.</p>
<p>U obrazloženju odbijanja žalbe okrivljenika koji su tvrdili da žrtve u Lori nisu bili državljani druge zemlje u sukobu, nego hrvatski državljani, pa tako nisu mogle biti prekršene Ženevske konvencije, Vrhovni sud se pozvao na Protokol I. Ženevskih konvencija koji su Ujedinjeni narodi donijeli 1977. Inače, prvookrivljeni Tomislav Duić, kao i trojica bivših vojnih policajaca Josip Bikić, Miljenko Bajić i Emilio Bangur, trenutačno su u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. [D. Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Seljacima dvaput više mjesta na listama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HSS i HSLS usuglasili su se o svih 20 poglavlja zajedničkog izbornog programa. Stoga će idući ponedjeljak čelnici dviju stranaka, Josip Friščić i Đurđa Adlešić, potpisati sporazum o predizbornoj koaliciji dviju stranaka. Prema svemu sudeći, seljaci i liberali imat će zajedničke liste u svih deset izbornih jedinica. Iako se nagađalo da u nekim dijelovima Hrvatske HSS-ovo članstvo nije sklono predizbornom koaliranju s HSLS-om, u vrhu stranke to demantiraju. »Bilo bi neozbiljno i lošu bismo poruku poslali javnosti kada u pojedinim jedinicama ne bismo koalirali«, kaže HSS-ov potpredsjednik Božidar Pankretić. S obzirom na veću političku snagu i bolji rejting, HSS-ovih će kandidata na listama biti dvaput više od liberala. U Friščićevoj stranci vjeruju da je omjer dva prema jedan u njihovu korist »realan«, a tvrde i da je prihvatljiv liberalima. O konkretnim imenima te nositeljima lista još ne žele govoriti. »Konačni dogovor o tome tek predstoji. U medijima se već kalkulira s imenima, čak se tvrdi da su izbile i prve razmirice među nama. Sve su to samo nagađanja. Budite sigurni da se HSS i HSLS neće svađati oko nositelja lista i redoslijeda na njima«, poručuju iz HSS-a, čije će vodstvo u utorak, između ostaloga, raspravljati i o tijeku pregovora s PGS-om, s kojim udruženi HSS i HSLS namjeravaju koalirati u osmoj jedinici. Zajednički nastup s HSU-om zasad je upitan. [I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Osnovano Povjerenstvo za ravnopravnost spolova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladin ured za ravnopravnost spolova u suradnji s nevladinim sektorom i predstavnicama novinarske profesije osnovao je u ponedjeljak neovisno povjerenstvo za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima. Na osnivačkoj sjednici članice Povjerenstva usvojile su Poslovnik o radu i za predsjednicu izabrale novinarku Glasa Istre Snježanu Matejčić. </p>
<p>Povjerenstvo će pratiti način na koji mediji tretiraju žene, ali i na koji se način tretiraju novinarke i urednice zaposlene u medijima. Osnovni cilj bit će utjecaj na rodnu osjetljivost medija i osvještavanje važnosti ravnopravnosti spolova u suvremenoj demokraciji, kazala je novoizabrana predsjednica Snježana Matejčić. </p>
<p>Planira se i praćenje provedbe mehanizama iz postojeće nacionalne politike za ravnopravnost spolova i organiziranje medijskih akcija te edukacije novinarki i novinara. </p>
<p>Helena Štimac Radin, predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova, kazala je da je nacionalnom strategijom za uvođenje rodno osjetljive politike u medijima predviđeno šest vrlo konkretnih mjera. </p>
<p>Vesna Kesić, novinarka i predstavnica nevladina sektora, poručila je da će tijelo nadgledati situaciju u medijima, ali i u državnim institucijama. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska znanost je konkurentna </p>
<p>Naš znanstveni potencijal ni u čemu ne zaostaje za znanstvenim velesilama, ocjenjuje ministar </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - To što su hrvatski znanstvenici iz Šestog okvirnog programa Europske unije povukli više od 10 milijuna eura ukazuje na veliki hrvatski znanstveni potencijal, u čemu ne zaostajemo bitno za najvećim svjetskim znanstvenim velesilama. Zato su i očekivanja od Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj velika. Kazao je to u ponedjeljak u Varaždinu na skupu o Sedmom okvirnom programu ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Skup je organiziralo Ministarstvo znanosti i Europska komisija, a odnosio se na potprograme »Regije znanja« i »Istraživački potencijali«. </p>
<p>Financijski potencijal Sedmog okvirnog programa iznosi 50 milijardi eura, što je, rekao je ministar, najviše novca u povijesti namijenjeno financiranju znanosti, pa Hrvatska ima velike mogućnosti dobiti dio tog novca. </p>
<p>»Hrvatska ima izgledne šanse nametnuti se kao lider i postati partner zemljama koje nisu u Europskoj uniji u kandidaturi za program. Indija, Japan i Izrael izrazili su želju da im Hrvatska bude strateški partner u kandidiranju projekata za Sedmi okvirni program. Mobilizirat ćemo cijelu državi i sve institucije kako bi Hrvatska u Sedmi okvirni program krenula potpuno spremna«, najavio je.</p>
<p>Primorac je u ponedjeljak otvorio radove na dogradnji osnovne škole u Petrijancu pokraj Varaždina te gradnju nove sportske dvorane.</p>
<p>»Hrvatska napokon postaje društvo da bilo koje dijete u bilo kojem njezinu dijelu ima iste uvjete za učenje kao da živi u metropoli«, kazao je ministar. </p>
<p>Nakon polaganja temeljenoga kamena, rekao je kako odmah po objavljivanju natječaja Svjetske banke treća smjena u hrvatskim školama postaje prošlost. Naglasio je kako je za mandata ove vlasti u protekle tri godine u Hrvatskoj sagrađene 253 škole ili sportske dvorane, što je snažna poruka o Hrvatskoj kao društvu znanja.</p>
<p>Cijena dograđenih 1343 četvorna metra škole u Petrijancu je 10 milijuna kuna, a 313,8 četvornih metara sportske dvorane - 14, 188 milijuna kuna. Rok završetka obje investicije je 240 dana. [Mihaela Zagoršćak/ Karmen Gumbas]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070306].
|
